Your SlideShare is downloading. ×
op 2010.indd 1 26.1.2010 13:06:16
Impressum
Gimnazija “Matija Mesić”, Slavonski Brod
Školski list, izlazi godišnje
Slavonija I br.8, 35 000 Slavonski Brod
T...
oni mijenjaju
svijet
TALENT - DAROVITOST U UŽEM SMISLU
Dok se neke teorije oslanjaju na
naslijeđe ili važnost učenja, soci...
Skup osobina koje omogućuju
pojedincu da ima potenci-
jale za dosljedno postizanje
natprosječnih uspjeha u
nekom društveno...
Reality show u
Hrvatskoj
Kad odrastem
želim biti
slavan
Koliko puta ste vidjeli najavu za neki
reality show? Jeste li 100%...
Iako je sa svojom baletnom
skupinom nastupala diljem
Europe, Magdaleni su najdraži
nastupi pred brodskom pub-
likom.
Tri p...
Dvije zlatne medalje s prven-
stva Hrvatske, četiri pehara sa
državnih natjecanja osnovnih
škola osvojila je olimpijska
ml...
Boemska duša
„Stavivši me u rubriku TALENTI
pridali ste mi preveliku pozornost
koju smatram da ne zaslužujem jer
hodnicima...
Na prvi pogled Lana i Veron-
ika su dvije potpuno različite
djevojke. Ne mislimo pri tom na
vanjski izgled i to što Lana i...
Tekst: Eva-Marija Hrenek i Morena 	
	 Đurić, 4.C
Nepoznata skupina iz Slavon-
skog Broda uzdrmala je zas-
palu plesnu scen...
Krešić te ostale članice koje ne
idu u našu školu (Kristina Stanić,
Ines Azapović, Andrea Dikanović,
Iva Župan i Tena Neva...
Druga strana plesa
It’s Showtime…Žensku formaciju Showtime upoznali ste u našem prošlom broju. One plešu, rade akrobacije,...
7. Proslavile su svoj 2. rođendan 22.
prosinca 2009. i u horoskopu su
jarac
8.
Zadovoljne su svojim nastupima
na Supertale...
Viktorija Križanović sebe je pronašla
u crtanju. Ono ju ispunjava i stvara li-
jepi osjećaj jer ima mogućnost nešto
stvara...
Razgovarala: Sanja Novotny, 4.C
Još kao mali dječak, zaljubio se
u karate. Danas, kao maturant
gimnazije, nastavlja nizati...
Iz gomile se istaknuo svojim
sportskim uspjesima u
taekwon-dou koji su rezultat
napornih treninga. Ipak, oni ga
nisu sprij...
Sajam glazbe i multimedije
INTERLIBER
U prostorima Zagrebačkog vele-
sajma održan je 32. sajam knjiga i
učila, Interliber....
Zaboravili ste potražiti nešto o Vladi-
miru Bukovcu za domaću zadaću ili
hitno trebate primiti mail, a morali
ste u školu...
Niste ga mogli ne primijetiti. U
crno – žutoj odjeći, štucnama
i zviždaljkom, već treću godinu
za redom, od prosinca do kr...
NOVO DOBA NAŠE ŠKOLE
-Jesi primijetio novine u našoj školi?
-Misliš na Pero?
-Ma neee, nego na nove stvari koje naši profe...
Učenik Razred Mentor
1.
LIDRANO, Pula
Marta Okružnik 3.I Nemet-Kosijer Andrijana
2.
KEMIJA, Pula
Marija Matičević 3.C Ragu...
tekst, onda želim da sa sobom
ponesete samo jednu poruku.
PORUKA
Bez vaše inicijative, vašega tru-
da, vaše želje, vaše bo...
GLOBE program je naziv za
međunarodnu suradnju učenika,
profesora i znastvenika diljem
svijeta pri promatranju okoliša. U
...
Sama riječ komunikacija dolazi od
lat. riječi communicare što znači
učiniti općim. Postoji više definicija
komunikacije, n...
F R E E H U G S
Živimo u svijetu napretka. Odrasta-
mo u okruženju gdje je sve manje
ljudskog kontakta. Zato mi se čini
da...
Započeli smo skromno. Učenici koji
su tada upisali DSD u 2. razredu bili
su ujedno i prva skupina koja je do-
bila diplomu...
VALJA NAMA PREKO RIJEKE
Književnosti, što ćemo mi i ti; niti mi možemo
bez tebe, niti ti bez nas živjeti.
(I. Križanović, ...
DRŽAVNA MATURA
Za sve jednaka za sve pravedna
Mnogi mlađi gimnazijalci još uvijek
nisu sigurni u državnu maturu, ali neka
...
KADA ŠTO
15. listopada PRetPRijaVa
1. VELJAčE PRijaVa ispita uz popis studijskih programa koje
učenici namjeravaju upisati...
30
Vremenik polaganja ispita državne
mature 2009./2010.
19. veljače 2010.
•Psihologija
•Informatika
26. veljače 2010.
•Soc...
Umjetnička djela koja nas svakodnevno okružuju
Grafiti su suvremena urbana likovna
umjetnost. Oslikavanje javnih pros-
tor...
Moto susreti
Veliko iščekivanje i nestrpljenje obuzme sve Brođane dolaskom
svibnja. Ta pojava je opravdana senzacijama i j...
Foto klub Slavonski Brod
„Trenutci vremena u našim očima“
Grčke riječi phos i graphis zasigurno vam ne znače ništa, ali nj...
tko kaže da ih nema?
Svirke
“Ne postoji ništa bitnije u životu mladog glazbenika (a ni starog) do izvedbe svojih
čudesa (t...
glazbu. Dok za to vrijeme sto-
tine neotkrivenih bendova svira
u garažama nadajući se da će im
netko pružiti priliku. Tu n...
Otrovno pero (2010)
Otrovno pero (2010)
Otrovno pero (2010)
Otrovno pero (2010)
Otrovno pero (2010)
Otrovno pero (2010)
Otrovno pero (2010)
Otrovno pero (2010)
Otrovno pero (2010)
Otrovno pero (2010)
Otrovno pero (2010)
Otrovno pero (2010)
Otrovno pero (2010)
Otrovno pero (2010)
Otrovno pero (2010)
Otrovno pero (2010)
Otrovno pero (2010)
Otrovno pero (2010)
Otrovno pero (2010)
Otrovno pero (2010)
Otrovno pero (2010)
Otrovno pero (2010)
Otrovno pero (2010)
Otrovno pero (2010)
Otrovno pero (2010)
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Otrovno pero (2010)

4,005

Published on

Školski list
Gimnazija Matija Mesić, Slavonski Brod
Lidrano 2010

Published in: Education
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total Views
4,005
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
1
Actions
Shares
0
Downloads
0
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Transcript of "Otrovno pero (2010)"

  1. 1. op 2010.indd 1 26.1.2010 13:06:16
  2. 2. Impressum Gimnazija “Matija Mesić”, Slavonski Brod Školski list, izlazi godišnje Slavonija I br.8, 35 000 Slavonski Brod Tel/Fax: 035/446-251 e-mail: gimnazija-sb@skole.t-com.hr web stranica: www.gmm-sb.com ZA IZDAVAČA Damjan Džakula, prof. MENTORICA: Andrijana Nemet-Kosijer, mr. sc. GLAVNA UREDNICA Marta Okružnik, 4.I ZAMJENICE UREDNICE: Tena Lavrenčić, 3.I Sanja Novotny, 4.C OSTALI NOVINARI: Branimir Jelić, 2.B Tajana Čuljak, 2.C Marija Džida, 2.I Sara Agović, 3.I Morena Đurić, 4.C Eva-Marija Hrenek, 4.C Andrea Mazurek, 4.D GRAFIČKA PRIPREMA: Ivan Katić, 2.G FOTOGRAFIJA: Dinko Horvat, 2.I Tena Lavrenčić, 3.I Sanja Novotny, 4.C Andrea Mazurek, 4.D Matej Horvat, 4.H FOTOGRAFIJA NASLOVNICE: Sanja Novotny, 4.C OBRADA NASLOVNICE I FOTOGRAFIJA: Dinko Horvat, 2.I S adržaj Dragi naši, kažu: „Što si stariji, vrijeme ti brže prolazi.“ I zaista, kao da smo do jučer čitali Peru s kapljicom, a mi vam već donosimo novi broj s pre- poznatljivom naslovnicom djevojka koja skače. To je zapravo naša novinarka, plesačica Showtime - a Morena Đurić. Sama naslovnica uvod je u glavnu temu broja: talente! Gimnazijom pršte talenti- rani učenici, ali smo nažalost zbog ograničenog broja stranica mogli izdvojili samo neke s posebnim pričama. Slika, crteži i fotografija Već četvrtu godinu pišemo vam o državnoj maturi pa ju ove godine donosimo više kroz slike. Gabriela Zec predstavila je svoje crteže olovkom u podlisku Modern art, a Sanja Novotny fotografije s njiho- vim najdražim citatima. Također, želim ispraviti grešku od prošle godine kada nismo rekli čiji je foto- kutak. Fotografije su Dinka Horva- ta i Andreje Mazurek. Ovim putem im se ispričavam. Naime, mi smo samo amateri – učenici koji samo- stalno rade cijeli list: od tekstova, fotografija, grafičke obrade. I svake godine želimo napredovati. Tako su većina fotografija naše, na što smo posebno ponosni. Dinko Horvat, Andrea Mazurek, Matej Horvat, Tena Lavrenčić i Sanja Novotny neumorno su slikali sve oko sebe. Moram ih pohvaliti i reći kako su to najbolji fotografi u školi. Urednik fotografije je Dinko Horvat. Njegovim fotografijama kao podl- ogom željeli smo izdvojiti pjesme u podlistku Modern art. Grafika Dok nekim školskim listovima grafiku rade profesionalci u tiskari, nama je cijeli posao odradio učenik drugog razreda Ivan Katić, dostojan nasljednik Dinka Tipurića. Sve u znaku broja 6 Znalo se dogoditi da radeći na listu skoro ostanemo kampirati u školi jer su i čistačice odlazile kući prije nas. Ipak, mi smo uživali radeći ovaj posao. Sanji Novotny i meni, urednicama, ovo je možda zadnja godina, ali tu je Tena Lavrenčić koja će s ostalim novinarima nas- tavljati stvara ti povijest u učionici broj 6, učionici u kojoj se računalo kvarilo nekoliko puta, ali bez obzi- ra na sve teškoće, mi smo iznjedrili šesti broj „Otrovnog pera” kojeg vam s radošću predstavljamo, Marta. Otrovno pero br. 6 Sadržaj: 2 Uvodnik 3 Tema broja 17 Škola pod povećalom 27 In memoriam 28 Pet plus 31 Na 18. meridijanu 38 Been there done that 43 S eurima u džepu i nostalgijom u srcu 45 Modern art 53 Život piše priče 54 Sport 57 Recenzije 59 Zabavni kutak 2 op 2010.indd 2 26.1.2010 13:06:18
  3. 3. oni mijenjaju svijet TALENT - DAROVITOST U UŽEM SMISLU Dok se neke teorije oslanjaju na naslijeđe ili važnost učenja, soci- olozi tvrde da smo svi potencijalni talenti, a društvo potiče one osobine koje najviše treba. Foto:Dinko Horvat, 2.I iTema broja: talent 3 op 2010.indd 3 26.1.2010 13:06:24
  4. 4. Skup osobina koje omogućuju pojedincu da ima potenci- jale za dosljedno postizanje natprosječnih uspjeha u nekom društveno cijenjenom području (Koren, 1988.) je samo jedna od preko 150 definicija DAROVITOSTI. Talent je darovitost u užem smislu. Zato je važno prvo se upoznati s darovitošću (nadarenošću). ŠTO JE DAROVITOST? Postoji više teorija koje pokušavaju objasniti odakle darovitost. Biologističke teorije se oslanjaju na naslijeđe. Brojna istraživanja su ipak došla do zaključka da se nasljeđuju samo neke osobine ili kombinacije osobina, što nije uvjet da potomak darovitih osoba bude i sam darovit. Sociološke teorije tvrde da smo svi potencijalno daroviti, društvo potiče one osobine koje najviše treba. Konačno, biheviorističke teorije ističu važnost učenja. Vrlo je važno prepoznati darovitu osobu što ranije. To se može postići pomoću različitih testova, ali i uočavanjem nekih kara- kteristika. Darovite osobe su izrazito zainteresirane, brzo uče, pokazuju vještine u rješavanju problema, koriste napredan rječnik, kreativni su, samostalni, često teže perfekcionizmu i samokritični su. Američki psiholog Louis Terman je prvi počeo istraživati ovo područje. On je 1921.g. započeo istraživanje na 1500 djece različite dobi koju je pratio cijeli život. Naglasak je pri ovome istraživanju stavljen na IQ djece. Tako je došlo do procjene da populacija sadrži 1% nadarenih. Od tada pa do danas ovo područje je više istaženo. OBLICI DAROVITOSTI Vrlo je važna uloga učitelja pri otkrivanju, ali i razvijanju darovitosti. Učitelj bi morao biti sklon obrazovanju darovitih, imati točne ideje o darovitosti, osposobljen za obrazovanje darovitih, orijentiran na proces, zainteresiran i znatiželjan, samopouzdan, originalan, nenasilan... Postoji nekoliko osnovnih pojavnih oblika darovitosti: Darovito dijete - ima uvjete da se razvije u stvaraoca, visok IQ, rani znakovi nadarenosti; uz to često i specifične sposobnosti. Čudo od djeteta - poseban slučaj darovitog djeteta, pojava neujednačenih razvoja različitih sposobnosti (u nečemu je natprosječno dobro, u ostalim područjima prosječan). Savanti ( tzv. “idioti-mudraci”) - intenzivan razvoj i nadprosječnost u nekom području, u ostalim područjima često ispodprosječan, zaostao. Riječ genij ima 2 značenja. Prvo se odnosi na osobu s kvocijentom inteligencije većim od 160, a drugo na osobu koja ima velik utjecaj na ljude i njihova razmišljanja. Talent - “manifestirana darovitost”; sposobnosti koje osiguravaju visoko postignuće u specifičnim područjima (umjetnost, sport, ...) TALENT-OSOBA S MJEROM Riječ “talentiran” dolazi od grčke riječi “talantan”, odnosno latinske riječi “ talentum” . To je značilo mjeru, zdjelicu, a kasnije zlatni novac. Talentiran čovjek bio je osoba s mjerom, s osjećajem za (zajedničku) mjeru i (duhovno) bogat. Danas izraz „talent“ vežemo uz osobinu koja određenim pojedincima omogućuje da mijenjaju svijet. Nažalost, najčešće ovakve osobe ostanu neotkrivene ili zakinute. Tomu je glavni krivac okolina u kojoj se nalaze, nedostatak stručnih osoba, sreće, ali i nesig- urnost samoga pojedinca da iz svog prijeđe u stvarni svijet. Tena Lavrenčić, 3.I Magdalena Majstorović – talentirana mlada balerina Brodska leptirica Iako je sa svojom baletnom sku- pinom nastupala diljem Europe, Magdaleni su najdraži nastupi pred brodskom publikom. Tri puta tjedno po tri sata i tako već jedanaest godina. Roditelji su ovu talentiranu djevojku upisali na balet i bio je to puni pogodak: prva i jedina Magdalenina ljubav. Kod kore- ografkinje Olge Adrusenko naučila je prve korake, pozicije, napravila prvu špagu, ljulje, piruete, a i danas su joj najdraža zagrijavanja. Uvijek se Foto:SanjaNovotny,4.C Foto:DinkoHorvat,2.I T ema broja: talenti 4 op 2010.indd 4 26.1.2010 13:06:32
  5. 5. Reality show u Hrvatskoj Kad odrastem želim biti slavan Koliko puta ste vidjeli najavu za neki reality show? Jeste li 100% sigurni da je vidite svaki dan? Koliko ljudi ste upoznali putem televizije, ili bilo kojeg drugog medija, koji su sud- jelovali u nekom takvom showu? Vaš odgovor bi bio velik broj stanovnika Republike Hrvatske i vjerojatno biste bili u pravu. Pitanje za milijun kuna je da na prste jedne ruke nabrojite te ljude. Možete li? U korak sa svijetom Kako Hrvati ne vole zaostajati za sv- jetskim trendovima, i u našoj državi s nešto više od 4 milijuna stanovnika, postala je opće poznata stvar da velik broj Hrvata želi postati slavan. Do toga fenomena dovela nas je navala različitih reality showova pa tako svake sezone imamo prilike ako ne sudjelovati, onda pratiti , barem dva. Određeni reality show traži određene predispozicije bez kojih ne možete sudjelovati u njemu. Za neke trebate znati pjevati, za neke plesati, za treće glumiti ili znati zabaviti pub- liku dok za neke, pak, jednostavno trebate biti bahati i svadljivi. Ljudi koji se na takve showove prijavljuju su različitih dobnih skupina i nije im nužno cilj postati slavan. Neki žele pokazati svoj talent jer im zajednica u kojoj žive ne priznaju taj talent kao takav dok je nekima samo dosadno u životu. Predispozicija za sudjelo- vanje nije naobrazba ni intelektualne sposobnosti natjecatelja. U gladijatorskoj areni Posao natjecatelja mogli bismo usporediti s poslom gladijatora. Njegov jedini posao je, osim da preživi, odnosno opstane u showu, da zabavi publiku i dokle god mu to polazi za rukom, ostanak u showu mu je zajamčen. Za njegovo psihičko stanje, naravno, nitko ne pita. Kad publici prestane biti zanimljiv, ispada iz showa. I tu počinje stanje inkubaci- je. Natjecatelj ne želi imati nikakav odnos s medijima i nastoji ponovno započeti normalan život. Nakon otpri- like mjesec dana inkubacije, bivši natjecatelji shvaćaju da su mu za opstanak potrebni mediji i pokušava živjeti na staroj slavi, a kada shvaća da ni to više ne može, napravit će sve da ponovno dobije naklonost javnosti. Lista gluposti koju bivši natjecatelji čine se sa svakim sho- wom povećava i upravo to želuci gledatelja najgore podnose. Reality show može, iako mu to nije svrha, biti dobra odskočna daska za sposobne mlade ljude koji na taj način dokazuju da su zaista talenti- rani i inteligentni, npr. neće izvoditi scene u javnosti da bi bili zapaženi. No ti ljudi, najčešće, neće opstati u takvom shwu jer to nikome nije zan- imljivo gledati. U svijetu u kojem se sve vrti oko ponude i potražnje, ljudi su zavisni i vole gledati kako je netko gluplji od njih ili kako je netko javno osramoćen. No, s vedrije strane, ljudi koji su sposobni i inteligentni, uspjet će u životu sa ili bez reality showa jer imaju prave predispozicije za uspjeh. Što je zaista potrebno? Kako biste znali jeste li baš vi ka stvoreni za neki reality show, potreb- no je samo skupiti hrabrost i pred cijelom Hrvatskom i okolicom poka- zati što znate i biti spremni na sve ili ništa. Naravno, takvi showovi nisu za sve i, ako ništa drugo, možete tim judima barem zapljeskati na hrabro- sti. A ako nemate hrabrosti za javni nastup, uvijek se možete prijaviti za neki drugi reality show na kojem se hrabrost ne traži. Jedina predis- pozicija je da nastavite niz: 1, 2, 3… a ni ona nije obveza. Eva-Marija Hrenek , 4.C Hm… pa sudeći po zadnjih par godina to je samo pet minuta slave, ali po mom osobnom mišljenju od toga može biti i nešto više, samo se čovjek treba više potruditi. To mu je odskočna daska i stepenica više u životu, ako se zaista namjerava time baviti. Bernarda Harnoš 4.H Samom prijavom na neko natjecanje kandidat si stvara mjesto gdje će dobiti svojih pet minuta. Takvih pet minuta slave dobivamo svi mi u svome životu, a na nama je samo da odlučimo kako ćemo ih iskoristiti. To može biti samo šala, a može biti i nešto više ukoliko pokažemo svoj pravi talent. Iako ja smatram da mnogo ljudi misli kako ima nekakav talent, a na kraju se ispostavi da je to bio totalni promašaj i gubljenje vremena. Upravo te osobe koje misle da imaju talent,a zapravo ga nema- ju, stvaraju show. Blaženka Filipović, 4.H Mislim da npr. Hrvatska traži zvi- jezdu otvara mgućnost ljudima koji su talentirani da si izgrade karijeru. Smatram da takva vrsta emisije pruža ljudima zabavu, a natjecatelji- ma stjecanje novih iskustava. Barbara Borić, 4. Foto:SanjaNovotny,4.C Matea pleše s trenerom iTema broja: talent 5 op 2010.indd 5 26.1.2010 13:06:34
  6. 6. Iako je sa svojom baletnom skupinom nastupala diljem Europe, Magdaleni su najdraži nastupi pred brodskom pub- likom. Tri puta tjedno po tri sata i tako već jedanaest godina. Roditelji su ovu talentiranu djevojku upisali na balet i bio je to puni pogodak: prva i je- dina Magdalenina ljubav. Kod kore- ografkinje Olge Adrusenko naučila je prve korake, pozicije, napravila prvu špagu, ljulje, piruete, a i danas su joj najdraža zagrijavanja. Uvijek se iznenadi što sve ljudi mogu napraviti sa svojim tijelom, što sve ona može napraviti sa svojim tijelom. Zajedno s Brodskim leptirićima osvojila je treće mjesto na europskom natje- canju u Italiji, nastupala po Aus- triji, Švicarskoj, Češkoj. Ipak su joj najdraži nastupi u našoj koncertnoj dvorani na kraju godine. Tada izlaze i po nekoliko puta na pozornicu sa špicama ili poantama, posebnim papučicama u kojima doista hodaju na vrhovima prstiju. Uz balet su uklopljeni i suvremeni klasični ple- sovi tako da Lena, kako je prijatelji najradije zovu, pleše osim Labuđeg jezera i uz Michaela Jacksona, Maksima Mrvicu i druge suvremene izvođače. Sigurno je da će se nas- taviti baviti plesom, stjecati nova prijateljstva i razvijati svoj talent. Ivana Zirdum i Melita Milas, 2.B Magdalena Majstorović–talentirana mlada balerina Brodska leptirica Neka Bog dade Ti naše dijete (…) Pusti ga da se razvije poput biljke, ako bi posjedovao veliki talent, pruži mu sve što može služiti njegovu poticanju; prije svega – daj mu slobodu, tamo gdje je bude zahtijevao. Jer zbog ovisnosti o roditeljima, rođacima, slama se mnoga nadarenost – to znam iz vlastitog iskustva – i zato postupaj jednako bude li se radilo o djevojčici ili dječaku; svaki talent, svaki genij, zahtijeva podjednak obzir – spol tu ne smije doći u pitanje. Dora Pejačević, umrla 1923. godine nakon porođaja. Ulomak iz pisma suprugu, četiri mjeseca prije smrti. “Probudi svoj talent” Klub mladih Ogranka Matice hrvatske u suradnji sa Gradskom knjižnicom u prosincu su organizirali program pod nazivom “Probudi svoj talent”. Program se održao u Danima Ogranka Matice hrvatske povodom mjeseca borbe protiv ovisnosti. Svoje talente predstavili su i učenici iz naše gimnazije. Svoju poeziju predstavili su Ivana Čorak, Ivona Hemen, Marija Poplaša, Anita Salopek i Bernarda Svrakačić. Andrea Mazurek pokazala je svoju fotografiju dok se Dominik Mitrović više snašao u reportažnoj fotografiji o grafitima. Vlastiti monolog izvela je već iskusna glumica Marta Okružnik. Gimnazija je pokazala da ima učenika koji su se okrenuli filmskoj umjetnosti - dokumentarni film “Zvonar” snimili su Vedran Brblić, Martina Filipović, Andrea Mazurek, Maja Jozanović, Stjepan Lovrić, Anita Salopek i Josip Mišanec. Andrea Mazurek, 4.D mladi u umjetnosti Foto:SanjaNovotny,4.C Foto:Marta Okružnik, 4.I Lena se zagrijava t ema broja: talenti 6 op 2010.indd 6 26.1.2010 13:06:42
  7. 7. Dvije zlatne medalje s prven- stva Hrvatske, četiri pehara sa državnih natjecanja osnovnih škola osvojila je olimpijska mlada nada u streljaštvu, Sara Macuka, učenica 4. razreda jezične gimnazije. Istinski tal- entirana djevojka u sportu gdje bi joj svaki muškarac trebao zavidjeti na dobrom pozna- vanju oružja prestala je treni- rati jer se nije željela odreći svoga društvenoga života. Nije požalila. U srednjoj školi je upoznala prijatelja Luku, repera hip – hop grupe Peti element koji je u Sari probudio skriveni talent, pjevanje. Osim oštrog oka, mirne ruke samo za vas predstavit ćemo i njezin savršeni glas. Zašto su tvoje pjevačke sposobnosti otkrivene tako kasno? Nikada nisam pjevanju posvećivala toliku pozornost, ali činjenica je da oduvijek pjevam. Prvo je bilo pjevan- je pod tušem, zatim sam počela pjevati i u zboru. Previše sam sramežljiva bila za glazbenu školu, ali sam kod kuće redovito vježbala skidajući glas Remi iz Elementala. Prijatelj Luka koji se bavi glazbom vidio je kako je znam odlično ski- nuti i pitao za suradnju s njego- vom grupom. Od odlične suradnje, back vokala postala sam i njihova pjevačica i jedina cura u grupi. Jedina cura, zanimljivo. S koliko muških izlaziš na kraj? (smijeh) Četiri talentirana reppera Ivan, Brna, Mrle, Luka i ja u grupi koja se zove Peti element. A ti si peti element koji im je ne- dostajao. (smijeh) Možeš li nam reći nešto više o grupi? Možda jesam (smijeh), ali grupa se tako zove jer hip – hop ima četiri elementa, a mi smo kao peti (smijeh) jer mi smo hip – hop grupa. Repperi i pjevačica. Želimo ljudima pred- staviti nešto novo, a opet zanimljivo i kvalitetno. Takvu kombinaciju niste mogli vidjeti do sada na glazbenoj sceni osim kod grupe Elemental, a oni su meni najdraži oduvijek. Zan- imljivo je to, rekli bismo - sudbina. Kao da mi je to oduvijek predviđeno, a ako je, hvala sudbini na tome. Mi bismo rekli da si ti samo oslobo- dila svoj talent, ali kako? Spojila sam ono što me u životu čini sretnom: prijatelje i hobi, pjevanje. Spojiti više stvari koje vas ispun- javaju u cjelinu zapravo je cilj sva- koga čovjeka. Raditi nešto, a pritom uživati, ne osjećati se da propuštate život, već naprotiv, živite ga. Dečki su sami pisali tekstove pjes- mama, stvarali beatove i zvali me pjevati ako su trebali ženski back vokal. Tako je bilo prije nego sam postala dio grupe. Sada zajedno s njima pišem tekstove, pjevam, družimo se, surađujemo, cjelina smo. Nemamo prostora pa se uvi- jek nalazimo u nečijoj kući. Tamo smišljamo o čemu bismo mogli pisa- ti. Nekada budu zajednički tekstovi, ali zna se dogoditi i iznimka. Tako je nastala tvoja prva pjesma „Hvala“? Da. Moj najbolji prijatelj odselio se u Dubai. Nikada prije nisam imala potrebu podijeliti nešto s ljudima, bila sam previše sramežljiva, ali riječi su same izašle na papir, za njega, za Paola. Željela sam reći ljudima da rastanak dvaju prijatelja nikada ne moramo shvatiti kao rastanak. „Da- jem ti hrabrost kad izgubiš jakost, uvijek iza tebe stojim, na daljinu se ne umorim“. I tako sam počela pisati. Želim ljudima nešto više reći, želim da im riječi nešto znače, budu utjeha ili nada. Tako sam i pjevanje shvatila još ozbiljnije. Znači li to da ćeš nakon srednje samo pjevati? Moram vas razočarati, ali neću. Škola mi je ipak na prvom mjestu, a cilj završiti učiteljski fakultet. Narav- no, to ne znači da ću prestati pjevati, čak naprotiv, a odlučila sam naučiti svirati klavir i privatno školovati svoj glas, ako tako mogu reći. A gdje možemo čuti Peti element? Prije smo imali u prosjeku jedan nastup u pola godine, ali otkad surađujemo s drugim hip - hop grupama sve češće i češće. Naime, ako jedni budu pozvani negdje na nastup, jave i ostalim grupama. Na taj način populariziramo hip – hop u Brodu. Baš smo povodom mjeseca borbe protiv ovisnosti od grada Broda dobili prostor i održali nastup u prostorijama „Društvo naša djeca“ gdje smo pozvali ostale grupe da svi zajedno sudjelujemo u akciji. Pro- davali smo sokove i pjevali, a odaziv je bio za svaku pohvalu. Čestitam ti. Ima se razloga za slavlje i sreću. A ako pogledamo u budućnost kakvi su planovi? Snimiti prvi demo album i mix tape grada Broda. I da ne zabo- ravim, voljela bih snimiti samo svoju pjesmu, a dečki su mi odlučili pomoći. Od sramežljive djevojčice, postala si odlučna djevojka koja zna što želi. Što bi za kraj poručila gimnazijalcima koji se još traže? „Želim vam hrabrost jutarnjeg sunca koji unatoč svoj bijedi ovoga svijeta svakoga jutra izlazi iznova.“ PJEVANJE ME ČINI SRETNOM Marta Okružnik, 4.I Glazba je životFoto:AndreaMazurek,4.D iTema broja: talent 7 op 2010.indd 7 26.1.2010 13:06:46
  8. 8. Boemska duša „Stavivši me u rubriku TALENTI pridali ste mi preveliku pozornost koju smatram da ne zaslužujem jer hodnicima ove škole možda hodaju još skriveni i veći talenti nego ja,“ rekla je Sanja Novotny. Gotovo svatko od nas toliko često fotografira da toga nije ni svjestan. Ipak, rijetki su oni čija fotografija ima ono nešto, dušu, priču, život. Takva fotografija je Sanje Novotny, talenti- rane učenice 4. C razreda koja zna uhvatiti trenutak u vremenu. Kod kuće ima nekoliko fotoaparata, ali se trenutno najviše koristi profe- sionalnim Nikon D80 i Nikkor 18 – 70 mm. Članica je fotokluba i njezine fotografije su dva puta stavljene na naslovnicu njihove web stranice. Od svih izložaba koje je imala, među najznačajnijim smatra onu u Đakovu. Uz fotografiju, Sanja voli crtati. Najdraža joj je tehnika olovka i tuš. Umjetnost se smjestila u njezinu dušu i ne izlazi. A sa svojom upornošću, hrabrošću, radoznalošću pravog je novinarskog duha i osvaja sve oko sebe. I u budućnosti se vidi kao novinarka i fotografkinja za neki kvalitetni časopis. K tome je strastvena čitateljica knjiga,a posebna čar joj ih je kupo- vati i stvarati svoju posebnu zbirku. Posjećuje svaku svirku u Brodu, a ako je moguće i dalje. Na koncert svog najdražeg benda otišla bi čak i iz Hrvatske. Zaista, prava boemska duša koja traga za svojim snovima i pritom sve bilježi fotoaparatom. Trenutno je u seriji portreta. Fotogra- fira svoje prijatelje, ali ima u planu mnogo više. Sve još uvijek tajna, a kad bude izložba, svi zaljubljenici u fotografiju će znati. Marta Okružnik, 4.I Život kroz objektiv Svi smo upoznati s vicevima o plavušama, ali oni nisu obilježje ove djevojke. Nju karakteriziraju dobrota,osmijeh na licu i želja za stvaranjem. Dobro zna da se uspjeti može samo trudom i upornošću. Jedna je od naših talenata - Andrea Mazurek. Njezina ljubav je fotografija. Već kao dijete, s 9 godina, počela je gledati svijet kroz objektiv. Kod profesorice Slavice Bošnjak naučila je samos- talno izrađivati fotografije, koristiti se camerom obscurom i analizirati svoje radove. Broj fotografija rastao je s njezinim iskustvom. Popeo se na broj od 4000,ali dakako bilo ih je dvostru- ko više. Analizirajući ih i reducirajući, odlučivala je koje su najbolje. U početku je koristila Praktiku MTL 3, a poslije Nikon coolpix L2. Svoje radove izložila je u prošlogodišnjem Otrovnom peru, a posebno je ponos- na na naslovnicu za knjigu o šahu. Svoju fotografiju želi pokazati kao poruku drugim ljudima. One nisu kompjutorski dorađene jer se time uništava njihova osobnost. Životne i tople motive pronalazi u svom gradu i okolici. Jedan od najdražih motiva su joj oblaci čiji broj više i ne broji. Nimalo tipična plavuša može se pohvaliti i svojim drugim talentima. Završila je glazbenu školu gdje je naučila svirati klavir. Može otpje- vati mnoge pjesme jer ima predivan glas koji joj je omogućio da bude back vokal predgrupi na Motorijadi. Dio svoje ljubavi prema umjetnosti posvetila je i crtanju. Član je likovne sekcije i njezini se radovi izlažu na izložbama u auli naše škole. I tko bi sad povjerovao da su vicevi o plavim djevojkama istiniti? Sanja Novotny, 4.C Foto dvoboj S fotoaparatima u ruci, spremne na sve Foto:Tena Lavrenčić, 3.I Foto:Tena Lavrenčić, 3.I t ema broja: talenti 8 op 2010.indd 8 26.1.2010 13:07:01
  9. 9. Na prvi pogled Lana i Veron- ika su dvije potpuno različite djevojke. Ne mislimo pri tom na vanjski izgled i to što Lana ima crnu ravnu kosu, a Veronika smeđe kovrče. Lana voli izla- ziti, provoditi vrijeme na msnu i facebooku, dok Veronika više voli dijeliti vrijeme s nekolici- nom najdražih, a čak nema ni računalo. Ipak, nešto ih veže. Ove simpatične djevojke zapra- vo su talentirane spisateljice. Veronika je postavljala pitanja Lani, Lana Veroniki i tako je nastao ovaj zgodni paralelni in- tervju. Djevojke nisu okolišale, nego su se odmah bacile na temu koja ih zanima: knjige! DNEVNIK VS MAŠTA Veronika: Imaš petnaest godina, a već si objavila dvije knjige Frke jedne tinejdžerke i Luna i djeca u potrazi za srećom. Što ti je inspiracija? Lana: Sve svoje zgode i nezgode pišem u dnevnik, a moje knjige su zapravo on – moj dnevnik. Ništa nije izmišljeno Veronika: Znači li to da u svojim knjigama imaš imena iz stvarnoga života? Lana: Naravno. Ako neku osobu želim staviti u svoju knjigu, prvo ju pi- tam. Ako ne pristane, obično promi- jenim ime, ali zadržim osobine. Ipak, takvi su rjetki. Naravno, uvijek pišem ono što ja doživljavam, što ja mislim, što ja hoću. Veronika: I ne smeta ti što tvoj život može pročitati bilo tko? Lana: Ni najmanje. Zadnja knjiga je posvećena mom bivšem 8. a razredu OŠ „ Ivan Goran Kovačić“. Naime, ja sam Sinjanka, a otac Daky mi je iz Broda. Nakon što je Brod oduševio moju sestru Senku, i mi smo se doselili. Mislila sam da ću se teško uklopiti u razred, a dobila sam najbolji mogući. Sada već pišem zgode vezane za gimnaziju. A što je s tobom, zašto ti još uvijek nisi objavila knjigu? Veronika: Još uvijek tražim izdavača. Teško je naći izdavača za nepoz- natu autoricu koja svoja djela želi plasirati na tržište. Nadam se da će barem prvi dio svjetlo dana ugledati sljedeće godine. Kako si ti uspjela? Lana: Ja nikada nisam objavljivala knjige da ih plasiram na tržište, nego radi sebe. Ali slažem se da je teško naći izdavača, a posebno sponzore. Bez velike podrške obitelji ne bih uspjela. Govoriš o dijelovima? Znači li to da su tvoje knjige zapravo plod tvoje mašte? Veronika: Tako je. Govorim o serijalu Tajna kamena koji se sastoji od 6 knjige: Škrinja uspomena, Toranj bijelog anđela, Prokletstvo Narmer- ove grobnice, Pandorina kutija, Tri Zagonetke i Selenin hram. Ali pišem drugačijim stilom nego ti., moram napraviti plan. Prvo napišem poglav- lja, i onda pišem, inače se izgubim. Plod su moje mašte, ali stvaran život jako utječe na razvoj knjige i sudbini glavnih likova Eme Evans i Cartera Jenkisa. VAŽNA JE PODRŠKA Lana: Tko te podržava da ne odustaneš od objave? Veronika: Najbolji prijatelj. On je uvijek bio uz mene. Obitelj je sve počela ozbiljnije shvaćati kad je teta pročitala knjigu, i kad su se u cijeli proces uključile profesorica povijesti i likovnoga, Ana Bajan. Pomogla mi je nekim savjetima oko knjige Prok- letstvo Narmerove grobnice. Lana: Koliko dugo pišeš? Veronika: Od lipnja prošle godine. Tekst je samo izašao iz mene. Lana, ti si svoju knjigu izdala sa samo dva- naest godina i ostavila si ju u origi- nalu. Zašto si tako odlučila? Lana: Ni jedna osoba ne piše gramatički točno svoj dnevnik, a da je otišao na korekturu izgubila bi se ona dječja čar u njemu. Svi griješimo, a s dvanaest godina napisati potpuno točan dnevnik je nemoguće. Kroz greške vidim koliko sam naučila, sazrela i sada ih ne bih ponovila. SRETAN KRAJ Veronika: Meni se sviđa to što si ostavila neprepravljeno. Zanima me kako si odabrala naslovnicu? Lana: Za posljednju naslovnicu ideju je dobila moja sestra Senka. Imaš li ti već u glavi svoju naslovnicu? Veronika: Imam. Naslovnicu je već nacrtao moj prijatelj. A kako smo na kraju intervjua, evo i prigodnoga pitanja. Kakav kraj knjiga voliš? Lana: Definitivno sretan. Marta Okružnik, 4.I Lana Lončar i Veronika Degmečić mlade spisateljice Ime:Lana Lončar Nadimak: Lanči Razred: 1. Datum rođenja: 8. srpnja 1994. Najdraža knjiga: Divlji konj Najdraži profesor: profesor Zavor Kod dečka prvo primijeti: oči Ime: Veronika Degmenčić Nadimak: Nika Razred: 3. Datum rođenja: 13. veljače 1993. Najdraža knjiga: Noć vještica R. L. Stinea Najdraža životinja: vuk Moto: Nikada se ne odustaje Foto:DinkoHorvat,2.I iTema broja: talent 9 op 2010.indd 9 26.1.2010 13:07:03
  10. 10. Tekst: Eva-Marija Hrenek i Morena Đurić, 4.C Nepoznata skupina iz Slavon- skog Broda uzdrmala je zas- palu plesnu scenu. Posebnim koreografijama, koje uvijek donose novu priču, dokazali su da i male plesne grupe mogu biti velike. Napornim trenin- zima i jakom željom dospjeli su do finala poznatog showa Supertalent. Predstavljamo vam Sinove. POČETAK Plesna skupina Sinovi iz Broda digla je na noge cijelu Hrvatsku nastu- pima u showu Supertalent pa čak i izmamila osmijeh na lice Dubravka Merlića. Nisu dopustili da ih show uspava, plešu i dalje. Na čelu s Tomislavom Zirdumom (Ćiro) nas- tavljaju svoj put do zvijezda, a sve je započelo samo jednim telefonskim pozivom kojim su se prijavili i ne sluteći što ih očekuje. VOĐA SINOVA Ćiro - prvi čovjek Sinova, koreograf i jedini muški član skupine, pleše hip-hop već 10 godina. Svakodnevno trenira cure, ali i ostale članove kluba. Privatno, kako kaže, preferira sve vrste glazbe barem ono što smatra kvalitetnim, ponajviše hip- hop. Kad ne pleše, odbija bračne ponude koje svakodnevno dobiva zbog novo dobivene slave koje još nije svjestan. Skromno kaže kako se ne osjeća slavnim, ali uvjet da bi Sinovi negdje nastupili su novci ili kako Ćiro kaže: „Da se dovoljno plati. Više ne plešemo pro bono, osim za prijatelje.“ Cure iz skupine, (naše gimnazijalke Veronika Đaković, Antonija Jelavić, OSVOJILI PETO MJESTO NA SUPERTALENTU I CURE SU SINOVI t ema broja: talenti 10 op 2010.indd 10 26.1.2010 13:07:13
  11. 11. Krešić te ostale članice koje ne idu u našu školu (Kristina Stanić, Ines Azapović, Andrea Dikanović, Iva Župan i Tena Nevaković) plešu u prosjeku 4 godine. Za prijavu na Supertalent zaslužne su upravo one jer Ćiro se u početku nije slagao s njihovom idejom. OSVAJANJE JE KRENULO Na audiciji u Osijeku plesali su staru koreografiju koju su prethodno samo uvježbali. Nakon što im je produkcija Nove tv javila da prolaze bili su iznenađeni, ponajviše zbog toga što se predsjedniku žirija, Du- bravku Merliću, nije svidjela njihova interpretacija pljačkanja banke. Za polufinalnu emisiju dali su si truda i smislili novu koreografiju koja je oduševila jednostavno sve, od žirija do publike. Ipak nisu pomišljali na mogućnost prolaska dalje, a ta skromnost ih je odvela u finale. Pon- ovno ugodno iznenađenje, sreća, ali i nova prepreka na putu do pobjede - smisliti potpuno novu koreografiju u samo četiri dana. O odustajanju nisu razmišljali, unatoč tome bilo je stresnih situacija kada se cure nisu snašle u novodobivenoj popularnosti ali bi ih Ćiro onda brzo vratio u st- varnost. Nakon četiri dana napornog treniranja, pojavili su se na pozornici Supertalenta i ponovno zablistali. Svima su pokazali zašto se baš oni tu nalaze. Nisu pobijedili, ali ne žale, upravo taj show otvorio im je mnoga vrata. NASTAVLJAJU DALJE Novu godinu dočekali su radno, plešući u zadarskom klubu „Arse- nal“. Sklopili su ugovor s Menartom i pred njima su još brojni nastupi. Nove članove primaju bez ikakvih uvjeta- potrebna je samo dobra volja i želja za plesom. Foto: Sanja Novotny 4.C, Dinko Horvat 1.I, Matej Horvat 4.H, Tena Lavrenčić 3.I iTema broja: talent 11 op 2010.indd 11 26.1.2010 13:07:16
  12. 12. Druga strana plesa It’s Showtime…Žensku formaciju Showtime upoznali ste u našem prošlom broju. One plešu, rade akrobacije, u međuvremenu tračaju, izlaze, uče, rade, prepiru se, ali su prije svega ekipa. Donosimo vam 16 zanimljivosti jer njih je 16. 1.Njihov moto:“ Just dance!“ 2.Cure trenutačno sudjeluju u Trećem svjetskom ratu jer smišljaju novi početak koreografije 3.Cure obožavaju zajedničke kavice, izlaske, a još kad to spoje s plesom… Jedino mjesto u Slavonskom Brodu gdje možete vidjeti 16 cura da zajedno radi špagu je njihov trening Članice su hrvatske rock ‘n’ roll reprezentacije: na Europskom prvenstvu osvojile su 13.mjesto, na Svjetskom prvenstvu 12. mjesto i viceprvakinje su Hrvatske 5. 4.Trebale su se zvati Showgirls, ali su zbog muškog dijela publike nazvane Showtime 6. t ema broja: talenti Eva-Marija Hrenek i Morena Đurić, 4.c 12 op 2010.indd 12 26.1.2010 13:07:19
  13. 13. 7. Proslavile su svoj 2. rođendan 22. prosinca 2009. i u horoskopu su jarac 8. Zadovoljne su svojim nastupima na Supertalentu i jako se ponose svojim navijačima 9. Kad bi se zbrojio plesni staž cura, iznosio bi 114 godina 10.Showtime je kaotičan spoj 16 potpuno različitih cura koje zajed- no čine savršenu formaciju 11.Obaraju svjetski rekord u svađama, ali se uvijek na kraju pomire Nije lako. Da je lako, Showtime bi bio svatko. (njihov trener Igor Vinković o njima) 13. Šljokice su zakon! 14. Iako trener gotovo svakodnevno trenira strogoću, jedini način da ih dozove je da pusti njihovu glazbu 15. Crveni ruž je out! 16.Prije svakog nastupa igraju dječju igru „koncentracija“ i pjevaju poznati hit Ede Maajke „Bomba“ 12. iTema broja: talent 13 op 2010.indd 13 26.1.2010 13:07:22
  14. 14. Viktorija Križanović sebe je pronašla u crtanju. Ono ju ispunjava i stvara li- jepi osjećaj jer ima mogućnost nešto stvarati. Kada smo ju pitali osjeća li se kao talent, rekla je da se ne smatra tako jer je svaki uspjeh uvijek rezultat truda i upornosti. Ne vježba toliko tehnike, uglavnom je inspiraci- ja ta koja ju pokreće. Pohađa tečaj crtanja i slikanja u Arta-a klubu koji joj je ujedno priprema za fakultet jer na žalost kod nas nema umjetničke škole. Želja joj je upisati Umjetničku akademiju u Osijeku, ali ima i rezervne planove.Svoje radove slala je na mnoga natjecanja, ali rado izdvaja prvo mjesto na županijskom natjecanju na temu “Tradicija i su- vremenost”. Važno je spomenuti da je upravo njezin rad nacrtan na zidu naše škole, ali pustimo da ona sama kaže što ju je potaknulo da nacrta taj crtež. Apstraktna umjetnost je smjer u modernoj likovnoj umjetnosti s početka 20. stoljeća.Umjetnici se približavaju motivu želeći oslikati njenu bit, a produkt toga su slike kao da su slikane “iznutra”. Prolaznici će motiv okrznuti pogledom i zaključiti kako slika “ništa ne predstavlja”, pa kao takva i “nema nekog smisla”. Za razliku od ranijih razdoblja,slika u apstraktnoj umjetnosti postaje pokazatelj unutarnjeg stanja duha i duše te ne teži izigravanju bilo čega iz opipljiva svijeta. Tok svijesti, boje koje su ugodne za gledanje, nenapadne, neagresivne te izražavaju optimizam i radost. To je glavna ideja naše slike na zidu. Prof. Kozina je dobio ideju kako bi takva slika mogla krasiti zid naše škole te u hodnike unijeti vedrinu i spektar šarenih boja. Ovim putem zahvalju- jemo profesoru i ravnatelju škole što su nam omogućili oslikavanje zida te samim tim ostavljanje dugoročnog traga u školi. Sanja Novotny, 4.C Profesor Zlatko Kozina smatra da posjeduje određeni talent, ali i da se on krije u svima nama. Privatno, on je ponosan otac troje djece i suprug. Poslovno, on je multi- talentirani profesor likovne umjetnos- ti . Slika, ilustrira, piše kolumnu. On je Zlatko Kozina i jedan je od mnogih talentiranih profesora naše škole. Prvi se put s likovnom umjetnošću susreo u dobi od 6 godina kad je s roditeljima živio u Nizozemskoj i pokušao drvenim bojicama nacrtati sliku koju je vidio dok su šetali. Nastavlja razvijati svoj talent i upisuje Studij primijenjene umjet- nosti u Rijeci. Inspiraciju za svoja mnogobrojna likovna djela pronalazi ponajviše u samom sebi, u svojoj podsvijesti. Kao pravi perfekcionist, svoje slike kojima nije zadovoljan često preslikava. Smatra da posjedu- je određeni talent, ali i da se on krije u svima nama. Da ga trebamo otkriti, odnosno, kako to profesor Kozina kaže, otvoriti svoje prostore slobode i da neke stvari jednostavno moramo izbaciti iz sebe. Slaže se da njegova djela ponekad djeluju kaotično, ali kaže da su uvijek u savršenoj slikarskoj ravnoteži. Upravo radi na projektu Galerija 4 s gospodinom Vladom Đakovićem, vlasnikom Arta, za koji kaže da će to biti mjesto gdje će dovoditi umjetnike, ali i starije ljude zainteresirane za umjetnost. Eva-Marija Hrenek, 4.C I profesori su talenti prostori slobode Top 5 slikara prof.Kozine 1. P.Klee 2. Ðuro Sedler 3. G.Richter 4. G.Baselitz 5. C.Thombly S kistom u ruci Mlada slikarica Umjetnici se približavaju motivu želeći oslikati njenu bit, a produkt su slike kao da su slikane “iznutra”. Foto:SanjaNovotny,4.C Foto:SanjaNovotny,4.C Viktorija oslikava zid t ema broja: talenti 14 op 2010.indd 14 26.1.2010 13:07:31
  15. 15. Razgovarala: Sanja Novotny, 4.C Još kao mali dječak, zaljubio se u karate. Danas, kao maturant gimnazije, nastavlja nizati uspješne rezultate. No, njih ne bilježi samo u sportu nego i u školi. Odličan je učenik o kojem svi imaju samo riječi hvale. S plavom kosom i osmijehom, sve može osvojiti. Malo smo se raspitali kod prijatelja o njemu i svi govore isto: otkačen, pravi prijatelj, ponosan, voli smišljati spačke, ali ih ne realizira. Naglašavaju njegovu vrlinu, upornost, koje ima najviše na svijetu. U šali govore „lud, zbunjen, normalan“, ali znaju da se mogu osloniti na njega. Sami pročitajte članak i malim dijelom upoznajte, upornog Domagoja Magaša. Rođen sam: 3. kolovoza 1991. Visok sam: 174 cm Težina: 64 kg Sportom se bavim od predškolske dobi. Sport smatram važnim pogotovo u mladosti, ali i kas- nije radi vlastitog zadovoljstva i zdravlja. Natječem se od desete godine, ali se karateom bavim od šeste godine. Uvjeti treniranja nisu baš dobri. Ne možemo uvijek koris- titi tatami, podlogu na kojoj bi se trebalo trenirati, jer dvorana nije isključivo naša. Dodatni treninzi: trčanje, fleksibilne vježbe, ponekad vježbe snage Škola i treninzi: treninge imam pet puta tjedno pa mi je malo teško uskladiti to dvoje Uspjesi: najvažnije je izd- vojiti međunarodna i državna prvenstva zato jer daju bodove važne za ulazak u reprezent- aciju Najdraži uspjeh mi je ekip- na seniorska državna medalja. Rituali prije natjecanja: pomolim se, haha Nikada ne bi mogao napraviti špagu. U slobodno vrijeme igram košarku i nogomet s društvom. Rado idem i na kuglanje. Poslije škole želim upisati FER. Prvo na curi primjetim osmijeh, ali ovisi kako stoji, hahaha. Cura me može osvojiti otvorenošću. Glazba koju slušam: domaće izvođače i techo Zadnji koncert na kojem sam bio: Thompsonov Zadnji film koji sam pogledao bio je: „Gospo- dar prstenova: Povratak kralja“ Cilj mi je otići na svjetsko prvenstvo u karateu i doktori- rati. Za 10 godina se vidim: vjerojatno ću se vratiti u Brod, nadam se imati svoju tvrtku ZNA ŠTO ŽELI Domagoj Magaš Foto:SanjaNovotny,4.C iTema broja: talent 15 op 2010.indd 15 26.1.2010 13:07:33
  16. 16. Iz gomile se istaknuo svojim sportskim uspjesima u taekwon-dou koji su rezultat napornih treninga. Ipak, oni ga nisu spriječili da bude odličan učenik. Zalaganje u sportu rezultiralo je njegovim napre- dovanjem, a čak je i sudac mlađim sportašima. Ističe se staloženošću, predanošću i trudom..Osoba je puna kvalite- ta i manira na kojeg se mnogi mogu ugledati. Njegova samo- zatajnost je dio šarma na koji mnoge djevojke padaju. Simpatičan, pristupačan, duho- vit, ali nemojte da mi stvaramo vaše mišljenje. Upoznajte ga dijelom kroz članak, Antonio Damičević. Razgovarala:Sanja Novotny,4.C Rođen sam: 13.2.1992. Visok sam: 178 cm Težina: 74 kg Prijatelji me zovu Damička, Toni . Treniram taekwon-do od 4.razreda. Sport smatram vrlo važnim, a možda i presudnim faktorom u razvoju osobe. Treniram u prostoru kluba u naselju Andrija Hebrang, svaki dan u tjednu. Školu i treninge usklađujem: kad trebam učiti, ne idem na trening Uspjesi: dva naslova junior- skog prvaka Hrvatske, treće mjesto na europskom prvenstvu u Njemačkoj i sudjelovanje na Svjetskom prvenstvu u En- gleskoj Najdraži uspjeh mi je 3.mjesto na europskom prven- stvu 2006. Planovi vezani za sport: ostati aktivan u taekwon-dou kao trener ili možda se natjecati u seniorskoj konkurenciji Rituali prije nastupa: za- palim 6 svijeća i izmolim Očenaš (haha) Što nikada ne bi mogao napravit: za razliku od Magaša, ja mogu napravit špagu (haha) Hobi: sve osim kuglanja Klađenje: kladim se, jednom sam čak i dobio novac Padam na cure koje su: a) zabavne b) pametne c) zgodne d) simpatične Na curi prvo primjetim oči. Cura me može osvojiti iskrenošću. Želim upisati FER. Glazba: volim sve što vole mladi, haha Koncerti: zadnji na kojem sam bio je Crvene jabuke Kafić gdje me možete vidjeti na kavi je Alterego. Za 10 godina se vidim u Slavonskom Brodu, da radim u svojoj tvrtki. Samozatajni prvak antonio damičević Foto:SanjaNovotny,4.C t ema broja: talenti 16 op 2010.indd 16 26.1.2010 13:07:35
  17. 17. Sajam glazbe i multimedije INTERLIBER U prostorima Zagrebačkog vele- sajma održan je 32. sajam knjiga i učila, Interliber. Pod geslom : “ Knjige su Interliber” , sajam se održavao od 11. do 15. studenoga. Sajam je održan u dva paviljona. Gotovo sve hrvatske izdavačke kuće imale su svoje štandove, a posebno priznanje i nagradu za najvišu razinu ukupnog nastupa dobila je Školska knjiga. Sniženja knjiga bila su i do 90%, ali unatoč tome najprodavanije knjige bile su one najskuplje. Orga- nizatori ističu kako je ovogodišnji sajam bio najbogatiji do sada. SAJAM GLAZBE I MULTIMEDIJE Posebno je bio odvojen Sajam glazbe i multimedije koji je posjetiteljima bio i najzanimljiviji. Ondje su bili izloženi razni glazbeni instrumenti i prateća oprema, albumi i sve ostalo što svaki zaljubljenik u glazbu može poželjeti. Predstavljene su i neke novosti u području tehnologije. Ovogodišnja novost bio je Sajam plesa u sklopu kojega su se održali plesni tečajevi i radionice, a u subotu, 14. studeno- ga, održano je natjecanje u hip-hopu i break danceu. POZIVNICA Nekim gimnazijalcima ovo je bila samo jeftina prilika za šoping u Za- grebu, no iznenadili su se mnoštvom sadržaja koje su organizatori osigur- ali i većinu slobodnog vremena ipak proveli u prostoru velesajma. Ukoliko ga još niste posjetili, što čekate? Tena Lavrenčić, 3.I prilika koja se ne propušta Naša škola je organizirala posjet Zagrebačkom velesajmu. Stigavši s tri puna auto- busa, svatko je mogao naći nešto za sebe. I dok je većini učenika Dan škole zapravo još jedan praznik u kal- endaru, ipak iz godine u godinu napredujemo. Sve više se učenika uključuje u svečani program obilježavanja velikoga dana. Tako se na posljednjoj proslavi rođendana naše škole u knjižnici održalo pre- davanje o svjesnosti i GLOBE te origami radionice. U stakleniku je bilo stručno predavanje o CARNET – u, a u sportskoj dvorani održana je završnica Malonogometnog turnira GMM 2008./2009. Nastupali su i članovi akrobatskog rock ´n´ rolla ŠPK „Top dance“. Nakon podjele medalja i tradicionalne utakmice maturanata i profesora uslijedio je kulturno umjetnički – program. Nastupao je tamburaški orkestar škole profesorice Gordane Jukić, a sve je ugodno nasmijala prezentacija projekta „Rijeke spajaju i razdava- jaju“ pod vodstvom profesorice Lidije Čorni. Monolog „Svi viču“ odradila je učenica Marta Okružnik, a uz to je predstavila i školski list sa Sanjom Novotny. Predstavljena je i učenička zbirka pjesama „Čežnje vrelog srca“ vođena, sada preminulim profeso- rom Ivom Križanovićem. Svečanost je završena sjednicom Nastavničkog vijeća. Treba spomenuti i izložbe koje su profesori postavili zajedno sa svojim učenicima. Svima sve poh- vale, a nadamo se da ćemo sljedeći put biti još kreativniji i složniji na veliki dan naše škole. Marta Okružnik, 4.I Još jednu godinu starija Dan škole Foto:Tena Lavrenčić, 3.I mškola pod povećalo 17 op 2010.indd 17 26.1.2010 13:07:40
  18. 18. Zaboravili ste potražiti nešto o Vladi- miru Bukovcu za domaću zadaću ili hitno trebate primiti mail, a morali ste u školu, stoga niste stigli, roditelji ne dopuštaju ni blizu računala? Pa dođite u knjižnicu. U knjižnici možete slobodno pristupiti internetu i u posljednji čas napisati svoju domaću zadaću. Dva su računala koja gim- nazijalci mogu koristiti, a osim posudbe knjiga i interneta, mnogi os- taju pisati zadaću, izrađivati plakate, objašnjavati jedni drugima redokse, nejednadžbe i jednadžbe jer prostor knjižnice pogodan i za taj oblik rada. MJESTO ZA RAD Profesorici Sandri Blažević je drago što učenici vole radije dolaziti u knjižnicu nego u zagušljive kafiće: „Nemojte se začuditi ako zateknete knjižnicu u radnoj atmosferi. Mnogi me pitaju održavam li ja kakav sat, ali stvar je u tome što učenici nakon škole dok čekaju prijevoz, nemaju gdje biti. Ovako u knjižnici naprave nešto korisno za nastavu, a pritom im mogu pomoći sa svim sadržajima koje knjižnica nudi. Također, učenici vole doći u knjižnicu jedni drugima pokazivati gradivo. Najčešće su to matematika i kemija. Moram nagla- siti kako i pri takvome grupnom radu nitko ne radi nered, nego svi zajedno surađuju.“ Najčešći su posjetitelji, ipak, putnici. Oni su već domaći pa bi profesorica mogla razmisliti o osnivanju „Mla- dih knjižničara“. Pohvalno je što se knjižnica toliko približila učeniku. Tko god došao, dobro došao je. IDEMO DALJE! Stručni časopisi, dokumentarni filmovi, kompletna literatura je na raspolaganju učenicima za nastavu. U zadnje vrijeme su ipak najpopu- larnije knjige tematski vezane za državnu maturu. I iako se ravnatelj škole uvijek trudi opremiti knjižnicu najnovijim knjigama, zbog recesije je to nažalost teško. Ali nema veze, knjižnica i dalje napreduje u nekim drugim smjerovima. Marta Okružnik, 4. I Dobro došli ste Iz knjižnice Ako ste mislili da se u knjižnici samo posuđuju lektire, onda ste se prevari- li. Odavno je naša školska knjižnica postala naša najdraža učionica. Jeste li barem na trenutak zastali na testu i zapitali se kakva je to sličica u gornjem desnom kutu koja ukrašava svaki papir naše škole? Ili vam je već dobro poznata sa školske web stranice i znate kako je upravo riječ o logu gimnazije. I dok gimnazija piše povijest preko devedeset godina, logo postoji tek desetak. A nastao je sasvim slučajno. Dok su se profesor Markovinović i njegov bivši učenik Željko Švedić pripremali za natjecan- je iz informatike, pala im je na pamet ideja. Ideja o logu gimnazije. Igrajući se u programu i pritom pripremajući za natjecanje, napravili su više verzija sličica od kojih je samo jedna trebala predstavljati školu. U surad- nji s ravnateljem na kraju je odabran ovaj: jednostavan, reprezentativan, originalan, upečatljiv i samo naš, logo Gimnazije „Matija Mesić“. Marta Okružnik, 4.I LOGO Foto: Andrea Mazurek, 4.D š kola pod povećalom 18 op 2010.indd 18 26.1.2010 13:07:44
  19. 19. Niste ga mogli ne primijetiti. U crno – žutoj odjeći, štucnama i zviždaljkom, već treću godinu za redom, od prosinca do kraja veljače, šeće našom dvoranom i drži sve pod kontrolom. Vi- sok i crn, privukao je i poglede mnogih djevojaka koje subo- tom posjećuju školu samo radi njega. Govorimo, dakako o glavnome sucu Malonogomet- nog turnira Gimnazije „Matija Mesić“, Davoru Kuzmiću. A evo i vama prilike da njega još bolje prosudite. Od kada sudiš? Travanj 2005. Kao iz topa, svaka čast, a zašto baš suđenje? Ako trenirate nogomet, morate biti u klubu. Svaki klub želi napredovati i zapravo od igrača amatera napraviti profesionalce. I gubi se čar. Više se ne igra radi igre, sve postaje ozbiljno. Ili se ekipa skupi na školskom igralištu i bezveze se igra. Ni jedno ni drugo nije to to. Volim nogomet, a tu ravnotežu pronašao sam u suđenju. Je li teško postati nogometni sudac? Nije teško postati, teško je to biti. Trenutno sam regionalni sudac, a cilj mi je postati savezni sudac. To je najviše postignuće u karijeri jednoga suca i nema više. A do tada samo trud i rad. Zašto onda sudiš u našoj školi na Malonogometnom turniru? Bivši organizator 4. G razred odlučio je turnir učiniti ozbiljnijim te je uključio službene suce. Tako na turniru sudim već treću godinu. Došao sam na poziv suca Davora Jozića, a njega nekada mijenja Adis Sarilar. Nije jednostavno suditi mali nogomet. Mogu slobodno reći kako je njega zapravo puno teže suditi od ve- likog. A zašto sudim? Volio bih jednog dana biti sudac u malom nogometu, a da biste to postali trebate što više takvih utakmica odsuditi. Naime, turnir u vašoj školi nije profesionalan, ali svaka vježba mi je dobrodošla. VOLIM NOGOMET Davor Kuzmić – sudac Malonogometnog turnira Mnogo je tvojih prijatelja u ovoj školi? Uspijevaš li ostati profesion- alan? Teško je. Najgore mi je dati im crve- ni karton zbog njihova ponašanja. Zar gimnazijalci nisu fair – play igrači? Jesu, ali teško je suditi prijateljima jer oni uvijek očekuju vašu pomoć. Zato najčešće i pokupe crveni. Što se tiče fair – playa, gimnazijalci su za svaku pohvalu. Bojim se i reći što bi bilo da sudim u nekoj drugoj školi, a sudio sam. Među svim potencijalnim igračima, jesi li nekoga ipak zapazio? Tomislav Rubil i Viktor Golemović imaju veliki potencijal, definitivno, i njihov razred bi mogao do prvoga mjesta ove godine. Što misliš o organizaciji turnira? Svaka čast profesoru Daniloviću. Da nema njega, ne znam bih li sudio. Ove godine je novi razred organizator, još uvijek ih nisam dobro upoznao, ali teško da će bilo koji od budućih razreda zami- jeniti bivši 4.G. Ali što se cjelokupne organizacije tiče, svake godine je svakako sve bolje i bolje. Samo tako neka nastave! Marta Okružnik, 4.I Posljednji dan škole prije odlaska na zimske praznike učenici četvrtih B, C, H i I razreda napravili su kratku priredbu u auli škole. Tu već tradicio- nalnu božićnu priredbu organizirala je profesorica Marina Gojković u suradnji s profesoricama Mihaelom Šebalj Zavor i Andrijanom Nemet – Kosijer. Učenici su pokušali biti što originalniji te su koristili pompone, štapiće s vrpcama i uz pjesmu i ples interpretirali božićne hitove. I publika je pjevala, a do kraja svi su i zaple- sali. Čak i neki profesori. Posebno su oduševljenje izazvali glumci koji su izveli kratak skeč o Božiću. Priredba je definitivno razbila monotoniju klasične nastave. Crvene kapice i bijele majice, razigranost, sreća, božićni duh, neopisiva povezanost među ljudima vladale su smjenom. I tko kaže da je učenicima loše u školi? Možda su to učenici suprotne smjene, odnosno, ovogodišnji prvi i treći razredi. Njima je očito nedosta- jalo božićnog duha jer u njihovoj smjeni priredba nije organizirana. Nadamo se da ih je Djed Božićnjak ipak posjetio. Eva-Marija Hrenek 4.C Publika zaplesala Božićna priredba razbila monotniju nastave. Foto:Davor Holbik, 4.C mškola pod povećalo 19 op 2010.indd 19 26.1.2010 13:07:47
  20. 20. NOVO DOBA NAŠE ŠKOLE -Jesi primijetio novine u našoj školi? -Misliš na Pero? -Ma neee, nego na nove stvari koje naši profesori sve više koriste u nastavi. -Aha, novine, onako, brzo. Jesam, naravno, i precool je. Bez interneta više ne možemo. Čak i državnu maturu prijavljujemo preko njega. Tako je i naša škola s početkom školske godine postala jedna mala internetska zona. U svaku učionicu doveden je cijeli svijet, a potrebno se samo priključiti i informacije su tu. Svaki aktiv ima pri- jenosno računalo, a sada je cilj da ga ima i svaka učionica. Škola je u cijeli projekt uložila preko 90 000 kuna, a ravnateljevo zalaganje za ovaj veliki pothvat je za svaku pohvalu. Koliko je učenicima zabavna nova oprema govori izjava jedne učenice četvrtog razreda: „Pod satom engleskog jezika vježbali smo glagolska vre- mena. Svatko od nas morao je doći i napisati točan odgovor na prijenosno računalo koji su prijatelji iz razreda vidjeli preko projektora. Bilo je jako neobično, ali zanimljivo i svi smo se uključili u sat. Na kraju vježbe pro- gram je sam ispravljao netočne odgo- vore. Tako smo znali jesmo li dobro odgovorili ili ne. Trebali bismo češće tako vježbati jer onda i ja češće učim da se ne osramotim pred prijateljima kad treba izaći i nešto napisati.“ Osim interneta i prijenosnih računala koji su bili glavni projekti 2009. godine, svakom aktivu je osiguran fotokopirni stroj za ispite znanja, u učionicama su osigurani audio i vizualni uređaji. K tome, učionica njemačkog i engleskog jezika je najopremljenija učionica u cijeloj školi. Osim pametne ploče koju ima i praktikum fizike (donacija ministarst- va), tu je cijeli niz tehnološke opreme (donacija zbog DSD-a). I prezentacije preko prijenosnih računala, grafos- kopa, sve je to zbog naših učenika koje se na ovaj način pokušava motivirati na rad. Naša škola ušla je novo doba, internetsko doba, doba tehnologije, doba velikih mogućnosti koje treba samo iskoristiti. Sanja Novotny, 4.C Još neke novosti u školi: -novi parket u dvorani -prelakiran parket u nekim učionicama -nema više oglasne ploče, sve ide preko zvučnika -plazma u auli na kojoj pišu obavijesti za učenike -opet imamo J razred „Hvala sestri Ljiljani koja je pronašla Filipa i dala profesorici Zubak i nama priliku da mu pomognemo“, rekao je voditelj prodaje i pomoćni orga- nizator Josip Jagodar, učenik 4.e razreda. Naime, dolaskom prosinca pro- fesorica njemačkog jezika Ivona Zubak sa svojim učenicima odlučila je božićnom akcijom pomoći Filipu, desetogodišnjem dječaku koji je predblagdansko vrijeme provodio u zagrebačkoj bolnici jer boluje od raka gušterače. Na njezinim satima učenici 2.e i 4.e razreda izrađivali su prigodne čestitke, a kod kuće su s roditeljima napravili slastice. Prvi dan akcije prodavali su se kolači, palačinke, kiflice, a drugi dan čestitke. I svi su kupovali, svi su željeli pomoći. Treba napomenuti da se prodaja održala samo u jednoj smjeni pod velikim odmorom, a skupljeno je 1200 kn koje je Josip uplatio na Filipov žiro-račun. Na kraju je cijelo Nastavničko vijeće pohvalilo humanitrace. „Zahvalju- jem svim profesorima i učenicima što su se potrudili pripomoći svojim donacijama i kupnjom. Ne mora nam se bližiti neki blagdan kako bismo nekome pomogli, stoga se nadam da ćemo uskoro opet orga- nizirati nešto slično i pomoći neko- me jer kad se svi udružimo ništa nije teško“, završio je s time naš voditelj prodaje. Marta Okružnik, 4. I Božićna akcija Fotovijest Gimnazija - mala internetska zona Foto:AndreaMazurek,4.D Foto: Andrea Mazurek, 4.D š kola pod povećalom 20 op 2010.indd 20 26.1.2010 13:07:52
  21. 21. Učenik Razred Mentor 1. LIDRANO, Pula Marta Okružnik 3.I Nemet-Kosijer Andrijana 2. KEMIJA, Pula Marija Matičević 3.C Raguž Stjepana 3. HRVATSKI JEZIK, Zadar Rea Levicki 4.B Pecić Branka 4. POVIJEST, Krk Ivan Rubil 1.A Delić Zdenko Filip Jergović 2.H Jakovljević Jelena Ivica Pavić 4.B Zavor Goran Matea Pilipović 4.D 5. FIZIKA, Vukovar Katarina Orlović 3.H Gojković Marina Kristina Vidović 3.H 6. TZK-rukomet, Šibenik Miran Ilić 2.F Čmelješević Alen Robert Filipović 4.D Ivo Žilić 3.H Ivan Mikić 2.A Mislav Stanković 4.G Ivan Vučković 4.G Ivan Brajković 4.H Josip Stanić 4.I Ivan Babić 3.H Franjo Lacković 4.D državna natjecanja Svake godine učenici naše gimnazije odlaze na državna natjecanja. I ove nije drugačije. Donosimo vam pregled njihovih uspjeha i ovim putem im čestitamo. Stvoriti svake godine novi, bolji, kvalitetniji školski list dok ga ostali na kraju samo prelistaju, pročitaju i os- tave, nije lak posao. Nimalo. Na kraju opet budem kritična, nezadovoljna i već znam što ću popraviti sljedeći put. Taj posao jednostavno morate voljeti, a onda cijeli trud želite nekome i pokaza- ti. Tu je LIDRANO – literarano, scenski i novinarski izričaj učenika osnovnih i srednjih škola. I iako smo najviše radili na Peri, profesorica je poslala i dva novinarska rada: Život na vodi, Sanje Novotny i moj rad Čokoladna kemičarka. A znatiželja me odvela na samostalne scenske nastupe gdje sam se predstavila monologom „Svi viču“, Tene Bartolac. Unatoč najvećem trudu oko našega Pere, na državnu smotru u Puli proslijeđen je rad Čokoladna kemičarka i moj scenski nastup. NASTUPI Pula, profesorica Andrijana Nem- et – Kosijer i ja. Tri savršena dana krajem ožujka. Cijela Slavonija u jednom autobusu došla je na otvaranje gdje su škole domaćini izveli predstavu „Globalizacija na renesansni način“ na talijanskome jeziku. Možda nismo razumjeli,ali nam je bilo lijepo gledati (samo za Egona, glumila je Franka Batelić). Poslije je uslijedila proba za scenski nastup i čavrljanje s novom prijateljicom Sandrom dugo u noć. Eksperimentiranje s jelom nije loše prošlo. Predstav- ljanje „Čokoladne kemičarke“ (moje najdraže Ivančice) prošlo je iznenađujuće, savršeno. Takve pohvale nisam očekivala. (poseb- no sam očarala urednicu „Modre laste“). I sad mi se crvene obrazi (stvarno). Ajmo dalje. Scenski nastup bio je izvrstan, a posebno me razveselilo jer je Tena Bar- tolac također sudjelovala na LIDRANU i njezina mentorica je bila ponosna što je netko uzeo njezin tekst za svoj monolog. UŽIVANJE Možda se činilo jednostavnim jer smo uživali u radionicama, društvu, organizaciji, ali rijetko jedna osoba bude pozvana iz dvije kategorije. Ipak, (moja novi- narska poštapalica) imale smo vremena za istraživanje Pule. S kartom u rukama, profesorica i ja obišle smo pulsku Arenu i ostale važnije znamenitosti, kupovale knjige za svoje najdraže i malo se slikale. I koga još zanima kako je meni bilo u Puli i zašto sam ja uopće tamo završila? Nije to ništa posebno, ali ako čitate ovaj Manje,više, sa zagradama Iskustva urednice s LIDRANA mškola pod povećalo 21 op 2010.indd 21 26.1.2010 13:07:52
  22. 22. tekst, onda želim da sa sobom ponesete samo jednu poruku. PORUKA Bez vaše inicijative, vašega tru- da, vaše želje, vaše borbe nema ničega. Nema ni pokušaja. Nema ni spomena. Kao da ne postojite, a volite da se za vas zna. Teško se izdvojiti. Znanje je moć. Potru- dite se i vi u nekom predmetu koji posebno volite i pokažite se, dokažite se. Na smotri LIDRANA okupljaju se posebni talenti vezani za umjetnost. Rijedak je dar biti među istomišljenicima o glumi i pisanju. Toliko ideja vas jednostavno inspirira, proširi vidike, stvori potpuno novu dimenziju vaše filozofije, htijenja, snova, ciljeva. Budi u vama još kreativniju osobu. Stvara od vas nešto. Pohvale, primjedbe od ljudi koji su poznati u novinar- skom, glumačkom, literarnom svijetu Hrvatske, a i šire potiče vas da još više stvarate. Oni znaju za vas, oni su prepoznali nešto u vama. Lijepo je to čuti, vidjeti, doživjeti. Samo, ja sam jedinka. Voljela bih da veća popu- lacija želi više od sebe. Nije sve samo škola. Ipak treba sve znati uskladiti. Nemojte se upuštati u nešto što ne možete uskladiti sa školom. ZA KRAJ Manje, više, sa zagradama. Vi odlučite što je manje, što više, što treba u zagrade. LIDRANO je poseban doživljaj. Marta Okružnik, 4.I Ovaj je program Hrvatski savez informatičara pokrenuo prije tri godine s ciljem priprema nadarenih učenika informatičara osnovnih i sred- njih škola Hrvatske za informatička natjecanja, te za natjecanja i pripreme mladih informatičara Europe i svijeta prije međunarodnih natjecan- ja. HONI je nastao po uzoru na neka druga međunarodna informatička natjecanja, a ranijih je godina pos- tojao u sličnom obliku - na domaćoj razini Hrvatska programerska liga, a na međunarodnoj Internet online contest. VELIKI ODAZIV Kroz tri godine održavanja HONI se profilirao u značajno i dobro prihvaćeno informatičko natjecanje koje bilježi veliki odaziv natjecatelja. Velike pohvale ovom programu dao je i Međunarodni informatički olimpi- jski odbor, koji nadzire Međunarodnu informatičku olimpijadu (International Olympiad in Informatics - IOI). OPIS NATJECANJA Natjecanje se odvija tijekom cijele školske godine kroz tri kola u prvom polugodištu (listopad-prosinac), tri kola u drugom polugodištu (siječanj- travanj), te dva dodatna kola za natje- catelje iz cijeloga svijeta (COCI) sa izabranim zadacima sa županijskog natjecanja (6 zadataka) i Hrvatske informatičke olimpijade (3 zadatka). Svako kolo sadrži šest zadataka koji se za natjecatelje izvan Hrvatske pre- vode na engleski jezik. HONI 2009./2010. Hrvatsko otvoreno natjecanje u infor- matici u školskoj godini 2009./2010. održat će se kroz šest kola natje- canja. Svako kolo sastojat će se od trosatnog rješavanja šest zadataka u programskim jezicima Pascal, C i C++. Termini održavanja natjecanja u školskoj godini 2009./2010.: • 24. listopada 2009. • 21. studenoga 2009. • 19. prosinca 2009. • veljača 2010. • ožujak 2010. • travanj 2010. Ekipa Gimnazije „Matija Mesić“ Mentor: Zlatko Markovinović Učenik Razred Matija Marić 1. Bruno Marić 2. Damir Mirković 3. Matej Ćutunić 4. Antonio Damičević 4. Domagoj Magaš 4. Marta Okružnik, 4.I HRVATSKO OTVORENO NATJECANJE U INFORMATICI Hrvatsko otvoreno natjecanje u informatici odnosno Croatian Open Competition in Informatics natjecanje je u programiranju putem interneta na koje se mogu prijaviti svi zainteresirani učenici iz Hrvatske i cijelog svijeta. Foto:Marta Okružnik, 4.I š kola pod povećalom 22 op 2010.indd 22 26.1.2010 13:07:54
  23. 23. GLOBE program je naziv za međunarodnu suradnju učenika, profesora i znastvenika diljem svijeta pri promatranju okoliša. U prijevodu, kratica GLOBE stoji za “Međunarodno učenje i promatranje za dobrobit okoliša (Global Learn- ing and Observations to Benefit the Environment). Osnovan u SAD-u 1994. g., a službeno pokrenut na Dan Zemlje 1995. g., trenutačno predstavlja jedini međunarodni pro- jekt za opažanje promjena u okolišu. Sva izvršena mjerenja se šalju preko interneta u glavnu bazu u SAD-u. U GLOBE mjerenjima postoje atmosfer- ska, hidrološka i fenološka mjerenja te mjerenja vezana uz tlo i biljni pokrov. Trenutačno u svijetu djeluje preko 20 000 GLOBE škola u kojima radi preko 50 000 učitelja. GLOBE U HRVATSKOJ Hrvatska je jedna od potpisnica originalnog GLOBE sporazuma u kojoj djeluje 130 GLOBE škola te je zemlja s najvećim postotkom uključenih škola u svijetu. Također, Hrvatska je bila domaćin svjetske učeničke GLOBE konferencije 2003. g. koja se održavala u Šibeniku. Grad Slavonski Brod je jedan od najak- tivnijih u ovome programu. S ukupno 7 osnovnih i dvije srednje škole, predstavljamo i međužupanijski cen- tar za najveći dio Slavonije i Baranje. USPJESI GIMNAZIJE Naša gimnazija je jedna od prvih škola u Hrvatskoj koja se priključila još 1995. g., a prve podatke poslala već sljedeće godine. Trenutačno imamo dva GLOBE profesora, a to su prof. Marina Gojković i prof. Zlatko Markovinović. Brojimo preko 38 000 poslanih podataka te smo trenutačno 8. u Hrvatskoj. Najviše je atmosferskih mjerenja kojih imamo blizu 26 000 te smo s tim brojem 11. u Hrvatskoj. Još vršimo i hidrološka mjerenja po kojima smo 3., mjerenja vezana uz tlo po kojima smo 5. i mjerenja vezana uz biljni pokrov po kojima smo 19. u Hrvatskoj. Gim- nazija je dosad sudjelovala na brojim županijskim i državnim natjecanjima na koja je uvijek dolazila s projek- tima. Na prošlom državnom natje- canju koje se održavalo u mjestu Preko na otoku Ugljanu osvojili smo 3. mjesto na orijentacijskom natjecanju, a naš projekt “Jezera Brodske Posavine”, na kojem smo surađivali s OŠ IGK te s osnovnom i srednjom školom Andjelska Hora iz Češke, dobio je posebnu pohvalu. Želja nam je povećati broj mjerenja, kao i mjernih instrumenata kako bismo dobivali i slali što više poda- taka. Time bismo pridonjeli borbi protiv klimatskih promjena. Također, pozivamo sve naše učenike da se priključe u GLOBE program i time daju svoj doprinos okolišu. Čovjek ne može bez prirode, ali priroda može bez čovjeka. Filip Blažević i Marija Matičević 4.C GLOBE Međunarodno učenje i promatranje za dobrobit okoliša Trenutačno predstavlja jedini međunarodni projekt za opažanje promjena u okolišu, a Slavon- ski Brod sudjeluje u gotovo svim područjima kao najaktivniji grad Hrvatske. GLOBE program je program za budućnost okoliša, ali i našu vlastitu. Foto: Andrea Mazurek, 4.D mškola pod povećalo 23 op 2010.indd 23 26.1.2010 13:08:09
  24. 24. Sama riječ komunikacija dolazi od lat. riječi communicare što znači učiniti općim. Postoji više definicija komunikacije, no uglavnom sve imaju istu središnju misao: razmjena informacija, stavova, ideja, mental- nih stanja; plansko prenošenje vijesti među ljudima te otvorenost čovjeka za drugog čovjeka. VERBALNA I NEVERBALNA KOMUNIKACIJA Na komunikaciji se temelje mnogi međuljudski odnosi kao što su obiteljske veze (roditelji-djeca), povezanosti na radnom mjestu, prijateljski odnosi, veze između muškaraca i žena (od razgovora pa sve do intimnosti) i mnoge druge. Ko- munikacija se obično dijeli na dvije vrste: verbalnu i neverbalnu. Verbalna komunikacija pretpostavlja interakciju, tj. razgovor. Oko 30 % sveukupnog komuniciranja nosi ver- balna komunikacija, dok se ostatak veže za neverbalnu. Dakle, riječi su samo vrh komunikacijske piramide. GOVOR TIJELA Neverbalna komunikacija kojom prenosimo većinu informacija sastoji se od tri značajke. Govor tijela pod kojim se podrazumijevaju grimase lica, pokreti ruku, nogu, geste i sl. jedna je od značajki. Druga važna značajka je prajezik. Prajezik uključuje vokalne značajke govora, a to su: visina, jačina glasa, tempo, zastajkivanja, uzdasi i dr. Važno je napomenuti da je važniji način govora, a ne sadržaj izgovorenog teksta. Dodire također ubrajamo u oblike neverbalne komunikacije, a uključuju sve fizičke kontakte, zagrl- jaje, ljubljenje, rukovanje. Obostrani dodiri upućuju na iskazivanje emo- cija dok jednosmjerni dodiri ukazuju na statusne razlike. Na kraju valja naglasiti da nema komunikacije bez slušanja i razumi- jevanja govornika, a ona je presudna za opstanak ljudske vrste. Naime, čovjek je stvoren kao društveno biće i potrebna mu je interakcija s okoli- nom kako bi mogao psihički i duhov- no normalno funkcionirati. Morena Đurić, 4. C Nije sve u govoru Komunikacija Komunikacija se obično dijeli na dvije vrste: verbalnu i neverbalnu. Samo 30 % sveukupnog komuniciranja nosi verbal- na komunikacija, dok se ostatak veže za neverbalnu. Dakle, riječi su samo vrh komunikacijske piramide. Gimnazijalci na Faceu S obzirom na činjenicu da je Facebook najpopularnija inter- netska društvena stranica danas, zanimalo nas je koliko je učenika Gimnazije cool, a koliko ih se odupire trendu. Proveli smo malo istraživanje među učenicima. Od 939 učenika prvih, drugih, trećih i četvrtih razreda 85 ih nema profil na Faceu. Najviše korisnika ove društvene stranice pronašli smo među učenicima prvih razreda. Od ispitanih 229 učenika samo 13 nije podleglo utjecaju većine. Najveći broj učenika koji ne ko- riste Facebook je u trećim razredi- ma, čak 36 od 230 ispitanih. Tena Lavrenčić i Sara Agović, 3.I Foto:DinkoHorvat,2.I š kola pod povećalom 24 op 2010.indd 24 26.1.2010 13:08:20
  25. 25. F R E E H U G S Živimo u svijetu napretka. Odrasta- mo u okruženju gdje je sve manje ljudskog kontakta. Zato mi se čini da nazadujemo. Juan Mann želio je promijeniti takvo stanje u svi- jetu. Nalazio se u periodu kada je bio sam i trebao nekoga. Trebao je zagrljaj. Shvatio je da sigurno nije jedini koji se tako osjeća i odlučio je pomoći njima, a time i sebi. Izašao je na ulice Sydneya s papirom na kojem je pisalo velikim slovima: FREE HUGS. U početku ljudi nisu prilazili jer ipak, tko želi zagrliti stranca na ulici? Pristupio je jednoj bakici i ona ga je zagrlila. Počela se pisati povijest. Njegova kampanje se proširila gradom što je policija shvatila kao poruku da je vrijeme da se oni umiješaju. Zabranili su besplatne zagrljaje. Zanimljivo je kako jedan ljudski, iskren i humani čin može biti zabranjen. No, to nije spriječilo da se ljudi iz cijeloga grada, ali i svijeta uključe u kam- panju. Upoznavši se s pričom Juana Manna shvatili smo da je svakome ponekad potreban samo zagrljaj. Zbog toga smo odlučili pokrenuti njegovu kampanju i u našem gradu, točnije, u našoj gimnaziji. Rezultat: PORAŽAVAJUĆI! Kampanja je uspje- la u velikim gradovima i školama, ali nije u našoj školi. Izgleda da ipak nismo otvoreni prema novim stva- rima. Prilazeći ljudima s papirom na kojem piše free hugs, gledali su nas čudno i nisu željeli sudjelovati u kampanji. Skupili smo 80 potpisa u našoj školi. Treba se zapitati na mjestu osoba koje su odbile sud- jelovati u kampanji zašto je toliki problem nekoga zagrliti. Zagrljaj ne stoji ništa, ali znači mnogo. Sanja Novotny, 4.C Nekada je profesoru trebala samo ploča i kreda, nekada je učeniku trebala samo pisanka i olovka. Nekada, a danas se takvi ljudi ismijavaju, teže zapošljavaju, teže uspostavljaju interakciju s drugim ljudima. Ne koristeći računalo i inter- net oni jednostavno nisu cool. Idemo li dalje, više nije dovoljno čak da učenik ima samo internet. On mora imati i otvoren račun na Facebooku, msnu ili pak nekoj drugoj društvenoj stranici. Posjete Facebooka, Mys- pacea, Twittera smatra kao i izlazak s društvom jer se tamo svi okupe i čavrljaju bezobzira što fizički nisu bilu jedan drugoga. I nema više ono- ga dragog nam pitanja: „Hoćemo na kavu?“. Sada je to: „Čujemo se na fejsu!“. Na taj način učenici postaju ovisni o takvim stranicama i tako provode svoje slobodno vrijeme. KOLIKO IMAM KOMENTARA? Što ih to toliko privlači? „Želim pogledati što ima novoga, je li on na mreži, koji mu je status,“ najčešći su odgovori. Objavljeni raznorazni sadržaji mogu se komentirati pa kad se ekipa okupi na netu, ti skupiš 40 komentara na sliku i postaješ faca. Ali u čijim očima? Žalosno je kako se sve vrti oko tih stranica. Čak i kad učenici nisu online, jedni drugima prepričavaju poruke, što je on rekao njoj, tko je s kime, tko je koga bocnuo i tako u nedogled. POZITIVNE STRANE? Pitamo se donose li ovakve stranice štogod dobro ili samo gubljenje vremena? Sve bi bilo u redu kad ne bismo bili skloni pretjerivanju. Postoje i oni koji imaju otvorene račune, ali koriste ga u drugačije svrhe ili ba- rem racionalnije, stoga ne možemo govoriti samo o lošim stranama ovih stranica, samo upozoriti na veliku štetu koju može donijeti. Od prevelike ovisnosti uskoro bismo mogli vidjeti i centre za liječenje. „Kad dođem kući iz škole, prvo pogledam što ima na faceu, upalim msn i onda u prosjeku provedem najmanje tri sata na inter- netu“. Koliko vas je poput ove učenice drugog razreda srednje škole? JOŠ NEKO PITANJE? Mnogi krive internet što su im ocijene slabije, no je li on zaista kriv? Koliko vas je pored svih tih stranica usput čitalo sadržaje vezane za školu? Koliko vas misli da su te društvene stranice zapravo stvorene s drukčijim ciljem i koliko daleko smo od toga cilja? Zašto toliko kritiziramo te stranice, a opet ih tako volimo posjećivati? Postaje li one hrana za samopouzdanje? Mnogo je pitanja, a svatko od vas znat će svoj odgovor. NOVI TREND? Nekada su profesori imali samo ploču i kredu. Nekada su učenici imali samo pisanku i olovku, a svi su opet završili školu i zaposlili se. Nekada, a danas uz toliko mogućnosti i pristupa svaka- vim informacijama mi bismo trebali biti genijalci, ali šteta što internetske mogućnosti koristimo na pogrešan način. Trendovi koji vladaju potiču nered i besposličarenje. Želite li vi biti dio takvoga trenda? Pokrenimo novi trend! Marija Džida, 2. I Odgovori koje svi znamo Učenici i internet „Kad dođem kući iz škole, prvo pogledam što ima na faceu, upalim msn i onda u prosjeku provedem najmanje tri sata na internetu“, ritual je većine učenika Foto:Sanja Novotny, 4.C mškola pod povećalo 25 op 2010.indd 25 26.1.2010 13:08:22
  26. 26. Započeli smo skromno. Učenici koji su tada upisali DSD u 2. razredu bili su ujedno i prva skupina koja je do- bila diplomu 2008. godine. Bili smo veoma ponosni jer su svi uspješno položili ispit, a ima i onih koji se nalaze na studiju u SR Njemačkoj. Prošle godine diplomu je dobilo šest naših učenica. Trenutno u DSD-u imamo 71 polaznika (u 1. i 2. raz- redu po 25), budući da zanimanje za ovaj oblik nastave stalno raste. DONACIJE DSD je unio velike pozitivne promjene u nastavu njemačkog jezika. Uvedene su nove nastavne metode i načini rada te najmod- ernija nastavna sredstva i pomagala. Prilikom uvođenja DSD-a primili smo donaciju njemačke vlade koja se sastojala od stručne literature, udžbenika, rječnika i lektirnih naslova te tehničke opreme: kamere, foto aparata, diktafona, pisača, projektora... Ove smo školske go- dine primili novu vrijednu donaciju kojom smo stekli savršene preduv- jete za izvođenje nastave: pametnu ploču i stropni projektor, prijenosno računalo, laserski printer i kameru za digitalne dokumente. SURADNICI No glavni čimbenik uspješne nastave nisu nastavna sredstva, nego sam nastavnik. Nastava se izvodi samostalno ili u tandemu s izvornim govornikom. Tijekom ovih pet godina u nastavi su sudjelovale profesorice Babić, Brajinović, Čorni i Matijević. Tri je školske godine u nastavi surađivao stručni savjet nik za DSD-program prof. Meinolf Linke, a ove nam se školske godine pridružila lektorica prof. Mujan. Prof. Mujan predaje i u redovnoj nastavi u tandemu s profesoricama Čorni, Matijević i Sertić. NAŠ PROJEKT Naglasak DSD nastave je na izvan- nastavnim projektima i samostalnim učeničkim prezentacijama. Stoga su prošle godine učenici 2. razreda sudjelovali u projektu Verbindendes und Trennendes von Flüssen (Ri- jeke spajaju i razdvajaju). Projekt je realiziran u dva grada: Slavonskom Brodu i Kölnu i na dvije rijeke: Savi i Rajni. Tijekom rada na projektu ova je skupina učenika (njih 13) zajedno s voditeljicom profesoricom Čorni i stručnim suradnikom za DSD-pro- gram u Slavoniji gospodinom Meinol- fom Linke od 18. do 23. listopada boravila u Kölnu. Na Danu škole predstavljeni su plodovi ovoga pro- jekta: brošura i dokumentarni film, a organizirana je i izložba o Kölnu i o samom projektu. Ostale su skupine radile na nekoliko manjih projekata. USPJESI Budući da ZfA svake godine orga- nizira jezične kampove, i naši su učenici sudjelovali u njihovom radu na Bjelolasici 2006., u Orahovici 2008. te u mjestu Matty u Mađarskoj 2009. Troje naših učenika prisust- vovalo je 2009. elitnom kampu koji je za najbolje organiziran u Zadru. Također smo prisustvovali i koncertu Hladnog piva u zagrebačkoj Tvor- nici prigodom proslave 10 godina DSD-programa u Hrvatskoj u travnju prošle godine. Da DSD nije samo predmet koji će povisiti prosjek razreda i zbog kojeg neki učenici, a i neke profesorice subotom propuštaju izležavanje, potvrđuje i odabir naše škole kao jedne od samo pet u Hrvatskoj za međunarodni projekt Umwelt baut Brücken. Projekt će trajati tri godine, a njime smo dobili i školu partnera u Njemačkoj - Katholische Schule Bernhardinum iz mjesta Fürstenwal- de u okolici Berlina. L. Čorni, prof. OD PROJEKTA DO DIPLOME Školske godine 2005./06. u našoj je školi uvedena fakultativna nastava Njemački jezik-nastava za njemačku jezičnu diplomu. Iako je ovo službeni naziv predmeta, svima je nekako draža njemačka kratica DSD. Iza ovih slova krije se Deutsches Sprachdiplom – dokaz o poznavanju njemačkoj jezi- ka na razini C1, što je razina koja omogućuje studiranje u zemljama njemačkog govornog područja bez prethodne provjere ili učenja jezika. Pet godina DSD-a u našoj školi Dodjela diploma š kola pod povećalom 26 op 2010.indd 26 26.1.2010 13:08:29
  27. 27. VALJA NAMA PREKO RIJEKE Književnosti, što ćemo mi i ti; niti mi možemo bez tebe, niti ti bez nas živjeti. (I. Križanović, iz Predgovora zbirci Čežnje vrelog srca) In memoriam – prof. Ivo Križanović Ivo Križanović rodio se 26. kolovoza 1944. u Kričanovu, u susjednoj Bosni i Hercegovini . Diplomirao je jugoslavenske književnosti na Filo- zofskom fakultetu u Novom Sadu. Svoj prosvjetni put započinje u rodnoj Bosni radeći kao nastavnik povijesti i hrvatskoga jezika u Osnovnoj školi »Hasan Kikić« u Kolibama Gornjim. 1979. zaposlio se se u Centru za usmjereno obrazovanje »Zlatko Šnajder«, današnjoj Gimnaziji »Matija Mesić« u Slavonskom Brodu. Kolege i suradnici sjećaju ga se kao uvijek nasmijanog i vedrog, a učenici kao profesora koji je s puno žara pričao o književnosti, dijelio s njima svoju poetsku intimu darujući im pjesme, dok su oni njemu u legendarnu zelenu bilježnicu pisali svoje prve lir- ske pokušaje. Poticao je učenike na stvaralaštvo te je s velikom revnošću uređivao zbirke pjesama u kojima su mnogi po prvi put objavili svoje stidljive pokušaje. U posljednjoj zbirci Čežnje vrelog srca Ivo nam već na- javljuje novu: To je ona nada koja će se ovaploditi dvanaestom knjigom. Budimo strpljivi. Živi bili i dočekali taj literarni blagdan. Njegov odlazak u planiranu mirovinu prekinula je nenadana smrt 29. svibnja 2009. godine. Ova vijest za- tekla je Ivine suradnike, ali i učenike, njegov maturalni razred koji se još nije oporavio od iznenadne smrti svoje školske prijateljice Anamarije Jurič, a koja je teško pogodila njezina razrednika. Iako je iza sebe ostavio neostva- renu želju – vratiti se u svoje rodno Kričanovo, prešao je modru rijeku proživjevši po posljednji put stihove omiljenog mu pjesnika Maka Diz- dara: Valja nama preko rijeke. U spomen kolegi, SV Hrvatskoga jezika Prof. Ivo Križanović - gospodin u književnosti Bosna – nedosanjani san. Poezija – duboko utkana u njegovo biće. Ivo Andrić – izvor nadahnuća. Profesor – životno poslanje. S. S. Kranjčević – pjesnik – uzor. Goranovo proljeće - I nitko da ne dođe do prijatelj drag... Kraljeva Sutjeska – povratak izvorima. Rekli su o njemu... *pun radosti življenja, zado- voljstva i optimizma i u teškim situacijama *prijatelj, poznanik, profesor u Školi *pjesnik - nisam znala * zabavan, duhovit i uvijek nas- mijan min memoria 27 op 2010.indd 27 26.1.2010 13:08:47
  28. 28. DRŽAVNA MATURA Za sve jednaka za sve pravedna Mnogi mlađi gimnazijalci još uvijek nisu sigurni u državnu maturu, ali neka se ne brinu. Sve potrebne informacije znat će na vrijeme, ali svejedno dono- simo kratak pregled najvažnijih pitanja: Što je državna matura? Državna matura je obvezni završni pis- meni ispit koji učenici gimnazija polažu na kraju svog srednjoškolskog obra- zovanja. Na temelju rezultata državne mature, objektivno i nepristrano se ocjenjuje znanje svakog pojedinog učenika te se tako dobiva uspore- diva ocjena svih učenika u Republici Hrvatskoj, čime se omogućava praved- niji pristup nastavku školovanja kao i zapošljavanju. Tko provodi državnu maturu? Državna matura se razlikuje od školske mature po tome što ju u suradnji sa školom provodi potpuno neovisno tijelo u sustavu obrazovanja pod nazivom Nacionalni centar za vanjsko vred- novanje obrazovanja. Unutar škole je ispitni koordinator. To je profesor Markovinović. Sve nejasnoće, dvojbe, probleme oko mature možete riješiti s njim. On sve zna. Koja je razlika između državne mature i razredbenog ispita? Dok državna matura ispituje pitanja koja ste učili, razredbeni ispit traži pogrješku kako biste pokazali neznan- je. Na taj način dolaze do selekcije. Kada i kako se polaže? Državna se matura u cijeloj Hrvatskoj provodi na isti dan, u isto vrijeme te pod jednakim uvjetima i kriterijima za sve učenike te ne dopušta neprimjere- no ponašanje. Kako se pripremati za državnu matu- ru? Na web stranici www.ncvvo.hr postoje ispitni katalozi, ispiti i rješenja do sada pisanih nacionalnih ispita i probnih matura. Na temelju svega toga svi se već mogu pripremati, čak i fazani. Moja školo, bliži nam se kraj, rastat ćemo se i mi. Zar je moguće da smo već maturanti? Kako vrijeme brzo prolazi. Napredovali smo pa tako i naše školstvo to pokušava. Došla je na red državna matura. Svaki maturant već je dio cijeloga procesa (trenutačno su konačne prijave za fakultete), a mi vam donosimo sažetak. ISPITI DRŽAVNE MATURE A OBVEZNI DIO DIJELI SE: Matematika Hrvatski jezik strani jezik osnovna razina osnovna razina osnovna razina viša razina viša razina viša razina ZA TREĆE RAZREDE PROBNI ISPITI IZ HRVATSKOGA JEZIKA NCVVO je na svojim internets- kim stranicama objavio da će se probni ispiti iz Hrvatskoga jezika (školski sastavak – esej) za učenike trećih razreda četverogodišnjih srednjih škola u školskoj godini 2009./2010. održati 17. ožujka 2010. godine. Ispit se piše istoga dana kad i ispit državne mature iz Hrvatsko- ga jezika, ali ne u isto vrijeme. Točno vrijeme pisanja bit će objavljeno naknadno. p et plus 28 op 2010.indd 28 26.1.2010 13:08:47
  29. 29. KADA ŠTO 15. listopada PRetPRijaVa 1. VELJAčE PRijaVa ispita uz popis studijskih programa koje učenici namjeravaju upisati nakon završetka srednje škole VELJAčA – liPaNj iSPiti iz izbORNiH PRedmeta OŽUJAK ESEJ (Hrvatski i strani jezik) 16. SVibNja – 30. SVibNja iSPiti iz ObVezNiH PRedmeta 30. liPNja Rezultati i uPiS u SRediŠNji RegiStaR DRŽAVNE MATURE 15. SRPNja PRIJAVA ZA JESENSKI ROK (oni koji nisu pisali, koji nisu položili u 1. roku ili oni koji žele bolju ocjenu) 16. KOLOVOZA – 30. KOLOVOZA JESENSKI ROK 1. RujNa Rezultati i uPiS u SRediŠNji REGISTAR DRŽAVNE MATURE 1. RujNa Studij spet plu 29 op 2010.indd 29 26.1.2010 13:08:49
  30. 30. 30 Vremenik polaganja ispita državne mature 2009./2010. 19. veljače 2010. •Psihologija •Informatika 26. veljače 2010. •Sociologija •Logika 17. ožujka 2010. •Hrvatski jezik – školski sastavak (esej) – osnovna i viša razina 18. ožujka 2010. •Engleski jezik – čitanje s razumijevanjem i pisanje – osnovna i viša razina 19. ožujka 2010. •Njemački jezik – čitanje s razumijevanjem i pisanje – osnovna i viša razina 22. ožujka 2010. •Talijanski jezik – čitanje s razumijevanjem i pisanje – osnovna i viša razina 23. ožujka 2010. •Francuski jezik – čitanje s razumijevanjem i pisanje – osnovna i viša razina 24. ožujka 2010. •Španjolski jezik – osnovna i viša razina •Etika 14. travnja 2010. •Fizika •Povijest 15. travnja 2010. •Vjeronauk •Geografija 21. travnja 2010. •Biologija •Likovna umjetnost 22. travnja 2010. •Kemija •Glazbena umjetnost 26. svibnja 2010. •Grčki jezik •Latinski jezik –osnovna i viša razina 27. svibnja 2010. •Matematika – osnovna i viša razina 28. svibnja 2010. •Hrvatski jezik – osnovna i viša razina 31. svibnja 2010. •Engleski jezik – osnovna i viša razina •Njemački jezik i talijanski jezik – osnovna razina •Francuski jezik – osnovna razina Filozofija 1.lipnja 2010. •Njemački jezik i talijanski jezik – viša razina •Politika i gospodarstvo 2. lipnja 2010. •Francuski jezik i španjolski jezik – viša razina DRŽAVNA MATURA *pravedna *isti uvjeti, prava i obveze *nacionalna svjedodžba * pravno utemeljena zakonom, pravilnikom i godišnjim planom i programom rada škole I JOŠ.... 1. Na www.postani-student.hr učenici pristupaju svojim korisničkim im- enima i PIN-om, te imaju uvid u sve ocjene tijekom školovanja i prijav- ljene ispite (odabrane fakultete). Za sve nepravilnosti odmah se javite našem ispitnom koordinatoru profe- soru Markovinoviću. 2. Da ne biste učili previše na na www. ncvvo.hr imate ispitne kataloge i ispite znanja prema kojima se možete orijentirati. Zaista pomažu! 3. Neki profesori su ipak odlučili držati pripreme. Ako još stignete, prijavite se i olakšajte si učenje. ZA KRAJ ... ŽELIM VAM USPJEŠNU 2009./2010. ŠKOLSKU GODINU! ŽELIM VAM USPJEH NA PRVOJ DRŽAVNOJ MATURI! Zahvaljujem profesoru Markovinoviću na pomoći. (Korišteni podatci sa internetske stranice: www.ncvvo.hr i http://drza- vnamatura.skole.hr/matura) Marta Okružnik, 4. I Foto:SanjaNovotny,4.C p et plus op 2010.indd 30 26.1.2010 13:08:53
  31. 31. Umjetnička djela koja nas svakodnevno okružuju Grafiti su suvremena urbana likovna umjetnost. Oslikavanje javnih pros- tora sprejevima u boji, rukom autora koji ima stav i estetski osjećaj mogu na specifičan način obogatiti karak- ter ulice ili grada. Izrada grafita se u urbanoj kulturi uvrštava kao jedan od nezaobilaznih elemenata hip-hop kulture. Na taj način writeri (osobe koje crtaju graffite) prezentiraju svoje kreativno umijeće i znanje. Graffiti Jam, drugi put za redom, u Slavonskom Brodu okupio je writere iz Poreča, Zaprešića, Za- greba i Slavonskog Broda povodom obilježavanja Mjeseca borbe protiv ovisnosti i nasilja. Viktorija Križanović, 4.F S ljubavlju Janis Predstava Mylerove drame „S ljubavlju Janis“ o životu i karijeri na- jpoznatije blues pjevačici šezdesetih godina prošlog stoljeća – Janis Joplin izvedena je u rujnu u Kazališno - koncertnoj dvorani Ivane Brlić - Mažuranić. Scenarij je preuzet iz knjige Janisine sestre Laure Joplin. Predstavu su izveli glumci kazališta „Komedija“ iz Zagreba. U glavnim ulogama nalaze se Marija Borić kao mlada Janis te Zdenka Kovačiček kao Janisin duh. Prva pjesma bila je Take another piece of my heart u izvedbi Zdenke Kovačiček što je ostavilo poseban dojam na publiku. Tijekom premijere izvedene su Janisine najpoznatije pjesme kao Mercedes Benz, Me and Boby McGee i Cry. Talentirana Marija Borić je bila najveće iznenađenje večeri svojim senzacionalnim inter- pretacijama, iako je otpjevala manji broj pjesama. Koliko je Janis bila simbol strasti, energije te brzog života, žena koja se borila za svoja prava i uvjerenja, žena koja je konkurirala poznatim i neponovljivim legendama poput J. Hendrixa, B. Dylana ili pak Rolling Stonsa, sinonim za blues, uzor gen- eracijama koje su dolazile toliko je bila i usamljena i nesretna. Sve je to objedinjeno u ovoj drami koju je vrije- dilo pogledati,a dokaz tome su nam ovacije te poneka suza u publici. Mia Dugandžić, 2.I Oratorij “Messiah” U Kazališno koncertnoj dvorani „Ivana Brlić Mažuranić“ 27. prosinca 2009. održan je koncert u orga- nizacij Rotary kluba Slavonski Brod. Cilj ovoga humanitarnog koncerta je obnavljanje 170 godina starih orgulja crkve Presvetoga Trojstva koje je izgradio fra Ignacije Lehner. Program koncerta se sastojao od oratorija „Messiah“ Georga Friedri- cha Händela. Na koncertu su nas- tupali Marija Kuhar - Šoša (sopran), Helena Lucić (mezzosporan), Dejan Vrbančić (tenor), Goran Jurić (bas), Hrvatski barokni ansambl, Akademi- jski zbor „Ivan Goran Kovačić„ te dirigent Saša Britvić. To je svakako bio najveći glazbeni događaj prošle godine. „U prvom dijelu Händel navješćuje dolazak Isusa Krista, spasitelja svijeta. Drugi dio opisuje Isusov ovozemaljski život, muku, smrt i uskrsnuće, a u trećem dijelu govori o događanjima opisanima u o otkrivenjima sv. Ivana, o vjeri u vječni život…“. Tim je riječima ravnatelj KKD-a Hrvoje Špicer najavio pro- gram i izrazio zadovoljstvo što se to veliko djelo izvodi pred brodskom publikom. Priznati glazbenici su, zahvaljujući svome iskustvu i trudu, doveli djelo do savršenstva. Brođani su svoje oduševljenje iskazivali pljeskom nakon svakog stavka. Ova večer će ostati svima u pamćenju jer je prvi put u Slavonskom Brodu izveden oratorij. „ Iako svi misle da projekt nismo započeli u najsretnije vrijeme, ipak - uvijek će biti neka- kvih problema. Jako sam zadovoljan dosadašnjom podrškom. Prikupljeno je pola potrebnog iznosa, a ostatak ćemo plaćati u ratama. Ove jedinst- vene orgulje, koje su izgradili franjev- ci, orguljaš Ognacije Lehner i tesari, trebale bi svirati već u srpnju.“, rekao je gvardijan franjevačkoga sa- mostana, pater Sebastijan Golenić. Branimir Jelić, 2.B Una 18. meridijan 31 op 2010.indd 31 26.1.2010 13:08:53
  32. 32. Moto susreti Veliko iščekivanje i nestrpljenje obuzme sve Brođane dolaskom svibnja. Ta pojava je opravdana senzacijama i jedninstvenom atmosferom koju svake godine donosi Motorijada. U njoj jednostavno morate sudjelovati. KAD BIKERI ZAVLADAJU Proteklih šest godina Brođani s nestrpljenjem uvijek čekaju svibanj i senzacije koje donose Mega bik- ers susreti u organizaciji Moto kluba „Brod“. Tijekom tri dana športsko- re- kreacijski centar Poloj je rezerviran za bikere i njihove ljubimce na dva kotača. Hard rock, miris spaljenih guma i pivo koje teče u potocima stvaraju jedinstvenu atmosferu Motorijade koju jednostavno morate doživjeti. Razne atrakcije kao utrke ubrzanja i vožnje bikera ulicama grada su samo uvod u događanja na Poloju. NASTUP MLADIH GRUPA Prvoga dana nastupile su odlične mlade grupe već dobro poznate brod- skoj publici : „Off Duty“ (Hr), „ Stage“ (Hr) i „Van Gogh“ (Sr). Bend „Stage“, već je dobro poznat jer je izdao i album prvijenac „Ovo je buka koja mi se sviđa“. Bend Van Gogh ne treba posebno predstavljati jer već duže vrijeme osvaja scenu. Za kraj dana publiku je zabavio Dancing show te grupe „Belfast food“ (Hr) i „ Skynyrd crowd“( cover band Hr). Kada je na scenu stupio Belfast food, u gomili se jasno mogao vidjeti poznati „kaubojac“. SENZACIJE NA POLOJU Jedan dan je završio, ali prava sen- zacija tek je slijedila. Mjesecima ranije se pričalo kako će u Sl. Brod doći legendarna grupa Uriah Heep. Upravo zahvaljujući ovoj činjenici, Poloj je taj dan bio prepun. Nastup engleskih rockera s nestrpljenjem se očekivao. No, prije njihova nastupa, publiku je zabavljao rock bend Hard time (Hr). Nakon njih napokon je na pozornicu stao, jedan jedinstveni, Uriah Heep. Obožavatelji ovog benda odmah su u zrak podignuli britanske zastave i zapjevali sa svojim idolima. Kraj njiho- va koncerta, popraćen je negodovan- jem publike jer im sat i pol nastupa nije bilo dovoljno. Uslijedio je nastup fire live performas grupa „Cosmic circle“ iz Austrije. Njihov nastup ljudi su pratili širom otvorenih usta zbog šoka, ali i straha da se netko ne bi opekao vatrom. Kako se nastup približavao kraju, ljudi su se ponovno krenuli opuštati jer je slijedio nastup Opće opasnosti. Početak nastupa označio je zvuk za uzbunu i zabava je mogla krenuti. Hitovima „Srce zna“, „Dan bez imena“, „Grad“ i mnogim drugima podigli su atmosferu do vrhunca. Trio ZZ top (cover bend) nas- tupio je zadnji i svirao do sitnih noćnih sati. Sve u svemu, biker susreti ispunili su sva očekivanja i podigli ljestvicu za sljedeću godinu. Tko zna čime će nas još iznenaditi. Trebamo se strpjeti i čekati svibanj 2010. da se otvore sedmi biker susreti. Jedva čekamo! Branimir Jelić, 2.B ...napokon je na pozornicu stao, jedan jedinstveni, Uriah Heep... Foto: Andrea Mazurek, 4.D na 18. meridijanu 32 Proljetna senzacija u Brodu op 2010.indd 32 26.1.2010 13:08:58
  33. 33. Foto klub Slavonski Brod „Trenutci vremena u našim očima“ Grčke riječi phos i graphis zasigurno vam ne znače ništa, ali njihovo značenje itekako vam je poznato. Prijevod riječi znači „crtanje pomoću svjetla“, ili poznatije, fotografija. Fotografija je teh- nika digitalnog ili kemijskog obilježavanja prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je osjetljiv na svjetlost koja na njega pada. KAKO ZAUSTAVITI VRIJEME? Umjetnost se počela razvijati kada je čovjek počeo shvaćati i iskorištavati svoje sposobnosti i znanje. Tako je mogao stvoriti sve što je trebao ili želio. Maštao je da može uhvatiti trenutak koji je bitan. Napravio je mračnu komoru. Ona je osnova za sve današnje kamere i predstavlja prostor između objektiva i fotoos- jetljive plohe na koju se snima. Umjetnost, pa s time i fotografija, nastavila se razvijati zajedno s industrijom. Prije nitko nije mogao niti zamisliti aparat kojim bi se moglo zaustaviti vrijeme, dok je danas to sasvim normalna pojava. Fotografija danas ima golemu ulogu. Ljudi se njome bave u svim segmen- tima života, bilo da je za privatne obiteljske albume ili javnu reklamu. Toliko je ugrađena u naš život da ju često od silnog gledanja gotovo i ne vidimo. Fotografija predstavlja postupak u kojem se najvjernije prikazuje društveni život. Ljudima je pružena mogućnost da izraze svoju individualnost što je rezultat brojnih fotografa amatera. FKSB Upravo takvi su se okupili 7. veljače 2009. godine u Starčevićevoj ulici na otvorenju Foto kluba Slavonski Brod. Ideju o osnutku kluba dobio je mladi i talentirani brodski fotograf, koji je ujedno i predsjednik istog. Vodio se idejom, kako je sam rekao, o grupi istomišljenika s kojima bi mogao razgovarati i učiti o fotografiji kroz druženje. Okupio je 63 zaljublje- nika u fotografiju. Sastanci kluba se održavaju nedjeljom u sedam sati. Osnovana je stranica na internetu, www.fksb.hr, gdje se postavljaju fotografije i svatko ju može posjetiti. Prošle godine, članovi kluba izlagali su svoje fotografije u ožujku, travnju i lipnju u brodskim kafićima, ali išli su i dalje. U studenom je postavljena izložba u Đakovu. Kako bi se pred- stavili većem broju ljudi, fotografije su u svibnju postavljene u centru grada, u prostoru budućeg Centra mladih. ŽELJA SVAKOG FOTOGRAFA... „Sama sam član Foto kluba Slavon- ski Brod i mogu reći da uživam u svakom sastanku. Učlanila sam se u FKSB ne znajući ništa o obrađivanju fotografija, pravilu trećine ili što je panning, ali sam većinu naučila s vremenom uz pomoć predsjed- nika kluba. Naravno, još puno toga moram učiti, ali znam da uvijek mogu pitati nekog člana kluba za pomoć.“, rekla je Andrea Mazurek. Fotografija je stvaralački čin, jedno od najdjelotvornijih sredstava koje oblikuje naše misli i utječe na ponašanje. Želja fotografa je zaustaviti ne bilo koji, nego onaj poseban trenutak u kojem se sve jasno vidi, sve izlazi na vidjelo i ništa nije tajno ili nemoguće, a ljudsko lice prikazuje stvarne osjećaje. No, nije li to želja svakog tko voli fotografiju? Sanja Novotny, 4.c Foto:Sanja Novotny, 4.C Una 18. meridijan 33 op 2010.indd 33 26.1.2010 13:09:04
  34. 34. tko kaže da ih nema? Svirke “Ne postoji ništa bitnije u životu mladog glazbenika (a ni starog) do izvedbe svojih čudesa (te bruseći ih tako) pred dišućom publikom. Za starije, uspješnije glazbenike mlada POSTOJEĆA scena treba biti oslonac i inspiracija. Mada, mnogi misle da je upravo obrnuto! E, nije.” Ivanka Mazurkijević PATRIOT Patriot, poznata udruga u gradu, u malo izmijenjenom izdanju, nas- tavila je s organizacijom svirki. Prošlo ljeto je bilo rezervirano za koncerte pod vedrim nebom na Poloju s pićem u ruci i prijateljima svuda okolo. Kao i predprošle godine, koncerti su bili podijeljeni u dvije večeri. Prva večer bila je rock, a druga metal i HC što znači da su svi mogli izabrati koji im se program više sviđa. Večer rocka, 21. kolovo- za, upotpunili su The Ramones real tribute bend, Bikini Schnapps, Thee Knuckleheads, Inkognito, Green Gay (Green Day real tribute) i Mentalna higijena. Iako je bio najavljen nastup brodskog benda Stage, on se nije održao. Pričalo se da je došlo do neke svađe pri organizaciji što je re- zultiralo odbijanjem nastupa grupe Stage. No, kako bilo, svirka je i dalje bila odlična. Došavši na svirku, očekivali smo sve prolazne bendove, ništa posebno, ali smo se iznenadili. Thee Knuckleheads, izvrsni garage/ soul rockeri iz Vinkovaca ostavili su me bez teksta. Počevši od načina na koji sviraju i glas pjevača, koji također svira usnu harmoniku, bili su zadivljujući. Dok su na ostale bendove svi skakali, naravno time se ne vrijeđa njihova glazba, dok je svirao Thee Knuckleheads svi su stali. Stajali su mirno i pozorno sve slušali. Rijetko koji bend danas to može postići i zato su zaslužili svaku pohvalu. Slijedeća večer , 22. kolovoza, bila je rezervirana za sve ljubitelje meta- la i HC-a. Nastupili su Bad blood, Exuce for Pain, Perishment, Kymera, Deaf deal, Black division i Nared- nik lobanja i vod smrti. Bendovi su obavili dobar posao jer publici nisu dali da stoje na mjestu. Za svaku pohvalu je organizacije uzimajući u obzir da je Udruga hrvatske mladeži Patriot, udruga mladih koji gotovo da i nemaju finan- cijsku pomoć. Dečki su se potrudili tako da je i kamp bio organiziran u slučaju da je bilo zainteresiranih za spavanje na Poloju. MINIVAL Projekt koji je nastao kao rezultat nezadovoljstva zbog ustajale scene kod nas. Posljednjih desetak godina nije se istaknuo niti jedan bend. Na važnijim događajima pojavljuju se već stari bendovi svirajući istu staru Foto:SanjaNovotny,4.C Foto:SanjaNovotny,4.C Gitarist Dinko Pleša na 18. meridijanu 34 op 2010.indd 34 26.1.2010 13:09:08
  35. 35. glazbu. Dok za to vrijeme sto- tine neotkrivenih bendova svira u garažama nadajući se da će im netko pružiti priliku. Tu nastupa Minival, organizacija koja pruža priliku nepozantim bendovima da se dokažu u dobrim klubovima i da se predstave publici. Minival je organiziran u svim većim gradovima, a prijaviti su se mogli svi koji žele. Za bendove su mogli glasati svi korisnici T-coma, jer su oni bili sponzor, putem mobitela. Svirke su se održavale u Zagrebu, Zadru, Rijeci i Slav. Brodu. Najbolji su se natjecali u finalu u Zagrebu. Pobijedio je bend Crno tržište, koji je nastupio kod nas. Za svaku pohvalu su ovakve orga- nizacije jer pružaju priliku mladima da se pokažu i dokažu. Vrijeme je za novu generaciju, za novu glazbu i za nova lica. Vrijeme je za MINIVAL. URBAN Nećemo spominjati u sklopu kojeg programa je cijenjeni glazbenik današnjice Damir Urban posjetio naš grad, ali njegov dolazak je vrijedan spomena. Dokazao je zašto je jedan od najboljih glazbenika kod nas. Neki mogu svirati i dva sata, ali jednostav- no ne pobuditi u ljudima „ono nešto što svi traže“, ali to se ne može reći za ovog riječkog jedinstvenog tal- enta. Nastupao je 45 minuta, ali je ostavio golem dojam na publiku. Čim je krenuo pjesmom „Ruke“, svi su se prepustili tom trenutku, prepustili su se u njegove ruke. Specifičan glas i jednako cijenjena četvorka nikoga nije ostavila ravnodušnima. Nas- tavio je novom pjesmom „Magnet“ s najnovijeg albuma „Hello“. Izvukao je uzdah ljudi kad je pjevao „Jedna od onih bez imena“ stihom „Oprosti mi što odlazim, ja nikada ne ostajem…“. Moram priznati da je publika ostala zakopana na mjestu kada su se čule riječi: „Mornari na zvijezdama, sa slomljenim jedrima, signale šalju u noć, do tvojih prozora, i boce sa porukom, plutaju svemirom, umjesto riječi ti nose miris mjeseca…“. To je jedna od starijih pjesama „Astro- naut“ koju i ne izvode često. Nitko nije želio da Damir Urban napusti po- zornicu, ali sve ima svoj kraj. Poslije koncerta je svima koji su željeli podi- jelio autograme i strpljivo se s njima slikao, razgovarao, i na tome mu svi zahvaljujemo. HUSH Bend za koji gotovo nitko nije niti čuo, ali vrijedan je spomena. Kada se organiziraju svirke u Brodu, niti jedan nije nastupao više od dva puta. U tome se razlikuje Hush od ostalih bendova. Svirali su već četiri puta, čak i na prošlogodišnjoj nori- jadi, a uskoro će biti i peta svirka. Ako niti jednom niste njih slušali, ne znate što ste propustili. Znam da će mnogi reći „Naravno da bolje sviraju jer su stariji i iskusniji.“ , ali to nema nikakve veze. Riječ je o trudu i ulaganju u svoj osobni napredak, što oni rade. Bend svira obrade domaćih i stranih rock bendova. Pjevač/gitarist, basist i klavijatur- ist su prije bili u bendu “Schwortz”, koji je između ostalog bio predgru- pa Općoj opasnosti, Atomskom skloništu i Edi Maajki. Prije pola godine osnovali su novi bend gdje su im se pridružili bubnjar i gitarist. Bend su nazvali “Hush”. Bend čine članovi godišta od 24.-42. godine. Probe imaju u Strizivojni najmanje jednom tjedno, zapravo sve ovisi o tome koliko im posao dopušta vježbanje. Važno je spomenuti da je glavni gitarist jedan od najboljih kod nas. Također svira u metal bendu za koji se čulo i u Sloveniji. Nadam se da ćete sljedeći put otići na svirku jer ovaj bend vrijedi poslušati. Svi oni koji govore da nema svirki u Brodu - bend Hush svira svaki mjesec u Rupi. Nadam se da će sljedeći put biti više ljudi jer su zaslužili veću publiku. Sanja Novotny, 4.C (op.u. Kada čujem da ljudi govore da nema svirki, zapi- tam se jesu li se one meni pričinjavale ili su stvarno bile. Nije stvar u svirkama, nego u ljudima koji ne dolaze na njih. Ako ja saznam kad su svirke, vjerujem da svi mogu. Jer ipak, one su organizirane sa željom da okupe što veći broj ljudi. Naravno, onih koji se odluče doći.) Foto:Sanja Novotny, 4.C Foto:Sanja Novotny, 4.C Foto:Sanja Novotny, 4.C Foto:Ines Brešić, 4.C Una 18. meridijan 35 op 2010.indd 35 26.1.2010 13:09:18

×