TE M A BROJA: Humano je ljudskiMODERN ART • PUTOVANJA • COMENIUS PROJEKT • EKSTREMNI SPORTOVI
Otrovno pero br. 8                                4                                 12       IZ SADRŽAJA                  ...
Uvodnik34                  Prepun stol papira, starih broje-                    va časopisa, hrane, igračaka,             ...
HUMANO JE T ema broja  HUMANO JE    HUMANOHUMANO JE L Foto: Marino Mihalj, 3.B 4
LJUDSKI                                                                                    Tema broj aJE  LJUDSKIO JE LJUD...
T ema broja                 UDOMITELJSTVO    Udomiteljstvo je oblik skrbi        i vještine za obavljanje te hu-     župan...
Tema broj aPosjet Domu za nezbrinutu djecu u Slavonskom BroduOAZA SIGURNOSTI,PRIPADNOSTI I LJUBAVIZa pedesetak šti ć enika...
T ema broja    Glumačka družina u Domu za nezbrinutu djecu                 SLAVONSKI BROD-WAY    “Gluma je predivna umjetn...
Tema broj a  Udomiteljstvo kao misija  TEŠKO SE ODVOJITI  Razlozi su različiti. Nekada je to bolest roditelja, nekada nepo...
T ema broja     Volontiranje kao slobodna aktivnost     VRIJEME NA DAR     Kroz igru im pokušavamo pomoći da napreduju i d...
Tema broj aHumanitarni koncertTAMBURAŠI ZA TAMBURAŠAI naš grad je još jednom pokazao svoje dobro srce!Svi koji poznaju ili...
Š kola pod povećalom     Novi Comenius projekt     Globalnim snagama za     Zemlju     Već i ptice na grani znaju da je   ...
Škola pod povećalo mGimnazijalci u međunarodnom projektuOctombrie în RomâniaUtvrda Poineari će vjerojatno svima ostati u n...
Š kola pod povećalom     Dvadeset godina uz nas            “PERI“ SVE POHVALE     Posebno je iskustvo boraviti sa mnoštvom...
Škola pod povećalo mŠetnja po DiljuNA SVJEŽEM ZRAKUKanjon Pljuskara (260            su se odmarali u plani-m) jedna je od ...
Š kola pod povećalom     Vraćanje u prošlost                                   “Zrna pijeska čine     Pronađeni           ...
Foto: Ivana Bubalo, 2.H                                                    Škola pod povećalo mGimnazija vs. Medicinska   ...
Š kola pod povećalom     Raste broj izostanaka     Više vremena kod kuće     nego u školi     Neki učenici zbog bolesti iz...
Škola pod povećalo mPredmaturalne zabave    PONOVNO    O Ž IVLJENEPoanta predmaturalnih bila bi zajednički izlazak razreda...
5+                                                 Znate da mi                                                 naslovi nik...
što više odmiče semestar, to su     ćete se da dođete na konzult-        kao pravo“ (ne, nemam ništa                      ...
L ice s naslovnice                “Ljubav za glazbom potiče                                  od mojih roditelja i rodbine....
Lice s naslovnic eTrenutak za pamćenje      MISLIO SAM… NEMA ŠANSE!Nisam vjerovao da ću proćijer nisam išao ni na au-dicij...
L ice s naslovnice                                                                                                “Uvijek ...
Modern ar t                          xxx                          Hladnoća.                          	       Vjetar.      ...
M odern artGoodbyeI’m not stupid, but really cleverThe day you’ll want me back shallcome,And then I’ll be stronger than ev...
OTROVNO PERO  (SŠ - LiDrano 2012)
OTROVNO PERO  (SŠ - LiDrano 2012)
OTROVNO PERO  (SŠ - LiDrano 2012)
OTROVNO PERO  (SŠ - LiDrano 2012)
OTROVNO PERO  (SŠ - LiDrano 2012)
OTROVNO PERO  (SŠ - LiDrano 2012)
OTROVNO PERO  (SŠ - LiDrano 2012)
OTROVNO PERO  (SŠ - LiDrano 2012)
OTROVNO PERO  (SŠ - LiDrano 2012)
OTROVNO PERO  (SŠ - LiDrano 2012)
OTROVNO PERO  (SŠ - LiDrano 2012)
OTROVNO PERO  (SŠ - LiDrano 2012)
OTROVNO PERO  (SŠ - LiDrano 2012)
OTROVNO PERO  (SŠ - LiDrano 2012)
OTROVNO PERO  (SŠ - LiDrano 2012)
OTROVNO PERO  (SŠ - LiDrano 2012)
OTROVNO PERO  (SŠ - LiDrano 2012)
OTROVNO PERO  (SŠ - LiDrano 2012)
OTROVNO PERO  (SŠ - LiDrano 2012)
OTROVNO PERO  (SŠ - LiDrano 2012)
OTROVNO PERO  (SŠ - LiDrano 2012)
OTROVNO PERO  (SŠ - LiDrano 2012)
OTROVNO PERO  (SŠ - LiDrano 2012)
OTROVNO PERO  (SŠ - LiDrano 2012)
OTROVNO PERO  (SŠ - LiDrano 2012)
OTROVNO PERO  (SŠ - LiDrano 2012)
OTROVNO PERO  (SŠ - LiDrano 2012)
OTROVNO PERO  (SŠ - LiDrano 2012)
OTROVNO PERO  (SŠ - LiDrano 2012)
OTROVNO PERO  (SŠ - LiDrano 2012)
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

OTROVNO PERO (SŠ - LiDrano 2012)

1,294

Published on

LiDrano 2012 - školski listovi - srednje škole
Gimnazija Matija Mesić, Slavonski Brod

Published in: Education
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total Views
1,294
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
0
Actions
Shares
0
Downloads
9
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Transcript of "OTROVNO PERO (SŠ - LiDrano 2012)"

  1. 1. TE M A BROJA: Humano je ljudskiMODERN ART • PUTOVANJA • COMENIUS PROJEKT • EKSTREMNI SPORTOVI
  2. 2. Otrovno pero br. 8 4 12 IZ SADRŽAJA Humano je ljudski Škola pod povećalom 22 25 Lice s naslovnice Modern art Impressum Gimnazija “Matija Mesić“, GLAVNE UREDNICE: Slavonski Brod Barbara Tolić, 3.I GRAFIČKA PRIPREMA: Školski list, izlazi godišnje Matea Kladarić, 3.I Ivan Katić, 4.G Slavonija I br 8, 35 000 Slavon- ski Brod OSTALI NOVINARI: FOTOGRAFIJA: Tel/Fax: 035/446-251 Marino Mihalj, 3.B Marino Mihalj, 3.B E-mail:otrovnopero.gmm@ Karlo Krznarić, 3.B Barbara Sabo, 4.E gmail.com Ivana Bubalo, 2.H Web stranica: www.gmm-sb. Kristina Kovačević, 2.I FOTOGRAFIJA NASLOVNICE: com Matea Orešković, 2.B Marino Mihalj, 3.B Ana Vuksanović, 2.D ZA IZDAVAČA: Josipa Rugle, 2.I OBRADA NASLOVNICE I Damjan Džakula, prof. Dora Kekez, 1.E FOTOGRAFIJA: Ivan Dulj, 2.A Ivan Katić, 4.G MENTORICA: Matea Rica, 2.I mr. sc. Andrijana Nemet-Kosijer Anita Guberac, 2. I2
  3. 3. Uvodnik34 Prepun stol papira, starih broje- va časopisa, hrane, igračaka, hladna vanjština Gimnazije za- vara, jer se unutar njenih zidova potičemo kreativnost na milijun nalazi mnoštvo toplih ljudskih načina i pred vama je još jedan priča o udomljavanju, volonti- broj Otrovnog pera. Mnogo toga ranju, ali i o akcijama koje smo se izmijenilo, pozdravili smo se s proveli. Kao i obično, ne ne- Tenom (koja nas se ipak sjetila i dostaje zanimljivosti koje smo našla malo vremena za nas), ali se stavili pod povećalo. Pronašli smo naša redakcija obnovila za neko- četiri lica čije priče iskaču iz okviraNa 18. meridijanu liko članova. svakodnevice i smjestili ih među Poput naše redakcije, obnavlja naše stranice. Ljubav prema um- se i tehnologija školovanja pa bi jetnosti očituje se u Modern artu tako uskoro i u našoj školi teške i ispunjenom fotografijama koje masivne imenike mogli zamijeniti sadašnjost pretvaraju u vječnost36 e-imenici. Mišljenja o njima su podijeljena; neki smatraju da će to biti mnogo praktičnije i ko- i riječima koje se dugo nakon čitanja povlače našim mislima poput čarolije. Naš grad, još uvi- risnije dok drugi misle da su to jek na 18. meridijanu!, ima svojih samo nepotrebne komplikacije. čari, ponekad i ne tako divnih, ali No, sigurno je da bi tako ocjene su sastavni dio naših života. Svaki bile sigurnije od provala u školu učenik je poseban na svoj način i koje su u zadnje vrijeme sve uvijek nam je drago pronaći neke češće. U svakom slučaju, bolje je koji se bave ekstremnim sporto- da ocjene budu na sigurnom -u vima koji našoj maloj sredini ne računalu - nego na dnu Glogov- dolaze do izražaja ili su gotovoBeen there, done ice. Ovoga puta motivirana ekipa nepoznati. No nećemo vam sada novinara krenula je u otkrivanje otkriti sve što se krije na stranica- that one lijepe strane inače ne tako ma nego polako čitajte i uživajte. lijepih životnih situacija koju čini međusobno pomaganje i humani- Matea i Barbara! tarno djelovanje. Ne dajte da vas 46 Život piše priče Recenzije 53 48 54 Sport Foto priča 3
  4. 4. HUMANO JE T ema broja HUMANO JE HUMANOHUMANO JE L Foto: Marino Mihalj, 3.B 4
  5. 5. LJUDSKI Tema broj aJE LJUDSKIO JE LJUDSKILJUDSKI Što je humanost i kako je prepoznati? Što se podrazumijeva pod tim pojmom i koliko ga često možemo vidjeti na djelu? Tko su humani- tarci, po čemu se razlikuju od ostalih i ima li ih u našem okruženju? Human, ili onaj koji ima ljud- slika borbi, ratovanja, ubojstava, Usporedno s problemima ske osobine ili kvalitete, koji patnje i da se u njima ne očituje današnjice, raste i broj humani- suosjeća i ima razumijevanja za ona strana koju ovdje nastojimo tarnih udruga i različitih akcija druge ljude. Čovjek je društveno prikazati. No kako život nije koje za cilj imaju pomoći na- biće i od samog postanka živi crno - bijel, i iz takvih situ- jpotrebitijima. Mnogi su pojed- u grupama koje funkcioniraju acija proizađe nešto dobro. Ne inci koji se samo za svoju dušu kao potpune zajednice i svi zaboravimo priču o nastajanju angažiraju i sami pronalaze članovi imali svoju zadaću te Crvenog križa što pokazuje da, osobe kojima je pomoć potreb- međusobno ovise jedni o drugi- zahvaljujući osjećajima solidar- na, ne smatrajući da je to išta ma. Odatle potječu i osjećaji nosti i suosjećanja, u određenim čudno ni posebno, a darujući brige, skrbi i suosjećanja koji trenucima osjećamo potrebu za svoje vrijeme i sredstva, u od prvog trenutka povezuju djelovanjem. očima drugih postaju veliki. No, društvo. Čak i u životinjskom ponekad se treba zapitati gdje je svijetu možemo naći primjere granica između humanitarnosti međusobnog pomaganja jed- inki iste, ali čak i različitih vrsta Humanost danas i iskorištavanja. Koliko puta ste lajkali fotografiju bolesnog Kako općenita situacija stanja radi opstanka. Sve to očiti je u svijetu nikada nije bila ba- djeteta misleći da će sponzori dokaz da svako živo biće u svom jna, tako ni danas nije ništa pokloniti potrebna sredstva ili genetskom materijalu posjeduje bolje. Ekonomija, gospodarstvo, ste nazvali broj uvjereni da ćete klicu zajedništva i solidarnosti. trgovina, sva važna područja novac donirati u dobrotvorne ljudskog djelovanja prolaze kroz svrhe, ali nikad niste saznali nepovoljno razdoblje moderno gdje je on završio? Na stranu Djelovanjenesređenih kao bit nazvano – krizu. Kao takva imaju iznimno snažan utjecaj negativnost, ali uvijek moramo znati da postoji mogućnost Od prapovijesnih, grupa koje su živjele u na ostala područja i tako se da će netko našu dobru volju pećinama, ljudske zajednice su uvlače i u samu obitelj, koja iskoristiti na loš način. Osnovu evoluiranjem kroz povijest po- zajedno sa prefiksom moderna ljudskog napretka čini prepoz- primile svoj sadašnji oblik. Iako dobiva i neka druga obilježja. navanje, prihvaćanje i želja za je osnova društva prvenstveno Posljedica ovakvog stanja je promjenom vlastitih pogrešaka. obitelj, one poput isprepletene promjena životnog stila svih koji Vlastite nedostatke koji u nama paučine međusobno ovise i su njime pogođeni. U opisanim prouzrokuju loše osjećaje nas- svaka njena nit čini zajednicu situacijama pomoć zajednice tojimo ispraviti dobrim djelima snažnijom ili slabijom stoga bitnija je i potrebnija više no kojima nešto dajemo od sebe, je jasna važnost međusobnog ikad. Mediji naglašavaju važnost a dobivamo tako mnogo. Pre- pomaganja. Iako bi u teoriji obitelji i valjanog odgoja jer je poznajete li sad humanitarce? samostalno preživljavanje neophodno razvijati svijest o pojedinca bilo relativno moguće, međusobnom pomaganju od Matea Kladarić i Barbara Tolić, interakcije s osobama koje ga malih nogu. Ako zatvorimo svoje 3.I okružuju čine ga potpunim. srce za druge, nikad nećemo On opaža ljude sa svim njiho- dosegnuti viši smisao, napre- vim osobinama, ali i životnim dovati ni dobiti pomoć ako ju pričama i situacijama, jednako jednom i sami zatrebamo. tako kao i oni njega. Nemoguće je izostaviti činjenicu da je ljudska povijest prepuna ružnih Moderne zamke 5
  6. 6. T ema broja UDOMITELJSTVO Udomiteljstvo je oblik skrbi i vještine za obavljanje te hu- županije, pogotovo na području za vlastite obitelji kojim se mane djelatnosti. Udomiteljska Nove Gradiške, udomiteljstvo djetetu ili odrasloj osobi osigu- obitelj ostvaruje pravo na na- ima dugogodišnju tradiciju koja rava smještaj u toj obitelji, knadu za svoj rad i naknadu seže otprilike tridesetak godina, obiteljsko okruženje, toplina za potrebe smještenih koris- a prema tome udomiteljstvo doma, ljubav i podrška obitelji. nika. Korisnici mogu biti djeca može biti stalno, tradicionalno, Da bi netko postao udomitelj roditeljske skrbi, djeca i mladež specijalizirano, hitno i povre- odnosno član udomiteljske s poteškoćama u ponašanju, meno. Povremeno je na primjer obitelji mora ispunjavati za to tjelesno mentalno oštećene smještaj djece preko praznika, propisane zakonske uvjete, ali osobe i stare i nemoćne osobe. blagdana i slično. prije svega posjedovati znanje Na području Brodsko-posavske Josipa Rugle, 2.I Foto: Barbara Sabo, 4.E6
  7. 7. Tema broj aPosjet Domu za nezbrinutu djecu u Slavonskom BroduOAZA SIGURNOSTI,PRIPADNOSTI I LJUBAVIZa pedesetak šti ć enika organiziraju su razli č ite radionice, ljetovanja namoru, odlazak u toplice. Iako je udomiteljstvo jedno od rješenja za ovudjecu, saznali smo zašto neki nerado pristaju na to.Dom za djecu nasljednik je jateljica u domu, Dejanu Gajić se organizira dvaput godišnjeĐačkog doma Učiteljske škole Kovačević, da nam približi život ili u toplice. Iako je jedno odosnovanoga 1952. godine. Ovdje štićenika doma kako bismo se rješenja za ovu djecu boravak uborave djeca bez odgovarajuće lišili predrasuda koje se često udomiteljskim obiteljima, saznaliroditeljske skrbi, a za mlađe vezuju uz ovakve institucije. U smo da ipak nerado pristaju napunoljetne korisnike osno- domu se organiziraju različite to. Razloga je više, a ističu lošavana je 2006. stambena za- sekcije. Njihova sportska iskustva, a čak postoje i sumnjejednica „Kuća sretnih ciglica“. sekcija sudjeluje na regional- na fizičko i seksualno zlostavl-Trenutačno u domu i stambenoj nim i državnim natjecanjima, a janje. Djeca u domu uspješnozajednici boravi pedesetak djece osim sporta, štićenici se mogu obavljaju svoje školske ob-raspoređenih u šest odgojnih opredijeliti za rad u likovnoj veze, završavaju srednju školu,skupina. Životni prostor svake radionici, dramsko-scenskom poneki odlaze i na fakultet.skupine organiziran je na način izražavanju, novinarskoj grupi te No, najvažnije je što domkoji nalikuje organizaciji života školi kuhanja. U slobodno vri- doživljavaju kao oazu sigurn-u obitelji. O djeci brine devet jeme učenici uglavnom borave osti, imaju osjećaj pripadnosti iodgajatelja, socijalna radnica, u računalnoj učionici, bazenu ljubav.psihologinja i medicinska sestra. ili teretani. Štićenike posebno Matea Orešković, 2.BZamolili smo jednu od odga- veseli odlazak na more koji NEMA RAZLOGA ZA TUGUVeronika Prelčec učenica jeprvoga razreda Obrtničke škole Što te posebno roditeljima? veseli? prijatelji i društvo. Moji sumoga rođenja. Otate čestoi gotovo je cijeli život provela se roditelji rastali odmahu Domu za nezbrinutu djecu u nakon mamiSlavonskom Brodu. Otkrila nam Najviše moji ne volim pričati, a kodje kako je živjeti u domu, kako Mislim da bi mi bez njih bilo odlazim i bude mi jako lijepo.se osjeća, što joj se sviđa, a što teško, a vesele me i izlasci. S Voljela bih živjeti kod njega, alijoj ipak nedostaje. obzirom na to da imam 16 go- on nema zadovoljavajuće uvjete. dina, smijem ostati do 12 sati. Nadam se da će se to s vre- menom promijeniti.Već dugo si u Jesi li ikada biladomu. Je li ti teško kod udomitelja? Kako uspijevašo tome pričati? baš Kod udomitelja sam bila tri go- ostati pozitivna i dine i nije mi se svidjelo. NisamNije mi teško pričati, moždazato što sam tako dugo ovdje. se osjećala dijelom obitelji, nasmijana? uglavnom sam bila u svojoj sobi, Život u domu me naučio daU početku sam se sramila i bilomi je teško, no s vremenom učila, jela i to je to. Tražila sam moram cijeniti male stvari i svesam se navikla i zavoljela život da me vrate u dom i sada se ljude oko sebe, koliko god oniovdje i sada znam da se nemam puno bolje osjećam. bili različiti. Nemam razloga bitičega sramiti. Moji prijatelji me tužna jer oko sebe imam ono najvažnije – prijatelje.prihvaćaju i to mi je najvažnije. Što je s tvojim Dora Kekez, 1.E 7
  8. 8. T ema broja Glumačka družina u Domu za nezbrinutu djecu SLAVONSKI BROD-WAY “Gluma je predivna umjetnost u kojoj ljudi postanu netko drugi, pobjegnu od svojih problema i drago mi je što to može druge nasmijati, tako da se i oni osjećaju bolje.” Štićenici Doma za nezbrinutu suvremene obitelji zbog sve djecu u Slavonskom Brodu veće orijentiranosti televiziji i imaju vlastitu dramsku sekciju. internetu. Velike ambicije Pogledavši njihovu božićnu pri- Matej ima 15 godina i ide u prvi redbu, imali smo priliku razgo- razred Obrtničke škole, dvije go- varati s “lokalnom zvijezdom” Od Djeda Mraza dine stanuje u Domu, a u većini Matejem Lesijem. predstava glavni je glumac. do Šeherezade Sve je počelo kada je gledao Božićna priredba održala se u komičare na internetu, pogledao Dramska sekcija Domu, u srijedu 21.12.2011. nekoliko predstava i sam sebi Glumačka sekcija počela je s Raznolik program sastojao se rekao: “Pa zašto ne bih i ja to radom 2005. godine i već se od recitacija vlastitih pjesama, pokušao?’’ Sve svoje vrijeme nekoliko godina sastaje s dram- pjevanja i dva igrokaza. Bili posvetiti glumi te stalno radi na skim skupinama drugih domova. su tu Rudolf, baka ljubiteljica njoj, promatrajući ljude, njihove Tamo se upoznaju i glume pa su Šeherezade i dva Djeda Mraza, geste i naglaske. Ima veliku am- tako glumci Doma u Brodu ove od kojih su se djeca ipak prik- biciju baviti se time u životu te godine gostovali u Karlovcu, a lonila onome koji je dijelio pok- šaljivo dodaje da mu je najveći prošle u Vinkovcima. Uvijek se lone. Glumci su “pobrali” aplauz, san “jednog dana glumiti u Krv trude odabrati predstavu koja bi publika je bila zadovoljna, a više nije voda’’. Tko zna, možda je bila aktualna i poučna, a treme od svega prisutne je oduševila ovo početak jedne zanimljive se rješavaju zamišljajući da su dječja jednostavnost i neisk- životne priče, započete upravo u na probi. Posljednja predstava varenost. Naročito je svojom Slavonskom “Brod-wayu”. koju su izveli,“Utjecaj medija’’, glumom pozornost plijenio Matej govori o tipičnim problemima Lesi. Karlo Krznarić, 3.B Skupina mladih posjetila Dom za nezbrinutu djecu PRONAŠLI BOŽIĆ Radnja igrokaza koji je uvježban u svega tjedan dana smještena je u imaginarni televizijski šou čiji natjecatelji imaju zadatak pronaći istinski smisao Božića. Skupina mladih glumaca raz- prijatelja i poznanika te tako završnici, nagradu odnosi treća veselila je uoči Božića štićenike okupila glumačku družinu, a skupina s porukom ‘’Dopusti da Doma za nezbrinutu djecu u kako vremena nije bilo na pre- se Isus u tebi rodi i kroz tebe Slavonskom Brodu odigravši tek, igrokaz je uvježban u svega sve ljude spasenju vodi.’’ božićni igrokaz “Pronađi Božić”. tjedan dana. Pozitivne kritike Unatoč blagoj nervozi, izvedba Instant uigravanje je bila i bolja no što je bilo “Obično u ovo doba godine post- očekivano. ‘’Predstava je bila ajemo iznenađeni kako je go- odlična i mislim da je uspjela dina brzo prohujala i grozničavo prenijeti pravu božićnu poruku’’ prelistavamo sve ono što smo rekao je jedan od štićenika mogli učiniti, a nismo, što je bilo doma. Nakon igrokaza uslijedilo važno, a učinili smo sporednim. je druženje. Uz sve ovo, zan- Osobitu težinu ima činjenica da imljivo je da se skupina jedva nismo našli vremena susresti Foto: Karlo Krznarić, 3.B ugurala u raspored gostovanja svoje bližnje, pomoći onima u u domu što nam govori da, iako nevolji, ohrabriti klonule, pružiti se tako možda ne čini, još uvijek ruku osamljenima.” rekla je gospođa Željka Marić, koja je Istinski smisao ima onih koji su spremni daro- vati ono što je najdragocjenije – Radnja igrokaza smještena je zajedno sa sestrom Jasnom u imaginarni televizijski šou vrijeme i pažnju. Grgić začetnica ideje. Zrinka ‘’Pronađi Božić’’ čiji natjecatelji Grgić, učenica 3.F uskoro je imaju zadatak pronaći istinski Karlo Krznarić, 3.B počela s ‘’regrutacijom’’ svojih smisao Božića. U dramatičnoj8
  9. 9. Tema broj a Udomiteljstvo kao misija TEŠKO SE ODVOJITI Razlozi su različiti. Nekada je to bolest roditelja, nekada nepovoljno imovinsko stanje, a nekada, na žalost, sama nebriga za djecu. Djeci se uvijek teško odvojiti od svojih roditelja ma kakvi oni bili. Iskustvo pokazuje da, uz veliko zadovoljstvo koje nosi udomiteljstvo, ono nosi i veliku brigu. službi te proći tečaj koji se or- lan dom i život. ganizira u Zagrebu. Nakon toga socijalna služba provjeri uvjete, a ako ih zadovoljite, treba proći Kako se nosite s neko vrijeme prije nego dobijete dijete. Iako su domovi puni, mi djecom koja im- smo konkretno čekali godinu dana. Tijekom boravka udom- aju problema u ljene djece, možete očekivati ponašanju? nenajavljene posjete socijalne Moji roditelji postupaju s njima službe koja provjerava stanje u kao s bratom i sa mnom. Dakle, obitelji. kao s vlastitom djecom. Kod određivanja kazni budu blaži, ali uglavnom se odnose kao prema Zašto djeca dolaze vlastitoj djeci. kod vas?Foto: Karlo Krznarić, 3.B Razlozi su različiti. Nekada je to bolest roditelja, nekada Imate li zasebneDjeca od 7 mjeseci do 12 godina nepovoljno imovinsko stanje, a sobe za tu djecu? nekada, na žalost, sama nebriga Od zasebnih prostorija imajuu dobi su kada im treba najviše za djecu. samo svoju sobu. Najčešće bo-pažnje i ljubavi. Upravo takva rave u dnevnom boravku i tamodjeca završavaju u udomiteljskoj gledaju TV, pišu zadaće, uče iobitelji Lucije Majetić, učenice Dolaze li djeca svo- igraju se.2.I. Za udomiteljstvo je potreb-no puno odricanja, Lucija i jom voljom i kakvanjezina obitelj to priznaju, ali su dosadašnja Koliko se dugoim nije teško. Upravo o toj temirazgovarali smo s Lucijom. iskustva? zadržavaju kod Mislim da ne. Djeci se uvijek vas? Jave li vam seKako ste došli na teško odvojiti od svojih roditelja ma kakvi oni bili. Iskustvo poka- kada odu?ideju baviti se zuje da, uz veliko zadovoljstvo Cilj je da se zadrže dok ne koje nosi udomiteljstvo, ono nosi završe osamnaestu godinu,udomiteljstvom? i veliku brigu. Prvih mjesec dana odnosno dok ne završeMama se oduvijek željela baviti bude prilično teško dok se malo školovanje. Ali to ovisi o cen-udomiteljstvom, ali nismo imali ne uhodamo. I mi i djeca. tru za socijalnu skrb. Kako smoodgovarajući prostor. Kada smo imali samo dvije male djevojčicese preselili, ona je to predložila čiji nas je odlazak jako pogodio,cijeloj obitelji i postali smo Na koji način pristu- nismo više u kontaktu. Prošleudomiteljska obitelj. pate djeci? Koji cilj smo godine imali djevojčicu od sedam mjeseci. Ona nas je sveKako se postaje želite postići? osvojila, ali i slomila nam svima Djeci prvenstveno pristupamo srce kada je otišla.udomiteljska obitelj? prijateljski pa tek onda autorita- Josipa Rugle, 2. INajprije se treba javiti socijalnoj tivno. Cilj je omogućiti im stabi- 9
  10. 10. T ema broja Volontiranje kao slobodna aktivnost VRIJEME NA DAR Kroz igru im pokušavamo pomoći da napreduju i da uče. U stacionaru, odnosno tjednom smještaju, gdje mi volontiramo, boravi desetero djece s posebnim potre- bama. Broj volontera nije stalan jer neki dođu samo jedan, dva dana, a neki se odluče za stalno volontiranje. na što su one odgovorile: „Na ideju smo došle nakon što smo od djevojaka koje su već volon- tirale saznale da je zanimljivo i da možemo nekome i pomoći i tako na najbolji mogući način iskoristiti naše slobodno vri- jeme. Nakon razgovora s njima, zainteresirale smo se za vo- lontiranje i daljnje informacije smo pronašle na njihovoj inter- netskoj stranici.“ Volonterima mogu postati svi, a sve što trebate učiniti je poslati pri- javnicu putem e-pošte ili otići u Zlatni Cekin. Pitate se što ćete raditi ondje? Možete ra- diti s djecom, uređivati okoliš ili pak raditi u kuhinji. Lana i Marijana su se odlučile na rad s djecom s posebnim potrebama: „Kroz igru im pokušavamo pomoći da napreduju i da uče. skupina djecu uči razumijevanju, Dobrih djela nikad dosta. Ako U stacionaru, odnosno tjednom toleranciji, pružanju, ali i pri- imamo volje i slobodnog vreme- smještaju, gdje mi volontiramo, manju pomoći. Ideja za tjednim na zašto ne bismo pomogli boravi desetero djece s poseb- smještajem nastala je zbog onima kojima je pomoć uistinu nim potrebama. Broj volontera nedostatka stručnog osoblja potrebna? Pravi primjer za to su nije stalan jer neki dođu samo u ovome kraju te udaljenosti i Lana Tolarić i Marijana Đurić jedan, dva dana, a neki se problema s prijevozom. Program koje su svoje slobodno vrijeme odluče za stalno volontiranje.“ rada vrtića usmjeren je na so- posvetile volontiranju u Zlatnom Dakle, svoje slobodno vrijeme cijalizaciju djece s teškoćama u Cekinu, ustanovi za rehabilit- možete iskoristiti na najkorisniji razvoju. Dječji vrtić Cekin svojim aciju i odgoj djece. način. Prestanimo ljenčariti i odgojno-obrazovnim radom ništa ne raditi i iskoristimo svoje obuhvaća više skupina. Skupine vrijeme za nešto korisno i po- Montessori su mješovite i obuhvaćaju djecu od tri do šest godina. U svakoj mozimo onima kojima je pomoć najpotrebnija. „Što se više ljudi program rade poliklini- skupini rade dva odgajatelja. Dječji vrtić Cekin organizira odluči za volontiranje, veća je U Zlatnom Cekinu mogućnost da djeca napreduju radionice za učenje engleskog ka, dječji vrtić i tjedni smještaj. jer se svakom djetetu potrebno jezika, glazbe i rad na računalu. Svi odjeli nude stručnu pomoć posebno posvetiti, a premalo Kvaliteta dječjeg vrtića očituje i veliku brigu i ljubav djeci je osoblja da bi svako dijete se u završnoj priredbi na kojoj predškolskog uzrasta te posebno imalo svoju tetu koja će se samo se uvijek skupi mnoštvo prijatel- djeci s teškoćama u razvoju. njemu posvetiti i s njim raditi.“ ja te roditelja. Ovaj vrtić djeluje pod Montes- tvrde naše volonterke. sori programom koji osigurava razvoj svih dječjih potencijala. Sva djeca rade zajedno, bez Volontiranje kako su Marino Mihalj, 3.B Upitali smo djevojke obzira na dob, darovitost ili pak došle na ideju o volontiranju poteškoće. Upravo ta raznolikost10
  11. 11. Tema broj aHumanitarni koncertTAMBURAŠI ZA TAMBURAŠAI naš grad je još jednom pokazao svoje dobro srce!Svi koji poznaju ili su bar čuli na „The New School for Jazz da nitko neće prepoznati štoza obitelj Novosel znaju da je to and Contemporary Music“ koja sviraju, dvoranom su se zaorileobitelj koja osim ljubavi prema se nalazi u samom srcu Man- riječi ove pjesme a u njihovimbližnjima i okolini njeguje i hattan-a. Nažalost, stipendija očima vidjelo se iznenađenje ijedan poseban oblik ljubavi – koju je također dobio nije pokri- sreća. Sam Filip je na kraju uljubavi prema glazbi, stoga su vala sve troškove školarine ali i svom govoru priznao da nikadasvi njezini članovi od najmanjih samoga života u New Yorku no nije sanjao da će mu njegovanogu okruženi glazbom. Za njih Slavonci ne bi bili Slavonci da mala sredina iz koje dolazi ikadaje sasvim prirodna stvar bila ne učine sve što mogu kako bi moći pružiti toliko potpore kolikoda svoje školovanje nastave pomogli. Mnoštvo tamburaških financijske toliko i emocionalnepomalo neobičnim smjerovima sastava iz grada i okolice odaz- te da je ovo ispunjenje njegovihpoput sviranja orgulja, oboe i valo se na poziv te honorarno životnih snova. Svi prisutnislično no Filip Novosel je spojivši nastupalo u prepunoj sports- bili su ponosni što će se glas ona prvi pogled nespojivo, tam- koj dvorani „Brod“, mnogi su i tamburi ali i našem kraju širitiburu i jazz, dobio priliku života. zaplesali a poseban ugođaj nas- svijetom te što smo još jednomIstakavši se na Veneto Jazz Fes- tao je tijekom nastupa Filipovog pokazali da imamo dobro srce.tivalu u Italiji izabran je između kvarteta „Corona“ kada su iz-50-ak sudionika iz cijele Europe vodili svoju jazz obradu „Uzalud Matea Kladarić 3.Ite mu je osiguran izravan upis vam trud svirači“. Iako su mislili KOLAČI ZA ANUDanas je sve više bolesnih koje su sami ispekli, nastojali Profesorica Zekušić nije štedjelaljudi, osobito djece, koji trebaju prikupiti što više novaca kako riječi hvale za ovu akciju tepomoć, a u ovim teškim vre- bi obradovali nekoga komu je nam je rekla kako je razlogmenima sve je manje onih koji to potrebno. Iako je ove godine ovogodišnje akcije tradicija, alimogu ili žele pomoći. Tako je prikupljena svota ipak bila man- ne samo to, nego i učenici 2.iove, kao i prošlih dviju školskih ja nego proteklih godina, oko tri razreda koji su izrazili želju dagodina, profesorica povijesti tisuće kuna uplaćeno je na račun nešto učine. Nadamo se da će iDanijela Zekušić pokrenula malu obitelji Dokić čija je kćerka Ana sljedećih godina u našoj školi bitihumanitarnu akciju u kojoj su oboljela od tumora te njeni sličnih akcija koje će u ljudimajoj pomogli učenici 2. i razreda. roditelji nemaju dovoljno sred- probuditi osjećaj humanosti.Učenici su prodajom kolača, stava kako bi joj platili liječenje. Anita Guberac, 2. I 11
  12. 12. Š kola pod povećalom Novi Comenius projekt Globalnim snagama za Zemlju Već i ptice na grani znaju da je Globe program svjetska učenička kampanja istraživanja klime u kojemu već niz godina uspješno sudjeluje i naša škola, a ove go- dine su se i oni pridružili Come- nius programu kao skupina za izučavanje aerosola. Aerosoli su jedan od glavnih bazu. Mjerenja predstavljaju sa slavonskim specijalitetima problema zagađenja okoliša 21. glavninu rada i obavljana su koji se nalazi u sklopu “Ulice stoljeća. Poznajemo ih u obliku svaki dan, a tijekom čitavog zaboravljenog vremena” gdje različitih insekticida, sprejeva, susreta održavana su različita se vjerno prikazuju stari, go- sredstava za inhalaciju i sl. Te predavanja o klimi, dobrobiti tovo zaboravljeni zanati i način čestice dovode do hlađenja okoliša, zagađenjima i različitim života. Imali su priliku posjetiti Zemlje, a Upravo ovim problem- faktorima koji utječu na prirodu i razgledati još i Đakovo, etno om odlučili su se pozabaviti naši koja su održali stručnjaci na selo i vinariju u Kutjevu prije učenici koji su se, predvođeni područjima hidrometeorologije i povratka u Slavonski Brod. profesoricom Marinom Gojković, biokemije. uključili u međunarodni projekt. Prvi je sastanak održan u našoj Pjesma za kraj školi koncem studenog, a pos- Zaboravljeno Za kraj, učenici su posjetili jetili su nas učenici iz Italije, Gradsku knjižnicu gdje je Litve, Mađarske, Nizozemske i vrijeme održano predavanje na temu Njemačke. Predstavnici naše škole s pono- zaštićene prirode naše županije som su pokazali ljepote slavon- te film Video skupine “BezViz- skog kraja svojim novostečenim ije” čija tematika je također bila Radna atmosfera prijateljima. Nakon razgovora povezana sa bioraznolikošću Formalan početak druženja sa županom, razgledanje su našeg područja. Naši učenici otvorili su tamburaši naše škole, započeli u Tvrđavi Brod koja su u simpatičnom tonu svojim plesna skupina akrobatskog rock se ističe kao spomenik nulte gostima otpjevali pjesmu “Mor- ‘n’ rolla te ravnatelj koji je svima kategorije. Sljedećeg dana je ska vila” koja je imala prizvuk poželio toplu dobrodošlicu, a ostvarena cjelodnevna ekskur- nostalgije i iščekivanja ponovnog nastavilo se prezentacijama zija pod naslovom “Upoznavanje susreta kojeg će ostvariti već u i radionicama. Nakon radi- Slavonije” čije je prvo stajalište travnju, kada proljeće donese onica, učenici su obavili prvo bio Osijek. Vidjeli su i Kopački zelenilo natrag u prirodu. zajedničko mjerenje, nakon rit nakon čega su se zaputili čega su podaci uneseni u u Baranjsku kuću, restoran Barbara Tolić, 3.I12
  13. 13. Škola pod povećalo mGimnazijalci u međunarodnom projektuOctombrie în RomâniaUtvrda Poineari će vjerojatno svima ostati u najboljem sjećanju zbog tisuću ste-penica kojima se trebalo uspeti do nje. Kada smo konačno uspjeli, vidjeli smo tekruševine nekadašnjeg posjeda grofa Drakule za kojeg se sumnja da je mnoga zlodje-la počinio baš tamo. Nismo mogli odlučiti je li fantastičan pogled koji se pružio prednama s te uzvisine bio vrijedan svih onih prijeđenih stepenica.“Kako izbjeći zločine i prijestupe tali odmarali razgovarajući, poznatiji kao Drakulin dvorac tepovezane s korištenjem interne- razgledavajući zanimljivosti u grad Brasov. Vidjeli smo mno-ta” naziv je projekta pod pokro- Pitestija. go sakralnih građevina pretežitoviteljstvom Agencije za mobil- u gotičkom stilu koje su nas senost koji traje već drugu godinu dojmile raskošom i ljepotom. Ut-i polako ali sigurno se približava Puno posla vrda Poineari ću vjerojatno svi-svom cilju: povećanju svjesnosti Sljedeći su nam dani brzo pro- ma ostati u najboljem sjećanjuo temi projekta popraćenom lazili. Bili su iscrpljujući, puni zbog tisuću stepenica kojima seučeničkim razmjenama te iznenađenja i naporni, ali smo trebalo uspeti do nje. Kada smoučenju o novim kulturama uz uživali. Prijepodneva smo ug- konačno uspjeli, vidjeli smo tekpoboljšanje engleskog jezika. lavnom provodili u školi gdje su, ruševine nekadašnjeg posjedaNakon ostvarenih putovanja u kao i na svakom susretu škola grofa Drakule za kojeg se sum-Poljsku i Italiju te sastanka u partnera, službeni dio otvorile nja da je mnoga zlodjela počinioHrvatskoj, na red je došla i Ru- prezentacije, ovaj put o Rumu- baš tamo. Nismo mogli odlučitimunjska. njskoj te danu Comeniusa koji je li fantastičan pogled koji se je proslavljen u lipnju. Radilo se pružio pred nama s te uzvisine i na zajedničkom članku, mogli bio vrijedan svih onih prijeđenihPitesti smo naučiti o kulinarskim delici- jama naših prijatelja, a i mi smo stepenica. No, uzbuđenja svaka-Susret partnerskih škola u ru- ko nije nedostajalo i bili smomunjskom gradu Pitestiju bio njima predstavili svoje. Program zadovoljni svime što smo vidjeli.je zakazan za drugu polovicu li- je popraćen zanimljivim konfer-stopada, a predstavljale su nas: encijama, ali i nešto opuštenijimAndrea Mihal, Irena Budimir, sadržajima poput natjecanja u Nostalgični i sretniMirta Džida, Antonija Mišković, plesu gdje su zainteresirani mo- Svemu što je lijepo brzo dođeSara Roginić, Matea Žilak i gli naučiti korake tradicionalnih kraj, u to smo se mogli još jed-Barbara Tolić te tri profesorice: rumunjskih plesova, ali i pokaza- nom uvjeriti; nismo ni trepnuli,Nataša Blažić, Biljana Mikić i ti svoje. Tu se posebno iskazala a već je bilo vrijeme za povratakAndrijana Nemet-Kosijer. naša učenica Andrea Mihal koja kući. Neki su se tomu veselili,Nakon cjelodnevne vožnje, spus- je za kraj nešto i otpjevala. a neki nisu – pa su vjerojatnotio se mrak i u zraku se počela zato kasnili, ali konačno je došloosjećati polagana panika pred vrijeme za zadnje pozdrave snepoznatim. Stigavši u grad U duhu prošlosti našim rumunjskim prijateljima iu kojemu ćemo boraviti go- Osim rada na projektu i povratak na cestu. Čak nas je itovo tjedan dana, dočekali su provođenja slobodnog vremena sunce, koje dugo nismo vidjeli,nas naši jednako nestrpljivi i sa svojim domaćinima, orga- otpratilo iz Pitestija dok smo,uzbuđeni domaćini. Sljedećeg su nizirane su i ekskurzije, prva u pomalo nostalgični ali i sretni,dana neki sa svojim domaćinima grad Curtea de Arges te utvrdu razglabali o svemu što nam seposjetili Bukurešt, dok su os- Poienari, dok je druga vodila sve dogodilo. do Transilvanije u dvorac Bran, Barbara Tolić, 3.I 13
  14. 14. Š kola pod povećalom Dvadeset godina uz nas “PERI“ SVE POHVALE Posebno je iskustvo boraviti sa mnoštvom talentiranih osoba koje se bave novinarst- vom, glume i pišu, savršeno se razumiju u vidu tih grana umjetnosti te vidjeti na djelu talent kojeg je zaista bilo u izobilju. Časopis koji upravo čitate prođe kroz mnoge ruke ti- Sunčano vrijeme je obilježilo sredinu travnja i pridonijelo Za dugo sjećanje Posebno je iskustvo boraviti sa jekom svake godine. Sukladno ushitu kojeg su, vjerujem, mnoštvom talentiranih osoba s mnogobrojnim kritikama ili osjetili svi sudionici dok su se koje se bave novinarstvom, pohvalama, svaki se put nas- približavali hotelu gdje se vijorila glume i pišu, savršeno se ra- tojimo poboljšati da bismo u lidranovska zastava. S obzirom zumiju u vidu tih grana umjet- konačnici dobili šareni kolaž na okruglu brojku održavanja nosti te vidjeti na djelu talent u kojemu će se naći po nešto smotre - dvadeseta godina! - kojeg je zaista bilo u izobilju. za svakoga. Nakon svog tog sve je bilo još svečanije i ljepše.  Sve to bilo je još ljepše kad smo uloženog truda, poželjno je nadodali lijepe plaže i krajolik čuti konstruktivnu kritiku, a za taj dio je zadužen LiDraNo Smotra šibenskog područja koji odiše posebnim šarmom. No, uskoro - smotra  literarnog, dram- Tijekom ta tri dana bili smo podijeljeni u radionice u koji- se trebalo vratiti natrag u sva- skog i novinarskog stvaralaštva ma su stručnjaci iz pojedinih kodnevicu i sa sobom ponijeti učenika Republike Hrvatske. područja ukazivali na ono što samo pluća puna morskog kisika Prošlogodišnji broj našeg Pere je smo učinili dobro, a na čemu i uspomene u mislima. u kategoriji školskog lista dobio sve pohvale, i kako smo čuli, bi još trebalo poraditi. Nakon “uz novogradiško Zvono, bio je izvan konkurencije.” Predložen radionica su se novinari i liter- arci skupljali te na prstima ulazili Dogodine Možda vam se sve to čini jed- je za državni LiDraNo i uskoro u dvoranu gdje su se izvodili nostavno i u suštini nebitno kada smo dobili obavijest da pakiramo scenski nastupi. Imali smo pri- listate naš časopis, ali je u njega kofere i spremimo se za put u liku zamisliti se nad njima ili se uloženo mnogo ljubavi i truda, Šibenik. dobro nasmijati te vidjeti da su izvannastavnih sati i živaca. U tu zaista sabrani najbolji radovi. ime svih riječi koje smo ispisali Bilo nam je žao jedino zbog toga Po četvrti put, što nismo imali priliku pogledati i svih poznanstava koje smo ostvarili na ovaj način, imamo ih sve. U večernjim satima smo Šibenik slušali radijske emisije i gledali samo jednu želju i poruku: vi- dimo se dogodine! Nema ničeg boljeg od trod- videofilmske uratke. nevnog boravka na morskom Barbara Tolić, 3.I zraku usred radnog tjedna.14
  15. 15. Škola pod povećalo mŠetnja po DiljuNA SVJEŽEM ZRAKUKanjon Pljuskara (260 su se odmarali u plani-m) jedna je od kontrolnih narskoj kući, a zatim su setočaka kružnog puta po podijelili u dvije skupine iDilj gori. Smješten je is- krenuli prema slapu Velikapod Vidovog brda i još prije pljuskara, a nakon njega irata bio je omiljeno izletište prema slapu Mala pljuskara.brodskih planinara. Upravo Svako mjesto u šumi bilo jena to planinsko odredište iskorišteno za odmor jer sukrenuli su učenici naše svi bili umorni i iscrpljeni.Gimnazije jedne sunčane O ljepoti i čistoći ovogajesenske subote povodom područja govori činjenica daDana pješačenja u orga- su učenici čak i pili vodu iznizaciji prof. Mirjane Stanić. jednog od izvora te nakonPljuskarom ih je vodio lijepog prirodnog osvježenjaIvica Klem, ratni invalid krenuli na povratak u civili-zaslužan za oživljavanje zaciju ostavljajući prekrasnuovog izletišta. Nakon šumu iza sebe.ugodne šetnje kroz priroduna svježem zraku, učenici Ivan Dulj, 2.APosjet Hrvatskoj radiotelevizijiPOGLED IZNUTRAKako bi izborna nastava do- pripremao za svoju ned-bila i svoju praktičnu stranu, jeljnju emisiju. Posjetili suprofesorica Andrijana i studio u kojem se snimaNemet-Kosijer, voditeljica njegova emisija Nedjeljomizborne nastave Hrvatskoga u dva, kao i studio u kojemjezika, organizirala je posjet se snima TVBingo Show.Hrvatskoj radioteleviziji. Ipak, učenicima najzanim-Tamo ih je dočekala Nada ljiviji studio bio je onaj uChedid, osoba zadužena za kojem se snima emisija Plesodnose s javnošću koja ih sa zvijezdama. Možda seim je priredila dobrodošlicu nisu vidjeli baš na plesnomi ispričala kraktu povijest podiju, ali su se našli uHRT-a i način funkiconiranja prostoru za orkestar, zavirilitelevizije. Na koncu ih je su u scenarij ili se uslikaliprovela velikom zgradom. u backstageu. Učenici suUčenici su posjetili radijski upoznali novo lice televizijestudio, vidjeli su prostore u i HRT i nisu krili svoje zado-kojima se snimaju Vijesti i voljstvo. Mnogi su zaključiliDnevnik, čak su se upoznali kako bi se jednoga danai fotografirali s novinarom voljeli zaposliti ovdje.i voditeljem AleksandromStankovićem koji se baš bio Ana Vuksanović, 2.D 15
  16. 16. Š kola pod povećalom Vraćanje u prošlost “Zrna pijeska čine Pronađeni planine, trenuci čine godine, a sitnice cio trenuci život.” Otrovno pero iz godine u godinu osvaja simpatije pov- jerenstva na županijskoj, ali i državnoj razini smotre literar- nog, dramskog, scenskog i novi- narskog stvaralaštva “Lidrano”. Put do uspjeha nikada nije bio lak i do titule jednih od najboljih prošle su godine usavršavanja i mukotrpnog rada. Školski list je već duže vrijeme u tradiciji naše škole, iako malobrojni učenici znaju da je sve započelo prije dvadesetak godina izlaskom „Trenutaka“. Bio je to crno bijeli list, izlazio je dva puta godišnje i imao izgled dnevnih novina. To je bio prvi list naše gim- nazije. Nakon nekoliko godina, list mijenja ime u “Pronađeni trenuci” i izašao je u dva broja povodom 80. i 85. godišnjice škole. Naziv lista je simboličan i predstavlja najljepše trenutke koji su obilježili školsku godinu. Tadašnji učenici sami su se tru- dilli oko lista, a evo što o tome kaže prof. Ana Poljak: “Novinari školskog lista, njih trinaes- tero, dobrovoljno su se nalazili svake subote i naporno radili na listu te ga uz to i sami grafički uređivali, što je neobično zbog tehnologije u ono vrijeme.” Naime, profesorica je vodila ovu grupu ambicioznih novinara, dok je glavna urednica bila Irena Krupalj. Osim literarnih i novinarskih radova, svoj talent su mogli pokazati i mladi likovni umjetnici u likovnom kutku. List je zapamćen po kvalitetnim i nagrađivanim tekstovima, od kojih je najbolji bio tekst Neve- na Mrgana “Uhvaćeni u mrežu” koji je postigao visoko mjesto na državnom natjecanju. Matea Rubil i Josipa Kačuba, 4.C Foto: Marino Mihalj, 3.B16
  17. 17. Foto: Ivana Bubalo, 2.H Škola pod povećalo mGimnazija vs. Medicinska IMATE LI ISTI NOS? Iako su za većinu gotovo identične, sestre Helene i Anamarija razlikuju se po karakteru.Imate li isti nos, zube? Jeste dana. Kako ne bi došlo do prob- i mora se voljeti taj dio medicineli iste? Razmišljate li isto? - lema, upoznale su razrednice sa mislimo li uspjeti” - bio je glavniuobičajena su pitanja koja Ana- zamjenom i obje su se oduševile odgovor fizića na pitanje zaštomariju i Helenu Junačko prate prijedlogom. Helena je rekla su upisali medicinsku školu.kroz život. One ne razumiju što jednom dijelu svog razreda daima tako fascinantno u činjenici Blizanka dolazi, ali svejedno suda su sestre blizanke. Istina, reakcije bile urnebesne. Možete U sekinoj kožizabavno im je kada ih mnogi, onda zamisliti kakve su bile Slično je i seka Anamarijai u školi i kod kuće, mijenjaju reakcije fizića jer Anamarija nji- provela dan u Gimnaziji. Hrpai kada se one mijenjaju kako ma NIJE rekla da Helena dolazi. pitanja, koliko njihovih toliko ibi zbunile druge. Zapravo, to Bez pretjerivanja je zaključila da njenih. Na satu Engleskog jezikaje upravo ono što su napravile je to bio dan u kojem se najviše Anamarija je prezentirala One25.studenog- Helenina sestra smijala dok je promatrala lica i tipical day in medical school.Anamarija je otišla u Gimnaziju, slušala komentare. Kao što naslov kaže, opisala jea ona se preselila u Medicinsku dan u Medicinskoj školi kakoškolu, u 1.b- fizioterapeute. bi pokazala točno što medici- Razlike nari rade, objasnila od čega se Iznenadila ih je činjenica da sastoji zapešće - carpus i koja jePitanje je ZAŠTO? nema velike razlike između njegova uloga i to na engleskomOsnovni razlog zamjene im je programa jezične gimnazije i jeziku. Na temelju ovoga,bio smanjiti rat između škola, medicinske škole. Zapravo se rat bliznake smatraju da su uspjeleodnosno, uvjeriti druge da temelji na predrasudi da je gim- barem malo ublažiti taj vječnizapravo nema velike razlike nazija najbolja škola, a da su os- rat između škola, a dokaz tomuu školama i da je svaka škola tale škole niža klasa. Na primje- je ono što je Helena naučila zavrijedna. Drugi razlog je bilo to ru svoje sestre, Helena je mogla vrijeme Uvoda u rehabilitaciju:što je Helenin razred htio up- reći koliko posla ima oko učenja prsti ruke su digitimanus, aoznati njezinu sestru blizanku svih položaja i funkcija 206 kost- nožni prsti su digitipedis.pa su im odlučile priuštiti malo iju koliko ih ima u našem tijelu.duži šok u trajanju od jednog „Sviđa nam posao fizioterapeuta Ivana Bubalo, 2.H 17
  18. 18. Š kola pod povećalom Raste broj izostanaka Više vremena kod kuće nego u školi Neki učenici zbog bolesti izostaju iz škole, ali nekima je to samo isprika za izbjegavanje školskih obveza Već sredinom desetog mjeseca, ili usmena provjera, izostanu ba- tim zavlače u veće probleme jer odmah nakon početka školske rem tri ili četiri učenika iz svakog ne mogu pratiti novo gradivo, godine, počinju usmena ispiti- razreda i većinom se radi o uvi- a zna se dogoditi da pojedinci vanja, a nakon toga i pismeni jek istim osobama. Umjesto da gube i cijelu školsku godinu. ispiti-gradivo se gomila. Oni koji nauče ili prihvate odgovornost i ne počnu učiti na vrijeme, već dobiju jedinicu, radije izostanu s se početkom listopada nađu u nastave čak i kada znaju da će Odgovornost problemima, ali za svaki prob- dobiti neopravdani. Neki izosta- Nameće se pitanje odgovornosti lem postoji i rješenje. “Re- nu i cijeli dan, a roditelji im zbog ove sve raširenije pojave. kla sam da danas imam test, a uvijek sve sate uspiju opravdati Učenici su ti koji izostaju s nas- nisam stigla naučiti, a moji su ispričnicom od liječnika. Česte tave i traže od roditelja vrijeme roditelji rekli da će opravdati”, su i isprike: “Bio sam kod zuba- da nauče jer prije nisu stigli, “Zamolila sam mamu da mi ra”, “Išla sam vaditi krv”, „Dobila ali roditelji snose dio odgov- opravda današnji dan jer nisam sam menstruaciju“... Zapravo se ornosti jer im to dopuštaju. naučio latinski”, “Rekla sam pitamo je li istina da su gim- Mnogi roditelji ne dopuštaju da ne želim u školu, a tata je nazijalci zaista toliko bolesni? djeci da izostaju, ali ako vide rekao da će opravdati; nije ni Neki učenici imaju problema da im se dijete stvarno trudi i pitao što mi je”-tek su neke od sa zdravljem, ali neki te isprike uči, a gradiva je previše i dosta isprika, odnosno načina na koji koriste kako bi opravdali izbje- je zahtjevno, odluče jedan dan se učenici izvuku od pismenih i gavanje školskih obveza. popustiti i izaći u susret svome usmenih provjera znanja. Posljednjih nekoliko godina djetetu. No, pojedini roditelji broj izostanaka raste. Najviše to čine učestalo pa neki učenici ih imaju učenici trećih razreda, za vrijeme školske godine više Lako je vjerojatno iz razloga što gradiva ima puno, teško je, a neki pro- vremena provedu kod kuće nego za vrijeme praznika. opravdati znamo da fesori su zaista zahtjevni. Nisu Iz vlastitog iskustva rijetki oni koji nakon određenog Kristina Kovačević, 2. I one dane kada je neki teži test broja izostanaka shvate da se Državna natjecanja MISLAV I „GLOBEOVCI“ - NAJBOLJI Nedovoljno je reći iskrene matike, drugo na matematici te natjecanju iz povijesti imali smo čestitke jer svojim trudom i zala- našim „Globeovcima“ (Zvoni- još jednog predstavnika – Brunu ganjem zaslužuju mnogo više. mir Kovačev, Domagoj Marić, Bohača. Na kemiji nas je pred- Učenici koji dođu do državne Josip Varoščić, Matija Bilić) stavio Marin Simić, a Matija Bilić razine natjecanja vrijedni su koji su također prvaci. Mislav i Đani Džaferović na astronomiji. svake izgovorene (i napisane) je bio i na natjecanju iz fizike, Da našim gimnazijalcima idu i pohvale, stoga vam donosimo zajedno s Ivanom Ragužem. jezici, pokazale su Josipa Erdeši rezime prošlogodišnjih uspješnih Na Lidranu nas je predstavljala na natjecanju iz latinskog te predstavnika naše škole. Poseb- Barbara Tolić, a bivši maturanti Andrea Pavelić iz hrvatskoga no smo ponosni na Mislava Adam Tuković na natjecanju jezika. Balunovića koji je osvojio prvo iz njemačkoga jezika te Matej Marija Džida, 4. I mjesto na natjecanju iz infor- Bohač iz povijesti. Doduše, na18
  19. 19. Škola pod povećalo mPredmaturalne zabave PONOVNO O Ž IVLJENEPoanta predmaturalnih bila bi zajednički izlazak razreda, ali u najboljem slučaju,barem deset ljudi garantirano neće doći, a ovi koji i dođu preko volje utješe se unekakvom acetonu koji su u tom određenom bircu nazvali vodka i dali mu cijenu od3 kune. Bilo ali malo isvjetliju verziju ih je prije Sličnu, dao je sadašnji ‘’predmaturant’’ Matej Majcen: ‘’Predmaturalne su sasvim ok, one se već gener- acijama organiziraju. Najdraže od svega mi je to što se razred okupi, ali loše je to što nekad zna biti dosadno i što ne dođu svi iz razreda zbog nekakvih nelogičnih razloga. Ne volim predmaturalne na kojima se samo sjedi i gleda i nitko ništa ne radi. Onda ih jednostavno nemojte ni organizirati.’’ Neki profesori kažu kako je predma- turalnih zabava bilo i u njihovo vrijeme, ali je tada postojao određeni sustav naplaćivanja ulaza i sniženja cijena pića od kojeg bi razlika otišla u džep razreda slavljenika, a potom biDobrog provoda ne nedostaje se taj novac stavio na štednju za nativna glazba pa su dvije uvijek maturalac.U posljednjih nekoliko godinaporastao je trend takozvanih sukobljavane strane naposljetku‘’predmaturalnih zabava’’.Naime, radi se o, mogli bismo pronašle kompromis. No, da u teoriji i praksi ima razlike, Neformalni običaj potkrijepila je prošlogodišnja Neko vrijeme nakon toga pred-reći, novopečenom običaju, kada maturantica Bernarda Sadlo: maturalne zabave su pale urazred u trećoj godini srednje ‘’Poanta predmaturalnih bila bi zaborav, a onda su se ponovnoškole organizira zabavu u nekom zajednički izlazak razreda, ali u pojavile u posljednjih nekolikokafiću. Zabava može biti ot- najboljem slučaju, barem de- godina, iako bez tog ekonom-vorenog ili zatvorenog tipa, a set ljudi garantirano neće doći, skog karaktera, ali se još uvijekčesto se organizira i njih više. a ovi koji i dođu preko volje snižavaju cijene pića kako bi se utješe se u nekakvom acetonu privukao što veći broj ljudi.Zajednički koji su u tom određenom bircu nazvali vodka i dali mu cijenu Bez obzira bile one mladima samo izlika za opijanje ili uistinuizlazak da se to čini od 3 kune. Kako god, predma- turalne su dio nekakvog običaja nešto po čemu će pamtiti sred- nju školu, ne može se zanijekatiObičaj nalaže koji će se vjerojatno zadržati da su predmaturalne zabavepetkom, prvenstveno jer je u naredno vrijeme, a provod zaista postale jedan neformalnisubota rezervirana za izlazak u ovisi o raspoloženju pojedinaca. običaj i dio naše srednjoškolskegrad. Intenzivnim istraživanjima A pojedinci se baš i ne mogu stvarnosti. Je li to dobro ili loše,došli smo do podataka da je pretjerano zabaviti ako su ranije prosudite sami.najtraženija destinacija ove go-dine kafić u kojem se ne pušta toga dana ‘briljirali’ iz fizike.’’ Karlo Krznarić, 3. Bisključivo narodnjačka niti alter- 19
  20. 20. 5+ Znate da mi naslovi nikada nisu išli Teorijski uvod u analizu fenomena “brucoš” ili “u Piše: Tena Lavrenčić, studentica prve godine sociologije i kom- početku bijaše...” parativne književnosti na Filo- zofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Cilj mi je ovdje biti iskrena pa brucoš. Prvo što ćete primijetiti gotovo je nemoguće ostati ću odmah reći da nakon dugog jest da ćete naići na nove prob- vječno u takvom stanju. Sas- ponedjeljka, prometne gužve leme svaki dan, prvenstveno one vim se slučajno obratite jednog s dodatkom kiše i kolokvija, administrativnog tipa, naročito dana nekomu komu također na nemam previše snage pisati. na početku semestra. Tada će te čelu piše „brucoš“ i shvatite da, No, jedan nam je profesor na naučiti da niste vi jedini s nekim ili imate zajedničke kolegije, ili početku semestra rekao: „Kada problemom i da trebate samo ste čak ista studijska grupa. U trebate nešto pisati i nemate malo strpljenja jer je sve to početku komentirate zadaće ili volje, napišite pet rečenica. Na- rješivo. Nakon toga ćete naučiti osobe koje nakon toga istovre- kon toga ide lakše.“ To svakako da gotovo svaki dan provjera- meno upoznajete, no ubrzo sh- želim podijeliti s vama. Djeluje vate što ima novo na oglasnim vatite da ste našli osobu sličniju svaki put. Najteže je doista pločama (bile one materijalne sebi nego što ste vjerovali da početi pa tako i početi život u ili virtualne) jer : „ Neinformira- postoji. Također, neće trebati novim uvjetima. Pri tome ne nost vas ne opravdava!“, rekao dugo da upoznate još osoba koje mislim na težinu samostalnog nam je sam dekan na uvodnom vam potpuno odgovaraju, barem života i života u novome gradu. predavanju. Ubrzo se i pomir- u nekim pogledima. Ne, to nekako dođe samo od ite s neobičnim rasporedima sebe. Ne brinite, naučite se vrlo koji vam, ili okupiraju cijeli dan brzo i kuhati i čistiti i držati na umu ima li dovoljno mlijeka u kada jedva imate kakvu malu pauzu, ili vam pak oduzmu cijeli Pravi student fakulte- To je jedna od prednosti hladnjaku za doručak ujutro. dan tako što imate predavanje ta- donijeli ste strašnu od- ujutro, ogromnu rupu, pa preda- luku čime ćete se baviti dalje u vanje popodne. životu i niste jedini koji su tako Svi znaju da ste odlučili. Upoznate ljude sličnog svjetonazora, sličnog ukusa brucoš veća promje- Na čelu vam piše pa čak i sličnih ambicija. Up- Ono što je možda Drugim riječima, shvatite da ne oznate, osim toga, i ljude koji u na jest svakako velika razlika u morate imati čvrst raspored kao početku u vama izazivaju go- funkcioniranju fakulteta i sred- u srednjoj da biste sve stigli. tovo strahopoštovanje. Govorim nje škole. Naročito ako vam Kada ste ovo svladali i ostali o studentima viših godina koji fakultet, kao što je moj, broji hladne glave, shvatite da već su toliko načitani, inteligentni kojih šest tisuća studenata. Nije jedno dva tjedna više- manje i zanimljivi da vam slobodno teško zaključiti da ćete (osim sami dolazite na fax, pod pau- mogu postati uzorima. Ne treba što je uvijek gužva) u početku zom sami idete jesti ili popiti zaboraviti ni profesore koji fas- biti pogubljeni, zbunjeni i imati kavu i vikendom se družite ciniraju dubinom, ali i širinom osjećaj da svi gledaju u vas jer isključivo s osobama iz srednje svoga znanja. Možda neke jednostavno svi znaju da ste koji su u vašem gradu. Srećom, nećete u početku baš voljeti, ali20
  21. 21. što više odmiče semestar, to su ćete se da dođete na konzult- kao pravo“ (ne, nemam ništa 5+vam sve draži. Tu su također i acije i pričate s profesorom 15 protiv prava, samo iznosim onooni simpatični profesori s vrlo minuta, a on vas ne ponudi da u čemu su me mnogi vidjeli).zanimljivim predavanjima pod sjednete. Sve to daje, prizna- Svako je zanimanje korisnokojima se nastojite istaknuti. jem, određeni čar fakultetu. ako ga vi tako shvatite i takvimVjerujte mi, dobru je reputa- Nakon što prođe nekih mjesec učinite. Društvu su trenutačnociju i ovdje poželjno stvoriti na dana, potpuno se uklopite u možda potrebna određena za-početku. Ima, dakako i nekih svoje okružje i konačno počnete nimanja, ali ( ovo prvenstvenoneobičnih situacija u vezi s osjećati kao pravi student. upućujem onima koji iskrenoprofesorima na koje se morate žele, ne zato što ne mogu upastinaviknuti. Upotrebljavaju dvade- na nešto drugo, u društvenesetak stručnih i vama novih iz- Teoretičari su i humanističke znanosti)-raza po minuti, očekuju da znate teoretičari su pokretači društva ikako izgleda pravi seminar, pokretači reći da je kao takvi su mu trajno potrebni.zaborave često da ste vi dosta Na kraju želim samo Vjerujte meni, ipak se ja bavimmlađa generacija koja uglavnom doista važno da studirate ono društvom!nije upoznata s nekim filmovima što vas zanima. I, ne, ne dopus- U svakom slučaju, želim vami knjigama pa im njihove aluzije tite da na vas utječu komentari da pronađete svoj put i da sepod predavanjima neće biti naj- kao : „ A što ćeš ti s tim raditi? zaljubite u svoj studij. Kao štojasnije i tako. Ili pak, naviknut Bolje da si upisala nešto korisno, sam ja.Datumi, datumi...DRŽAVNA MATURAPribližavamo se razdoblju kada maturanti polažu državnu maturu koja će odreditidaljnji smjer njihova školovanja. I ove godine vam donosimo kratki pregled svihvažnijih datuma i zanimljivosti.Za maturante su posebno važni počeli pripremati za zahtjevan Ove dane iskoristite pametno idatumi kada se pišu ispiti iz raspored koji ih očekuje. Za sve nadoknadite zaostatke! Za kraj,obaveznih predmeta. Iako nije ostale srednjoškolce, kojima svim učenicima želimo mnogobilo većih promjena povećao ovi datumi ne znače mnogo, uspjeha i sreće a maturantimase broj lektirnih naslova koji donosimo raspored koji će ih da se upišu na prvi izbor s listesu moguće teme eseja iz razveseliti. Naime u dane kada željenih fakulteta!Hrvatskog jezika. Nadamo se maturanti pišu maturu, ostalida su svoj zadatak shvatili učenici oslobođeni su nastave Barbara Tolić i Matea Kladarić,ozbiljno i da su se na vrijeme zbog potrebe za prostorom. 3.I Rapored ispita državne mature Razredi koji su oslobođeni nastave 21
  22. 22. L ice s naslovnice “Ljubav za glazbom potiče od mojih roditelja i rodbine. S gipsom na Njome se bavim od malih nogu i uživam u tome. Nema televiziji Završila je osnovnu glazbenu dana kada, ako ništa drugo, školu za klavir i flautu koju već Glazba, bilo to bar ne pustim neku glazbu da ju slušam”, kaže Andrea pet godina svira u Gradskoj limenoj glazbi “Željezničar”. pjevanje, plesanje Mihal, učenica 4.G razreda. Prije godinu i pol počela je svi- Pjeva odmalena, ali se pjevan- ili sviranje, bila je jem intenzivno počela baviti u rati bas harmoniku u Brodskom harmonikaškom orkestru “Bela drugom razredu srednje škole, i ostat će ogroman kad je pobijedila na lokalnom pl. Panthy” i uči svirati gitaru. Želja joj je da nauči svirati što dio njenog života. Brodskom music talent show-u. Na njega se prijavila čisto iz više instrumenata, a posebno joj je drag saksofon. Možda je znatiželje i shvatila da je zapra- znate i iz Supertalenta na koji vo vrlo dobra u tome. se prijavila iz znatiželje, na nagovor nekih prijatelja, ali i da stekne nova iskustva koja će joj, nada se, pomoći kasnije u životu. To joj je i bilo jedno od boljih iskustava, ako izuzmemo Foto: Marino Mihalj, 3.B činjenicu da je dva tjedna prije nastupa slomila nogu što je pomalo omelo točku. Iako ima prethodnog iskustva sa televiz- ijom, jer je prošle godine bila i na “Hrvatska traži zvijezdu”, ipak kaže da je čudno gledati sebe jer nije navikla na to, ali je u njoj probudilo osjećaj ponosa. Faks na prvom mjestu Sve reakcije na nastup su bile pozitivne i jako joj je drago zbog toga. Obitelj i prijatelji su ju podržali, što joj je bilo najvažnije. A bilo je i pozitivnih reakcija od ljudi koje ne poznaje. Znali su ju zaustavljati na ulici i čestitati. Na televiziji se sve čini lijepo i krasno, ali u stvarnosti nije baš tako. Kandidati znaju biti jako umorni i nije im ni do čega, a sve se mora prezenti- rati kao da se super zabavljaju. Ali svi međusobno podrška su Talent u krvi jedni drugima. Nina, Merlić i Enis puno su draži iza kamera nego POD SVJETLIMA REFLEKTORA22
  23. 23. Lice s naslovnic eTrenutak za pamćenje MISLIO SAM… NEMA ŠANSE!Nisam vjerovao da ću proćijer nisam išao ni na au-dicijuTomislav Žalac, usudila bih sereći, pomalo ekstravagantanučenik naše škole, bavi se mod-elingom i akrobatskim rock `n`rollom. Svi smo ga već vidjeli natv-reklami za Konzum pa nas jezanimalo kako je u nju dospio.Odkud ti u reklami?Sasvim slučajno. Išao sam sprijateljicom u Zagreb, u jednureklamnu agenciju. Ona je išla Ona me je prvo pitala da me sati ujutro i naravno, mislili smopo neke papire i onda me žena iz poslikala, ali ja sam mislio da kako ćemo izgledati na tv-u jeragencije pitala bi li htio glumiti u nema šanse da prođem jer cijelu noć nismo spavali, sjedilireklami. Ja sam pristao. nisam bio ni na audiciji, ni na smo u Konzumu doslovno od castingu, nego sam eto slučajno pet popodne do osam ujutro. tu bio. Nakon dva tjedna re- U životu nisam toliko vremenaŠto si prvo pomislio kla mi je da je za mjesec dana proveo u Konzumu kao taj dan. snimanje. I dalje sam mislio da Bilo je prazno, užasno dosadno,kada su ti ponudili nema šanse i onda me nazvala, ali imali smo odjel s voćem iangažman? ali prvi put kad mi je rekla, ma ne znam ono, bilo mi je nekako povrćem da se malo počastimo. haha :DDPrvo sam ono kao, nee znam… čudno. Jesi li dobio jošispred jer su ljubazni i nisu toliko Kakav je osjećaj vi-strogi. Poslije nastupa došli su kakvih ponuda za djeti sebe na tele-joj čestitati, što joj je bilo drago. snimanja?Pitali smo ju je li joj to otvorilovrata glazbenog svijeta, no An- viziji? Pa ne nešto sad posebno, ali Hahah. Osjećaj je.. pa ne znam, bilo je nekih ponuda za nekedrea misli da je prerano o tome mislio sam da će biti puno poslove, ali to još ništa nije iz-govoriti, tek joj je osamnaest čudnije i neobičnije, ali bilo mi realizirano. Agencija mi je ponu-godina, iako je već bilo ponuda je normalno i OK. Svaki put kad dila da potpišem ugovor, ali neod nekih producenata. Za sada bi se vidio na tv-u osjećao bih želim potpisati, jer kad bi pot-joj je najvažnije upisati željeni ponos i sreću. Ne znam, nije to pisao, oni bi uzimali proviziju,faks, a onda će razmišljati o sad neki uspjeh, ali ipak sam tj.oni dobivaju puno, ja malo.daljnjoj karijeri jer za to još ima imao neki osjećaj ponosa. Naravno, oni sad nisu obaveznivremena. Uostalom, glazba (bilo zvati me na castinge. Moždato pjevanje, plesanja ili sviranje) potišem kad dođem na fax jerbila je i ostat će ogroman dionjenog života. Je li bilo naporno su honorari dobri, a studenta od viška glava ne boli. na snimanju? Imao sam ponudu da snimam Anamaria Savić, 4.G Da, snimanje je trajalo sedam- kalendar za donje rublje, ali naest sati, od pet popodne sam odbio. Možda jednog dana, do osam ujutro, zapravo smo ali u donjem rublju je najviše trebali snimati od petka u što bih otišao. Mislim da sam sedam do subote u osam. Mi premlad za to i da to nije smo trebali doći na red oko 17 primjereno za osobu iz srednje sati, no oni su nas strpali sk- škole. roz zadnje jer smo najmlađi pa možemo najviše izdržati. Na red Ivana Bubalo, 2. H za snimanje smo došli oko šest 23
  24. 24. L ice s naslovnice “Uvijek se nešto događa!”, kaže nam kroz smiješak Mislav Balunović, učenik 2.H razreda koji iznenađuje sve brojnijim uspjesima. Foto: Ivan Katić, 4.G OPE T Mladi informatičar ZAR On je samozatajan, simpatičan i ležerno može reći: “Imam izravan upis na FER i PMF”, što je moguće postići i prije drugog razreda ukoliko ste, poput da putuje i vidi zemlje u koje možda inače ne bi išao, poput Bugarske PRVI i Rumunjske. Iako biste možda pomislili da on nema slobod- vrstu ljubavi prema informatici i matematici jer se u suprotnom ne bi time bavio njega, uspješno sudjelovali na nog vremena, Mislav tvrdi da se i trošio toliko vremena na to. srednjoeuropskoj olimpijadi iz sve stigne. Vikendom najčešće Jednostavno mu je zanimljivo, matematike. “Iskoristit ću ga, ali igra nogomet s društvom, a ne zna kako to opisati, ali kada još uvijek nisam siguran što ću ponekad odu i u grad: “Uvijek se vidi zadatak izazov mu je riješiti odabrati. Najvjerojatnije ću na nešto događa!”, kaže nam kroz ga i voli osjećaj uspjeha i pono- FER , za smjer još nisam sigu- smiješak. Natjecanja mu ne sa kada riješi nešto što većina ran.” predstavljaju problem, priprema ne zna. Naravno, događalo se i se samo intenzivnije vježbajući da mu izmakne prvo mjesto na zadatke, a čak ni tada nema nekom natjecanju, no sve je to Ima vremena problema s redovnom nas- za ljude. Veliku podršku pružaju Kako je sudjelovao na natjecan- tavom: za učenje mu ne treba mu i roditelji koji su uvijek za- jima i izvan Hrvatske, ostvario puno i profesori su susretljivi, dovoljni njegovim rezultatima. je mnogo poznanstava iz Bosne što puno pomaže. Za informa- Šalabahterima se ne služi, ne is- i Hercegovine, Srbije i drugih tiku se, logično, priprema za plati mu se. Prijateljima pomaže zemalja. Neke od njih zna već računalom, rješava zadatke koje ako je baš potrebno, ovisi o po pet godina jer svake godine nađe na internetu ili ih dobije od situaciji, za to se uvijek pronađe uglavnom sudjeluju iste osobe i profesora i prijatelja. način. Uvijek im objasni nešto međusobno ostaju u kontaktu. ako treba, ne može im reći ne, Ljeti čak idu i u isti kamp, a kao ni mlađoj sestri, ali zato ne tamo je puno opuštenija at- Bez šalabahtera drži instrukcije! mosfera nego na natjecanjima. Na pitanje postoji li predmet koji Kaže da nema nekih posebnih mu ne ide, odgovara da nije da Barbara Tolić, 3.I iskustava, ali svaki put je zan- mu ne idu, ali ne voli kemiju i imljivo i drugačije i to je prilika biologiju. No, zato osjeća neku24
  25. 25. Modern ar t xxx Hladnoća. Vjetar. Kiša. Jesen je začarala ulice. Šum smeđeg osušenog lišća Postala je svakodnevna, predivna melodija, Koja se čuje u svakom kutku ulice. Svakom kutku grada. Sjećanja. Sreća. Tuga. Sve to me obuzima ovih dana. Suze u oku stvaraju se I polagano klize. Odlazim. Ana Baričević, 3.JFoto: Barbara Sabo, 4.E 25
  26. 26. M odern artGoodbyeI’m not stupid, but really cleverThe day you’ll want me back shallcome,And then I’ll be stronger than ever,Based on the misery I’ve overcome.Perhaps you think I’ll wait forever,My feeling are counting as we speak,Don’t say better late than never,That excuse is far too weak.Whatever was, stays in the past,I’m not in the mood for round two,Despite the fact that it could last,All I can say is “goodbye” to you. Valentina Vaško, 3.B Foto: Barbara Sabo, 4.E26

×