• Share
  • Email
  • Embed
  • Like
  • Save
  • Private Content
MI MLADI  (SŠ - LiDrano 2012)
 

MI MLADI (SŠ - LiDrano 2012)

on

  • 1,699 views

LiDrano 2012 - školski listovi - srednje škole

LiDrano 2012 - školski listovi - srednje škole
III.gimnazija, Zagreb

Statistics

Views

Total Views
1,699
Views on SlideShare
1,699
Embed Views
0

Actions

Likes
0
Downloads
3
Comments
0

0 Embeds 0

No embeds

Accessibility

Categories

Upload Details

Uploaded via as Adobe PDF

Usage Rights

© All Rights Reserved

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Processing…
Post Comment
Edit your comment

    MI MLADI  (SŠ - LiDrano 2012) MI MLADI (SŠ - LiDrano 2012) Document Transcript

    • mimladi List III. gimnazije | Zagreb | siječanj 2012. | godina LVI. | broj 103. MA BROJATEVOLO NTIR ANJE Košarkom do Amerik e Sa školskih hodnika Intervju: Hrvoje Jurin Julijana Matanović Miroslav Mićanović
    • 3 18sAdržaj Suvremene bajke Život sa srcem Praskozorje – između DOGAĐAJNICA Osmijeh kao nagrada 21 smijeha i suza 46 I životinje zaslužuju pomoć 22 Kud Pivo, tud i ja! 47 Dobre pripreme, 4 dobri rezultati Lako je uljepšati dan 23 DRUGO LICE Glazbom i predstavom Redoksi i sudovi 24 Mozak ne smije biti ispraćeno polugodište 5 E, da imam vremena… 25 u stanju hibernacije 48 Izazov – biti još bolji SKITNJE Povjesničarka koja nego prošle godine 6 nije voljela povijest 50 „I amsterdam“ 26 Odlična priprema za natjecanje 7 Dobar spoj učenja i zabave 29 ŠPORT Pregled športskih Kraljici Hrvatske, Profesor na jedan dan 8 Mali filozofi 9 Europe i svijeta u zagrljaj! 30 događanja 53 Grad gdje je sve baš Treće mjesto za Treću 55 Kako uvijek biti u pravu 9 onako kako bi trebalo biti 32 Košarkom na drugi Ponos Hrvatske i Treće gimnazije 10 U POVODU kraj svijeta 56 Zrelost je prednost 11 Užitak čitanja 36 Novi Luka Modrić 56 36 Stih se govori i tijelom PREPORUČAMO Od žitarica do bakinih štrukli 12 Hodanje uz prugu 37 O ukusima se ne raspravlja 57 Božićne želje 13 37 Bojica, stih, škare i ljepilo Čitajte za svoj gušt 58 Pustolovina Budući agronomi opet u akciji 13 čitanja i pisanja 38 RAZBIBRIGA Svjedočenje dušom 40 Back in past - ajme… 59 TEMA BROJA POSJETILI SMO 60 Kupite Bonton Svašta dolazi u paketu 14 Strast i bunt 43 Učenički biseri 61 Volontiraš li? 15 Klasik u izvornom obliku 44 Horoskop 62 Trebaju li volonteri spavati? 16 Ples sa zvijezdom 45 -2 - i više nego dovoljno! 63 mimladi - list III. gimnazije Nakladnik: III. gimnazija, Kušlanova 52 Tel: 01 23 05 454 Fax: 01 23 39 628 Web: www.gimnazija-treca-zg.skole.hr E-mail škole: 3.gimnazija@skole.t-com.hr E-mail novinarske grupe: novinarska.treca@gmail.com Za nakladnika: Martin Oršolić, prof. Glavna urednica i lektorica: Maja Ilić, prof. Glavni urednici: Petra Plivelić i Antonio Dominik Uredništvo: Lucija Gegić, Magdalena Margić Naslovnica: Antonio Dominik Dizajn i priprema za tisak: Ivo Mađor Tisak: Printera grupa, Sv. Nedelja Naklada: 1000 primjeraka Cijena: 30 kuna ISSN 1331-8357 2 mimladi List III. gimnazije
    • uvodnik Suvremene bajke Mi mladi kroz godine Kao mala nisam mogla zaspati sve dok mi mama ili tata ne bi pročitali barem jednu bajku iz moje velike knjige bajki. Bio je to poseban osjećaj nestrpljenja, sreće i radosti - nekako magičan. Bilo je po- trebno samo malo vjere i mašte da bi moj dječji um povjerovao u bilo što. Još se i danas sjećam miri- sa papira i tinte koji bi me zapuhnuo pri listanju, glatkih listova papira te lijepih i bogatih ilustracija. Danas, u principu, zaspim i prije nego što uđem u postelju. No, ako me slučajno uhvati nesanica, rado uzmem neko štivo da me uspava, kao što su to nekada činile bajke. Skoro uvijek mirno usnem i utonem u neki lijepi san (osim ako prije spavanja ne ponavljam matematiku ili fiziku primjerice, na- kon njih imam noćne more). Naš list donosi vam suvremene bajke, doduše bez zlih vještica, maćeha i vukova, ali sa sretnim za- vršetkom. Informirajte se u našoj temi broja o volontiranju pa i sami pomognite nekome da pronađe svoj sretan završetak. Možete pročitati intervjue s danas uspješnim ljudima - liječnikom Hrvojem Juri- nom te književnicima Julijanom Matanović i Miroslavom Mićanovićem - koji su i sami nekada bili za- igrana djeca koja su se voljela igrati doktora, a sanjala su o tome da postanu operni pjevači, koje je jed- na nenapisana zadaća dovela do prve nagrade, koja su uživala u svakodnevnom putu do škole preko mosta. Humanitarne bajke naših učenika, njihova srdačnost i poniznost, izmamit će vam suze na lice. Upoznat ćete i drugu stranu naših dviju profesorica - Katarine Essert i Zrinke Korbar, zavirite i u nji- hovo djetinjstvo. Proučite kako je to kada mali postanu veliki na jedan dan, tj. kada učenici postanu profesori. Nadalje, naučite ostvariti svoje snove, baš kao što su to učinila naša dva perspektivna košar- kaša i bivša učenika, koji svoje snove ostvaruju daleko u Americi. Pročitajte i članak o mladom učeniku iz I. razreda, Alenu Haliloviću, koji ostvaruje svoj plavi, dinamovski san. Zabilježili smo i posjet prave pop princeze, doduše nema plave krvi, no svejedno je oduševila Zagreb. Bili smo i sudionici najsavrše- nijeg i najbajkovitijeg vjenčanja - smrtnice Belle i vampira Edwarda, samo pred filmskim platnima, ali je epitet bajkovito ovdje neizostavan. Osim toga, u ovom broju možete slijediti avanture naših učenika u brojnim gradovima - Vukovaru, Sarajevu, Amsterdamu, Kölnu, Nürnbergu, Salzburgu, Münchenu... Ostat ćete očarani kao da ste s nji- ma bili tamo. Kako smo cijeli Mjesec hrvatske knjige obilježili poetskim radionicama, u rubrici U povo- du možete štošta novo saznati. Nadamo se da ćete se zabaviti i proširiti mogućnosti svoje mašte uz naš modni pregled, tračeve sa školskih hodnika, horoskop slavnog astrologa i zanimljiv strip. Morate samo vjerovati, jer u svakome od nas još je uvijek nestrpljivo i znatiželjno dijete. Okrenite stranicu i posvjedočite mojim tvrdnjama! Petra PlivelićList III. gimnazije mimladi 3
    • događajnica Pripreme za državnu maturu, rezultati prošlogodišnjih ispita i odabir fakulteta Dobre pripreme, dobri rezultati Na pripreme dolazimo neispavani, jadni i gladni, ali će nas većina rasturiti na maturi Antonio Dominik, IV. e Već treću godinu zaredom u na- šoj su školi organizirane besplatne pripreme za ispite državne matu- re. Pripremama su obuhvaćeni svi predmeti koje učenici planiraju pi- sati na državnoj maturi. Da je uisti- nu riječ o dobro obavljenom poslu, dokazuje podatak da je prošle godi- ne 50% učenika upisalo fakultet na prvom mjestu liste prioriteta. Kompleksni brojevi u subotnje jutro Na samom smo početku školske godine morali ispuniti anketu o fa- kultativnim i izbornim predmetima. Tamo smo, za razliku od prethod- nih godina, morali označiti i pred- mete koje želimo ponoviti za držav- nu maturu. Iako smo se vrlo nadobudno pri- Škola i nakon dva hvatili redovitog dolaženja na pri- preme, to se uskoro pokazalo kao težak zadatak. Naime, mnogima je vremenu njihovog održavanja nema je prvo mjesto točno riješivši 88% vrlo naporno nakon sedam redov- jer nam je u slučajevima kad je to posto ispita. Ovim putem čestitam nih sati u školi (koncentrirano) pro- bilo neizbježno ponuđeno nekoli- Luki, a čestitku treba uputiti i pro- vesti još dodatna dva sata baveći se ko termina. fesoru Petru Runji koji je uvršten na gradivom koje smo davno odradi- Osim toga, na pripreme dolazi- popis najuspješnijih profesora. li, bez obzira na činjenicu da se ri- mo poprilično „studentski“ – s bi- jetki mogu pohvaliti znanjem koje lježnicom i kemijskom olovkom. Mainstream gimnazija nije isparilo. Profesori su izvrsno pripremljeni i Već sam napisao da je polovica Nešto što me osobno jako izne- daju nam sve materijale, što uvelike prošlogodišnjih maturanata upisa- nadilo jest spoznaja da jednako re- olakšavaju čuda moderne komuni- la svoj prvi izbor. Drugi je izbor upi- dovito dolazimo na pripreme tije- kacije, posebice e-mail i Facebook. salo 15% učenika, a treći tek 4%. Ti kom tjedna i na one koje se odvijaju Novost u usporedbi s prošlom podaci govore da je čak dvije tre- subotom ujutro. Očekivao sam da godinom leži u tome da su pripre- ćine učenika upisalo željeni fakul- subotom nitko neće dolaziti, jer me iz matematike i fizike fakultativ- tet. Na žalost, četrnaestero učenika petkom navečer ružimo, ali svi smo ni predmeti, što dodatno motivira (od 151) na ljetnom roku nije upi- shvatili koliko nam pripreme poma- učenike na redovito učenje i dola- salo nijedan fakultet, ali su se svi žu u ponovnom svladavanju gradi- ženje. uspješno upisali na jesenskom upi- va. Štoviše, satovi matematike na kojima je atmosfera najradnija jesu Najbolji iz logike snom roku. Na razini škole najbolje su napi- Što se tiče odabira fakulteta, svaki upravo oni u osam ujutro – kad smo svi nabrijani i imamo jaku želju sa- sani ispiti iz likovne umjetnosti, psi- je peti učenik, nećete vjerovati, vladati gradivo. hologije, povijesti i fizike. Redom, upisao Ekonomiju. Otprilike svaki čak se 73, 50, 43 i 41 posto učenika deseti upisao je Pravo i Filozofski fa- Eh, da je Hrvatska nalazi među najboljih 25% u državi. kultet, 6% učenika bit će tete u vr- tako organizirana Možemo se pohvaliti i još jednim tiću ili učiteljice, a na PMF je otišlo Općenito, pripreme su izvr- izvrsno napisanim ispitom iz logike. 4% učenika, jednako kao i na Agro- sno organizirane. Poklapanja u Naime, učenik Luka Šiško osvojio nomiju. 4 mimladi List III. gimnazije
    • događajnica Božićna priredba Glazbom i predstavom ispraćeno polugodište Iako kraća nego inače, ovogodišnja je priredba zaigranošću oduševila gledatelje. Lucija Gegić, II. a Na kraju prvog polugodišta, 23. zbor, pod vodstvom profesoriceprosinca 2011., održana je priredba Martine Krajnović, iznova nas jekojom smo obilježili Božić. Učeni- oduševio. Prva je vura te noći pje-ci su i ove godine uložili puno tru- sma je kojom su djevojke započe-da, što se svakako isplatilo – publi- le svoj nastup. Zatim je na red doš-ka je uživala. la Koledarska, pjesma iz Gradišća In Italiano Akademiju su vodile Magdale- koju je zbor izveo uz pratnju Tinena Margić i Lucija Gegić, a prvi su Vrban na violini i Ane Votoupal na Božić engleskom pjesmom We wishna pozornicu izašli učenici četvr- flauti. Njemačku narodnu pjesmu you a merry Christmas.tih razreda koji su, uz stručnu po- O Tannenbaum izvele su soprani- Uslijedila je prava čarolija - u svi-moć profesorice Božene Fiamengo, stica Karla Ledić, mezzosoprani- jet Božića i glume uvela nas je dram-pripremili i izveli kratku dramsku stica Antea Poljak i altice Darija ska skupina GTTG svojom dram-igru na talijanskom jeziku, Un’ esa- Govedarica i Marta Sršan, a onda skom igrom „Božić je…“ Važno jeme difficile (Težak ispit). Djevojački su nam zborašice poželjele sretan napomenuti kako su članovi sami osmislili, napisali i režirali svo- ju kratku predstavu, dok je njiho- va voditeljica, prof. Maja Ilić, samo uskakala svojim stručnim savjetima. Kada smo napokon shvatili što je Bo- žić i što nam on sve donosi, školski je zbor, uz solistice Karlu Ledić i Anteu Poljak, otpjevao pjesmu White Chris- tmas uz pratnju Ane Votoupal na fla- uti i Jurja Mihaela Kutnara na gla- soviru. Ovogodišnja je priredba bila ne- što kraća nego inače, ali je svojom Dokaz da je pod čist raznolikošću i zaigranošću oduševila okupljene učenike i profesore.List III. gimnazije mimladi 5
    • događajnica Državna natjecanja iz čak deset predmeta Izazov godine – biti još bolji nego prošle Dva zlatna pehara, dva osvojena druga mjesta i još mnogo izvrsnih plasmana na državnim natjecanjima obilježila su prošlu školsku godinu Lucija Kovač, II. e Prošla je školska godina bila naju- film sad vrtiš u glavi dramatizira- našu je školu predstavljala Jelena Fi- spješnija po broju predmeta iz kojih nom prema istoimenom romanu lipović koja se marljivo pripremala su učenici nastupili na državnim na- Sanje Bilić. uz pomoć profesorice Karoline Ba- tjecanjima i smotrama. To nam po- Naše lidranovce vodila je profeso- garić, a u školu se vratila s izvrsnim kazuje da se naša gimnazija brzinom rica Maja Ilić. uspjehom osvojivši šesto mjesto. svjetlosti približava svom cilju – još Gabrijela Hojsak predstavljala koja godina i bit ćemo među najbo- Odlični plasmani na svim nas je na državnom natjecanju iz ljim školama u Hrvatskoj. natjecanjima njemačkog jezika koje se održavalo Već poznata četvorka zadužena u Primoštenu. U kategoriji povrat- Jedanaestero u Šibeniku za natjecanje iz vjeronauka proš- nika zauzela je osmo mjesto sa 83 Na državnu smotru Lidrano 2011. la je na državno natjecanje. Luka boda. Za natjecanje ju je priprema- prošao je, od tri predložena novinar- Mlinarić, Mario Dodić, Toni Storić la profesorica njemačkog i latinskog ska rada, intervju Antonija Domini- i Mario Španić, zajedno s profeso- jezika Berislava Runje. ka s dr. sc. Danijelom Labašem pod rom Stjepanom Pavekom, na držav- Na državno natjecanje iz infor- nazivom Face(book) to Face(book). nom natjecanju na Hvaru osvojili su matike plasirala su se dva učenika Nismo ni sumnjali da njegov rad izvrsno drugo mjesto. Sa 139 bodo- naše škole. Dominik Plejić natjecao neće proći dalje nakon svih pozitiv- va dečki su bili za petama vodećoj se u kategoriji matematičkog smje- nih kritika koje je dobio od struč- Srednjoj školi Hvar koja je bila bolja ra i plasirao se na četvrto mjesto, a nog povjerenstva na županijskom za samo šest bodova. Kao nagradu njegova je mentorica bila profesori- natjecanju. Sjetimo se da su bili to- dečki su osvojili putovanje u Gos- ca Darka Sudarević. Karlo Martinek liko oduševljeni njegovim radom da pina svetišta u Austriji i Poljskoj, a zauzeo je peto mjesto u kategoriji su mu čak predložili objavljivanje o samom putovanju i njihovim doj- općeg smjera uz pomoć profesora rada u Vjesniku. Osim A. Dominika movima možete pročitati u rubri- Denisa Gagića. u Šibenik, gdje se smotra održava- ci Skitnje. Za Dominika Plejića, čiji je men- la, otputovala je i dramska skupina Državno natjecanje iz kemije odr- tor bio profesor Petar Runje, dobro GTTG sa svojom predstavom Koji žalo se u Puli od 2. do 5. svibnja, a je prošlo i natjecanje iz logike jer je Trač party 6 mimladi List III. gimnazije
    • naših učenika. Uz pomoć profeso- događajnica ra Stjepana Dolenca četveročlana je ekipa, Ivan Krešimir Lizatović, Domagoj Gerovac, Karlo Martinek i Sara Lizatović, izborila odlazak na državno natjecanje u Primošten. Prvaci države u košarci Najviše medalja osvojili su, po običaju, naši športaši. Košarkaši i košarkašice okrunili su se zlatom dokazavši još jednom da se u Trećoj igra najbolja košarka, za što svakako treba pohvaliti njihova trenera, pro- fesora Antonija Perića. Prvo mjesto na državnom natjecanju za dlaku je osvojio osmo mjesto sa 132 boda izmaklo atletičarima, ali smo i mi i (prvi je imao 150 bodova). Domi- profesor Mato Banovac, njihov tre- nik je tako školu predstavljao čak na ner, zadovoljni izvrsnim drugim mje- dvama državnim natjecanjima što je stom. Tako će tri nova pehara krasiti za svaku pohvalu. našu školu. Uspjeh košarkaša na- Još jedno u nizu državnih natje- stavio se i u Zagrebu jer su drugi put canja je i državno natjecanje iz fi- zaredom osvojili Memorijalni tur- lozofije na koje se svojim znanjem nir Krešimira Ćosića. Prijelazni pe- plasirao Filip Han, a mentor zaslu- har osvojen ove godine lako bi mo- žan za njegov uspjeh profesor je Pe- gao postati naš ako ovakav uspjeh tar Runje. postignu i sljedeće godine, što je cilj Profesor Zdenko Skukan odlično koji si je zadao profesor Antonio Pe- je pripremio Leopolda Prlića koji se rić i njegova uspješna ekipa. svojim znanjem povijesti izborio za Ove je godine tako pred sve nas odlazak na državno natjecanje. postavljen velik izazov – biti još bo- Eko-kviz bio je još jedna prigo- lji nego prošle godine. Nadamo se da da za pokazivanje znanja i umijeća ćemo ga ostvariti. Zimska škola informatike Krapina 2012. Odlična priprema za natjecanje Sudjelovali smo u radionicama koje su organizirali najbolji olimpijci Dario Sindičić, I. f Na 17. zimsku školu informatike, u organizaciji Hrvatskog sa- veza informatičara (HSIN), bili smo pozvani temeljem rezultata na Otvorenoj smotri softverskih radova. Škola se održala od 6. do 14. siječnja 2012. godine, po 12. put u Gradu Krapini. Cijelom je događanju prisustvovalo više od tristo učenika i pro- fesora. Održano je sedamnaest zanimljivih radionica koje je vodi- lo četrnaest predavača, među kojima su bili profesori, naši najbo- lji olimpijci i stažisti u Facebooku. Ove su radionice bile izvrsne pripreme za natjecanje, ali su se pokazale i kao dobar način za edukaciju učenika i profesora. Na zatvaranju Zimske škole, predsjednik HSIN-a, Alen Spie- gl, podijelio je priznanja za odličan uspjeh na Otvorenoj smotri softverskih radova i učenicima III. gimnazije, mom bratu Lovri Sindičiću i meni.List III. gimnazije mimladi 7
    • Zamjena učenik – profesor i ove je godine uspješno provedenadogađajnica Profesor na jedan dan Projektom se 30 profesora prisjetilo kako je to sjediti u školskim klupama, a 32 učenika okušalo se za katedrom. Lucija Gegić, II. a Nestrpljivo smo čekali 12. travnja jer smo, poučeni prošlogodišnjim iskustvom, znali da će to biti zanimljiv i neobičan školski dan. Tjedni (ili za neke dani ili sati) priprema bili su iza svih nas koji smo se prijavili za zamje- nu učenika i profesora. Prije osam sati svi smo nestrpljivo čekali u zbornici, a profesori su nam davali zadnje upute. S profesorima želimo piti kavu Već nakon prvog sata svi su bili puni dojmova. Zbornica je brujala od Mladi profesori raznih komentara učenika, ali i pro- fesora, sve nas je podjednako zabav- uključili. Najbolja profesorica jutarnje ljala nova atmosfera. U veselom smo smjene bila je Alena Kananović koja je tonu nastavili dalje. primila najviše pozitivnih komentara, Većini je učenika koji su sudjelova- dobro se zabavila i jedva izašla na kraj li u zamjeni najbolji doživljaj bio ispi- s učenicom Katom Barišić. U popod- janje kave s profesorima. Uspjeli smo nevnoj smjeni nije bilo puno zamje- uvidjeti da su i profesori samo ljudi na jer su se toga dana pisali brojni te- koji se, čak možda više nego mi, ra- stovi, ali zamjene koje su održane bile duju vikendima i praznicima. Osim su i više nego zanimljive. Najviše po- Ne skriva ocjene toga, učenicima se svidjela i vlastita hvala primila je profesorica Šilić koja snaga koju su pokazali pred drugim je predavala geografiju. Napravila je Cilj je bolje razumjeti jedni druge razredima jer ipak nije lako održati sat zanimljive prezentacije i igrala igru Komentari su uglavnom bili pozi- kemije ili engleskog jezika u razredu vješala s učenicima kako bi što bo- tivni. Profesori su bili zadovoljni svo- u kojem nikada nisi bio. lje zapamtili pojmove te primila po- jim zamjenama, a učenici postignu- Većina satova završila je uspješno, ziv učenice Mile Bartulović da, kada riješi sve svoje školske obveze, pone- tim rezultatom. Učenici, koji su i ovaj učenici su uspjeli održati red i organi- kad dođe predavati drugašima. Bilo dan ostali samo učenici, uživali su u zirati rad, ali se uz to i dobro zabaviti. je i pokušaja podmićivanja profesora radu mladih profesora i zabavnom Profesori, koji su glumili učenike, naj- za ocjenu, a profesor Lizatović najvi- danu. Većina se slaže da je ovo odli- češće su se šalili i opušteno pokušava- še je problema imao s učenicom Iva- čan način kako bi obje strane, i uče- li ometati nastavu i tako svojim novim profesorima otežati posao. Ipak, bilo nom Cvijović koja je nestajala sa sata nici i profesori, shvatile kako je onoj je i onih koji su se povukli i nisu željeli njemačkog jezika i zabavljala ekipu. drugoj te da bi ovakve projekte treba- sudjelovati kao učenici, ali zbog stro- Iznenađenje dana, i za učenike i za lo organizirati što češće. Otkako sam gih komentara svojih mladih zamje- profesore, bio je profesor Birkić koji se i sama okušala u ulozi profesorice, na i oni su se do kraja dana opustili i je predavao povijest. mnogo bolje razumijem profesore, a nadam se da i oni bolje razumiju nas. U ovom projektu sudjelovalo je 30 profesora i 32 učenika. Nadamo se da će i idući projekt biti ovako zanimljiv, s još više zamjena i zabave. Mogu vam otkriti da se razmišlja o tome da se u zamjenu uključe i tete spremačice, domari, tajnica pa možda i sam rav- natelj. Baš nas zanima za koja će mje- “I ja ovo predajem...” sta biti najviše prijava. 8 mimladi List III. gimnazije
    • događajnica Obilježen Dan filozofije Kako uvijek biti u pravu Naučili smo trikovima i argumentima zbuniti Maturanti kao predavači filozofije sugovornika osnovnoškolcima Petra Plivelić, IV. a Mali filozofi Ponekad zreliji od maturanata Karla Sekula-Pezelj i Ana Petelinšek, IV. e Povodom Dana filozofije u Povodom Dana filozofije, koji se i razmatrali sadržaje koji se obrađu- našoj je školi, 17. studenoga,ove školske godine obilježio u našoj ju tek u četvrtom razredu gimnazije. održano predavanje pod nazi-školi, uz slušanje predavanja Brune Možda su upravo oni naveli neke vom „Kako uvijek biti u pravu“.Pušića o eristici, imali smo prigodu od nas na razmišljanje o promjeni Predavač Bruno Pušić, asistenti sami postati predavači zahvaljujući odabira budućeg zanimanja, a sva- metodike nastave filozofije naPetru Runji - profesoru filozofije, Ru- kako su nas poučili da godine nisu Hrvatskim studijima, upoznaožici Lice - vjeroučiteljici u osnovnoj sasvim povezane sa zrelošću i mo- nas je s erističkom dijalektikom.školi i dobroj volji osnovnoškolaca. gućnošću donošenja iznimno zani- Pokušao nas je poučiti umijećuPoticaj za održana predavanja pro- mljivih zaključaka. vođenja prepirke iz koje bismonašli smo u ideji o sustavnoj nastavi Uz autorice članka u pripremi i uvijek izišli kao pobjednici, uvi-filozofije u osnovnoj školi pod na- izvedbi predavanja sudjelovali su Iva jek bili u pravu, služeći se perslovom Mala filozofija koju su osmi- Petričić i Marija Krasić (IV. a), Vikto- fas et nefas, dopuštenim i ne-slili te ujedno i izvode Bruno Ćurko rija Radman i Anja Rožić (IV. b), Pe- dopuštenim sredstvima. Prika-i Ivana Kragić. tra Peša i Nikolina Sabljak (IV. e) te zao nam je 38 Schopenhauero- Tri skupine maturanata održa- Filip Grkinić (IV. f). vih trikova koji nam mogu bitile su u četvrtom i šestom razredu od velike koristi, čak i u svakod-Osnovne škole Dragutina Kušlana “Kaj briješ ti?” nevnim raspravama.predavanja iz filozofije na teme vri- Iako se profesor Petar Ru-jednosti i umjetnosti, tijekom sata nje trudio zainteresirati učeni-vjeronauka. Iznenadili smo se nji- ke, odaziv, na žalost, nije bio ve-hovom željom za suradnjom i njiho- lik, što je zaista veliki gubitak povim poimanjem svijeta i života koje same učenike jer je predavanjese često činilo zrelijim od shvaćanja bilo izuzetno zanimljivo i po-naše generacije. Oduševljeni učitelj- učno. Oni koji nisu bili na pre-skim poslom i reakcijom učenika, s davanju stvarno su zakinuti jernjihovom smo vjeroučiteljicom do- će ih biti vrlo lako zbuniti argu-govorili još jedan sat, ovaj put u pe- mentima i trikovima koje smotom razredu koji je i prošle godine naučili na predavanju, a oni ihslušao predavanje iz filozofije. U tom sami neće znati prepoznati. Sto-su razredu neki učenici bili toliko za- ga, oni koji su bili na predavanjudivljeni filozofijom da su već i prije iz prepirki će uglavnom izlazitipredavanja samostalno istraživali i kao pobjednici.List III. gimnazije mimladi 9
    • Uspješan oporavak zahvaljujući hrabrosti i ustrajnostidogađajnica Ponos Hrvatske i Treće gimnazije Nakon što ju je udario vlak, ponovno je zaigrala stolni tenis Petra Plivelić, IV. a Maja Šuman, učenica IV. a razreda i stolnotenisačica drugoligaškog kluba Marathon, u listopadu prošle go- dine stradala je na pruzi kod Zapadnog kolodvora na Črnomercu. Budući da se brzo i uspješno oporavila, u nedjelju, 22. siječnja 2012. godine, dodijeljena joj je na- grada Ponos Hrvatske. Nagradu je primila iz ruku pozna- tog glumca Enisa Bešlagića na svečanoj ceremoniji odr- žanoj u Hrvatskom narodnom kazalištu. Srce na dlanu Nagradu je 2005. godine pokrenuo dnevni list 24 sata, a svake se godine dodjeljuje hrvatskim građanima za hrabra i nesebična djela. Umjetnik Ivica Propadalo osmi- Tko stoji iza nje? slio je siluetu „Srce na dlanu“ koju primaju dobitnici. Maja je došla u Zagreb i u III. gimnaziju iz Poreča U nesreći je zadobila teške ozljede glave i desne noge. samo mjesec dana prije nesreće, izvrsno se uklopila i Srećom, Maja je prebrodila sve nedaće i sada je odlično. stekla simpatije svojih kolega iz razreda, a zatim je usli- Ponovno je zaigrala stolni tenis, briljira u školi, a posta- jedio šok. la je i slavna. Naime, u listopadu su našu školu posjetili novinarka i Kobna večer fotograf lista 24 sata kako bi istražili pojedinosti, izradili Završivši s treningom, Maja se zaputila prema učenič- fotografije i napisali vijest. Fotografirali su nas u bezbroj kom domu. Te je večeri bilo snažno olujno nevrijeme, poza i ispitali kako su tekli razredni posjeti i slanje foto- puhao je jak vjetar i pljuštala je kiša. Sa slušalicama u uši- kopija Maji. Maja je tijekom oporavka pokazala izvan- ma i kapuljačom na glavi, Maja nije čula da dolazi vlak rednu hrabrost i ustrajnost i drago nam je što je učeni- koji ju je u trenutku udario i vukao ju nekoliko metara. ca baš naše škole. Humanitarna akcija Ispunjena božićna želja Nikola je, napokon, dobio televizor Nika Drokan, I. c Predbožićno vrijeme doba je kada se najčešće sjetimo onih kojima bi naša pomoć bila itekako potrebna. Ideju profesora Srećka Malbašića, da se sakupi novac i ostvari božićna želja malog Nikole, podržali su učenici svih pr- vih i trećih razreda. Svaki je učenik dao koliko je mogao tako da je skupljeno dovoljno novaca kako bi se Nikoli kupio televizor. Osim toga, on i njegov brat dobili su slatkiše, dvije deke i punu košaru hrane. Ovim smo znakom pažnje unijeli veliku ra- dost u njihovu obitelj, a još veću u vlastita srca. Bilo je li- jepo družiti se s Nikolom koji je, iako u kolicima, izvrstan u boćanju, o čemu svjedoče osvojene medalje. 10 mimladi List III. gimnazije
    • Nova profesorska lica u Trećoj događajnica Zrelost je prednost U zbornici je odlična atmosfera pa se novi profesori osjećaju dobrodošlo Marina Panić, III. f i Iva Vukadin, I. a Profesor Profesorica Ilija Barišić Vlatka Leskovec nešto je duže novo je lice u našoj školi i kod nas, još od upravo je to povod našeg prošle školske kratkog razgovora s njom. godine kada je Profesorica je zamijenila mijenjao profeso- profesora Stjepana Do- ricu Valeriju Bilić i lenca, koji je otišao u mi- predavao hrvatski. rovinu, i uskočila u tre- Kako je na Filozof- će i četvrte razrede kao skom fakultetu uz profesorica sociologije i PIG-a. hrvatski završio Saznali smo da je prof. Leskovec završila studij po- i povijest, nakon vijesti i sociologije na Filozofskom fakultetu u Za- povratka profeso- grebu i da joj ovo nije prvo radno mjesto. Iskustvo rice Bilić odmah se je stjecala u Osnovnoj školi Vladimira Nazora gdje je ukazala prigoda za novu zamjenu jer je prof. Ma- predavala povijest. Ipak, rad u srednjoj školi uvelike rija Josipović otišla na porodiljski dopust. Jako je se razlikuje od onoga u osnovnoj. Profesorica kaže zadovoljan profesorskim poslom, a iskustva za- da joj je ovdje mnogo zanimljivije nego u osnovnoj ista ima jer mu je ovo čak peti posao. Najprije je školi zato što su učenici zreliji, ali priznaje da nije radio u knjižnici, zatim u X. gimnaziji pa u Mini- uvijek lako uspostaviti željenu komunikaciju. Dok starstvu znanosti kao lektor i urednik Turističke je u trećim razredima zadovoljna suradnjom, u če- naklade, a obavljao je i posao prevoditelja. tvrtima još uvijek nije, ali tek treba pronaći razloge tome. Ne sumnjamo da će se profesorica odlično snaći, što je, uostalom, već dokazala.Aktivno od samog početka - Parlaonica u organizaciji prof. LeskovecList III. gimnazije mimladi 11
    • Učenici iz čak 53 škole udogađajnica Pregradi su prigodnim izložbama obilježili Dane kruha Od žitarica do bakinih štrukli U posavskim nošnjama privlačili smo pažnju prisutnih Jelena Jarić i Emilija Fištrović Svehrvatska i državna smotra Dani 53 škole (27 osnovnih, 17 srednjih kruha - dani zahvalnosti za plodove škola, tri učenička doma i šest škola zemlje održala se u Pregradi 9. listo- iz susjednih država) izložili su mno- pada 2011. godine. Tradiciju i običa- gobrojne krušne proizvode(koje su je hrvatske nacionalne baštine pred- sami izradili), različito autohtono bi- stavili su učenici osnovnih i srednjih lje, žitarice i voće, specifično za po- škola te učeničkih domova iz cijele dručje iz kojeg dolaze, prikazali su Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Voj- prehrambene navike svog zavičaja, vodine. običaje blagovanja, rukotvorine te stare alate. Uključile se i bake i profesorice Najveći zadatak, naravno, bio Kao i svake godine, naša je škola je napraviti proizvode od brašna: sudjelovala na smotri. Nastojali smo kruh, pecivo, kolače. Srećom, u ak- Ova je manifestacija, osim pred- se dobro pripremiti pa smo danima ciju pripremanja kruha, osim uče- stavnika škola, okupila i velik broj ranije marljivo radili. Moram poseb- nika i njihovih roditelja, uključile su dužnosnika Ministarstva i Crkve no istaknuti profesora Srećka Malba- se i neke profesorice i ispekle razli- (gradonačelnica Pregrade i ravnate- šića koji je bio začetnik svake ideje čita peciva. Posebno moramo ista- ljica Srednje škole Pregrade Vilmi- vezane za opremanje našeg izložbe- knuti profesoricu Ivanu Cvijović Ja- ca Kapac, dožupanica Krapinsko- nog prostora, a uz njega su bile još vorina koja si je dala truda u izradi zagorske županije Sonja Borovčak, dvije učenice Emilija Fištrović i Jele- kolača i peciva. Također bih htjela predsjednik Udruge Lijepa naša naJarić koje su mu pomogle u izra- pohvaliti baku naše učenice Emili- Ante Kutle, ravnatelj Agencije za đivanju plakata i različitih ukrasnih je Fištrović koja nam je pomogla u odgoj i obrazovanje Vinko Filipo- materijala za štand. posudbi starinskih vrčeva koje smo vić i, u ime Hrvatskog sabora, za- Na izložbi u športskoj dvorani prikazali na svom štandu te njenoj stupnik Milivoj Škvorc), a središ- Srednje škole Pregrada, učenici iz volji da nam ispeče domaće zagor- nju svečanu svetu misu s prinosom ske štrukle. darova u župnoj crkvi predvodio je pomoćni zagrebački biskup  mons. Miris kruha uz pjesmu i ples Ivan Šaško. Nakon misnog slavlja Iako su svi štandovi bili lijepi i no- u športskoj dvorani učenici osnov- sili sa sobom miris kraja iz kojeg do- ne i srednje škole Pregrada odr- laze, naš je štand bio prava atrakcija, žali su prigodni svečani program. što zbog posavskih nošnji koje samo Bilo je lijepo razmjenjivati dojmove nosili, što zbog profesora Malbašića nakon uspješnog i napornog dana. koji je cijelo vrijeme animirao pro- Pregradu smo napustili ushićeni i laznike plesom, pjesmom i razgo- zadovoljni predstavljanjem svoje vorom. škole. 12 mimladi List III. gimnazije
    • Maturantice Ana, Nina, Mare i Iva događajnica Sadnja ruža u Vugrovcu su razveselile djecu Budući Božićne želje agronomi Dječja sreća i osmjesi bili su najljepši pokloni ovog Božića. opet u akciji Iva Klasić, IV. c Hortikulturci su morali nadoknaditi sve zaostatke Kao i svake godine, božićni tjedan netko lak ili rukavice. Svakom djetetu od prošle godine, kada se,u Trećoj gimnaziji bio je pun zani- napravili smo paket koji se sastojao od zbog radova na zgradi škole,mljivih stvari, ispravljanja ocjena, ve- kozmetike i poklona koji su željeli te skoro nikakvi vrtlarskiselja zbog prolaza, posjeta Klinčeku, slatkiša. U posebne dvije kutije bile suali ove godine i dobrotvornih akcija. bilježnice, crtići i odjeća koju su ma- radovi nisu mogli provoditi.Ovogodišnji maturanti odlučili su sa- turanti sakupili.kupiti dobrovoljne priloge za djecu u Silvija Dumić, I. adomu u Vugrovcu. Svih šest razreda Sva djeca jednako vrijedesakupilo je dio priloga i dan prije za- Kada smo stigli s paketima punim Svaki učenik naše škole kojivršetka nastave, uz malo truda i ja- poklona, veselje se nije moglo prikri- voli prirodu i cvijeće mogao sekih ruku, ostvarili smo svoju božić- ti, ni naše ni njihovo. Svakog smo pro- uključiti u fakultativnu nastavunu želju. zvali i uručili mu njegov paket, a imali hortiklulture koja je, kao i ostali smo i priliku uživati u predstavi koju izborni i fakultativni predmeti,Paketići sreće su djeca sama smislila. Jedna je dje- krenula s radom u rujnu. Nekoliko dana prije, četiri pomoć- vojčica pročitala svoj sastavak koji mi Najveći projekt ove godinenice Djeda Božićnjaka - Ana, Nina, je posebno ostao u sjećanju. Napisala učenici su odradili 24. studenogMare i Iva, posjetile su djecu u Vugrov- je: “Ja znam da jednako vrijedim kao i sadnjom ruža u prednjem dije-cu da bi ih pitale za njihove želje i po- druga djeca iako se moji roditelji nisu lu školskog dvorišta pod bud-sebno potrebe. Slušajući tu djecu, mogli brinuti za mene.’’ Cijeli njen sa- nim okom i uz pomoć profeso-iznenadile su se koliko im je malo po- stavak bio je iskren, napisan na dječji rice biologije Ljubice Kostanić,trebno za sreću. Njihove želje bile su način, bez uljepšavanja i prikrivanja. voditeljice nastave hortikulture.skromne, u skladu s njihovim godina- Pogledali smo predstavu do kraja i još Crveno-bijele, ružičasto-bijele,ma. Curice su željele lakove, sapune ili se malo družile s djecom. limun-žute i ruže ostalih veselihšal, a dečki autić ili majicu. Pokušale Njihova sreća i osmjesi bili su nam boja razbit će monotoniju i sivi-smo, prema novčanim mogućnostima najljepši pokloni ovog Božića. lo asfalta kojim je škola okruže-koje smo imale, priuštiti djeci baš ono Zahvaljujući svima vama, uspjelišto žele i to tako da svi dobiju podjed- smo pokazati djeci pravu bit Božića, na. Četvrtaši, jer oni uglavnomnako. Nije bilo lako, ali uspjele smo. da nisu sami i da uvijek netko misli na čine ovu skupinu, i profesoricaSkupljeni iznos iskorišten je za sapu- njih. Njihove želje su skromne, naša vrijedno su radili ne bojeći zapr-ne, čarape, paste i ostale najnužnije djela također, ali znače toliko puno. ljati svoju odjeću i obuću za ljep-potrepštine, ali ostalo je tolikoi da sva- Nadamo se da smo ovim postupkom ši eksterijer škole.kom djetetu ispunimo neku njegovu uspjeli potaknuti i sljedeće generacije Jedva čekamo proljeće kadaželju. Netko je dobio šal, netko kapu, da odluče uljepšati nečiji Božić. će niknuti plodovi njihova rada i ponovo obojiti i razveseliti Kušlanovu. Tete Božićnjak Taman su škodnje u modiList III. gimnazije mimladi 13
    • TEMA BROJA Zašto volontirati Svašta dolazi u paketu U svijetu koji se okreće oko novca, volontiranje je pitanje stava. Hoće li netko cijeli život robovati kapitalističkom društvu ili će se angažirati i „besplatno“ nekome pomoći, odabir je koji bi svatko trebao donijeti. Antonio Dominik, IV. e Naše je slobodno vrijeme drago- mobitela ili na izlaske, ali osjećaj javlja nakon što nekome pomogneš, cjeno i treba ga kvalitetno potrošiti. koji nosim u sebi nakon uspješno a ne tražiš i ne dobiješ ništa zauz- Ako je upravo nedostatak slobodnog odrađenog posla naprosto je neo- vrat. Zato to ni ne objašnjavam, osim vremena vaš razlog zašto ne volonti- pisiv. Problem se javlja kada neko- ako se netko baš zagrije pa ga zani- rate, izračunajte koliko sati dnevno me, kome je rad za opće dobro stran ma. Ipak, taj bih osjećaj zadovoljstva potrošite na gledanje televizije, pro- pojam, treba objasniti osjećaj koji se mogao usporediti s osjećajem koji se vjeravanje notificationa na Facebo- oku i izležavanje. Volontiranje ima svoje prednosti i nedostatke – po- mažemo onima kojima pomoć tre- ba, upoznajemo nove ljude i zabav- ljamo se, a, s druge strane, trošimo vrijeme i živce. Ne može biti bolje Kao dugogodišnji volonter najče- šće pitanje koje dobijem o svom po- slu glasi: „Koliko ti plaćaju?“ Iako su ljudi jako dobro upoznati sa znače- njem te riječi, svejedno postavljaju to glupo pitanje. Redovito odgova- ram da sam svojom plaćom savrše- no zadovoljan – što i jesam. Ne mogu je, doduše, trošiti na kupnju novog Statistika 14 mimladi List III. gimnazije
    • javi nakon što detaljno pospremiš sobu i odlično se pri- TEMA BROJApremiš za test i odgovaranja sljedećeg dana – to je osjećajkada si dao baš sve od sebe, stvari ne mogu biti nimalo Anketom smo ispitali što učenicibolje nego što jesu jednostavno zato jer je sve savršeno, naše škole misle o volontiranju Volontiraš li?i posljedice tvog truda odmah su vidljive. Naprosto seosjećaš izvrsno.Demokracija ne postoji Postoji i druga strana novčića. Organizatori volontira- Tek oko 11% učenika volontira,nja nerijetko ne shvaćaju da su volonteri samo to – oso- ali mnogi su zainteresiranibe koje troše svoje slobodno vrijeme kako bi sudjelovaleu ostvarenju nekog cilja. Od njih se ponekad očekuje da Anamarija Križanac, I. arade jednako kao plaćene osobe, ako ne i više, samo ne-maju nikakva prava, kamoli ono koje im jamči da mogu Danas, kada svaki čovjek za učinjenu uslugu želireći što im smeta jer opća politika glasi: „Ako ti se bilo zauzvrat nešto materijalno, najčešće novac, posto-što ne sviđa, idi negdje drugdje.“ je ljudi koji dobrovoljno pomažu svojoj okolini ne Danas mnoge udruge i institucije traže da budući vo- tražeći pritom ništa. Jednostavno, volontirajućilonteri potpišu volonterski ugovor s hitlerskim stavcima. osjećaju se ispunjeno i zadovoljno. To mogu čini-Odlučite li volontirati negdje gdje je potpisan ugovor je- ti u raznim volonterskim centrima, ali i u susjed-dan od uvjeta, morat ćete prihvatiti stavku da ćete dola- stvu i školi. Proveli smo anketu među svim gene-ziti u točno određeno vrijeme (koje ne birate sami), a ako racijama učenika naše škole i evo do kakvih smojednom ne budete mogli, više nećete smjeti volontirati. rezultata došli. Na žalost, još jedna od stvari koja se može javiti u bilokojem poslu, pa tako i prilikom volontiranja, jest mo- Za ili protiv?bing. To je nešto što nikako ne možete predvidjeti, ali se Od učenika prvih razreda volontiralo ih je 14%,možete raspitati na forumima i među ljudima koji tamo a od 86% koji nisu volontirali, 58% odgovara da toveć volontiraju. ni ne želi, nema potrebu niti vremena, a 42% bi U ovogodišnjoj temi broja odlučili smo ukratko pri- volontiralo da im se ukaže prilika. Među učenici-kazati što volonteri rade, kako se nakon toga osjećaju i ma drugih razreda volontiralo je tek 7%, a od 93%koje su prednosti i nedostatci takvog oblika rada. Toplo koji nisu volontirali, 62% učenika volontiranje nese nadam da ćemo vas potaknuti da barem pokušate. zanima, a 38% bi voljelo volontirati. U trećim ra- zredima volontiralo je 12% učenika, 32% učenika to ne čini jer ne želi, a 68% ima volju za volonti- ranjem. U četvrtim razredima volontiralo je 11% učenika. Zbog prevelike lijenosti, kako sami kažu, nije volontiralo 69% učenika, a dio njih to ne želi jer se ne dobiva novac zauzvrat. Ipak, 31% četvr- taša u budućnosti bi voljelo nekome pomagati jer ih to veseli. Velika zainteresiranost i volja Iako postoje i oni koji su vrlo skeptični kada je riječ o volontiranju jer ne vide nikakav smisao u tome ili nerado obavljaju čak i onaj posao za koji su plaćeni, veseli nas činjenica da je malo onih koji su u našoj anketi tako reagirali. Na pitanje zašto ne volontiraju većina je učenika odgovorila da nema dovoljno vremena uz sve školske obaveze, ali ima i onih koji kažu kako jednostavno ne znaju gdje bi se mogli javiti za volontiranje. Nadamo se da ćemo upravo takvima pomoći svojim člancima. Najvaž- nije je da postoji volja drugima pomagati, a onda se može pronaći i organizacija ili udruga u kojoj se može pomoći bolesnima i nemoćnima, ljudima, ali i životinjama. Naravno da je potrebno žrtvova- ti svoje vrijeme i uložiti određeni trud, ali, prema svjedočanstvima naših volontera, sve je to mini- malno u usporedbi sa zadovoljstvom koje čovjek NE reklamiramo osjeti nakon što je učinio nešto dobro.List III. gimnazije mimladi 15
    • TEMA BROJA Osjećaj koji dobiješ kada učiniš ne- što lijepo i korisno zbilja je neopi- siv. Takvo se što ne može procijeniti, pogotovo ako si to napravio iz čiste ljubavi prema nekomu ili nečemu i ne tražiš ništa zauzvrat. Mislim da Festival bez zato volontiranje i postoji te da mu je to i svrha. volontera nije Jastuci po podu festival Kao dugogodišnja članica dram- ske i filmske družine u svome kvar- tu, često sam sudjelovala na raznim festivalima. Uvijek sam se divila povezanosti i djelovanju volontera koji su tamo radili te gajila skrive- ne nade da ću im se jednoga dana pridružiti, iako nisu iz moga grada. Trebaju li Pružila mi se takva prilika. Dobila sam dopuštenje da odem u drugi grad i pridružim se najboljim lju- dima koje sam u svojih 16 godina upoznala. Međutim, kako nam ži- volonteri vot ne dopušta da sve ide po našem planu, nego ima svoj tijek i tok, nije mi dopustio još jedno nevjerojatno iskustvo. Grad je bio pun. Svi hote- li i privatni smještaji bili su zauze- spavati? ti te sam morala odustati od svoje namjere, propustiti festival, propu- stiti još jedno iskustvo i ne prisko- čiti u pomoć. Začudila sam se što mi je smje- štaj tako potreban, pogotovo zato što znam da volonteri (oni najaktivniji) u tih nekoliko dana uopće ne spava- Budući da mali, umjetnički festivali ju. Oni koji spavaju, rijetko kad spa- često ne raspolažu dovoljnom količinom novca, vaju doma. Najčešće se u prostoru u volonteri odrađuju dobar dio posla. kojem se festival održava nalazi soba za volontere u kojoj ima puno jastu- Lucija Gegić, II. a ka pobacanih po podu te se volon- teri izmjenjuju po pola sata kako bi skupili barem malo snage. Organi- zatori osiguravaju istu hranu i za go- ste i za volontere tako da je i taj pro- blem riješen. Festival sam svejedno propustila. Na festivalu u Zagrebu malo zagrebačkih volontera Sigurna sam da su se oni savrše- no snašli i bez mene, ali takva me si- tuacija navela na razmišljanje (što često ne završi baš dobro). Ista vo- lonterska ekipa organizirala je fe- stival i u Zagrebu. Svakog dana su Ekipa putovali kako ne bi morali plaćati 16 mimladi List III. gimnazije
    • smještaj (a ne znam koliko je ispla- TEMA BROJAtivo svaki dan plaćati autocestu odKarlovca do Zagreba). Samo su rijet-ki i najvažniji ostajali u Zagrebu, avolontera iz našeg grada bilo je ve-oma malo. Tada sam i ja priskakalau pomoć, koliko sam mogla, jer sefestival održavao u vrijeme nastave.Festival je, još jednom, prošao glat-ko i bez ikakvih problema, a i samapredobro znam koliko je ljudi potro-šilo živaca i vremena kako bi festi-val uspio. Puno lakše je s događajima kojitraju dan ili dva. Smještaj nije pro-blem, ma gdje bili, a atmosfera iosjećaj kad doslovno provedeš dva Lijepe lijepe slikedana na nogama (uz zdravstveneprobleme koji te prate godinama i Najteže je krenutinajviše te ulove onda kada ne tre- Iako volonteri nemaju gotovo ni-ba) odličan je. Hraniš se svime što kakve materijalne koristi od svogti dođe pod ruku, a tu su i uvijek rada na festivalima (osim što be-(pre)brižni ljudi koji će te zamijeni- splatno jedu te mogu prisustvovatiti na koju sekundu da odmoriš „sta- projekcijama i izvedbama), mislimre“ kosti. da je korist veća nego kod nekih koji Oduvijek sam se divila organiza- na festivalima rade za novac. Osje-torima i koordinatorima koji uspije- ćaj pripadnosti i zajedništva nenad-vaju toliko ljudi dovesti u red i to na mašiv je. Tu su ljudi koji imaju istetakav način da sve gotovo savršeno interese, ljudi koji na nekoliko danafunkcionira. Zato su mi najdraži vo-lonterski tulumi dan nakon zatvara-nja festivala kada volonteri i organi-zatori dobivaju simbolične i slatkenagradice za, na primjer, „Najljep-ši osmjeh festivala“, „Najveći trud“ili „Najbolju provalu“. Svaka je vo-lonterska skupina posebna na svojnačin, ali svi su oni jedna ekipa kojaradi nešto što voli. Posljednje pripreme mijenjaju obitelj i žive s potpuno ne- poznatim osobama, ljudi koji rade nešto korisno iz čiste ljubavi i potre- be za pomaganjem, a to su sve ljudi koji imaju od 13 do 113 godina. Ustanite! Iskoristite dan, učinite nešto korisno i osjećat ćete se bolje. Prestanite se vući po kući i nepresta- no ponavljati kako vam je dosadno (i dijeliti to s vaših 1000 prijatelja na Facebooku). Sami morate nešto po- duzeti ako želite da svijet bude bolje mjesto. Promjena kreće od nas sa- mih i vrijeme je da se primimo po- sla. Volontiranje bi moglo biti prvi korak k uspjehu, makar se radilo o nečemu malom što samo vas čini Totalno drukčiji od drugih sretnima.List III. gimnazije mimladi 17
    • INTERVJUTEMA BROJA Hrvoje Jurin, bivši učenik Treće, perspektivni je kardiolog u Klinici za bolesti srca i krvnih žila 18 Život sa srcem mimladi List III. gimnazije
    • Često se odrasli iznad 75 godina po- TEMA BROJA Najbolji lijek za našaju kao djeca od šest godina pa se na kraju sve svede na isto. Ipak, slomljeno srce nova manje teško pada kada je teško bo- je ljubav lesna starija osoba nego malo dijete. Petra Plivelić, IV. a Nema mjesta za strah Je li Vas ikada strah da ćete pogriješiti, postaviti krivu dijagnozu ili prepisati kri- Hrvoje Jurin nije nam poznat iz vi lijek?javnog života, on je prisutan među Cijeli studij i samo bolničko okru-običnim, malim ljudima. Nekada ženje koncipirani su tako da ti samje bio marljiv kušlanovac, a danas ne donosiš odluku. Možda te je po-je kardiolog u Klinici za bolesti srca nekad i strah, no pokriven si ljudi-i krvnih žila. Tijekom malo slobod- ma koji to znaju. Na kraju i ti steknešnog vremena koje nam je ustupio za vlastito iskustvo i preuzmeš njiho-intervju neprestance su mu zvonila vu ulogu.čak dva mobitela. Kao čvrsta i sta-ložena osoba nije se dao smesti te Liječili ste i Sanadera, je li bio zahtjevan?se s nama sjetio svojih srednjoškol- Taman se poklopilo da sam ja bioskih dana. Napokon dočekali dežuran u to vrijeme. Ne, nije bio za- htjevan. Jeste li oduvijek znali da ćete jednog bolesti sve se svodi na bazične fizič-dana biti liječnik? ke oblike, sve se može objasniti za- Sudjelovali ste u volonterskoj akciji „Živi Ne. Nisam imao pojma da ću biti konima fizike. Uvijek mi je bila fora. za srce“. Kakva su Vaša iskustva?liječnik. Kao klinac sam se igrao dok- Nije se činila pretjerano umnom Često imamo takve akcije, a s ob-tora, ali u gimnaziji nisam imao poj- znanosti iako se većina kardiologa zirom na to da samo mi vodeća klini-ma što ću biti. Medicina mi nikada drži prilično hoch. U početku sam ka, dosta smo po tom pitanju uklju-nije bila prvi odabir. Na kraju sam htio biti dječji kardiolog. čeni. Volontiranje je odličan načinse dvoumio između prava i medici- da vidite i one ljude koji ni ne dođu Je li Klinika za bolesti srca i krvnih žila do bolnice. Može se mnogo naučiti.ne. Prevagnula je medicina jer je ta- Vaše prvo radno mjesto?man bilo aktualno suđenje nekim Ustvari je, iako sam najveći dio Mnogi se pitaju zašto uopće volontiratizločincima, a ja se nikako nisam vi- specijalizacije proveo u Klaićevoj s ako ništa ne dobijemo od toga posla. Štodio u ulozi nečijeg branitelja, tako djecom. Ponudilo mi se mjesto u Kli- Vi mislite o tome?sam odustao od ideje da postanempravnik. nici za bolesti srca i krvnih žila, do- Poanta volontiranja je društvena bro sam promislio i prihvatio mjesto. korist, a nagrada ti je to da si nekomeZašto ste odlučili specijalizirati baš pomogao. Cilj volontera nije vlasti-kardiologiju? I s kim je lakše raditi, s djecom ili s ta korist. Čovjek zna da je to dobro, Zato što je kardiologija jednostav- odraslima? pruža pozitivnu poruku, no mno-na, zapravo je najjednostavnija gra- Na prvu bih rekao da je lakše s gi danas pokušavaju iz volontiranjana medicine. Kod popriličnog broja odraslima, ali zapravo ne znam. izvući korist, što je žalosno. Nemre to tak’! Joj, nemojte me to pitat’List III. gimnazije mimladi 19
    • TEMA BROJA Halo, baka? Kao prvo... Jedno „stručno“ pitanje, znate li kako sam najbolji učenik generacije. Nije Viđate li se još uvijek sa starim prijatelji- izliječiti slomljeno srce? sad da se hvalim. ma iz razreda? Najbolji lijek kad ti ženska slomi Imate se čime pohvaliti. A tko Vam je bio Da, to je jako dobra priča. Nas še- srce je da si brzo nađeš novu. razrednik? storica se skompalo već u prvom ra- zredu i ostali smo u tom sastavu do Tek tako?! No, dobro, krenimo na jed- Razrednik mi je bio profesor Stje- danas. Vidimo se svaki tjedan, za- nostavnije teme. Čime se bavite u slobod- pan Dolenec. jedno ljetujemo, zimujemo. To su no vrijeme, ako ga imate? Koje ste predmete najviše voljeli? Je li mi najbolji frendovi. Nažalost je slobodnog vremena postojao neki s kojim ste se mučili? Mislite li da je učenicima bilo lakše u Vaše malo, štoviše, sve manje i manje, i vrijeme ili danas kada su pod pritiskom Nisam se mučio ni s jednim pred- to mi se uopće ne sviđa. Kroz faks državne mature? metom, a biologija i kemija su mi bili sam prohujao i zaista sam uživao, najdraži. Nisam to prošao, ne znam kako imao sam puno slobodnog vreme- izgleda, ali gotovo je sigurno da je na i svačime sam se bavio. Sada po- Je li Vam tko od profesora ostao u poseb- stres u moje vrijeme bio manji. Prije kušavam isto, ali vremena je sve ma- nom sjećanju? se o maturi nije nigdje pričalo. Ipak, nje. Narav ovog posla je da ima puno Naravno. Profesorica Milković to je dobar koncept, ali još nije usa- posla izvan same bolnice. Ipak, tko mi je ostala u dobrom sjećanju kao vršen. Zaključak je da je u moje vri- hoće, može si organizirati vrijeme. žena koja zna puno, koja voli svoj jeme učenicima bilo lakše. Da niste liječnik, što biste bili? posao i zna kako prenijeti svoje Gdje se vidite za deset godina? znanje na učenike. Kod profesori- Uvijek sam htio biti operni pjevač. Nadam se da ću biti u Hrvatskoj. ce Franjević mi se svidio način ocje- Svi kažu da loše pjevam, ali ja u to ne Ne znam kako će sve ovo što nam njivanja, a za profesora Runju smo vjerujem. To mi je baš fora, sviđa mi se danas događa završiti, ali nadam prvo mislili da nije normalan, nije se moć osobe koja može zadiviti go- se da ćemo krenuti uzlaznom puta- mu nikakav problem bio dati jedi- lemu publiku. njom. Vidim se kao obiteljskog čo- nicu, znao je disciplinirati učenike. vjeka s djecom i kao liječnika koji Najbolji učenik generacije U trećem razredu nas je preplašio zna što radi i to dobro radi. i onda smo ga u četvrtom razredu Zašto ste upisali baš III. gimnaziju? obožavali. Moj razrednik, profesor Što biste poručili današnjim Treću sam upisao iz dva razloga Dolenec, uvijek se jako trudio, do- kušlanovcima? Prvi, zato što je to tada bila jedna od sta toga je učinio pozitivnog, uz sve Dobro bi bilo da znaju da idu u gi- top gimnazija, a drugi je bitan razlog što je radio, znao je i nas u zborni- mnaziju koja je zaista dobra te tre- to što je bila najbliža mom mjestu ci zaštititi. baju biti sretni što su odabrali upra- stanovanja. vo nju. Nemojte gnjaviti profesore, Jeste li markirali i radili spačke u školi? pogotovo one stare garde. Meni su Kakav ste učenik bili? Ne, nisam. Markirao sam jednom srednjoškolske godine bile najljep- Prolazio sam s 5,0. Na fakultetu ili dvaput. Jednom fiziku kod profe- še. Uživajte jer vam život nikada neće sam imao samo dvije četvorke, bio sorice Prpić, neki test, svi smo otišli. biti ljepši! 20 mimladi List III. gimnazije
    • “Kad bi svaki čovjek na svijetu usrećio barem jednog drugog čovjeka, TEMA BROJA čitav bi svijet bio sretan!” Osmijeh kao nagrada “Najbolji su dio čovjekova života njegova mala, bezimena, nezapamćena djela dobrote i ljubavi.” William Wordsworth Marta Sršan, IV. e Često čujem pitanje: “Zašto volon- su zbog traume bila posve asocijal-tiraš?“ Nije uvijek jednostavno ljudi- na. Ali, nevjerojatno je i izrazito na-ma koji nisu to ni pokušali dočarati sve dahnjujuće koliko je njihova energi-prednosti takva rada jer se ne mogu ja jaka. Sjećam se malog Domagoja isvi osjećaji i razmišljanja svesti u sve- kako mi ostatak dana, nakon trenutakaga nekoliko rečenica. provedenih s njime, osmijeh nije sila- zio s lica. Kako onda uopće poželjeti daKako sam krenula ti netko plati taj „rad“ kada ti je najve- Moj prvi susret s Crvenim križem ća nagrada osmijeh djeteta ili sama su- Blaženi među ženamadogodio se 2007. godine. Bila sam u radnja?! Znam da zvuči otrcano, ali onisedmom razredu osnovne škole i pro- dan njegova rođenja, 8. svibnja, u cije- koji su to proživjeli znaju da je stvarnofesorica je ponudila odlazak u Dom lom se svijetu obilježava Svjetski dan tako. Iz toga proizlazi da ipak dobiješCrvenog križa u Novi Vinodolski na Crvenog križa. Sve je započelo 1859. nešto (i to mnogo!) zauzvrat makar toedukaciju pružanja prve pomoći. Od- godine kada se slučajno našao na boj- i ne tražio.mah sam pristala jer sam bila vrlo zna- nom polju nedaleko od sela Solferina,tiželjno dijete. Vrlo brzo je to preraslo Svatko može nekako pomoći u sjevernoj Italiji. Patnja mnogih ra-u želju za pomaganjem drugima. Pri- U Crvenom križu može svatko vo- njenika koji su umrli zbog nedostat-vlačio me znak crvenog križa i osjeća- lontirati, bez obzira na dob ili spol. ka njege potakla ga je na organizacijula sam da baš tamo pripadam. Još uvi- Možete se uključiti u programe poput pomoći u crkvi u mjestu Castiglione.jek se tako osjećam. U Vinodolskom prikupljanja sredstava, djelovanja u Svoje doživljaje opisao je u knjizi „Sje-sam naučila povijest Hrvatskog Cr- katastrofama, službi traženja, pomo- ćanje na Solferino“, objavljenoj 1862.venog križa, humane vrednote i kako ći u lokalnoj zajednici i mnogim dru- godine. Sljedeće je godine, 1863., većdalje prenijeti znanje prve pomoći. gima. Dobrovoljno darivanje krvi ta- osnovao (uz pomoć četiriju građanaUsuđujem se reći da sam stekla važno kođer organizira Crveni križ i svake Ženeve) Međunarodni odbor za po-iskustvo koje bih svakome poželjela. godine ima sve više darivatelja. Mladi moć ranjenicima koji je 1876. prei-Upoznala sam velik broj ljudi i stekla (i oni koji se tako osjećaju) već su 1922. menovan u Međunarodni odbor Cr-mnogo prijatelja. Jedno od najljepših godine okupljeni u pomladak Crvenog venog križa (MOCK). U listopadu istesjećanja vezanih za rad u Crvenom kri- križa. Središnji događaji vezani su uz godine u Ženevi je održana međuna-žu projekt je Bolnica bezbolnica u Kli- edukaciju pružanja prve pomoći (za rodna konferencija na kojoj je prihva-nici za dječje bolesti u Klaićevoj. Bilo učenike 7. razreda osnovnih škola i 2. ćeno deset rezolucija koje su odredileje uskrsno vrijeme pa smo s unesre- razreda srednjih škola), prevencije tr- ciljeve i radne metode središnjih od-ćenom djecom bojali jaja ili radili pi- govanja ljudima i širenja znanja o hu- bora i regionalnih ureda koji će se os-liće od žute vune. Teško je bilo suzdr- manitarnim vrednotama. Mladi su- novati u svakoj državi (budućih naci-žati svoje emocije prema djeci koja su djeluju i u ostalim događanjima,kao onalnih društava). Tih deset rezolucijaimala opekline po dlanovima i cijelim što je nedavno bilo skupljanje novca čine osnivačku povelju Crvenog križa.nadlakticama zbog tuđe nepažnje ili za pomoć Japanu stradalom u potre- Kao znak odbora prihvaćen je crveni su ili tek slaganje odjeće poklonjene križ na bijeloj podlozi (u znak poča- za siromašne sugrađane. Ove godine sti prema Švicarskoj, suprotno boja- sudjelovali su i u čišćenju parka Mira ma na švicarskoj zastavi), a temeljna u projektu „Volontiraj“ čiji je zadatak su načela Pokreta: humanost, nepri- bio potaknuti građane na volontiranje. stranost, neutralnost, neovisnost, do- brovoljnost, jedinstvo i univerzalnost. Povijest Crvenog križa Prve dobrovoljačke udruge u Hrvat- Zanimljivo je da je ova velika i važna skoj koje svoje djelovanje provode na organizacija nastala zahvaljujući svije- međunarodno prihvaćenim načelima- sti i osjetljivosti jednog čovjeka. Osni- osnovane su 1878. godine u Zagrebu, Međunardona suradnja vač Crvenog križa je Henry Dunant. Na Dubrovniku i Zadru.List III. gimnazije mimladi 21
    • Volontiranje u udruzi za zbrinjavanje ranjenih i napuštenih životinjaTEMA BROJA I životinje zaslužuju pomoć Baviti se ranjenim životinjama najljepši je posao koji netko može raditi. Na žalost, u taj su posao uključeni i ljudi koji bi uspjeli uništiti i utopiju. Antonio Dominik, IV. e Volonterskih je poslova mno- Osim što sam radio s ranjenima, go i svatko može pronaći nešto što obnašao i dužnost koordinatora vo- mu odgovara. Osobno sam se oku- lontera – moj je posao bio osigurati šao u nekoliko poslova, još jedan da svaka smjena na Veterinarskom koji bih volio istaknuti jest ama- fakultetu prođe u redu, bar što se tersko vođenje turista po Zagrebu tiče „kadrovskih resursa“. Isto vri- što je mogućnost koju pruža stra- jedi i za ostale djelatnosti u koje su nica CouchSurfing. Ipak, onaj koji uključeni volonteri. Uz to, kako nam je do prije samo nekoliko dana od je poprilično nedostajalo ljudstva, izdavanja lista bio stalan i koji mi je sudjelovao sam u svim ostalim as- oduzimao najviše vremena svakako pektima rada udruge, samo znatno je bilo volontiranje u jednoj udru- manje. zi za zbrinjavanje ranjenih i napu- štenih životinja. Tko smo mi da sudimo Na žalost, svim neprofitnim udru- Tko ima dužu dlak Jednostavno je – šeći i ribaj dok gama u Hrvatskoj, koje imaju veće u? sve ne bude gotovo izdatke, kronično nedostaje novca tamo, Udruzi sam se pridružio u sed- za njihov rad pa većinu posla obav- na žalost, bio svakodnev- mom razredu osnovne škole i tada ljaju volonteri. Kako smo svi mi osim nica. Svakodnevnica s kojom su se je moja jedina odgovornost bila pro- volontiranja radili još nešto, nismo neki nosili duže i bolje, a neki lošije šetati pse i oprati prljave kaveze, što imali dovoljno vremena za uređiva- pa su, razumljivo, otišli još brže no sam radio i kasnije. Ruku na srce, nje svih nepravilnosti, stoga je udru- što bi došli. nisam se pridružio udruzi kako bih ga bila poprilično neorganizirana. Vrhunac se dogodio kada je pred- odgovarao na mailove, organizirao Osim toga, novca nedostaje i za sjednica odlučila jednu volonterku štandove i vodio žustre rasprave (ko- ispunjavanje same svrhe udruge, a izbaciti iz udruge jer je pomogla psu jih u toj udruzi nikad nije nedostaja- to je pomoć ranjenim i napuštenim koji nije bio iz naše udruge. Tada se lo). Upravo je kontakt sa životinjama životinjama, pa tako životinje i po tri četvrtine volontera javno oglasi- ono zbog čega i radi čega sam tamo nekoliko mjeseci provedu u kavezu lo, zbog čega smo svi iz udruge iz- bio toliko dugo – svima nam je cilj metar sa metar čekajući operaciju, bačeni. što je više moguće uljepšati im bo- osim ako je operacija hitna. Čeka- Na žalost, neslaganje među ljudi- ravak u kavezu, a koji je bolji način nje operacije, na žalost, nije jedino ma, svađe između udruga i borbe za za to nego da ih mazimo i pazimo? čekanje – slijedi oporavak, a onda u financijska sredstva mnogima su na Svi su volonteri bili angažirani na azilu znaju i godinama čekati novog listi prioriteta daleko iznad životinja, nekom polju – neki manje, neki više. vlasnika. „Moja“ udruga ne eutani- zbog čega one trpe. Ipak, mladi im Svi smo svoj posao obožavali. Glav- zira pse koji ne mogu pronaći svoj entuzijasti, pravi volonteri, svakod- ni je razlog tome bio što takav posao dom, ali oni zauzimaju mjesto koje nevno olakšavaju muke. ne može postati rutinski – svaki smo je mogla popuniti ranjena životinja Upravo sam zato u uvodnom tek- se dan susretali s novim, drugačijim kojoj operacija život znači. Zato do- stu napisao da pazite na to kakvi će psima i sa svakim je psom bilo po- bro promislite prije nego kupite psa vam biti kolege. Divno je pomagati, trebno drugačije postupati. Svatko ili mačku jer svakom kupnjom čisto- ali to ne smijete ako zbog toga trpi je imao svog miljenika, ali smo svi krvne životinje jednoj napuštenoj ili vaše duševno i fizičko zdravlje. Ne- razumjeli da će jednoga dana otići ranjenoj životinji presudite. mojte me krivo shvatiti – volonti- i tome smo se veselili – najveća na- ranje tamo je nešto što me obliko- grada u tom poslu bila je vidjeti sret- Nije zlato sve što sja valo kao osobu više od bilo koga ili nog psa u dvorištu novog doma, pri- Dok su nam psi i mačke uljepša- bilo čega drugoga, i to je nešto na sjećajući se kako je izgledao netom vali dane, nadređeni su nam redovi- što sam jako ponosan. Samo sam, na nakon što ga je bivši vlasnik poku- to oduzimali svu pozitivnu energiju žalost, prekasno shvatio da je grani- šao zaklati. što smo ju bili pokupili. Mobing je ca davno prijeđena. 22 mimladi List III. gimnazije
    • TEMA BROJA Volontiranje u domovima za starije i nemoćne osobe Lako je uljepšati dan Magdalena Margić, II. a U Zagrebu postoji mnogo domova za starije i ne- Prijateljstvo kao nagrada moćne osobe koje volonteri rado posjećuju. Volon- Starijim i nemoćnim osobama puno znači tra- terima je drago kada znaju da će nekoga razveseli- čak pažnje i pomoći. To nam je potvrdila volonter- ti svojim posjetom i pažnjom. Oni najčećšće imaju ka Mensura Juranović koja volontira u Staračkom jednu osobu u domu kojoj pomažu i s kojom provo- domu na Ravnicama. Ona je svoje volontiranje u de najviše vremena. domu započela projektom „Uljepšajmo dan starijoj Šetnja ili kazalište, svejedno je osobi“ i već se dvije godine intezivno druži s gospo- Svakodnevna rutina osobama u domu slična je đom iz doma s kojom je postala jako dobra prijate- kao u bolnici. Imaju doručak, ručak, večeru i li- ljica. Većina volontera postaje jako bliska s osoba- ječničke pretrage po potrebi, ali kada im volon- ma koje posjećuje i osjeća neizmjernu radost kada teri dođu u posjet, njihov dan postaje zanimljivi- vidi osmijeh na licu osobe kojoj je druženje zaista ji i ispunjeniji. Zajedno odlaze u šetnje po prirodi potrebno. ili gradu, zabavljaju se igrajući društvene igre po- Čini se zaista lako, samo treba odvojiti malo vre- put šaha, posjećuju kazališne predstave ili ostaju u mena. Ali, upravo vrijeme postaje najveći problem domu i razgovaraju. jer se njega suvremeni čovjek najteže odriče tvrde- Volonteri im pomažu pri svakodnevnim stvarima ći da ga nema dovoljno. Ipak, kada bismo svi iskre- poput vježbi ili pri ogranizaciji raznih akcija i mani- no pogledali svoj tjedni raspored, uočili bismo da festacija kao što su rođendani, obljetnice, Dan doma, postoji vrijeme i mogućnost, a da nedostaje stvar- Valentinovo, Fašnik, kreativne i didaktičke radionice. na volja i želja. Volonteri u drugom planuList III. gimnazije mimladi 23
    • TEMA BROJA Volontirati možete i u školi Redoksi i sudovi Teško je gledati kolege iz razreda kako padaju predmet koji naprosto obožavaš. Zato smo odlučili nešto poduzeti. Antonio Dominik, IV. e u hitnosti situacije, odlučili preseli- redovitih instrukcija. Ipak, još uvijek ti na školsko igralište. Betonski je zi- svako malo nekome pokušavam ke- Uzrok loših ocjena vrlo je jedno- dić postao dugačka školska klupa, a miju učiniti dražom, samo uz manji stavan i savršeno ga opisuje jedna je- asfaltno odbojkaško igralište moralo broj onih koji me pokušavaju slušati dina riječ – neznanje. Iako za taj pro- je zamijeniti ploču – što ni profesori i na drugom mjestu. Učionice je, na- blem postoji i jednostavno rješenje, ni učenici nisu mogli ne zamijetiti. ime, zamijenio Klinček, a instrukci- učenje, kod nekih predmeta to ide Rezultat truda i rada? Kemiju na je su postale „personalizirane“ i više teže. Ipak, nema problema koje ljud- kraju godine nitko nije pao. nisu besplatne – sad funkcioniram ski mozak ne može nadići, uz više ili manje truda. Nastavili žestokim tempom po principu „plati kavu i tvoj sam (i satima ako treba)“. U trećem mi se razredu pridružio Teško je krenuti i Toni Storić, koji je odlučio objaš- Sve je počelo u drugom razredu njavati logiku. Tako smo nas dvojica, Uključite se! kada mi je nezanimanje razrednih ujedinjenim snagama, odlučili pove- Mislite li da gradivo nekog pred- kolega za kemiju počelo lagano sme- sti razred do boljeg prosjeka. meta dovoljno dobro razumijete i tati. Problem sam pokušao riješiti Ni prošle godine, kako se da naslu- da svoje znanje možete kvalitetno organiziranjem masovnih, besplat- titi, nije sve išlo kao po loju. Naime, nekome prenijeti, slobodno započ- nih instrukcija subotom, ali mjesec zbog nove opreme u učionicama, nite istu stvar u svom razredu. Ne dana nisam ništa postigao čisto zato učenicima je pristup učionicama trebate se zamarati nikakvom ad- što nikad nitko nije došao. Jedne su- bez prisustva školskog osoblja stro- ministracijom – ne trebate se javlja- bote, netom prije testa, nekoliko je go zabranjen. Svoje smo instrukci- ti ni na kakve natječaje, slati kopiju ljudi ipak odlučilo vidjeti mogu li im je mogli održavati samo ako je neki pomoći i glas se, kad su vidjeli što se diplome na ovjeru i slično. Potreb- profesor bio voljan s nama prosje- može učiniti u 45 minuta, vrlo brzo na je samo dobra volja i dvadese- diti školski sat (ili dva), pa smo tako proširio. Instrukcije smo, dogovo- tak minuta za pripremu (iako ja jako odlučili raski krasti sat razrednika. rom, pomaknuli na srijedu i, usko- volim da sve bude na jednom mje- Iako prosjek nismo uspjeli dići, ro, učionica je bila puna. stu pa sam redovito radio razne li- ostvarili smo svoj primarni cilj, od- Ništa ne prolazi bez problema, pa nosno ponovno nije bilo popravnih. stiće što je trajalo satima). Javite se tako ni ovo. Prije testa su mi redo- svojim razrednicima i tako ih razve- vito bila potrebna dva sata, što nije Blaga stagnacija selite, a oni će vam, siguran sam, bilo izvedivo jer nismo mogli dobi- Zbog nedostatka vremena, ove ustupiti pokoji SRZ. I, zapamtite, ti učionicu. Tako smo se jedan dan, sam godine odustao od održavanja krenuti je najteže! 24 mimladi List III. gimnazije
    • Istražili smo kolika je svijest o volontiranju u našoj školi TEMA BROJA E, da imam vremena… “U teoriji mi je sve to lijepo, ali ne bih volontirao jer mi se ne da.” Magdalena Margić, II. a Rijetki su ljudi koji će, barem glasno, reći nešto protiv a često ne mogu platiti. Želimo li im darovati dio sebe, iz-volontiranja. Većina se pozitivno izjašnjava, ali kada se po- dvojiti malo vremena i tako im pokazati da nam je stalo dostavi konkretno pitanje o iskustvima u volontiranju, malo- njih, najbolji način jest volontiranje.“brojni takva iskustva imaju. Uglavnom odgovaraju kako, na Nikolina Vukojević, učenica IV. c razreda, smatra da ježalost, za dobrovoljni rad nemaju vremena. volontiranje itekako potrebno: „U današnjem užurbanom I učenici naše škole rekli su svoje mišljenje o volontira- svijetu lijepo je vidjeti da postoje ljudi koji nađu vremenanju. Većina učenika rekla je kako je volontiranje dobro dje- za pomaganje a da iz toga ne izvuku bilo kakvu vlastitu ko-lo jer pomažemo ljudima kojima je pomoć uistinu potreb- rist osim sreće što su pomogli drugima.“na, a ne izvlačimo vlastitu korist iz toga. Ivanka Brzović, učenica II. b razreda, rekla je kako je vo- Ima učenika koje dobrovoljni rad usrećuje, ali ima i onihlontiranje najizravniji i najosobniji način za pomaganje koji smatraju da, i bez volontiranja, imaju dovoljno obave-jer, ako već imaš u životu sve što trebaš (nekad i previše), za i ne žele se upuštati u to. Svatko ima pravo na svoje mi-zašto ne bi pomogao nekomu komu zaista treba pomoć i šljenje, ali nadam se da će i oni jednog dana htjeti odvoji-tko nema ono što imaš ti. S njom se složila i Klara Karada- ti malo svog slobodnog vremena za ljude kojima je pomoćkić, učenica II. d razreda: „Mnogim ljudima treba pomoć, potrebna.Josip Režek, II. a Sara Ćenan, II. c njih, najbolji način jest vo- se pruži prilika, vjerojatno lontiranje. Trenutno ne bih bih volontirala jer volontira- Volontiranje je pomaga- Mislim da je volontiranje stigla volontirati zbog ško- njem mogu upoznati punonje ljudima u potrebi bez dobro zato što svojim tru- le, ali preko praznika možda novih zanimljivih ljudi i dru-novčane naknade. Smatram dom i vještinama možemo i bih. Voljela bih volontirati u žiti se s njima. Ne znam gdjeda je to dobro jer je nekim pomoći drugima. Možemo i domu za starije i nemoćne ili bih točno volontirala, ali bit-ljudima stvarno potrebna upoznati nove ljude i nauči- u ustanovama za napuštene no da ima i drugih mladih.pomoć, ali ja ne bih volon- ti neke nove stvari. Rado bih životinje.tirao jer mi se ne da. Možda volontirala, nije bitno gdje.jednom promijenim mišlje- Sara Horvat, II. e Iva Klasić, IV. cnje, ali ne skoro. Štefica Škarika, II. c Volontirala bih jer tako Volontiranje je dobro. Volontiranje je dobro jer stvaraš radne navike, po-Luka Ramljak, II. a Novci nisu bitni, bitno je možemo pomoći onima ko- samo da to radimo sa srcem. mažeš drugima, upoznaješ Za mene volontiranje jima je najpotrebnije i poklo- Da mogu, volontirala bih u nove ljude i njihove sudbi-nema smisla. To je samo gu- niti im malo pažnje. Na taj se Africi. To mi je oduvijek bila ne preko kojih možeš nau-bljenje vremena i ne da mi se. način stvara i učvršćuje duh želja. U Hrvatskoj bih volon- čiti kako riješiti neke stvari zajedništva, ali smatram da i pomoći drugima. PonekadValerija Fabijanić, II. a je u Hrvatskoj svijest o vo- tirala u Dječjem domu u Na- zorovoj. za sreću nisu potrebne mate- Apsolutno podržavam vo- lontiranju premala. Rado bih rijalne stvari. Volontirala bihlontiranje. Uvijek kad smo u volontirala! Bruno Imbrišak, II. e u centru za socijalnu skrb ilimogućnosti, moramo po- Volontiranje je dobro jermagati drugima, ali zauz- Vlatka Stanić, II. d je lijepo pomagati drugima, u nekom domu za nezbrinu- tu djecu.vrat ne smijemo tražiti nov- Mislim da je volontiranje a ne tražiti ništa zauzvrat odce. Odmah se ljepše osjećaš dobro jer pomažemo ljudi- njih. U teoriji mi je sve to li- Nikolina Lugarić, IV. dkad znaš da si napravio neko ma kojima je to potrebno. jepo, ali ne bih volontirao jer Volontiranje je rad koji sedobro djelo. Volontirala bih Trenutno ne bih volontira- mi se ne da. ne plaća. Nisam nikada vo-gdje god treba kad god bi la jer sam prezauzeta ško-bilo potrebno. lom, ali preko praznika bih Nikolina Vukojević, IV. c lontirala jer nisam imala pri- voljela. Mislim da je volontira- like.Matea Pleš, II. c Volontiranje je dobro jer Klara Karadakić, II. d nje dobro iz razloga što ne- Mia Golub, IV. f kim ljudima stvarno donosipomažemo ljudima kojima Naravno da mislim da je sreću. U današnjem užurba- Volontiranje je dobrovo-treba pomoć. Rado bih vo- volontiranje dobro. Mnogim nom svijetu lijepo je vidjeti ljan rad kojim pomažemolontirala i pomagala drugi- ljudima treba pomoć, a če- da postoje ljudi koji nađu ljudima ili životinjama koji-ma. Čula sam da je osim do- sto ne mogu platiti. Želimo li vremena za pomaganje a da ma je pomoć potrebna. Ni-brog djela i jako zabavno. im darovati dio sebe, izdvo- iz toga ne izvuku bilo kakvu sam nikada volontirala jerVolontirala bih bilo gdje, ali jiti malo vremena i tako im vlastitu korist osim sreće što nemam vremena za volon-radije negdje u inozemstvu. pokazati da nam je stalo do su pomogli drugima. Da mi tiranje.List III. gimnazije mimladi 25
    • SKITNJE Posjetili smo grad koji nikada ne spava i u kojem ste u stalnoj opasnosti od mahnitih biciklista „I amsterdam“ Katastrofalan smještaj ipak nije umanjio ljepote samoga grada. Petra Plivelić, IV. a „Venecija sjeverne Europe“ sa oko dva vozača koja nas nisu baš pretje- idu u krug i uvijek će te vratiti na po- 160 kanala, grad s više od 1,4 miliju- rano voljela i koji su vrlo često mije- lazno mjesto. na stanovnika i s još više bicikala ili, njali raspoloženja te simpatični vodič jednostavno, Amsterdam – bio je glav- Jaroslav. Katastrofalan hostel no odredište našeg maturalca. Na sa- Nakon duge vožnje Austrijom i Poslije smo krenuli do hostela Hans mom početku diskusije o maturalcu Njemačkom napokon smo stigli do Brinker u kojem smo bili smješteni. dvoumili smo se između Nizozemske prvog odredišta - Kölna. Razgledali O hostelu smo ranije čuli svakakve i Španjolske. Dok nekolicina nije bila smo grad i obišli zapanjujuće visoku ružne stvari, no ipak smo vjerovali i oduševljena što je demokratskim gla- katedralu te se smjestili u hostel. Ho- sovanjem odabran Amsterdam, dru- stel je izgledao sasvim pristojno, a je- I believe I can fly gi dio razreda je likovao. Nakon eufo- dino što je neke od nas odvlačilo od ričnog kretanja iz Zagreba, dugih sati mirnog sna i odmora bili su Francu- provedenih u neudobnom busu, mno- zi koji su bili očarani hrvatskim dje- gih posjeta benzinskim postajama, na- vojkama. kon razgledavanja usputnih gradova Drugi dan, rano ujutro, krenuli smo i njihovih čari, bezbroj nezaboravnih put Amsterdama. U Amsterdamu smo trenutaka provedenih s prijateljima se prvo naslikavali kod ogromnog nat- te nakon samog povratka s matural- pisa „I amsterdam“, a zatim razgledali ca, usuđujem se reći da smo se svi od- kraljevsku palaču i trg Dam te posje- lično proveli te da nitko od nas nimalo tili Rijksmuseum i muzej Van Gogha. ne žali što smo odabrali Amsterdam. Dojmile su nas se slike, mnoge smo prepoznali iz udžbenika i drugih knji- Grad muzeja ga. Očarala nas je i suvremenost mu- Na putovanju su nam društvo pra- zeja Van Gogha koji je vrlo zanimljivo vili naš razrednik, profesor Petar Ru- projektiran. Naime, u njemu se nika- nje, legenda škole - profesor Banovac, da ne možeš izgubiti jer sve prostorije 26 mimladi List III. gimnazije
    • nadali se da su to što smo čuli obične okrenuti oko sebe. Kako bih još bolje SKITNJElaži. Ispostavilo se da su se naši naj- upotpunila opis hostelske sobe, rećigori strahovi obistinili. Kako je u Am- ću i da je u sobi, u kojoj sam ja spava-sterdamu promet vrlo gust i noću i da- la, dvije od četiri noći boravio i jedannju, a pogotovo popodne kada smo mali smeđi miš. Bez brige, nismo gami krenuli u hostel, bilo je gotovo ne- ubili, sam je treće noći otišao.moguće doći do njega. Izišli smo iz Hotelska blagovaonica djelovala jeautobusa tri ulice dalje te smo drn- uništeno, hrana je bila čak pristojna,dajući koferima cijelim putem, u stal- a i osoblje je bilo u redu. Sveukupninom strahu od biciklista, jedva sretno dojam – opća katastrofa. No, izdrža-stigli do hostela. Sobe su bile izrazi- li smo!to male s tri kreveta na kat, a kreve-ti nisu imali ljestve. Stoga, kako bi se Zemlja klompi i vjetrenjačapopeo na kat, morao si skočiti sa za- Katastrofalan smještaj ipak nijeletom i upregnuti sve moguće miši- umanjio ljepote samoga grada. Većće, a silaženje bi bilo mnogo lakše da prvu večer iskoristili smo za šetnjusmo ispred sebe imali strunjaču, ova- amsterdamskim ulicama i mostovi- Kultura na vrhuncuko smo se samo bacali, pa bismo po- ma. Tako smo, znatiželjni, dospjeli inekad prošli bez ozljede, a koji put bi- do Četvrti crvenih svjetiljki. Dojmo- omladinski zabavni park – Nizozem-smo nešto istegnuli ili uganuli. Jedan ve preskačem jer je svatko od nas re- ska u malom. Tamo su najveća atrak-jedini prozor u sobici nije se dao otvo- agirao drugačije. cija bila mjesta na kojima si za 20, 50riti jer je s unutarnje strane bila po- Sljedeći je dan bio rezerviran za centi ili 1 euro mogao dobiti neštostavljena metalna prečka tako da smo posjet Den Haagu. Najprije smo poš- karakteristično za tu građevinu. Na-kisik štedjeli. Šest metalnih ormarića li na najpoznatiju pješčanu plažu kon toga smo nastavili putovanje donije nam pružilo udobnost jer su bili Scheveningen. Imali smo sreće jer Rotterdama, najveće luke. Rotterdammanji nego oni naši u školi. Kupaoni- je taj dan bilo izrazito vruće. Mnogi, smo razgledali iz autobusa vozeći seca je konstantno bila poplavljena jer predvođeni profesorom Banovcem, gradom, izišli smo jedino kako bismotuš kabina nije bila odvojena od osta- nisu mogli odoljeti da se ne okupaju u vidjeli impresivnu statuu Erazma Ro-log dijela minijaturne kupaonice u ko- Sjevernom moru. Kratko smo razgle- terdamskog. I sljedeći dan provelijoj se prosječan čovjek jedva mogao dali Den Haag te pošli u Madurodam, smo izvan Amsterdama, u Markenu,List III. gimnazije mimladi 27
    • SKITNJE Razuzdane djevojke slikovitom selu prepunom zbijenih kućica koje izgledaju kao iz priče o Ivici i Marici. Posjetili smo manufak- turu klompi i keramike te vidjeli kako se izrađuju tradicionalne nizozem- ske klompe (ako ih ikada budete ku- povali, zapamtite da moraju biti za broj veće od vašeg uobičajenog broja cipela kako vas ne bi žuljale). Zatim smo nastavili za Vollendam, obližnje Nerazuzdane djevojke ribarsko-turističko mjesto pozna- to po proizvodnji sira. Saznali smo Tussaud, kuću Ane Frank ili Pomor- kako sir nastaje, kušali mnogo razli- ski muzej. Na žalost, samo je nekoli- čitih vrsta i na kraju najfinije kupili. cina posjetila muzej voštanih figura Po povratku u Amsterdam stali smo (začuđujuće je koliko figure realistič- kraj jedne stare vjetrenjače kako bi- no izgledaju), a za ostalo nije bilo do- smo se fotografirali. Nakon toga su voljno zainteresiranih. Radije se išlo neki posjetili Ayaxov stadion, a neki iz trgovine u trgovinu po ulicama se vratili u hotel. Amsterdama. Maturalac smo polako priveli kraju Bicikl kao suvenir stigavši na posljednje odredište, Nür- Machoman Posljednji smo dan napokon pro- nberg. Kako nam je gotovo cijeli dan veli u Amsterdamu, vozili smo se tu- prošao u autobusu, navečer smo se uputili se u razgled grada i njegovih rističkim brodom po kanalima i osta- sami zabavljali. Šetali smo Nürnber- znamenitosti. Promrzli smo na izne- tak dana imali slobodan. To slobodno gom i do dugo u noć zabavljali se u nadnoj kiši, stoga nam je ugodan re- vrijeme bilo je predviđeno za fakul- sobama puno ljepšeg hostela. Slje- storan, u koji smo išli na dogovore- tativne posjete. Mogli smo posje- deći dan smo rano ujutro spakirali ni ručak, bio savršeno dobrodošao. titi muzej voštanih figura Madame po ne znam više koji put sve stvari i Više-manje smo pojeli, smjestili se u autobus i krenuli za Zagreb. Sedam dana brzo je prošlo u dru- Baywatch ženju, zabavi, razgledavanju i smije- hu. Mislim da ne bi valjalo da smo bili duže jer bismo se svi počeli svađati, a i bankrotirali bismo ubrzo. Ovako smo na vrijeme stigli kući, mi sa su- venirima i uspomenama, a profesor Banovac čak s dva bicikla. Održivi razvoj 28 mimladi List III. gimnazije
    • SKITNJE Jesenski izleti odličan su početak školske godine Dobar spoj učenja i zabave Iva Vukadin, I. a Kao i svake godine, svi su razredi sa svojim razred- Najbolji ćevapi ikad nicima i profesorima u pratnji krenuli u pustolovinu jesenskog izleta 30. rujna. Prvi su razredi posjetili Vukovar, grad burne povi- jesti, zatim su razgledali Osijek i Ilok. Naravno, osim što su mnogo naučili o bližoj hrvatskoj povijesti, iz- vrsno su se proveli i bolje upoznali. Drugaši su otišli malo dalje, u glavni grad Bosne i Hercegovine, Sara- jevo. Krenuli su kad i prvi razredi, ali su se vratili tek sljedeći dan. Provod je bio fantastičan, a Sarajevo je oduševilo i učenike i profesore. Treći su razredi uglav- nom odabrali dvodnevne izlete izvan Hrvatske pa je dio učenika uživao u Budimpešti, a maturanti su po- novno ostali u Zagrebu. Iako se nisu previše udaljili, nisu se zabavili manje od ostalih uz roštilj na Bunde- ku ili šetnju Sljemenom. Tradicionalan izletList III. gimnazije mimladi 29
    • SKITNJE Nagradno putovanje u Austriju i Poljsku Kraljici Hrvatske, Europe i svijeta u zagrljaj! Susreli smo se s narodom koji doista cijeni svoju vjeru, kulturu i domovinu. Luka Mlinarić, IV. c Osvojivši drugo mjesto na ovo- putovanjem okupila je one najbolje Djevici Mariji, koja je najsvetija godišnjoj vjeronaučnoj olimpijadi, da joj se dođu pokloniti u njena pre- osoba u povijesti čovječanstva, na- koja je održana na otoku Hvaru, eki- divna svetišta i zahvaliti za sve milo- dograđivali smo iz dana u dan, s pa III. gimnazije predvođena prof. sti koje su po Njoj primili, ne samo Stjepanom Pavekom nagrađena je tijekom trajanja olimpijade, već tije- putovanjem u Gospina svetišta Au- kom cijeloga života. Pokušat ću vam strije i Poljske. Ovu predivnu nagra- prikazati svoje dojmove s putovanja. du svojim radom i zalaganjem za- služili su: Mario Španić (IV. f ), Toni ‘Totus Tuus!’ Storić (IV. e), Mario Dodić (IV. c) te Prvo treba napomenuti da smo u moja malenkost. Marija – majka Cr- zaista opsežnoj i detaljnoj pripremi kve i nas Hrvata, sve nas mlade su- za natjecanje izvanredno upoznali dionike olimpijade okupila je gra- i do detalja proučili Gospin lik. Na đom koju smo morali naučiti, a ovim svoje temeljno znanje o Blaženoj 30 mimladi List III. gimnazije
    • za koju smo svi odgovorni, da se više SKITNJE nikad ne bi ponovila. Mjesto pogibi- je milijuna ljudi, od čega je ogroman broj Poljaka koji su živote položili za svoju domovinu i vjeru. Među njima je i veliki svetac Maksimilijan Kol- be koji je u tom paklu uspio sačuvati ljudsko dostojanstvo. Veličanstvena zemlja Velike dojmove, a posebno čuđe- nje, na mnoge je ostavio rudnik soli Wieliczka. Rudnik je kopan stoljeći- ma, a rudari su bili pravi nacional- ni heroji jer je narod o njima ovisio. Zbog teških uvjeta rada i čestih tra- gedija rudari su gradili veličanstve- ne kapele posvećene mnogim sveci- ma kako bi isprosili da ih Bog prati i Velika četvorica čuva. Najveličanstvenije zdanje unu- tar rudnika je kapela sv. Kinge kojaosmijehom na licu, ciglu po ciglu žrtve, žrtve za Boga, obitelj i domo- je velika kao katedrala.jedne velike građevine koja je rasla u vinu. Posjetili smo svetište Božjeg Sve ovo što sam nabrojao, ali i svenama – to je Marija. Shvatili smo ko- Milosrđa pored Krakowa gdje smo ono što smo prošli a nisam ovdje na-liki uzor i koliku ulogu Marija mora upoznali lik svete sestre Faustine i pomenuo, ostavilo je u nama du-imati u životu svakog vjernika, jer njenu predanost i ljubav prema Milo- bok trag. Susreli smo se s narodomMarija – to smo mi, to je Crkva kao srdnom Isusu koji joj se ukazivao. U koji doista cijeni svoju vjeru, kultu-zajednica. Tijekom učenja naše su se Częstochowi, nacionalnom marijan- ru, domovinu, narodom koji je ti-misli sve više uzdizale Mariji, prika- skom svetištu Poljaka, posebno smo jekom stoljeća i velikog pakla krozzanoj preko biblijskih tekstova, nau- osjetili tu snagu vjere i predanost koji je stoljećima prolazio ostao vje-ka Katoličke Crkve, blagdana, sveti- Bogu, Kristu i Majci Božjoj. Ondje ran Bogu, a posebno njegovoj Maj-šta te umjetnosti. Preko svega ovoga se slavi Gospa kraljica Poljske, Gos- ci. Vremena su prolazila, neprijateljizaista su do nas doprle riječi blaže- pa koja je uz Poljake bila tijekom svih su udarali, rušili, ubijali, ali Poljskanog Ivana Pavla II., velikoga pape, nedaća i ratova prošlosti, ali i moder- je ostala, u svom svojem sjaju, veli-njegovo geslo ‘Totus Tuus!’ - ‘Sav nog doba. Zaista biser Poljske! Mjesto čanstvena, živa, ponosna! Marija ihTvoj!’ Doista je svatko od nas mo- koje je mnoge najviše dojmilo i pogo- je sačuvala, a čuva i nas, Hrvate, ali igao reći ‘Sav sam Tvoj, Marijo! Pre- dilo bio je – Auschwitz. Mjesto koje se cijeli svijet. Predajmo svoje srce Ma-dajem se u tvoj sveti zagovor’ i, kao riječima opisati ne može. Tuga, jad i riji, a ona neka ga izruči svome Sinu!što stara molitva kaže, ‘Pod obranu sramota modernog svijeta! Tragedija Totus Tuus!se tvoju utječem!’ Na svemu ovome,na svim promjenama koje je Gospaunijela u naš život, mogli smo zahva-liti na našem putovanju.Duh vjere, domoljublja i žrtve Središte putovanja bila je Polj-ska, iako smo prije zastali i u Austrijigdje smo posjetili svetište u Mariaze-llu, svetište posvećeno ‘Velikoj MajciAustrije, Majci slavenskih naroda tevelikoj ugarskoj Gospodarici’. Predi-van uvod za ono što nas čeka u Polj-skoj. A Poljska… Poljska se riječimaopisati ne da. Bog mi je dao tu milostda tri puta proputujem Poljsku i nje-na svetišta, a uvijek me iznova odu-ševljava. U svemu onome što smo vi-djeli i kuda smo prošli osjetio se duh Velika četvorica i profesorPoljaka – duh vjere, domoljublja iList III. gimnazije mimladi 31
    • SKITNJE Maturalac IV. e i f d gd j e je sve baš Gra (Osim što se Već je prvog dana sve krenulo ukrivo i teško je bilo popraviti raspoloženje Antonio Dominik, IV. e Nakon duge borbe za odredište provođenja maturalca s njim, ali je iz Estonije koja nas je upozoravala našeg maturalca prevladao je Am- on nastavio s nama. za svaki pokret – tako smo saznali sterdam. Nismo ni sanjali koliko će Vidjevši Salzburg, koji smo svi do- da se u Njemačkoj, na primjer, unu- nam se toga dogoditi u tom prekra- živjeli kao slatki gradić, nastavili smo tra ne smije pušiti, a vani se ne smi- snom gradu i na nešto manje pre- putovanje prema Nürnbergu. je piti: tako trčiš nutra-van razapet krasnom putovanju koje ćemo, ipak, između piva i cigarete. Dijelu je nas Ludi party to vrlo brzo dosadilo pa smo otišli pamtiti dok smo živi. Smjestivši se u udoban i ukusno do hotela. U laži su kratke noge uređen hotel, proveli smo nekoliko Vrativši se u hotel, neko je vrije- sati hodajući po Nürnbergu u potra- me bio mir, a onda su se vratili svi I prije no što smo stigli na prvo zi za kafićem u koji maloljetnici smi- oni koji su ostali rundati u pivni- odredište, Salzburg, dogodio se prvi ju ući. Napokon smo pronašli neku ci i započeo je party u hotelu. Osim eksces. Naime, jedan je učenik dru- rupetinu pored striptiz kluba u kojoj što smo bili vrlo bučni sami po sebi, gom učeniku ukrao novčanik. Mo- smo smjeli čak popiti pivo jer je to mnogima nisu radile kartice kojima gli smo birati između gubljenja jed- u Njemačkoj dopušteno nakon na- se ulazi u sobe pa smo svako malo nog dana maturalca (policija, pa vršene 16. godine. U brojnim smo išli na recepciju da nam napune kar- dok mama dođe po njega, itd.) i čik pauzama upoznali konobaricu tice. Neki gosti nisu bili oduševljeni 32 mimladi List III. gimnazije
    • razreda u Amsterdam SKITNJE uonako kako binapušiš s amo d trebalo išući na biti ulici) našim hotelskim avanturama pa su, Vrativši se u autobus, tijekom ru- nekoliko sati. Iskrcavanje stvari iz razumljivo, počele žalbe. Sve je zavr- tinskog prebrojavanja, ustanovlje- busa bio je savršen dokaz da amster- šilo intervencijom razrednice. no je da nam nedostaje jedan uče- damski biciklisti ne staju – oni zvo- nik. Uhvatila nas je panika, ali smo ne i gaze. Tako smo spontano orga- Köln i stogodišnji šoping to vrlo brzo okrenuli na šalu pa nam nizirali stražu koja je vikala: „Pazi, U Kölnu smo izvana brzinski po- je postalo dosadno. Profesori su ga bicikl!“, dok su ostali vadili torbe iz gledali katedralu, a zatim smo po- izbezumljeno zvali i tražili, a on se, autobusa. jurili u McDonalds po junk hranu. na kraju, lagano došetao do busa s Stigavši u hostel, dobili smo na- novim remenom i flegmatično od- zovi-diner-pakete i bacili se na pro- Nažalost, McDonaldsi vani rijetko slušao jezikovu juhu. učavanje divota smještaja. Kupao- imaju veze s brzom hranom pa smo Napokon smo, s malim zakašnje- nica nije imala kadu ni tuš-kabinu gotovo svo vrijeme tamo proveli če- njem, krenuli prema Amsterdamu. – tuširaš se i voda leti po zidovima kajući u redu za jadan BigMac i por- i teče po podu – svakako nešto što, ciju krumpirića. Nismo bili svjesni Kol’ko love, tol’ko muzike doma, stanari stanova ispod mojeg koliko će nam ta hrana prisjesti – Zbog cisterne koja se prevrnu- ne bi podnosili. Vojničke smo kreve- upravo je to redovito činilo naš ru- la i blokirala dobar dio autoceste te morali slagati sami (i tako se jako čak tijekom cijelog putovanja. naš je dolazak u Amsterdam kasnio dobro vidjelo tko to doma radi, a tko List III. gimnazije mimladi 33
    • SKITNJE Svi smo mi Superman Zamislite Hrvatsku s takvim zako- nom – more i trava – gdje ćeš bolje za turiste. Grad kulture Sljedeće smo jutro krenuli u ra- zgledavanje Amsterdama. Iako ga mnogi tako ne doživljavaju i nisu doživjeli, Amsterdam je pravi grad kulture i umjetnosti. Oprostit ćete što se koristim klišejiziranom fra- zom, ali njegova arhitektura jedno- stavno ostavlja bez daha. Kad bih imao mogućnost gradnje svog ideal- Tri gracije nog naselja, definitivno bi to bila ko- pija Amsterdama. Jednoličnost ulica ne), a pri ulasku u WC morali smo se koraku može nabaviti. Oni su, ima- savršeno ubijaju drveće i slatki mo- koristiti svojim gimnastičkim spo- jući to na umu, prisilili dilere da se stovi preko kanala. Na koju god klu- sobnostima. prebace u legalan način djelatno- pu sjedneš, možeš biti siguran da je sti. Svaki put kad u svom coffees- u krugu oko tebe sve lijepo, baš ona- Grad droge hopu nešto prodaju, plaćaju porez. ko kako bi, po mom mišljenju, tre- U Amsterdamu je savršeno nor- Porez plaćaju i poljoprivrednici koji balo biti. Ako želiš pogledati neku malno zateći rastafarijance kako po tu istu travu uzgajaju, iako je to ile- zanimljivu izložbu, možeš otići u je- parkovima (ili uz cestu) puše travu. galno. Osim toga, marihuana u Am- dan od brojnih muzeja (kao što su Iako nam je to u početku bilo jako sterdam privlači mnoge turiste koji Rijks Museum i Muzej Van Gogha) čudno, brzo smo se naviknuli i pri- tamo moraju plaćati hranu i smje- ili pak u neki atelje, gdje ti homo- lagodili. štaj, stoga je dobit ogromna. Naj- seksualni slikar, usput, može obja- Koliko god činjenica da je droga bolje od svega je to što legalizacija sniti kako doći do trgovine koja drži legalna Nizozemsku može prikazati marihuane nije povećala broj Nizo- maramice. u užasnom svjetlu, njihova je vlada zemaca koji ju konzumiraju. Štovi- Već ste mogli naslutiti da je Am- zapravo jako promišljena. Trava se še, legalizacijom se njihov broj sma- sterdam leglo liberalnih ljudi, baš svugdje u svijetu puši i na svakom se njio. ono što je meni trebalo. Tek kad 34 mimladi List III. gimnazije
    • odeš na takvo mjesto, shvatiš koli- SKITNJEko smo, oprostite na izjavi, zatucani.Iako nisam nositelj nijednog tabua,volio bih jednoga dana živjeti u Am-sterdamu, gradu gdje te se ni zbogčega ne osuđuje i gdje će svi prihva-titi tvoje moderne stavove.Grad crvenih svjetiljaka Amsterdam u malom Jednu smo večer proveli u razgle- Ipak, to je „najstariji zanat“ i po-davanju četvrti crvenih svjetiljki, sao kao svaki drugi. Tamo prosti-svjetski poznate štajge koja je u po- tutke na svoju plaću plaćaju porez,stupku gašenja. Svima je nama, bar dobivaju radni staž (ja bih im daose nadam, to bio prvi susret s prosti- i benificirani radni staž), a imaju itucijom – s pedesetogodišnjim crn- zdravstveno osiguranje. Svakako jekinjama u svijetlećem donjem rublju riječ o još jednom izvrsnom načinukoje čekaju da ih kakav poremeće- punjenja državne blagajne, ali je kri-ni gospodin odluči iskoristiti i da vo izveden. Naime, izlaganje žene uim da neke jadne pare od kojih će, izlozima onako kako se kod nas izla-sutradan, kuhati ručak svojoj djeci. žu štikle i usisavači doživljavam kao KapetanušaJad i bijeda, nešto što možeš pože- osporavanje ljudskog dostojanstva.ljeti samo najgorem neprijatelju, a i Mogu raditi svoj posao i tako da ihto je vrlo upitno. ne gledaju svi prolaznici. Zadnji dani Napustivši Amsterdam, shvatili smo da se našem maturalcu bliži kraj. Oni koji su danima kukali da im je dosta svega došli su na svoje. To nas, kako god, nije spriječilo u uživanju u busu na putu prema Münchenu. Tamo smo, smjestivši se u još je- dan užasan hostel (ali ipak bolji!), pošli u grad pogledati pivnicu u ko- joj je Hitler napravio nešto (zabora- vio sam što), ali smo se samo kratko zadržali jer je München, za razliku od Amsterdama, ranoranilački grad pa ništa ne radi iza ponoći. Vratili smo se u hostel i cijelu noć prove- li u predvorju i ispred ulaza. Tu bih noć mogao prozvati najboljom – svi Smajlići u Starbucksu smo prihvatili sve kritike što su nam bile upućene tijekom proteklih tje- dan dana (a bilo ih je toliko da je sva- đanje bila naša glavna interakcija) i s njima smo se pomirili, zaboravili smo na sve nesuglasice i jednostav- no uživali u trenucima dok nas noge nisu počele izdavati i dok se stepeni- šte nije učinilo kao izvrstan krevet. Vrativši se u Hrvatsku, bili smo i sretni i tužni. Ovo prvo se, na žalost, javilo na našem maturalcu i ne želim nikome da tijekom maturalca ijednom izjavi da želi doma. Prvi smo put ozbiljno pričali o matural- cu tek krajem prosinca, gotovo četi- ri mjeseca nakon što smo se vratili. I tek smo tada, zapravo, saznali ko- Pronađi razlike liko nam je bilo prekrasno.List III. gimnazije mimladi 35
    • U suradnji s KGZ-om aktivno smo sudjelovali u radionicama na InterliberuU POVODU Matej Baneković, IV.a Užitak čitanja Trideset i četvrti po redu, Interliber je i ove godine promocijama, radionicama i razgovorima s piscima, koji uspio okupiti gotovo sve važne izdavače, nakladnike i dolaze kako bi potaknuli ljude, pogotovo mlade, na čitanje knjižare s ciljem promoviranja knjige i svega što dola- i pisanje. Tako smo i mi ove godine sudjelovali u dvjema zi uz nju. radionicama, jednoj pjesničkoj i jednoj glumačkoj, koje su Broj posjetitelja pokazuje kako zainteresiranih za do- organizirane unutar izložbenog prostora KGZ-a. bru knjigu još uvijek ima pa makar oni došli samo da bi Suradnju s Knjižnicama grada Zagreba nastavili smo prošetali pored štandova. Gužve su stoga neizbježne, ali i kasnijim projektima u školi i na radionici u Knjižni- ni to ne ometa ljubitelje književnosti koji uvijek traže ne- ci Medveščak. Kako je cijeli Mjesec hrvatske knjige bio što novo.Uz brojna sniženja i pogodnosti pri kupnji že- posvećen pjesnicima, sve su radionice bile vezane uz ljene literature, posjetitelji su mogli prisustvovati raznim čitanje, pisanje i govorenje poezije. Glumačko-poetska radionica Stih se govori i tijelom Zvonko Zečević oduševio nas je svojom srdačnošću, spontanošću i vedrinom Lucija Gegić, II. a U sklopu Interlibera, na štan- pjesama, no kako neki od nas to du Knjižnica grada Zagreba, osim nisu stigli svladati, snalazili smo se druženja i razgovora s brojnim sa stihovima drugih pjesnika koje pjesnicima, organizirane su i glu- smo otprije znali. Pomoću neko- mačke radionice. U četvrtak, 10. liko dramskih vježbi, Zečević nas studenoga, na jednoj takvoj radi- je poučio kako se ohrabriti, opu- onici sudjelovali su i učenici naše stiti, usmjeriti glas, riječ i stih u škole te naši kolege iz Srednje škole Sesvete. Radionicu je vodio Majmun-poza Zvonko Zečević, glumac varaždin- skog HNK. poželio uspjeh u budućnosti, a na- Nakon što smo se kratko upo- znali, počeli smo raditi vježbe koje kon toga se, uz zajedničku fotogra- su prvo opustile naše tijelo, a zatim fiju, od nas i oprostio. i naš duh. Za radionicu smo mo- Bilo je ovo zaista izuzetno isku- rali naučiti stihove Kranjčevićevih stvo, a Zvonko Zečević nas je sve oduševio svojom srdačnošću, spontanošću i vedrinom. Upra- vo smo zato spremno prihvatili prostor. Naučili smo i interpreti- poziv iz Knjižnice Medveščak da rati pjesmu, a glumili smo cijelim od siječnja sudjelujemo u radio- tijelom. Tijekom cijele radionice nicama koje ovaj glumac održava vladala je odlična energija među u njihovom prostoru. Stoga, ako svima nama i uvjerena sam da bilo tko od naših čitatelja poželi će nam svima ove vježbe itekako saznati više o glumi i naučiti vla- koristiti. Na kraju nam je Zvon- dati svojim tijelom i glasom, neka Kralj Sunce ko Zečević zahvalio na suradnji i nam se pridruži. 36 mimladi List III. gimnazije
    • Poetska radionica u Knjižnici Medveščak U POVODU Poetska radionica na Interliberu Hodanje uz prugu Bojica, stih, škare i ljepilo Premalo znamo o suvremenoj hrvatskoj poeziji Samo da te ne optuže za plagiranje Magdalena Margić, II. a Marina Panić, III. f Obilježavajući Mjesec hrvatske knjige kojem je ove Oduvijek ste želje- godine moto bio „Čitajmo pjesnike“, na Interliberu li napisati dobru pje- su se održale brojne radionice s hrvatskim pjesnicima smu, ali su vam nedo- poput Željke Lazar, Tvrtka Vukovića, Miroslava Mi- stajale riječi ili niste ćanovića i mnogih drugih. imali inspiracije. Ako U četvrtak, 10. studenoga, na odjelu Knjižnica gra- je tako, šteta što niste da Zagreba na Interliberu, Miroslav Mićanović odr- bili s nama 20. prosin- žao je radionicu „Hodanje uz prugu: različiti glasovi ca u Knjižnici Medve- jedinstvenog užitka čitanja i pisanja“. Sudjelovali su ščak gdje se održava- Inspiracija u olovkama učenici OŠ Lovra pl. Matačića i III. gimnazije. Kada la poetska radionica. je radionica počela, prvo što je Mićanović tražio bilo je da mu kažemo koji je najmlađi hrvatski pjesnik kojeg znamo. Malo smo zastali zbunjeno prevrćući imena pjesnika i trebalo nam je vremena da odgovo- rimo, što baš i nije pohvalno. Shvatili smo da ustvari vrlo malo znamo o suvremenoj hrvatskoj poeziji jer o tome ne učimo u školi, a sami je baš ne čitamo. Miro- slav Mićanović naveo nam je podugačak popis ime- na mladih (i nešto starijih) pjesnika čija bismo dje- la mogli pročitati. Tako smo u ugodnom razgovoru proveli neko vrijeme dok nisu stigli osnovnoškolci. Oni su, naime, kasnili, dok smo mi, poput uzornih učenika, došli na vrijeme. Kad se buka osnovnoško- laca napokon stišala, počela je radionica. Mićanović nas je poučavao kako napisati dobru pjesmu i koji su njezini elementi. Radionica je zapo- Voditeljici ra- čela asocijacijama na vrlo čestu temu poezije – more. dionice, Ivani Bažić, za- Asocijacije su nam pomogle da napišemo svoje krat- hvalni smo na ideji za ke pjesme od kojih su nekebile zaista uspješne. Tema radionice bila je stvaranje pjesama, a ta- Bilo mi je čudno kada je Mićanović rekao da smo sastavljanje pjesama. Po- kođer smo zahvalni i vodi- došli do kraja radionice jer sam imala osjećaj da smo dijelili smo se u tri skupi- teljici knjižnice Alki Stro- tek počeli. Koliko god su neki od nas bili skeptični ne i svaka skupina dobila pnik koja nas je pozvala prema poetskoj radionici, svi smo se zabavili i do- je nekoliko pjesama iz ko- da sudjelujemo u toj radi- bro nasmijali čitajući pjesme. jih smo izvačili stihove koji onici. Možda na ovaj na- nam se dopadaju. Označe- čin nećemo postati velika ne smo stihove izrezali te pjesnička imena, a mogli od njih odvojili one koji su bi nas možda optužiti i za nam bili potrebni za našu plagijat, ali postupak je iz- novu pjesmu. Spajali smo vrsna vježba ili motivacija stihove različitih pjesama na satu za čitanje poezije. i autora i lijepili u novu pjesmu. Svoje smo novo- nastale pjesme pročita- li jedni drugima i shvatili da je na lak način moguće Nečija simpatija napraviti zbilja zanimljivu pjesmu.List III. gimnazije mimladi 37
    • INTER S Miroslavom Mićanovićem o pisanju,U POVODU čitanju, lektiri i mnogočemu drugome Pustolovina čitanja i pisanja Dobro je djelo ono koje je dovoljno poticajno, uzbudljivo, ali i otvoreno da ja sam u njemu otkrivam različita značenja. Petra Plivelić, IV. a Ove smo se jeseni nešto više posve- je, kao i on sam, dalo sigurnost i vje- tili čitanju poezije, posebice hrvatskih ru u to da ću se baviti književnošću. pjesnika, pa smo u sklopu projekta Počeo sam pisati u sedmom razredu, „Čitajmo pjesnike“ sudjelovali u po- ali i prije toga sam rado čitao, tada je etskoj radionici „Hodanje uz prugu“ to bilo intuitivno i spontano. na Interliberu. Radionicu je osmislio i vodio hrvatski pjesnik, pisac, kriti- Koju ste srednju školu pohađali? čar, esejist, bivši kolumnist, sudionik Išao sam u gimnaziju u Brčko i raznih književnih festivala, voditelj ra- dan-danas mislim kako je to bila do- dionica kratke priče, dobitnik nekoli- bra gimnazija, znali su nas naši pro- ko književnih nagrada te urednik ča- fesori, čime se bavimo i što bismo sopisa Quorum, Miroslav Mićanović, željeli biti. Možda sam sada svjesniji koji je, uz sve navedeno, i vrlo zani- tih vrijednosti i važnosti takvog od- mljiva, pristupačna i duhovita osoba. nosa prema meni, vjerujem da i dru- Osim što nas je naučio napisati pje- gi dijele to iskustvo sa mnom. Brčko smu, zainteresirao nas je i za hrvat- je bio više nego zanimljiv grad, ka- sku književnost. Sine mi ideja... zališta koja su gostovala, novi filmo- Jeste li oduvijek htjeli biti književnik, tko ili vi u Radniku i Oslobođenju, kako su što Vas je na to potaknulo i kada ste uopće se zvala kina, galerija ili knjižnica u svaki dan pješice prelazio taj put od počeli pisati? kojoj je radila teta Lukrecija i otkri- kuće do škole. Oduvijek sam znao da je to svijet vala za nas nove knjige i pisce, njezin Postoji li lektirni naslov koji Vas se najviše koji me zanima i da se želim baviti či- smijeh u toj zgradi građenoj pokraj dojmio u srednjoj školi? tanjem i pisanjem, ali nikada to nisam Save u pseudomaurskom stilu – ne- Teško je izdvojiti jedan naslov, ali u tako točno definirao. Išao sam na gla- zaboravno. Svaki dan sam putovao svjetskoj književnosti to bi bio mož- sovite literarne radionice u rodnom preko mosta, iz Gunje u Brčko, bilo da bio Camusov Stranac ili u hrvat- mjestu, Gunji, koje je vodio moj na- mi je vrlo lijepo, iako se danas pitam skoj književnosti priče i zapisi Ive An- stavnik i prijatelj Josip Krunić, To mi zašto nisam išao biciklom, nego sam drića, ali da krenemo ranije, Mato Lovrak u osnovnoj školi. To je odgo- vor iz sadašnje perspektive i sasvim sigurno nije pouzdan i točan. Možda bi bilo pametnije reći što volim sada. Strasno čitam hrvatsku poeziju (D. Dragojević, B. Maruna, A. Dedić, D. Cvitan, Z. Maković, A. Žagar, B. Ma- leš, B. Čegec, D. Rešicki, K. Bagić, D. Šodan, I. Prtenjača, M. Andrijašević, I. Matijašević, M. Kirin, M. Pogačar...) i hrvatsku prozu (S. Karuza, N. Ušu- mović, R. Simić...). Upravo sam pro- čitao sjajnu knjigu Divlji detektivi R. Bolana, čitam Sebalda, rado se vra- tim talijanskom pjesniku Paveseu ili grčkom Kavafisu. Pročitao sam ne- ...i onda PUF! davno sjajan roman Olje Savičević Ivančević Adio kauboju. 38 mimladi List III. gimnazije
    • RVJUMnogo je tu naslova i imena. Vratimo se još se u tome. Dok sam radio u školi, uče- Hrvatske književnosti baš i nema u U POVODUmalo srednjoj školi. Koja ste druga djela, nici su znali reći „Pa, mogu i ja to!“, a ponudi. Ali zato se uključite i sudje-osim lektire, tada rado čitali? ja bih im rekao „Samo naprijed!“ jer lujte u programu „Pisci na mreži“, Jako mi se svidjela, u to vrijeme, bi upravo književnost trebala biti ne- gdje gostuju hrvatski pisci koji nisu uautobiografija Charlieja Chaplina, što što svatko može. Inače, u jednom lektiri, ali su sasvim sigurno zanimlji-biografski romani o životu Miche- srednjoškolskom trenutku htio sam vi, čitljivi, važni (Z. Ferić, K. Bagić, I.langela, Freuda, van Gogha. Rado sam početi od početka i naletio na Zora- Prtenjača, Z. Jembrih, I. S. Bodrožić,čitao i Turgenjeva, Čehova, manje po- nićeve Planine. D. Miloš, S. Lovrenčić, E. Popović, O. Savičević Ivančević...). Pozivamo ihznate Tolstojeve knjige, onda otkriće Mislite li da će knjiga kao takva nestati, da na razgovor koji možete pratiti pre-Marqueza, Borgesa, Calvina, Faulkne- će ju internet uništiti? ko interneta.ra… Uvijek u ovakvom nabrajanju po- Knjiga kao takva neće nestati osimslije žalim što sam nekoga izostavio ako se čovjekovo tijelo fiziološki ne Održavate li često ovakve radionice?i kažem sam sebi kako si mogao ne Ova radionica poezije „Hodanje uz promijeni. Ali ako se i promijene ljud-spomenuti Brod u boci A. Dedića, Vrt prugu“ prva mi je koju sam održao ske moći, knjiga će uvijek ostati.crnih jabuka S. Mihalića ili poeziju A. na Interliberu. Inače već duže vrijemeŠoljana, I. Slamniga ili P Handkea (Ži- . Je li, po Vama, e-lektira prednost ili udalja- vodim radionice „Put u središte krat-vjeti bez poezije...). Volio sam, i sada vanje od knjige i knjižnica? ke priče“. Radionice sasvim sigurnoih rado čitam, antologije i različite iz- E-lektira je prednost kao jedan od nisu ključ uspjeha, ali kao mjesto in-bore, npr. antologiju svjetske kratke oblika bržeg i pristupačnijeg čitanja, formiranja i komunikacije mogu bitipriče koju je priredio David Albaha- informiranja, poticaja... Čovjeku, za- korisne i poticajne. Međutim, tvojeri, onda njegove priče… pravo, treba tečaj sporijeg i jednostav- pisanje ovisi o tvome čitanju i inicija- nijeg čitanja. ciji, želji da uđeš i ostaneš u tom svi-Po nalogu se ne čita jetu. Naveli ste mnogo hrvatskih autora za kojeČini mi se da je cijela jedna knjižnica u mi nismo ni čuli. Zašto je zainteresiranost za Tko sve pohađa Vaše radionice?vašem sjećanju. Rijetko biste danas naišli na hrvatske autore mala? Vodim radionice za različite uzra-takvog srednjoškolca. Što je, po Vama, uz- Kako je prije bilo, sada je dobro. ste i u različitim prilikama i zgodama.rok takvom stanju, zašto većina mladih da- Održavam ih, na primjer, i za nastav- Znali smo kako izgledaju hrvatski pis-nas nerado čita? nike, različitim povodima (Dani K. Š. ci kad su umrli i kada smo ih vidjeli na Nerado čitaju zato što do njih ne osmrtnicama, no u posljednje vrijeme Gjalskog, Goranovo proljeće, kreativnidolaze knjige koje su njima važne i imaju veći pristup u medijima. Isti- vikendi u Obrovcu, Novigradu, radio-koje govore o njima. Taj sustav bi tre- na je da to sve ide sporije u školama. nice u školi stvaralaštva Novigradskobalo promijeniti te početi od sadaš- proljeće, u Centru za kreativno pisa-njosti i suvremenosti. U prvom raz- Pisci na mreži nje u Zagrebu. Moje radionice poha-doblju izgubi se volja za čitanjem jer đaju oni koji se žele baviti književno-se obrađuje nešto dosadno, što im Kako uopće zainteresirati mlade za čitanje šću ili žele pisati kratku priču, daklenije blisko. Tko je još vidio čitati Ho- hrvatskih autora? od učenika do umirovljenika.racija, Plauta ili Hektorovića po nalo- Mislim da ih se može zainteresi- rati različitim radionicama, dola- Kolika je uopće zainteresiranost zagu, narudžbi?! To su iznimni pisci, aliako do njih dođeš preko svojih knji- skom autora na gostovanje u škole radionice?ga. Drukčije to nije zanimljivo i izgube te općenito boljom pristupačnošću. Odaziv je velik, ali idealno je radi- ti s deset do petnaest polaznika. Tada se svi dobro čujemo, može se među- sobno razgovarati, komentirati, do- pisivati… Što je za Vas dobro književno djelo? Dobro je djelo ono koje je dovolj- no poticajno, uzbudljivo, ali i otvore- no da ja sam u njemu otkrivam razli- čita značenja, a ne da mi ono govori što bih trebao, morao, što je dobro, a što nije. Što biste, za kraj, poručili našim čitateljima? Vjerujem da je pustolovina čita- nja i pisanja jedan od najboljih nači- na kako ćeš organizirati vlastito život- Marljivi novinari vrijedno zapisuju no vrijeme i da je to pouzdan vodič u svijetu kakvom mi živimo.List III. gimnazije mimladi 39
    • U POVODU O čitanju i pisanju s Julijanom Matanović Svjedočenje dušom Magdalena Margić, II. a Dosadašnji život naučio me da mi je idealan, a možda i jedini pravi partner literatura 40 INTERVJU mimladi List III. gimnazije
    • Autorica nagrađivanih djela, kao shvaćam da mi je taj nemir bio po- reći, „izbaciti“ iz sebe. Volim pisati u U POVODUšto su Zašto sam vam lagala, Lau- treban, da mi je otvarao oči pred te- jutarnjim satima. Volim jutro, tišinu,ra nije samo anegdota i Tko se boji mama i činio me boljom osobom. miris turske kave, isključen telefon ilika još, Julijana Matanović, uspje- Iskreno, ne volim govoriti o strahu. tihu glazbu negdje daleko u pozadi-la je odvojiti malo vremena za nas Kad ga spomenem, blažim nelago- ni. Možda i maglu kroz prozor mogi objasnila nam zašto ne voli čitati du prvom rečenicom romana Tra- trešnjevačkog stana.svoja djela nakon što ih preda na- gom zmijske košuljice Josipa Mlaki-kladniku, plaši li se kritike i kriti- ća u kojoj se kaže kako je strah od Je li lakše napisati prvučara, zašto je oduvijek voljela čita- Boga. Stariji i bližnji znaju porijeklo ili zadnju rečenicu?ti i još mnogo drugih detalja iz svog straha drukčije tumačiti. Redovito imam samo prvu reče-života. nicu i onaj osjećaj preplavljenosti. Bojite li se danas kritika? Nemam naslov. Nemam razradu pri-Kada ste počeli pisati književna djela? Ne bojim se. Nemir mi izaziva če. Trajem sa svojim likovima. I kad Pisati sam počela u nižim razredi- samo činjenica da si mnogi uzima- na kraju ispišem posljednju rečeni-ma osnovne škole. Voljela sam vidje- ju pravo komentirati nepročitano, cu, redovito puknem prstima i sa-ti svoje sastavke i pjesmice izvješe- ocjenjivati osobe o kojima ništa ne moj sebi kažem: „Eto! E, to…!“ne na zidnim novinama škole. Prvu znaju. Grozim se nad tim da novina-nagradu dobila sam na samom star- ri i kritičari pretražuju forume, citi- O kojim temama najviše volite pisati?tu gimnazijskih dana. Mislim da do raju nepotpisane komentare i unose O onima u kojima ne moram laga-sada nikada nisam to otkrila. Pola- ih u svoje tekstove, razgovore. Time ti emociju. Nikada se ne bih upustilazila sam gimnaziju u Našicama. Iako dodatno rasplinjuju pojam književ- u pisanje nečega čemu nisam svje-sam bila odgovorna štreberica, ne ne kritike, brišu granice, a istovre- dočila dušom, u čemu se bića slič-znam kako se dogodilo da sam jed- meno cvile nad činjenicom da oz- na meni ne mogu prepoznati. Iako,noga dana zaboravila napisati zada- biljne književne kritike nema. moram priznati, dok pišem, vidimću. Sjela sam u učionicu i napisa- samo jedan par čitateljskih očiju i nela pjesmicu koju je profesorica već Nikada se ne bih upustila mislim na širu recepciju.na prvom satu pohvalila i poslala je u pisanje nečega čemu nisamna neki natječaj. Nagradu za najbo- Kad čitate svoje već tiskano djelo, nađetelji rad na temu Jugoslavenske na- svjedočila dušom li poneku zamjerku?rodne armije o uspjesima naše voj- Što Vas danas najviše potiče na pisanje? Nećete vjerovati kad vam kažemske, knjigu na ćirilici, u platnenom da ja nikada nisam pročitala svo- Život. U jednom trenutku osje-uvezu, malo ispranih slova jer je vje- ju knjigu nakon što sam je preda- tim, iznenada i posvema nenajav-rojatno dugo ležala u nečijoj bibli- la nakladniku. Možda samo ulomke ljeno, da više neću moći dalje akooteci, poklonio mi je zapovjednik na promociji. Bojim se da iznova ne zasluženu emociju ne ispišem.Našičkog garnizona. Čuvam je još učitam nešto drugo, da se ne nasmi-i danas. Dolaze li Vam teme spontano? jem svom poimanju svijeta. S čita-Što Vas je potaklo da počnete pisati? Uhvatim se nekog životnog deta- njem vlastita djela isto je kao i s čita- lja, imam samo osjećaj koji trebam njem djela drugih pisaca. Nikada ne Oduvijek sam puno čitala. U jed- prenijeti drugima, ili je iskrenije čitamo isto jer u čitanje upisujemo inom trenutku, kad sam kao posve-ma mlada osoba pomislila da mesvijet oko mene ne razumije, poče-la sam s tim svijetom komuniciratitekstom. Vjerojatno nitko nije htioslušati moje priče. Tada još nisamčitala Andrića, ali sam slutila da će,poslije svih gubitaka i poslije svihslavlja, ostati samo priča.Je li Vas bilo strah kritikana početku karijere? Bojim se ružnih riječi; u svakidaš-njem životu, u razgovoru o literaturi. Jedno sam se vrijeme, kao stu-dentica, bojala kako će moji gene-racijski kolege otkriti da sam svojeprve kritike pisala u katoličkom li-stu Marulić. Uvijek sam pronalazi-la razloge nekakvoj tjeskobi. DanasList III. gimnazije mimladi 41
    • U POVODU vlastita iskustva i vlastitu lektiru. A anegdota. Da, sa mnom vlada čaro- sve se to godinama mijenja. lija literature. Gostovali ste stvarno svugdje. Koje Laurin je jedini pravi partner literatura. Vam je gostovanje ostalo u posebnom Je li i Vaš? sjećanju? Dosadašnji život naučio me da Da, kroz književne susrete upo- mi je idealan, a možda i jedini pra- znala sam vlastitu domovinu. Kad vi partner literatura. Međutim, sva- mi netko kaže neko mjesto, ja prvo ka žena, neovisno u kojim je godi- vidim njihovu knjižnicu. Volim mala nama, željela bi promijeniti takvo mjesta. Tamo su čitatelji i posjetite- shvaćanje. lji nekako zahvalniji. Vjerujem da je nadahnuće smješteno na stolicama Što ste čitali kada ste išli njihovih dvorana, a ne u ponosnim u srednju školu? zgradama zagrebačkih institucija. Volim Slavoniju, Osijek. Tamo se Dosta toga i bez nekakvih vrijed- osjećam „kod kuće“. Moj hod je lak- nosnih kriterija. Moj otac slao mi ši uz Dravu nego uz Savu. Odgovara je romane objavljivane u biblioteci mi ta širina. Rad i Svjetlost. Gutala sam ih i pravi- la bilješke. U nekim svojim selidba- Koliko ste književnih nagrada dobili? ma pogubila sam te narančaste te- I ne tako puno. Prva prava nagra- kice. Samo je priča ostala. Najdraže da, poslije one o kojoj smo na po- djelo u srednjoj školi bilo mi je Gun- četku razgovarale, bila je nagrada dulićev Osman. „7 sekretara SKOJ-a“. Dobila sam je za knjigu kritičkih čitanja. Danas Jeste li voljeli čitati lektire? mnogi taje tu nagradu. Dobila sam Moja generacija nije imala ta- nekoliko zavičajnih, slavonskih na- vlastito čitanje i osobnu interpreta- kav otpor prema lektiri kao što ga grada ( Josip i Ivan Kozarac, Julije ciju. Likovi koje sam odabrala ko- vi imate. Nismo imali dodatnih iza- Benešić, Anto Gardaš) , dva Kiklo- pa, Mali princ… mentiraju našu zbilju, svoje mjesto zova koji danas vladaju vama. u hrvatskoj literaturi, komentiraju Posljednja nagrada koju ste dobili jest kritičare, antologije, povijesti knji- Voli li Vaša kći čitati Vaše knjige? Mali princ za djelo One misle da smo ževnosti, lektiru uopće. S naslovom Premalena je još za taj tip lite- male. Što Vas je potaklo da napišete Tko se boji lika još, dugo sam se mu- rature. Vjerojatno će prvo pročitati knjigu o HPV infekciji? čila. Radna verzija bila je Pobuna li- One misle da smo male. Ne razumije kova. Onda je moja kćerka pjevala još to da je njezina mama književ- Na pisanje me nagovorila dok- Tko se boji vuka još i u jednom tre- nica. Nedavno mi je rekla: „Mama, torica Anka Dorić. Doktorica Do- nutku palo mi je napamet da bi bilo bila nam je na satu prava književ- rić bila je uporna i strpljivo čekala dobro da se i mi kritičari konačno nica. Željka Horvat Vukelja.“ Posve- moj pristanak. Nekako sam s nela- uplašimo likova. Dovoljno se knji- tila sam joj knjigu Laura nije samo godom ulazila u pisanje za mlađe. ževni tekstovi boje naših interpre- anegdota. U posveti piše da joj je to Mladi su iskreniji, otvoreno kažu što tacija. je dobro a što nije, imaju svoj jezik, dar za treći rođendan. Bili su to dani svoj sistem vrijednosti. Danas sam Koja su Vam Vaša i djela drugih autora u kojima joj je preminuo otac. Vo- jako zadovoljna što sam napisala najdraža? lim tu knjigu, ali ne želim oživljava- roman na koji se nadovezala stru- ti sjećanje na trenutke u kojima sam U knjigu Tko se boji lika još upi- ka svojom pričom o HPV infekciji. je pisala. sala sam najviše sebe. Vjerojatno Tekst je i prepoznat. Nagrađen je tri- će prvijenac Zašto sam vam lagala Tko ima pravo biti književnik? ma važnim nagradama. Mnogo mla- ostati tekst kroz koji ću i dalje biti dih mi je pisalo, naglašavaju da oče- Svatko tko ima svoje čitatelje. prepoznatljiva na našoj književnoj kuju moju novu knjigu za mlade. Pravi književni tekst nastaje u čita- sceni. Od drugih autora, trenutno su mi najdraža dva teksta: Travnič- teljima. Bojim se ljudi koji određuju Bilo bi dobro da se i mi kritičari tko ima pravo pisati, a tko ne. ka hronika Ive Andrića i Flauberova konačno uplašimo likova papiga Juliana Barnesa. Za kraj, želite li što poručiti učenicima Što Vas je motiviralo da napišete knjigu Napisali ste da Laurom Singer (Laura nije III. gimnazije? Tko se boji lika još s tuđim književnim samo anegdota) vlada čarolija literature. Ne razgovarajte o knjigama koje likovima? Vlada li Vama čarolija literature? niste čitali, ali čitajte puno. Naši ži- Svojim studentima godinama Radosna sam što ste spomenuli voti imaju smisla samo ako ih pre- ponavljam kako imaju pravo na taj tekst iz knjige Laura nije samo poznajemo u literaturi. 42 mimladi List III. gimnazije
    • Hrvatski ekspresionisti u Klovićevim dvorima POSJETILI SMO Strast i bunt Odlična izložba koju možda ni ne bismo posjetili da profesorica nije ocjenjivala Matej Baneković, IV. a U Klovićevim dvorima, od 6. hrvatski su umjetnici vrlo rano preuzeli ek-rujna do 6. studenoga 2011. godi- spresionizam i ostavili za sobom velika ine, postavljena je izložba hrvat- važna djela.skih ekspresionista pod naslovom Izložba u Klovićevim dvorima sadrža-„Strast i bunt – ekspresionizam vala je oko tri stotine djela, od slika, gra-u Hrvatskoj“. Antologijska je to fika i skulptura do arhitektonskih na-zbirka značajnih hrvatskih slika- crta. Slikarske tehnike ovih slikara nisura, grafičara i arhitekata koji su uobičajene, tradicionalne (iako već pri-djelovali na početku 20. stoljeća, padaju tradiciji) pa tako ni njihovi rado-pod utjecajem novih avangardnih vi ne sjedaju na prvu, onom lakoćom ko-stilova. Ovaj je projekt osmišljen jom prihvaćamo Leonardovu Mona Lisukao nastavak ranije održane izlož- ili Rembrandtovu Noćnu stražu, kao pri-be pod nazivom „Tiha pobuna – mjere klasičnih remek-djela, barem iznajveći majstori njemačkog ek- naše perspektive. Ipak, neki od najzna-spresionizma“. Cilj je, dakle, bio čajnijih hrvatskih slikara ekspresioni-približiti javnosti djela hrvatskih sta, kao što su Ljubo Babić, Marin Tar-umjetnika koji su stvarali u sklo- taglia, Zlatko Šulentić, Milivoj Uzelac ipu toga velikog europskog pokre- Miroslav Kraljević,ta u umjetnosti. karakterističnim ek- spresionističkim bo-Krik jama (plavom, crve- Sam ekspresionizam pravac je u umjetnosti koji se nom, žutom, crnom)najviše razvio na području Njemačke i Austrije prije po- i motivima uspijeva-četka Prvog svjetskog rata. U sveopćem rasulu počet- ju privući pozornost.kom stoljeća javljaju se brojni umjetnici koji pokušava- Upravo iskrivljenostju svojim djelovanjem ukazati na probleme i istaknuti oblika i pojedinačninajšokantnije trenutke što je vidljivo u ekspresionistič- izraz svakog umjet-koj književnosti, slikarstvu pa čak i glazbi (spomenimo nika ono je što ovuArnolda Schönberga). Kaos svjetskog rata i atmosfera izložbu čini zani-straha, očaja i bunta u umjetnosti se sažimlje u pojmu mljivom, a može sekrika kojim se najbolje dočarava ekspresionističko raz- uočiti samo pažlji-doblje. Zbog blizine Njemačke i povezanosti s Austrijom vijim promatranjem i proučavanjem sa- mih djela. Trud valja cijeniti Moju pozornost najviše su privukli crteži i grafike. Mo- gle su se vidjeti gotovo sve tehnike; olovka, ugljen, pero i tuš kod crteža te bakrorez, drvorez i litografija kod grafi- ke. Iako sam većinu slika samo prošao pogledom, morao sam se zaustaviti pred jednom od grafika Vilka Gecana ili Sergija Glumca jer sam ostao začuđen mnoštvom deta- lja i sitnih poteza koji su se izdaleka tek nazirali. Količi- na truda i vremena koji su potrebni te sam proces izrade grafika oduvijek su me fascinirali, pa je za mene to bio vrhunac izložbe. Sveukupan je dojam svakako bio pozi- tivan, iako vjerojatno ni ne bih posjetio izložbu da pro- fesorica iz likovne umjetnosti ne daje ocjene na temelju toga. Tako je, na kraju, ovaj posjet Klovićevim dvorima ispao iznenađujuće zanimljiv.List III. gimnazije mimladi 43
    • POSJETILI SMO Krležina Gospoda Glembajevi u Hrvatskom narodnom kazalištu Klasik u izvornom obliku Gledatelju koji nije čitao dramu nije baš jednostavno odgledati predstavu Matej Baneković, IV. a Na daskama Hrvatskog narod- izvornome obliku. Scenografija je prvome činu, dok je glumac unio nog kazališta uprizorili su po- bila jednostavna i minimalistič- nemir u izvedbu od samoga po- znatu Krležinu dramu Gospo- ki postavljena, svaki čin u drugoj četka. da Glembajevi. Izvođena mnogo prostoriji na crnim mramornim Predstavu u tri čina, koja traje puta od 1929. godine, u gotovo pločama, dok je kostimografi- preko tri sata, gledatelju koji se svim kazalištima na ovim prosto- ja bila u skladu s Krležinim za- prvi put susreće s Glembajevima, rima, od Beograda do Ljubljane, htjevima u didaskalijama (mogli bez pročitanog teksta, nije baš postala je klasik naše kulture. smo vidjeti Pubu kako nosi dvi- jednostavno odgledati i odsluša- Glumačka postava koja je dra- je različite cipele zbog deforma- ti. Vjerojatno su zato neki nakon mu donijela publici u HNK-u sa- cije stopala). Zvučni efekti tako- dugog dana dobar dio predstave stavljena je od poznatih glumač- đer su pridonosili atmosferi, uz bili na rubu sna. Kako su većinu kih imena: Ljubomir Kerekeš neophodnu Mondscheinsonatu u gledalištu činili upravo sred- kao Ignjat Glembay, Alma Prica čula se i grmljavina koja je navje- njoškolci, nije nedostajalo pod- kao barunica Castelli-Glembay štala kulminaciju događaja, kako smjeha na kakvu loše izgovorenu zatim Bojan Navojec kao advo- je i opisano u tekstu. Ipak, dobio njemačku riječpa su neke drama- kat Puba Fabriczy te Goran Gr- se dojam kako ponašanje nekih tične scenetako pomalo izgubi- gić koji je utjelovio svećenika likova u djelu (glavni lik Leone) le na svojoj ozbiljnosti.Usprkos Silberbrandta. Pod redateljskom nije potpuno u skladu s glumče- svemu, Glembajevi u ambijen- palicom Vite Taufera glumci vom izvedbom (Milan Pleština). tu Hrvatskog narodnog kazali- su gotovo doslovno prošli čitav U tekstu se vidi određena smire- šta privlače pozornost gledatelja tekst i donijeli Krležino djelo u nost i odsutnost Leonea, barem u i predstavu vrijedi pogledati. Kao mafijozo Tu se moli Bogu Fatalna žena 44 mimladi List III. gimnazije
    • Pop princeza u zagrebačkoj Areni POSJETILI SMO Ples sa zvijezdom Devedeset minuta pravoga užitka prebrzo je prošlo Lucija Kovač, II. e Na samom početku prosinca pop prince-za Britney Spears održala je koncert u za-grebačkoj Areni. Iako svi kažu da je Arenabila poluprazna, nije ni mogla biti punijajer je broj ljudi bio ograničen na 12 000 zbogtehničke opreme i broja plesača. Britney jekoncert otvorila pjesmom Hold It AgainstMe, a zatvorila hitom Till The World Ends.Presvlačila se više puta, a najuzbudljiviji tre-nuci bili su kada je na pozornicu pozvala jed-nog obožavatelja i plesala oko njega te kadasu sretni dobitnici nagradne igre zaplesali snjom na najnoviju pjesmu I Wanna Go . Tije-kom te pjesme fanovi koji su bili najbliže njoj, Pali anđeou Fan Pit dijelu, iznenadili su je time što su na-puhali balone i bacali ih na pozornicu, a ona i njeni mnogobrojni plesači time su se oduševili. Na kraju koncerta pridružili su joj se sinovi Sean Preston i Jayden James koji su s mamom pozdravili zagrebačku publiku. Tek u tom trenutku shvatila sam da smo pri- jateljica i ja cijeli koncert provele sjedeći dva metra od njezine majke i sinova. Atmosfera je bila izvrsna, tije- kom cijelog koncerta svi su zajedno s Britney pjevali, plesali i odlično se zabavljali. Jedina stvar koja mi je za- smetala bilo je trajanje koncerta jer je 90 minuta vrlo brzo prošlo. Nastup Britney Spears bio je stvarno sa- vršen, čak i ako je istina da je pjevala na playback (što svi kažu, a i meni se učinilo). Ovim svojim koncertom, posebno odličnim plesnim nastupom, oduševila je sve Gadna slika lijepe zgrade svoje obožavatelje.List III. gimnazije mimladi 45
    • Dočekan je i prvi dio velike završnice svjetski poznate sagePOSJETILI SMO Praskozorje – između smijeha i suza Kraj je filma toliko šokantan da bismo najradije pobili producente koji nastavak puštaju u javnost tek u studenom ove godine Lucija Gegić, II. a Ponoćna pretpremijera velike za- oblika članova čopora uloženo je vršnice svjetski poznate sage sva- jako puno truda što se može pre- kako je privukla pažnju hrvatskih poznati i na ekranu, a posebno je trendsetera, svih velikih obožavate- istaknuta scena u kojoj dolazi do ljica Sumrak sage, kao i nas novina- raspada vučjeg čopora. Odlično je ra. Održana je kao nastavak filmskog prikazana i telepatija vukova. Tako- maratona u CineStaru (Branimir đer, puno je truda uloženo i u stva- centar) koji je trajao tri dana. Važno ranje trudne Belle (stvarno izgleda je napomenuti kako se hrvatska po- kao da je jednom nogom u grobu, noćna pretpremijera održala prije kako se navodi u knjizi) i bebe Re- svjetske premijere tog filma, u noći nesmee. U oba je slučaja djelomič- sa 16. na 17. studenog 2011. godine. no korištena lutka, a djelomično su to odradile glumice. Za, khm, „zagrijavanje“ Da bi krajolikom što bolje dočara- Prije filma organiziran je Sumrak li atmosferu, filmska je ekipa obišla party koji je posjetio i dio Jacobovog svijet. Film je, naime, sniman na ra- čopora (polugoli manekeni) koji je zličitim lokacijama, kao što su Bra- pravio zanimljivo društvo ženskom zil, Louisiana i Vancouver. dijelu publike. Party je bio u pravom američkom stilu, a catering restora- Bijes fanatika Avič kravič na Lido sve nas je jako dobro nahra- Najiščekivanije su scene i najbo- nio. lje izvedene. Scena vjenčanja svima producente koji nastavak puštaju u Uzbuđenje je doseglo vrhunac nam je izmamila suze, scena prve javnost tek u studenom ove godine. kada su nas napokon pustili u dvo- bračne noći oduzela dah, a kod sce- Sa sigurnošću se može reći da je Pra- rane. Većina je bila u stanju gaziti ne poroda nismo ni sami bili sigur- skozorje najbolja ekranizacija Sage preko gomile kako bi što prije došla ni što osjećamo. Kraj je filma toliko do sada i film se zbilja isplati pogle- do svog mjesta. Film je uskoro počeo šokantan da bismo najradije pobili dati. i iduća dva i pol sata proveli smo u smijehu, suzama i tišini. Sad znamo i što to ne daš Odlično odrađen posao Praskozorje je film koji definitivno ispunjava sve kriterije jednog oboža- vatelja, čak ih i nadilazi, ali s objek- tivnijeg gledišta ne ističe se od svih ostalih blockbustera i visokobudžet- nih hollywoodskih filmova današnji- ce. Imena glazbenika većinom su ne- poznata, osim Brune Marsa, ali sve se pjesme savršeno uklapaju i svo- jim ritmom i tekstom u ugođaj fil- ma. Redatelj Bill Condon napravio je odličan posao, možda čak i naj- bolji do sad što se tiče ekranizaci- je same knjige. U stvaranje vučjeg 46 mimladi List III. gimnazije
    • Koncert Hladnog piva oduševio Zagrepčane POSJETILI SMO Kud Pivo, tud i ja! Najtraženija pjesma bila je Superman Silvija Dumić, I. a „Velika mi je čast svirati vama nešto ljubavno“, „Teško je full biti najnovijim hitovima i vječnim bala-koji ste između nogometa i na- cool“. Na pjesmu „Ranjeni i ludi“ dama Hladnog piva i izgledali prilič-šeg malog sastava, večeras izabrali potekle su suze iz mnogih očiju jer no zadovoljni. Posebno su nas odu-rock and roll“, riječi su dobrodošli- je ona jedna od mnogobrojnih ba- ševile kostimografija i scenografijace kojima nam se obratio Mile Ke- lada Hladnog piva koje pogađaju u koje su bile načinjene na temu cir-kin, frontman grupe Hladno pivo, 7. srce. Iako je „Ranjeni i ludi“ pobudila kusa i novog albuma „Svijet glamu-listopada 2011. na prvom koncertu emocije, najtraženija pjesma ipak je ra“. Mile Kekin pojavio se odjeventurneje Kud pivo, tud i ja. Dečki iz bila „Superman“ koju smo dočekali kao Napoleon, a ostali su se člano-Hladnog piva svoju su turneju za- pred kraj koncerta. vi benda svojim kostimima cirkusa-počeli u Areni Zagreb, što je nama nata odlično uklopili u cijelu priču.purgerima bila velika čast. Mislim da Napoleon među cirkusantima Na koncertu su gostovali violonče-četverosatni koncert nijednog obo- „Hladno pivo je postao transge- list Stanislav Kovačić, Andrija Lazožavatelja nije ostavio ravnodušnim i neracijski bend zato što sviraju u iz benda Picksiebner i nama nepo-sa sigurnošću mogu reći da oni koji velikim prostorima (npr. arene i znata žena koja je za vrijeme izvo-nisu mogli prisustvovati spektaklu dvorane),a ne samo u malim klu- đenja pjesme „Svijet glamura“ opo-gajničkih rokera, ne znaju što su pro- bovima kao ostali punk bendovi. našala djevojku iz istoimenog spotapustili. Naši koncerti počinju u osam ili de- razmazujući kremu po licu. Kao še- vet sati, a ne poslije jedanaest kao u ćer na kraju, gajnički su punkeri od-Spojeni stari hitovi i promocija klubovima, a to znači da klinca mo- svirali jednu od svojih najpoznati-novog albuma žeš odvesti na rock’n’roll koncert i jih pjesma “Nije sve tako sivo” i time Koncert pred 14 000 fanova otvo- vratiti kući na vrijeme isto kao i kad zatvorili jednu divnu stranicu našerili su pjesmom „Kirbaj i kotlovina“, ga odvedeš u kino. Uz to ima priliku mladosti i prvu stanicu svoje turne-a nastavili pjesmama „Ima da te laj- čuti vrstu glazbe koju ne može često je. Koncert Hladnog piva bio je je-kam“ i „Svijet glamura“ s istoimenog slušati”, objasnio nam je Mile Kekin. dinstven i iskreno se nadam da ćualbuma. Također su svirali neke od Dokaz da je to istina bio je velik broj još koji put moći uživo uživati u sjaj-svojih starih hitova, kao što su „Für male djece, čak od pet do devet godi- noj atmosferi i uvijek aktualnim pje-immer punk“, „Planeta“, „Pjevajte na, koji su, zajedno s nama, uživali u smama Hladnog piva.List III. gimnazije mimladi 47
    • Nekad je iz škole bježala kroz prozor, kao studentica je večeri provodilaDRUGO LICE u KSET-u slušajući Azru, a danas ste sretni kad vam da dvojku Mozak ne smije biti u stanju hibernacije Učenici za loš uspjeh krive profesore i redovito čujem da nekog mrzim. Ja ne mrzim nikoga, a sigurna sam da ni ostali profesori ne razvijaju takve osjećaje. Antonio Dominik, IV. e Jedna od profesorica na koje je ove godine pao urok davanja inter- vjua za Drugo lice profesorica je ma- tematike Zrinka Korbar. Nakon što smo se smjestili u njezinoj blagova- onici, u opuštenoj smo atmosferi, je- dući princes-krafne, započeli s inter- vjuom. Nadam se da ćete, kad ovo pročitate, riđokosu „kobru“ gledati sasvim drugačijim očima. Kako Vam je bilo u srednjoj? Pohađala sam splitski MIOC. Jed- nom riječju, bilo mi je krasno. Razred je istovremeno bio pametan i napo- ran, što dokazuje činjenica da nas je čak 22 bilo oslobođeno mature. Ekipa je bila jako dobra, bar onaj dio koji se znao zabavljati. Dosta smo vremena provodili u splitskoj kinoteci gdje su se tijekom određenog vremena prika- zivali tematski filmovi. Kako ste svladavali srednjoškolske muke? Nisam imala muka. Redovito sam učila i naporno radila. Koji ste fakultet završili? Oduvijek sam voljela matematiku i stvarno sam ju željela studirati. Upi- sala sam ju na zagrebačkom PMF-u, gdje sam i diplomirala ‘89. Slatko djetešce Kakav je bio studentski život? Puno sam učila, ali i tulumarila i išla na utakmice. Sjećam se legen- Mozak nisu traperice Kakvi su učenici? darne utakmice između Jugoplastike Svakakvi. Ima onih koji su vrijedni i i Cibone. Ako nam se tulumarilo, išli Kako je predavati u III. gimnaziji? manje vrijedni. Ipak, čini mi se da nisu smo u Kulušić, Komu i KSET, a redovi- U Kušlanovoj predajem već 22 go- toliko kreativni kao nekad. Mi smo, na to smo posjećivali i brucošijade. dine i kad sam došla, bila sam najmla- primjer, kroz prozor bježali s testa iz đi profesor, a sad sam među starijima informatike, mijenjali smo se s uče- Kakva je razlika između Splita i Zagreba? što pokazuje koliko se profesorska nicima iz drugih razreda jer neki pro- Razlika je velika. Zagreb nema postava izmijenila. Uvijek sam bila fesori nisu provjeravali jesu li svi uče- more! (Smijeh) U Splitu su ljudi otvo- u dobrim odnosima sa svim kolega- nici koji trebaju biti na satu uistinu na reniji i topliji – to je sigurno zato što su ma. Istina, imam krug ljudi s kojima satu, već su samo brojali. Osim toga, više na suncu. Riječ je o dva potpuno se družim, ali to ne znači da s ostalima prije sata hrvatskog ukrali bismo žaru- različita mentaliteta i temperamenta. nisam u korektnim odnosima. lje u učionici kako bi nas profesorica 48 mimladi List III. gimnazije
    • Kakve filmove volite i možete DRUGO LICE Profesorski trio li izdvojiti pokoji? Jako volim SF i fantasy žanrove, vo- lim i komedije, trilere i akcijske filmo- ve, ali nikako ne mogu smisliti drame. Jednostavno ih ne podnosim. A, sad, što izdvojiti?! Starwars je izvrstan se- rijal, isto kao i Gospodar prstenova. Dobre su mi i sve Nemoguće misi- Što im još govorite? je i Jamesovi Bondovi. Još bih mogla Najčešće kažem da mozak nisu tra- izdvojiti filmove Muškarci koji mrze perice, smije se neograničeno koristi- žene i Brzinu. ti jer se uporabom neće izlizati. Volim reći i da mozak uvijek treba biti uklju- A crtići? čen i da nikad ne smije biti na stand Genijalni su mi Izbavitelji, Up i svi Snijeg u Splitu Shrekovi, iako mi je drugi najdraži. by-u.pustila doma jer se nastava nije mogla Što Vam najviše smeta kod učenika? Što je s knjigama?održavati u mraku. Kad sad pogledam To što nam se ne da razmišljati? Obožavam fantasy žanr, sve Gos-na njihovu kreativnost, drago mi je. To svakako! Još me jako nervira što podare prstenova i Harryje Pottere. ne pišu zadaće – jednostavno im nije Uglavnom čitam laganu literaturu zaImate li problema s učenicima? jasno da to rade za sebe, a ne za pro- odmor mozga – red ljubića i red kri- Samo s njihovim znanjem. Meni fesore. Isto tako, ne znaju se organizi- mića, što bi moj Hrvoje rekao. Volimučenici ne rade ništa problematično, rati, valjda jer imaju previše izazova samo moderne krimiće, oni stari, po-možda rade ostalima, ali ono što ne na Facebooku i televiziji. Mi to nismo sebno krimići Agathe Christie, imajuznam, ne događa se. To je, uostalom, imali. Nakon svega toga, oni za loš jako spori razvoj radnje.moja misao vodilja na maturalcima! uspjeh krive profesore i redovito ču- Kakvu muziku volite?(Smijeh) jem da nekog mrzim.Ja ne mrzim ni- koga, a sigurna sam da ni ostali profe- Volim ex-YU rock, posebno glazbuImate vrlo zanimljive komentare. sori ne razvijaju takve osjećaje. novoga vala. Od naših bendova jakoOdakle Vam inspiracija? volim Hladno pivo, TBF, Elemental Djeca su mi inspiracija, kad vidim Odmor mozga uz laganu literaturu i Connect, koji se jako pokvario. Odkako ništa ne rade. Cilj mi je nekako ih stranih, najdraži su mi Bob Dylan, Što radite u slobodno vrijeme? U2, Jean Michel Jarre, Amy Wineho-potaknuti da se potrude. Ako ih ne po- Dok traje škola, slobodnog vreme- use i Tina Turner. Slušam i nešto „že-tiču ocjene, nekako drugačije ih treba na nemam. Treba se pripremiti za na- stoke“ muzike, ali samo njihove sen-natjerati da promisle. Tako sam prošle stavu, osmisliti testove i ispraviti ih. tiše (Smijeh) i najdraži su mi Gunsi igodine jednom razredu rekla da bace Imam i obiteljskih obaveza, odnosno Scorpionsi.pogled ulijevo, a jedan mi je učenik re- kućnih poslova koje jedino ja radim.kao da lijevo nema ništa osim skela. Tijekom praznika volim čitati knjige A cajke?„To će biti vaš posao ako ne počne- i pogledati kakav film u kinu. Doma Iako sam jako dobro upoznata sate raditi!“ kratko sam prokomentira- ne mogu gledati filmove – ovaj bi da cajkama i hrvatskim thrashem, mogula. Smatram da je olovka u ruci puno mu nešto skuham, ovaj pita gdje što samo reći da je to strašno, prestrašno,ugodnija od lopate! stoji i tako... jednostavno užasno. Gdje je moje s tavana žito? Prvi maturalacList III. gimnazije mimladi 49
    • Profesorica Katarina Essert za Drugo lice otkriva čime se sve bavila,DRUGO LICE o čemu je maštala kao djevojčica i zašto nije postala veterinarka, odvjetnica ili arhitektica Povjesničarka koja nije voljela povijest Bila sam izbezumljena do kraja četvrtog razreda i nisam točno znala što bih upisala. Nisam bila odvažna i hrabra da bih radila gluposti u školi. Magdalena Margić, II. a Nakon dvadeset godina prove- denih u Trećoj gimnaziji, profeso- rica Sonja Bijelčić-Cvetković otišla je u zasluženu mirovinu, a na nje- no mjesto došla je mlada profeso- rica Katarina Essert. Pitali smo je kako joj je bilo za vrijeme njezi- na srednjoškolskog obrazovanja i što ju je potaklo da upiše likovnu umjetnost. žU koju ste osnovnu i srednju školu išli? Išla sam u Osnovnu školu Mari- na Držića, a kasnije u X. gimnaziju. Koji su Vam bili najdraži predmeti? Voljela sam likovni, glazbeni, tje- lesni i strane jezike. Na tjelesnom sam ispucavala svu negativnu ener- giju koja se skupljala u meni. Ni- sam tip za prirodoslovne predme- te pa fiziku, kemiju i matematiku nisam baš voljela, kao ni povijest, koju sam igrom sudbine na kraju upisala. Jeste li ostali bliski s prijateljima iz srednje škole? Da, stalno smo u kontaktu. I to ne samo ljudi iz razreda nego iz ci- jele generacije. Od srednje škole, kada smo si stavljali stolnjak i svi skupa jeli pod velikim odmorom, pa do sada ostali smo nerazdvoj- ni. Svi smo kućni prijatelji i često se posjećujemo, gledamo filmove, jedemo kokice i slično. Kuma mi je na vjenčanju prijateljica koja je sa Rock on! mnom išla i u osnovnu i u srednju školu. 50 mimladi List III. gimnazije
    • Jeste li ikada markirali? DRUGO LICE Samo jednom. Došla nam je nazamjenu profesorica iz I. tehničkeškole Tesla i morali smo pisati lekti-ru. Cijeli je razred odlučio markiratiprva dva sata hrvatskog, a kada smodošli na treći sat, profesorica nas jelukavo dočekala i ipak smo moralipisati lektiru. To je dokaz da se mar-kiranje ne isplati.Svestrana športašicaŠto ste željeli biti kao djevojčica? Imala sam stvarno svakakve želje.Većinom su to bile one potpuno ne-ostvarive želje poput astronauta, alikasnije, kad sam se malo prizemlji-la, željela sam biti veterinarka, ar-hitektica ili odvjetnica. S godinamasam shvatila da za veterinu nemamčelične emocije jer se ne bih osjeća-la dobro kada ne bih mogla pomoćinekoj životinji, nisam toliko brbljavaza odvjetnicu, a arhitektura – eto, ni-sam ni pokušala i sad mi je jako žao.Da sada mogu promijeniti zanima-nje, probala bih arhitekturu da mi neostane neostvarena želja.Čime ste se, osim školom,bavili u mladosti? Prošla sam cijeli spektar športo-va, od baleta, ritmike, odbojke dokošarke. Košarku sam najviše volje-la i trenirala sam osam godina u Ko-šarkaškom klubu Lokomotiva. Žaomi je što više nemam toliko vremenaza košarku. Posljednjih pet, šest go-dina nisam ni primila loptu u ruke. Filozofski fakultet u Zagrebu, po- Ne, stvarno može studirati biloSjećate li se nekog svog nestašluka vijest i povijest umjetnosti. Iskre- tko koga zanima likovna umjetnost.iz srednje škole? no, bila sam izbezumljena do kraja Samo treba imati ljubav i biti ustra- Ne baš. Nisam bila odvažna i hra- četvrtog razreda i nisam točno znala jan jer sve se može kad se hoće. Oso-bra da bih radila gluposti u školi. što bih upisala jer su mi se svi fakul- ba ne mora biti kreativna ili zna-Imala sam dobru ekipu i nisu nam teti činili zanimljivi. Na kraju sam, ti lijepo crtati, bitna je samo ljubav,trebali nestašluci da bismo se zaba- između Filozofskog i Pedagoškog fa- volja i želja. Nisam ni ja znala lijepovili. kulteta, odabrala Filozofski i završila crtati, a ipak sam odlučila upisati li- ga kao vrlo dobra učenica. kovnu umjetnost.Kamo ste izazili kao srednjoškolka? Kada se javila ljubav prema likovnoj Aquarius! Stalno smo visili tamo. umjetnosti? Profesor treba biti poštenSvaki tjedan bar jednom. Izlazili smoi na druga mjesta, poput Roka, Peti- Ljubav se javila u srednjoj školi. i stajati iza svoje riječice i Žapca na Mladosti, ali Aquarius Zapravo je razrednica kriva za sve.nam je bio glavno mjesto za izlazak. Predavala je likovni, logiku i etiku. Prije ste radili u Muzeju za umjetnost Bila je svestrana, jako dobra profe- i obrt. Kako to da ste muzej odlučiliIzlazite li još uvijek? sorica i zbog nje sam zavoljela li- zamijeniti školom? Rijetko, više volim kućna druže- kovni. U Muzeju za umjetnost i obrt ra-nja. Postoji li određeni tip osobe koja treba dila sam honorarno, dok sam stu-Koji ste fakultet završili? studirati likovnu umjetnost? dirala. Bilo mi je lijepo tamo raditi,List III. gimnazije mimladi 51
    • DRUGO LICE puno sam toga naučila, a i bilo je manje stresno nego u školi, no kada mi se pružila prilika za rad u sred- njoj školi, objeručke sam prihvati- la posao. Ovdje ste već drugu godinu. Jeste li zadovoljni svojom ulogom profesorice u III. gimnaziji? Ima i boljih i lošijih dana. Drago mi je kada razred sudjeluje u nasta- vi i kada ih uspijem zainteresirati za svoj predmet. Ima učenika koje za- intrigira neko umjetničko djelo, ali ima i onih koji se baš ne trude i oči- to je da ih likovni ne zanima. Inače sam zadovoljna, ali učenike treba pi- tati jesu li oni zadovoljni. Što je po Vašem mišljenju glavna osobina dobrog profesora? Dobar profesor treba biti pošten i mora stajati iza svoje riječi. Tre- ba znati ostvariti kontakt s djecom i prenijeti im ljubav prema svom predmetu. Nekad nije lagano jer i mi smo samo ljudi koji griješe. Naša škola ima puno fakultativnih predmeta. Jeste li razmišljali pokrenuti neki fakultativni predmet vezan uz likovnu umjetnost? Nisam baš razmišljala o tome, ali možda bi bilo zgodno osnovati fa- kultativnu iz likovnog za odlaske na izložbe i slično. Iskreno, ne znam baš bi li se skupilo dovoljno učenika za fakultativnu. Musava profesorica Biste li mogli izdvojiti neku izložbu u muzeju koja Vas se jako dojmila? Volim čitati, ali nažalost vrlo busu. Putovanje koje mi je ostalo u Rembrantove grafike i Picassov malo vremena mogu izdvojiti za či- najljepšem sjećanju jest bračno pu- muzej u Španjolskoj. To je nešto što tanje. U srednjoj, kada sam imala tovanje u Ohrid. se stvarno ne može zaboraviti! više vremena, nisam čitala. Nisam čitala čak ni lektire jer ih uopće ni- Koje biste razdoblje svoga života sam voljela. Inače, volim krimiće, izdvojili kao najljepše? Carpe diem trilere, čak i ljubiće, ali hororce ne Svako razdoblje bilo je lijepo, ali mogu smisliti. Čime se danas bavite ne bih se vratila ni u jedno. Sma- u slobodno vrijeme? Koji Vam je najdraži film? tram da treba iskoristiti ono najbolje Volim šetati po Jarunu i gradu jer Ima ih puno, ali mogu izdvojiti Se- iz svakog životnog razdoblja, a ono se tako najbrže opustim, a volim se i dam godina u Tibetu, The Notebook, loše pospremiti u ladicu. družiti s prijateljima, ići u kino i slu- Iskupljenje u Shawsanku i P I love .S. šati glazbu. Od glazbe najviše slušam you kao filmove koje stvarno vrijedi Planirate li nešto posebnu jazz, RnB, soul, komercijalnu glaz- pogledati. za dalju budućnost? bu i blues. Sve ovisi o mom raspo- Volite li putovati? Ne, neka ide kako ide, od dana do loženju. dana. Samo treba živjeti punim plu- O, da! Obožavam putovati, jedi- Volite li čitati? no imam problema s mučninama u ćima! 52 mimladi List III. gimnazije
    • ŠPORT Dragi naši čitatelji i čitateljice, kao nove športske novinarke, od ove školske godine, nastojale smo vas uvijek pravovreme- no obavijestiti o športskim događanjima i uspjesima naše škole, a sva športska zbivanja s ve- seljem smo pratile. Prošlo polugodište naši športaši i športašice ne samo da su pokazali svoj natjecateljski duh nego su nam dokazali da svaku utakmicu igraju s velikim zadovoljstvom jer nisu važne pobjede i porazi, nego strast za samom igrom. Pregled športskih događanja Sara Vidaković i Nika Drokan, I. c Atletika Skok u dalj​​ Nakon izvrsnih Cvitković, Mirna Natjecanje za djevojke održano prošlogodišnjih rezultata je 6. listopada 2011. na atletskom ​3,8m 50 bodova naših športaša na svim Matijević, Katarina stadionu „Mladost“. U ekipnom 3,4m 31 bod razinama natjecanja, a poretku III. gimnazija našla se na posebice nakon zlatnih 4. mjestu, ukupno skupivši 578 Skok u vis (120cm) bodova. Naše uspješne atletičar- pehara koje su osvojili Ramljak, Petra ke postigle su sljedeće rezultate: košarkaši i košarkašice na 100 metara 140cm 52 boda državnom i drugog mjesta Klasić, Petra Babić, Monika 14,35 45 bodova 120cm 33 boda atletičara, možemo se s Josipović, Anja 15,67 26 bodova pravom nadati istim, Bacanje kugle (4kg) 400 metara ako ne i boljim, Džankić, Ružica Butina, Inja 1,09,22 54 boda rezultatima ove godine. Perić, 9,88m 50 bodova Sušac, Kristina Ana Marija 1,12,71 49 bodova Donosimo vam pregled 7,87m 46 bodova polugodišnjih rezultata pa 800 metara Štafeta (4x100m) sami prosudite jesu li naša Pačkovski, Lana Butina, Perić, Klasić, Babić ​ 2,48,42 49 bodova želje utemeljene. 1,00,09 52 boda Vukoja, Iva 3,08,58 32 boda Mali nogomet Muški mali nogomet igrao se u športskoj dvorani SŠ Sesvete. III. gimnazija odigrala je četiri utakmice, od kojih su u dvjema pobijedi- li. Time se III. gimnazija našla na trećem mjestu ukupnog poretka. III. gimnazija – Gornjogradska​gimnazija 3:1 IX. gimnazija – III. gimnazija 2:3 III. gimnazija – Elektrotehnička škola 1:2 III. gimnazija – III. ekonomska škola 1:2List III. gimnazije mimladi 53
    • ŠPORT Košarka Muška košarka U ukupnom poretku na kraju prvog polugodišta školske godine 2011./ 2012. III. gimnazija zauzela je 1. mjesto. Košarkaši su u svim trima odigranim uta- kmicama pobijedili, a rezultati dosadašnjih utakmi- ca prvog polugodišta odlični su:   III. gimnazija – Nadbiskupska klasična gimnazija 1:26 7 III. gimnazija – PŠ V. Prelog 49:38 Športska gimnazija – III. gimnazija 25:41 Od samih početaka naši su dečki poveli žestoku borbu za prevlast lopte i uvijek bili brži i snalažljiviji u Ženska košarka presudnim akcijama koje su ih dovodile do pobjede. Košarkašice III. gimnazije također su zauzele zaslu- Naravno da i u utakmicama koje slijede očekujemo od- ženo 1. mjesto. Odigrane su tri utakmice i sve su do- ličnu igru i pobjede koje bi nas i ove godine mogle od- bivene, a njihovi su pobjednički rezultati: vesti na državno. Da očekivanja nisu bez temelja, po-   kazuju i mlade snage poput Leona Tomića (I. c) koji se III. gimnazija – IV. gimnazija​​ 46:20 posebno istaknuo u utakmici protiv Športske gimnazije. III. gimnazija – VII. gimnazija 46:35 PŠ V. Prelog – III. gimnazija 31:52 Već od samog početka utakmice između PŠ V. Pre- loga i III. gimnazije košarkašice su pokazale svoje vje- štine i želju za pobjedom, a velika razlika koševa do- kazuje da s njima nema šale. Košarkašice PŠ V. Preloga pohvalile su naše djevojke priznavši da nisu laki pro- tivnici i da nemaju bez razloga titulu prvakinja. Posebno su se istaknule Ružica Džankić i Inja Bu- tina koje su od prve minute davale sve od sebe i od- vele našu školu do zaslužene pobjede. Odbojka Za treće mjesto igrali su s I. tehničkom školom N. Tesle i pobijedili 2:1. Odbojkaške utakmice igrane su u športskoj dvo- U drugoj razini zauzeli su peto mjesto.  rani I. i IV. gimnazije. Športska gimnazija – III. gimnazija Muška odbojka 2:0 U prvoj razini natjecanja naši su odbojkaši zauze- III. gimnazija – Gimnazija Tituša Brezovačkog​ li treće mjesto iako se baš nisu naigrali.  2:0​​ nije odigrana XV. gimnazija – III. gimnazija Ugostiteljska škola – III. gimnazija  0:2​​ nije odigrana  0:2​​ nije odigrana Ženska odbojka III. gimnazija – ŠZMS Mlinarska Odbojkašice su, na žalost, ispale iz natjecanja u  2:0 ​​nije odigrana kvalifikacijama za ligu. Odigrale su tri utakmice i od Elektrotehnička škola– III. gimnazija toga su dvije dobile (jedna nije odigrana) i jednu iz- ​2:0 gubile. III. gimnazija – III. ekonomska škola  2:0​​ nije odigrana III. gimnazija – Hotelijersko turistička škola ​2:0 I. gimnazija – III. gimnazija​​ 2:0 54 mimladi List III. gimnazije
    • ŠPORT Rukomet Utakmice su se odvijale u športskoj dvorani MI- OC-a. Muški rukomet Rukometaši se nalaze na drugom mjestu ukupnog poretka. Odigrane su četiri utakmice, a u trima su naši dečki slavili. III. gimnazija –​Hotelijersko-turistička škola  10:0​​ nije odigrana VII. gimnazija – III. gimnazija​  0:10​​ nije odigrana Jakov Vrdoljak (I. a) posebno se istaknuo u oštrim III. gimnazija – Trgovačka​​škola napadima od samog početka utakmice i zabio velik 20:13 broj golova. III. gimnazija - Športska gimnazija​​ Ženski rukomet  14:15 (Finale ISF kupa) Rukometašice III. gimnazije zauzele su peto mjesto ukupnog poretka. Odigrane su četiri utakmice, dvije Utakmica protiv Športske gimnazije ujedno je bila su okončane pobjedom, a dvije porazom. i finale ISF kupa. Agresivnim startom obje su strane obilježile početak dvoboja. Rukometaši Športske gi- III. gimnazija – SŠ Sesvete 12:17 mnazije pokazali su nam svoj opasan napad i čvrstu XVI.gimnazija – III. gimnazija 15:8 obranu kroz koju se bilo teško probijati. Prvo poluvri- III. gimnazija – ŽOG sestara milosrdnica 14:10 jeme naši su dečki odigrali lagano (što smo mogli vi- XV. gimnazija – III. gimnazija 10:15 djeti na semaforu koji je pokazivao kako zaostajemo sa pet golova razlike), ali u drugom poluvremenu na- Rukometašice III. gimnazije i njihove protivnice iz pokon su se probudili i došli do samo jednog gola ra- XV. gimnazije oštro su se sukobile od samih početaka zlike. U zadnjoj minuti imali smo priliku za izjedna- utakmice. Naše su djevojke pokazale da su jake u na- čenje, ali prije nego što je semafor odzvonio za kraj, padu, a bile su i brže u odlučujućim akcijama što je pogodili smo spojnicu gola te tako propustili priliku pomalo zbunilo naše protivnice. Šteta što takva igra za produžetke. nije pokazana od samog početka natjecanja. Peta godišnjica HŠŠS-a proslavljena u Panorami Treće mjesto za Treću Nagrada za jedno od najuspješnijih školskih športskih društava U četvrtak 22. prosinca 2011. Hr- zaslužnim djelatnicima u škol-vatski školski športski savez u ho- skom športu i najuspješnijim škol-telu Four Points by Sheraton Pano- skim športskim društvima osnov-rama Zagreb organizirao je svečano nih i srednjih škola. Podijeljene suokupljanje radi obilježavanja pet tri nagrade za životno djelo te de-godina postojanja i rada. vet plaketa za zaslužne djelatnike u Na svečanosti su prisustovali školskom športu.brojni suradnici i prijatelji Hrvat- Vrhunac same svečanosti bila jeskog školskog športskog saveza. dodjela nagrada za najuspješnija Nakon uvodnih riječi predsjed- školska športska društva u posljed-nika HŠŠS-a Nikice Perkovića, or- nje tri godine u konkurenciji uče-ganizatori su prikazali kratki doku- nika osnovnih i srednjih škola. III.mentarni film koji je fotografijama gimnazija zauzela je treće mjesto si isječcima snimljenima na mno- osvojena 183 boda na brojnim škol-gobrojnim športskim školskim do- skim športskim natjecanjima. Na-gađanjima obilježio pet uspješnih gradu su preuzeli učenici III. gimna-godina rada i postojanja. Poslije zije Anamarija Lešnjak i Domagojfilma slijedila je podjela nagrada Barac.List III. gimnazije mimladi 55
    • ŠPORT Ostvarenje američkog sna Mlada nada Dinama Košarkom na drugi kraj svijeta iz naše je škole Već su u Hrvatskoj bili zapaženi kao košarkaški talenti, a sada to dokazuju. Novi Magdalena Margić, II. a Luka Modrić Od prošle godine Mislav Brzo- Alen je toliko moćan s loptom da će sigurno zavladati ja i Matej Buovac ne sjede u klupa- nogometnim travnjakom u ma III. gimnazije. Svoje školovanje idućim godinama nastavili su u Americi gdje marljivo uče i treniraju košarku. Trebalo im je Iva Vukadin, I. a neko vrijeme da se priviknu na novi stil života, vremensku razliku, hra- Prije nekoliko mjeseci za Ale- nu, okolinu, ljude, no sada su pra- na Halilovića, učenika prvog ra- ve zvijezde. zreda naše škole, zanimanje je pokazao jedan od vodećih eu- Tjeraju ih da uče ropskih nogometnih klubova Mislav pohađa Trades Point Chri- - Real Madrid. Nakon tjedana stian Academy u Whitestownu u In- razgovora, na nagovor Zdrav- diani, a smješten je u privatnoj kući ka Mamića, odlučeno je da Alen bogate zamjenske obitelji. Mislav ipak ostaje u Zagrebu. kaže da mu je trebalo oko tri mjese- Krunoslav Jurčić, trener Dina- ca da se na sve privikne. Jedino mu ma, priključio je petnaestogodiš- se ne sviđa što tamo nemaju grad- One Tree Hill, ali uživo njeg Alena, sina Seada Halilovi- Slobodnog vremena nemaju previše ća, nekadašnjeg igrača Dinama ski prijevoz pa svugdje moraju ići jer često putuju, ali kada uhvate malo treninzima ovoga kluba. Mno- autom. Matej je smješten u domu s vremena za sebe, knjiga, lopta i Sky- gi govore da Alen pokretima, drugim učenicima i pohađa La Lu- pe glavna su im zanimacija. Ne izla- anatomijom tijela, pozicijama miere School u gradu La Porte, ta- ze često jer to u Indiani nije uobiča- na travnjaku pa čak i frizurom kođer u Indiani. Nije imao nikakvih jeno - kod njih tinejdžeri izlaze tek na podsjeća na Luku Modrića. Još problema, vrlo brzo se privikao i od- koledžima. Život im je, ukratko, po- je važnije što mnogi smatraju lično se snalazi. stao kao iz filma. Veliko božićno drv- da je jedna od najvećih nada Di- Školski dan im je prilično ce s mnoštvom poklona samo za tebe, nama zahvaljujući svom izvanse- zanimljiv, ali i naporan. Kada nije brojni roštilji, mnogo useljenika, škol- rijskom talentu. Šef omladinske košarkaška sezona, dan im započinje ske utakmice koje uživo prati 50 000 škole kluba iz Maksimira izjavio treningom u šest ujutro, a za vrijeme ljudi, Obama ti je predsjednik… Mi to, je da je Alen moćan s loptom za košarkaške sezone škola im počinje svoje godine i da ga spominju po u osam sati ujutro doručkom u s druge strane, gledamo samo u ame- ričkim, tinejdžerskim, romantičnim cijeloj Europi kao najbolje što će školskoj kantini. Zatim imaju scho- se u idućih nekoliko godina moći ol meeting na kojem se iznose oba- komedijama. Učenje im ne zadaje probleme. pronaći na ovim prostorima. vijesti profesora i učenika. Dnevno Svi smo ponosni što je baš naš imaju osam školskih sati, a prvi sat Obojica su prvo polugodište završili s 5. Kažu da je tamo škola puno lakša od vršnjak ušao u prvu momčad Di- počinje u 8.40. Poslije škole imaju nama i naravno da mu želimo trening, večeru i study hall, odno- naše, a i između redaka smo izvukli da puno uspjeha i svu sreću u dalj- sno svakodnevno, obavezno dvo- razredni kolege nemaju previsoku in- njem treniranju. satno učenje. teligenciju. Mislav se hvali kako je naj- bolje riješio test iz matematike, imao je čak 95% točno riješenih zadataka. Promatraju ih scouti s raznih fakul- teta, a već su dobili i brojne ponude prestižnih fakulteta u Americi, poput University of Illinois, Vanderbilt Uni- versity, Marquette i Northwestern. Obojica su odlučila studirati busine- ss management. Ne sumnjamo da će dečki nastaviti ostvarivati vrhunske Mali od lopte Pronađi uljeza rezultate u košarci i u znanju. 56 mimladi List III. gimnazije
    • PREPORUČAMODeset filmova koje morate pogledati U doba torrenta filmove je jakoO ukusima se lako nabaviti. Ovdje je moja top- ten lista filmova koji bi vam se mo- gli svidjeti i koje možete lako skinu-ne raspravlja ti (zato je naziv na engleskom), osim ako SOPA zaživi. Molim vas da me ne tučete po hodnicima ako vam se film ne svidi. Antonio Dominik, IV. e Mary and Max Iako će vam se ovaj Up crtić u početku Into the wild učiniti malo nastran Crtić za koji kažu da im, uvjeravam je vas da je kasnije sa ispričao ljepšu ljuba Čovjek ode i više se svim u redu. Go- vnu ne vori o dopisivanju priču u sedam min vrati. Idealno za sv između male uta nego e Mary i jako velikog što je to Stephenie one koji su fizički jo Maxa. Meyer š učinila u četiri knjig uvijek tu, a u misl e. ima prolaze cijeli svijet. Red Riding Hood The Notebook The Smurfs Crvenkapica i vukod- Nju, nju, nju, mwa, iritantni su i cije- nju, šmrc. Svi pla- lak koji terorizira cijelo lo vrijeme pjevaju, ču gledajući ovaj film, selo. Do kraja ne znaš ali nas lijepo pouče plačite i vi, nitko vam tko je vuk, a onda odeš kako biti dobar čo- neće zamjeriti. u krevet. vjek. Transamerica Spirited Away Sunset Blvd. Transvestit (Felicity Remember Me Crtić japanske pro- ili kako me ko- Huffman) sazna da Za sve one koji dukcije čija radnja za- knula. Pouka: pa- ima sina s kojim hoće Edwarda počne kad se roditelji zite kamo ćete s se sat i pol vozi po mrtvog. Film je, male Chihiro pretvore pokvarenim au- SAD-u. inače, divan. u svinje. tom.List III. gimnazije mimladi 57
    • Čitajte za svoj guštPREPORUČAMO Od starog i poznatog do potpuno novoga Matea Šoštarić, I. b i Petra Plivelić, IV. a Ne sviđaju vam se školske lektire ili vam je već dosta teške literature i prisile, a željeli biste čitati? Nudimo vam nekoliko naslova uz koje ćete se opustiti i zaboraviti svoju svakodnevicu. Vikend u Parizu iz stvarnog svije- adolescentske elite Njihova ljubav za- Robyn Sisman ta ode u knjigu. Na- na Upper East Sideu pravo je nemoguća, pisana su tri dijela u New Yorku. Oni su iako su si suđeni. Sve ono što svi mi knjige i svakako sa- svi pametni, mla- Ipak, oni pronađu potajno priželjku- vjetujem svima koji di, lijepi, žive luksu- rješenje, makar se jemo glavni lik ove vole pustolovne ro- znim životom i nose zbog toga morali knjige ostvaruje. mane da pročitaju savršenu odjeću. Ži- vratiti u prošlost. Knjiga se čita u jed- sva tri dijela. vot im zagorčava je- dino Tračerica koja Knjiga nom dahu i teško ju je odložiti. Pisana je Bez kočnice putem svojeg bloga sutrašnjice jednostavnim i svi- Sarah Dessen iznosi na vidjelo sva- Cecilia Ahern ku tajnu i svaki trač. ma pristupačnim Već priznata au- Deklaracija Ovo je knjiga o Po ovim djelima sni- stilom. Auden, dobroj dje- torica mnogih be- Gemma Malley mljena je i TV serija, vojci sa sjajnim ocje- stsellera ovaj je put koja nam također pli- Knjiga je pisana nama, koja noću ne pretvorila svakod- jeni pažnju i modno u obliku dnevnika, spava. Shvaća koliko nevno u magično. nas inspirira. (XoXo) spada u znanstvenu je obična i želi avan- Ova čudesna priča fantastiku, ali ne bi ture, stoga se seli k o obitelji, boli, pri- bilo neobično da se jateljstvu i ljubavi ocu i novoj maćehi radnja ostvari. Zbog glavnim nam likom, gdje se opusti, poč- prenapučenosti Ze- djevojkom Tamarom ne živjeti potpuno mlje ljudi su ograni- Goodwin, dokazuje bez kočnice i proživi čeni na samo jedno da sutrašnjica ite- najbolje ljeto u svom dijete, a ostala djeca kako može utjecati su višak i šalju ih na životu, koje ne može na sadašnjost. Daje planet Major gdje su uvijek kontrolirati. nam pouku o životu zatvorena i rade za i o istinskim vrijed- opće dobro. Saznaj- nostima postojanja. Mi djeca s te kako izgleda nji- kolodvora Zoo hov život i neće vam U sebi Kai Herman biti žao utrošenog Pali anđeo, Stephanie i Horst Riecka vremena. Kušnja i Meyer Srce od tinte, Potraga Ia k o j e r o m a n Ova knjiga ostala Krv od tinte, Lauren Kate je u sjeni planetarno već dugo na polica- ma, tema mu je još Smrt od tinte Ova trilogija nije popularne Sumrak uvijek vrlo aktual- Cornelia Funke još jedna hrpa ro- sage. Djevojka Me- Dvanaestogodiš- mantično-fantastič- lanie Strayder odbi- na. Knjiga je napi- njoj Meggie život se Tračerica nih gluposti. To su ja napustiti svoje ti- sana prema istinitoj priči i sadrži istini- promijeni kada sa- Cecily von knjige koje se ne is- jelo koje je zaposjela zna da njen otac, po Ziegsar puštaju iz ruku. Ima- duša, Lutalica. Svijet te iskaze maloljet- je pokoren dušama i zanimanju knjigo- ju elemente nad- nih ovisnika i nji- Ovaj ciklus od de- naravnog, ali oni se malo je nenapadnu- vezac, ima poseb- hovih obitelji. Iako nu moć - kada čita vet knjiga (koliko ih čine vrlo mogućim i tih. Pratimo radnju vrlo potresna, ova je knjige naglas, likovi je do sad kod nas stvarnim. Djevojka vezanu za nekoliko knjiga vrlo zanimlji- ili predmeti iz knjiga objavljeno) povest Luce suđena je lju- ljubavnih trokuta i va i svakako ju vrije- prijeđu u stvarni svi- će vas u skandalo- bav Danielu Grigo- čini nas napetim do di pročitati. jet, a zauzvrat nešto zan i zanimljiv život riju, palom anđelu. samog kraja. 58 mimladi List III. gimnazije
    • Savjeti Modne Mačkice RAZBIBRIGA Back in past - ajme… Počeli smo se odijevati prije 170 000 godina, a danas su neki u fazi razodijevanja Alena Kananović, II. a Klimatske promjene dovele sudo izuma odjeće prije otprilike170 000 godina. To znači da su lju-di tisućama godina živjeli au natu-rel, prije nego što im je palo na pa-met pokriti se. Dok je njihov najvećimodni vrhunac vjerojatno bio samčin pokrivanja tijela, samo 170 000godina poslije naši djedovi i bake po-brinuli su se da tu ne bude kraj ovojevoluciji. O da, kakve su samo mod-ne kreacije izbacili na tržište.Hodajući cirkus Ustvari, trebali bismo im biti jakozahvalni jer, ako ništa, bar se slatkonasmijemo dok gledamo njihove sli-ke. Isto tako ćemo zahvaliti na tome Navuci-svucišto se vremena mijenjaju, pa tako i Sigurna sam da ste već navikli namoda, jer se mi, „modno vrlo osvi- stalno prigovaranje roditelja, neštoješteni“ klinci, vjerojatno ne bismo u stilu: „Samo kupuješ nove stvari,složili s prijašnjim ukusom. Šašave, stare ti ispadaju iz ormara. Znaš, usmiješne i čudne kombinacije upot- moje vrijeme postojale su samo jed-punjavale su uber-kul frizure koji- ne traperice, nekoliko majica (bijelema se ne možemo dovoljno nadivi- obavezno) i tenisice.“ Pa normalnoti. Tata mi još uvijek nije otkrio tajnu da jesu kada su u školi bili u kutama iuvijanja šiški, ta me tehnika jedno- klompama, nije bilo potrebe za ovimstavno očarala (zaprepastila!), a tek silnim stvarima koje mi imamo. Amamin minival na vrhu glave. možda bi tako bilo bolje i nama jer današnje tinejdžerice i ovo more odjeće što imaju pokušavaju svesti na minimum. Možda će uskoro roba ponovno nestati, a za 170 000 godi- na neki će blento pomisliti da je izu- mio nešto posve novo što će nazvati odjećom i služit će za pokrivanje ti- moda. Goli trbuh u školi potpuno je jela. Ma da, divno! normalna pojava, jer to je „moder- no“. O zdravstvenim posljedicama Manje je više takvog odijevanja neću ni pričati, Da, ovaj je podnaslov točan ako ali mogli bismo razmisliti o neče- govorimo o manjoj količini fasade mu što se zove primjerenost. Mož- koju svakodnevno stavljamo, a ne da sada zvučim kao nečija mama ili o odjeći koje je na tijelu sve manje i baka, ali da, i ja sam djevojka, i ja manje. Mi se bakama smijemo kako znam izbaciti guzu i pokazati goli su izgledale kada su išle na žurke, trbuh, ali valjda postoji neka grani- ali bolje i smijanje nego zgražanje ca. A škola je definitivno ta granica! kada one vide svoje unuke kako Znam da je to super i sexy, dečki to izlaze van. Kratke majice ispod ko- vole, ali ne zaboravite da školu di- jih se ne nosi potkošulja, hlače ni- jelimo i s, ne biste vjerovali, profe- skog struka i tange koje vire nova su sorima.List III. gimnazije mimladi 59
    • RAZBIBRIGA Sa školskih hodnika Kupite Bonton Tražili ste iskrene i stvarne članke, a dobili ste briljantnu kolumnu [bar ju ja tako zovem op. ur.] – pomirite se s tim. Petra Plivelić, IV. a Možda ne znate, ali ova kolumna, Genetske mutacije koja se već neko vrijeme redovito po- Već nas duže vrijeme muči promet- javljuje na zidnim novinama, pokre- ni krkljanac na školskim hodnicima, nuta je na nagovor jednog našeg dra- pitali smo se kako riješiti probleme gog anonimnog čitatelja koji nije bio neprohodnosti tijekom odmora, su- zadovoljan našim dotadašnjim ispra- dara izvjesnih učenika, ozljeda i gu- znim tekstovima, već je bio željan pra- bljenja stvari u gužvi... Ponudili smo vih izvještaja sa školskih hodnika ili, nekoliko rješenja i prevenciju tekućeg kako se meni čini, fino napisanih tra- problema. Dok ne nabavimo sema- čeva (s dozom anonimnosti, sarkaz- for, bilo bi lijepo kada bi se svi učenici ma, humora, ironije, ali i istine). Is- kretali nekom jednakom prosječnom prva, pomislili smo da kolumna neće brzinom (a ne da je vođa kolone net- biti čitana, da se učenicima neće svi- ko sporiji od puža). Isto bi nam tako djeti, no zamislite naše čuđenje kada Gdje je semafor? svima bilo bolje kada se grupice ne svaki odmor ugledamo dvije do pet bi nekontrolirano i nepristojno for- osoba pred zidnim novinama. Prizna- mirale točno na sredini hodnika (tako masu nasloniti na najmanje četiri or- jem, zanimalo me kako će učenici pri- da ne možeš ni lijevo, ni desno, a ni marića. U prevenciji gužve pomoglo hvatiti članke, stoga sam promatra- ravno). Nemam ja ništa protiv stvara- bi čekanje određenog sata pred za la znatiželjne čitače kada bih se našla nja grupica, ali te bi se grupice možda njega namijenjenom učionicom, a ne u blizini i uvidjela sam da zaista pro- mogle koji put i pomaknuti kada uvi- duž cijelog hodnika. Evo primjer da čitaju članak do kraja (da ne gledaju de da stvaraju kolaps, ali naravno to pojasnim, dakle, ako razred ima slje- samo fotografije), da se smiju dok ga u našoj školi nije običaj. Kada učenici deći sat nastavu u učionici 52, učeni- čitaju i da odlaze komentirajući ga. okupiraju određenu površinu, zauz- ci tog divnog razreda čekat će taj isti Bila sam zadovoljna. Očito, što je čla- mu stav kontraposta, ljepši spol na- sat na svim klupicama od učionice 52 nak trivijalniji i jednostavniji, djeci se tefteri torbice na ruku u predjelu lakta do učionice 58 i u svim međuprostori- više sviđa, a kako su novine tu zbog pod pravim kutem (tzv. Barbie sin- ma. Zatim će doći razred koji ima slje- učenika, tj. da budu čitane, i mi smo drom), a grublji spol započne doka- deći sat nastavu u učionici 56, neće se prilagodili skromnim zahtjevima zivanje i nadmetanje u popularnosti, imati gdje sjesti ni stati, stoga će se cijenjene publike. doraslosti, nadmoći ili čemu već (tzv. stacionirati negdje na sredini hodni- Ukoliko ne znate gdje se u školi džungla sindrom). Najbolje od svega ka. Naići će drugi razredi i, eto, nastao nalaze zidne novine ili niste u stanju je kada određena osoba pokuša doći je krkljanac. Postoji čak i jedna dobra doći do njih, i ovdje ćemo vas upo- do svog ormarića, ali to nije mogu- strana tih stalnih krkljanaca – bez pro- znati s našim zapažanjima, dogodov- će jer je neki nedavno evoluirani ma- blema možete izbjeći ljude koje ne že- štinama, informacijama, kritikama... turant odlučio cijelu svoju tjelesnu lite vidjeti. 60 mimladi List III. gimnazije
    • Ptice selice sve veći broj udubljenih i uništenih RAZBIBRIGA Još jedan dokaz nepoznavanjabontona, tj. pristojnog ponašanja u ormarića, uništenih stolica, pošara- nih zidova... Znam, nije to ništa novo, Učenički biseri ali nekako sam se nadala da će evo-javnoj ustanovi jest nediskretno sva- lucijom djeca postajati sve uglađeni-koodmorno gugutanje zaljubljenih ja, no izgleda da se nešto pošemerilo.golupčića od kojih se većini učenikadiže kosa na glavi ili im se oči već na- Da, skoro sam zaboravila spomenu- ti ono „divno smeće“ koje ta „miro- Prof.:gonski prevrću. Na početku su tjele- „Što je tosne tekućine izmjenjivali po hladnim ljubiva djeca“ ostavljaju iza sebe. Ako retardacija?“kutovima, a sada su se ohrabrili i oku- imate sreće i poslije velikog odmora Učenik: „Jel’ topirali toplije krajeve, sredinu hodnika. zatečete se pored klupica ili na stepe- mislite na mentalnuZa to vrijeme, sanjarski raspoložene nicama, moći ćete vidjeti taj „kreativ- retardaciju?“drugašice promatraju zgodne četvr- ni nered“ kojim se djeca izražavaju. Prof.: „Samo u tvomtaše i strepe u strahu od onoga dana Ovdje savršeno pristaje izreka – kuda slučaju.“kada će odlepršati iz škole. Ne znam oni prođu, tu trava više ne raste. Prof.:pričinjava li mi se, ali jato golupčića se Najzabavniji je dio odmora pro- „Waskonstantno povećava (ovakvim tem- matranje učenika koji u zadnji čas u am ponavljaju za test, ispravak ili odgo- machst d ?“pom za odašiljanje ljubavnih poruka Wein achten se varanje, kako mahnito hodaju gore- : „Ich esiz našeg tradicionalnog valentinov- Učenica dolje po hodnicima, ponavljaju drugi- vin jentinaskog sandučića morat ćemo angaži- sarma, s ma nerazumljive definicije i pojmove Prof.: tina.“rati Hrvatsku poštu). Zaista nemam u nd janjeništa protiv toga da se dvoje mladih poput mantri, mijenjaju boje, neki se „Kako se čak i tresu od muke ili straha. Dobro, zove životinjaljudi voli, ali malo mi je čudno što to- zanimljivo je gledati druge, ali kada slična jelenu kojaliko njih ima potrebu to konstantno smo sami u takvoj situaciji – nije fora. ima rogove?“javno izražavati, i to pred profesorima. Učenik: „Deva.“ Prof.: Sljedeći, malo veći, problem je ve- Počelo je drugo polugodište, neće- „D a, postojelik broj djece koja zasigurno ima- mo se ni okrenuti, a već će biti kraj. aju 5 i djeca koja imju velikih problema s „mokraćnim i Nama maturantima polugodište će uće je!“ iz fizike! Mog još brže proći, zato drž’ te se i učite vi iprobavnim sustavima“ kada pet od Učenik: „Mitosedam odmora provedu na WC-u. sad da ne biste bili u panici pred kraj legende ni su stvarini. Pa ili da ne biste završili na popravni- us tataNije li to zabrinjavajuće? Pitam se Prof.: ni da mi je Ze kodsamo jesu li jadnija ta djeca koja tru- ma. Sigurna sam da se ljepše kupa- „Koji je ne bih imao 5ju sve oko sebe ili ona koja nemoćno ti u moru i hvatati zrake sunca nego vas.“ najveći planet?“pod odmorom trpe jer ne stanu u WC se preznojavati učeći i strahovati. Ne- Učenik: „Venera!zbog gužve pa onda još jadna trpe i davno, jedna nam je profesorica odr- Nije, a?“ žala divan, motivirajući govor čija je Prof.:pod satom jer im većina profesora ne „Ovo je jedvavjeruje da moraju obaviti nuždu. Neki pouka glasila ovako – „Učite ili umri- za 2.“najčešće trpe do povratka kući jer im te!“ pa i ja vama slično poručujem. Učenik:se jednostavno gadi ući u WC nakon Ukoliko ste slučajno svjedok neke „Ma, profesorice, imat ću jašto je cijela smjena ostavila nekakav ekskluzivne situacije ili čak u njoj i 5 na kraju. “trag ondje. sami sudjelujete ili samo imate po- Prof.: „Ako ćeš ti imati 5, hvalu ili prigovor na rad novinarske onda se ja farbam uKreativni nered skupine, slobodno nam pošaljite de- plavo i biti ću visoka Zamijetili smo i „izuzetnu mirolju- taljan izvještaj na naš mail novinar- 180.“ Prof.:bivost“ naših milih suučenika (pose- ska.treca@gmail.com. Obećajemo „Jadnabice muških), stoga nas više ni ne čudi vam da ćemo sve objaviti. tvoja mama! Ja mislim da je ta žena najsretnija kada ti odeš u školu da ima sedam sati odmora za dušu.“ Prof.: „Što je to pH vrijednost?“ Učenik: „pH Prof.: vrijednost je tablica: „Što je to 0 - 7 je alkohol, 7 je slobodni voda a 7 - 14 je pad?“ Učenik: „ sapun.“ Bungee jumping!“ Čak još netko i staneList III. gimnazije mimladi 61
    • RAZBIBRIGA Zanima vas smiješe li vam se zvijezde. Mogu vam odmah reći da se ne smiješe. Antonio Dominik, IV. e Horoskop Ovan (21. 3. – 20. 4.) Lav (24. 7. – 23. 8.) Strijelac (23. 11. – 21. 12.) Iako ti škola nikada nije bila do- M  oj će te rad potaknuti da poč- T  voja glavna osobina ove godi- bra strana, sad će stvari ići još neš proučavati astrologiju. To- ne bit će – zloba. Nemoj da te gore. Pazi da ne zaspiš na dan liko si talentirana da će tvoje baš u potpunosti okupira jer će pisanja državne mature. zanje vrlo brzo preteći moje. te ljudi još manje podnositi. Zapamti: stvar je u natalnim Selotejp ne služi za depilaciju. Svoje moguće psihičke proble- kartama. Imaj to u vidu svake sekunde me rješavat ćeš čišćenjem. Ne- red u glavi ne može se riješiti  Čvrstoća i realnost postat će ove godine i sve će proći u redu, pravljenjem reda u svojoj oko- tvoje najveće vrline i doživjet osim ako ti netko nešto ne po- lini, ali će ti svakako pomoći u ćeš društveni procvat. Pazi kloni. organizaciji. kome što govoriš jer bi mogao završiti u zatvoru, iako je doba diktature daleko iza nas. Jarac (22. 12. – 20. 1.) Bik (21. 4. – 21. 5.) K  reveljenje ti nikako neće po- moći u rješavanju aktualnih I  maš li više stvari za rezanje u Djevica (24. 8. – 23. 9.) problema. Čak bi te moglo do- ladici, makni ih i ostavi samo vesti do loma nosa, a tvoj deč- jednu. Mogla bi otkriti zani-  iz recesije pronaći ćeš u Izlaz proizvodnji kipića od halita. ko to nikako ne želi. mljivu igru škarama zbog koje će te zvati „Meri bez dva prsta“. Nažalost, neće biti previše po- Tehnika te nikako neće služiti pularni jer se ne smiju prati. – sve što radi na struju jedno- Razlog brojnim tvojim proble- Guglaj pa ćeš vidjeti. stavno će pocrkavati. Rješenje mima bit će gumice s placa problema leži u onim stvari- Tvoja rasipnost, relativno astro- koje se koriste za vezanje perši- ma koje rade na navijanje i zato nomskih razmjera, dovest će na. Ako slučajno kupuješ povr- odmah kreni u nabavu. te do dobitka. Sretni brojevi za će, kupnju mrkve, celera i per- loto leže na tvojoj putovnici. šina ostavi nekom drugom. Vodenjak (21. 1. – 19. 2.) Blizanci (22. 5. – 21. 6.) Vaga (24. 9. – 23. 10.) U SF seriji vidjet ćeš glavnu glu- micu u žutom kombinezonu za P  rilikom svog prvog pranja  U 10. mjesecu bi oko tebe mo- jednokratnu uporabu. To se ne poda slomit ćeš nokat. Zbog glo biti mnogo padova. Prepo- nosi po cesti, ali se možeš za- histeriziranja ćeš slomiti i pod- ručujem da tada što manje izla- posliti u jednoj staji u Petrušev- lakticu. Majci bolje pomaži cu. ziš da te to sve ne shrva. pranjem suđa i prozora (i osta- Iako ti je posjećivanje Chatro- log što je stakleno). Trošit ćeš abnormalne količi- ulettea postalo prava zanima- ne mina za tehničku. Prepo- Život će ti biti pun eksploziji- ručujem da odmah kupiš cijeli cija, pripazi da svaki put, kad ca koje bi sve ljude, osim jedne završiš sa seansom, iskopčaš paket u Narodnim novinama, osobe, mogle otjerati od tebe. a krajem godine pogledaj je li kameru iz računala. Ostatak života provest ćete za- problem u tehničkoj. jedno. Rak (22. 6. – 23. 7.) Ribe (20. 2. – 20. 3.) S  ramotno je da još ne znaš Škorpion (24. 10. – 22. 11.) O  vo je tvoja godina stvaranja. taggati ljude na slikama na Fa- Postat ćeš opsjednuta „inači-  Ne znam čime ćeš se baviti jer cebooku. Upiši jedan od broj- com B“. Sve što ćeš kupovati je to individualno, ali jako pazi nih besplatnih informatičkih morat će nositi tu oznaku. Znaj da ne uzrokuješ smak svijeta. tečajeva jer tamo možda leži da to nije dobar izbor – „inači- Na Staru godinu imat ćeš izlož- tvoje spasenje. ca A“ bolje je kvalitete. bu u AKC-u Medika. Šumeće se tablete prvo otope Nemoj postati ovisan o marihu-  Iako se šiljenje Labella čini u vodi, a onda se to sve popi- ani jer bi mogao početi pušiti kao izvrsna tehnika za njegovo je. One se ne piju kao normalne mirisne štapiće. To će ti uništi- oblikovanje, pazi gdje to radiš tablete ili kapsule. Prihvati moj ti pluća i, što je još gore, zapa- i potrudi se da te nitko nikada savjet i manje ćeš podrigivati.. lit ćeš si jaknu. ne uhvati u tom činu. 62 mimladi List III. gimnazije
    • -2 - i više nego dovoljno! RAZBIBRIGA Autorica: Iva Pavlović, 1. cList III. gimnazije mimladi 63