Your SlideShare is downloading. ×
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Labos  (SŠ - LiDraNo 2014.)
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Thanks for flagging this SlideShare!

Oops! An error has occurred.

×
Saving this for later? Get the SlideShare app to save on your phone or tablet. Read anywhere, anytime – even offline.
Text the download link to your phone
Standard text messaging rates apply

Labos (SŠ - LiDraNo 2014.)

201

Published on

LiDraNo 2014, Primošten …

LiDraNo 2014, Primošten

Published in: Education
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total Views
201
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
1
Actions
Shares
0
Downloads
2
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

Report content
Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
No notes for slide

Transcript

  • 1. ©kolski list Prirodoslovne πkole Vladimira Preloga Zagreb, veljaËa 2014., broj 18 cijena 17 kn www.psvprelog.hr info@psvprelog.hr Julijana MatanoviÊ: „Ja sam osoba s greπkom u biografiji” Usvojiti “Kulturu turizma” Sramotno kotiranje hrvatskih uËenika - - njihova krivnja ili krivnja sustava Napad modernih ovisnosti na osovinu ËovjeËanstva, razum
  • 2. ZZaa iizzddaavvaaËËaa:: Prirodoslovna πkola Vladimira Preloga Ulica grada Vukovara 269 10 000 Zagreb tel./fax. 01/6184 780 centrala 01/6184 772 RRaavvnnaatteelljj:: Zlatko StiÊ GGllaavvnnaa uurreeddnniiccaa:: Eugenija Prπa UUrreeddnniiππttvvoo:: Filip MatijeviÊ, Marta NikiÊ, Marin –akoviÊ NNoovviinnaarrii:: Eugenija Prπa, Filip MatijeviÊ, Marta NikiÊ, Marin –akoviÊ, Ivor Zvonimir Kruljac, Lovro RomiÊ, Antonia ©antek, Filip »erepinko, Lucija BraπiÊ, Ana IslamoviÊ, Matea KlenoviÊ, Kaja BariÊ, Igor JerkoviÊ, Katarina Dogan, Antonija GolubiÊ, Martina Maruna, Martina DrugoviÊ, Lucija KlariÊ, Lucija Barun, Petra FranËiÊ LLeekkttuurraa:: Henrieta BarbariÊ, prof. FFoottooggrraaffiijjee:: Filip MatijeviÊ, Martina DrugoviÊ, Ivor Zvonimir Kruljac CCrrtteeææ:: Grgur Akrap FFoottooggrraaffiijjaa nnaa nnaasslloovvnniiccii:: Filip MatijeviÊ VVooddiitteelljjiiccaa nnoovviinnaarrsskkee sskkuuppiinnee:: Lana Ruπnov PeriÊ, prof. GGrraaffiiËËkkaa oopprreemmaa:: Ëlanovi Novinarske skupine TTiissaakk:: Prinera grupa RRiijjeeËË uurreeddnniikkaa EEkksspplloozziijjaa ssuuppeerrnnoovvee Sramotno kotiranje hrvatskih uËenika - njihova krivnja ili krivnja sustava? Prelogovci pokazali sva svoja umijeÊa i dobro srce Step Afrika ujedinio razliËitosti kroz komunikaciju plesom Napad modernih ovisnosti na osovinu ËovjeËanstva, razum ZZnnaannssttvveennii ffeennoommeennii Mlade snage P©VP-a Uspjesi naπih uËenika na dræavnim natjecanjima SreÊa nikad nije umanjena kada je podijeljena s drugima „Ako nahraniπ gladnog psa, neÊe te ugristi. To je osnovna razlika izmeu psa i Ëovjeka“ »ovjek sa sto medalja Svaki uËenik ima svoju priËu SSttrruuËËnnaa lliitteerraattuurraa Dezinficirajmo tramvaje Ja sam osoba s greπkom u biografiji Biciklom po Europi i nazad IIssttrraaææiivvaaËËkkii rraaddoovvii Kako su kava i najvaænija sporedna stvar na svijetu promijenili naπe æivote Nezbrinuti spomenici Usvojiti kulturu turizma PPoodd mmiikkrroosskkooppoomm AkTer Fest Imaπ zadatak - imam rjeπenje Novinarstvo je kao torta od Ëokolade, sa πlagom na vrhu Javno govoriti o seksu nije loπe, samo puno koπta LLaabboorraattoorriijjsskkii ddnneevvnniiccii Namjeravam svirati i uæivati, a ne biti poznat ©minkanje nije samo nanoπenje boje na lice »ovjek je Ëovjeku… Moje drvo je ondje negdje I ove godine…zamjenik svetog Nikole u naπoj πkoli Vukovar na raskriæju proπlosti i buduÊnosti JJeeddnnoolliikkoo ggiibbaannjjee „©to je u dræavi bolja glazba, bolja Êe biti i dræava“ Spojili smo ugodno s korisnim Vijesti iz knjiænice NauËila sam æivjeti s dijabetesom TrËanjem mijenjajmo dijabetes Nije bitno pleπete li dobro - veÊ dajete li sve od sebe MaËevanje, ronjenje, ples, ragbi…tko bi uz to mislio na nogomet i koπarku NNaa tteerreennuu Antarktika - zato πto u Zagrebu nema snijega ICYS 2013.godine na Baliju bio je neprocjenjivo iskustvo Tragovima prirode i proπlosti Najpoznatiji KemiËar Na Svijetu KKuullttuurraa ssttaanniiccee Zlatno doba televizije ovih je godina na vrhuncu AnarhiËan country Ove pjesme ne bismo Ëitali svojom voljom Osuivanje da bi se odala poËast tradiciji Preporuke knjiæniËarke „Æivot je crtanje bez brisanja“ Posljednja crta obrane Sofoklov Kralj Edip (na samo Ëetiri stranice) S a d r æ a j impressum 1 2 3 4 6 9 13 14 15 16 17 19 20 22 24 25 27 30 30 31 32 39 35 38 39 40 41 43 44 44 45 45 46 47 49 52 54 55 56 57 58 59 60 61 61 62
  • 3. Eksplozijasupernove 1 RijeËurednice ©©ttoo ËËiittaattee?? KKaammoo gglleeddaattee?? »»eemmuu ssee uuooppÊÊee nnaaddaattee?? Ta pitanja zvuËe malo previπe filozofski, no nije vaæno. Kada ste veÊ dobili ovaj Ëasopis u ruke, proËitajte ovaj poËetak da vas mentalno pripremi za ono πto slijedi. Vjerojatno se svatko od vas nada da Êe pronaÊi neπto u ovom Ëasopisu. Nadate se Êete pro- Ëitati neπto zabavno. Moæda se nadate smijehu ili nekoj vrsti odgo- vora na neko vaπe pitanje. A ljudi u naπim godinama imaju jako pu- no pitanja, veÊinom onih na koje nema odgovora. Moæda se nadate da Êete u ovom Ëasopisu ugledati svoju sliku. Ili pak Ëitate jer se unutra spominje netko od vaπih prijatelja. A moæda se nadate da Êete naÊi neπto besmisleno kao sliku kupusa. Kaæem vam, sve je moguÊe osim ovog zadnjeg nave- denog. Iako Êe kupus biti spome- nut u jednom tekstu. Iz ove πkolske godine izvukli smo sve najsmjeπnije i najzanimljivije, u nadi da Êemo vas razveseliti. Jedna od naπih uËenica posjetila je Antarktiku tako da smo dobi- li izravne fotografije s jednog od najhladnijih mjesta na Zemlji. Upoznat Êete se s radom volontera i s modernim ovisnostima… Pisali smo o atmosferi na pojedinim dogaanjima, o tome kako izgubiti glas na Stepu Africi. »ak smo i o moguÊim problemima koje biste mogli imati razgovarali s logopedicom, o raznim poteπ- koÊama u govoru i uËenju s kojima se ne morate muËiti sami. I neπto πto Êe vas vjerojatno najviπe nasmijati, pisali smo o najza- bavnijim i najsmjeπnijim situacijama u kojima su se naπli vaπi mla- di profesori. Moæda biste nam se iduÊe godine pridruæili na no- vinarskoj radionici? Nadam se da Êe vam Ëitanje biti uæivancija. Barem se nasmijte jer je svaki smijeh po sebi savrπen. Iako moæda Ëudno zvuËite dok se smijete. Ako ne moæete uæivati dok Ëitate, dosaujte se. Jer bez dosade ne bismo znali kada se treba smijati. Glavna urednica EEuuggeenniijjaa PPrrππaa,, 22..ee
  • 4. PISA (Programme for International Student Assesment) istraæi- vanje, kao izvedenica projekta OECD (Organisation for Economic Co-operation and Development) ima ulogu prikazivanja opÊeobrazovne sposobnosti petnaestogodiπnjih uËenika 65 zemalja suradnica iz podruËja ËitalaËkih, matematiËkih te znanstveno- obrazovnih sposobnosti. U ispitivanju je sudjelovalo 6853 uËenika, a prema rezultatima, prosjeËna hrvatska kotacija na ljestvici ËitalaËkih sposobnosti (485 bodova) je za 11 bodova u zaostatku od prosjeka OECD dræava Ëlanica (496 bodova). U pravilu, djevojke prolaze bolje i to sa znaËajnom razlikom od 48 bodova, no neka se momci ne brinu jer su uspjeli probiti razliku od 12 bodova prednosti u matematici, iako u prosjeku od 471 boda Hrvatska i dalje zaostaje za OECD skupinom za 23 boda. Posljednja skupina znanstvene obrazovanosti za Hrvatsku nosi najmanje bodovno odstupanje od 10 bodova s poloæenih 491 u prosjeku, pri Ëemu su oba spola uspjela proÊi koliko-toliko bez vaænije statistiËke premoÊi (iako, djevojkama na volju, uspjele su prelomiti dva boda prednosti u prosjeku). RRiijjeeËËii ssuu vvjjeettaarr Navedeni rezultati proπli su bez neke veÊe buke u uËeniËkim redovima, no vis maior, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Æeljko JovanoviÊ, uzjapurena i crvena lica ustvrdio je: „Zaboravimo zemlju znanja, ovo je katastrofa!“, i jadan je bio u pravu. Nismo dugo trebali Ëekati prije nego su nam uËeni, isku- sni i promiπljeni obrazovni djelatnici poËeli diktirati nove zah- tjeve, navodne potrebe, neizbjeæne reforme, izmjenu obra- zovnog sustava iz korijena i ostale bajne i revolucionalne pro- mjene, kao i veÊ nebrojen broj puta do sada, no problem nije samo u naπem obrazovnom sustavu koji toliko Ëesto stavljaju u odnos s finskim. Ne æeleÊi se pozivati na onu da je susjedu trava uvijek zelenija, trebamo malo pogledati i na nas same, uËenike, temelj i jedini cilj cijelog sustava obrazovanja. Nije li ipak naπa krivnja πto smo se osramotili na ispitima PISA-e? Iskreno go- voreÊi, motivacija i opÊenita usmjerenost na znanje izuzetno je prorijeena u naπim bojnim redovima ovoga Ëetrnaestogodiπnjeg rata za osnovno obrazovanje. Dokle god nam vlada mentalitet poput onoga πto ga je lijepo iskarikirao Ante TomiÊ u svojoj kolumni Jutarnjeg lista; „©to Êe Hrvatu drolja Karenjina. Za æivot koji Êe naπa djeca æivjeti imaju dovoljno πkole”, djeca imaju i previπe obrazovanja za æivot koji Êe æivjeti, Ëak i na odmet. RReedd,, rraadd ii ddiisscciipplliinnaa Naravno, odreene reforme i restrukturiranja od strane ljudi koji uistinu imaju iskustva na pedagoπkim frontama i uËiteljskim stolci- ma bit Êe nadasve korisni, no ruπenjem druπtvenog statusa, kao i onoga financijskoga, dovoljno izmuËenim i radiπnim nastavnicima moæe samo rezultirati njihovom demotivacijom, nevoljkoπÊu te smanjenom uËinkovitoπÊu predavanja, πto posljediËno i nama oduzima jako vaæan faktor, inspirativnu ikonu. Ipak, neovisno o toj ikoni i svim ostalim faktorima, nama bi glavni cilj trebao biti izgra- dnja naπe buduÊnost na osnovi πkolovanja, koje tako drsko zane- marujemo, pritom osiguravajuÊi dobru ravnoteæu uæitka i slo- bodnog vremena te naπeg rada. Obavivπi kvalitetno onaj dio s radom, prateÊi one najosnovnije upute koje bi i magare s kromo- somom viπe-manje zapamtilo, moæda bismo i imali nade oËistiti onu okaljanu sliku Hrvatske i njena πkolstva, ne samo na testovima stranih agencija poput OECD-a (post. PISA), veÊ i na onim domaÊim, poput Dræavne mature, time osiguravajuÊi sebi svijetlu buduÊnost, uz malo volje, Ëak i u ovoj zaluenoj Hrvatskoj, osigu- ravajuÊi obitelj koja Êe doprinositi svojim radom i uspjehom, a ne profaπistiËkim skupovima i gestikulacijama proπlosti koje nas samo prikazuju kao æivotinje na uzdama „stare slave”. 2 Eksplozijasupernove OSVRT NA SRAMOTNI PORAZ HRVATSKOG ©KOLSKOG SUSTAVA PRI POLAGANJU PISA-E Sramotno kotiranje hrvatskih uËenika - njihova krivnja ili krivnja sustava UU nnaappoonnuu ii jjuurrnnjjaavvii pprrvvooggaa ppoolluuggooddiiππttaa oovvee ggooddiinnee,, 33.. pprroossiinnccaa 22001133.. ggooddiinnee hhrrvvaattsskkoo ÊÊee ππkkoollssttvvoo zzaappaammttiittii ppoo nneeuuggooddnnoomm iizznneennaaeennjjuu ππttoo ssuu ggaa ppooddaassttrrllii rreezzuullttaattii PPIISSAA iissttrraaææiivvaannjjaa 22001122.. ggooddiinnee;; nnoo ttrreebbaammoo ssee ss nneellaaggooddoomm zzaappiittaattii:: jjee llii ttoo uuiissttiinnuu iizznneennaaeennjjee Fotografija i tekst:: Filip MatijeviÊ 3.b
  • 5. SS veËana priredba otvorena je glazbeno-plesnom toËkom. Tim od pet pjevaËica i jednog gitarista izveo je poznatu Gotyjevu pjesmu „Somebody“ uz koju je plesalo devet djevojaka s Martinom Bolf na Ëelu. Zatim je uslijedio veliki πkolski zbor pre- dvoen novim i duhovitim profesorom glazbene umjestnosti, Davidom Duvnjakom, prvim profesorom koji je pripremao πkolski zbor nakon profesora Josipa Zenka koji je ove godine otiπao u mirovinu (ali je ipak na veselje sviju prisustvovao priredbi). Zbor je zapoËeo pjesmom „Kupina“, zatim je otpjevao predivnu boæiÊnu pjesmu „Away in a manger“ i planetarno popularan hit Michaela Jacksona „They don’t really care about us“ uz prisutstvo izraæajnog muπkog vokala Lucijana Janka Krnica. Andrej Drenski, Borna Salopek i Luka HorvatiÊ sa svojim su bendom izveli pjesme „Should I stay or should I go“ i svima poznatu „Sretan BoæiÊ svakome“. Borjan Cvrtila je sa svojim bendom izveo pjesmu Kawasaki 3P-a „Ni da ni ne“. GlumaËka skupina izvela je smijeπan igrokaz koji su, navodno, sami improvizirali jer ih je voditeljica ostavila na cjedilu. Uslijedilo je nekoliko plesnih toËaka. Najprije su zapoËeli Ena BeË i Zoran MargetiÊ s predivnim latinoameriËkim plesom, nastavili street dance plesaËi svojom urbanom koreografi- jom, a zavrπile dvije uËenice svojom originalnom izvedbom stepa. Na posljetku su Ëlanovi jednog od triju πkolskih bendova izveli poz- natu boæiÊnu pjesmu „ZvonËiÊi“ na bubnjevima i bongu. Nakon svih zabavnih nastupa, dirljivi zavrπetak omoguÊila su djeca kojima je Volonterska skupina P©VP-a, uz Caritas ZagrebaËke nadbiskupi- je, svojom dobrom voljom i trudom sakupila mnogo divnih darova kojima su se djeca veoma razveselila. Naime, rijeË je o djeci bez roditelja, osobama sa zdravstvenim poteπkoÊama i na druge naËine socijalno ugroæenim obiteljima. U πkolu je doπlo sedmero obitelji iz cijeloga Zagreba kojima je nada u dobrotu i solidarnost bila vraÊena. Na kraju slavlja obratio nam se ravnatelj, od srca nam zaæeljevπi Ëestit BoæiÊ i sretnu Novu godinu. Priredba je bila vrlo zabavna. Trajala je dva sata, a veselje je raslo iz minute u minutu, tim viπe πto su uËenici na tribinama (ali i oni za koje ondje nije bilo dovoljno mjesta) svojim pljeskom i uzvicima entuzijazma podigli atmosferu. Dodatno su nas razveselili skraÊeni πkolski sati. Moæe se reÊi da je sve bilo prekrasno i da Êe se dojam koji je predstava ostavila na nas pamti- ti joπ dugo vremena. 3 Eksplozijasupernove BOÆI∆NA PRIREDBA P©VP-A Prelogovci pokazali sva svoja umijeÊa i dobro srce OOvvooggooddiiππnnjjaa vveesseellaa bbooææiiÊÊnnaa pprriirreeddbbaa ooddrrææaallaa ssee 2200.. pprroossiinnccaa 22001133.. uu vveelliikkoojj ddvvoorraannii,, uuzz nneekkoolliikkoo pprroommjjeennaa.. SSvvaakkee ggooddiinnee mmaarrlljjiivvii ii ttaalleennttiirraannii uuËËeenniiccii PPrriirrooddoosslloovvnnee ππkkoollee VVllaaddiimmiirraa PPrreellooggaa ssmmiiππlljjaajjuu ii uuvvjjeeææbbaavvaajjuu ssvvoojjee nnaassttuuppee kkaakkoo bbii zzaabbaavviillii ppuubblliikkuu kkoojjuu ËËiinnee oossttaallii uuËËeenniiccii ii pprrooffeessoorrii ππkkoollee ttee ssee nnaa ttaajj nnaaËËiinn pprriikkaazzaallii uu nnaajjbboolljjeemm ssvvjjeettlluu.. NNoovviimm uuËËeenniicciimmaa,, rraazzlliiËËiittiimm nnaass-- ttuuppiimmaa,, vveeddrroomm vvooddiitteelljjiiccoomm MMaarrttiinnoomm MMaarruunnoomm,, nnoovviimm pprrooffeessoorroomm DDaavviiddoomm DDuuvvnnjjaakkoomm ttee uuggooππÊÊaavvaannjjeemm ddjjeeËËiiccee ii nnjjiihhoovviihh rrooddiitteelljjaa,, pprriirreeddbbaa jjee bbiillaa uuvveelliikkee ddrruuggaaËËiijjaa oodd oossttaalliihh ttee jjee nnaa nnaass oossttaavviillaa ppoosseebbaann ddoojjaamm kkoojjii jjee iissppuunnjjaavvaaoo rraaddooππÊÊuu ii ttoopplliinnoomm Piπe: Karla RibiËiÊ, 3.b VViilleennjjaaccii DDjjeeddaa BBooææiiÊÊnnjjaakkaa OObbiitteelljj MMaallkkoovviiÊÊ ss nnaaππiimm uuËËeenniicciimmaa PPlleessnnaa sskkuuppiinnaa PP©©VVPP--aa
  • 6. Eksplozijasupernove GG lavni cilj ovog projekta je unapri- jediti regionalnu pomirbu meu naπim mladim srednjoπkolcima (world peace), graditi toleranciju te postiÊi osnaæivanje miπiÊa pomoÊu ritma plesaËica i plesaËa Stepa Afrike. Kroz stepping - jedinstven afriËko - ameriËki oblik umjet- nosti - Korak Afrika donio je umjetnost i energiju za uËenike. Na kraju petodnevnog kampa u Prirodoslovnoj πkoli Vladimira Preloga slijedio je nastup. UËenici i njihovi uËitelji Step Afrike plesali su za svoju zajednicu, pokazujuÊi nove plesne vjeπtine i dijeleÊi pozornicu s ljudima razliËitih kul- tura, jezika i povijesti. UËitelji Step Afrike imali su i samostalan nastup u kazaliπtu „Treπnja“. Naravno, njihovi uËenici doπli su im dati podrπku i promatrati profesionalni ples. VeÊ prvoga dana plesa, uËenici su uzbueno prepriËavali dogaaje i doæivlja- je plesa. Step je ples u kojemu je potrebno mnogo energije, a uËitelji stepa su toËno znali kako pristupiti srednjoπkolcima. Po prvi puta su tri razliËite grupe stupile u svoje prostore kako bi upoznale uËitelje stepa, a na stolovima ih je doËekala gomila sendviËa i sokova. UËitelji su im poruËili kako Êe im to itekako trebati, koliko god bili energiËni. Nakon prvoga treninga, pre- moreni su nam ispriËali kako im je najdraæi dio gledati zgodne profesore kako pleπu, ali i to πto iskoriste apsolutno svu energiju koju imaju. Prije svakog plesa uËitelj bi povikao - Brothers and sisters?! -, a uËenici bi odgovarali - Yes ! - . Koliko su brzo 4 Step Afrika ujedinio razliËitosti kroz komunikaciju plesom SStteepp AAffrriikkaa iizzvvuukkaaoo jjee ssvvee nnaajjbboolljjee,, ssvvee ssnnaaæænnoo ii nnaattjjeeccaatteelljjsskkoo iizz pplleessaaËËaa.. UUssppjjeellii ssmmoo iizzbbrroojjaattii oossaammddeesseett ssrreeddnnjjooππkkoollaaccaa kkoojjii ssuu pprriissttiiggllii iizz HHrrvvaattsskkee,, SSlloovveenniijjee,, SSrrbbiijjee,, MMaakkeeddoonniijjee,, BBoossnnee ii HHeerrcceeggoovviinnee ii CCrrnnee GGoorree kkaakkoo bbiissmmoo ssee zzaabbaavviillii nnaa jjeeddnnoottjjeeddnnoomm pprrooggrraammuu pprroouuËËaavvaannjjaa ttrraaddiicciijjee sstteeppaa.. SSvvii ssuu ssee rraaddoo ooddrreekkllii nnaassttaavvee kkaakkoo bbii ddoorraaddiillii vvjjeeππttiinnee ttiimmsskkoogg rraaddaa,, ddiisscciipplliinnee,, oobbvveezzaa ii rriittmmaa Piπe: Eugenija Prπa, 2.e Fotografije: Martina DrugoviÊ, 3.b PROJEKT STEP AFRIKA U NA©OJ ©KOLI
  • 7. Eksplozijasupernove 5 gubili energiju, toliko su brzo gubili i glasove. Pred πkolom su pokazivali nove pokrete i stvaranje ritma svojim tijelom. Kako je ples sadræavao ritam udaraca nogom o nogu, uzbueni uËenici su tek pred kraj tjedna primijetili da imaju mas- nice veliËine dlana, no to im nije nimalo smetalo. Svi su bili konstantno dobre volje i iskoristili svaki trenutak plesa, a uËitelji su imali beskrajno strpljenje i volju za rad sa srednjoπkolcima, ËineÊi sve najbolje kako bi ih motivirali. PPrreellooggoovvccii nnaa MMTTVV--uu Jednoga dana poslije nastave ostali su sa skupinom prijatelja koji su imali pauzu za jelo. U kratkom vremenu do njih su doπli novinari MTV-a i ispitivali ih o plesu, a kas- nije su saznali da je na njihovoj televiziji objavljena reportaæa o njima. Intervju je proπao s puno smijeha i pohvala. Imali smo priliku promatrati sve tri skupine na proba- ma, πto nas je oduπevilo. Koliko god puta ponavljali pokrete i izmjenjivali koreografi- ju,vladalo je posebno raspoloæenje. To πto su bili iz razliËitih zemalja nikako nije poremetilo timski rad. Iako su toliko razliËiti, kretali su se jednako i slijedili isti ritam, komunicirali su plesom, tako da je cijelu skupinu dræalo isto raspoloæenje. Svatko bi dao apsolutno sve od sebe prateÊi ritam. Svaki promatraË poæelio je biti dio te skupine. UËenici su s nestrplje- njem doËekali 26. travnja 2013. kada se odræao nastup za koji su se pripremali cijeli tjedan. Tribine pune gledatelja s oduπe- vljenjem su pratile pokrete stepa. Nastup je bio najavljen i na Anteni Zagreb, tako da znatiæeljnih oËiju nije manjkalo. Uz velik uspjeh, trud i zabavu, plesaËe je ispratio gromoglasan pljesak. Ples Step Afrike donio je toleranciju, ushit i puno smijeha, ali prvenstveno najljepπa sjeÊanja. ZZaavvrrππnnaa pprriirreeddbbaa PPoonnoossnnii uuËËiitteelljj ssaa ssvvoojjiimm uuËËeenniicciimmaa
  • 8. Eksplozijasupernove 6 PRISUTNOST I POSLJEDICE KOMERCIJALNE TEHNOLOGIJE Napad modernih ovisnosti na osovinu ËovjeËanstva, razum RRaazzvvoojjeemm ii uussppoonnoomm tteehhnnoollooggiijjee ttee iinndduussttrriijjee,, kkaaoo ppoosslljjeeddiiccaa nneeiizzbbjjeeæænnoogg uupplliittaannjjaa kkoommeerrcciijjaalliizzaacciijjee uu iissttee,, rraazzvviioo ssee ooddrreeeennii mmaatteerriijjaalliissttiiËËkkii kkuulltt tteehhnnoollooggiijjee.. PPrriibblliiæænnoo 55,,55 mmiilliijjaarrddii mmoobbiillnniihh tteelleeffoonnaa ttrreennuuttnnoo jjee uu uuppoorraabbii,, oodd ËËeeggaa jjee nnaajjmmaannjjee 11,,11 mmiilliijjaarrddaa ttzzvv.. „„ppaammeettnniihh tteelleeffoonnaa””.. NNaavveeddeennee bbrroojjkkee ssaammoo ppoottvvrruujjuu bbrroojjnnoosstt uuzzrrooËËnniikkaa ËËiinnjjeenniiccee kkoojjuu ssmmoo uu mmoogguuÊÊnnoossttii zzaammiijjeettiittii ttiijjeekkoomm nnaassttaavvee,, uu nnaaππiimm oossoobbnniimm ddrruuππttvveenniimm kkrruuggoovviimmaa,, oobbiitteelljjiimmaa ttee ssvviimm ppooddrruuËËjjiimmaa ggrraaddaa,, oodd kkaaffiiÊÊaa ddoo vvoozziillaa jjaavvnnooggaa pprroommeettaa,, ËËiinnjjeenniiccuu ddaa „„ggaaddggeettii””,, bbiillii ttoo ppaammeettnnii tteelleeffoonnii,, ddllaannoovvnniiccii iillii ggllaazzbbeennoo--rreepprroodduukkcciijjsskkii uurreeaajjii,, ooddjjeelljjuujjuu kkoorriissnniikkaa oodd ookkoolliinnee ttee ggaa ËËiinnee kkaakkoo ssoocciijjaallnnoo iinneerrttnniimm,, ttaakkoo ii ppoottppuunnoo nneessvvjjeessnniimm ookkrruuææeennjjaa Fotografija i tekst: Filip MatijeviÊ, 3.b
  • 9. Eksplozijasupernove 7 SS avrπen primjer za prethodno spomenutu pojavu jest sluËaj iz ameriËkih novina, ubojstvo studenta J.V. (20) od strane N.T. (30). Naime, vozeÊi se vlakom kroz San Francisco, N.T. je usred punog vlaka izvukao vatreno oruæje kojim je naoËigled „prisutnih” mahao te ga viπe puta vadio i spremao sve do trenutka kada je zapucao i usmrtio J. V. „Prisutni” putnici te kasniji svjedoci ubojstva bili su zaokupljeni uporabom svojih pametnih telefona te su prema tvrdnjama bili potpuno nesvjesni napadaËa i njegova ponaπanja. Svojevrsna izolacija, nedostatak svijesti o okruæenju samo su povrπne te trenutaËne posljedice uporabe telefona, dlanovnika ili mp3-playera. Uporabom na dnevnoj bazi postaju kli- mava grana obrambenog mehanizma adolescenata koji i bez toga imaju dovoljno slab i poljuljkan odnos sa svijetom te druπtvom u globalu. Izolacija te umrtvljavanje, s namjerom da se ublaæi teret i napor stresa πto ga izaziva moderni naËin æivota mladih, samo pot- pomaæu konceptu sveprisutnije dehumanizacije i opÊenitog otuivanja Ëovjeka kao sastavnice druπtva. Upravo ti procesi napadaju ionako ranjivu mladenaËku samouvjerenost, sposobnost izraæavanja te kvalitetnog razmiπljanja i donoπenja odluka, s opi- pljivim, trenutaËnim i trajnim posljedicama, za razliku od onih virtu- alnih. Stara je novost, no od izuzetne vaænosti, da je brojnim istraæi- vanjima znanstveno dokazan utjecaj modernih ovisnosti ne samo na decizivne i opÊe orijentacijske vjeπtine, veÊ i na one verbalne i pisalaËke. Potreba adolescenata da se izraze te budu dijelom druπtva prije se oËitovala interakcijom licem u lice kojom su se razvi- jale prethodno spomenute vjeπtine te se stvarale Ëvrste i kvalitetne poveznice, ne samo sa svijetom i druπtvom veÊ i s opÊenitom sposobnoπÊu za stvaranjem boljeg æivota sebi kao pojedincu, ali i druπtvu kao cjelini. ©to se samoga izraæavanja tiËe, vokabular, kao i govorniËke sposobnosti, atrofiraju pod utjecajem i navalom bez- bojnog, kaotiËnog, nestalnog i svepristunog „chat” govora. Cilj je samo prenijeti poruku; emocije, toplina ili Ëak hladnoÊa, boja koju glas nosi, kao i znaËenja Ëestih stilskih figura padaju pokoπene i beskorisne u uporabi ovakvoga govora. TTeecchh--oovviissnnoosstt kkaaoo nnuusspprroodduukktt kkoommeerrcciijjaalliissttiiËËkkoogg ddrruuππttvvaa Naravno, generalna namjena takvih tehnoloπkih mreæa, koja podrazumijeva olakπano povezivanje, prijenos podataka kao i opÊu informatizaciju, nadasve je hvalevrijedna i pozitivna, no granice dobiti i kontrole davno su postale mutnima i nejasnima u svijetu komercijalizma sa ostvarivanjem zarade kao glavnim ciljem. Upravo takva fasada morala i generalnog shvaÊanja namjene postavlja ultimatum potroπaËima, πto ih tjera da kupuju navedene ureaje u svrhu ostvarivanja socijalnog statusa, ne samo na mate- rijalistiËkoj osnovi veÊ na onoj druπtvenoj, interakcijskoj, jer u sluËaju neposjedovanja navedenih prijeti se, naravno bezrazloæno i loπe utemeljeno, no svejedno zaËuujuËe uËinkovito, ekskomu- nikacijom te svojevrsnom degradacijom u oËima druπtva. Ovakav koncept i naËin poimanja joπ se ne nalazi u svome punome jeku no kreÊe sigurnim tempom ka globalnoj i sveopÊoj rasprostra- njenosti. Zasada Ëvrste prepreke i dalje Ëine kako kulturoloπke i financijske tako i dobne granice. TTeelleevviizziijjaa ii iinntteerrnneett,, mmaattiiccee mmrraavviinnjjaakkaa iinnffoorrmmaacciijjaa ii ssnnoovvaa Moderne ovisnosti kao dio stvarnosti mladih ne manifestiraju se samo mobilnim telefonima, dlanovnicima ili glazbeno-reproduk- cijskim ureajima, naime, upravo televizija i internet Ëine osovine zabave i izvora informacija gotovo pa cijeloj populaciji. Televizija, NEKOLIKO RIJE»I SA ZAMJENIKOM RAVNATELJICE I VODITE- LJEM TIMA POLIKLINIKE ZA ZA©TITU DJECE GRADA ZAGREBA, DR. MED. I SPEC. PSIHIJATROM DOMAGOJEM ©TIMCEM BBaavvii llii ssee PPoolliikklliinniikkaa zzaa zzaaππttiittuu ddjjeeccee GGrraaddaa ZZaaggrreebbaa ddiijjaaggnnoossttiikkoomm ii ttrreettmmaannoomm ddjjeeccee kkoodd kkoojjee ssee rraazzvviillaa oovviissnnoosstt oo ddrruuππttvveenniimm mmrreeææaammaa,, ooddnnoossnnoo iinntteerrnneettuu? Posebno se ne bavi ovisnostima veÊ uglavnom s djecom i adolescentima koji su na neki naËin traumatizirani, ali u sklopu obrade ili uoËenih poteπkoÊa ponekad se susretnemo i s takvom problematikom. BBiilljjeeææiittee llii ppoorraasstt pprriijjaavvlljjeenniihh sslluuËËaajjeevvaa ii kkoolliikkoo ssttee iihh ddoo ssaaddaa iimmaallii?? Istraæivanjem koje smo proveli vezano uz koriπtenje druπtvenih mreæa kod dje- ce uoËili smo da sve viπe djece vrijeme provode na druπtvenim mreæama te da nisu educirana u sigurnom koriπtenju interneta. IImmaattee llii sslluuËËaajjeevvaa uu kkoojjiimmaa jjee ddjjeetteettuu iinnddiicciirraannoo tteerraappiijjsskkoo lliijjeeËËeennjjee zzbboogg ppoosslljjeeddiiccaa oovviissnnoossttii oo ddrruuππttvveenniimm mmrreeææaammaa// iinntteerrnneettuu? Naravno da ima, osobito kad takvo ponaπanje- ovisnost uvelike poËinje sprjeËavati dijete-adolescenta u svakodnevnom funkcioniranju. UU sslluuËËaajjuu pprriimmjjeennee tteerraappiijjsskkoogg lliijjeeËËeennjjaa oovviissnniikkaa,, pprraattii llii ssee nnjjeeggoovvoo ppoonnaaππaannjjee ttee mmoogguuÊÊii rreecciiddiivviizzaamm ppoosslliijjee ttrreettmmaannaa ttee ttkkoo nnaaddzziirree ooppoorraavvaakk,, rrooddiitteelljjii iillii ppoolliikklliinniikkaa?? S obzirom da je to jedno novo podruËje joπ uvijek nisu postavljeni algoritmi u provoenju tretmana, barem prema mojim sazna- njima. OOrrggaanniizziirraa llii PPoolliikklliinniikkaa tteeËËaajjeevvee,, rraaddiioonniiccee ii ssll.. uu ssvvrrhhuu sseennzziibbiilliizziirraannjjaa jjaavvnnoossttii ii ssuuzzbbiijjaannjjaa oovviissnnoossttii mmllaaddiihh oo ddrruuππttvveenniimm mmrreeææaammaa?? U naπem kontinuiranom radu senzibiliziramo javnost o odreenim opasnostima koriπtenja druπtvenih mreæa, uglavnom kroz pre- davanja, kontinuirane edukacije struËnjaka te povremene radionice na tu temu. IImmaattee llii uu ppllaannuu ppookkrreettaannjjee nnoovviihh pprroojjeekkaattaa,, iissttrraaææiivvaannjjaa,, rraaddiioonniiccaa uu vveezzii ss oovviissnnooππÊÊuu oo ddrruuππttvveenniimm mmrreeææaammaa?? S obzirom da se putem druπtevenih mreæa, odnosno interneta, moæe Ëiniti ili doæivljavati nasilje /tzv. cyberbulling/, zasigurno Êe nam podruËje rada biti usmjereno kako prema ærtvama nasilja, tako i prema poËiniteljima, dok se, vjerujem, ovisnicima o druπtvenim mreæama neÊemo baviti u veÊoj mjeri. DDoommaaggoojj ©©ttiimmaacc,, ddrr.. mmeedd..,, ssppeecciijjaalliisstt ppssiihhiijjaattaarr
  • 10. Eksplozijasupernove iako u odliËnome startu u utrci za medijsku premoÊ, biva praÊena ostalim sredstvima izvora informacija poput prethodno spomenutih. UnatoË tome, odræava se na prvom mjestu upravo radi Ëinjenice da je ona na neki naËin portal, Ëarobna vrata u svijet trenutaËne i vividne maπte, u svijet razonode i informacija. To je dojam koji ona ostavlja na mlae naraπtaje te rezultira naπim podavanjem njenom utjecaju te Ëestoj ovisnosti o programima i ponudi koja se emitira u naπim toplim domovima svakog od trenutaka tijekom 365 dana u godini. Isto vrijedi i za tek neπto svjeæiji medij, internet. On nije samo sredstvo razonode, veÊ je kljuËna sastavnica kako poslovnog, znanstvenog tako i druπtvenog æivota pojedinca. BivajuÊi tako kljuËnom sastavnicom æivota mladih, on se razvio te proπirio na veli- ki dio aspekta naπih æivota. Sukladno tome, druπtveni krugovi u pravome svijetu kao da su se odzrcalili u stakleno mirnoj vodi je- zera te stvorili svoje preslike, druπtvene mreæe. Facebook, Twitter, u posljednje vrijeme Instagram, Tumblr, Keek, Snapchat, Ëiji korisnici kreirajuÊi mreæe poznatih i nepoznatih lica, usavrπenih figura i neprepoznatljivog karaktera s obzirom na stvarnu osobu stvaraju svijet sam za sebe. Nerijetko sudionici istih mreæa kreiraju idealne i zavidne slike svog karaktera i figure time pokuπavajuÊi nadoknaditi nepostojanost istih karakteristika u stvarnome svijetu, uzimajuÊi tako uzorke izraæaja, stila svojih idola, a joπ ËeπÊe korisnici istih mreæa provode vrijeme prouËavajuÊi te „profile” i savrπene slike time dodatno ruπeÊi svoje samopouzdanje i osobnu sliku sve do toËke kada zapadaju u troma stanja gdje se samo hrane snovima i ispra- znim kreacijama drugih. I tako se taj depresivni lov za publicitetom, pet minuta slave, vrti dok se pod njegovim kotaËima drobe i raaju snovi mnogih mladih. Tijekom cijelog spomenutog lova za slavom mnogi postaju ærtvama cyberbullinga, kao i seksualnog zlostavljanja (nerijetko kao posljedica sextinga). TTeehhnnoollooggiijjaa kkaaoo ddooddaattaakk ææiivvoottuu,, nnee ii oonn ssaamm Apstinencija nije naËin; ravnoteæa jest. Ovom miπlju moæe se zaokruæiti opÊenito pravilo za izbjegavanje situacije kada izrablji- vanjem namjene naπih ljubljenih spravica za razonodu oni posta- ju vlasnici, a mi samo potroπno meso u velikom aparatu razonode i zarade. Jer ovdje se ne radi o tome aparatu, veÊ o æivotu poje- dinca, o jednome licu sa svim svojim Ëarima i manama, ne o bezliËnoj masi osvijetljenoj LCD ekranima. Ureaji bi nam trebali pomoÊi da se opustimo od stresa razonodom koju pruæaju, da iskoristimo njihovu brzinu i dostupnost podataka za bræe oba- vljanje zadataka, time smanjujuÊi moguÊnost za iscrpljivanjem naπe volje, a ne da ih koristimo kao sisaljke upravo te volje. Njihovo postojanje ima svrhu, cijeli mehanizam proizvodnje, pro- daje i uporabe trebao bi imati simbiotski odnos s potroπaËkim druπtvom, no trenutnim razmiπljanjem i djelovanjem ono ima parazitsku ulogu. Njihova sveprisutnost i uplitanje u svaki aspekt æivota, Ëak i onaj intimni te ta silna potreba za publikacijom svakog savrπenog trenutka ozbiljan su i neoprostiv napad na oso- vinu ËovjeËanstva, razum. Kao potroπaËi, u naπoj submisivnoj poziciji naspram tehnologije, odriËemo se svake kontrole nad naπim umom, u zamjenu za svjetovne uæitke. Sada je najgore vrijeme za degradaciju, ali je zato sada najbolje vrijeme za napredak, za razvijanje odnosa, nas samih te cijeloga svijeta. Uz ponueno i dostupno mladima u ovome stvarnome svijetu, ne onome skrivenom u nulama i jedinicama πto paraju svakim mm2 ovog modernog svijeta, bila bi izuzetna budalaπtina ne zgrabiti pri- liku i iskoristiti tih 75 godina jednoga jedinoga æivota pametno i konstruktivno. 8
  • 11. Znanstvenifenomeni 9Mlade snage P©VP-a UU zzaaddnnjjee vvrriijjeemmee ggoottoovvoo ddaa jjee nneemmoogguuÊÊee nnaa nnaaππiimm ππkkoollsskkiimm hhooddnniicciimmaa pprrooffeessoorree rraazzlliikkoovvaattii oodd uuËËeenniikkaa.. RRaazzlloogg jjee ttoommuu nneevvjjeerroojjaattnnoo uubbrrzzaannoo ppoommllaaiivvaannjjee nnaassttaavvnniiËËkkoogg ttiimmaa nnaaππeegg PPrreellooggaa,, ooddnnoossnnoo pprriilljjeevv bbrroojjnniihh mmllaaddiihh ssnnaaggaa.. DDaa bbiissmmoo vvaamm iihh pprreeddssttaavviillii ssaa ssvviihh ssttrraannaa,, ooddlluuËËiillii ssmmoo oo nnjjiimmaa ppiittaattii nnjjiihhoovvee kkoolleeggee,, ppoossttaavviittii zzvvuuËËnniikkee uu zzbboorrnniiccii ii pprriisslluuππkkiivvaattii nnjjiihhoovvee rraazzggoovvoorree,, pprraattiittii iihh ppoodd ooddmmoorriimmaa nnaa kkaavvee ii ssnniimmaattii kkaaddaa nnii sslluuttiillii nniissuu ddaa ssuu ppoodd pprriiss-- mmoottrroomm…… aa oonnddaa ssmmoo iimm ssmmiisslliillii ppiittaannjjaa oodd kkoojjiihh ÊÊee iihh jjooππ ddaanniimmaa bboolljjeettii ggllaavvaa U tiπini πkolske knjiænice zatekli smo profesoricu HHeennrriieettuu BBaarrbbaarriiÊÊ zadubljenu u omiljenu joj lektiru „Vazetje Sigeta grada”. S desne strane oboruæana trima πalicama Ëaja, lijevom je rukom joπ i lektorirala Ëlanke za ovogodiπnji „Labos“. Nije imala izbora… intervju je zapoËeo! Kao bivπoj uËenici ove πkole smjera kemijskog tehniËara, joπ uvijek joj srce zatreperi dok s imenikom pod rukom prolazi kraj πkolskih laboratorija. Iako viπe ne briljira rjeπavajuÊi redoks-reakcije, prof. BarbariÊ veÊ prvu godinu zaredom priprema maturante za dræavnu maturu, organizira posjete kazaliπtima, po- dvodi dramsku skupnu i osmijehom uveseljava hodnike i zbornicu naπe πkole JJee llii VVaamm nneeoobbiiËËnnoo rraaddiittii uu PPrreelloogguu kkaaddaa zznnaammoo ddaa ssttee nneekkaaddaa oovvddjjee ssjjeeddiillii uu ππkkoollsskkiimm kklluuppaammaa?? Ne, ma nije mi neobiËno - odliËno mi je! Oboæavala sam ovu πkolu, zaista, potajno se nadala da Êu se nekako, nekada, vratiti u nju, makar si dijete nasilu upisala tamo, haha. Svi su mi profesori bili izvrsni pa je skroz fora sada kada su mi kolege. I svi su jednako divni kao πto su bili kada su mi predavali! Plus cijela hrpa profesora koje sam viala samo na hodniku, a sada imam priliku razgovarati s njima i uvidjeti kako su zanimljivi. A o svim mladim snagama da ne govorim... Recimo, Gorica GrozdaniÊ - bez nje moj æivot ne bi bio isti! KKaakkoo ssttee ddoobbiillii iimmee HHeennrriieettaa?? Po baki Ivane BrliÊ MaæuraniÊ. Po biologinji Henrietti Lacks. Po, u vrijeme mojih roditelja, slavnoj tenisaËici Henrieti Nagyovi. Ma πalim se, zapravo nemam pojma. Tata je htio Valentina, zbog datu- ma, ali mama je htjela neπto egzotiËnije. Onda su se posvaali, tata je, naravno, popustio, i sada mi cijeli æivot ime pogreπno izgovara- ju i/ili piπu. Ili mi ne vjeruju da se tako zovem. KKaaddaa ssuu mmaatteemmaattiiËËaarrii mmoorraallii ooddggoovvaarraattii oo lleekkttiirrii,, VVii nnaamm bbaarreemm rreecciittee kkoolliikkoo ssttee iimmaallii iizz mmaatteemmaattiikkee ii ttkkoo VVaamm jjee pprree-- ddaavvaaoo?? Kada - u osnovnoj ili u srednjoj? U osnovnoj jedva Ëetiri! Profesorica je mrzila kada neπto ne bismo razumjeli. A onda u srednjoj - preporod! Prof. Zenko na Ëijim mi se satima Ëinilo da sam bila matematiËar u proπlom æivotu - sve je bilo jasno i, znam, teπko je povjerovati da netko to kaæe za matematiku, ali bilo je ne-vjerojatno zanimljivo! Oboæavala sam matematiku. Imala sam pet. Ali samo zbog prof. Zenko, stvarno je nenad- maπna! TTkkoo VVaamm jjee bbiioo rraazzrreeddnniikk//rraazzrreeddnniiccaa?? Razrednica mi je bila prof. Burda. SluËajno sam zalutala u njen razred jer sam zapravo htjela biti kemijski tehniËar procesni, a ne opÊi (nije mi se dalo uËiti latinski, bijah u nekoj buntovnoj fazi!). Prvo me uvjeravala da moram biti kod nje zbog bodova, a onda mi obeÊala, nakon dva tjedna bezuspjeπnog uvjeravanja razmaæenog djeteta kojem se osam godina πkolovanja Ëinilo sasvim dovoljnim za cijeli æivot, da Êe me prebaciti. I nikada viπe nismo ni spomenule to. Sva sreÊa da je bila mudrija od mene; da nije, vjerojatno bih joπ i sada polagala latinski na Filozofskom… Piπe: Kaja BariÊ, 1.s PROFESORI SAMI O SEBI ZZoorraanniiÊÊ iillii HHeekkttoorroovviiÊÊ,, ppiittaannjjee jjee ssaadd PROF. HENRIETA BARBARI∆: POTAJNO SAM SE NADALA DA ∆U SE VRATITI U PRELOGPOTAJNO SAM SE NADALA DA ∆U SE VRATITI U PRELOG
  • 12. Znanstvenifenomeni VVoolliittee llii vviiππee cciittaattii HHeekkttoorroovviiÊÊeevvoo RRiibbaannjjee ii rriibbaarrsskkoo pprriiggoovvaarraannjjee iillii ZZoorraanniiÊÊeevvee PPllaanniinnee?? ZZaaππttoo?? O joj, ne, tog sam se pitanja bojala! Tko vam je otkrio da su mi to dvije omiljene lektire? Prof. Ruπnov PeriÊ, bit Êe! To je osveta πto joj na svakoj kavi iznosim svoja tumaËenja ZoraniÊeve metafore? I plaËem nad kletom sudbinom Ljubvenog lova i Vilenice koje su izgubljene (a kakva bi to remek djela bila!!!)! I citi- ram KraljeviÊa Marka πto ga je HektoroviÊ uzbueno sluπao u Ëamcu? Joj, joj, da ste me bar pitali volim li viπe Prousta ili Joycea, Desnicu ili Krleæu, Fabrija ili Aralicu, Nootebooma ili Baricca, Sternea ili Iljfa i Petrova, Kereta ili SimiÊa BodroæiÊa! Bilo bi to mnogo lakπe pitanje! »»uullii ssmmoo ddaa nnaajjvviiππee vvoolliittee ppiittii ËËaajj!! KKoolliikkoo VVaaππee ppllaaÊÊee ppoottrrooππiittee nnaa ËËaajj,, aakkoo ssmmiijjeemmoo ppiittaattii?? Smijete pitati, to nije tajna. Svojom se pozamaπnom plaÊom razbacujem pred svima. S obzirom da pijem iskljuËivo Ëajeve iz rinfuze, i to, ako imam izbora, iskljuËivo iz KuÊe zelenoga Ëaja u LovaËkom rogu, ili iz beËkog Juliusa, ili, ako budæet dopusti (ako preskoËim tjedan dana prehranjivanja), fenomenalan i svakako na prvom mjestu Basilur (Ëije se kuglice Ëaja u vruÊoj vodi raπire u prave, velike, zelene listiÊe!), mjeseËno, u prosjeku, oko 1/3 plaÊe. Ali ako troπim dnevnicu prof. Ruπnov PeriÊ u BeËu - onda potroπim cjelokupan iznos. VVoolliittee llii vviiππee nneezzaavviissnnoo ssllooææeennee iillii zzaavviissnnoo ssllooææeennee rreeËËeenniiccee?? Ma dajte me nemojte zezati. To me pitate za ozbiljno ili…? Naravno da zavisno sloæene! I to atributne! Skroz se raspametim kada vidim neku atributnu reËenicu! IIsspprriiËËaajjttee nnaamm nnaajjzzaanniimmlljjiivviijjuu ssttvvaarr kkoojjaa VVaamm ssee ddooggooddiillaa uu ææiivvoo-- ttuu,, aakkoo jjee zzaa uuËËeenniiËËkkee uuππii.. Najzanimljivija? Definitivno trenutak kada sam prvi put u æivotu proËitala atributnu reËenicu!!! Hahhaah… Ma ne, nego dan kada je poËela moja potraga za nepostojanim a! Joπ ga traæim, on mene, ja njega, mi se traæimo. Ili kada sam saznala da postoji πva: moje poimanje gramatike promijenilo se iz korijena! ZZnnaattee llii kkaakkoo ssee zzoovvee ππkkoollsskkii zzeecc?? Znam da sve to zanima, ali zec mi je stvarno rekao da nikom ne kaæem njegovo pravo ime. Ne mogu ga iznevjeriti. Tako da - ostat Êe tajna, i ta tajna Êe s KadoviÊkinim kozama put vjeËnog loviπta… PPrrooffeessoorr IIvvaann BBeenniiÊÊ u naπoj je πkoli od rujna 2012. Nedavno je vrlo uspjeπno, uz pomoÊ nezamjenjive mentorice, prof. Olge Zenko, poloæio struËni ispit. Sada je punopravan Ëlan naπeg na- stavniËkog tima i „svjeæi” razrednik. Osim πto predaje matemati- ku, neophodan je svaki put kada netko ne zna pokrenuti ispisivaË (jer nije spojen s raËunalom) ili kada nekome treba instalirati mo- vie-maker, uÊi u GUOS, pronaÊi neki program na raËunalu… Za- pravo, odnedavno se sve ËeπÊe druæi s raËunalima koja nam izra- uju raspored pa Êete ga nerijetko Ëuti kako po hodnicima bun- ca brojeve uËionica i sve uvjete koje mora ispuniti da bi raspored dobio ravnateljevo odobrenje KKoojjee VVaamm jjee nnaajjddrraaææee ggeeoommeettrriijjsskkoo ttiijjeelloo ii zzaaππttoo?? Kugla. Prva mi je pala na pamet. Da, i volumen joj sadræi broj Pi. PPoossttoojjii llii zzaa VVaass ææiivvoott iizzvvaann mmaatteemmaattiikkee?? Naravno. Pravi æivot i jest izvan matematike, ali gdje god se okrenete - matematika je svugdje u æivotu. PPrriizznnaajjeettee llii ddaa VVaamm jjee PPrreelloogg nnaajjddrraaææaa ππkkoollaa uu kkoojjoojj ssttee rraa-- ddiillii?? Smijem li uopÊe priznati iπta drugo? S obzirom na to da mi je ovo prva πkola u kojoj radim - naravno da je najdraæa. KKoolliikkoo ssaattii ddnneevvnnoo rrjjeeππaavvaattee mmaatteemmaattiiËËkkee zzaaddaattkkee?? Rijeπim ono πto Êu sutradan raditi na nastavi. »isto da neπto ne izmakne kontroli pod satom. Nisam od onih matematiËara koji sate provode razbijajuÊi glavu nad stoljetnim problemima. KKoolliikkoo ssttee lleekkttiirraa pprrooËËiittaallii uu ssrreeddnnjjoojj ππkkoollii?? Iskreno, skoro sve. Ali stvarno, pa Ëak i Anu Karenjinu. Osim nekoliko njih u 4. razredu. Imali smo dosta strogu profesoricu u srednjoj i nije nam bilo druge nego Ëitati. AAnnuu KKaarreennjjiinnuu?? ZZnnaattee llii kkoojjuu jjee bboojjuu hhaalljjiinnee nnoossiillaa kkaaddaa jjee uuppoozznnaallaa VVrroonnsskkoogg?? TToo nnaass ËËeessttoo ppiittaajjuu.. Joj, piπi jedan. Baπ na to pitanje ne znam odgovor. Ali sigur- no bih znao na sva druga! IIzzlluuuujjee llii VVaass vviiππee rraazzrreeddnniiππttvvoo iillii ddjjeevvoojjkkaa?? Uhhhhh. Moram li odgovoriti na ovo pitanje? Ne izluuje me ni jedno niti drugo. Joπ sam mlad pa svaπta mogu izdræati. KKoojjuu ssttee ssrreeddnnjjuu ππkkoolluu ppoohhaaaallii?? KKaakkaavv ssttee uuËËeenniikk bbiillii -- iinnttrroo-- vveerrttiirraann iillii eekkssttrroovveerrttiirraann?? Pohaao sam OpÊu gimnaziju u Novoj Gradiπci. Nisam se baπ volio nametati - vidiπ da niti u davanju izjava nisam baπ pretjerano rjeËit. Ali uvijek sam imao tu nesreÊu da su me bira- li za predsjednika razreda i u razliËita vijeÊa. RRaazzlliikkuujjuu llii ssee uuËËeenniiccii uu NNoovvoojj GGrraaddiiππccii oodd uuËËeenniikkaa uu ZZaaggrree-- bbuu?? UËenici su uËenici i jednako (ne) uËe u koju god πkolu iπli. No- va Gradiπka je manja sredina pa je i manje moguÊnosti za izvan- nastavne aktivnosti; no to nije njihov slobodni izbor, jer je-dno- stavno nemaju moguÊnost, ali to je jedino po Ëemu se razlikuju. JJeessttee llii pprroommiijjeenniillii nneekkee ssvvoojjee ssttaavvoovvee oo ssrreeddnnjjoojj ππkkoollii ssaaddaa kkaaddaa ssee nnaallaazziittee „„ss ddrruuggee ssttrraannee””?? Iskreno, malo je Ëudno biti s ove „druge strane” jer sam do- nedavno bio uËenik, tj. student. Nemam viπe percepciju da su profesori neki Ëudaci koji nemaju pametnijeg posla od zagorËa- vanja æivota uËenicima. Totalno smo normalni i cool! ©©ttoo VVaass ooppuuππttaa nnaakkoonn nnaappoorrnnoogg rraaddnnoogg ddaannaa?? ZagorËavanje æivota kolegama izradom rasporeda sati koji nikome ne odgovara i razbijanje kolege Bertola u koπarci. (Ovo prvo je bio sarkazam, al’ drugo mislim ozbiljno.) 10 Piπe: Igor JerkoviÊ, 1.e PROF. IVAN BENI∆: PRO»ITAO SAM SVE LEKTIRE U SREDNJOJ ©KOLIPRO»ITAO SAM SVE LEKTIRE U SREDNJOJ ©KOLI SSvvee ÊÊuu vvaass nnaauuËËiittii mmaatteemmaattiikkuu
  • 13. Znanstvenifenomeni 11 Piπe: Eugenija Prπa, 2.e Jeste li uoËili sasvim novo lice na hodnicima naπe πkole? Uvijek zamiπljen, s dnevnikom u ruci, prolazi πkolskim hodnicima od matematiËke do informatiËke uËionice, od uËionica do zbornice. Na prvi pogled samozatajan, ali u razgovoru s njime ubrzo posta- je sasvim jasno da u njemu ËuËi pravi zafrkant. To je VVeeddrraann PPaammuukkoovviiÊÊ, od rujna naπ novi profesor, joπ jedna mlada snaga u nizu pomladaka naπeg NastavniËkog vijeÊa. Razmiπljaju li svi matematiËari isto? Prosudite sami KKoojjee VVaamm jjee nnaajjddrraaææee ggeeoommeettrriijjsskkoo ttiijjeelloo ii zzaaππttoo?? Ikozaedar. Jednom sam prilikom ostao budan cijelu noÊ slaæuÊi njegov model od papira pa mi se od tada istiËe meu ostalim geometrijskim objektima. PPoossttoojjii llii zzaa VVaass ææiivvoott iizzvvaann mmaatteemmaattiikkee?? Naravno! Osim matematike predajem i informatiku. PPrriizznnaajjeettee llii ddaa VVaamm jjee PPrreelloogg nnaajjddrraaææaa ππkkoollaa uu kkoojjoojj ssttee rraaddiillii?? Od kada sam diplomirao nisam radio u boljoj πkoli (op.a. prof. PamukoviÊu ovo je prva πkola u kojoj radi). KKoolliikkoo ssaattii ddnneevvnnoo rrjjeeππaavvaattee mmaatteemmaattiiËËkkee zzaaddaattkkee?? Ovisno o rasporedu rjeπavam zadatke na nastavi i zadatke koji su mi potrebni da se za nju pripremim. Osim toga, rjeπavam za- nimljive zadatke na koje tu i tamo naletim. KKoolliikkoo ssttee lleekkttiirraa pprrooËËiittaallii uu ssrreeddnnjjoojj ππkkoollii?? Sve osim Combraya i kazne u ZloËinu i kazni. IIzzlluuuujjee llii VVaass vviiππee rraazzrreeddnniiππttvvoo iillii ddjjeevvoojjkkaa?? Nisam razrednik. KKoojjuu ssttee ssrreeddnnjjuu ππkkoolluu ppoohhaaaallii?? KKaakkaavv ssttee uuËËeenniikk bbiillii -- iinnttrroovveerr-- ttiirraann iillii eekkssttrroovveerrttiirraann?? Pohaao sam X. gimnaziju i bio sam viπe-manje introvertiran. JJeessttee llii pprroommiijjeenniillii nneekkee ssvvoojjee ssttaavvoovvee oo ssrreeddnnjjoojj ππkkoollii ssaaddaa kkaaddaa ssee nnaallaazziittee „„ss ddrruuggee ssttrraannee””?? Jesam. Po prvi puta uoËavam da je srednja πkola za mene bila daaavno... »ak i sada osjetim razliku u naËinu razmiπljanja kada sam ja taj koji dræi sat i kada, s druge strane, sjedim u klupi na satu drugih profesora. ©©ttoo VVaass ooppuuππttaa nnaakkoonn nnaappoorrnnoogg rraaddnnoogg ddaannaa?? Fina hrana i zavaljivanje pred ekran. Piπe: Kaja BariÊ. 1.s Dicta et esententiae - s time ste se, ako ste ekoloπki tehniËar, kozmetiËar ili gimnazijalac, sigurno susreli ove godine, a ako ste kemijski ili geoloπki tehniËar, kolege su vam sigurno priËale o tome. Da, da, dikte se moraju nauËiti, vaæno je znati baca li se biserje pred vuka ili svinje i je li povijest ili ponavljanje majka znanja. O tome vam je predavala profesorica latinskog, ali i povi- jesti, mlada, svestrana profesorica AAnnaa KKaaddoovviiÊÊ, koja uz sve nabrojano joπ vodi i plesnu skupinu, osmiπljava koreografiju za predstavu za Lidrano, izrauje makete starih graevina, igra neke Ëudne druπtvene igre koje ima za kupiti samo u BeËu KKoojjii VVaamm jjee nnaajjuuzzbbuuddlljjiivviijjii ppoovviijjeessnnii ddooggaaaajj 2200.. ssttoolljjeeÊÊaa?? Moram priznati da samo jedan dogaaj i njegove dalekoseæne posljedice nadmaπuju mnoge opÊeprihvaÊene vaæne povijesne trenutke i liËnosti 20. stoljeÊa - radi se o godini 1987. i pozna- toj izjavi: „Nobody puts Baby in the corner!“. Svijet nakon toga viπe nije bio isti. UU kkoojjeemm bbiissttee ppoovviijjeessnnoomm rraazzddoobblljjuu vvoolljjeellii ææiivvjjeettii?? Moram priznati da nikada nisam o tome razmiπljala na taj naËin. »ini mi se da sam prvenstveno zbog svoje struke donekle svjesna svih dobrih i loπih strana pojedinog razdoblja. Ali da sam kao mala maπtala o dvorskom æivotu i predivnim haljinama carice Sisi, to svakako. No da sada mogu uskoËiti u svoj De Lorean i vratiti se u proπlost, mislim da bi prvo odrediπte bile 1960-e. Doba nekih od najznaËajnih hladnoratovskih sukoba, doba J. F. Kennedyja, Martina Luthera Kinga, Nixona, Che Guevare, hipija i Woodstocka, Gagarina i Armstronga, Doorsa i Elvisa, Dylana i Floyda, Rolling Stonesa i Beach Boysa, Hitchcocka i Star Treka i nekih od najboljihi kada snimljenih filmova (Spartacus, Breakfast at Tiffany’s, Bonnie and Clyde, Psycho, The Graduate, Butch Cassidy and the Sundance Kid…). LLaattiinnsskkaa iizzrreekkaa ppoo kkoojjoojj ææiivviittee ææiivvoott?? Prvenstveno Carpe diem - najgore mi je kada osjetim da mi je dan proπao, a da niπta nisam napravila, da je bio beznaËajan i sutra veÊ zaboravljen. Svaki dan je vaæan pa pokuπavam po tom naËelu i djelovati. Osim nje, u razredu najËeπÊe uËenicima po- navljam: Nulla lingua tam dificillis est quin disci possit ili Sapienti PROF. VEDRAN PAMUKOVI∆: ODMARA ME TVODMARA ME TV PROF. ANA KADOVI∆: CARPE DIEMCARPE DIEM IIkkoozzeeaaddaarr iillii vvaalljjaakk,, ppiittaannjjee jjee ssaadd UUËËeennjjee jjee mmaajjkkaa zznnaannjjaa
  • 14. Znanstvenifenomeni sat ili Repetitio est mater studiorum. Drage su mi joπ i Qui tacet, consentire videtur ili Ut desint vires, tamen est laudanda volun- tas. Ma sve su mi drage! Ne moæete to pitati profesora latinskog jezika!!! JJeessttee llii bbiillii ππttrreebbeerriiccaa uu ssrreeddnnjjoojj ππkkoollii?? U osnovnoj bi se moglo reÊi da jesam, ali u srednjoj nikako! Do tada sam veÊ shvatila da je najbolja „formula za uspjeh“: odliËnim ocjenama zadovolji roditelje, pametovanjem i upadicama na satu zadovolji ekipu i ostani cool. Neki profesori me baπ nisu voljeli, meni je bilo zabavno, ali s uËenjem i ocjenama nikada nisam imala problema. IIzz kkoojjiihh pprreeddmmeettaa nniissttee iimmaallii ppeettiiccuu?? Iz latinskog i kemije sam imala definitivno najgore ocjene ikad - trojke! Vidiπ πto ti je sudbina… IIsspprriiËËaajjttee nnaamm nnaajjzzaanniimmlljjiivviijjuu ssiittuuaacciijjuu iizz pprrooffeessoorrsskkee kkaarriijjeerree.. O joj… Ma æao mi je πto ih puno i zaboravim, tako da Êu morati one „najpametnije“ odgovore i situacije poËeti zapisivati, ali kao najzanimljiviji dogaaj morat Êu izdvojiti…. Ma dovoljno je da kaæem moj 2.g (proπlogodiπnji). E tu je bilo svega! Oni Êe znati na πto mislim. PPrriizznnaajjeettee llii ddaa jjee PPrreelloogg nnaajjbboolljjaa ππkkoollaa uu kkoojjoojj ssttee rraaddiillii?? BuduÊi da je Prelog druga πkola u kojoj sam imala Ëast raditi, morat Êu malo razmisliti… Da! VVjjeerruujjeettee llii ddaa ssuu uu nnaaππeemm mmiinnii--zzoooollooππkkoomm vvrrttuu ssttaallnnoo jjeeddnnee ttee iissttee kkoozzee iillii ssmmaattrraattee ddaa iihh ppoottaajjnnoo mmiijjeennjjaajjuu?? Na æalost, uopÊe ne razmiπljam o æivotinjama u πkoli! (op.a. Ovo je bio prvotni odgovor prof KadoviÊ, no s obzirom da je prof. Krstanac bio nezadovoljan razinom duhovitosti istoga, smi- slio je bolji.) ObiËno, kad mi kod kuÊe ponestane mlijeka, doem pomusti koze i, moram priznati, vime je zadnji put bilo neπto drugaËije nego inaËe. Dakle - vjerojatno ih mijenjaju. (op.a. PrijeteÊim pismima primorani smo napisati i: Profesor Krstanac je zakon!) JJee llii vvaamm ssee uu pplleessnnuu sskkuuppiinnuu pprriijjaavviioo nneettkkoo ttkkoo ssttvvaarrnnoo ggrroozznnoo pplleeππee?? JJeessttee llii mmuu//jjoojj ttoo rreekkllii uu lliiccee?? Ne. OpÊenito sam uvjerenja da svatko, ali baπ svatko moæe ple- sati (bolje ili loπije), a da uz malo truda moæe pronaÊi „svoj“ ples. Pa meni veÊinu plesne grupe upravo i Ëine neplesaËi koji se samo æele zabaviti, isprobati neπto novo i potpuno su neoptereÊeni kako to kome izgleda. ObiËno se meu takvima i pronau najbolji talenti! Nema groznog plesa, ima samo drugaËijeg plesa! VVoollee llii uuËËeenniiccii vviiππee llaattiinnsskkii iillii ppoovviijjeesstt?? KKaakkoo iihh mmoottiivviirraattee nnaa uuËËeennjjee?? Latinski i povijest su, po meni, predmeti specifiËni baπ po tome. I jedan i drugi uËenici ili vole ili mrze, nema nekog meuprostora u kojem bih ih ja mogla uvjeriti da je neπto stvarno zanimljivo. ObiËno isplaniram neku motivaciju za poËetak sata, a onda uem u razred i vidim tridesetak uËenika kojima se ne da ni sjediti, a kamoli prevoditi latinske tekstove ili raspravljati o kriæarskim ratovima i sliËno, raditi one „πtreberske“ predmete. Ne znam ni sama πto radim. Nekad uspijem, nekad ne, ali zasa- da funkcionira. UUvvooddiittee llii vveeÊÊ llaaggaannoo ssvvoojjoojj ddjjeeccii llaattiinnsskkii kkaaoo ddrruuggii jjeezziikk?? Oh, naravno! Svaku veËer prije spavanja sa svojim curicama (dvije godine i πest godina) pjevam Gaudeamus, dok idemo u vrtiÊ ili iz vrtiÊa obvezno ponavljamo nastavke deklinacija (malo su joπ ipak premale za glagolska vremena), a kada se posvadimo oko neËega, obvezno nauËe novu poslovicu, na latinskom, naravno! BBiissttee llii nnaa mmjjeessttuu bbuudduuÊÊeegg kkrraalljjaa EEnngglleesskkee rraaddiijjee vviiddjjeellii pprriinnccaa CChhaarrlleessaa iillii WWiilllliiaammaa?? ZZaaππttoo?? Nijednog od njih dvojice. Mislim da je princ Harry koji je, usput budi reËeno, samo 14 dana stariji od mene i s dokazanim plesnim umijeÊem, najbolji sljedeÊi izbor! Profesorica Gorica GrozdaniÊ, nakon uspjeπnih zamjena, od ruj- na je zaposlena za stalno u naπoj πkoli. S proπlogodiπnjih devet, ove godine „spala” je na „samo” πest predmeta koje predaje, a to su, redom: biologija, vjeæbe iz biologije, svojstva staniπta, primije- njena informatika, forenzika i vjeæbe iz opÊe kemije. Kako joj to us- pijeva, a da je istovremeno uvijek dobre volje i nasmijana, nikome zapravo nije jasno. Kako bismo vam je predstavili onakvom kakvu je sigurno niste vidjeli na nastavi, pripremili smo joj nekoliko papre- nih pitanja Piπe: Igor JerkoviÊ, 1.e 12 TTkkoo jjee uunniiππttiioo lluukkssuuzznnoo iizzddaannjjee?? SSaazznnaatt ÊÊeemmoo vvrrlloo llaakkoo TTii!!!!!! PROF. GORICA GROZDANI∆: BIOLOGIJA I KEMIJA - SAVR©EN PARBIOLOGIJA I KEMIJA - SAVR©EN PAR
  • 15. Znanstvenifenomeni 13 Uspjesi naπih uËenika na dræavnim natjecanjima 1. Jurica MatkoviÊ - natjecanje znanja iz bio- logije, 3. mjesto Mentor: Vesna Bevanda 2. Vedran KatuπiÊ - Susreti iz kemije, 3. mjesto Mentor: Jasmina Novak 3. Tomislav Leæ - Susreti iz kemije, 2. mjesto Mentor: Biserka ZdjelareviÊ 4. Tomislav Leæ - Grand Prix Chimique, 1. mjesto Mentor: Biserka ZdjelareviÊ 5. Ema Pollak - Grand Prix Chimique, 2. mjesto Mentor: Mirela Zenko-IviÊ 6. Matija LivaiÊ - natjecanje iz matematike, 8. mjesto Mentor: Brankica Soldo 7. Tomislav ©klebar - samostalni eksperimental- ni rad iz fizike, 1. mjesto Mentor: Suzana GaloviÊ 8. Nikolika Hukman - natjecanje iz astronomije, 1. mjesto Mentor: Suzana GaloviÊ 9. Robert BedoiÊ - ICYS, meunarodno natje- canje iz fizike na Baliju, 2. mjesto. Mentor: Suzana GaloviÊ 10. Lucija KlariÊ - ICYS, meunarodno natjecanje iz fizike na Baliju, 2. mjesto Mentor: Suzana GaloviÊ 11. Mirjam Bedenic- dræavna smotra Lidrano, literarni rad Mentor: Milkica Ursa 12. Marin –akoviÊ - dræavna smotra Lidrano, samostalni novinarski rad Mentor: Petra GveriÊ Katana 13. »asopis Labos, urednica: Lucija KlariÊ - dræavna smotra Lidrano Voditeljica: Lana Ruπnov PeriÊ NNiijjee llii ppoommaalloo ssuummnnjjiivvoo ππttoo ssttee uuvviijjeekk ttaakkoo ddoobbrree vvoolljjee?? KKaakkoo ttoo uussppiijjeevvaattee?? UU ËËeemmuu jjee ttaajjnnaa?? Nemam pojma, valjda u æivotnom stavu. Biti dobre volje je viπe od dobro se naspavati - to je odluka. A pomaæu i kemikalije koje svakodnevno udiπem u laboratorijima, haha. KKaaddaa bbiissttee mmoorraallii ooddlluuËËiittii -- bbii llii iizzbboorr ppaaoo nnaa bbiioollooggiijjuu iillii kkeemmiijjuu?? Teπko bih se odluËila izmeu tih dvaju podruËja jer jedno nado- punjuje drugo. Odvojeni su nesavrπeni, ali zajedno Ëine jako, jako zanimljiv spoj. Jednostavno idu jedan s drugim kao πto si paπu pa- laËinke i nutela. PPrriizznnaajjeettee llii ddaa VVaamm jjee PPrreelloogg nnaajjddrraaææaa ππkkoollaa uu kkoojjoojj ssttee rraaddiillii?? Bez imalo dvojbe. Radila sam u osnovnim i srednjim πkolama, strukovnim i gimnazijama, privatnim itd…, ali Prelog je jedan jedi- ni i neponovljivi. SS oobbzziirroomm nnaa ttoo ddaa pprreeddaajjeettee ffoorreennzziikkuu,, mmooææeettee llii ssee zzaammiisslliittii kkaaoo gglluummiiccaa uu CCSSII--uu?? KKoojjaa?? Moæda kao spoj nekoliko uloga… Abby Sciuto, jer je uvijek dobrog raspoloæenja i svoj posao radi s mnogo entuzijazma; Ca- mille Saroyan, koja nije forenziËarka, ali radi u takvome timu, smi- rena, ali ne i bezosjeÊajna; Teresa Lisbon, zbog spretnosti u rjeπa- vanju izazova s kolegom P. Janeom… IImmaattee llii ddoovvoolljjnnoo pprriibboorraa uu ssvvoomm ffoorreennzziiËËkkoomm llaabboorraattoorriijjuu ddaa oottkkrriijjeettee ttkkoo jjee ooππtteettiioo lluukkssuuzznnoo iizzddaannjjee rraaddoo ppoossuuiivvaannee ii mmee-- uu uuËËeenniicciimmaa oommiilljjeennee lleekkttiirree BBrrnnee KKaarrnnaarruuttiiÊÊaa VVaazzeettjjee SSiiggeettaa ggrraaddaa?? Bio bi to pravi izazov, a ujedno i sjajna ideja za vjeæbu sljede- Êe πkolske godine. Krenula bih uzimanjem otisaka prstiju, zatim slijedi analiza rukopisa pa iz toga analiza karaktera osumnjiËeni- ka. Moæda je moguÊa izolacija DNA…., ali morat Êete mi za to dati malo viπe podataka. Ipak niπta bez pomoÊi struËnog tima na- πih marljivih kemijskih tehniËara koji sluπaju forenziku. KKoolliikkoo ssttee lleekkttiirraa pprrooËËiittaallii uu ssrreeddnnjjoojj ππkkoollii?? Mnoge. Gotovo sve. Bila je to prava tlaka. Radije sam vjeæbala zadatke iz matematike i fizike. OËito je da baπ i nisam luda za Ëita- njem, ali sam imala sreÊu da je profa hrvatskog na mene djelovala jako inspirativno. Zapravo sam viπe voljela jezik negoli knjiæevnost. Od svih lektira tada me se posebno dojmio Lovac u æitu. Ne pi- tajte zaπto, jedva da se sjeÊam radnje…. TToo zznnaaËËii ddaa nnee zznnaattee ooddggoovvoorr nnaa ppiittaannjjee ggddjjee pprreekkoo zziimmee nneessttaa-- nnuu ppaattkkee ss jjeezzeerraa uu CCeennttrraall PPaarrkkuu?? Ne, ne znam. Ali nemojte to napisati. Dajte pitajte neku profe- soricu hrvatskog pa napiπite da sam ja to rekla. IIzzlluuuujjee llii VVaass vviiππee rraazzrreeddnniiππttvvoo iillii kkaadd VVaamm pprrooff.. BBaarrbbaarriiÊÊ jjaajjee nnaa ookkoo nnee iissppeeËËee ss ddrruuggee ssttrraannee?? Jaje na oko, haha. Jer to baπ i nije neki izazov pa je pomalo uzne- mirujuÊe kad naizgled jednostavna stvar ispadne krivo. S kuhanjem se ne πalim, pravi sam gurman. Ali nauËit Êe ona to, joπ je mlada. KKoojjuu ssttee ssrreeddnnjjuu ππkkoolluu ppoohhaaaallii?? KKaakkvvaa ssttee uuËËeenniiccaa bbiillii -- iinnttrroo-- vveerrttiirraannaa iillii eekkssttrroovveerrttiirraannaa?? Pohaala sam JeziËnu gimnaziju u Osijeku, a bila sam promjenji- va raspoloæenja, pomalo introvertirana. Do neprepoznatljivosti. RRaazzlliikkuujjuu llii ssee uuËËeenniiccii uu OOssiijjeekkuu oodd uuËËeenniikkaa uu ZZaaggrreebbuu?? Ne bih rekla. Svi smo tijekom πkolovanja prolazili kroz sliËne us- pone i padove uz male razlike. JJeessttee llii pprroommiijjeenniillii nneekkee ssvvoojjee ssttaavvoovvee oo ssrreeddnnjjoojj ππkkoollii ssaaddaa kkaaddaa ssee nnaallaazziittee ss ddrruuggee ssttrraannee?? Mogu samo reÊi da mi je sada puno zanimljivije. KKoojjaa VVaamm jjee nnaajjddrraaææaa kkeemmiijjsskkaa ffoorrmmuullaa ii zzaaππttoo?? Hm, prvo πto mi pada na pamet je vanilin. Jer daje ugodan okus i miris.
  • 16. VV olonterska skupina zapoËela je s ra- dom prije tri godine, kada ju je vodi- la profesorica Bojana RadetiÊ-Turk. Zbog odlaska profesorice na rodiljni dopust, profesorice MariniÊ i Godek preuzele su taj ispunjavajuÊi, ali odgovoran zadatak. Ispo- Ëetka im je bilo izazovno jer nisu znale kako se organizirati, no s vremenom je sve sjelo na svoje mjesto. »esto su im poznanici ili ljudi iz pojedinih æupa govorili za akcije ko- je traæe volontere. Njihova prva akcija bila je vezana za Udrugu Korablja, zajednicu obi- teljskog tipa u kojoj æive osobe s intelektual- nim poteπkoÊama i asistenti koji s njima ra- de, gdje su prodavali rabljenu obuÊu, odje- Êu i knjige kako bi pomogli onima kojima je to potrebno. Uz mnogobrojne druge akcije, najviπe im je u sjeÊanju ostalo prethodno na- vedeno druæenje s Ëlanovima udruge „Ar- ka“, „Skloniπte za napuπtene æivotinje“ u Dumovcu, druæenje s umirovljenicima iz staraËkoga doma u blizini πkole i godiπnji BoæiÊni koncert naπe πkole. BBooææiiÊÊnnii ddaarroovvii iizzmmaammiillii ssuuzzee rraaddoossnniiccee VeÊ drugu godinu Volonterska skupina P©VP-a, u suradnji s Caritasom ZagrebaËke nadbiskupije, organizirala je u naπoj πkoli ve- liku boæiÊnu akciju darivanja sedam siroma- πnih zagrebaËkih obitelji (radi se o viπeËla- nim obiteljima od kojih neke imaju i osmero djece te samohranim roditeljima). Proπlogo- diπnja akcija za siromaπnu djecu s PeπÊenice bila je veoma uspjeπna, πto je potaknulo Vo- lontersku skupinu da nastavi s humanitarnim radom. UËenici P©VP-a angaæirali su se u prikupljanju novca, odjeÊe, obuÊe, hrane, higijenskih potrepπtina za potrebite, a u πko- li je na Dan volontera odræan i humanitarni sajam na kojem je prodajom kolaËa i boæi- Ênih ukrasa prikupljena znatna suma, kasni- je podijeljena pojedinim obiteljima. Akcija je organizirana tako da je nekoliko razreda skupljalo potrepπtine za dodijeljenu obitelj. Odaziv uËenika i djelatnika bio je izuzetan, o Ëemu svjedoËi cijela jedna prostorija zatr- pana zapakiranim kutijama. SveËana dodjela prikupljenih darova odræala se 20. prosinca 2013. na boæiÊnoj priredbi u dvorani Priro- doslovne πkole Vladimira Preloga. Na kon- cert su doπli roditelji i djeca za koje se sku- pljala pomoÊ te predstavnici Caritasa Zagre- baËke nadbiskupije. PPrriizznnaannjjee zzaa „„nnaajj”” aakkcciijjuu Svi mi znamo kako je to kada nekome pomo- gnemo. Svi se nekako lijepo osjeÊamo, zar ne? Ako niste znali, naπi volonteri su dobili prizna- nje za „naj” akciju „Pokloni za djecu s PeπÊe“ koja danas stoji u ravnateljevu uredu kao znak poticaja da budu joπ aktivniji volonteri nego πto su bilo dotada (ako je to uopÊe moguÊe). Danas je za naπe volontere Ëulo puno ljudi i, kao πto su na samom poËetku htje- li, poËeli su im se sami javljati. RijeËima profesorice MariniÊ :„Tek smo u usponu, joπ se razvijamo“, pozivamo joπ moguÊih volontera da se pridruæe i da pomognu razvijanju Volonterske skupine, jer Êe se poËeti osjeÊati jednako dobro i ponosno, a da ne govorimo o osjeÊaju ispunjenosti ko- ji je produkt πto nikada ne izostaje! 14 Znanstvenifenomeni VOLONTERI U AKCIJI SreÊa nikada nije umanjena kada je podijeljena s drugima TTiijjeekkoomm bbooææiiÊÊnniihh ddaannaa mmooggllii ssmmoo zzaappaazziittii vveelliikkuu aakkttiivvnnoosstt nnaaππiihh vvoolloonntteerraa.. ©©ttaannddoovvii ppuunnii kkoollaaËËaa,, bbooææiiÊÊnniihh uukkrraassaa,, mmnnooππttvvoo vveelliikkiihh,, lliijjeeppoo uuppaakkiirraanniihh kkuuttiijjaa,, ppllaakkaattii oo hhuummaanniittaarrnnoomm rraadduu ppoo ππkkoollsskkiimm hhooddnniicciimmaa...... UU rraazzggoovvoorruu ss pprrooffeessoorriiccoomm IIrreennoomm MMaarriinniiÊÊ,, vvooddiitteelljjiiccoomm VVoolloonntteerrsskkee sskkuuppiinnee,, ssaazznnaallii ssmmoo oo ËËeemmuu ssee zzaapprraavvoo rraaddii Piπe: Filip »erepinko, 3.b VVrriijjeeddnnee vvoolloonntteerrkkee PP©©VVPP--aa
  • 17. HUMANITARNI KONCERT ZA NAPU©TENE ÆIVOTINJE „Ako nahraniπ gladnog psa, neÊe te ugristi. To je osnovna razlika izmeu psa i Ëovjeka” UU VViinnttaaggee IInndduussttrriiaall bbaarruu 2288.. ssttuuddeennoogg 22001133.. ggooddiinnee ooddrrææaann jjee ddoobbrroottvvoorrnnii kkoonncceerrtt „„ZZaa NNooiinnuu aarrkkuu”” nnaa kkoojjeemmuu ssee nnoovvaacc oodd kkaarraattaa ddoonniirraaoo sskklloonniiππttiimmaa zzaa nneezzbbrriinnuuttee ææiivvoottiinnjjee „„DDuummoovveecc““ ii „„NNooiinnaa AArrkkaa““ Piπe: Marin –akoviÊ, 3.a Mark Twain 15 Znanstvenifenomeni S vojom izvrsnom svirkom i zlatnom voljom nastupio je bend Picksiebner kao organizator akcije, uz pratnju Cinkuπa, Bel- fast fooda, Ibrice JusiÊa, Cortoa i Valungara. Cijena svake ulaznice iznosila je 50 kuna πto je, uz broj ljudi ko- ji su prisustvovali dogaaju, donijelo popriliËnu svotu novaca za pomoÊ æivotinjama. Picksiebneru je ovo veÊ drugi humanitarni kon- cert te se nadamo da zapoËeta tradicija neÊe prestati. Osim Pick- siebnera, neki od gore spomenutih izvoaËa dolaze u paketu veÊ dvije godine za redom, stoga se ni njihovo sudjelovanje ne smije zanemariti. Dakako, ne smijemo zaboraviti ni novinare naπe πkolske novinarske skupine koji su imali priliku napraviti intervju s jednim od Ëlanova Picksiebnera. Moramo napomenuti da su Ëlanovi naπe Volonterske skupine veÊ posjetili skloniπte za æivotinje „Dumovec“ te su cijeli dan πetali napuπtene pse i igrali se s njima. Bilo kako bilo, humanitarne akcije poput ove itekako su bitne za skloniπta nezbrinutih æivotinja u Zagrebu. Na sve veÊi broj na- puπtenih pasa ne moæe se ne obazreti, stoga nam moæe biti jako drago πto joπ uvijek postoje ljudi kojima je stalo i koji mare za svi- jet u kojem æivimo. IIbbrriiccaa JJuussiiÊÊ,, ppoozznnaattii lljjuubbiitteelljj ppaassaa BBeellffaasstt ffoooodd
  • 18. Znanstvenifenomeni SS voju novonastalu titulu mlade hrvatske nade opravdava izvrsnim rezul- tatima i nedavno sruπenim hrvatskim rekordima. Tako je na Jadran Grand prixu naπ mladi kolega, barem je svima nama koji s njim idemo u 3.b razred, oborio dræavni rekord na 1500 m koji je prije toga bio star de- set godina, kao i dræavni rekord na 800 m star dvadeset godina! Uz to dr- æavni je prvak u disciplinama na 400m slobodno, 800m i 1500m slobod- no, a nedavno je sudjelovao na Svjetskom juniorskom prvenstvu u Dubaiju gdje je prisvojio trinaesto mjesto, a zasluæeno i od 12. do 15. prosinca na- stupa na Europskom seniorskom prvenstvu u Danskoj! UnatoË svim obveza- ma i napornim treninzima, izvrstan je uËenik. Kako bismo doznali tajnu nje- gova uspjeha i bolje upoznali ovog genijalca, postavili smo mu par pitanja. KKaaddaa ssii ssee ppooËËeeoo bbaavviittii pplliivvaannjjeemm?? Sa πest godina pristupio sam ZagrebaËkom plivaËkom klubu, gdje su bili moji poËeci, ne toliko plivanja, koliko uËenja odræavanja na vodi. Zatim sam sa sedam godina polazio na plivanje u klubu Mladost, a godinu dana kasni- je pristupio sam plivaËkom klubu MedveπËak gdje i sada trenutno plivam. Pli- vanju u natjecateljskim vodama pristupio sam s jedanaest godina. ©©ttoo ttee nnaavveelloo ddaa ssee ppooËËnneeππ bbaavviittii pplliivvaannjjeemm?? U poËetku me mama nagovorila na plivanje, a kasnije mi je i samom pos- talo jako zabavno i zanimljivo pa sam i nastavio. KKaakkoo ooddrrææaavvaaππ rraavvnnootteeææuu iizzmmeeuu ππkkoollsskkiihh oobbvveezzaa ii ttrreenniinnggaa?? Nije baπ lagano. Ne spavam puno zato πto naveËer radim za πkolu, a tije- kom dana sam na treninzima. Ponekad ni nemam volje pa mi se niπta ne da, ukljuËujuÊi i plivanje, ali to me brzo proe poπto je plivanje ipak ono πto vo- lim raditi. NNaa kkoolliikkoo ggooddiiππnnjjee nnaattjjeeccaannjjaa iiddeeππ ii kkoojjee ttii jjee bbiilloo pprrvvoo nnaattjjeeccaannjjee?? Na otprilike deset. Moje prvo natjecanje bilo je Klupsko natjecanje Zagre- baËkog plivaËkog kluba. KKaakkoo ssee pprriipprreemmaaππ pprriijjee nnaattjjeeccaannjjaa ii iimmaaππ llii kkaakkvvee „„oobbrreeddee““ iillii rraaddnnjjee zzaa ssrreeÊÊuu pprriijjee uuttrrkkee?? Prije natjecanja ne mislim ni na πto drugo nego samo na utrku i dobar re- zultat, bez posebnih radnji ili „obreda“. KKoolliikkoo ssvveeuukkuuppnnoo iimmaaππ oossvvoojjeenniihh mmeeddaalljjaa ii kkoojjaa ttii jjee pprrvvaa mmeeddaalljjaa?? Nisam posebno brojao, ali mislim da sam osvojio viπe od sto medalja. Prva medalja mi je iz 2004. godine. GGddjjee ssii ssvvee ppuuttoovvaaoo zzbboogg nnaattjjeeccaannjjaa?? Proπao sam veÊinu velikih hrvatskih gradova, a posjetio sam Austriju, Bo- snu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Poljsku, a nedavno i Ujedinjene Ara- pske Emirate. Upravo mi je Svjetsko juniorsko natjecanje u Dubaiju ostalo u najboljem sjeÊanju. KKoolliikkoo ttrreennuuttnnoo ddrrææiiππ rreekkoorrddaa?? Trenutno jedanaest. PPlliivvaannjjee iillii kkeemmiijjaa,, ppiittaannjjee jjee ssaadd IImmaaππ llii ææeelljjuu bbaavviittii ssee pplliivvaannjjeemm pprrooffeessiioonnaallnnoo ii zzaarraaiivvaattii zzaa ææiivvoott nnaa ttaajj nnaaËËiinn?? »»iimmee ssee ææeelliiππ bbaavviittii nnaakkoonn kkaarriijjeerree pprroovveeddeennee uu bbaazzeennuu?? Naravno, dokle god budem postizaao kvalitetne rezultate, planiram se ba- viti plivanjem, a nakon plivanja, htio bih definitivno raditi neπto u Ëemu je ke- mija neizostavni dio. BBii llii iikkaaddaa bbiioo ttrreenneerr pplliivvaannjjaa?? Ne bih, za mene bi to bio prestresan posao, briga za dvadeset i troje lju- di u grupi bi mi definitivno bilo previπe, mislim da bih se previπe brinuo i za samo jednu osobu, a kamoli za svih dvadeset i troje. JJeessii llii iikkaaddaa vvaarraaoo nnaa nnaattjjeeccaannjjiimmaa iillii uuzziimmaaoo kkaakkvvee nneeddooppuuππtteennee ssuuppssttaann-- ccee zzaa ppoobboolljjππaannjjee uuËËiinnkkoovviittoossttii nnaassttuuppaa?? Nikada nisam varao ni na kakav naËin, bilo to mazanjem kakvim mastima, kremama ili Ëak maslacem za smanjenje trenja u vodi ili uzimanjem nekakvih droga za poboljπanje fiziËke spremnosti. PPllaanniirraaππ llii jjeeddnnooggaa ddaannaa oottiiÊÊii nnaa OOlliimmppiijjaadduu?? Ne, ali ako bi mi se ikada pruæila prilika, sigurno bih sudjelovao. KKaakkoo pprroovvooddiiππ sslloobbooddnnoo vvrriijjeemmee?? Kada imam slobodnog vremena, provodim ga spavajuÊi i odmarajuÊi se od silnih obveza. Dosta vremena za odmor mi uzima fizika, osobito rad referata. AAmmeerriikkoo,, ssttiiææeemm!! GGddjjee ppllaanniirraaππ iiÊÊii nnaa ssttuuddiijj?? Htio bih studirati vani, toËnije u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama na fa- kultetu University Of Michigan. Zbog toga sam nedavno pisao test pod na- zivom SAT (Scholastic Aptitude Test) koji je potrebno pisati ako Ëovjek pla- nira studirati izvan svoje matiËne dræave. Osnovni dio testa Ëine zadaci iz engleskog jezika i matematike, a prijavljuje se preko interneta. Osim mate- matike i engleskog jezika planiram pisati i test iz kemije i fizike. Takoer, za studiranje vani potrebno je pisati i test TOEFL (Test of English as a Foreign Language) kojim se procjenjuje znanje engleskog jezika kod ljudi kojima en- gleski nije materinji jezik, πto isto planiram pisati. To ne znaËi da ne moram pisati Dræavnu maturu. Ona je isto obvezna, ali viπe sluæi kao dokaz zavr- πetka srednje πkole. Po tome mogu bez problema sve polagati na B razini i proÊi sa dvojkom. Ne gleda sa rezultat nego samo prolaz. ZZbboogg ËËeeggaa ssii ooddlluuËËiioo ssttuuddiirraattii iizzvvaann HHrrvvaattsskkee,, aa nnee ppoohhaaaattii hhrrvvaattsskkee ffaakkuulltteettee?? U Hrvatskoj je skoro pa nemoguÊe istovremeno se baviti profesional- nim sportom i studirati dok je u Americi sustav ipak naklonjeniji i mogu se uskladiti obe aktivnosti. PPooππttoo ppllaanniirraaππ ssttuuddiirraattii iizzvvaann HHrrvvaattsskkee,, mmiisslliiππ llii ddaa ÊÊeeππ nnaassttaavviittii rraaddiittii iissttoo iizzvvaann HHrrvvaattsskkee iillii ssee mmiisslliiππ vvrraattiittii uu HHrrvvaattsskkuu?? Moj prvi izbor je sigurno rad u Hrvatskoj, ali ako ne bih imao izbora, otiπao bih raditi vani. KKoojjaa jjee ttvvoojjaa ææiivvoottnnaa ppoosslloovviiccaa ((ffiilloozzooffiijjaa))?? Nemam neku posebnu, ali ako moram jednu izabrati rekao bih da je to poslovica „Bez muke nema nauke“. 16 INTERVJU SA SVENOM ARNAROM SAEMUNDSSONOM »ovjek sa 100 medalja AAkkoo iimmaalloo pprraattiittee ssppoorrttsskkee nnoovvoossttii,, vvjjeerroojjaattnnoo ssttee pprriimmiijjeettiillii rraaaannjjee nnoovvee nnaaddee hhrrvvaattsskkoogg pplliivvaannjjaa,, iimmeennoomm ii pprreezziimmeennoomm ppoozznnaattiijjii kkaaoo SSvveenn AArrnnaarr SSaaeemmuunnddssssoonn Piπe: Marta NikiÊ, 3.b NNee bbrriinnii SSvveenn,, nneeÊÊee ttii iihh nniittkkoo oodduuzzeettii
  • 19. StruËnaliteratura 17 JJeessttee llii ssee uu ææiivvoottuu ËËeessttoo ssuussrreettaallii ssaa ssmmjjeerrnniiccaammaa kkoojjee ssuu vvooddiillee pprreemmaa VVaaππoojj kkaarriijjeerrii llooggooppeeddaa?? VeÊ u osnovnoj πkoli jako sam dobro zamjeÊivala uËenike koji su imali poteπkoÊe u πkolovanju i savladavanju gradiva, i opÊenito u æivotu. VeÊ sam onda razmiπljala o nekim drugim putevima po kojima bi oni mogli doÊi do uspjeha. I tijekom srednje πkole, OpÊe gimnazije u Pazinu, sama sam se informirala o Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu i zakljuËila da je smjer logopedije najzanimljiviji. KKoojjii ssuu nnaajjËËeeππÊÊii pprroobblleemmii ddjjeeccee ss kkoojjoomm ssttee ssee ssuussrreellii?? NajËeπÊi problemi u naπoj πkoli zapravo su poteπkoÊe u uËenju, Ëitanju, pisanju i raËunanju te poteπkoÊe u ponaπanju. No, tu su i netoËnosti u govoru, oπteÊenja sluha, jeziËne poteπkoÊe. JJeessttee llii ssee ssuussrreellii ss nneekkiimm ppoosseebbnnoo tteeππkkiimm pprroobblleemmoomm?? Pa… Iako teπkoÊe koje se javljaju u srednjoj πkoli moæemo svr- stati u nekoliko kategorija, svaka je poteπkoÊa drukËija i svako se di- jete razliËito s tim nosi. Teæi su problemi ako je poteπkoÊa kasno otkrivena. Radila sam s uËenicom koja je na logopedsku obradu otiπla tek krajem srednje πkole i nalaz je potvrdio teπkoÊe Ëitanja i pisanja. UËenica je dotad ulagala ogroman trud i vrijeme u uËenje, a rezultati nisu bili odraz njenog znanja. Teπko je i kada je tehnika Ëitanja usvojena od rane dobi, a izostaje razumijevanje proËitanog. PPrreemmddaa uu oovvoojj ssrreeddnnjjoojj ππkkoollii ËËeessttoo ssuussrreeÊÊeettee rraazzlliiËËiittee vvrrssttee pprroo-- bblleemmaa,, mmiisslliittee llii ddaa bbii llooggooppeeddii ttrreebbaallii ppoossttoojjaattii ii uu ddrruuggiimm ssrreeddnnjjiimm ππkkoollaammaa iillii jjee zzaa ttoo pprreekkaassnnoo?? Mislim da nije kasno i mislim da su logopedi potrebni u sred- njim πkolama. U odrasloj dobi poteπkoÊe koje su djeca imala u ni- æoj dobi i dalje postoje, samo se manifestiraju na drukËiji naËin. Rekla bih da je u ovoj srednjoj πkoli uloga logopeda, osim logo- pedskog rada s uËenicima, velikim dijelom vezana uz kontinuiran rad s roditeljima ili skrbnicima, πkolskim psihologinjama, nastavni- cima i ravnateljem koji pomaæu u pristupanju i rjeπavanju svakog problema. Na primjer, kako izjednaËiti proces πkolovanja uËenici- ma s poteπkoÊama Ëitanja koji u zadanom roku trebaju proËitati lektiru, a to im se Ëini kao nepremostiva zapreka. Kako prilagodi- ti pisane i usmene provjere znanja uËeniku koji ima odreenu poteπkoÊu? Kako prilagoditi naËin predavanja uËenicima koji se po neËemu razlikuju od veÊine i kojima ne odgovara svaki oblik nas- tave? Fakulteti su takoer prepoznali potrebu izjednaËavanja mo- guÊnosti studiranja uËenika s poteπkoÊama. Srednja πkola, kao ko- rak prije fakulteta ili zapo-πljavanja mladih, mjesto je koje mora uËenicima na razliËite naËine osigurati stjecanje znanja i vjeπtina. Logopedi mogu u tome pomoÊi. EEdduukkaacciijjaa oo ppootteeππkkooÊÊaammaa jjee nnaajjvvaaæænniijjaa JJee llii ssee iikkaaddaa ddooggooddiilloo nneeππttoo nneepprreeddvviiddiivvoo,, nneeππttoo ππttoo nniijjee uuoobbiiËËaa-- jjeennoo?? Sve su poteπkoÊe, odnosno razliËitosti, uËenicima i odraslima Ëesto nepredvidive. OpÊenito mislim kako ljude koji rade u πkola- ma treba educirati o uËenicima koji se razlikuju od veÊine, o naËi- nu na koji oni funkcioniraju i o naËinu na koji se moæe bar poku- πati izvuÊi maksimum od svakoga. Djeci takoer treba otvoreno objasniti o Ëemu se radi i pomoÊi im da pronau naËine kojima Êe postiÊi dobre rezultate. NNaa kkoojjii jjee nnaaËËiinn nnaajjllaakkππee pprriissttuuppiittii uuËËeenniikkuu kkoojjii iimmaa pprroobblleemm,, aa ddaa mmuu nnee bbuuddee nneeuuggooddnnoo?? Mislim da se uvodni razgovor treba odvijati u opuπtenoj at- RAZGOVOR SA ©KOLSKOM LOGOPEDICOM, ADRIANOM ZOVI∆ Svaki uËenik ima svoju priËu PPrreeppoozznnaatt ÊÊeettee jjee ppoo ssmmiijjeeππkkuu,, nnjjeeæænnoossttii ii ttoopplliinnii kkoojjaa iizzbbiijjaa iizz nnjjeezziinniihh rriijjeeËËii.. PPuunnaa rraazzuummiijjeevvaannjjaa ii uuvviijjeekk sspprreemmnnaa ppoommooÊÊii ËËeekkaatt ÊÊee vvaass uu ssvvoommee „„uurreedduu”” kkoojjii jjee iissppuunnjjeenn mmeekkaanniimm nnaasslloonnjjaaËËiimmaa ii jjaakkoo ddoobbrroomm aattmmoossffeerroomm.. ZZaa vvaass ssmmoo ssaazznnaallii ssmmoo kkaakkoo ssee mmooææee ppoossttaattii llooggooppeedd ii kkaakkoo bbiissttee mmooggllii zznnaattii ddaa ttrreebbaattee ppooÊÊii llooggooppeedduu Piπe: Eugenija Prπa, 2.e AAddrriiaannaa ZZoovviiÊÊ
  • 20. StruËnaliteratura mosferi u kojoj Êe uËenik sam reÊi neπto o sebi, svojim potreba- ma i ciljevima. Primijetila sam da se najviπe postiæe s djetetom u opu-πtenoj atmosferi. Puπtam da sami odrede trenutak u kojem Êe iznijeti svoj problem. I tada Êemo zajedno traæiti rjeπenje. Sve se to odvija u suradnji s roditeljima ili skrbnicima, psihologinja- ma, nastavnicima i ravnateljem. »esto Ëujemo da su djeca imala vrlo neugodna iskustva u osnovnoj πkoli pa je potrebno vrijeme da bi se opustili i krenuli u razgovor. JJee llii VVaaππ ppoossaaoo nnaappoorraann ii iissccrrpplljjuujjuuÊÊ?? Moram odgovoriti iskreno. Zna biti! Svaki uËenik ima svoju „pri- Ëu“ i ponekad je teπko u kratkom roku postiÊi dobre rezultate, a ja to æelim. Najviπe me iscrpi kad mi uËenik prepriËa loπa iskustva kroz koje je proπao zbog svoje razliËitosti. Teπko je to sluπati. ©©ttoo VVaamm nnaajjvviiππee ppoommaaææee ddaa ppooeettee kkrroozz jjeeddaann rraaddnnii ddaann?? Psihologice Violeta Jazbec i Irena NiËota te RomiÊ i Bazmenjak. Dobitna kombinacija! NNaajjËËeeππÊÊee ppootteeππkkooÊÊee MMooææeettee llii nnaamm ooppiissaattii ppootteeππkkooÊÊee kkoojjee uuËËeenniiccii nnaajjËËeeππÊÊee iimmaajjuu?? Iako smo u srednjoj πkoli, uËenici Ëesto dolaze zbog pogreπnog izgovora. NajËeπÊe se radi o ispravljanju pogreπnog izgovora gla- sova r, s, z, c, π, æ, Ë. Takoer, dolaze zbog neteËnosti u govoru koje se oËituju u ponavljanju slogova, glasova, rijeËi i fraza, nedo- statku zraka prilikom govora, prekida u govoru i popratnih pokre- ta. To moæe utjecati na razvoj samopouzdanja i vaæan je kontinu- irani rad ne bi li se govor ‘’popravio’’. Disleksija je poteπkoÊa Ëi- tanja koja se opisuje kao razliËitost u stjecanju i koriπtenju vjeπti- na Ëitanja. Neuroloπkog je podrijetla. Disleksija traje cijeli æivot, samo se simptomi mijenjaju. U odrasloj dobi tehnika Ëitanja moæe biti usvojena, ali ostaju teπkoÊe razumijevanja proËitanog teksta, zbog Ëega je osobama s disleksijom potrebno viπe vremena da proËitaju i razumiju odreeni sadræaj. Disgrafija je poteπkoÊa pisa- nja koja je uglavnom povezana s disleksijom. Ono πto se dogaa osobi kod Ëitanja Ëesto prelazi i u pisanje. U pisanim radovima uËenika nalazimo pogreπke u obliku ispadanja glasova, zamjena glasova i slogova, pravopisne pogreπke... Diskalkulija je poteπko- Êa koja se odnosi na usvajanje matematike, tj. raËunanje. Moæe se pojaviti u svim matematiËkim podruËjima. Djeca unatoË svojem urednom intelektualnom razvoju imaju poteπkoÊe vezane uz ma- tematiku i zadatke, razumijevanje matematiËkog jezika. Oni napre- duju, no Ëesto im treba puno viπe vremena i zaostaju za vrπnjaci- ma. Deficit paænje ili hiperaktivnost (ADHD) je teπkoÊa koja se odnosi na nedostatak paænje i koncentracije kod uËenika. NNaa kkoojjii bbii nnaaËËiinn ttrreebbaalloo pprriissttuuppiittii uuËËeenniicciimmaa kkoojjiimmaa jjee ddiijjaaggnnoossttii-- cciirraann AADDHHDD?? Kod tih uËenika primjeÊujemo da su Ëesto impluzivni i nemaju moguÊnost inhibicije tj. kontrole vlastitog ponaπanja. Toj djeci po- trebno je omoguÊiti da budu svjesni nemira kojeg oni osjeÊaju, da porazgovaraju s nekim, kontaktiraju psihologinje, da odu kratko proπetati pa se vrate na nastavu… Nastavnik mora biti upoznat s poteπkoÊom, mora je uvaæavati kako bi na taj naËin pomogao dje- tetu proÊi kroz πkolsko razdoblje. Jasno je da postoje granice koje se ne smiju prijeÊi, ali ako je nastavnik upoznat sa situacijom, mo- Êi Êe pravovremeno reagirati i sprijeËiti loπ ishod. Joπ jednom bih naglasila da se poteπkoÊe koje smo spomenuli javljaju kod uËenika Ëije su intelektualne sposobnosti uredne (mogu biti i natprosjeËne) pa se u danaπnje vrijeme sve viπe govori o razliËitosti, a izbjegava- ju se termini poput ‘’poremeÊaj’’. IImmaa llii nneekkiihh ppoosslloovvaa kkoojjee lljjuuddii ss nnaavveeddeenniimm ppootteeππkkooÊÊaammaa nnee bbii mmooggllii rraaddiittii?? Ima. Ovisno o stupnju i vrsti teπkoÊe, neka su zanimanja, naæa- lost, nedostupna. Na primjer, osoba s disleksijom ne bi mogla biti pilot zbog veÊe moguÊnosti pogreπaka u iπËitavanju i prepoznava- nju simbola. Osobe s ADHD-om takoer moraju dobro razmisliti koji poslovi im ne bi odgovarali s obzirom na poveÊanu potrebu za kretanjem i Ëestim mijenjanjem aktivnosti. Svakako se treba posa- vjetovati sa struËnjacima ne bi li ih oni Ëim bolje usmjerili. MMooææeettee llii nnaamm ddaattii pprriimmjjeerr kkaakkoo rraaddiittee ss ddjjeetteettoomm kkoojjee iimmaa,, nnaa pprriimmjjeerr,, ddiisslleekkssiijjuu.. U srednjoj πkoli nastojim svoj rad Ëim viπe povezati sa πkolskim gradivom. Ukoliko se radi o uËeniku koji ima teπkoÊe Ëitanja, u suradnji s nastavnicima pripremim materijal na kojem Êemo radi- ti, a koji je vezan uz nastavu. VeÊina je uËenika savladala tehniku Ëitanja, iako se potkradaju greπke Ëitanja napamet, ispadanja slo- va ili slogova, zamjene rijeËi… Savjetujem uËeniku kako izbjeÊi navedene pogreπke, a nakon toga provjeravam razumijevanje pro- Ëitanog. Razumijevanje je vrlo Ëesto naruπeno i uËenici Ëesto ‘’odu u krivom smjeru’’. Tada zajedno analiziramo tekst po ma- njim cjelinama. Izdvajamo nepoznate rijeËi i fraze i zapisujemo ili usmeno pronalazimo znaËenje. Tada ponovno Ëitamo uzimajuÊi u obzir cijeli kontekst. Uspjeh je kad doe do ‘’AHA efekta’’. Le- ktirna djela njima predstavljaju veliki problem jer su reËenice du- ge, odnosno sloæene, te su Ëesto u prenesenom znaËenju. Moj savjet je da Ëitaju lektire i traæe objaπnjenje svega πto ne razumi- ju jer Êe jedino tako proπiriti svoje znanje i vjeπtinu Ëitanja! KKaakkvvoo zzaaddoovvoolljjssttvvoo nnaallaazziittee uu ssvvoojjeemmuu ppoosslluu,, iissppuunnjjaavvaa llii VVaass?? Sretna sam πto mogu potvrdno odgovoriti na ovo pitanje! Ispu- njava me jer je dinamiËan i svaki dan neπto nauËim od uËenika i ko- lega. Mislim da je dobra suradnja svih djelatnika kljuË uspjeha i da trebamo u tom smjeru i nastaviti! 18 PPrriimmjjeerr ddiisslleekkssiijjee uu oossnnoovvnnoojj ππkkoollii
  • 21. StruËnaliteratura 19 Z animljiv, no ujedno i neugodan nedavni dogaaj potaknuo je novinarku Labosa da napiπe po- neπto o (ne)ËistoÊi u naπemu gradu. Nakon sedam sati nadobudnog poku- πavanja praÊenja nastave, odzvonilo je i zadnje zvono te su svi krenuli svojim kuÊama. Nekolikominutno Ëekanje tramvaja Ëinilo se kao cijela vjeËnost, a kada je napokon doπao, u njemu jedva da je bilo mjesta. Kad su se svi nekako stisnuli u tu guævu, jedna dje- vojka je opazila crveni stolac koji je bio prazan i kao da je Ëekao baπ nju. Brzinom svjetlosti sjela je na njega, ne primijetivπi mladiÊa koji joj je po- kuπao dati znak da ustane. Zbunjenim izrazom lica ipak ga je posluπala i us- tala te shvatila da sjedi na velikom ko- madu pizze umotanom u „πkanicl”. OËito je stolac ipak bio zauzet! Bila to loπe osmiπljena πala ili rezul- tat neËije lijenosti da proπeta do koπa za smeÊe, nije bilo nimalo ugodno. Danas, pogotovo mlae generacije, vrlo su slabo ekoloπki osvjeπtene te ne vode raËuna o tome gdje Êe baciti smeÊe niti gdje Êe to smeÊe zavrπiti. Opuπci na skoro svakoj gradskoj ulici, pretrpani koπevi za smeÊe, neuredne travnate povrπine, posebno nakon vi- kenda, nisu nimalo ugodna slika ne- kom turistu, ali ni samom stanovniku toga grada. Svatko od nas æeli æivjeti u urednoj okolini, no rijetko tko Ëini iπta da se to postigne. Tijekom topli- jih dana radijske postaje i kulturni centri organiziraju akcije ËiπÊenja odabranog kvarta i ureivanje igraliπta za djecu, no, koliko god to pohvalno bilo, nije dovoljno da naπ grad uËini ljepπim. Svatko bi se trebao dræati odreenih pravila i smeÊe odlagati na za to predviena mjesta, a ne tamo gdje se njima baca. Tramvaji bi se tre- bali redovito Ëistiti jer kroz njih sva- koga dana proe nebrojivo mnoπtvo ljudi, πto znaËi da svakodnevno dola- zimo u kontakt s bakterijama i prljav- πtinom tog istog mnoπtva, Ëime posta- jemo izloæeniji zarazama. Ne potroπi- mo puno vremena razmiπljajuÊi o tim stvarima niti im pridajemo veliku vaæ- nost, no zapravo su jako bitne. Moæda bismo to trebali promijeniti u naπoj svakodnevnici te, korak po korak, svo- ju okolinu uËiniti ugodnom za æivot. Poslovica „ako æeliπ promijeniti svijet, prvo promijeni sebe“nije nastala bez razloga! (NE)»ISTO∆A U NA©EMU GRADU Dezinficirajmo tramvaje »»iissttooÊÊaa jjee ppoollaa zzddrraavvlljjaa,, ggoovvoorriillee ssuu nnaaππee mmaajjkkee ii tteettee uu vvrrttiiÊÊuu.. ZZaappiittaallii ssmmoo ssee jjeessuu llii mmllaaddii ii ttuu iizzrreekkuu,, kkaaoo ii mmnnooggee ddrruuggee,, jjeeddnnoossttaavvnnoo ooddlluuËËiillii ppoottiissnnuuttii nneeggddjjee uu nnaajjdduubblljjee kkuuttkkee ssvvooggaa uummaa Piπe: Katarina Dogan, 4.a
  • 22. StruËnaliteratura P rroommiijjeenniillii ssttee mmnnooggoo mmjjeessttaa ssttaannoovvaannjjaa.. JJee llii VVaass ttoo ppoo-- ttaakklloo nnaa ssttvvaarraallaaππttvvoo,, ËËiinneeÊÊii ttiimmee kknnjjiiææeevvnnoosstt VVaaππoomm ssttaallnnoomm aaddrreessoomm?? Promijenila sam sveukupno 19 adresa, uglavnom ne svojom voljom. Tako sam se s tri godine preselila iz rodnog GradaË- ca u Bosni i Hercegovini u Slavoniju gdje sam stanovala kod svoje tete dok su mi roditelji ostali u GradaËcu. Joπ uvijek se sjeÊam putovanja vlakom u Slavoniju, krajolika koji je ubrzano prolazio i æene s gipsom na ruci koja je sjedila sa mnom u ka- bini. Tijekom svog πkolovanja u naπiËkoj gimnaziji doznala sam da mi Julijana nije pravo ime, nego Julka. Nesporazum je nastao kod upisa, kada je na rodnom listu koji je moj otac poslao πkoli pisalo da je moje ime Julka, a prijavila sam se kao Julijana, kako me zvala teta s kojom sam æivjela, πto takoer nije pomoglo u pronalasku mog vlastitog identiteta. SliËni problem dogodio se kada sam trebala dobiti povelju grada GradaËca, kada sam trebala upisati mjesto roenja, a bolnica u kojoj sam se rodila doæivjela je poæar, Ëime su nestali svi do- kumenti, ukljuËujuÊi i one o mojem roenju. U Osijeku sam jedino prava „ona“, ipak sam tamo izgradila sebe kao osobu tijekom studija, dok sam u Zagrebu ona „postmoderna“ Juli- jana. Mislim da zbog toga slobodno mogu reÊi da sam osoba s greπkom u biografiji, te da upravo u tim „puknuÊima“ traæim svoju adresu. Bez njih ne bi vjerojatno nastala sva moja djela, ona su me potakla na pisanje i traæenje mene same. KKoojjii ssuu bbiillii VVaaππii pprrvvii kknnjjiiææeevvnnii ppookkuuππaajjii?? KKoojjii ppoottiiccaajjii iizz ddjjee-- ttiinnjjssttvvaa ssuu VVaass nnaaggnnaallii nnaa ppiissaannjjee?? Kada sam bila dijete nitko mi nije proËitao ni jednu priËu ni bajku, iako se danas govori da se djeci treba Ëitati priËe kada su mala. Prvu knjigu mi je darovala uËiteljica u osnovnoj πko- li, rekavπi mi da mi knjiga bude najbolji prijatelj. Presudni tre- nutak je ipak bio moj deseti roendan, dan kada sam se zbilja odluËila baviti pisanjem. Tada mi je tata za roendan darovao knjigu Williama Faulknera „Legenda“, na Êirilici, s posvetom koja je glasila:“Ne budi ljuta na sebe ako moraπ proËitati dva puta da ju razumijeπ. I ja sam trebao.” To me je nagnalo da poËnem viπe Ëitati i pisati, da postanem bolja od drugih ljudi te da ne osramotim svoju tetu i tetka koji su brinuli za mene. KKaakkoo ssuu VVaaππii pprriijjaatteelljjii rreeaaggiirraallii nnaa ttoo vvaaππee uuËËeennjjee ii ppiissaannjjee?? Dobro. Imala sam suosjeÊanja za druge ljude koji su imali manje, a i jako sam dobro igrala nogomet, da sam se rodila kao muπkarac bila bih nogometaπ. Zbog svega toga, opraπta- li su mi πto puno uËim. KKoojjaa VVaamm jjee nnaajjddrraaææaa kknnjjiiggaa kkoojjuu ssttee nnaappiissaallii?? Uvijek me nervirala ona metafora da pisac voli svoje knjige kao svoju djecu zato πto ja imam dijete i to je neusporedivo te svoje knjige ne volim kao svoje dijete. Knjigu „Zaπto sam vam lagala?“ vjerojatno bi mnogi izdvojili kao najbolju. „Tko se bo- ji lika joπ?“ smatram kao svojevrsnu autobiografiju, koju sam napisala i djelomiËno zbog svojih studenata kako bih im poka- zala da svatko ima pravo na govor. To su mi jedne od draæih. RRiijjeeËË mmaajjkkaa nniijjee ppoossttoojjaallaa uu mmoommee rrjjeeËËnniikkuu KKaakkoo ssuu VVaaππii pprriijjaatteelljjii rreeaaggiirraallii kkaaddaa ssuu ddoozznnaallii ddaa VVaass nnee ooddggaajjaajjuu bbiioollooππkkii rrooddiitteelljjii?? Dobro su reagirali, nisu niπta posebno govorili. S majkom razgovaram kao æena, a ne kao dijete. RijeË mama nije tada postojala u mom rjeËniku. Tako smo jedne godine u πkoli ima- li priredbu za Dan æena te sam trebala nauËiti napamet pjes- micu o mami, ali sam se pretvarala da ne mogu poπto nisam htjela povrijediti svoju tetu koja me uzdræavala. Ako sam ima- la kakvu emociju vezanu uza svu tu zbrku, prenijela sam je u tekst kako bih naπla nekakav smisao u svemu tome. Da nije bi- lo toga u mom æivotu, ne bih nikada napisala knjigu „Samo majka i kÊi“. 20 RAZGOVOR S JULIJANOM MATANOVI∆ Ja sam osoba s greπkom u biografiji UUnnaattooËË pprrvvoottnnoo oottkkaazzaannoomm ddoollaasskkuu nnaaππee cciijjeennjjeennee ssppiissaatteelljjiiccee JJuulliijjaannee MMaattaannoovviiÊÊ zzbboogg bboolleessttii,, sslljjeeddeeÊÊee ddrruuææeennjjee ssaa ssvviimm zzaaiinntteerreessiirraanniimm uuËËeenniicciimmaa bbiilloo jjee ssvvee ssaammoo nnee nneeiizzbbjjeeæænnoo.. ZZbboogg ttooggaa jjee 2288.. ssttuuddeennooggaa 22001133.. kknnjjiiæænniiccaa nnaaππee ππkkoollee bbiillaa iizznneennaauujjuuÊÊee dduuppkkoomm ppuunnaa uusspprrkkooss ËËiinnjjeenniiccii ddaa jjee nnaassttaavvaa zzaa ttaajj ddaann bbiillaa ookkoonnËËaannaa Piπe: Marta NikiÊ. 3.b JJuulliijjaannaa MMaattaannoovviiÊÊ ss kknnjjiiæænniiËËaarrkkoomm VViiππnnjjoomm BBeeuuss ii pprrooffeessoorriiccaammaa iizz hhrrvvaattsskkooggaa-- HHeennrriieettoomm BBaarrbbaarriiÊÊ,, MMiillkkiiccoomm UUrrssaa ii LLaannoomm RRuuππnnoovv PPeerriiÊÊ
  • 23. StruËnaliteratura 21 SSmmaattrraattee llii vviiππee ssvvoojjuu tteettuu iillii mmaajjkkuu ssvvoojjoomm mmaammoomm?? Tetu. Prema majci osjeÊam ljubav, a prema teti poπtovanje, odgovornost, ali i ljubav. SSmmaattrraattee llii ssee vviiππee ssppiissaatteelljjiiccoomm iillii pprrooffeessoorriiccoomm?? Mnogi mi govore: „Julijana, odluËi se!“, ali za mene je to nemoguÊe odvojiti. Valjda misle poπto sam ja sva „razigrana“ da bih trebala to odluËiti, a zato se one „ozbiljne“ pisce to ne pita. Po meni, ja sam to sve povezala, posao profesorice mi je kao muæ, a pisanje mi je poput ljubavnika. JJeessttee llii uuppoozznnaallii nneekkooggaa sslliiËËnnooggaa VVaammaa kkoodd ssvvoojjiihh ssttuuddeennaa-- ttaa?? Ako veÊ nisu, ubrzo postanu. Drago mi je kada vidim da mladi profesori vole knjiæevnost. KKaakkvvaa jjee ppoo VVaammaa bbuudduuÊÊnnoosstt kknnjjiiææeevvnnoossttii uu HHrrvvaattsskkoojj?? Smatram da je knjiæevnost u Hrvatskoj jako bogata, ali da se knjiga teπko izbori pored sve te nove tehnologije koja nas okruæuje. Kada sam ja bila mlada nisam imala takvih proble- ma, Ëitala sam zato πto nije bilo niËega drugog za zanima- ciju. TTuurrsskkaa kkaavvaa,, ppoolluummrraakk ii ttiiππiinnaa zzaa ËËiissttii mmoozzaakk IImmaattee llii ËËeessttoo iinnssppiirraacciijjuu zzaa ppiissaannjjee?? Ja sve vidim kao tekst, tako da se moæe reÊi da imam inspi- racije na pretek, jedino mi nedostaje vremena. ©©ttoo mmiisslliittee oo lleekkttiirrii ddaannaass?? Na svaπta se tu moæe prigovoriti, osobito u srednjoj πkoli, kod osnovne je to lakπe srediti. Glavni problem je kronologi- ja. Teπko je i potpuno razumljivo kada πesnaestogodiπnjak ne æeli Ëitati GunduliÊa ili LuËiÊa ili kada se u prvom razredu srednje πkole Ëita Homer, mnogo je tu odustajanja. MMiisslliittee llii ddaa nnaasslloovv pprrooddaajjee kknnjjiigguu?? Naslov prvotno mora biti funkcionalan, opravdan, ali mora i bili upeËatljiv kako bi ipak zainteresirao Ëitatelja. Tako, na primjer, naslovi koji pitaju pozivaju na Ëitanje. MMooææee llii ssee ææiivvjjeettii oodd kknnjjiiææeevvnnoossttii ii oodd ppiissaannjjaa kknnjjiiggaa?? Ne moæe se, od toga jedino æivi Miro Gavran, s tim da on posjeduje i kazaliπte i dosta je prevoen. Sam autor od pro- daje svoje knjige zaradi 5% bruto. Ako autor proda tisuÊu naslova, a jedna knjiga koπta 59 kuna, on dobije oko 4.900 kuna. Moæe se slobodno reÊi da je prava lova negdje drugdje, a ne toliko u pisanju knjiga. DDookk ppiiππeettee,, iimmaattee llii kkaakkvvee ppoosseebbnnee uuvvjjeettee?? Turska kava, polumrak i tiπina za Ëisti mozak tijekom pisa- nja. DDoo kkaaddaa ssee mmiisslliittee bbaavviittii kknnjjiiææeevvnnooππÊÊuu?? Mislim da Êu i u staraËkom domu joπ uvijek pisati, ako bu- dem imala inspiracije. ©to se mene tiËe, voljela bih i umrijeti s knjigom u ruci. PPrriipprreemmaattee llii jjooππ kkoojjii rroommaann zzaa mmllaaddee?? InaËe ne dajem svoj rukopis na Ëitanje, nego dajem za ob- javu kako je, ali za pisanje knjige za mlade dala sam jednoj djevojci da me uputi u mladenaËki govor. Tako sam doznala da se viπe ne kaæe cool, nego brutalno, kao i hijerarhiju kada je netko kralj, car ili dobiva sliËne titule. KKaakkoo ssttee ssee oossjjeeÊÊaallii kkaaddaa jjee IIvvaann KKuuππaann uummrroo?? Jako loπe, on mi je bio poput „poetiËkog roditelja“. Ne smi- jeπ ni æaliti jako, inaËe se smatra da æeliπ dramatizirati i zapra- vo privuÊi paænju na sebe. Bio je upravo Ëlan Akademije zbog svog pisanja knjiga za odrasle i zbog toga ga cijenim. KKaakkvvii ssttee kkaaoo mmaammaa?? Moæe se reÊi da je jedina dosljednost u mom odgoju ta da je nedosljedan. Ne znam baπ postaviti granice te sam jedan dan stroga, a drugi previπe popustljiva. VVoolliittee llii ppooeezziijjuu,, ppiiππeettee llii jjuu ii bbiissttee llii iikkaaddaa iizzddaallii zzbbiirrkkuu ppooeezziijjee?? Volim Ëitati poeziju i bila sam je pisala u mladosti, ali je ni- kada ne bih objavila. StruËno ne interpretiram poeziju, nego ju samo gledam i Ëitam na razini osjeÊaja i svojih doæivljaja. AA ddrraammsskkee tteekkssttoovvee?? Volim gledati predstave u kazaliπtima i Ëitati ih, ali ne piπem ih. Napisala sam samo jednu monodramu. ©©ttoo mmiisslliittee oo tteeoorriijjii ssmmrrttii,, ææiivvoottuu nnaakkoonn ææiivvoottaa?? Nisam posebno promijenila svoje miπljenje nakon jednog sa- ta vjeronauka, ali ipak mislim da postoji neπto viπe nakon ovog svijeta. MMiisslliittee llii ddaa ÊÊee eelleekkttrroonnsskkee kknnjjiiggee nnaasslliijjeeddiittii oonnee uu kkoorriiccaa-- mmaa?? Nadam se da neÊe, ipak onaj osjeÊaj listanja papira ne moæe nadoknaditi nikakav ureaj.
  • 24. IstraæivaËkiradovi T ijekom protekle dvije godine kvalitetne suradnje meu partne- rima, intenzinvne komunikacije, potpune otvorenosti prema novom i drugaËijem, stekla su se nova znanja, iskustva i nas- tale mnoge pozitivne promjene. Timskim radom na projektnim sastancima, uËenici i profesori iz osam europskih zemalja, ujedinjeni u svojoj razliËitosti, kreirali su su razne strategije popularizacije bicikla i Ëuvanja okoliπa. Mobilnosti (projektni sastanci, razmjene profesora i uËenika) su bile izvrsna prilika za upoznavanje razliËitih europskih zemalja, jezika, kultu- ra i πkolskih sustava te su pruæile moguÊnost spoznaje o razliËitosti eu- ropskih kultura kao zajedniËkom kulturnom boga-tstvu i naslijeu. Sud- jelovanje u projektu znaËajno je utjecalo na mnoge kompetencije uËeni- ka i profesora. Razmjene profesora i uËenika omoguÊile su upoznavanje razliËitih πkolskih sustava, razmjenu mnogih pedagoπkih iskustava i zna- nja, dogovaranje novih suradnji kao i upoznavanje novih sredina. Na razmjeni u naπoj πkoli boravili su predstavnici πkola iz Slova- Ëke, Nizozemske, Belgije, Austrije i ©vedske. Predstavnici naπe πko- le boravili su u Austriji. ZZaavvrrππnnii pprroojjeekkttnnii ssaassttaannaakk Od 14. do 18. svibnja 2013. naπa πkola bila je domaÊin i orga- nizator zavrπnog projektnog sastanaka. Ugostili smo 29 uËenika i 13 profesora. Skupina od 16 uËenika i 7 profesora (predstavnici svake pojedine πkole) putovali su biciklima, od Ybbsa (Austrija) do Zagre- ba. Tih dana atmosfera u πkoli bila je posebna. Naπi gosti zajedno s naπim uËenicima i profesorima bili su Ëlanovi velike europske obitelji. Glavni vodiËi kroz trodnevni program bili su uËenici naπe πkole. Prvoga dana programa naπi europski prijatelji pohaali su nasta- vu iz nekih predmeta te smo ih upoznali s radom i „æivotom” na- πe πkole. Pokazali smo im kulturne znamenitosti Zagreba i upriliËi- li zabavu dobrodoπlice u vrtu πkole. 22 ZAVR©ETAK USPJE©NOG PROJEKTA COMENIUS „EURO BIKE” Biciklom po Europi i nazad UUssppjjeeππnnoo jjee zzaavvrrππeennaa vveelliikkaa CCoommeenniiuuss bbiicciikklliissttiiËËkkaa ttuurraa ppoo EEuurrooppii,, aallii eeuurroobbiikkeerrii PP©©VVPP--aa ii ddaalljjee ÊÊee bbrriinnuuttii zzaa ookkoolliiππ ii ppoottiiccaattii ddrruuggee lljjuuddee nnaa pprriijjaatteelljjsskkii ooddnnooss pprreemmaa pprriirrooddii ii bbiicciikklluu.. IIaakkoo jjee pprroojjeekktt sslluuææbbeennoo zzaavvrrππiioo,, mmnnooggaa ssuu „„eeuurrooppsskkaa”” pprriijjaatteelljjssttvvaa oossttaallaa Piπe: Vedrana Vukmir, voditeljica projekta GGoossttii iizz eeuurrooppsskkiihh zzeemmaalljjaa bbiillii ssuu zzaaddiivvlljjeennii PPlliittvviiËËkkiimm jjeezzeerriimmaa
  • 25. IstraæivaËkiradovi 23 Drugi dan, 16. svibnja, bio je dan za velike pothvate: u πkolskom „Euro bike meunarodnom laboratoriju”, meunarodni tim uËeni- ka i uËenica pod vodstvom profesorica Novak, Zenko IviÊ i Husa- in, uz pomoÊ naπih uËenika, analizirali su kvalitetu uzoraka vode koji su donijeli sa sobom (voda iz vodovoda i jezera ili rijeke). Na- pisan je i kratak osvrt vezan uz oËuvanje okoliπa i zdravlja Ëovjeka. Po zavrπetku rada u labosu, biciklima su se odvezli do parka Maksimir gdje su se, uæivajuÊi, natjecali u orijentaciji na biciklima. ToËno u 17,30 sati zapoËela je meunarodna biciklijada pod na- zivom „Euro bike u Zagrebu”. Pod impresivnom pratnjom promet- ne policije odvozili smo rutu od parka Maksimir, ulicama centra grada do P©VP-a. Cilj biciklijade bio je skretanje paænje na potre- bu oËuvanja okoliπa i promociju bicikla kao odræivog sredstva pri- jevoza. Na biciklijadu su bili pozvani svi graani grada Zagreba. Poseban gost, sudionik biciklijade, bio je gradonaËenik, gospo- din Milan BandiÊ. Po zavrπetku biciklijade u naπoj πkoli, glavni koordinator projekta, gospodin Hans Müeller, prezentirao je putovanje na biciklima od Ybbsa do Zagreba. Predavanju su prisustvovali eminentni gosti, predstavnici Nizozemskog veleposlanstva i predstavnica ureda Eu- ropske komisije u Zagrebu. Jednodnevnim izletom na PlitviËka jeze- ra i zajedniËkom veËerom zavrπen je sluæbeni dio programa projekt- nog sastanka. Nastavilo se nesluæbenim programom Zagreb by night. Projektne aktivnosti popratila je Hrvatska radiotelevizija. PPrriissttoojjnnoo jjee zzaahhvvaalliittii NesebiËnu i veliku pomoÊ tijekom cijelog projektnog perioda da- vao je naπ partner u projektu - udruga Moj bicikl. Pomagali su nam i biciklistiËki klub Pedalinac, orijentacijski klub Vihor, Nextbike, Za- grebaËka turistiËka zajednica… Agencija za mobilnost i EU programe svojim savjetima uvijek je bila na raspolaganju. Eurobike tim posebno se æeli zahvaliti gospodinu ravnatelju i pro- fesorici Pongrac na suradnji i velikoj pomoÊi tijekom ovih dviju go- dina, kao i ostalim profesorima, uËenicima i osoblju naπe πkole. Vaæ- nu ulogu odigrali su i roditelji koji su bili sjajni domaÊini naπim eu- ropskim prijateljima. Ukratko, neponovljivo æivotno iskustvo! IInntteerrnnaattiioonnaall llaabboorraattoorryy -- aannaalliizzaa vvooddee uu ππkkoollsskkoomm llaabboorraattoorriijjuu TTkkoo ÊÊee ssttiiÊÊii pprrvvii......?? DDoollaazzaakk pprreedd ππkkoolluu
  • 26. IstraæivaËkiradovi S ve je krenulo od kave i nogometa! Oni su krivi za sve! Na jednoj su ka- vi naπ prof. LeteÊi i ravnatelj StiÊ bacali znalaËke komentare o sudbinskom odlasku naπe iza- brane nogometne vrste u obe- Êanu zemlju Brazil… Tada prof. LeteÊi (profesor GolubiÊ, op.a.) u πali kaæe: „Moramo nabaciti neki projekt o tom Brazilu!“ »im se spomenula hrpetina zgodnih nogometaπa na satima geografije, kao da se zapalila iskra u naπim srcima (pogoto- vo curama). Osjetili smo sambu kako pleπe dok smo u oËima punim zelene i æute boje zami- πljali sebe kako pleπemo (ali s tim istim nogometaπima) i to toËno kad smo veÊ u oblacima, na kraju prvog polugodiπta. Napravili smo uvodni sastanak i pripremili zanimljiv kulturno- geografski projekt - Mali Brazil. SSppoorrtt ii kkuullttuurraa Projektom æelimo otkriti koliko se „Malih Brazila“ nalazi u naπem Zagrebu, naπoj πkoli i nama samima. Nakon πto otkrijemo πto zapravo mislimo kada kaæemo „Brazil“, æelimo uoËiti koji kulturno-geografski elementi po-stoje u naπem gradu i Ëine brazilsku kulturu uvijek prisutnom. ProuËit Êemo kako jedan sportski spektakl unosi promjene u prostor grada. Sve to ob- jelodanit Êemo na plakatu πkole uoËi poËetka Svjetskog nogomet- nog prvenstva! Kako ne bismo izgubili energiju, prof. LeteÊi usmje- rio nas je u „provjerene male Brazile“: πkole capoeire i sambe te u kafiÊe Zagreba grada, a onda nam postavio vremensko ograniËenje od joπ Ëetiri mjeseca da se ne za- nesemo kad krenu vruÊine. Zaista, bit Êe zaista pravo otkriÊe uoËiti da postoji toliko „malih Brazila“ oko nas! Ne sumnjamo da Êemo progovoriti portugalski, proplesati sambu i nauËiti napamet bar joπ deset brazilskih gradova osim raz- vikanog Ria! SSppeekkttaakkll zzaa ppaammÊÊeennjjee Koliko je aktualno, zabavno i korisno Ëime se bavimo govori Ëi- njenica da su naπe turistiËke agen- cije poËele reklamirati „turistiËke pakete za Brazil“, a sve je viπe sluËajnih evenata nadahnuntih, eto, sluËajno, baπ Brazilom. Na primjer, doËek Nove godine s bra- zilian carneval dancers. Otvorite oËi dragi Ëitatelji i pomognite i vi nama! Ako uoËi- te plakat, oglas ili bilo πto pove- zano s naπom temom - molimo Vas poπaljite nam fotku na mail: projektmalibrazil@gmail.com Dok smo zavrπavali ove retke, Zagreb je u sijeËnju brojao +12! Neponovljivo i nevieno godinama! Vjerujemo da Êe naπi izabrani momci isto tako uËiniti Ëudo, ako ne u prvom susretu 12. lipnja na otvaranju s Brazilom, onda bar protiv Meksika i Ka- meruna! Pozdravljamo i graane BiH, naπe su-sjede, koji Êe se naÊi na istom kontinentu u istim ulogama! Bit Êe to zasigurno je- dan spektakl za pamÊenje, a Hrvati i Hrvatska bit Êe, bar tada, uoËi turistiËke sezone, opet ponosni πto smo neobiËna kockasta zemlja u obliku kroasana…. U oËekivanju nastavka suradnje srdaËno vas pozdravlja hr- vatsko-brazilska ekipa. 24 PROJEKT MALI BRAZIL Kako su kava i najvaænija sporedna stvar na svijetu promijenili naπe æivote SSMMSS--aassoocciijjaacciijjee oo BBrraazziilluu,, aannkkeettiirraannjjee ppoottppuunniihh ssttrraannaaccaa nnaa DDoollccuu,, ppllaaccuu uu UUttrriinnaammaa,, ii TTrreeππnnjjeevvccii,, iinntteerrvvjjuuiirraannjjee vvllaassnniikkaa rreessttoorraannaa uurreeeenniihh uu bbrraazziillsskkoomm ssttiilluu,, ppiissaannjjee eesseejjaa oo ssaammbbii -- ssaammoo ssuu nneekkee oodd ffaazzaa oovvooggaa kkuullttuurrnnoo--ggeeooggrraaffsskkoogg pprroojjeekkttaa Piπe: Martina Maruna, 4.c NNaaππii uuËËeenniiccii uu rriittmmuu ssaammbbee
  • 27. IstraæivaËkiradovi 25 N aslov Ëlanka je „Nezbrinuti spomenici”, a ne nezbrinu- ti spomenik, jer ovo nije jedini takav spomenik u Hrvat- skoj. NajËeπÊe tijekom rata, spomenici palim borcima Drugog svjetskog rata bili su uniπtavani diljem Jugoslavije bez imalo razmiπljanja o njihovom znaËenju. Neki primjeri razru- πenih i miniranih spomenika su i u Koπutama, koji je podignut za pale splitske borce u Drugom svjetskom ratu, te spomenik antifaπistiËkim oslobodiocima grada Knina. Najgore je πto se mnogi spomenici iz tog vremena koji su preæivjeli rat, ruπe i danas. Primjerice, spomenik DotrπÊina u zagrebaËkom Maksi- miru. Mnogi su nezadovoljni pokuπajima da se Jugoslavija potpuno zaboravi, a drugi smatraju da se takvi spomenici tre- baju zamijeniti spomenicima vezanim za neovisnu Republiku Hrvatsku ne misleÊi o tome kako je spomenik rad nekoga um- jetnika i da ga treba promatrati kao likovno umjetniËko djelo. Primjer takvog spomenika je djelo Vojina BakiÊa na Petrovoj gori o kojemu imamo prilku vidjeti izloæbu u Muzeju suvreme- ne umjetnosti. O moralnoj dvojbi kome treba graditi spome- nike neÊemo raspravljati, jer su polemike uzaludne ako te iste spomenike ne mislimo odræavati. BBaaππttiinnaa ggrraaddaa ZZaaggrreebbaa Bilo bi nepoπteno da piπemo o spomenicima u cijeloj Hr- vatskoj buduÊi da nismo imali priliku vidjeti ih i prikupiti do- kaze o njihovu stanju (primjerice, spomenik kod Poæege), stoga Êemo temu prebaciti u Zagreb. Najprije definirajmo πto je to spomenik. Kad Ëujemo tu rijeË, pomiπljamo na kipove, spomen ploËe ili grobove. No, spomenik je mnogo viπe od toga. Zagreb kao grad jedan je veliki spomenik. Taj spome- nik oËituje se u stilu æivota, ponaπanju i atmosferi koju stva- raju graani. Isto je i s arhitekturom. NajËeπÊi problem na podruËju arhitekture je otpala fasada. Milan BandiÊ, grado- naËelnik grada Zagreba, veoma je lijepo uredio livadu ispred Nacionalne i sveuËiliπne knjiænice s fontanama, no bacite li pogled prema Medvednici pa vam oko privuËe katedrala u vjeËnoj nadogradnji, spustite pogled joπ malo niæe i vidjet Êete ostatke ostataka starog Paromlina. NekoÊ je bio impresivan primjer tvorniËke arhitekture, najveÊi proizvoaË braπna u Zagrebu, danas ne samo da nije lijep prizor oku nego je i opasan po æivot i za dæep graana koji na tom parkiraliπtu svakodnevno parkiraju automobile. Malo dalje od toga, trunu i stambene zgrade u Paromlinskoj ulici, koje bi obnovljene mogle biti izvrstan dom za brojne beskuÊnike i istovremeno bi poboljπale izgled grada. PPrrlljjaavvccii ©to se tiËe kipova, predlaæemo da posjetite Zrinjevac. Ondje se moæete diviti kiparskom umijeÊu koji je od kamena ovjekov- jeËio hrvatske velikane, samo ih nemojte dirati bez vlaænih ma- ramica. Kisele kiπe nisu napravile neku posebno vidljivu πtetu, ali kipovi su prljavi kao da je netko na njih bacao zemlju. Kon- kretan dokaz je bista Augusta ©enoe, kneza Krste Frankopana i Andrije MeduliÊa. Posebna sramota je kip Ivana MaæuraniÊa, KU∆A STRAVE JEDNAKA JE ZAPU©TENIM SPOMENICIMA REPUBLIKE HRVATSKE Nezbrinuti spomenici OOvvooggaa lljjeettaa,, ppuuttuujjuuÊÊii ppoo uunnuuttrraaππnnjjoossttii HHrrvvaattsskkee,, uuooËËiillii ssmmoo mmnnooππttvvoo ssppoommeenniikkaa hhrrvvaattsskkee ppoovviijjeessttii.. MMeeuu nnjjiimmaa nnaaππaaoo ssee ii ssppoommeenniikk ppaarrttiizzaanniimmaa nnaa PPeettrroovvoojj ggoorrii.. VViiddjjeevvππii ggaa,, iimmaallii ssmmoo ddoojjaamm ddaa ssmmoo uuppaallii uu hhoorroorraacc ii ssaammoo ssmmoo ËËeekkaallii ddaa nneekkii dduuhh iisskkooËËii iizz uukklleettee rruuππeevviinnee Piπe: Ivor Zvonimir Kruljac, 3.e KKooææaarriiÊÊeevvoo „„SSuunnccee”” uu BBooggoovviiÊÊeevvoojj JJuulliijjee KKlloovviiÊÊ
  • 28. IstraæivaËkiradovi Ëiji je natpis uz iznimku slova „a“ u rijeËi MaæuraniÊ, prekriven mahovinom. Ni kip bana Josipa JelaËiÊa, koji je rado opjevan, nije oËiπÊen, veÊ obiluje ptiËjim izmetom. Spomen ploËa Niko- le Tesle na gornjem gradu takoer je neuredna i slova su pos- ve razmrljana. Ipak, postoje i neke iznimke, primjerice kip ku- mice na Dolcu, kip Marije JuriÊ Zagorke te sveti Juraj koji ubi- ja zmaja. KKaaddaa ppooddcciijjeennjjeennaa uummjjeettnnoosstt ppoossttaannee vvaannddaalliizzaamm Otpala fasada nije lijep prizor ni na kojoj graevini, a po- sebno ne na nekoj od povijesne vaænosti. VeÊ smo se pomi- rili s Ëinjenicom da katedrala nikada neÊe biti zavrπena, ali barem popravljaju druge zgrade, primjerice u PreradeviÊevoj. Otpala fasada ne πteti samo izgledu zgrade, nego i zdravlju graana koji mogu zavrπiti ozbiljno ozlijeeni ako padne na njih. Jedino πto je gore od otpale fasade jest poπarana fasa- da. Grafiti su umjetnost, svi znamo. No, postoji ona kvalitet- na i nekvalitetna. Primjerice, prekrasne slike koji su istinski majstori naslikali na starim kamenim ogradama u Branimiro- voj ulici, uljepπavaju putovanje svima koji ih gledaju dok se voze tramvajima prema Tomislavcu. To je uistinu umjetnost, no sprejem dodani viπeslojni potpisi i slogani jesu vandalizam ili barem netalentirana grafitna umjetnost. ©to je najgore, na taj se naËin uniπtavaju drugi grafiti πto je vidljivo na nekoliko mjesta i u Branimirovoj. Vezano uz knjiæevnu umjetnost bilo bi sliËno kao kada bi Zoran FeriÊ raspisao rijeË bla po strani- cama Krleæinog „Povratka Filipa LatinoviÊa”. I joπ jedna stvar, pravi grafitni umjetnici svoju umjetnost stvaraju tamo gdje je doista potrebna, a to sigurno nije na kuli LotrπËak gdje je je- dan loπ zeleni grafit. A πto tek reÊi o Suncu SunËeva susta- va Davora Preisa? Glavni dio te spektakularne instalacije iπa- ran je i izgreben, kao da je postavljen za terapeutsko iskalji- vanje bijesa. PPssii nniissuu nnaajjvveeÊÊii pprroobblleemm ppaarrkkaa iilliittii ËËuuvvaajjttee bbaaππttiinnuu Iako mnogi mrzoljupci æivotinja smatraju da psi najviπe πtete urednosti kipova, istina je drukËija. Doduπe, nitko ne voli ugaziti u njihovu ostavπtvinu, meutim papiri, opuπci ci- gareta, a katkada i poneki uniπteni koπ za smeÊe, joπ viπe oneËiπÊuju okoliπ. U takvim sluËajevima, najprljaviji dio Za- greba kao velikog spomenika nisu parkovi, koliko graani. Bilo bi previπe oËekivati od nekog uzornog graanina da Ëis- ti za drugima, no barem moæe poËistiti za sobom. Zagreb je doista predivan grad s ogromnim turistiËkim potencijalom. Spomenuti problemi, osim πto πtete njegovu ugledu, ujedno iskazuju nepoπtovanje prema velikanima naπe povijesti. Od- govorna tijela vjerojatno neÊe poduzeti niπta, ali zato graa- ni mogu preuzeti inicijativu. Mogu organizirati dobrovoljne akcije ËiπÊenja kipova na Zrinjevcu i zahtijevati od Gradske skupπtine projekte vezane uz, primjerice, Paromlin. I ne sa- mo u Zagrebu, veÊ u bilo kojem hrvatskom gradu koji se prepoznao u ovome Ëlanku jer su svi gradovi spomenici na- πoj dræavi te stoga zasluæuju poπtovanje i svu moguÊu nje- gu. Najvaæniji u tome su graani jer je bez njih grad tek prazna ljuπtura. 26 PPaarroommlliinn
  • 29. IstraæivaËkiradovi 27 B uduÊi da se radi o interaktivnom i svima dostupnom suËelju, njihova stajaliπta mogu biti relevantna infor- macija i vodilja pri planiranju slobodnog vremena mnogim mladima iz Zagreba, kao i onima koji planiraju posjetiti Zagreb. Pro- jekt je dio programa „Kultura turizma” Tu- ristiËke zajednice Grada Zagreba i Grad- skog ureda za kulturu, obrazovanje i sport. U projekt su bili ukljuËeni svi uËenici Priro- doslovne πkole Vladimira Preloga (1080 uËenika) te 140 gradskih institucija. TuristiËka zajednica grada Zagreba i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport zajedniËki, veÊ viπe godina, u sred- njim πkolama na podruËju grada Zagreba, vode projekt izvannastavne aktivnosti naz- van „Kultura turizma”. Ovaj sveobuhvatan projekt ima viπestruke i dugoroËne ciljeve za razvoj turizma u naπem gradu. Prven- stveno nastoji sustavno promicati edukaci- ju o ulozi turizma u gospodarskom razvo- ju grada Zagreba, a zatim i mijenjati stav prema promicanju kulturnih vrijednosti po- druËja grada Zagreba. Cilj je i upoznati no- ve generacije sa znaËajem turistiËkih kreta- nja, svijesti svih aspekata ugoπÊavanja, pruæanja usluge i ponaπanja prema turisti- ma u gradu Zagrebu. Na ovaj naËin razvi- ja se i poduzetniËki duh, ali i usmjerava na razvoj turistiËke ponude. Za nadati se da Êe se tako doprinijeti razvijanju potpuno novih ideja meu mladim ljudima i novom razmiπljanju o poziciji, razlozima i posljedi- cama turizma na æivot graana grada Za- greba. Ovaj projekt ima cilj i svrhu sustav- no nadograditi percepciju grada i pretvori- ti ga u turistiËki zanimljivo odrediπte. Sva- PROJEKT NA© ZAGREB Usvojiti „Kulturu turizma” NNaaππ ZZaaggrreebb jjee pprroojjeekktt uu kkoojjeemm ssuu uuËËeenniiccii PPrriirrooddoosslloovvnnee ππkkoollee VVllaaddiimmiirraa PPrreellooggaa oobbiiππllii ooddaabbrraa-- nnee kkuullttuurrnnee,, uummjjeettnniiËËkkee,, ssppoorrttsskkee ii ddrruuππttvveennee iinnssttiittuucciijjee uu ggrraadduu ZZaaggrreebbuu.. NNaakkoonn oobbiillaasskkaa,, pprroocciijjeenniillii ssuu nnjjiihhoovvuu aattrraakkttiivvnnoosstt iizz ssvvoojjee mmllaaddeennaaËËkkee ppeerrssppeekkttiivvee.. NNjjiihhoovvaa ssuu mmiiππlljjeennjjaa oobbjjaavvlljjeennaa nnaa ddrruuππttvveenniimm mmrreeææaammaa,, aa llookkaacciijjee iinnssttiittuucciijjaa oozznnaaËËeennee pprroossttoorrnnoo nnaa iinntteerraakkttiivvnnoomm zzeemmlljjoovviidduu ggrraaddaa Piπe: Miroslav ©aπiÊ, profesor povijesti i voditelj projekta TTiijjeekk ii rreeaalliizzaacciijjaa pprroojjeekkttaa:: • na NastavniËkom vijeÊu ©kole predstavljen je projekt (ciljevi, zadaÊe, koristi od njegove rea- lizacije) • odræan je sastanak s predstavnicima razreda na kojem su nositelji projekta dali informacije o projektu • predstavnici razreda su te informacije prenijeli svojim kolegama u razredima • Izidora MarkoviÊ s Instituta za turizam odræala je uvodno predavanje o vaænosti turizma i njegovim specifiËnostima • na VijeÊu roditelja predstavljen je projekt • pripremljen je popis institucija koje Êe uËenici obiÊi • napravljena je web stranica projekta kako bi sve informacije bile dostupne i putem interneta • pripremljena je aplikacija kojom su se uËenici za obilazak prijavljivali putem interneta • pripremljena je aplikacija na kojoj su uËenici prostorno oznaËili lokacije institucija koje se obilaze s moguÊnoπÊu objave teksta i fotografija • u prostoru ©kole organiziran je informativni punkt na kojem je putem plakata i na zaslonu posebno prilagoenog raËunala predstavljen projekt • pripremljena je aplikacija kojom su uËeni- ci svoje dojmovi (tekstove) i fotografije slali putem interneta • realiziran je obilazak institucija i prikupljanje dojmova • dojmovi i fotografije objavljeni su na druπtvenim mreæama • projekt je predstavljen na 3. sajmu CROTOUR (od 13. do 17.2.2013.) • zavrπna prezentacija projekta odræana je u Muzeju suvremene umjetnosti poËetkom svib- nja 2013. VVooddiitteelljjii pprroojjeekkttaa ((pprrooffeessoorrii)):: Miroslav ©aπiÊ, prof. povijesti - autor i voditelj projekta Goranka LaziÊ, prof. hrvatskog jezika - koordinacija, tekstualni sadræaji Tomislav GolubiÊ, prof. geografije - koordinacija, geografski sadræaji PPrreeddssttaavvlljjaannjjee pprroojjeekkttaa nnaa ssaajjmmuu CCRROOTTOOUURR
  • 30. IstraæivaËkiradovi ke godine u projektu sudjeluje dvanaestak πkola. Naπa se ukljuËila proπle godine s projektom koji smo nazvali „Naπ Zagreb“. Zagreb je, osim politiËkog, prometnog i gospodarskog, i kulturno srediπte Hrvatske te sve posjeÊenija turistiËka destinacija. Brojne kulturne, umjetniËke i sportske insti- tucije u gradu raznim programima nastoje privuÊi stanovnike grada, ali i posjetitelje iz drugih krajeva. BuduÊi da druπtvene mre- æe imaju sve veÊu i vaæniju ulogu u prijeno- su informacija meu mladima, smatrali smo da bi ih trebalo iskoristiti za prijenos infor- macija o ponudi kulturnih, umjetniËkih i sportskih institucija u gradu. Cilj nam je bio razviti kod mladih stanov- nika i posjetitelja Grada Zagreba kulturu javnog æivota, poveÊati broj dolazaka mla- dih posjetitelja iz drugih krajeva Hrvatske motiviranih kratkim odmorom u gradu te novim doæivljajima i iskustvima i/ili upozna- vanjem kulturnih znamenitosti Grada Za- greba poveÊati posjeÊenost kulturnih, um- jetniËkih i sportskih institucija u gradu. Ciljna skupina bili su nam mladi u Za- grebu koji Êe obilaskom institucija u Za- grebu stvoriti informacije prilagoene generaciji, kao i mladi posjetitelji izvan Zagreba motivirani kratkim odmorom u gradu, novim doæivljajima i iskustvima i/ili upoznavanjem kulturnih znamenitos- ti grada Zagreba. Za razliku od dosadaπnjih projekata rea- liziranih u drugim πkolama, gdje su se na radu na takvim projektima okupljale manje ili veÊe ekipe od pet do tridesetak uËenika, mi smo odluËili u projekt ukljuËiti sve naπe uËenike. UËenici Prirodoslovne πkole Vla- dimira Preloga, njih neπto viπe od tisuÊu, sudjelujuÊi u ovom projektu, upoznali su se s kulturnom, umjetniËkom, sportskom i rekreativnom ponudom Grada Zagreba. Posjetili su stotinu i Ëetrdeset institucija u gradu, a nakon obilaska o njima su kritiËki promiπljali. Sva su miπljenja/ocjene/recen- zije pojedinih lokacija objavljene na druπ- tvenim mreæama. Ujedno su lokacije insti- tucija predvienih za obilazak oznaËene i prostorno na interaktivnom zemljovidu grada. BuduÊi da se radi o interaktivnom i svima otvorenom suËelju, njihova su sta- jaliπta relevantna informacija izloæena vrednovanju. Korist od ovog projekta imat Êe mladi iz Zagreba jer su dobili generacijski pri- lagoenu informaciju o kulturnim, um- jetniËkim i sportskim institucijama u gra- du od svojih vrπnjaka. Osim njih, koristi Êe imati i mladi posjetitelji izvan Zagre- ba jer su od svojih vrπnjaka iz Zagreba dobili osvrt na znamenitosti grada Zagre- ba. Korist Êe sigurno biti i za kulturne, umjetniËke i sportske institucije jer su do- bile povratnu informaciju o doæivljaju svojih programa kod mladih te, posljedi- Ëno, i poveÊanje posjeÊenosti. Na kraju, korist Êe sigurno zabiljeæiti i TuristiËka zajednica Grada Zagreba zbog poveÊa- nje posjeta. 28 KOMENTARI U»ENIKA KOJI SU SUDJELOVALI U PROJEKTU „NA© ZAGREB“ NNaakkoonn ppoossjjeettaa llookkaacciijjii kkoojjuu ssuu iizzaabbrraallii,, uuËËeenniiccii ssuu ttrreebbaallii ooddggoovvoorriittii nnaa nneekkoolliikkoo ppiittaannjjaa ii oocciijjeenniittii jjee.. EEvvoo nneekkiihh oodd nnjjiihhoovviihh kkoommeennttaarraa KKoonncceerrttnnaa ddvvoorraannaa VVaattrroossllaavvaa LLiissiinnsskkoogg Provesti subotnju veËer s djevojkom u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski nije vrsta zabave koja bi se svidjela srednjoπkolskom paru. Uzevπi joπ u obzir da smo gledali operu Rigoletto, to bi se vrijeme nekome Ëinilo uzalud potroπenim. No, Lucija i ja s time se ne bismo sloæili. Ope- ra nije bila izvedena na sceni u dvorani, veÊ je uæivo iz kazaliπta u New Yorku bila prikazivana na platnu. Nadalje, ta opera nije bila u klasiËnoj izvedbi, veÊ je radnja bila postavljena u Las Ve- gasu, gradu poroka. Glumci su (ponajprije oni koji su predstavljali zaposlenike kockarnice) ima- li dobro poznate kostime kakvi se nose u tom gradu, glavni glumci imali su kostime koji priliËe danaπnjem kostimu osobe takvog druπtvenog poloæaja te cijeli ugoaj nije bio klasiËan operni, veÊ je predstavljao nekakvu mjeπavinu klasiËnog bel canta i bljeπtavila lampica raznih boja te πa- renih natpisa. Upravo to, Ëinjenica da to nije bila opera kakvu veÊina ljudi zamiπlja, oboma nam se svidjela. Iako u naπoj blizini nismo vidjeli mnogo mladih (pritom mislim na osobe naπeg go- diπta), atmosfera je bila i bolja nego πto smo oËekivali. Kako je opera bila izvedena na talijan- skom jeziku, prijevod je bio na engleskom, πto je malo poremetilo ravnoteæu praÊenja: bilo je teæe koncentrirati se na glumu, pjevanje i prijevod odjednom. Sve u svemu, mislim da smo vrlo kvalitetno proveli subotnju veËer i ako se ukaæe sliËna prilika iπli bismo ponovno. Robert BedoiÊ, 4.d
  • 31. IstraæivaËkiradovi 29 CCiinneessttaarr AArreennaa CCeennttaarr -- GGoollddeenn CCllaassss Golden Class je oaza za uæivanje. Sva sjedala imaju pomiËne naslone. Nakon poËetka filma konobari donose hranu koju se prethodno naruËi. Za vrijeme filma pritiskom na gumb moæete pozvati konobara. Dojmili su me se ureenje i opremljenost prostora. Mislim da moæe konkurirati svim ostalim trenu-tno aktualnim kinima i po vizualnom dojmu i po kvaliteti usluge i po kvaliteti zvuka i slike koji su, ipak, najvaæniji kada ste u kinu. Filip KatuπiÊ, 2.c KKuuggllaannjjee SSkkyybboowwlliinngg ©kola kuglanja u Skybowling-u svakako je zanimljivo iskustvo. ©kola traje tri puta po sat i pol vremena i u tom vremenu Ëak i najnetalentira- niji mogu djelomiËno ovladati vjeπtinom kuglanja. Osoblje je bilo lju- bazno i susretljivo. Instruktor kuglanja bio je spreman pomoÊi u bilo kojem trenutku. Kuglanje je zabavan naËin provoenja vremena zato πto nije neπto πto svaki dan radimo. Skybowling je odliËno opremljen, osim modernih staza nudi i hranu i piÊe, kafiÊ te prostor za puπenje. U svakom sluËaju, dobro i kvalitetno provedeno vrijeme, no potrebno je potroπiti malo viπe novaca. Iva BeteviÊ DadiÊ, 2.d AArrhheeoollooππkkii mmuuzzeejj Arheoloπki muzej na Emu i mene ostavio je izvrstan dojam. Stalni postav ukljuËuje razne izloπke iz pretpovijesti te keltske, ilirske, egi- patske, grËke i rimske kulture, naene na lokalitetima diljem Hrvatske i svijeta. Muzej je dobro tehnoloπki opremljen. Postoje interaktivni zasloni na dodir na kojima se mogu naÊi zanimljivosti o povijesnim razdobljima, ali i zabavni crtiÊ pa Ëak i memory igrica. Uz to, po mu- zeju su postavljeni TV-ekrani s dodatnim informacijama o izloπcima. Nekadaπnji svakodnevni æivot doËaran je crteæima i raËunalnim simu- lacijama. ZaËini koje su stari Rimljani najËeπÊe koristili mogu se vidjeti, dotaknuti pa i pomirisati, kako bi doæivljaj antiËkog svijeta bio πto vjerniji i autentiËniji. U straænjem dvoriπtu smjeπteni su brojni rimski kipovi i spomenici te gift shop (suvenirnica). Na izlazu se moæe uze- ti kartica s osnovnim informacijama o muzeju i razliËitim prigodnim ilustracijama. U svakom sluËaju, nama se svidjelo. Dakle, za svakog ljubitelja povijesti i arheologije, ali i za one koji su samo znatiæeljni, Arheoloπki muzej je pravo mjesto za provesti jedno ugodno poslije- podne. Ema RibiÊ i Valentina Runko, 1.c KKaazzaalliiππttee GGaavveellllaa U Gavelli sam bila viπe puta s razredom i doæivljaj je svaki put bio dru- gaËiji, ovisno o predstavi koju smo gledali i mojoj neispavanosti. Zanim- ljive predstave Ëesto su me navodile na smijeh, a u isto vrijeme i potica- le na razmiπljanje, poput „Platonov ili Drama bez naslova“ koju sam zad- nju pogledala. Nerado priznajem da sam gledajuÊi „Dunda Maroja“ zas- pala, ne zbog loπe glume ili dosadne fabule nego zbog umora, a tamo je bilo fino toplo i umirujuÊe. Predstava koja mi je dosada bila najbolja za- sigurno je „San Ivanjske noÊi “ zbog odliËne glume (izrazito mi se svidio Pero KvrgiÊ) i zanimljivog rjeπenja scenografije. Najviπe me razoËarao skuËeni prostor meu sjedalima zbog kojeg su mi noge utrnule. Za predstave koje traju po nekoliko sati potreban je barem malo udobniji smjeπtaj. Mia ©epËeviÊ, 3.d GGoolldd ccllaassss,, CCiinneessttaarr KKuuggllaannjjee AArrhheeoollooππkkii mmuuzzeejj GGaavveellllaa
  • 32. Piπe: Filip »erepinko, 3.b © tand Prirodoslovne πkole Vladimira Preloga i ove je godine bio najposje- Êeniji na AkTer FESTu koji ste mogli posjetiti od 2. do 6. listopada 2013. g. u Kineskome paviljonu ZagrebaËkog velesaj- ma. Radi se o akvaristiËko-teraristiËkoj iz- loæbi Ëiji je cilj edukacija graana o pravil- nom naËinu dræanja egzotiËnih kuÊnih lju- bimaca, ali i promocija ekoloπkog razmiπl- janja i djelovanja. UËenici P©VP-a (David JajËanin, Fatlinda Shabanay, Lovro RomiÊ, Marvin Van Dyck, Lucija VukasoviÊ i Jelena ©ariÊ (4.e), Andrej Drenski, Stjepan Jurko- viÊ, Vedran PaveliÊ, Bruno Uroda, Eugeni- ja Prπa, Fran Oremuπ, Eva MarkoviÊ, Karlo Krapec (2.e), Ivor Zvonimir Kruljac, Iva DonliÊ, Iris Jurki, Amy Manda Withfield, Matea BabiÊ, Denis Lagundæija, Antonia PatariÊ, Mihaela Sicaja (3.e)) i profesorice iz biologije i kemije (Vesna Bevanda, Gori- ca GrozdaniÊ, Mara Husain, Natalija Luga- riÊ i Sanja Æuæek) privukli su paænju svojim zanimljivim pokusima poput zelene zmije, zastave i vulkana te njihovom atraktivnoπÊu okupili veliki broj djece i mladih, nadamo se, buduÊih prelogovaca. 30 Podmikroskopom AkTer FEST J ednoga smo dana razgovarali i iznosili ideje kao rjeπenja na- vedenog problema i meu njima se izdvojila jedna. Naime, pronaπli smo naËin na koji bismo istovremeno mogli pomoÊi sebi, ali i naπim mlaim πkolskim kolegama. Doπli smo na ideju da organiziramo svojevrsne instrukcije za prve i druge razrede. Ono πto je bilo tako posebno oko ove ideje jest da, pomaæuÊi ni- æim razredima s njihovim aktualnim gradivom i slabijim ocjenama mi bismo istovremeno ponavljali za predstojeÊu Dræavnu matu- ru. Tako bi uËenici πtedjeli novac koji bi inaËe utroπili na instruk- cije izvan πkole. Osim toga, pokrenuli bismo jednu novu tradici- ju u naπoj πkoli koja bi, nadamo se, narednih godina nastavila is- tim putem. SljedeÊi korak, naravno, bio je realizacija navedenog. U dogovoru s ravnateljem, ideja je predstavljena na UËeniËkom vijeÊu te su svi uËenici o tome obavijeπteni. Kako bi nas uËenici mogli πto lakπe kontaktirati, napravili smo posebnu e-mail adresu (imam.zadatak@gmail.com) preko koje se dogovaramo za termi- ne sastanaka i opseg gradiva kako bismo se mogli dobro pripre- miti i odgovaramo na neka pitanja i zadatke koje nam uËenici po- πalju. S prvim razredima veÊ smo odræali nekoliko sastanaka na ko- jima smo zajedno prolazili kroz probleme iz kemije i fizike. Sva- kim danom interes uËenika raste te imamo sve viπe uËenika u klupama prije i nakon nastave. Zadovoljstvo nam je poduËava- ti ih znajuÊi da simultano pomaæemo i sebi i njima te se nada- mo da Êe nas potraæiti svi koji imaju poteπkoÊa s gradivom, ali i da Êe nam pri poduËavanju pomoÊi viπe maturanata. U»ENICI »ETVRTIH RAZREDA DAJU BESPLATNE INSTRUKCIJE NIÆIM RAZREDIMA Imaπ zadatak - imam rjeπenje DDrrææaavvnnaa mmaattuurraa vveeÊÊ kkuuccaa nnaa vvrraattaa.. KKaaoo mmaattuurraannttiimmaa,, cciilljj nnaamm jjee ππttoo bboolljjee ssee pprriipprreemmiittii.. SSvviimmaa nnaammaa jjee nnaajjvveeÊÊaa pprreepprreekkaa nnaapprraavviittii oonnaajj pprrvvii,, nnaajjvvaaæænniijjii kkoorraakk,, aa ttoo jjee nnaaggoovvoorriittii ssaammee sseebbee ddaa zzaappooËËnneemmoo uuËËiittii Piπe: Luka ∆usek, 4.c LLuukkaa ∆∆uusseekk,, TToommiissllaavv ©©kklleebbaarr ii BBoorrnnaa PPoonnddeellaakk,, 44..cc
  • 33. P redavanje o novinarstvu u tisku i na in- ternetskim portalima vodio je Zlatko HerljeviÊ, novinar koji je trenutno za- poslen u vanjskopolitiËkoj rubrici Vjesnika i koji je u viπe od trideset godina radnoga is- kustva u novinarstvu proπao sve novinarske i uredniËke stepenice. „Novinarstvo je kao torta od Ëokolade sa πlagom na vrhu.“ Tom je reËenicom gospodin HerljeviÊ odmah os- vojio sve prisutne. Glavna tema razgovora bila je πto sve moæe postati vijest. Na poËet- ku seminara sudionici su obavijeπteni o gla- vnim pravilima i problemima s kojima se no- vinar susreÊe svaki dan. Najgori dio toga posla je to πto se u devet ujutro dolazi na po- sao, urednik zada temu i Ëekaju Ëetiri prazne stranice koje moraju biti ispunjene. A te Ëeti- ri prazne stranice vrlo su obeshrabrujuÊe i deprimirajuÊe. SSaa ssvvoojjiimm iizzvvoorriimmaa uuvviijjeekk ttrreebbaa oottiiÊÊii nnaa kkaavvuu Prvo pravilo, koje je samo po sebi naj- vaænije, je da novinar „piπe za srce, ne za novac“. Drugo pravilo je to da se na posao uvijek mora doÊi s idejom. ObiËna πetnja gradom moæe biti povod za uoËavanje stvari od kojih bi mogla sinuti ideja - evo, to Êe biti dobra priËa! NajobiËnija guæva u prometu moæe biti dobra priËa, zaËepljeni kanali koji rezultiraju malom poplavom ta- koer... Vaæno je komunicirati s pravim lju- dima. Sa svojim izvorima uvijek jednom ili dvaput tjedno treba otiÊi na kavu i tada Êe uvijek biti spremni dati svoje miπljenje. Naj- manje s Ëime se moæe doÊi na posao je fo- tografija. Ako novinar, na primjer, opazi zastoj, treba ga slikati. Moæe automatski i popriËati s ljudima o dogaaju kako bi do- bio izjave. Svaka priËa je dobra priËa ako se zna sloæiti kako spada i ako se odgovori na osnovna pitanja. Gospodin HerljeviÊ naglasio je sljedeÊe: „Teorija novinarstva kao Ëokoladne torte za- pravo je popriliËno toËna. Na vrhu morate imati πlag, πto je poËetni naslov u kojemu se treba odgovoriti na osnovna pitanja: Tko? ©to? Gdje? Kako? Kada? i Zaπto? Sloj ispod je Ëokolada. Dio teksta u kojemu napiπete neπto viπe o samom izgledu dogaaja. Sloj ispod toga je biskvit. To je Ëista, Ëvrsta infor- macija, kao na primjer, razlog zbog kojeg je doπlo do zastoja. Tako niæete slojeve dok torta ne bude gotova. I onda je stavite peÊi kod urednika.” KKaakkoo bbiissttee bbiillii nnoovviinnaarr,, jjeeddnnaa oodd oossnnoovvaa jjee ddaa mmoorraattee vvoolljjeettii iissttiinnuu Urednikov posao je da prati motivaciju i po- sao svakog novinara. No on nije nikakav nad- glednik novinaru na terenu. Kada je novinar na terenu, onda mora odgovarati samo sebi. Urednik ima drugih briga, na njemu je da od- luËi je li u tekstu neπto neetiËki napisano i da to ispravi. No, kao urednik, mora znati kako zaintrigirati Ëitatelje dizajnom novina. Zlatko HerljeviÊ je kao pojam etiËnosti zacrtao jednu granicu. Uz Ëlanke o nesreÊama ne stavlja osa- kaÊene ili na bilo koji naËin ozlijeene ljude. „Zar biste objavili tu sliku da je na njoj netko od vaπe obitelji?“, tim se rijeËima gospodin HerljeviÊ opravdao kao novinar i urednik. Na- veo je i primjere nepravilnog iskoriπtavanja sta- tusa novinara. Dogaa se da novinari svoj Ëla- nak temelje na laæima. U Americi takvi novina- ri smjesta dobiju otkaz i nemaju moguÊnost zapoπljavanja bilo gdje drugdje. U Hrvatskoj ne vrijedi uvijek taj princip. „Kako biste bili no- vinar, jedna od osnova je ta da morate voljeti istinu. Do istine nije uvijek lako doÊi, morate voljeti ljude i znati kako komunicirati s njima.” Novinar Labosa, Marin –akoviÊ, postavio je pitanje postoji li neki zaobilazni put kojim se moæe doÊi do informacije koju nam izvor ne æeli otkriti. Odgovor nije bio baπ ohra- brujuÊ. Jedina moguÊnost je da se, ako se radi o vrlo vaænoj priËi, zamoli urednika da obavi nekoliko poziva i pokuπa nagovoriti iz- vor za informaciju. To zvuËi kao neπto nasil- no, no niπta takvo nije u pitanju. Samo se stranputicama pokuπava nagovoriti izvor da oda informaciju. Svatko ima pravo dobiti od- govor na pitanje koje je postavio, tj.povrat- nu informaciju, ali je svejedno Ëesto ne do- bije. Ne moæe se odmah oËekivati povratna informacija za jako komplicirano i slojevito pitanje. Treba dati vremena izvoru da raz- misli o iznoπenju informacije. „Biti novinar nije lako, morate imati zvjersku snagu i upornost”, poruËio je Zlatko HerljeviÊ na kraju prvoga dana seminarskoga ciklusa. 31 Podmikroskopom EDUKACIJA MLADIH NOVINARA Novinarstvo je kao torta od Ëokolade sa πlagom na vrhu UUddrruuggaa VVAANNGG ((VVaall nnoovvee ggeenneerraacciijjee)) uu ssuurraaddnnjjii ss GGrraaffiiËËkkoomm ππkkoolloomm oorrggaanniizziirraallaa jjee vviiππeeddnneevvnnii sseemmiinnaarr nnaa tteemmuu „„TTVV nnoovviinnaarrssttvvoo ii nnoovviinnaarrssttvvoo uu ttiisskkuu//nnaa ppoorrttaalliimmaa””.. NNoovviinnaarrii LLaabboossaa pprriissuussttvvoovvaallii ssuu sseemmiinnaarruu kkoojjii ssee ooddrrææaavvaaoo oodd 2211.. ddoo 2233.. ssiijjeeËËnnjjaa 22001144.. gg.. uu GGrraaffiiËËkkoojj ππkkoollii uu ZZaaggrreebbuu Piπe: Eugenija Prπa, 2.e ZZllaattkkoo HHeerrlljjeevviiÊÊ,, vvooddiitteelljj rraaddiioonniiccee
  • 34. D iljem Hrvatske 1. prosinca Hrvati su odgovarali na refe- rendumsko pitanje“ Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak æivotna zajednica æene i muπkar- ca?“ Govorit Êemo o posljedicama veÊ donesene odluke, ali i o drugaËijem pristupu i njegovim moguÊnostima. Ovaj sukob miπ- ljenja ne moæe se logiËki objasniti. Svi imaju svoj logiËki slijed i razloge pa Êemo pratiti te zavojite putove razliËitih miπljenja i navoditi Ëinjenice. Kada se netko bori za svoju stranu ima cijeli put utaban u glavi i teπko ga je odvratiti od njegova miπljenja. Referendum je pomogao da bolje razumijemo koliËinu problema. Manje i veÊe skupine izrazile su svoje miπljenje javno, a javno govoriti o seksu nije loπe, samo je puno koπtalo. U proπlosti su se ovakva pitanja rjeπavala na posebnim refe- rendumima na kojima su se koristile palice, boksaËke rukavice, razliËita ruËna pomagala i πarene zastave. Ti referendumi bili su vrlo popularni kada su se manjine poËele druπtveno osvjeπÊivati. Kako pravilo prirode kaæe, sloæit Êemo se i biti zajednica, kada nas strah natjera na to. Strah je Ëest Ëimbenik pri donoπenju im- pulzivnih odluka. Moæda je sadaπnje stanje rezultat straha. Kako Ëesto nemamo odgovore na ovakve tvrdnje, ljudi su ih poËeli traæiti. Razloge razliËitog ponaπanja. Psihoanalize su u danaπnje vrijeme vrlo razvijene. Za svaku naπu i najmanju kretnju postoji psihiËki uzrok nekakve prirode. Kada su ljudi u pitanju, sve πto odudara od prosjeka i drugaËije je, odmah je osueno, tako da psihoanalize homoseksualnih parova obiËno nisu pozitivne. No, i to miπljenje ima dvije strane. Psiholoπka strana ovoga pitanja vrlo je slojevita. VeÊ u sadaπnjoj situaciji se zbog toga stvara problem. Kako bismo konkretno odgovorili na referendumsko pi- tanje trebali bismo sa svih strana sagledati taj problem. I moæe- mo utvrditi da odgovor nije jednostavan. Ljudi vole jednostav- nost. »emu komplicirati? UmijeÊe je uËiniti stvari jednostavnima. To se i dogodilo na ovom referendumu. Postavljeno je jedno- stavno pitanje na koje bi moglo biti na tisuÊe odgovora. No do- pustili su samo dva. TTrraaææee llii pprreevviiππee?? Prva i glavna stavka naπe rasprave bit Êe izreËena na samom poËetku. Stari Hrvati vjeruju. Crkve su nedjeljom pune. Vjerojat- no veÊ nagaate koja je ciljana toËka. Biblija. Sve je u priËi, u knjizi. Svetoj knjizi. Osnovnom pravilu preæivljavanja... preæiv- ljavanja koje su zapoËeli Adam i Eva. Sam poËetak populacije bi- li su muπko i æensko. Sva vjerovanja temelje se na suprotnim spolovima, bez njih nema odræavanja i preæivljavanja populacije. Stalno se postavljaju pitanje i tvrdnja. Kako bi mogla postojati ljubav izmeu ljudi istoga spola kada nema ploda ljubavi, djete- ta? Ako si protiv prirode, onda si protiv Boga. Vjernici sigurno neÊe lako posustati po tom pitanju. Kada bi veÊ i doπlo do za- jedniËkog æivota, kako bismo nastavili æivot? Populacija bi se umanji- vala. Trebali bismo posvajati djecu? Tako nije bilo u proπlosti pa neÊe biti niti sad! Kada bismo ostavili, pak, proπlost za sobom i kada bismo pro- motrili psiholoπku stranu toga... Neki psihoanalitiËari slaæu se s tim da je biti gay vrsta mentalnog poremeÊaja. Po nekim starijim istraæivanjima djeca koja su u mladosti ili u æivotu bila tlaËena od strane nasilnog oca ili opÊenito muπkarca, poslije su dobila po- remeÊaj, tzv. gay poremeÊaj. Traæili bi njeænost od pripadnika is- tog spola zbog sadaπnjeg mentalnog stanja koje je nastalo tije- kom trauma. Neki teoretiËari to sagledavaju kao nagon. Vrlo ni- zak nagon preko kojega se moæe lako prijeÊi ako imate svakodnev- nu psiholoπku pomoÊ. Ako ostvare svoj ‘nagon’ æele umanjiti svoje ‘traume’ tako πto Êe prema svojem djetetu biti bolji nego πto je odreena muπka osoba u proπlosti bila prema njima. Raz- vitak djeteta u takvom okruæenju... Ponovno je protiv prirode. Dijete bi trebalo imati njeæan izvor ljubavi koji Êe ga voditi kroz emocionalna razdoblja i muæevno vodstvo kroz jade svijeta u ka- kav su se Adam i Eva uputili. Trebalo bi imati sve πto mu je po- 32 Podmikroskopom REFERENDUM ZA PRAVA HOMOSEKSUALNIH PAROVA Javno govoriti o seksu nije loπe, samo puno koπta PPoossttoojjii iizzrreekkaa ddaa „„oodd ssttaabbaallaa nnee vviiddiiππ ππuummuu““.. AAkkoo ssuu rreeffeerreenndduumm oo bbrraakkuu ii zzddrraavvssttvveennii ooddggoojj tteekk ppoojjeeddiinnaaËËnnaa ssttaabbllaa -- ππttoo jjee oonnddaa ππuummaa Piπe: Eugenija Prπa, 2.e
  • 35. trebno.Obitelj.Kakobidvasuprotnaspolauspjelazamijeniti kombinacijumuπkarcaiæene?Kakobimoglipruæitiistinu? Misliteda,akosevole,dajetodovoljno?Staraizrekakaæeda nitkoiniπtanemoæezamijenitimajkuilioca,bilotonakonnji- hovesmrtiiliiznekogdrugograzloga.Svadotadaπnjaloπais- kustvaprenosilibinaraπtajima.Nitkonebitrebaounaprijed stvaratitakveuvjeteukojimabidjetetubilioduzetimajkaili otac.ManjinenebitrebaleugroæavativeÊinu.ManjinuiliveÊinu pritomËineskupine,viπemalihskupinapovezanihneËimπtoim jezajedniËko.Anajmanjajedinicatepovezanostijeobitelj.Obi- telj,pak,nastajebraËnomzajednicomæeneimuπkarca.Brakbi trebaobitineπtosveto.Alikakodadefiniramopojamsvetosti? TobitrebaobitiËistiosjeÊajmiraislobodeiprijesvega,osjeÊaj dajenetkouzvas,netkotkoÊemoÊipodaritinoviæivot.Istina jedajepopulacijanasvijetuvelika,notonjerazlogdapresta- nemobitimi.Obiteljnijeistoπtoibrak.Alibrakjepotrebanda bisestvorilaobitelj,takodadopuπtanjembilokojeodtihdviju stavkiistospolnomdruπtvu-razaramoobje. GGoovvoorriimmoolliipprreemmaalloo?? Kakogodokrenuli,vjeragovoriobrakumuπkarcaiæene.No tosuiskljuËivovjerskepredrasude.Nisusviljudinaovomsvije- tuvjernici.ZarvjerniciimajudrugaËijapravaodnevjernika?Dje- cakojanemajumajkuilioca,djecakojanemajuobaroditelja,dje- cakojaæiveunefunkcionalnimobiteljima,zarbiusvimtimsitua- cijamadjecaodrastalaboljenegouzjedangaypar?Uovojdræavi svibismotrebalibitijednaki.Svibigraanitrebalibitijednaki. MaseiveÊinenebitrebalepotlaËivatiipodcjenjivatimanjine.Ka- mobisvijetstigaokadabismosvinarazliËitostgledalikaonabo- lest?Moædanasjeneπtouæivotupotaklonapromjenu.Imaje- dnazanimljivost...Indijancisuzasvojepoglavicepostavljaliis- tospolneparovejersumislilidasutodvijeduhovnoujedinjene osobe.Isadarazumijemokakojepunolakπekrajsebeimatioso- bukojajekaoti.ProπlajesliËnejedogaajepakodnjemoæete naiÊinapotpunorazumijevanje.Adasenegovorioprivatnosti. Privatnostjeneπtoπtotinitkonemoæeoduzeti.Samosetapri- vatnosttrebalaozakoniti.Predlaganjeovogreferendumabilaje nesuvislazamisao.Nijebilodovoljnovremenainijesedobrosa- gledalasadaπnjasituacija.KakobiostatakHrvatskeuopÊemogao pojmititajproblemakogasenisunipotrudilirazumjeti?Referen- dumjebioodraennabrzinuivelikjenovacplaÊennizakakve rezultate.Hrvatskajenazadovalaudruπtvenompogledu.Idase izglasaloprotivnareferendumu,Ëaknitadasenebidobilajedna- kaprava.Nepostojimnogodræavakojesuizglasalepravoisto- spolnihparovazaposvajanjedjece.Trebalibismoimatizakonsko pravozaosnivanjeobiteljiakosusvigraanijednaki.Obiteljni- jeistoπtoibrak.KadaveÊnemogubitiubraku(tobisezvalo æivotnopartnerstvo,nebrak),zaπtonebiposvajalidjecukojasu ionakobezroditelja?Jersvakajeobiteljjednakovrijednaitreba zaπtitu.Dræavatrebaπtititiipodræavatisvakogpojedinca.Ako pojedincidjeluju,doÊiÊedorazvitkadræave.Nonekipojedinci radeusvojukorist.Hrvatskatrebaostatisvjetovnadræavauko- jojsvatkoimapravonavlastitovjerskoopredjeljenje,alivjerskim normamanijemjestouUstavu. Mojevienjejeovakvo:kadaimamprijateljagaya,dragmije. NaπodnosjeneoptereÊujuÊiislobodan,kreativan.Kadatrebam osmislitivlastitiæivoticiljeve,ondamitajgayprijateljsigurno nijepoligonzacjelokupniæivot.PromiπljajuÊioprirodireferen- duma,nameÊemisenekolikovaænihpitanja: •HoÊeliodlukeovogareferendumaimatidobreodjekeuda- ljojbuduÊnostivezanojzakvalitetuobiteljiipoloæajhrvatske obiteljiuEU-usljedeÊih20godina? •Trebaliodnosmuπkarcaiæene(kaolegalnedruπtveneinsti- tucije)mijenjatiirazvijatiudosadaneistraæenimsferamako- jesekaotajnaËuvajuusvimvjerskiminstitucijama(jersu AdamiEvazalutali-kadajenagonupitanju)? •ImamolimidanasuopÊemoguÊnostimatiobitelj,kvalitetne veze,moguÊnostizgradnjevrednota-akosmopostalirobo- vidruπtvenodobroizgraenihupravljaËkihsustavanadpoje- dincem? •NisulireferendumisliËneakcijesamozamorodglupihpo- tezavladajuÊeelite? BBiilljjeeππkkaa Navedenusituacijumoæemoanaliziratiubeskraj.Kojagoddase stranaizabere,onadrugaÊebitidiskriminirana.Jertakavjesvijet. Svatkozaseberadinajbolje.NikadaneÊemoznatiπtojepravo.Jer uvijekpostojineπtoπtojenovoinepoznato.NeπtoπtoÊeutjecati nadaljnjirazvojsituacije.Biotostrah,novopsiholoπkoopredjelje- njeilipaknovaskupina.NosvemudolazepoËetakikraj.Kako kaæu,„odprvihstabalanevidiππumu“.NoprvastablasupoËetak -atkoznagdjejeπumikraj? 33 Podmikroskopom
  • 36. Kakkoo ssee rrooddiillaa iiddeejjaa oo oossnniivvaannjjuu jjooππ jjeeddnnoo-- ggaa ππkkoollsskkoogg bbeennddaa?? Na poËetku 2013. godine odluËio sam, zajedno s prijateljem iz razreda, Bornom Sa- lopekom, osnovati bend radi boljeg provo- enja slobodnog vremena. Nas dvojica svira- mo gitare, a Luka je bubnjar koji se javio na naπ πkolski oglas. Namjeravamo napraviti al- bum i demo-snimku. TrenutaËno imamo pet originalnih autorskih pjesama. KKaakkoo ssttee vveeÊÊ pprriijjee ggooddiinnuu ddaannaa oossnnoovvaallii bbeenndd,, jjeessttee llii iikkaaddaa nnaassttuuppaallii?? Skupa smo kao bend nastupali samo na πkolskoj BoæiÊnoj priredbi. U osnovnoj sam svirao i pjevao na πkolskim predstavama i jednom sam imao samostalan nastup u Princu. ÆÆeelliittee llii ppoossttaattii ssllaavvnnii?? Namjeravamo svirati i uæivati, ali ne i bi- ti poznati. Ideja toga da nas publika ne æe- li ostaviti na miru i da smo napeti prije sva- koga nastupa jednostavno nam se ne svia. Radije bismo voljeli svirati u nepoznatim i manjim klubovima, za malu publiku, bez ikakvoga stresa. Samo za uæivanje. KKaakkoo ssttee ssee oorrggaanniizziirraallii ii pprriipprreemmiillii pprriijjee ππkkooll-- sskkee BBooææiiÊÊnnee pprriirreeddbbee?? O nastupu na predstavi poËeli smo razmiπlja- ti dva mjeseca prije same predstave. U ta dva mjeseca imali smo samo tri probe. Uz par pro- blema koji su se javili na svakoj od njih, Ëudo je πto je zapravo ovako dobro ispalo. Na prvoj probi nismo bili sigurni oko odabira pjesme. Na drugoj se nije pojavio bubnjar, a na treÊoj se do- godila nezgoda.Usred probe, i to dosta kasno, oko ponoÊi, pukla mi je æica na gitari i zarezala me po prstima. Problem je bio kako naÊi æicu na vrijeme i kako svirati s porezanim prstom. KKaakkoo jjee bbiilloo nnaassttuuppaattii pprreedd ttoolliikkiimm bbrroo-- jjeemm lljjuuddii?? Iskreno? Umro sam od straha. Tako uplaπen u æivotu nisam bio. Nisam znao kako Êu, πto Êu, gdje Êu… HoÊu li uopÊe dobro otpjevati jednu od meni najdraæih pjesama, Should I stay or should I go. Ali osjeÊaj je stvarno sjajan! Kada sam vidio da publika zapravo dobro reagira, na- pokon sam se opustio i otpjevao to smireno do kraja. Najbolji je osjeÊaj bio na kraju priredbe kada je glazba joπ svirala i ljudi su se povezali u vlakiÊ i svi skupa plesali. Genijalana atmosfera! KKaaddaa ssii ppooËËeeoo ssvviirraattii ggiittaarruu?? Prvi put sam primio gitaru u drugom razre- du osnovne πkole. No, u petom sam razredu odustao i pustio gitaru da malo skuplja praπinu jer mi se stvarno nije dalo i nisam imao vreme- na svaki drugi dan iÊi na drugi kraj grada kako bih nauËio svirati. To sakupljanje praπine trajalo je dvije godine, sve dok nisam ponovno odluËio svirati u osmom razredu osnovne. Od tada ni- sam stao. Fora je u tome πto sam uËio svirati sam. Isprva sam se muËio s akordima i traæio ih po internetu, za svaku pjesmu pojedinaËno. No onda sam shvatio kako mi je lakπe sasluπati pje- smu i sam sebi odrediti ritam. IImmaaππ llii ppoonneekkii ssaavvjjeett kkaakkoo llaakkππee nnaauuËËiittii ssvvii-- rraattii ggiittaarruu?? To nije neka posebna filozofija. Kao prvo, sluπajte pjesmu dok je ne znate napamet. Kao drugo,svirajte! MMooææeeππ llii nnaamm,, zzaa kkrraajj,, rreeÊÊii ttkkoo ttii jjee uuzzoorr?? Ne sluπam baπ hrvatsku glazbu jer sma- tram da je dosta njih palo pod utjecaj turbo- folka, a od stranih pjevaËa nadræi mi je Billie Joe Armstrong. 34 Laboratorijskidnevnici ZVIJEZDA BOÆI∆NE PRIREDBE: ANDREJ DRENSKI Namjeravam svirati i uæivati, a ne biti poznat JJeeddnnaa oodd zzvviijjeezzddaa ππkkoollsskkee pprriirreeddbbee,, AAnnddrreejj DDrreennsskkii,, ooddggoovvoorriioo nnaamm jjee nnaa ppaarr zzaabbaavvnniihh ppiittaannjjaa.. SSaazznnaallii ssmmoo kkaakkvvaa jjee oorrggaanniizzaacciijjaa ææiivvoottaa nneekkooggaa ttkkoo ssee rraannoo ppooËËeeoo bbaavviittii ggllaazzbboomm.. PPoosslluuππaallii ssmmoo uussppoonnee ii ppaaddoovvee ttaalleennttiirraannooggaa mmllaaddiiÊÊaa Piπe: Eugenija Prπa, 2.e AAnnddrreejj ssvviirraa...... ......pplleeππee...... ......ii ppjjeevvaa
  • 37. „Televizijska i fotografska πminka“ proπiruje osnove πminkanja koje smo nauËili na predmetu „Dekorativna kozmetika“ i uvodi nas u svijet make up-a za potrebe fotografiranja i televizijskog snimanja. ©minkanje nije samo nanoπenje boja na lice; ono zahtijeva mnogo iskustva i znanja, jer svaka je koæa drukËija, a konaËan rezultat sni- manja ovisi o mnogim faktorima: rasvjeti, vremenskim uvijetima, povijesnom razdoblju, æeljama i zahtjevima klijenata. Stoga je i naπ poËetak bio uvod u povijest i stilove make up-a. Nakon πto smo nauËili karakteristike odreenih povijesnih razdoblja, napravili smo i rekonstrukciju make up-a 20. stoljeÊa u kojem su promjene vidljive u svakom desetljeÊu. MMaakkee uupp oodd 11991100.. ddoo 11999900.. 11991100--ee ggooddiinnee Æene njeguju prirodan izgled, ali zbog ekonomskih razloga, nedostupnosti i nesigurne kvalitete kozme- tike, pripravci za πminkanje spravljaju se kod kuÊe: recepti koji su se koristili prenosili su se s koljena na koljeno. Jedno od obiljeæja ovoga razdoblja su puderi u prahu i tekuÊi puderi koje su koristile gotove sve æene. Olovke za oËi su tada bile dostupne u crnoj, kestenjastoj, smeoj i plavoj boji, dok su ruæ koristile samo udane æene. Tada nastaje i prva maskara pod nazivom „Mabel”, danas poznata kao “Maybelline”. Max Factor maskaru predstavlja 1914. godine. Predstavnice razdoblja su: Theda Bara, Elizabeth Arden, Helena Rubinstein. 11992200--ee ggooddiinnee Dvadesete godine proπloga stoljeÊa donose velike promjene. Nakon I. svjet- skog rata, u kojem su preuzele uloge muπkaraca, æene se poËinju izraæenije boriti za svoj poloæaj u druπtvu. Ovo razdoblje naziva se flapper-razdoblje, a karakteristiËne oznake stila su bob-fri- zure, blijeda boja tena, tamne obrve koje su ravne i produæene. Usne i oËi su bile tamne i obrubljene, a trepavice naglaπene maskarom. NajËeπÊe nijanse ruæeva za usne su boje treπnje i viπnje. Na træiπtu se pojavljuju i lakovi za nok- te. Ovo razdoblje karakterizira i razvoj crno-bijelog filma. Predstavnice flapper razdoblja su: Zelda Sayre, Coco Cha- nel, Clara Bow, Louise Brooks, Pola Negri. 35 Laboratorijskidnevnici TELEVIZIJSKA I FOTOGRAFSKA ©MINKA ©minkanje nije samo nanoπenje boja na lice TTeelleevviizziijjsskkaa ii ffoottooggrraaffsskkaa ππmmiinnkkaa iizzbboorrnnii jjee pprreeddmmeett kkoojjii uu ËËeettvvrrttoojj ggooddiinnii ssvvooggaa ππkkoolloovvaannjjaa ppoohhaaaajjuu uuËËeenniiccee kkoozzmmeettiiËËkkoogg ssmmjjeerraa Piπu: Ana IslamoviÊ i Matea KlenoviÊ, 4.m TThheeddaa BBaarraa,, 11991100.. LLoouuiissee BBrrooookkss,, 11992200.. ©©mmiinnkkaa iizz 11992200..
  • 38. 11993300--ee ggooddiinnee Paænja se pridaje proporcijama i simetriji. Ovo razdoblje naziva se i razdoblje hladne estetike zbog teænje da æene izgledaju kao grËke statue. Boja tena je blije- da, struktura lica oπtro je naglaπena sjenama.Sjenila zelene, plave, ruæiËaste i ljubi- Ëaste boje nanosila su se vrlo umjereno na podruËje pregiba kapka. Ruæ boje mali- ne ili smee boje se slagao s bojom laka na noktima. Ovo razdoblje se vrlo rijetko kopira zbog neprirodne strukture obrva koje su se istanjivale ili brijale te crtale u vrlo visokom luku u obliku jaja. Predstavnice razdoblja: Greta Garbo, Bette Davis, Marlene Dietrich, Jean Harlow. 11994400--ee ggooddiinnee Iako je razdoblje obiljeæeno ra- tom, make up je glamurozan, ele- gantan i sofisticiran. PoËinju se pro- izvoditi kompaktni puderi sa svile- nim Ëesticama te ruæevi s ogledalom i kistiÊem. I dalje se teæi blijedom te- nu, ali je popularan æarko crveni ruæ i crveno rumenilo. Na oËi su se na- nosila sjenila smee i boje koæe, tuπ i umjetne trepavice. Obrve su tam- ne, tanke, pravilne strukture i u pri- rodnom luku. Ovo razdoblje naziva se pin-up i Ëesto se koristi u modnoj fotografiji, na modnim revijama i u glazbenim videospotovima. Pred- stavnice razdoblja: Gloria de Haven, Rita Hayworth, Ingrid Bergman, Heddy Lamarr. 11995500--ee ggooddiinnee ZapoËinje razdoblje hollywoodskoga glamura. PoËinju se proizvoditi te- kuÊi puderi i palete sjenila u koje se dodaju egzotiËni sastojci, sjajne i iz- raæenije boje. Prvi puta u povijesti moderna je prirodna boja tena. Sjeni- la se kombiniraju s bojom odjeÊe u kombinaciji s tuπem, maskarom i um- jetnim trepavicama. Obrve su bile jako izraæene, mnogo deblje nego u prijaπnjim razdobljima. Koriste se pastelna crvena i ruæiËasta rumenila, a ruæevi su u razliËitim nijansama naranËaste, crvene i smee boje. Predstavnice razdoblja su: Marilyn Monroe, Ava Gardner, Grace Kelly, Audrey Hepburn, Elizabeth Taylor. 36 Laboratorijskidnevnici GGrreettaa GGaarrbboo,, 11993300.. GGlloorriiaa ddee HHaavveenn,, 11994400.. MMaarriillyynn MMoonnrrooee,, 11995500.. ©©mmiinnkkaa iizz 11994400..
  • 39. 11996600--ee ggooddiinnee Ovo razdoblje donosi tri razliËita stila: klasiËan, hippy i modni stil. Moderni su psi- hodeliËni printevi, natapirane ili kratke frizure i kreativan make up. Centar mode je London, a tzv. londonski stil najbolje prezentiraju manekenka Twiggy i Beatlesi. 11997700--ee ggooddiinnee Prevladavaju dva stila: naglaπavanje prirodne ljepote i disco.U modi je bi- la duga,kovrËava i isfenirana kosa koju je popularizirala Farah Fawcett. Dis- co-πminka je sjajna, dizajnirana da se vidi, karakterizira je smokey eyes, sja- jilo ili crveni ruæ na usnama. Koriste se sjenila masnije teksture u plavoj, ze- lenoj, ljubiËastoj i smeoj boji. Na podruËje ispod obrva nanosila se bijela i srebrna boja. Koristio se tekuÊi puder i puder u kamenu. Predstavnice razdo- blja su: Debbie Harry, Siouxsie Sioux, Donna Summer, Diana Ross, Liza Minnelli. 11998800--ee ggooddiinnee Make up je bio upadljiv i snaæan. Londonska underground klupska scena popularizira- la je neprirodnu ljepotu. Smokey eyes ili kombinacije sjenila neonskih boja, oπtre linije æarkih rumenila i ruæeva karakteristika su ovog stila. Boy George je u svojoj autobiogra- fiji Take it like a man rekao: „Sa πminkom bih sigurno mogao izgledati egzotiËno“. S druge strane, velik utjecaj na razvoj glamuroznog make up-a imala je televizijska se- rija „Dinastija“. Predstavnice razdoblja su: BrookShields, Madonna, Cyndi Lauper, Joan Collins, Linda Evans, Grace Jones. 11999900--ee ggooddiinnee Make up ranih devedesetih bio je grunge look, inspiriran glazbom toga razdoblja. Cilj je bio postiÊi izgled zapuπtene πminke i kose. Primjenjuje se crna olovka za oËi, crveni ili metalik ruæ i crni lak za nokte. Glitter (sjaj) je takoer bio popularan, aplicirao se na oËi, usne i obraze. OËi se dodatno naglaπavaju gustom crnom maskarom. Puder je svjetliji od tona koæe, rumenilo se ne koristi, obrve su naglaπene bojom, ali nemaju strukturu. Od sredine devedesetih ponovno se u modu vraÊa prirodan izgled. Za postizanje takvog izgle- da koriste se smei i pink tonovi. Krajem devedesetih njeguje se sportski izgled s minimalnim dozama korektora, tekuÊi puder nanosi se na kapke umjesto sjenila, maskaru u boji zamjenjuje prozirna maskara,a na usne se nanosi prozirno sjajilo. Predstavnice razdoblja su: Courtney Love, ameriËki top-modeli - Cindy Crawford, Claudia Schiffer, Naomi Campbell, Linda Evangelista, Kate Moss, Christy Turlington, Tatjana Patitz i zvijezde serije „Prijatelji“. 37 Laboratorijskidnevnici Tuπ je najvaæniji make up pripra- vak koji se nanosio na kapak u de- bljoj uzdignutoj liniji. Umjetne tre- pavice lijepile su se na gornji i do- nji kapak. Na poËetku πezdesetih, puder se koristio u debljem sloju, dok se krajem πezdesetih koristi u vrlo malim koliËinama. Na usne su se nanosili ruæevi boje koæe ili nje- æne ruæiËaste boje, a rubovi usana iscrtavali su se olovkom. Predstav- nice razdoblja su: Twiggy, Jackie Kennedy, Brigitte Bardot, Catherine Deneuve, Sophia Loren, Jane Bir- kin, Cher. TTwwiiggggyy,, 11996600.. ©©mmiinnkkaa iizz 11996600.. ©©mmiinnkkaa iizz 11998800.. DDiiaannaa RRoossss,, 11997700..
  • 40. Laboratorijskidnevnici Piπe: Valentina Runko, 2.c U suvremeno doba visoke tehnologije i rastuÊe otuenosti, Ëesto smo svjedoci zahladenja meuljudskih odno- sa. IroniËna je Ëinjenica da je komunikacija sve bræa i lakπa, a ljudi su sve udaljeniji. Problem dehumanizacije sve viπe optereÊuje civilizaciju, prerastajuÊi u okove kojima toliki robuju. No ta pojava seæe joπ dalje u povijest, πto se moæe iπËitati i iz Shakespearovih djela u kojima se suprotstavljaju neuraËunljivost i lucidost. Shakespeare nije jedi- ni autor kasne renesanse koji se bavi tom problematikom, no on odlazi korak dalje, oπtro kritizirajuÊi druπtvo. Nje- gov Hamlet, suoËen s nemilosrdnim okolnostima de facto nema drugog izbora do ili poludjeti ili se praviti lud ka- ko bi opstao u okrutnim vremenima. Vjeπto koristi motiv ludosti sa svrhom da kroz dvosmislen govor prenese sup- tilnu poruku. To uvia i Polonije: „Premda je to ludilo, u njemu ima metode.“ Hamlet je humanist, on traæi Ëovje- ka - kao Diogen sa svijeÊom usred bijela dana - propitkuje, umuje i filozofira, a unatoË svemu ostaje neshvaÊen, πto doprinosi tragiËnosti njegova lika. Danas se, naæalost, mnogi suvremeni Hamleti bore s neprihvaÊanjem zajed- nice i bolnim osjeÊajem nepripadanja. Osobito je teπko mladima, koji se pokuπavaju prilagoditi visoko postavljenoj ljestvici i udovoljiti imperativu druπtva. Pritom ponekad pribjegavaju i promjeni vlastitih uvjerenja, pogotovo oni emocionalno i karakterno slabiji, koji podlijeæu pritisku okoline, kao i Shakespearova Ofelija. U vremenu unutraπnjih nemira i previranja, u kojem se toliko puta pitamo je li naπe vienje realnosti ispravno i postoji li uopÊe apsolutna istina, najlakπe bi bilo krenuti putem manjeg otpora. Odustati, prepustiti se nihilizmu i letargiji, utonuti u beznae i maloduπnost. No svako malo, kad to najmanje oËekujem, neπto me podsjeti da ljud- ska dobrota nije tek puki mit te dokaæe da stari Rimljani nisu bili posve u pravu. Priznajem, malo je dobrih ljudi, ali ih ima. Dokle god ijedno Ëisto srce kuca, neÊu izgubiti nadu u tu iskru πto ju nose posebne duπe i neÊu se odreÊi vjere u bolje sutra. Da parafraziram Johna Lennona u pjesmi „Imagine“: moæda sam sanjar, ali nisam jedi- na; potrebno je samo zamisliti koliko bi svijet bio ljepπi kad bi Ëovjek Ëovjeku bio - prijatelj. 38 KNJIÆEVNA VE»ER S MIROM GAVRANOM »ovjek je Ëovjeku... P ovodom Dana prava Ëovjeka, Centar za kulturu i in- formacije „Maksimir“ organizirao je knjiæevnu veËer „Razgovor s Mirom Gavranom“, na kojem je aktiv- no prisustvovala i naπa πkola. Naime, tema veËeri bila je Ëi- tanje izabranih eseja na temu: „ »ovjek je Ëovjeku...“, gdje su uËenici naπe πkole, Marko OsreËak i Valentina Runko iz 2.c razreda, nagraeni meu pet najboljih eseja. Osim naπe πkole, eseje su poslali i uËenici Hotelijersko -turistiËke πkole, πto je kao ukupan broj od 80 predanih eseja i viπe nego dobar odaziv. Tijekom knjiæevne veËeri priËalo se o Gavranovim zadnjim, a i starijim djelima. S obzirom na njegov veliki znaËaj koji daje kao dramatiËar, romanopisac, pripovjedaË i redatelj, tema za razgovor nije manjkalo. Naπa πkola pozvana je na pretpremijeru Gavranove zadnje komedije „Sladoled“, koja Êe se odr- æati 23. sijeËnja u „Teatru Gavran“. Poπto imamo Ëast slobodnog ulaska na predstavu, ne sumnjamo u da Êe broj zainteresiranih biti velik. „„HHoommoo hhoommiinnii lluuppuuss““ iilliittii „„»»oovvjjeekk jjee ËËoovvjjeekkuu vvuukk““,, ddrreevvnnaa jjee llaattiinnsskkaa iizzrreekkaa kkoojjaa ππaalljjee pprriilliiËËnnoo oobbeesshhrraabbrruujjuuÊÊuu ppoorruukkuu.. OOnnaa ggoovvoorrii ddaa jjee ssvvaattkkoo ssvvaakkoommee nneepprriijjaatteelljj ttee ddaa ddrruuggiimmaa nnee ttrreebbaa vvjjeerroovvaattii.. IIaakkoo jjee ttiissuuÊÊlljjeeÊÊiimmaa ssttaarraa,, oovvaa ppoosslloovviiccaa ii ddaannaass ooddrraaææaavvaa ssuurroovvuu ssttvvaarrnnoosstt zzaa kkoojjuu nnaamm ssee kkaattkkaadd ËËiinnii ddaa oobbaavviijjaa nnaaππ ssvviijjeett Piπe: Marin –akoviÊ, 3.a PREDSTAVLJAMO JEDAN OD POBJEDNI»KIH ESEJA:
  • 41. Laboratorijskidnevnici S obzirom da je jedini iz razreda koji ide na dramsku, Igor je trebao pripremiti neki tekst za ovaj sveËani dogaaj. Ni nakon pola sata meditacije nije se maknuo dalje od “Maloga princa”, jer sv. Nikola nije bio daleko iza njih, a u mislima su im svima joπ brujili monolozi i dijalozi koje su uËi- li napamet po noÊi, a glumili po danu… Pa su zajedniËkim snagama, s nadom da se Antoine de Saint-Exupéry neÊe ljuti- ti na njih, preoblikovali iskaz ljubavi jednog djeËaka prema je- dinstvenoj ruæi. Uz nekoliko lopata niskim temperaturama smrznute zemlje, ravnateljevog strogog pogleda nadzora koji se ublaæio Ëim je od- nekud dotrËao pas i sve ih ispozdravljao te strogog oka njihove raske, prof. GrozdaniÊ, koje je pratilo hoÊe li sve proÊi najbolje moguÊe, recitirao je iz tradicije knjiæevnosti za tradiciju P©VP-a: DrveÊe se sadi veÊ milijunima godina. I ono veÊ milijunima go- dina radi liπÊe. I zar nije ozbiljno πto æelim shvatiti zaπto se drve- Êe toliko trudi kada ga ljudi veÊ godinama sustavno uniπtavaju? I, ako ja znam drvo, jedinstveno na svijetu, koje ne postoji ni- gdje drugdje nego u botaniËkom vrtu moje πkole, i koje neki zlo- namjernik moæe uniπtiti za tren, kao niπta, jednog jutra, i ne zna- juÊi πto Ëini, zar to nije vaæno? Ako uËenik voli jedno drvo, koje postoji kao jedinstven primje- rak meu milijunima i milijunima drugih drveÊa kraj drugih πkola, dovoljno mu je pogledati ga pa da bude sretan. On sebi kaæe: „Moje drvo je ondje negdje…“ Ali ako neki Ëovjek uniπti to drvo, to je za njega kao da su se ugasile sve zvijezde. I zar to nije vaæno? Vi ste lijepa, ali prazna. »ovjek ne moæe umrijeti za vas. Obi- Ëan prolaznik povjerovao bi da je naπe drvo, drvo 1.e, sliËno va- ma. Ali ono samo vaænije je od svih vas zajedno, zato πto smo ga mi zasadili. Mi Êemo ga zalijevati i brinuti se o njemu. Zato πto je to naπe drvo! 39 TRADICIONALNA SADNJA DRVETA Moje drvo je ondje negdje ©©kkoollaa jjee vveeÊÊ ssvviimmaa bbiillaa ddrruuggii ddoomm kkaaddaa jjee ddooππaaoo ttaajj ddaann,, hhllaaddnnii 1188.. pprroossiinnaacc 22001133..,, ddaann kkaaddaa jjee ii 11..ee rraazzrreedd eekkoollooππkkiihh tteehhnniiËËaarraa ggeenneerraacciijjee uuppiissaannee 22001133..//22001144.. ttrreebbaaoo uuttiissnnuuttii ssvvoojj ttrraagg uu ssttaazzuu ttrraaddiicciijjee ssvvoojjee ππkkoollee ttee zzaassaaddiittii ddrrvvoo Piπe: Igor JerkoviÊ, 1.e 11..EE rraazzrreedd ss rraazzrreeddnniiccoomm GGoorriiccoomm GGrroozzddaanniiÊÊ,, rraavvnnaatteelljjeemm ii JJaanneezzoomm GGrruubbaarroomm,, ππkkoollsskkiimm ddoommaarroomm
  • 42. N akon brojnih pregovaranja, do- govaranja, audicija, dodjeljiva- nja uloga, promjena uloga, πire- nja prvotnog scenarija, drastiËnog kra- Êenja scenarija, izbacivanja uloga, do- davanja novih, mijeπanja pripovjedaËa, promjene kraja… dan prije 6. prosinca predstava joπ uvijek nije bila u potpu- nosti spremna. Avion je bio gotov, sce- nografija koja je prikazivala planete ko- je je Mali princ trebao posjetiti joπ se, iz minute u minutu, mijenjala u rukama veÊ pomalo bijesnog Grgura Akrapa. Svi su neπto recitirali, iz knjiænice, veli- ke dvorane, iza paravana, odjekivale su neke reËenice o Ruæi i njenoj posebno- sti, o uobraæenosti jednog Uobraæenka, umiπljenosti jedne Kraljice, Zemljopiscu koji se razbolio, Pijancu koji je zavrπio na operaciji mandula, Lisici koja ima Malog princa oËiju æutih poput boje æi- ta, Zmiji koja je tanja od prsta, Pilotu koji uvjeæbava talijanski umjesto da po- pravlja avion, Malom princu kojem ma- tematika smjeπta nerjeπive kvadratne jednadæbe, PripaljivaËu svjetiljki koji ne- ma svjetiljku, Poslovnom Ëovjeku koji krade zvijezde s neba; Ëuli su se zvukovi klavijatura kojima je ravnala Monika Be- rulec (3.j)… ali najglasnija je ipak bila prof. BarbariÊ koja je stalno iznova vika- la: „Ne, ne, ponovno, nije dobro!“ Ipak, 6. prosinca u 14 h, nakon dobro prospavane noÊi (i osloboeni nastave zahvaljujuÊi profesorima koji su bili spremni malo znanosti ærtvovati za tra- Ëak umjetnosti), kao Ëarolijom, sva je scenografija bila na svome mjestu, sve reËenice smjeπtene u marljivim glavica- ma, mikrofoni su radili, kantica za zali- jevanje prof. CinËiÊ sipala je πljokice, lampica prof. ©truklec palila se i gasi- la… Pola sata proletjelo je za tren, a ra- dosna malena liπca, bar ona koja su imala strpljenja gledati predstavu (i odoljela prekrasnim kreacijama kojima su kozmetiËarke uljepπavale njihove obraπËiÊe) nestrpljivo su iπËekivala An- tona MalbaπiÊa, ovogodiπnjeg zamjeni- ka svetoga Nikole! 40 Laboratorijskidnevnici OBILJEÆAVANJE BLAGDANA SV. NIKOLE I ove godine… zamjenik svetog Nikole u naπoj πkoli! OOvvee ssuu ππkkoollsskkee ggooddiinnee uuËËeenniiccii nnaaππee ππkkoollee ooddlluuËËiillii ddjjeeccuu nnaaππiihh ddrraaggiihh pprrooffeessoorraa oobbrraaddoovvaattii pprreeddssttaavvoomm iizznneennaaeennjjaa ppoovvooddoomm oobbiilljjeeææaavvaannjjaa bbllaaggddaannaa SSvveettooggaa NNiikkoollee uu nnaaππoojj ππkkoollii Piπu: Lucija Barun i Petra FranËiÊ MMaallii pprriinncc ii nnjjeeggoovvii pprriijjaatteelljjii OOdd kkuuddaa ppooËËeettii?? ZZaanniimmlljjiivvaa jjee oovvaa pprreeddssttaavvaa...... ssaammoo,, kkaadd ÊÊee ppookklloonnii??
  • 43. K oje su to relevantne Ëinjenice kada zapoËinjemo Ëlanak o Vukovaru? Danas pisati o tom gradu za svako- ga je izazovan zadatak: moæe li Vukovar bi- ti grad obiljeæen samo svojim kulturnim znamenitostima poput, primjerice, Barce- lone, ili on jest i uvijek Êe biti grad obilje- æen ratom, grad koji je, poput najveÊeg al- truista, pao da bi Zagreb ostao stajati, da bi Hrvatska mogla nastaviti koraËati. No ako su Vukovar devedesetih godina sruπili, ako su uniπtili temelje koje je godi- nama gradio, ne bismo li tamo negdje tre- bali poËeti? Od tih temelja, od proπlosti u kojoj ih je joπ bilo? Vukovar je poznat po mnogoËemu πto nema veze s ratnim i poslijeratnim zbivanji- ma, sa sintagmama u kontekstu kojih se najËeπÊe spominje, a to je æivot prije rata. Suæivot dvaju naroda u jednome gradu i jednoj okolici. Mogu li se Vukovar prije ra- ta i Vukovar nakon rata usporediti? Teπko, nemoguÊe. Nevjerojatno je πto rat uËini lju- dima, πto prekine tolika prijateljstva i poz- nanstva, πto razori i uniπti cijelu mladost. Rat uniπtava pojedince: ljude koji na rat nisu ni pomiπljali dok nisu Ëuli prvi pucanj, dok nisu Ëuli kako pada prva granata u nji- hovu parku. Siniπa GlavaπeviÊ, novinar koji je, i u doslovnom i u prenesenom smislu, svoju duπu ostavio na ruπevinama Vukova- ra, zapisivao je svoje emocije, osjeÊaje ko- ji su se u njemu javljali pri pogledu na raz- bijene izloge, sruπeno kino u kojem se odi- grao najtuæniji film ikad ‡ ratna istina, a ne iluzija. Zapisao je najvaæniju reËenicu ikad: moramo iznova graditi, redom, proπlost, potom sadaπnjost, a onda, ako nam ostane energije, uloæiti je u buduÊnost. GradeÊi sebe, moæda, samo moæda, moæemo iz- graditi i Vukovar. Jer grad, onaj istinski grad, ne samo njegova materijalna realiza- cija, zapravo je cijelo vrijeme bio u nama, da ga, kako je GlavaπeviÊ zapisao, krvnik ne nae. Jer grad smo mi, stanovnici. JJeeddnnoo zznnaa:: nniikkaaddaa vviiππee nnjjeeggoovv ggrraadd nneeÊÊee bbiittii iissttii Svima nam se sve dogodilo odjednom; nevaæno u kojem smo dijelu Hrvatske bili, ona se ruπila u nama. Ruπila se u nama bez obzira jesmo li æivjeli svoju mladost punim pluÊima ili smo je tek poËeli planirati: izlas- ke u klubove, prve simpatije, djevojke. Jedne ljetne veËeri, koja je naizgled bila poput svake dotadaπnje, moæda smo πetali parkom. Moæda smo bili na igraliπtu. Moæ- da na poslu. Odjednom su vojni zrakoplo- vi probili zvuËni zid, rodna nam je kuÊa bi- la u plamenu, prijatelji…ah, tko zna! Od- jednom - niπta viπe nije kao prije, samo ta misao u glavi, iako moæda i dalje nismo shvaÊali kako i zaπto je do svega doπlo, zaπto baπ naπ grad od sviju drugih grado- va, zaπto je baπ u naπem gradu doπlo do drugaËijeg suæivota dvaju naroda. Teπko je ikada viπe pogledati u oËi onima za koje znamo gdje su bili i πto su radili, za koga su se borili. Izgubili smo svoju mla- dost ili djetinjstvo, ne, oteli su nam je, stranci koji su se do juËer izdavali za prija- telje. Dvadeset i dvije godine kasnije vrijeme je da se uËini neπto viπe od tek simboliËnog i prigodnjaËkog spominjanja Vukovara kao grada heroja, grada koji je pao za Hrvat- sku, grada koji je podnio tragediju da bi os- tatak dræave bio liπen te kazaliπne igre. Ta- 41 Laboratorijskidnevnici VUKOVAR NA RASKRIÆJU PRO©LOSTI I BUDU∆NOSTI Vukovar na raskriæju proπlosti i buduÊnosti VVuukkoovvaarr jjee ssttaarrii bbaarrookknnii ggrraadd.. MMeeuu mmnnooππttvvoomm vvrrlloo aattrraakkttiivvnniihh,, aallii uu rraattuu tteeππkkoo ssttrraaddaalliihh ggrraaeevviinnaa,, iissttiiËËuu ssee ddvvoorraacc EEllttzz iizz XXVVIIIIII sstt..,, bbaarrookknnee zzggrraaddee,, ffrraannjjeevvaaËËkkii ssaammoossttaann,, ææuuppnnaa ccrrkkvvaa ssvv.. FFiilliippaa ii JJaakkoovvaa ii pprraavvoossllaavvnnaa ccrrkkvvaa ssvv.. NNiikkoollaajjaa.. IIzzvvaann ggrraaddaa nnaa oobbaallii DDuunnaavvaa nnaallaazzii ssee VVuuËËeeddooll,, bbooggaattoo aarrhheeoollooππkkoo nnaallaazziiππttee…… Piπe: Lovro RomiÊ, 4.e UUËËeenniiccii nnaaππee ππkkoollee ppoonnoossnnoo ddrrææee vveelliikkii nnaattppiiss
  • 44. kav pristup Vukovaru Ëini grad mrtvim i graane depresivnima. Dunav odmah spo- rije teËe, cvijeÊe vene, na grad se spuπta magla, magla koja izaziva strah i ruæna sje- Êanja koja ponovno bude mrænju, diskrimi- naciju, provokacije i sukobe. Vukovaru tre- ba Sunce, treba mu svjetlost koja obasjava put. Grad treba znak podrπke i suosjeÊa- nja, a graani Europe trebaju vidjeti naπa djela i naπu volju. NNaauuËËiimmoo jjeeddnnii ddrruuggee ttoolleerraanncciijjii Volja i Ëvrst stav, odluËnost koja Êe nad- vladati emocije samo da grad opet bude æiv. Da Vukovar bude kakav je zasluæio bi- ti. I povrπni mir poËetak je podizanja Vuko- vara na noge, vraÊanje Vukovaru bar vjerne kopije onoga πto je nekada bio. Rat se ni- kada neÊe zaboraviti, i ne smije, najviπe zbog ærtava koje su tamo pale, no rat je gotov i mrænja treba nestati. Ne æelimo da se u Vukovaru do daljnjega dogaaju ver- balni i fiziËki sukobi izmeu mlae i starije generacije. Ne smijemo i ne æelimo otvara- ti ranu vukovarskim braniteljima i opÊenito hrvatskim braniteljima, a ponajviπe ærtvama koje su dale æivot za slobodu. Ne valja na sve gledati crno-bijelo: Uvoenjem dvoje- ziËnih natpisa na Êirilici potiËe se na raz- dor, ali Êirilica je i pismo koje je dio hrvat- ske proπlosti i kulturne baπtine. No ima i joπ jedno ali: Êirilica danas u Vukovaru, na æalost, veÊini predstavlja samo sjeÊanje na teπke ratne dane. Treba nam vremena, da, Êirilica treba vremena, ali to vrijeme treba poËeti teÊi odmah: danas nauËiti djecu kako poπtivati povijest i svoju kulturnu baπtinu, danas ih nauËiti vrijednosti razliËitosti kultura i tra- dicija, danas nauËiti jedni druge na toleran- ciju, danas podsjetiti se πto nas to kao na- rod izdvaja: poπtivanje razliËitosti, jer nas one kao jedinke obogaÊuju. Kada nauËimo nove i podsjetimo stare generacije na naπa blaga, pronaemo tisu- Êu i πesto nestalih…tada Êemo moÊi reÊi da smo neπto napravili, da smo neπto pro- mijenili. Predstoje dani æalosti i nakon dvadeset i dvije godine: Dani sjeÊanja na tri mjeseca opsade i odlaska iz svoga grada u koloni plaËa za svojim muæevima, sinovima, obite- lji koje nismo vidjeli, zbog onih tisuÊu i πes- to nestalih koji se i dalje traæe. Ali ne do- pustimo da brod na Dunavu samo stoji. Maknimo Vukovar iz te sjene koja ga kon- stantno omalovaæava πapÊuÊi mu da ga niπ- ta spasiti neÊe. Ne napuπtajmo Vukovar na- kon svega πto je uËinio za nas, ne napuπtaj- mo ga nakon tolike hrabrosti koju je poka- zao u najteæim trenucima. 42 Laboratorijskidnevnici PPaalljjeennjjee ssvviijjeeÊÊaa iisspprreedd ππkkoollee
  • 45. U spjeli smo saznati da poËeci rada seæu do davne 1998. godine (tko se ne sjeÊa bronËanih Vatrenih i ∆irinih sino- va?). Prema rijeËima tadaπnjeg voditelja, profesora Nevena PaveliÊa, cilj rada bio je „stvoriti ugodnu glazbenu atmosferu u πkolskoj svakodnevici”, naglaπavajuÊi kako mu se Ëini da je tada „glazba manje dominirala nego danas, πto se da i socioloπki pro- miπljati!“. Medijski centar bio je na samom poËetku, ali misija mu je ostala ista do danas - odmoriti duπu nakon teπkih i napornih sati. PPrrooππlloosstt U naπem istraæivanju saznali smo da su se nakon izbivanja naπeg profesora Nevena PaveliÊa u rad Medijskog centra ukljuËile profe- sorica Ana Listeπ i profesorica Vesna MataiÊ. Prema rijeËima profe- sorice Listeπ, ti dani bili su ispunjeni æeljom da se neπto novo do- godi na πkolskim hodnicima. Puπtali su mainstream i osluπkivali æe- lje. Profesorica MataiÊ svoj doprinos opisuje kao zanimljiv πkolski projekt u kojem se uspostavila veza i s tadaπnjim Obiteljskim radi- jem. „SjeÊam se u magli kako smo neke uËenike odveli Ëak i na sam radio i, nisam sigurna, ali mi se Ëini da su neki od njih uspostavili profesionalnu karijeru s istim radijem“, navodi profesoricaMataiÊ. SSaaddaaππnnjjoosstt Dolaskom profesora Tomislava GolubiÊa 2009. godine, rad Medij- skog centra dobio je „nova krila“! „Oduπevljeno smo okupili novu ekipu koja se sada nalazi na ZagrebaËkom sveuËiliπtu… OdluËili smo imati redovite sastanke i davati si mjeseËna zaduæenja“, istiËe profe- sor GolubiÊ, nadodajuÊi da „veÊ duæe vrijeme radimo na poboljπanju naπeg svakodnevnog rada i zaduæenja svih Ëlanova Medijskog centra. Nastojimo redovito odræati „πihte” i pokrivati se svakodnevno. Postoji joπ puno prostora za napredak i vjerujem da Êe nove genera- cije to prepoznati i jednako uloæiti svoju energiju i trud. Ovim putem Ëestitam svim Ëlanovima Medijskog centra na nesebiËnom radu i za- laganju, ali i zahvaljujem na susretljivosti svim profesorima - kolega- ma koji milostivo puπtaju uËenike sa svojih satova!“ U naπem dosadaπnjem radu radna godina je uvijek brzo proπla. Osim svakodnevnog puπtanja glazbe pod odmorima, naπi veÊi pro- jekti, na kojima imamo glavnu rijeË, svakako su „brucoπijada za pr- vaπe“ krajem listopada, „pokrivanje“ priredbi poput one faπniËke, boæiÊne, zavrπne te svih ostalih dobrotvornih priredbi. Svaki od na- vedenih projekata dosad su proπli vrlo uspjeπno te su svi uËenici odlazili sa osmjehom na licu. Rado prihvaÊamo nove ideje i ne sra- mimo se nekih „slavnih“ pokuπaja poput „Garden partyja“ (2012.) ili „Smak svijeta“ (2012.). BBuudduuÊÊnnoosstt „©to je s ovim zvuËnicima? HoÊe li to biti rijeπeno ili neÊe?“, jedno je od ËeπÊih pitanja Ëlanova Medijskog centra i autorice ovoga Ëlanka… Nalazimo se u optimistiËnoj godini… pred na- ma su veliki sportski dogaaji: Zimske olimpijske igre, Svjetsko nogometno prvenstvo, Svjetsko koπarkaπko prvenstvo... Po iz- lasku ovoga broja „Labosa“ zavrπit Êe i Europsko rukometno pr- venstvo. U skladu s tom Ëinjenicom upustit Êemo se u glazbe- no-sportsku avanturu i pokuπat Êemo na svoj naËin progovoriti o kulturama iz kojih dolaze ovi spektakli. Svi mislimo da je to jedna nova dimenzija rada i da smo si na taj naËin ponovno pos- tavili kreativne ciljeve. Upoznat Êemo tako kulturu baltiËkih ze- malja, rusku kulturu, brazilsku i juænoameriËku te se vratiti na Pirinejski poluotok… Trenutno nam je najveÊa zanimacija renoviranje prostora Medij- skog centra. Traæe se uËenici koji su nekad davno ostavili kojekak- ve stvari u naπem ormaru. Takoer traæimo umjetniËki nastrojene uËenike koji su voljni oslikati istoËni zid Medijskog centra. Osim osmiπljavanja naπega rada iz mjeseca u mjesec, æelimo provesti i malo istraæivanje o glazbenim navikama naπih uËenika. Naπu anketu osmiπljavamo ovih dana s profesoricom Marijom Turk iz sociologije i profesorom Davidom Duvnjakom iz glazbene kul- ture. Vjerujemo da Êete nam izaÊi u susret kada vas zamolimo za miπljenje! Naπ facebook-profil „P©VP Music“ i dalje Ëeka vaπe prijedloge! 43 Jednolikogibanje MEDIJSKI CENTAR „©to je u dræavi bolja glazba, bolja Êe biti i dræava” ZZaa ppoozznnaavvaannjjee ppoovviijjeessttii rraaddaa nnaaππeeggaa MMeeddiijjsskkoogg cceennttrraa bbiilloo jjee ppoottrreebbnnoo ppoosseeggnnuuttii dduubbookkoo uu pprrooππlloosstt ii oobbaavviittii nneekkoolliikkoo tteelleeffoonnsskkiihh ppoozziivvaa kkaakkoo bbiissmmoo bbaarr ddoonneekkllee ssaazznnaallii ii rreekkoonnssttrruuiirraallii nnjjeeggoovvee ppooËËeettkkee Piπe: Lucija BraπiÊ, 2.e Platon »»llaannoovvii MMeeddiijjsskkoogg cceennttrraa nnaa ππkkoollsskkoommee hhuummaanniittaarrnnoomm pplleessuu
  • 46. T radicionalni πkolski humanitarni ples odræao se 23. studenoga 2013. iza paravana πkolske kantine. Pristigli su svi prvi razredi zajedno sa svojim razrednicima, a i oni malo stariji. Za glazbu se pobrinuo naπ vrijedni i sveprisutni Medijski centar. I ove godine plesom je zacrtan plemeniti cilj - prikupiti πto viπe novaca za Carita- sov dom za djecu bez odgovarajuÊe roditeljske skrbi Savica ©anci. Kako se naπi uËenici uvijek u velikom broju odazovu na svaku huma- nitarnu akciju, tako je bilo i ovoga puta. Prikupilo se dosta novaca ko- ji je proslijeen Volonterskom centru P©VP-a Ëiji su Ëlanovi kupili ono πto je Domu bilo potrebno: higijenske potrepπtine, pelene, deteren- te za rublje, omekπivaÊe i sliËno. Nadamo se da Êe se ova lijepa tra- dicija opstati i da Êemo nastaviti pomagati onima manje sretnima. 44 Jednolikogibanje ©KOLSKI HUMANITARNI PLES Spojili smo ugodno s korisnim Piπe: Filip »erepinko, 3.b Piπe: Filip »erepinko, 3.b Zadnji tjedan u prvom polugodiπtu, uoËi BoæiÊa, u naπoj πkolskoj knjiænici „niknuo“je prekrasan boriÊ od knjiga. Njegovom rastu pripomogle su marljive ruËice grupe Mladih knjiæniËarki iz 3.a razreda. Svi korisnici knji- ænice koji su taj tjedan vraÊali knjige u knjiæ- nicu bili su vrlo ugodno iznenaeni ovim Ëa- robnim drvcem koje je svojom toplinom ugrijalo sva srca i izmamilo radosne osmjehe na umorna lica. »estitamo i zahvaljujemo naπim knjiæni- Ëarkama na ovom lijepom boæiÊnom daru! Vijesti iz knjiænice... [ ] II pprrooffeessoorree ppoonneekkaadd zzaanneessee........ RRaasskkaa ii nnjjeezziinn 11.. rraazzrreedd MMllaaddee kknnjjiiæænniiËËaarrkkee
  • 47. I mala sam sve te simptome, ali nisam ni slutila da se radi o πe- Êernoj bolesti. U osmom razredu osnovne πkole uËili smo o raznim bolestima pa tako i o ovoj te sam prepoznala sve simptome. Rekla sam svojim roditeljima, ali oni nisu povjerovali jer nitko u naπoj obitelji ne boluje od dijabetesa. Najbolja prijateljica primijetila je da neπto sa mnom nije u redu pa smo jednoga dana otiπle izvaditi krv i provjeriti. Nalazi su pokazali da mi je razina πe- Êera u krvi πesnaest (normalna je pet) pa sam se uplaπila i odmah rekla majci. Ona je nazvala moju doktoricu koja je rekla da sljede- Êi dan brzo moram u bolnicu. Bila sam jako tuæna i uplaπena, ni- sam znala πto Êe biti sa mnom, ali svi su me tjeπili pa mi je bilo malo lakπe. Kada smo doπli u bolnicu, odmah su me hospitalizira- li. Tamo su mi sve objasnili te sam sa svojim roditeljima iπla na te- Ëajeve kako bih nauËila normalno æivjeti. NeÊu lagati, nije bilo li- jepo biti u bolnici, ali tamo su se svi pobrinuli da mi bude savrπe- no. Nakon dva tjedna vratila sam se kuÊi i bila sretnija kao nikad prije. Na poËetku je bilo teπko, ali svi smo se naviknuli i sada mo- gu reÊi da, iako imam πeÊernu bolest, æivim kao i svaki normalni tinejdæer. Poπto moja guπteraÊa ne proizvodi inzulin, moram ga ubrizgavati injekcijama Ëetiri puta dnevno. Isto tako, moram mje- riti πeÊer Ëetiri puta dnevno kako bih znala je li sve u redu. Svaka tri mjeseca moram iÊi na preglede i jednom godiπnje moram biti u bolnici tjedan dana. Sve je to ponekad malo naporno, ali ima i ne- πto dobro u tome: nakon dugo vremena vidim svoje prijatelje i on- da radimo ludorije po bolnici. Sve u svemu, iako dijabetes zvuËi grozno, nije tako teæak: æivim zdravo i poËela sam drukËije gleda- ti na neke stvari. Æivim svaki dan „punim pluÊima“ jer nikad ne znaπ πto imaπ dok to ne izgubiπ. 45 Jednolikogibanje ISKUSTVO NA©E U»ENICE NauËila sam æivjeti s dijabetesom DDiijjaabbeetteess jjee bboolleesstt kkoodd kkoojjee gguusstteerraaËËaa pprreessttaannee pprrooiizzvvooddiittii iinnzzuulliinn,, aa rraazzlloogg ttoommuu ii nniijjee bbaaππ ppoozznnaatt.. PPoossttoojjii ttiipp jjeeddaann kkoojjii ssee jjaavvlljjaa kkoodd mmllaaddiihh ii ttiipp ddvvaa oodd kkoojjeegg oobboolliijjeevvaajjuu ssttaarriijjee oossoobbee.. NNaajjËËeeππÊÊii ssiimmppttoommii ssuu:: ssttaallnnaa ææee,, ËËeessttoo mmookkrreennjjee,, uummoorr,, vvrrttooggllaavviiccaa ii llooππee rraassppoollooææeennjjee RAZGOVOR S UËENIKOM 4.A RAZREDA, VALENTINOM MAJSTOROVIÊEM TrËanjem mijenjamo dijabetes Piπe: Antonija GolubiÊ, 4.a „„TTrrËËaannjjeemm mmiijjeennjjaammoo ddiijjaabbeetteess -- MMllaaddii zzaa mmllaaddee““ nnaazziivv jjee hhuummaanniittaarrnnee aakkcciijjee uu kkoojjoojj jjee ssuuddjjeelloovvaa-- lloo mmnnooππttvvoo ssrreeddnnjjooππkkoollaaccaa.. PPrriijjaavvoomm nnaa uuttrrkkuu oodd 22 kkmm iillii 55,,66 kkmm ppooddrrææaallii ssuu vvrrππnnjjaakkee kkoojjii bboolluujjuu oodd ππeeÊÊeerrnnee bboolleessttii.. AAkkcciijjaa jjee ooddrrææaannaa ss cciilljjeemm uunnaapprreeeennjjaa kkvvaalliitteettee ææiivvoottaa ddjjeeccee ii aaddoolleesscceennaattaa oobboolljjeelliihh oodd ππeeÊÊeerrnnee bboolleessttii ttiimmee ddaa iihh ssee ppoottiiËËee nnaa ttjjeelleessnnuu aakkttiivvnnoosstt.. PPrrvvoo mmjjeessttoo uuttrrkkee nnaa ddvvaa kkiilloommeettrraa ooss-- vvoojjiioo jjee uuËËeenniikk nnaaππee ππkkoollee,, ssllaavvnnii nnooggoommeettaaππ,, VVaalleennttiinnoo MMaajjssttoorroovviiÊÊ ZZaaππttoo ssii ssee pprriijjaavviioo nnaa nnaattjjeeccaannjjee?? »esto se prijavljujem na razna natjecanja, pogotovo na ona u kojima se trËi. PPoozznnaajjeeππ llii oossoobbuu kkoojjaa bboolluujjee oodd ddiijjaabbeetteessaa?? Poznajem, idem u razred s jednom djevojkom, a imam i nekoliko prijatelja iz kvarta koji boluju od dijabetesa. SuosjeÊam s njima jer imaju raznih problema i moraju dobro paziti na prehranu. JJeessii llii ooËËeekkiivvaaoo ppoobbjjeedduu ss oobbzziirroomm nnaa pprreeddnnoosstt kkoojjuu oossttvvaarruujjeeππ kkaaoo dduuggooggooddiiππnnjjii ssppoorrttaaππ?? JJeessii llii ssee ddooddaattnnoo pprriipprreemmaaoo?? Nisam oËekivao pobjedu, niti sam mislio da Êu se boriti za prvo mjesto, a kamoli na kraju pobije- diti, jer je tamo bilo mnogo atletiËara i sportaπa, a vjerojatno i onih koji su se pripremali za utrku. PPrreeppoorruuËËaaππ llii ddrruuggiimmaa ssuuddjjeelloovvaannjjee uu ttaakkvviimm ii sslliiËËnniimm aakkcciijjaammaa?? Naravno da preporuËam sve sportske aktivnosti, osobito ako su humanitarnog karaktera. Osim to- ga, mladi na taj naËin mogu malo poraditi na sebi, doÊi i istrËati koliko mogu ili, u krajnjem sluËaju, ako niπta drugo, prehodati. I sami dijabetiËari moraju se dosta kretati pa i njima preporuËujem istu stvar.
  • 48. P lesnu skupinu P©VP-a Ëini dvadesetak uËenika koji svaki tjedan jedva Ëekaju ponedjeljak i Ëetvrtak kako bi se ponov- no okupili, plesali, ali i zabavili se pod vodstvom profeso- rice Ane KadoviÊ. U svlaËionici se uvijek razgovara o tome πto Êe se raditi toga dana na treningu ili o tome πto se radilo na pret- hodnom, Ëuje se smijeh koji je, naravno, zasluæan za dobru at- mosferu. Prava zabava poËinje kada se ue u malu dvoranu s ve- likim ogledalima. Prvo se treba dobro zagrijati, zatim se odmah kreÊe na posao, poËinje se raditi koreografija za boæiÊnu predsta- vu ili za πkolsko natjecanje. ©kolsko natjecanje odræava se svake godine sredinom drugog polugodiπta i tada naπa dvorana ima naj- viπe posjetitelja. Dobar provod zagarantiran je svima koji dou i zato se pozivaju svi uËenici P©VP-a da dou podræati naπu plesnu skupinu koja za natjecanje ulaæe mnogo truda svake godine. Ove su godine u grupi Ëetiri momka koji su odliËni te ostalim plesaËi- ma uvijek izmame osmijeh na lice svojim vratolomijama. Tko god ima volje i æeli se zabaviti, moæe biti dio te male obitelji jer od- vojiti malo vremena za dvije probe tjedno zaista nije mnogo, a osjeÊaj koji vam ostaje nezamjenjiv je! Ah, da, valja reÊi i da nije bitno pleπete li dobro - veÊ dajete li sve od sebe! 46 Jednolikogibanje PLESNA SKUPINA PRIRODOSLOVNE ©KOLE VLADIMIRA PRELOGA Nije bitno pleπete li dobro - veÊ dajete li sve od sebe ©©kkoollsskkoo nnaattjjeeccaannjjee ooddrrææaavvaa ssee ssvvaakkee ggooddiinnee ssrreeddiinnoomm ddrruuggoogg ppoolluuggooddiiππttaa ii zzaattoo ssee ppoozziivvaajjuu ssvvii uuËËeenniiccii PP©©VVPP--aa ddaa ddoouu ppooddrrææaattii nnaaππuu pplleessnnuu sskkuuppiinnuu kkoojjaa ssvvaakkee ggooddiinnee uullaaææee mmnnooggoo ttrruuddaa zzaa nnaattjjeeccaannjjee Piπe: Mateja KelekoviÊ, 4.c PPlleessnnaa sskkuuppiinnaa PP©©VVPP--aa ii vvooddiitteelljjiiccaa AAnnaa KKaaddoovviiÊÊ
  • 49. R azred 1. s Ëine uËenici koji, osim πto se bave svima vrlo poznatima i na te- leviziji zastupljenim sportovima, po- put koπarke, odbojke ili nogometa, treniraju i neke manje popularne sportove. Prvi od njih koje Êemo predstaviti moæda nisu partneri u privatnom, ali u plesnom æi- votu nevjerojatno su skladni (πto ste imali prilike vidjeti i na naπoj boæiÊnoj priredbi). To su Ena BeË i Zoran MargetiÊ. Latinoame- riËkim i standardnim plesovima Zoran se poËeo baviti, kako sam kaæe, jer ga je baka nagovorila na to. Ena je iπla u plesnu πkolu Ane MaletiÊ pa je, zbog iznimne talentira- nosti, primljena u klub. Kao i na svakoj slo- bodnoj aktivnosti, i u njihovu sportu uvijek ima zanimljivih dogodovπtina: primjerice, gledajuÊi snimku svog prvog turnira, uoËili su da su cijelo vrijeme plesa razgovarali na plesnom podiju! EEnnaa:: MMii ssmmoo nnaajjlljjeeppππii hhrrvvaattsskkii ssppoorrtt Zoran kaæe da bi po pravilima plesni partner trebao voditi svoju partnericu, ali da je Ena po karakteru voa kada njih dvoje pleπu. Treninzi su naporni, ali i zanimljivi, no ni- su za svakoga. Na pitanje bi li svoj sport preporuËili drugima, Ena je odgovorila da ne bi jer je nuæno mnogo vremena provodi- ti s jednom osobom, a to nije za svakoga. Rijetkim i neobiËnim sportom bavi se i uËenica Kaja BariÊ. Nije rijeË o obiËnom pli- vanju niti o ronjenju, veÊ o plivanju perajama. Plivanje perajama otkrio joj je brat koji je prvi nastavio svoju plivaËku karijeru u „RK Geronimo”. Kaja se prije bavila plivanjem u „HAPK Mladost”, a uz pomoÊ peraja rezul- tati su bili joπ bolji i trener ju je rado prihva- tio kao plivaËicu vrlo uspjeπnog kluba. 47 Jednolikogibanje EGZOTI»NI SPORTOVI NA©EG OVOGODI©NJEG 1.S MaËevanje, ronjenje, ples, ragbi... tko bi uz to mislio na nogomet i koπarku II oovvee ssmmoo ggooddiinnee uu nnaaππuu ππkkoolluu uuppiissaallii 2244 uuËËeenniikkaa kkoojjii lluudduujjuu zzaa pprriirrooddoosslloovvnniimm pprreeddmmeettiimmaa.. AAllii oonnoo ππttoo iihh rraazzlliikkuujjee oodd ssvviihh oossttaalliihh pprrvviihh rraazzrreeddaa uuppiissaanniihh uu nnaaππuu ππkkoolluu jjeesstt nnjjiihhoovvoo vviiππeessaattnnoo pprroovvooeennjjee vvrreemmeennaa nnaa ttrreenniinnzziimmaa -- ii ttoo nnee oonniimm nnaa kkoojjee bbiissttee pprrvvoo ppoommiisslliillii Piπe: Filip »erepinko, 3.b EEnnaa BBeeËË ii ZZoorraann MMaarrggeettiiÊÊ
  • 50. DDoottookk zzrraakkaa kkrroozz mmaalluu ddiihhaalliiccuu kkoojjaa ssee kkoonnssttaannttnnoo ppuunnii vvooddoomm Zadovoljna svojim dosadaπnjim uspje- hom i ekipom, kazala je da se ne vidi u drugom klubu ili drugaËijem sportu. Pri- sustvovanje na natjecanjima potaknulo ju je da poloæi R1 teËaj (ronilac s jednom zvijezdom) kako bi se bavila podvodnom fotografijom i brzinskim ronjenjem. Ragbijem, joπ jednim egzotiËnim spor- tom, bavi se Dino BoæiÊ. VeÊ πest godina svakodnevno naporno trenira u „Rugby klu- bu Lokomotiva”. Ragbi je u toj mjeri postao dio njegovog svakodnevnog æivota da ga ponekad odigra i pod πkolskim odmorom, naguravajuÊi se s prijateljima, a kruæe glasi- ne da ragbijaπki stav zauzima i pri uvjerava- nju profesorice hrvatskog da jest, doista jest napisao cijelu lektiru, ali nije znao da je mo- ra donijeti baπ taj dan... Njegov klub trenutno je prvi u dræavi, a ono πto Dinu najviπe raduje, brojna su pu- tovanja na kojima πiri svoje horizonte i upoznaje druge kulture. DDiinnoo::AAddrreennaalliinn--ttoommiijjeessrreeddnnjjeeiimmee Dino je na pitanje bi li sport preporuËio drugima bez suzdræavanja odgovorio da bi, jer je vrlo zanimljiv, odnos uloæenog truda i rezultati su uvijek u ravnoteæi, a energiËnost i agresivnost koju smijete po- kazati kroz fiziËke kontakte izvrstan su is- puπni ventil nakon svakodnevnih πkolskih zgoda i nezgoda. Ali agresivnost koju igra- Ëi pokazuju na terenu ne odgovara karak- teru u njihovom privatnom æivotu: Hrvat- ski ragbijaπki savez, u suradnji s joπ nekim udrugama, organizirao je utakmicu u Ëast borbe protiv nasilja nad æenama, Ëime je jasno dano do znanja da je igra jedan, a stvarni æivot sasvim drugi svijet. Iako Ëesto vladaju predrasude kako je ragbi sport samo za djeËake, klubovi u Hr- vatskoj srdaËno pozivaju i sve djevojËice da se pridruæe ovom sportu, Ëemu se, dao je naslutiti, ne bi protivio ni Dino. UU rraazzrreedduu mmiirrnnaa ii ttiihhaa uu zzaaddnnjjoojj kklluuppii,, nnaa tteerreennuu uuvviijjeekk sspprreemmnnaa zzaa nnaappaadd I zadnji, ali moæda najatraktivniji sport onaj je kojim se bavi Renata Jeny. RijeË je o maËevanju, sportu koji se razvija nevjerojat- nom brzinom jer dræave, koje donedavno nisu imale niti pravu dvoranu za maËevanje, imaju sve veÊi broj maËevalaËkih klubova. Renatu su u klub privukli sjajni maËevi joπ kada je imala pet godina, a sada, nakon veÊ devet godina treniranja, ne moæe se zamisliti bez maËa u ruci. Najljepπi je os- jeÊaj, kaæe, kada se sa suigraËicama poslo- æi da bi preuzela medalju nakon uspjeπnog nastupa na nekom turniru. »esto maπta da æivi u srednjem vijeku kako bi se mogla okuπati u pravom dvoboju, braneÊi Ëast svoje obitelji ili, moæda, æivotnog suputni- ka. Ne misli da je maËevanje samo za momke jer, tvrdi, bitno je samo imati mir- nu ruku i oπtar um, kako bi se maËem ba- ratalo oprezno i savjesno. 48 Jednolikogibanje KKaajjaa BBaarriiÊÊ sspprreemmaa ssee zzaa sskkookk RReennaattaa JJeennyy pprreedd ppooËËeettaakk mmeeËËaa DDiinnoo BBooææiiÊÊ -- aaggrreessiivvaann nnaa tteerreennuu,, ppoonneeππttoo mmiirrnniijjii uu rraazzrreedduu
  • 51. 1166.. pprroossiinnccaa 22001133. Ustala sam se u sedam ujutro (kao da sam spavala noÊ prije,), sva ‘’skoro’’ spaki- rana i spremna za put. Avion polijeÊe u 11 sati. »im smo stavili prvu torbu na onu tra- ku koja pokazuje kilaæu, skoro je pukla. ‘’Znam da si æensko, ali zar zbilja trebaπ toliko gluposti nositi sa sobom, za samo tri tjedna’’, sarkastiËno je rekao moj otac, na πto sam se ja samo nasmijala. Avion je na- pokon poletio te smo se nakon dva kratka sata naπli u Parizu. Izaπli smo s aerodroma jer smo igrom sluËaja imali dovoljno vre- mena da samo malo proπetamo po glavnoj ulici Champs-Elysées i pozdravimo Eiffelov toranj. Vratili smo se na aerodrom i tada je zapoËelo muËenje… 13 sati u Boeingu ko- ji nas je trebao dovesti do Buenos Airesa. O turbulencijama da i ne priËam, katastro- fa. Budila sam se skoro svakih pola sata jer je izgledalo kao da je apokalipsa na redu. Kada smo sletjeli, poljubila sam sveto tlo i krenula Ëekati svoju prtljagu koja je stigla nakon samo pola sata. Zgrabili smo prvog taksista kojeg smo vidjeli te mu na ‘’πpa- njolskom’’ pokuπali objasniti kamo nas tre- ba odvesti. Napomena: ljudi u Argentini i »ileu ne priËaju baπ dobro engleski. Nakon 45 minuta voænje stigli smo u hotel koji je bio smjeπten u centru Buenos Airesa. 1199.. pprroossiinnccaa 22001133.. ‘’Zujali’’ smo dobra tri dana po Buenos Airesu te je’’napokon’’ doπlo vrijeme da se pozdravimo sa stvarno prelijepim gradom i otplovimo u nepoznato. Kruzerska linija Crystal Cruises ima dva broda koji su, kako oni to nazivaju, blizanci: Crystal Symphony i Crystal Serenity (Symphony je bolji). Oba broda spadaju u luksuzne kruzerske brodo- ve, πto znaËi da je sve ukljuËeno u cijenu boravka (da pojasnim, hrana i piÊe su bes- platni). Taj brod za mene je bio raj: saune, teretana, kazaliπte, kino, trgovine, bazeni, jacuzzy, restorani, knjiænica i joπ puno to- ga. Ne moæe biti dosadno! Zaplovili smo prema Montevideu. SS ppiinnggvviinniimmaa ooËËii uu ooËËii 2222.. pprroossiinnccaa 22001133.. Montevideo je bio bezveze. Doπli smo na Falklandske otoke koji inaËe spadaju u teritorij Velike Britanije. Dan prije sam uga- nula gleæanj, a trebam iÊi na izlet gdje bih vidjela pingvine. Skupila sam svu svoju sna- gu i odπepala do tender-broda (Ëamca za spaπavanje) koji nas je potom odveo na obalu. Moj je otac radio pa sam bila pre- puπtena sama sebi. Sjela sam s neke tri cu- re u Range Rover te smo se zaputile do mjesta gdje su se nalazili pingvini. Jedna od njih je Ëudnim sluËajem rekla da je znan- stvenica, a ja sam se odmah pohvalila da idem u prirodoslovnu πkolu. Nakon sat i petnaest minuta ‘’drmuskanja’’ po brdima i dolinama stigli smo na drugi kraj otoka te odjednom ugledali hrpu malih, slatkih, ne- odoljivih pingvina. Uslikala sam jedno 500 slika te uπla u malu brvnaru na topli Ëaj i malo keksa. Gospoa koja je vlasnica ima- nja objasnila mi je sve o pingvinima i Fal- klandskim otocima. 2244.. pprroossiinnccaa 22001133.. Merry Christmas! Mislim da sam tu reËeni- cu izgovorila najmanje tisuÊu puta. Svi su bili 49 Naterenu DNEVNIK PIPI DUGE »ARAPE Antarktika - zato πto u Zagrebu nema snijega MMoojj jjee oottaacc iinnaaËËee ppoo zzaanniimmaannjjuu ppoommoorraacc ttee rraaddii nnaa CCrryyssttaall SSyymmpphhoonnyyjjuu,, vveelliikkoomm kkrruuzzeerrsskkoomm bbrroodduu.. NNiijjee ddaa ssee hhvvaalliimm,, aallii pprriilliiËËnnoo ssaamm ppoonnoossnnaa nnaa nnjjeeggaa.. GGllaavvnnii jjee ooffiicciirr,, ππttoo zznnaaËËii ddaa jjee zzaadduuææeenn zzaa ssvvuu ssiigguurrnnoosstt ppoossaaddee ii ppuuttnniikkaa nnaa bbrroodduu.. PPrriijjee ddvvaa mmjjeesseeccaa rreekkaaoo mmii jjee ddaa ppoossttoojjii mmaallaa mmoogguuÊÊnnoosstt ddaa ssee ss nnjjiimm uukkrrccaamm nnaa bbrroodd kkoojjii bbii ookkoo BBooææiiÊÊaa ii NNoovvee ggooddiinnee pplloovviioo zzaa AAnnttaarrkkttiikkuu.. KKaadd ssaamm ttoo ËËuullaa,, sskkoorroo ssaamm ppaallaa uu nneessvviijjeesstt.. OOddbbiijjaallaa ssaamm vvjjeerroovvaattii ssvvee ddookk nniissaamm ddooππllaa nnaa PPlleessoo ii ssjjeellaa uu aavviioonn Piπe: Martina DrugoviÊ, 3.b PPoogglleedd iizznnaadd AAllppaa oossttaavvlljjaa bbeezz ddaahhaa
  • 52. odliËno raspoloæeni, sretni, veseli. Pa kako i ne bi bili kada su na brodu, plove za Antarktiku i sve im je ‘’besplatno’’. Brod je inaËe bio ukra- πen s otprilike 100 boæiÊnih drvaca, 200 oraπara, 50 Djedova Boæi-Ênjaka... Tata i ja otiπli smo na lijepu veËericu u Dinning room te sam se poËastila velikim odreskom i mojim najdraæim desertom, Ëokoladnim soufleom (to je neπto kao musse). Poslije veËere sva posa- da imala je organiziranu zabavu u najljepπem dijelu broda, pramcu (Palm Court), odakle se sve lijepo vidi te smo svi veselo pjevali bo- æiÊne pjesme i pijuckali πampanjac (svi osim mene, naravno). DDaannii kkaaoo iizz bbaajjkkee 2288.. pprroossiinnccaa 22001133.. Antarktika - najljepπe mjesto na svijetu. Upravo smo uplovili meu hrpu dugaËkih planina od leda i snijega. Na mostu sam (tamo gdje smiju samo kapetan, oficiri i oËito ja). Divim se prizoru koji jednostavno ostavlja bez daha. Prostrane ravnice leda okruæuju nas te se pomalo plaπim prizora iz Titanika. Uæivam gledati kako naπ ‘’ma- li’’ dvjestometarski brod izbjegava ledenja- ke od jednog metra. Izaπla sam van da udahnem malo svjeæeg antarktiËkog zraka i zaËudila se samo koliko je ‘’toplo’’.„Ipak je tu ljeto”, pomislila sam te ‘’okinula’’ par le- denih fotki. Dan je bio nevjerojatan, svrati- li smo do Deception otoka te u blizini po- kupili nekoliko istraæivaËa s neke postaje. Dan je trajao do odprilike 3 ujutro, boje neba bile su jednostavno predivne i sve je bilo kao u bajci, kao na slikama. Zaspala sam sretnija nego ikada, vjerujuÊi da Êe, kada se probudim, sve biti samo san. 3311.. pprroossiinnccaa 22001133..//11.. ssiijjeeËËnnjjaa 22001144.. Probudila sam se u 7 sati ujutro jer sam veÊ u 8 bila naruËena kod frizera (pa ipak je ovo najvaænija veËer na brodu). Skoro ci- jeli dan spremala sam se za veËeru koja je bila u 6, bila sam na πminkanju, manikuri… Obukla sam svoju najbolju haljinu i sprem- no izaπla iz sobe. Malo mi je bilo neu- godno jer sam viπe tip za traperice i starke, ali πta se tu moæe, stisnula sam zube i dr- htavo uπla u Dinning room. Osim posade koja je bila uæasno ljubazna i draga, tu je bilo i ‘’djece’’ mojega godiπta. Najviπe su se isticali Chiara, Niall, Aoife, Luke i Sa- mantha, svi su bili iz SAD-a. Postali smo stvarno super ekipa. Na Staru godinu svi smo se okupili u glavnom dijelu broda gdje smo trebali doËekati Novu godinu. Poπto nam na πanku nisu dali da pijemo alkohol jer smo svi bili maloljetni, morali smo na- ganjati konobare s onom tacnom punom πampanjca (pa trebali smo nazdraviti). Us- koro smo svi vriπtali iz svega glasa: ‘’Hap- 50 Naterenu CChhrriissttaall SSyymmpphhoonnyy PPoogglleedd zzaa ppaammÊÊeennjjee
  • 53. py New Year’’. To je bila Nova godina za pamÊenje! 33.. ssiijjeeËËnnjjaa 22001144.. »ile. Punta Arenas, 30% stanovniπtva podrijetlom iz Hrvatske. Zanimljivo, znam. Otiπli smo u Hrvatsku zajednicu te susreli Luku, deËka koji je na kraju cijeli dan pro- veo πetajuÊi s nama po Punta Arenasu i ob- jaπnjavajuÊi nam svaku zanimljivost tog ma- log gradiÊa (razgovarali smo, naravno, na hrvatskom jeziku). Dan je samo proletio, a valjda je tako kad se zabavljaπ… 66.. ssiijjeeËËnnjjaa 22001144.. Dan sam provela na raftingu, u »ileu!!! Tek sam sada postala svjesna da sam tamo. Tata i ja otiπli smo na rafting ispod nekog vulkana (koji na svu sreÊu nije u tom trenu eruptirao). Priroda je bila umirujuÊa i predivna. Vratila sam se na brod polumrtva, kad su me odjed- nom nazvali moji prijatelji. Otiπla sam u Bridge lounge i s njima kartala do dva ujutro. 88.. ssiijjeeËËnnjjaa 22001144.. Santiago. Dan za polazak. ‘’Zujali’’ smo po brodu, tuæni, znajuÊi da postoji πansa da se viπe nikada ne vidimo… U 12 sati tata je doπao po mene, pozdravi- la sam se sa svima koje sam znala te snaæno zagrlila tatu (vraÊala sam se, da- kle, sama). Dobro, ne baπ sama sama, sa mnom je iπla tatina kolegica Johanna s kojom sam putovala natrag do Pariza. Kad sam stigla u Pariz imala sam samo sedam sati da pronaem svoj terminal. Pronaπla sam ga nakon sat vremena, a ostalih πest sati Ëitala sam lektiru (hehe). U Zagreb sam stigla sva umorna te sam snaæno zagrlila baku i strica koji su me doËekali na aerodromu. Iako je put imao svoje uspone i padove, bio je najljepπi put u mome æivotu i jako sam zahvalna tati πto mi ga je omoguÊio. 51 Naterenu BBuueennooss AAiirreess AAaaaaaahhhhhh,, pprreessllaattkkii ssuu!! EEkkiippaa iizz ssnnoovvaa uu nnooÊÊii iizz ssnnoovvaa HHvvaallaa ttii,, ttaattaa!!
  • 54. J ubilarna, dvadeseta po redu godiπnjica ICYS-a - Konferencije mladih znanstvenika, na Robertovu i moju sreÊu 2013. godine odræavala se upravo na tom egzotiËnom otoku gdje nas je, osim onog sluæbenog dijela - prezentacije rada, oËekivalo jedno od isku- stava æivota. Lokacija koja krasi naslovnice Ëasopisa, nad Ëijim fotografijama vje- Ëito oplakujemo manjak novaca i sanjarimo, iπËitavajuÊi uobiËajene reklame da se radi „o raju na zemlji“, Roberta i mene snaπla je sasvim neoËekivano. Iako ne mogu garantirati, sigurna sam da je i on, kao i ja, kad je saznao kamo nas πalju, vriπtao od sreÊe ispred raËunala Ëi- tajuÊi mail. U tom mi se trenutku Google traæilica uËinila presporom kada sam poπla pogledati je li Bali ono πto ja uistinu mislim da jest. Zaista, putovali smo na drugi kraj, u raj na zemlji. Pripreme koje su uslijedile, πto poslovne, πto osobne, Ëinile su se beskrajnima poput Markovih konaka. Toliko je toga trebalo srediti za gotovo dva tjedna preko oceana. UnatoË cjelodnevnoj strci, nekako smo sjeli u avion i proputovali piπljivih dan i pol kako bismo stigli na svoju destinaciju. Kad se danas prisjetim, onih 12 sati leta od Amster- dama do Kuala Lumpura uËine mi se kao djeliÊ sekunde. Nakon πto smo se napokon uspjeli oprostiti od silnih aviona i naÊi se na aerodro- mu u Denpasaru, na Baliju, sve su mi se one fotografije iz Ëasopisa uËinile kao obmane. StraviËna vruÊina i vlaga prve su nam poæeljele dobrodoπlicu, a ja sam proklinjala svaki redak u onim Ëasopisima gdje nitko nije ni spomenuo tu paklenu vruÊinu, dok sam pokuπavala ne is- topiti se na licu mjesta. No, Ëim smo krenuli prema hotelu i prvi put ugledali ulice Denpasara, shvatila sam da je dosad samo umor progo- varao iz mene. Sve je to bilo oËaravajuÊe, kao s neke druge planete, kao da su vrijeme i prostor poprimili neko sasvim novo lice. Ako ste ikad pomislili da znate πto znaËi sintagma „vreva ulice“, niste se naπli na Baliju - promet u kaosu, roditelji djecu voze u krilu na motoru po glavnoj cesti, skreÊe se i pretiËe bez pravila, ulice krcate πtandovima ispred kojih se gomila kreÊe, a cijelom tom burnom dojmu pridonose nizovi stupova πareno ukraπenih, prepunih plakata (vrijeme je pre- dizborne kampanje) meu kojima ne nedostaje ni KFC reklama (da ne zaboravite da ste na zemlji). Stiæemo do hotela, ulazkao da je od kak- ve kraljevske palaËe. Uokolo vrt prepun egzotiËnog bilja, pred vratima orkestar gamelana (tradicionalnih balijevskih instrumenata), u predvor- ju Ëak i vodopad, sve bogato orijentalnim ukrasima - bajka. Na recep- ciji nas doËekuju uvijek nasmijeπeni Baleæani (u njihovoj kulturi goto- vo je obvezno smijeπiti se, moæda bismo trebali poneπto nauËiti?). Smjeπtamo se u sobe, raspakiravamo kovËege, sve je i dalje u znaku orijentalnog, moæda za naπ zapadnjaËki ukus pomalo i kiËastog. Sva- kom bi bilo jasno da ljudi s Balija mnogo dræe do svoje religije, hin- duistiËki se artefakti nalaze posvuda. Konferencija nije joπ zapoËela, a hrvatska delegacija u kojoj su osim Roberta i mene bile Ëetiri divne djevojke: Sonja, Veronika, Viktorija i Luna na Ëelu s prof. MitiÊ, za ko- ju moram naglasiti da se jako dobro pobrinula za nas tamo, tamo da- leko, imala je vremena istraæiti taj prekrasni otok prije ostalih. Zapo- Ëeli smo, naravno, od njuπkanja oko hotela gdje smo otkrili bazene ko- jima smo se odmah obeÊali za sutradan i susreli se s prvim æivotinja- ma (koje Êe zapravo i obiljeæiti naπe putovanje) - velikim tropskim πiπ- miπima. Prvi izlet koji slijedi (ponovno æivotinje) posjet je svetoj πumi majmuna u Ubudu gdje smo hranili simpatiËne, ali podmukle maca- que majmune. I onda, prvi ruËak, ah... Kruna putovanja - hrana! He- donistiËki, u skladu s naπim mentalitetom, danima smo iznova i izno- va uæivali u blagodatima baleæanske kuhinje, bojama kojima proπara tanjur, mirisima. Cure vam sline? I trebaju. Iza toga, po prvi nas puta oËekuje ocean i prostrane pjeπËane plaæe Balija. Moram priznati, zvu- 52 Naterenu LUCIJA KLARI∆ + ROBERT BEDOI∆ + PROF. SUZANA GALOVI∆ = BALI ICYS 2013. godine na Baliju bio je neprocjenjivo iskustvo NNaakkoonn oossvvoojjeennoogg 22.. mmjjeessttaa nnaa DDrrææaavvnnoomm nnaattjjeeccaannjjuu iizz ffiizziikkee uu kkaatteeggoorriijjii zznnaannssttvveenniihh rraaddoovvaa,, ppoodd vvooddssttvvoomm mmeennttoorriiccee,, pprrooffeessoorriiccee SSuuzzaannee GGaalloovviiÊÊ,, rraadd ppoodd iimmeennoomm „„RRiibblleettsskkii eeffeekktt““ pprrooππaaoo jjee ssiillnnee kkiilloommeettrree nnee bbii llii pprriissttiiggaaoo uu IInnddoonneezziijjuu,, nnaa BBaallii,, kkaakkoo bbii jjooππ jjeeddnnoomm ddookkaazzaaoo ssvvoojjuu kkvvaalliitteettuu Piπe: Lucija KlariÊ MMllaaddii zznnaannssttvveenniiccii iizz HHrrvvaattsskkee NNaaππaa zzvviijjeezzddaa RRoobbeerrtt BBeeddooiiÊÊ
  • 55. Ëi primamljivije nego πto jest; ja joπ uvijek odabirem Jadransko more ispred oceana, ali ipak, neprocjenjivo. Na plaæi nam prilazi prvi u ni- zu trgovaca, za samo 60 kuna æena nam nudi masaæu cijeloga tijela, uporna je do granice da poæelite biti nepristojni prema njoj, ali nema- te srca ni moguÊnosti dok vam ona s vokabularom od svega desetak rijeËi engleskog pokuπava oËajno uzeti novce. ObeÊajemo joj da Êe- mo uzeti masaæu moæda koji drugi dan, govorimo to onako, bezbri- æno, ne znajuÊi da smo stekli novu prijateljicu. Naime, balijski trgovci uistinu Êe vas dræati za rijeË i neÊe popuπtati dok ne odræite svoje obe- Êanje. Isto tako, uËinit Êe sve πto je potrebno da vam neπto prodaju tako da se moæete cjenkati do granice bezobrazluka (ako ste tip za to) i kao i mi, vraÊat Êete s toliko punim kovËezima u strahu da Êe vam naplatiti viπak prtljage na aerodromu. Pred sluæbeno otvorenje konferencije, hotel je vrvio delegacijama iz cijeloga svijeta kao i cijelom ekipom koja je stajala iza organizacije ICYS-a. Toga smo dana upoznali i naπu Adis koja je bila naπ vodiË ondje, zaduæena da se pobrine za sve potrebno naπoj ekipi. Neo- phodno je da spomenem koliko je obiljeæila naπ boravak tamo! Sve- Ëano otvorenje uljepπale su tradicionalne balijske plesaËice, a mi smo toga puta imali prilike prvi puta istrËati kao predstavnici naπe zastave. No, otvorenje je oznaËavalo i skoraπnje prezentacije i nervoza, na ko- ju smo pomalo zaboravili, a sada se odjednom vratila. Ipak, ne mo- ram ni reÊi koliko je prezentacija bila uspjeπna kada smo se kuÊi us- pjeli vratiti sa srebrnom medaljom u kategoriji primijenjene fizike! Na- kon πto su prezentacije zavrπile, asvoj smo posao odradili, bili smo poËaπÊeni jedinstvenom prilikom. Organizatori konferencije unajmili su profesionalce koji su nam omoguÊili da radimo ono πto su nas to- liko puta na televiziji upozoravali da nikako ne pokuπavamo kod kuÊe, da proemo kroz vatru! Pomama koju je ta vijest izazvala bila je ne- viena, svi su odjednom osjetili plamen kako bukti u njima i hrabro se naπli oËi u oËi sa svim svojim strahovima - barem je sve tako jedno- stavno djelovalo u poËetku, pod dojmom impresivnog govora gurua koji nam je davao upute kako Êemo hodati po vatri. No, Ëim su prva stopala poËela peÊi i nisu nikako prestajala, iza ugla nas je zaskoËio skandal i odjednom je hotel postao hitna sluæba specijalizirana za ope- kline, a okolo naokolo samo se Ëulo „auË, auË“. Danas volim razmi- πljati o tome kao pravom katarziËnom iskustvu. Naime, imala sam pri- like biti jedna od onih sretnika koji su Ëak ugledali i pravu balijsku bolnicu (kao dio luksuznog turistiËkog paketa) gdje sam, proËiπÊe- na u vatri, preimenovana u svojoj otpusnici u „Lucica“. Naizgled, cijeli se incident Ëini tragiËnim, ali ono jedino πto je za mene, osob- no, bilo tragiËno je to πto sam sutraπnji rafting morala propustiti zbog opeklina (bolje reËeno opeklinice) drugog stupnja, a koji joπ uvijek nisam preæalila. ICYS je neporecivo bio posebno iskustvo, a bit Êe i za njegove bu- duÊe sudionike, upravo zbog moguÊnosti da se na jednom mjestu upozna toliko mnogo ljudi sa sasvim drugih krajeva svijeta. Ono u πto sam se ja uvjerila je da se svejedno svi mi moæemo jako dobro zaba- viti, πto se i dokazalo na spontanim tulumima i salvama smijeha πto su znala obiljeæiti zajedniËke veËere i okupljanja te da uopÊe nismo toli- ko razliËiti; pa ipak smo svi ljudi i svi mi znamo plesati Gangam style. Prije oproπtajnog izleta, u ime svoje dræave, svaka je reprezentacija simboliËno u æivot pustila jednu kornjaËicu, a onda smo krenuli pre- ma poznatom otoku kornjaËa. Sutradan su uslijedila grljenja i suze, iz- mijenjivanje kontakata i sveopÊa instant nostalgija. Mi smo se odluËili zadræati joπ koji dan, ne bismo li vidjeli je li ipak bolje jahati slona ili konja, ali uskoro smo se i mi pozdravili s takozvanim „otokom s tisu- Êu hramova“. Nakon ponovno kratkih dan i pol putovanja, na aero- dromu nas se doËekalo kao nogomentnu reprezentaciju, samo s ko- jom kamerom manje. Priznajem da mi je toga dana bilo drago ugle- dati „Prelog-majice“! Na koncu, sve bih ovo nekako trebala i zakljuËiti, ali ovaj πturi iz- vjeπtaj i nedoreËenost koju mi nameÊu same ove rijeËi, ne dozvoljava- ju mi da opiπem divotu tog iskustva. PatetiËno, svjesna sam, ali stojim iza svakog sloga, mogu samo reÊi da je ICYS 2013. godine na Bali- ju bio neprocjenjivo iskustvo. Profesorici GaloviÊ, bez koje bi put u Bali bio samo djeËja fantazija, nikada neÊemo moÊi dovoljno zahvaliti - ali cijeli Êemo æivot nekako pokuπavati! 53 Naterenu PPoonnoossnnii rraavvnnaatteelljj ddooËËeekkaaoo jjee ssvvoojjee uuËËeenniikkee NNaaππaa zzvviijjeezzddaa LLuucciijjaa KKllaarriiÊÊ
  • 56. T ijekom voænje prema park-πumi „Golubinjak“ bilo je veselo i æivahno. Dolaskom na odrediπte, veoma smo se obradovali ukusnim kraf- nama koje su nas tamo doËekale. Krafne, zajedno sa sendviËima i sokovi- ma koje smo sami spakirali, itekako su pomogle da lakπe prebrodimo dugaËku, ali veoma zanimljivu πetnju πumom. ©etnja je zapoËela kratkim osvrtom na jelu, „ kraljicu πume“, visoku 4.2 m i promjera 1.42 m. Prolazili smo stazom koja je na nekim dijelovima zahtijevala posebnu opreznost zbog skliskosti, kroz nekoliko πpiljskih galerija, ukljuËujuÊi i „Vraæji prolaz“ pa sve do „Medvjee peÊine“. IduÊa je postaja bila πpilja „Lokvarka“. ©etajuÊi 900 m i kroz tri galerije, uæivali smo u fasci- nantnim krπkim oblicima koji su se poput remek-djela formirali milijunima godina. Ponovno u autobusu. Pogled na planinu „Klek“ kroz autobusna stakla najavljivao nam je skori dolazak u Ogulin. Prije nezaobilaznog posjeta „Gradskom muzeju“, svratili smo do „–ulinog ponora“ te se povela raspra- va nalazili se moæda uz lice kapetana Milana joπ jedno lice koje bi vrlo lako mogla biti –ula. Na red je napokon doπao i „Gradski muzej“. Uπetavπi kroz njegova vrata, otkrili smo brojne za- nimljivosti vezane uz grad Ogulin. Primjerice, prije nego πto je postala edukacijski centar Ogulina, muzejska zgrada bila je zatvor u kojemu se meu brojnim gostima naπao i Josip Broz Tito. Veoma je impresivna bila i inter- aktivna maketa rasporeda hrvatskih vojnih snaga u Domovinskom ratu, bro- jne narodne noπnje i namjeπtaj te podrobnije informacije o planini „Klek“ koja je imala vaænu ulogu u razvoju hrvatskog planinarstva. Takoer smo se mislima vratili u djetinjstvo, iznova si vrteÊi slike koje su nam se stvarale ËitajuÊi „PriËe iz davnina“ Ivane BrliÊ MaæuraniÊ, takoer Ogulinke. Iako je muzej bio zabavan, ipak smo malo viπe uæivali u slobodnom vremenu tijekom kojega smo iπli na kavu i „vlastonoæni” razgled grada. Nismo ni dvaput trep- nuli, a veÊ smo bili pred ulazom u Zagreb, jedva ËekajuÊi iduÊu praksu. 54 Naterenu DRUGI I TRE∆I RAZRED EKOLOGA U GORSKOM KOTARU Tragovima prirode i proπlosti DDvviijjee ssuu ggeenneerraacciijjee eekkoollooππkkiihh tteehhnniiËËaarraa oottiiππllee uu ssuubboottuu,, 77.. pprroossiinnccaa 22001133.. uu 77::3300hh,, nnaa jjeeddnnuu oodd tteerreennsskkiihh nnaassttaavvaa ppoo kkoojjoojj jjee ssmmjjeerr eekkoollooggaa uu nnaaππoojj ππkkoollii ttoolliikkoo ppoozznnaatt Piπe: Ivor Zvonimir Kruljac, 3.e AA mmiisslliillii ssttee ddaa jjee pprraakkssaa llaaggaannaa LLookkvvaarrkkaa,, vvrrlloo zzaanniimmlljjiivvaa ππppiilljjaa
  • 57. G lavni protagonist serije “Breaking bad” (u hrvatskom prijevodu - “Na pu- tu prema dolje”, no mislim da ju rijetki poznaju pod tim nazivom) nema gotovo niπta zajedniËko s legendarnim kemiËarima navedenima u prvoj reËenici (osim briljantnog poznavanja kemijskih sustava i reakcija). Dok su prvi svoje znanje koristili da bi unaprijedili ljudsko druπtvo, Walter je svoje znanje ko- ristio iz sebiËnih razloga (iako on sam sebe gotovo cijelo vrijeme pokuπava uv- jeriti u suprotno) i uspio je unazaditi æivote gotovo svih koji su ga okruæivali. Za one koji ne znaju ili æive u peÊini, proπle godine je zavrπila peta i zadnja se- zona moæda najbolje dramske serije u zadnjih pet godina (neki ju Ëak i proglaπa- vaju najboljom svih vremena, protiv Ëega Êe se prvi pobuniti zagriæeni fanovi “Obitelji Soprano” i “Æice”). Neki Êe Ëak i zlobno reÊi da je krajem “Breaking bad”-a zavrπilo zlatno doba televizije, s Ëime se ne mogu sloæiti, no moram priz- nati da su svi ljubitelji televizijskih serija osjetili veliku prazninu nakon πto je pos- ljednji kadar odzumirao kemijski laboratorij koji je bio Walterovo remek-djelo. Ukratko za neupuÊene, serija se bavi (spoiler alert!) sudbinom srednjoπkol- skog profesora kemije (svaka podudaranost sa stvarnim osobama je sluËajna) koji nakon otkriÊa da boluje od neizljeËivog raka, odluËuje koristiti svoje zna- nje iz kemije u proizvodnji droge metamfedamin i time osigurati svojoj obitelji financijsku stabilnost nakon svoje smrti. Naravno, Walter se upliÊe sve dublje i dublje u pakao svijeta droge i dilera te uskoro sebi i svima oko sebe pretvara æivot u pakao. Iako se radnja ne Ëini previπe privlaËnom, ono πto ovu seriju obi- ljeæava je sjajna priËa, æivotopisni likovi i vrhunske glumaËke izvedbe. OOdd ppooËËeettnnoogg ssiimmppaattiiËËnnoogg lluuzzeerraa ddoo eeggoocceennttrriiËËnnoogg ii ookkrruuttnnoogg nnaarrkkoobboossssaa HHeeiisseennbbeerrggaa Tako je, primjerice, Bryanu Cranstonu (inaËe do tada najpoznatiji kao do- broÊudni i smuπeni tata iz “Malcolma u sredini”), glumcu koji utjelovljuje lik Waltera Whitea, veliki sir Anthony Hopkins poslao pismo oduπevljenja nakon odgledane serije u kojemu je izjavio da je njegova izvedba vjerojatno najbolje glumaËko ostvarenje koje je ikada vidio. Zaista, interpretacija Waltera, posebi- ce u zadnjoj sezoni koja je prikazana proπle godine, jedno je od najboljih glu- maËkih ostvarenja ikada vienih na televiziji i zaista bi bilo nevjerojatno da bi- lo tko Bryana Cranstona ugrozi u narednoj sezoni nagrada (kada su u pitanju izvedbe na televiziji), bilo da se radi o Zlatnim globusima, Emmyjima ili nekoj slilËnoj ceremoniji. Transformacija koju Cranston vrπi nad svojim likom - od po- Ëetnog simpatiËnog luzera koji da bi zaradio dodatni dolar mora laπtiti felge svojih uËenika do egocentriËnog i okrutnog narkobossa Heisenberga u kojeg se pretvara kako serija odmiËe kraju - jedno je od najfascinantnijih glumaËkih preobraæaja, Dr. Jackyl i Mister Hyde koji se odvijaju pred naπim oËima i rastu iz epizode u epizodu. No, da ne ispadne da je Bryan Cranston jedini zasluæan, treba istaknuti i os- tatak glumaËkog ansambla. Aaron Paul kao Walterov pomoÊnik Jesse Ëiji su od- jevni stil i poπtapalica “bitch” postali kultni, Anna Gunn kao supruga Skyler ko- ja doæivljava nekoliko transformacija tijekom serije, Dean Norris kao Hank, Walterov πogor i DEA agent (odjel za borbu protiv droge), Bob Odenkirk kao vrhunski muljator i odvjetnik Sal (Ëiji je lik toliko dobar da su odluËili snimati seriju s njim kao glavnim likom), Jonathan Banks kao Mike, vjerojatno jedini pla- Êeni ubojica za kojeg mislite da je najbolji djed na svijetu, Giancarlo Esposito kao Gus Fring, superhladni filantrop/narkoboss Ëije finalno namjeπtanje krava- te vjerojatno ulazi u povijest pop-kulture. Jednostavno, u cijeloj seriji ne posto- ji lik koji je slabo odglumljen i koji nije sjajno portretiran. Za to glavnu zaslugu preuzima glavni tvorac serije Vince Gilligan koji je veÊ poËeo dobivati nemo- ralne ponude da napravi nastavke priËe koja je savrπeno zaokruæena i Ëije bi dodatno diranje bilo ravno kutluroicidu. WWaalltteerr WWhhiittee kkaaoo jjeeddiinnssttvveennii aannttiijjuunnaakk PriËa koja je u biti jedna ozbiljna i detaljna studija karaktera pokazuje koliko ljudima treba da promjene vlastita stajaliπta i moralne principe. Tako mi kroz pet sezona gledamo transformaciju nekoliko likova, ali najveÊa je promjena ko- ju Êe Walter doæivjeti od prve epizode pa nadalje. Pratimo ga kroz prve mo- ralne dileme koje prolazi dok odluËuje hoÊe li ubiti Ëovjeka za kojega zna da Êe ubiti njega prvom prilikom. Zatim odluka da napravi prvi pravi drug-deal umjesto da suprugu koja raa odvede u bolnicu, a sve pod izlikom da radi sve za svoju obitelj. Dalje imate gaæenje ljudi, postavljanje bombe, trovanje djece pa sve do otmice vlastitog novoroenËeta. I unatoË svemu tome, unatoË oËi- ma i uπima koje nam pokazuju koji je Walter postao neËovjek, ne moæete si po- moÊi i barem djelomiËno navijati za ovog jedinstvenog antijunaka. Dojma sam da Êe kult serije “Breaking bad” rasti iz godine u godinu, a le- gendarne reËenice kao “I am the one who knocks” ili “Say my name”, crni πe- πir i tamne naoËale bit Êe referenca na jednu legendarnu seriju. »ak i samo ime Walterovog alter-ega Heisenberga zvuËi nestvarno cool. Uostalom, kada posjetite “Breaking bad” na imdb.com-u, vidjet Êete da je ukupna ocjena se- rije 9,6 (415.000 korisnika ocijenilo). A jedna od posljednjih i vjerojatno naj- bolja epizoda - Ozymandias (koju neki nazivaju najboljih i najuzbudljivijih sat vremena televizijskog programa ikada - i ne pretjeruju) ima nestvarnu ocjenu od 10.00 (45.000 korisnika)! Stoga, ako ste joπ meu onima koji nisu pogledali ove televizijsko remek- djelo, ne Ëekajte ni trenutak i krenite s gledanjem. Tih 62 sata vaπeg æivota ne- Êe biti uzalud potroπeno. 55 Kulturastanice OSVRT NA KULTNU SERIJU „BREAKING BAD” Najpoznatiji KemiËar na Svijetu DDaa ssttee pprriijjee ppeett ggooddiinnaa ppiittaallii pprroossjjeeËËnnoogg ssrreeddnnjjooππkkoollccaa ttkkoo jjee nnaajjppoozznnaattiijjii kkeemmiiËËaarr nnaa ssvviijjeettuu,, vveeÊÊiinnaa ooddggoovvoorraa ((nnaakkoonn nneelliikkoo mmiinnuuttaa rraazzmmiiππlljjaannjjaa)) bbiillaa bbii MMaarriiee CCuurriiee,, LLoouuiiss PPaasstteeuurr,, AAllffrreedd NNoobbeell iillii nneekkii ppoozznnaattii nnoobbeelloovvaacc iizz nnoovviijjee ppoovviijjeessttii.. NNoo,, ddaa ddaannaass ppoossttaavvlljjaattee ttoo iissttoo ppiittaannjjee,, ooddggoovvoorr vveeÊÊiinnee bbii vvjjeerroojjaattnnoo bbiioo nnaajjppoozznnaattiijjii iizzmmiiππlljjeennii kkeemmiiËËaarr uu ddaannaaππnnjjoojj ppoopp--kkuullttuurrii -- WWaalltteerr WWhhiittee Piπe: Marin –akoviÊ, 3.a ZZaarr zzaa ttoo sslluuææee kkeemmiijjsskkii llaabboorraattoorriijjii??
  • 58. Kulturastanice A li, ako uzmemo pozornost koju dram- ske serije dobivaju zadnjih godina, kao i sve veÊu televizijsku gledanost i prelazak velikih filmskih zvijezda na rad u serijama, imam dojam da zlatno doba televi- zije joπ uvijek traje, odnosno da je ovih go- dina na vrhuncu. Gotovo svakih nekoliko mjeseci pojavljuje se nova serija koja privlaËi paænju gledatelja, tako da je televizijska pro- dukcija trenutno puno jaËa od one filmske. NNAAJJBBOOLLJJIIHH 55 SSEERRIIJJAA TTRREENNUUTTNNOO NNAA MMAALLIIMM EEKKRRAANNIIMMAA:: IIggrraa pprriijjeessttoolljjaa Fantasy serija koja obiluje nasiljem, splet- kama, seksom i izmiπljenim likovima. Ra- ena po knjigama koje ni same joπ nemaju zavrπetak, tako da nitko ne zna ni kako Êe zavrπiti, ali nije ni bitno jer u svakoj sezoni doæivimo nekoliko πokova i u svakoj pogiba netko od glavnih likova. ©to, pak, nije pro- blem jer u ovoj seriji imamo bitnih likova na bacanje, tako da je povremena filtracija i poæeljna. Trenutno je zavrπena treÊa sezo- na u kojoj nas je πokiralo “crveno vjenËa- nje” i svi s nestrpljenjem oËekujemo novu sezonu. MMoommccii ss MMaaddiissoonnaa Dramska serija koja bi se moæda viπe svidjela naπim roditeljima vrhunski oæivljava razdoblje πezdesetih godina proπlog stolje- Êa, na fascinantan naËin prikazuje kako je svijet tada funkcionirao i krcata je nezabo- ravnim likovima. Takoer ima vjerojatno najbolji glavni lik zadnjih nekoliko godina (uz Waltera Whitea, naravno) - Dona Dra- pera koji je san svake æene i predmet zavi- sti svakoga muπkarca. Trebam napomenuti da je ova serija veÊ osvojila 4 Emmy nagra- de, odnosno svake sezone otkada se poja- vila. Tek je zadnje dvije izgubila od Brea- king bada i serije koja je sljedeÊa na listi. DDoommoovviinnaa Vrhunska πpijunska serija koja pretresa najosjetljivije ameriËke teme do sitnih deta- lja i koja je prva uspjela skinuti “Momke s Madisona” s Emmy trona. Serija je netom zavrπila s treÊom sezonom koja je, objek- tivno gledajuÊi, kvalitetom malo opala, ali koja je i dalje vrhunsko πpijunsko πtivo Ëije Êete epizode gledati na rubu stolca. HHoouussee ooff ccaarrddss PolitiËke spletke u Washingtonu Ëije je prve dvije epizode reæirao jedan od vodeÊih filmskih redatelja danaπnjice - David Fincher i s glumaËkom ekipom koju predvodi nenadmaπni Kevin Spacey kao politiËar premazan svim mastima koji ne preza ni pred Ëime da doe na vlast. TThhee AAmmeerriiccaannss Serija Ëija je tek jedna sezona zavrπila, ali koja svojim glavnim protagonistima, hladnoratovskom tematikom i povratkom u osamdesete osvaja sve poklonike dobrih πpijunskih trilera. Joπ jedna serija Ëije Êete epizode pratiti s ruba sjedalice. Moæda ni- je toliko razvikana kao druge s liste, ali jedna od najboljih novih. OOdd sseerriijjaa kkoojjee nniissuu ddoossppjjeellee nnaa lliissttuu, tre- ba joπ izdvojiti i “The Walking dead” kao najgledaniju seriju trenutno u SAD-u, tek pokrenutu “Masters of sex”, meu tinej- dæerima popularnu vampirsku “True blood” te “Most”, nastalu po istoimenoj skandinavskoj seriji. 56 SERIJE NA KOJE TREBA BACITI OKO Zlatno doba televizije ovih je godina na vrhuncu MMnnooggii ggoovvoorree ddaa jjee zzaavvrrππeettkkoomm sseerriijjee „„BBrreeaakkiinngg bbaadd”” zzaavvrrππiilloo zzllaattnnoo ddoobbaa tteelleevviizziijjee,, jjeerr ssee nnee-- kkee oodd nnaajjbboolljjiihh sseerriijjaa kkoojjee ssuu nnaassttaallee zzaaddnnjjiihh ggooddiinnaa vviiππee nnee pprriikkaazzuujjuu iillii ssuu pprreedd kkrraajjeemm ((„„OObbiitteelljj SSoopprraannoo””,, „„ZZaappaaddnnoo kkrriilloo””,, „„ÆÆiiccaa””,, „„MMoommccii ss MMaaddiissoonnaa””)) Piπe: Marin –akoviÊ, 3.a
  • 59. Kulturastanice JJee llii,, ppoo VVaaππeemm mmiiππlljjeennjjuu,, mmoogguuÊÊee bbiittii oorriiggiinnaa-- llaann nnaa vvaaππ nnaaËËiinn bbeezz lleeææeerrnnoossttii?? Kada radiπ s kalkulacijama, to Êe ti se kad-tad obiti o glavu, prije ili kasnije. Treba se prepustiti osjeÊaju, ekipi koja radi s tobom i tu rezultata mora biti. Naravno, moraπ biti uporan u rjeπava- nju problema benda. Ni bez toga nema zvuka. OOssjjeeÊÊaattee llii kkaaoo uummjjeettnniikk ddaa iimmaattee ssvvuu sslloobboo-- dduu iizzrraaææaavvaattii ssee?? Koliko je bend povezan energetski, koliko bend osjeÊa zajedniπtvo, toliko se sve to mani- festira na rad. Jer ako ti netko ne moæe ukazati na pogreπku, onda opet neÊe biti dobro. Potre- bno je da ti taj netko bude frend pa da savjet prihvatiπ u potpunosti. OOssjjeeÊÊaattee llii zzaaddoovvoolljjssttvvoo uu ttoommee ππttoo ssvviirraattee bbaaππ uu HHrrvvaattsskkoojj?? Sluπaj, jednostavno se ne moæeπ roditi negdje drugdje ako si se rodio u Hrvatskoj. Mislim, mi sviramo glazbu kakva se nama svia. UopÊe ni- je bitno u kojem dijelu svijeta, glazba je univer- zalna. KKaakkaavv jjee oossjjeeÊÊaajj bbiittii ddaaππaakk oorriiggiinnaallnnoossttii nnaa sscceennii?? OsjeÊamo se jako dobro. Lagano je pitanje, lagani je odgovor. Naπ producent, na naπem posljednjem albumu, rekao je da postoje dvije vrste glazbe. Svi govore: „Nekvalitetna muzika, „kuruza“, sweetmetall, ovo, ono”. Veli frajer, postoji samo kopija i original. I u principu, tu je puno rekao. Jer ako se hoÊeπ utopiti u masi, on- da Êeπ to i uËiniti, ali ako radiπ originalniju muzi- ku doprijet Êeπ do manje ljudi, no bit Êe zado- voljniji. MMooææddaa iimmaa eekkiippee kkoojjaa ssee ppaallii nnaa mmaassuu ii nnaa ggrruuppnnjjaakkee,, aallii mmii nniissmmoo ttii MMiisslliittee llii ddaa bbiissttee mmooææddaa bbiillii zzaaddoovvoolljjnniijjii ddaa ssvviirraattee pprreedd ππiirroomm mmaassoomm,, ËËiissttoo rraaddii uussppjjeehhaa?? Pa mi smo svirali pred puno veÊom hrpom ljudi, nego πto Êemo danas svirati. Svirali smo mi i na festivalima pred pet, πest tisuÊa ljudi, moæda i deset, ali ako si ti unutra, ako si ti za- dovoljan, ako je ekipa prava i ako se energija poklopi, broj ljudi ne mijenja stvar. Moæda ima ekipe koja se pali na masu i na grupnjake, ali mi nismo to. DDaakkllee,, VVaammaa jjee kkoommuunniikkaacciijjaa ss ppuubblliikkoomm mmaa-- nnjjee vvaaæænnaa oodd oonnee uunnuuttaarr bbeennddaa?? Energija kola i bez toga. Gledaj, bolje petna- est pravih nego pred pet tisuÊa drugih. SSvviirraattee llii ppuunnoo uu rreeggiijjii ii oorriijjeennttiirraattee llii ssee vviiππee nnaa HHrrvvaattsskkuu iillii „„ππaarraattee““ ookkoolloo ppoo ffeessttiivvaalliimmaa?? Mi se orijentiramo tamo gdje nas zovu. Sutra- dan odmah doemo tamo. Joπ uvijek najËeπÊe sviramo u Hrvatskoj. Sviramo i u Bosni i u Srbi- ji... Joπ uvijek smo u regionu. Bilo je govora o nekakvoj njemaËkoj turneji. Navodno je u Hrvat- sku doπao neki lik koji je vlasnik nekog radija u Bremenu. Kupio je CD te smo dobro kotirali na njihovim ljestvicama. Sve u svemu, zasad joπ niπ- ta od toga. NNaajjvviiππee ssttee ssvviirraallii ppoo mmoottoorriijjaaddaammaa ii sslliiËËnniimm ffeessttiivvaalliimmaa,, nnoo uu uussppoorreeddbbii ss kklluubboovviimmaa,, mmooææee-- ttee llii ssee ppooææaalliittii nnaa kkvvoottuu kklluubboovvaa kkoojjii ooddrrææaavvaajjuu ssvviirrkkee ttoogg ttiippaa?? Naravno da bi dobro bilo da toga bude vi- πe. Mi bismo i æeljeli da toga bude viπe. Za- greb je milijunski grad, a opet imaπ jednu dvoranu, jedan pravi klub i dva do tri mjesta u kojima moæeπ odræati isplativu svirku. Re- kao bih da je moæda Zagreb prije milijunsko selo, nego πto je grad. U svakom sluËaju, pre- malo je. Mislim da to nije sluËaj samo ovdje, tako je i u ostatku Hrvatske. IIddeemmoo ssvviirraattii!! VVoolliimmoo ssvviirraattii.. NNee zznnaammoo ssvviirraattii?? NNaauuËËiitt ÊÊeemmoo IIzz ËËeeggaa jjee ssvvee kkrreennuulloo?? Pa frendovi su krenuli svirati. To je bila ona ti- piËna kvartovska priËa: „Idemo svirati! Volimo svirati. Ne znamo svirati? NauËit Êemo.“ Pona- vljam, Zoki je baπ imao viziju i on je jednom sni- mio svoj bendæo i htio je imati takav nekakav „anarhiËan“ zvuk. I to je ono πto se sada dogaa. 57 INTERVJU S PICKSIEBNEROM AnarhiËan country SSttvvaarr jjee iissppaallaa ooËËeekkiivvaannoo.. VVeesseellaa sskkuuppiinnaa,, vveesseellii lljjuuddii,, jjeeddnnaa vveelliikkaa vveesseellaa oobbiitteelljj.. OOssjjeettii ssee nnee-- kkaakkaavv ttooppllii oossjjeeÊÊaajj kkoojjii pprrooææiimmaa cciijjeellii bbaacckkssttaaggee.. ZZaanniimmlljjiivvoo jjee kkoolliikkoo ssee uuææiivvoo nnee rraazzlliikkuujjuu oodd vviieennooggaa nnaa ppoozzoorrnniiccii.. BBiilloo kkaakkoo bbiilloo,, PPiicckkssiieebbnneerr jjee nnee ttaakkoo ssttaarr hhrrvvaattsskkii bbeenndd kkoojjii pprroovvllaaËËii ssvvoojj jjeeddiinnssttvveennii ææaannrr vveeÊÊ nneekkoo vvrriijjeemmee.. UU ttrreennuucciimmaa pprriijjee kkoonncceerrttaa PPiicckkssiieebbnneerraa uu VViinnttaaggee IInndduussttrriiaall bbaarruu,, rraassppoollooææeenn zzaa rraazzggoovvoorr,, ppoossttaavviioo ssaamm ppaarr ppiittaannjjaa jjeeddnnoomm oodd ËËllaannoovvaa bbeennddaa,, VVeeddrraannuu CCiipprriijjaannoovviiÊÊuu-- CCiipprrii,, bbaass--vvookkaalluu Piπe: Marin –akoviÊ, 3.a MMaarriinnee,, ggddjjee ttii jjee bbrraaddaa,, iillii bbaarreemm bbrrkkoovvii??
  • 60. Jer tu ima svega: rocka, bluesa, ali i funka. Netko je jednom rekao „hardcountry“, ali ne ograniËa- vamo se takvim stvarima. Viπe imamo neku emul- ziju, rekao bih. JJeessttee llii iikkaadd mmiisslliillii ddaa ÊÊeettee ssvviirraattii bbaaππ oovvaakkaavv ææaannrr?? IImmaattee llii „„TToo jjee ttoo!!““ oossjjeeÊÊaajj?? Uprincipu,ovakvuvizijujeZokiimaojakodav- no, joπ prije Picksiebnera. Bez te njegove vizije, bend nebi izgledao ovako. Ovo je podosta „mije- πanaskupina“,jermismosluπalisvaπtausvojevri- jeme, a i sad sluπamo. No, svi imamo taj nekakav zajedniËki nazivnik koji nas veæe. Zahva-ljujuÊi to- me sve se to kanaliziralo u ovo πto sada imamo. JJee llii ssee oossjjeeÊÊaajj zzaajjeeddnniiππttvvaa uu bbeenndduu oossjjeettiioo oodd-- mmaahh uu ppooËËeettkkuu iillii jjee ttoo nneeππttoo ssee ttrreebbaa rraazzvviijjaattii?? Pa mislim da je, jer smo svi bili frendovi pri- je. To nije bilo ono preko oglasa i sliËno, nego viπe „frendovska priËa“. Nakon nekog vreme- na postali smo obitelj. Druæimo se puno i van glazbe. Naπe obitelji su povezane i sada se su sve spojile u jednu. Æivimo kroz tu glazbu pri- vatno i poslovno. TTiijjeekkoomm VVaaππeegg pprroocceessaa iimmpprroovviizzaacciijjee,, jjee llii nnuuæænnaa ppoovveezzaannoosstt iizzmmeeuu ssvviihh ËËllaannoovvaa bbeennddaa nnaa jjeeddnnoojj rraazziinnii iillii jjee vviiππee ssvvaattkkoo uu ssvvoojjoojj ffrreekkvveenncciijjii?? Dogodi se na probi da nije dan. Ovaj je tu, ovaj je tamo, a ovaj je ondje. I dok svi nisu na is- tom, nema zvuka. Bend se jednostavno mora energetski poravnati. S iskustvom shvatiπ kako to postiÊi, poravnaπ se. SSvviirraallii ssttee ii ss MMaajjkkaammaa,, HHllaaddnniimm ppiivvoomm.. OOssjjee-- ttii llii ssee nneekkaakkaavv jjaazz uu ttrreennuuttkkuu kkaaddaa ssvviirraattee ss nnee-- kkiimm ttkkoo jjee dduuææee nnaa sscceennii?? KKaakkaavv jjee oossjjeeÊÊaajj ssvviirraattii ss vviiddnnoo ppoozznnaattiijjiimm bbeennddoomm?? Lijepo je kada te kolege sa scene uoËavaju i prihvaÊaju. Jako je lijep osjeÊaj kada se uzajam- no cijenimo, jer sve su to prijateljski bendovi. Go- stovali smo s Hladnim pivom jednom i to nam je bilo pravo zadovoljstvo. Takva stvar posebno go- di u poËecima, jer se sada zbog toga iz te sura- dnje stvorilo prijateljstvo. KKoolliikkoo jjee bbeenndd uuttjjeeccaaoo nnaa pprriijjaatteelljjsskkee ooddnnoossee iizzmmeeuu ËËllaannoovvaa?? Enormno. Mi smo bili frendovi i prije, ali ovo te jednostavno puno jaËe veæe. Prihvatili smo jedni druge kao Ëlanove obitelji i to je neπto πto se ne moæe stvoriti normalnim putem. MMooææeemmoo llii ooËËeekkiivvaattii jjooππ kkaakkvvuu ssuurraaddnnjjuu ss HHllaaddnniimm ppiivvoomm?? Pa prijatelji smo. Druæimo se intenzivno i nije reËeno da neÊe biti neke daljnje suradnje u smislu gostovanja negdje, studijskih produkcija i sliËno. Takve stvari dolaze same od sebe, ne planiraju se. BBiissttee llii vvoolljjeellii ssttvvoorriittii nneeππttoo ppooppuutt oonnooggaa ππttoo jjee ©©ttuulliiÊÊ uussppiioo ssvvoojjoomm ppoojjaavvoomm,, ppoossttaattii „„kkuulltt lliiËË-- nnoossttii““?? Pa mislim da s ovim svojim smjerom neÊemo nikada svirati na stadionima, nismo mi takav bend. Dræimo se toga da punimo dvorane od dvije do pet tisuÊa ljudi. To je Ëisto u redu, to je ugodna atmosfera. Evo, recimo, Tom Waits ne- Êe svirati pred pet, πest tisuÊa ljudi, neugodno mu je to. 58 Kulturastanice Piπe: Martina Hleb, 3.j Crteæ: Grgur Akrap Pjesma mi se ne svia jer ju ne razumijem, nije zabavna i nema nikakvog smisla. Zastar- jela je i nema veze sa sadaπnjosti. To nije najgora pjesma koju sam proËitao, ali je si- gurno u top pet iz gore navedenih razloga. (Bruno Zlopaπa o Gajevoj Horvatov sloga i zjedinjenje) To je najloπija i najdosadnija pjesma koju sam ikada proËitao zbog toga πto niπta ne ra- zumijem i pjesma nema baπ nekog smisla i nije aktualna u danaπnje vrijeme. Ta pjesma je bila pisana u nakani da probudi svijest hrvat- skoga naroda, ali nije i ljudi su pali u joπ veÊu bananu, kao i ja kada sam Ëitao ovu pjesmu. (Luka Smetiπko o Gajevoj Horvatov sloga i zjedinjenje) Pjesma mi se svia zato πto govori o mojoj domovini. Pjesma je i danas aktualna zato πto govori o ujedinjenju Hrvatske. To je jedna od ljepπih pjesama koje sam proËitao jer govori o jedinstvu svih Hrvata. (Borna BogoviÊ o Gajevoj Horvatov sloga i zjedinjenje) Pjesma mi je glupa i dobra. Dobra zato πto je prva kitica istinita, a glupa mi je jer ne razumi- jem niπta u drugoj kitici. Mislim da je zastarjela jer se Ëita samo u πkolama, nije baπ zanimljiva i teπko da bih je Ëitao sam svojom voljom. (Filip BenËec o PreradoviÊevu Ljudskom srcu) Pjesma je dosadna i teπko ju je razumjeti, nema nikakve razumljive radnje ni likova. Pjesnik samo opisuje nekakav krajolik. (Luka Ritt o PreradoviÊevoj Zora puca, bit Êe dana) KNJIÆEVNI KRITI»ARI DAJU SVOJ SUD Ove pjesme ne bismo Ëitali svojom voljom HHrrvvaattsskkii nnaarrooddnnii pprreeppoorroodd bbiioo jjee zzaaiissttaa vvaaææaann ddooggaaaajj uu ppoovviijjeessttii nnaaππeeggaa nnaarrooddaa.. SSttaannddaarrddiizzaacciijjaa kkoojjaa jjee uuzzeellaa mmaahhaa nnee mmooææee ssee oossppoorriittii,, nnoo mmnnooggii ÊÊee ssee ssllooææiittii ddaa ppjjeessmmee nnaassttaallee uu hhrrvvaattsskkoomm rroommaannttiizzmmuu nniissuu uuvviijjeekk nnaa vviissookkoojj rraazziinnii uummjjeettnniiËËkkee vvrriijjeeddnnoossttii
  • 61. K ada neka predstava ljude sviju generacija dræi prikovane za kazaliπne stolce u mjeri u kojoj to Ëini ova, uglavnom je rijeË o predstavi univerzalnih vrijednosti. U reæiji Aide BukviÊ i produkciji Kazaliπta Planet Art teËe veÊ osma godina izvrsne posjeÊenosti i nagrada ko- je osvaja. Gospodinu Greenu, ortodoksnom, ogorËe- nom Æidovu, vlasniku kemijske Ëistionice koji se, nakon æenine smrti, zatvoren unutar svoja Ëetiri zida, potpuno otuio od ostatka svijeta, sple- tom okolnosti (sretnih ili nesretnih - to Êe tek predstava pokazati), zbog jedne zamalo pro- metne nesreÊe, dodijeljen je naizgled uspjeπan, zadovoljan mladiÊ, kriv samo zato jer nije raËu- nao da starac neÊe pogledati lijevo i desno prije nego li zakoraËi na prometnicu, mladiÊ koji mu, jer tako nalaæe ameriËki zakon, od tog, mogli bismo reÊi, sudbonosnog trenutka, mora poma- gati u kuÊanskim poslovima. Prolaskom vreme- na dolazi do promjena u njihovu odnosu: starac polako prihvaÊa mladiÊa i njih se dvojica poËinju otvarati jedan drugome, priznajuÊi si ono πto su dugo skrivali u sebi, priznajuÊi si ono πto ih naj- viπe boli, ono πto ih je i otuilo od ostatka svi- jeta, ali i ono πto ih Ëini toliko sliËnima. U tom trenutku dolazi do glavnog sukoba u drami, do sukoba generacija i vremena, sukoba svjetonazora, sukoba razliËitosti koji, na æalost, zbog nepremostivih predrasuda traju meu svi- ma nama: Ross Gardiner, iako gotovo savrπen (jer je, poput gospodina Greena, Æidov), naæa- lost je - homoseksualac. A Æidovi, dotada je vjerovao gospodin Green, ne mogu biti homo- seksualci! NNaaππee ddrruuππttvvoo,, ppoorruuËËuujjee BBaarroonn,, uummjjeessttoo ddaa pprroossppeerriirraa,, oossttaajjee zzaarroobblljjeennoo uu ookkoovviimmaa pprrooππlloossttii,, ssppuuttaannoo nneettrrppeelljjiivvooππÊÊuu ii pprreeddrraassuuddaammaa Gospodina Greena moæemo promatrati kao besprijekorno utjelovljenje tradicionalista, izvjeπtaËenog patriota koji se uæasava svega i svih koji su drugaËiji: drugaËiji po izgledu, sta- vovima, vjeri ili izostanku iste i, kao u sluËaju ko- ji se problematizira u drami, seksualnosti. Iznimno je zadivljujuÊa sposobnost takvih osoba da homoseksualnost poveæu s konaËnom propaπÊu ljudske rase, potkrepljujuÊi to Ëinjeni- cama logiËnima poput predizbornih podizanja kriæeva i kipova bivπih predsjednika u zemlji ko- ja se i bez toga utapa u dugovima. Kada se uz te apokaliptiËne zakljuËke nadoveæe koja teorija da je sve to zapravo neka zakulisna ustaπka ili partizanska urota, ovisno o desniËarko-ljeviËar- skim stavovima (Ëak i onih koji se u doba vlada- vine spomenutih opredjeljenja joπ nisu ni rodili!), krug se zatvara i ostajemo zarobljeni u vremenu za koje smo vjerovali da je veÊ odavno proπlo. MMoogguuÊÊee jjee ssrruuππiittii zziiddoovvee kkoojjiimmaa ssmmoo ssee ooddiijjeelliillii Gospodina je Greena utjelovio Pero KvrgiÊ, glumac koji je tijekom svoje karijere sasvim zas- luæeno primio mnoge nagrade. I u ovoj je predstavi pokazao iznimno glumaËko umijeÊe, na sebi svojstven naËin oæivljujuÊi Æidova sputa- nog mjeπavinom svih moguÊih predrasuda, te njegovu gorljivu radikalnost, ali i skrivenu, du- boko potisnutu borbu s vlastitim emocijama. Drugi Ëlan savrπeno usklaenog glumaËkog dvojca, Luka DragiÊ, jednostavno je, ali vjeπto prikazao mladog i pristojnog Rossa Gardnera, suprostavljajuÊi se, a to je ono kljuËno za ovu predstavu, uvijek samo predrasudama, a ne i sa- mom gospodinu Greenu. Baronova ideja nije bila ikoga osuditi (jer, da je to uËinio, to bi zna- Ëilo da je poput gospodina Greena, da stvara vlastiti sustav vrijednosti pritom ne razmiπljajuÊi hoÊe li time ikoga diskvalificirati), veÊ ukazati na nuænost prihvaÊanja heterogenosti druπtva, na prihvaÊanje Ëinjenice da ono, bez obzira na pri- vidnu entropiju koja moæe djelovati zastraπuju- Êe, upravo tim svojim karakteristikama Ëini da se druπtvo razvija. Rossa moæemo promatrati kao lik koji upotpunjuje gospodina Greena, nepres- tano ga preispisujuÊi, propitujuÊi njegove vrije- dnosti ukazivanjem na crne rupe njegova pri- vatnoga æivota, nastale zbog nemoguÊnosti da stvari sagleda iz jedne drugaËije perspektive. Iako je od objavljivanja drame proπlo viπe od πesnaest godina, ona sasvim vjerodostojno ilustrira stanje u druπtvu koje, umjesto da pro- sperira, ostaje zarobljeno u okovima proπlosti, sputano netrpeljivoπÊu i predrasudama. Povezivanje homoseksualnosti i Drugog svjetskog rata samo je jedna u nizu slikovito pri- kazanih, vrlo maπtovitih uspostavljanja zdravom razumu nespojivih relacija: gospodin Green, kao simbol osobe koja osuuje jer je to tradici- ja njegova naroda (i zato jer je to daleko lakπe no promiπljati vlastitom glavom), u homosek- sualnosti vidi nastavak Holokausta. O homosek- sualcima, tim hereticima koji se usuuju traæiti prava, posljednjih je mjeseci u naπim medijima dovoljno pisano: traæenje ljudskih prava za neke je kolosalna bezobraπtina; ljudi s pravima, tko je to vidio? Pogotovo kod nas. UU ddrraammii oobbaa lliikkaa nnaaddiillaazzee pprreeddrraassuuddee ii zzaa ttoo bbiivvaajjuu nnaaggrraaeennii Dok god smo preoptereÊeni predrasudama ne moæemo napredovati, a likovi ove predstave, kroz razgovore protkane inteligentnim humo- rom, æele nam poruËiti da je promjena moguÊa. U drami oba lika nadilaze predrasude i za to bi- vaju nagraeni trajnim, iskrenim prijateljstvom i uzajamnim poπtovanjem te ponovno uspostav- ljenim obiteljskim vezama koje su godinama pa- tile zbog imaginarno stvorenih podjela. U posjetu kod gospodina Greena drama je koja promiËe toleranciju i daje nam lekciju da je moguÊe sruπiti zidove kojima smo se odijelili, da je moguÊe prevladati ograniËenja koja smo si sa- mi postavili, moguÊe je prevladati predrasude i, najvaænije od svega, za to nikada nije kasno. 59 Kulturastanice OSVRT NA PREDSTAVU JEFFA BARONA “U POSJETU KOD GOSPODINA GREENA” Osuivanje da bi se odala poËast tradiciji DDrraammaa aammeerriiËËkkooggaa aauuttoorraa JJeeffffaa BBaarroonnaa ““UU ppoossjjeettuu kkoodd ggoossppooddiinnaa GGrreeeennaa”” pprreevveeddeennaa jjee nnaa ddvvaaddeesseett ii ppeett jjeezziikkaa,, iiggrraannaa uu vviiππee oodd ËËeettrrddeesseett zzeemmaalljjaa uu vviiππee oodd ddvvjjeessttoo ii ppeeddeesseett pprroodduukkcciijjaa ttee jjee nnaajjiizzvvooeenniijjii ssuuvvrreemmeennii tteekksstt uu ppoosslljjeeddnnjjiihh ddeesseett ggooddiinnaa Piπe: Antonia ©antek, 4.e GGoossppooddiinn GGrreeeenn,, NNaakkoonn ssvvaaee
  • 62. Cees Nooteboom Izgubljeni raj Vlak je upravo proπao Harlem, znaËi najbolje da poËnemo. Temeljito promijeπati æivote, pa makar i nakratko, nije sitnica. Postoje elementi, baπ kao i u kemiji, koji se privlaËe, kao i oni koji se odbijaju. Æivoti se pripremaju u dugotrajnim procesima. ToËno, baπ kao i jela. Da, imaπ pravo, nitko tu ne kuha, osim ako sam æivot ne æeliπ nazvati kuharom, a zaπto i ne bi? U svakom sluËaju, kemija koja se ovdje traæi nije jednostavna. Kuhanje nekad traje dulje, nekad kraÊe, πte- dnjaci se nalaze na razliËitim destinacijama, ishod je neizvjestan. Ova je usporedba u ovoj priËi najdulje trajala, sad samo joπ ovo. Æivot, ako Êemo joπ malo zadræati tu glupu metaforu, kao kuhar je totalni idiot. Pritom pate uglavnom ljudi, a profitira, ponekad, ali ne preËesto, knjiæevnost. (Cees Nooteboom: Izgubljeni raj, str. 94) Ulomak je ovo iz knjige koja je sve, samo ne uobiËajena; iz knjige od koje bi, Ëak i najpredanije Ëitatelje, mogla zaboljeti glava - jer rijeË je o knjizi koja je postojala prije no πto je nastala, odnosno koja je nastajala, kada je veÊ bila ukoriËena. No da bi i sre- dnjoπkolac posegnuo za ovom knjigom, ne mora baπ niπta znati o teoriji strukturalizma niti o Miltonovom Raju izgubljenom - dovoljno je da poæeli proËitati bajku o autobusu punom anela koji svaku veËer po jednoga iskrca na razliËitim lokacijama, gdje ih radoznali turisti potom traæe, postavljaju pitanja za koja oba sudionika dijaloga znaju da nema odgovora, a ponekad se, Ëak, i zaljubljuju u njih… Cees Nooteboom Rituali Ono πto mi je dao Istok misao je da moje ja i nije baπ neπto posebno. Ako ono nes- tane, neÊe nestati toliko mnogo toga. Ja smetam svijetu i on smeta meni. Harmonija nastaje tek ako oboje istodobno dokinem. Ono πto tada umire splet je okolnosti koji je nosio moje ime, i ograniËena, usto stal- no promjenjiva spoznaja koju su te okol- nosti imale u sebi. Kao kad boËicu otrova rastvoriπ u oceanu: oceanu to i ne smeta, a otrov se oslobodio tereta, ne mora viπe biti otrov. (Cees Nooteboom: Rituali, str. 159) Postoje kriminalistiËki romani, koji vas dræe u napetosti iπËekivanja trenutka otkriÊa krivca za glavni zaplet; postoje ljubavni romani, koji vam stvaraju iluziju savrπene ljubavi iznijansirane dogaajima za koje s vremenom pomislite da su nuæni da biste na ljubav uopÊe pristali; potom filozofski, koji govore o filozofiji… a po- stoje i romani poput ovoga koji su sve to u jednome. Iz jedne πalice Ëaja, Nooteboom razvija svijet u kojem se postavljaju brojna egzistencijalistiËka pitanja poput onih moæe li se ljubavi prema ceremoniji posvetiti cijeli æivot - ili je zadovoljstvo ipak bolje potraæiti u erosu. Etgar Keret Iznenada netko pokuca Volite bajke, ali sve Grimmove i Andersenove (o MaæuraniÊkinima da i ne priËam!) veÊ znate napamet? Kafku ste iπËitali od poËetka do kraja tako da imate osjeÊaj da biste i sami mogli pisati kao on? Onda je Keret odgovor na sve vaπe æivotne probleme! Zanima vas moæe li prezgodna æena po noÊi postati dlakavi muπkarac? Naljuti li vas prijatelj ili poæelite zaraditi na nekoj okladi, Keret zna i kako nekoga str- pati u bocu od pive! On ispunjava æelju jedne djevojke da joj oËi postanu svjetlu- cave, a za samo 19,99 novih πekela daje odgovor na pitanje o smislu æivota - i kra- snu alegoriju o naivnim ljudima kojima se moæe prodati… sve, ako to lijepo zapaki- rate. Zato, kalkulator u ruke, izraËunajte koliko je to 88%% nnii oodd ËËeeggaa, a ako vam u tom trenutku IIzznneennaaddaa nneettkkoo ppookkuuccaa na vrata - to je sigurno Etgar Keret! 60 Kulturastanice Preporuke knjiæniËarke Piπe: Henrieta BarbariÊ, prof.
  • 63. Kulturastanice 61 Posljednja crta obrane Vidi ju tamo kako skaËe, kako bjeæi od velike ljute Zime. Njeni zlatni uvojci neumorno se bore sa davno zaboravljenjim straπnim vjetrom, a njene velike vedre sive oËi zadivljeno prate neodreeni put zalutalih pahulja. Rukavice joj promoËile, a mali njeæni prsti veÊ ozebli, no to ne sprjeËava malenu djeËju zaigranu duπu da se pri putovanju kuÊi zaustavi i ugrabi nespretno koju kuglu hladnoÊe. I preskaËe i trËi i smijehom ispunjava praznine izmeu bijelih konstrukcija i svojim crvenim nosiÊem pozdravlja gospou Zimu. I u zadnji tren ulazi u kuÊu i trËi do prozora i gleda kroz toplo u hladno, zimsku borbu iza prozora, njene posljednje crte obrane. Sara DobrijeviÊ, 1.n ,,Æivot je crtanje bez brisanja’’ O. Kokoschka Irena ©imunoviÊ, 3.m Nema povratka. Moæda æelimo æivjeti ovaj æivot unazad. Tada bismo viπe pazili koga Êemo voljeti, sanjat, trebati, no, nema nazad. Nema gumice. Koliko smo postigli u naπim æivotima? ©to smo sve obeÊali? Jesmo li odluËili kamo Êemo i πto je ispravno? Æe- lim æivjeti sa spoznajom da niπta nije vjeËno, noseÊi svoj kriæ, ne bojeÊi se. Æivot je rat pro- mjena. Ponekad se izgubimo u njima, no netko Êe nas pronaÊi i pokazati nam kako da mi opet budemo mi. Koliko straha ima u ljudskim oËima kada se govori o æivotu. Svugdje vidimo ljude, no nigdje ljudskosti. Svi æele izbrisati neki trag u svojoj proπlosti. Svaki Ëovjek ima mraËni dio sebe koji ga je barem jednom natjerao na neπto loπe zbog Ëega moæda viπe nikada neÊe mirno spavati. Æi- vot je jedan veliki test, nitko nam ne daje upute o tome kako trebamo æivjeti. Meni barem nije. Bilo je to davne jeseni. ZapoËeti rat nije se stiπavao. SjeÊam se prvih objava u novinama kako Êe Vukovar uskoro pasti. Æene, djeca, stari i nemoÊni napuπtali su grad. Ja nisam æelio. Prijavio sam se u dobrovoljne branitelje grada Vukovara Ëiji se sati do pada broje. Znao sam da mi je zbog toga æivot obiljeæen. Od moje ruke su ginuli ljudi, a ja sam samo branio svoje. Znao sam da ni- kada viπe neÊu biti ista osoba. U snovima me proganjaju potoci krvi ljudi koji su umrli od hlad- nog metka joπ hladnijih ljudi. Svi smo tada trebali heroja. Zvali smo Boga u hladnim noÊima i mo- lili ga da joπ samo jednom vidimo svoje obitelji. Prije nego πto sam se odluËio prijaviti u dobro- voljce, rekao sam æeni da moli anele da me Ëuvaju. Rekla mi je: „Aneli ne Ëuvaju anele.“Tad me poljubila kao nikad prije i sa suzama u oËima okrenula lea. PrateÊi kolonu ljudi, odnijela je mog sina u naruËju. Za nju sam heroj. Danas, kada je Hrvatska slobodna, kada u svojoj sobi u jesenskim noÊima pokuπavam zaspati, Ëu- jem jecaje poginulih ljudi, molitve neduænih, padanja mrtvih trupala na tlo. Proganja me proπlost. ©to sam trebao? Borio sam se za slobodu, a duπu sam zarobio zauvijek. Za sebe nisam heroj, daleko sam od toga. Da mogu, izbrisao bih te godine, bez razmiπljanja. I tako heroj u tuim oËima, u ogledalu vidi ubojicu koji je, ærtvovavπi sebe, oslobodio ime hrvatsko.
  • 64. Kulturastanice 62 Sofoklov Kralj Edip (na samo Ëetiri stranice)
  • 65. Kulturastanice 63
  • 66. Kulturastanice 64
  • 67. Strip by Grgur Akrap

×