Your SlideShare is downloading. ×
  • Like
KRIJESNICE  (OŠ - LiDrano 2012))
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Thanks for flagging this SlideShare!

Oops! An error has occurred.

×

Now you can save presentations on your phone or tablet

Available for both IPhone and Android

Text the download link to your phone

Standard text messaging rates apply

KRIJESNICE (OŠ - LiDrano 2012))

  • 2,835 views
Published

LiDrano 2012 - školski listovi - osnovne škole …

LiDrano 2012 - školski listovi - osnovne škole
OŠ Antun Nemčić Gostovinski, Koprivnica

Published in Education
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Be the first to comment
    Be the first to like this
No Downloads

Views

Total Views
2,835
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
2

Actions

Shares
Downloads
4
Comments
0
Likes
0

Embeds 0

No embeds

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
    No notes for slide

Transcript

  • 1. List učenika OŠ “Antun Nemčić Gostovinski” Koprivnica, broj 42, rujan 2011.Naše srce za AfrikuIntervjui s Vilibaldom i RomanomUspjeh do uspjeha...U zdravom tijelu zdrav duh
  • 2. Za uvodnik izdvojit ću neke, od mnogih, u tome da se čini ono što se želi činiti, već u značajnih događaja koji su obilježili godinu. tome da se voli ono što se mora činiti. Naša lijepa nova dvorana dobila je ime Na kraju misao Brucea Burtona: Branimir, postali smo Međunarodna eko Ako možemo djeci dati samo jedan dar, neka škola sa srebrnim certifikatom, kolegica to bude entuzijazam - unutarnja snaga prožeta Senka Pintarić primila je najvišu državnu privlačnošću cilja, vjera u njih jer ono što nagradu, nagrađeni smo u pariškom Louvreu, čovjeka najviše podržava i motivira, kako kroz Lidicama, Celju, Primoštenu, Zagrebu, Zelini, djetinjstvo, tako i u odrasloj dobi je kada netko u Žabnu, Rijeci… uz Dan škole priredili smo njega vjeruje. međunarodnu izložbu likovnih radova mladih Mi vjerujemo u svoje učenike. Vjerujemo da Dragi čitatelji, Narodna nošnja i plesovi mojeg zavičaja. iz naše škole nose dio našeg entuzijazma, Zadivljujuće je kakvi se uspjesi rađaju iz malih ljubavi, mara…da će biti vjerni svojim snovima i nastavna je godina završena… još jedno stvari, kao da i nema malih stvari. ostvariti svoje ciljeve. zaključeno poglavlje na putu u odraslost, u To je znak da uspijevamo ostvariti viziju Hvala svima koji su nam pomogli u našoj misiji. život. Iznova sam oduševljena nizom uspješnica naše škole - biti uspješna, sretna i tolerantna koje ostvarujemo. U mnogim su se područjima zajednica, škola koja čuva regionalni i nacionalni Svima, a posebno osmašima, sretno! naši učenici okušali i polučili vrijedne rezultate. identitet te spaja tradiciju i suvremenost. I ovogodišnje Krijesnice prikazuju čitateljima Uz niz kurikularnih aktivnosti uspješno smo Srdačno, vaša ravnateljica dio života škole tijekom jedne školske godine. realizirali i nastavni plan i program jer nije sreća KRIJESNICE DIZAJN I PRIPREMA ZA TISAK Ella Ban, 7.c List učenika OŠ “Antun Nemčić Gostovinski” MMO, Koprivnica Matija Benotić, 7.c Lea Buljan, 7.c IZDAVAČ TISAK Tanja Flis, 7.c OŠ „Antun Nemčić Gostovinski“ Baltazar, Koprivnica Dora Mršić, 7.c Adresa uredništva NAKLADA: 700 primjeraka Luka Šimek, 7.c Krijesnice, Školska 5 ISSN 1332 2850 Dora Vrtiprah, 7.c 48000 Koprivnica Veronika Lojan, 6.c tel./faks.: 048/622-172 NASLOVNICA FOTO Frida Samardžić, 6.c www.osang-kc.hr Viktor Gabaj, 7.a Katarina Šimunić, 6.c Amalija Ernečić, 5.c ZA IZDAVAČA UREDNIŠTVO Maja Gregor, 5.c Gordana Gazdić-Buhanec, ravnateljica Antonela Đureta, 8.d Sonja Homar, 5.c Sara Jindra, 8.d Monika Horvat, 5.c GLAVNE I ODGOVORNE UREDNICE Ivana Kovačić, 8.d Lana Novoselnik, 5.c Marija Levak, prof. Ivana Markulin, 8.d Paula Patrčević, 5.c Anita Ružman Branković, prof. Viktor Gabaj, 7.a (foto)2
  • 3. Sadržaj 35 Cyberbullyng - nasilje preko elektroničkih medija 18 4 35 Europa u mojoj školskoj Zaboravljena siročad Rekli smo nasilju NE torbi 20 6 Dani frankofonije u našoj Tolerancija je bogatstvo školi 36 različitosti U svijetu knjige 7 38 21 Vilibald Kovač - Glazbom Jadranko Bitenc - Baš se fino jelo do srca leptirići u mojoj glavi 8 22 Senka Pintarić - Klagenfurt - grad 40 Učiteljica u vremenu zmajeva PŠ Reka i izazova i duginih boja PŠ Jagnjedovec 10 24 42 Goran Višak - Prijatelj je Učenici osmih razreda u Romana Pavliša - pravo ime za njega Vukovaru Djevojčica iz ormara 12 26 Godina uspjeha Eko skupina 42 U ritmu muzike za ples 13 28 44 Pljesak Čistoća je pola zdravlja Mala školska liga 14 29 Gracija Grošić - Najbolja Ribe naše rijeke Drave 45 učenica škole Sportski uspjesi 30 15 46 Goran Šafarek - šumama Što me čini sretnom Budi najbolji od najboljih svijeta 16 Stellina papiga u 32 Baština 48 Louvreu Svijet po mom 16 34 49 Oni vole glazbu Etički kodeks učenika Slijedite svoje snove 17 34 50 3 Dvorana Branimir Otvoreni kišobran Mladost - ludost
  • 4. Projekt AFRIKADOBRO JE ČINITI DOBRO Postoje svjetovi: jedan u kome je čovjek bijel, drugi u kojem je čovjek crn; jedan u kojem se rađaš na čistom udobnom krevetu rodilišta i prime te u sterilnim rukavicama, drugi u kojem se jednostavno «rodiš» na zemlji i prime te crne majčine ruke; jedan u  kojemu dobiješ vitaminske kašice, drugi u kojemu se primiš majčinih grudiju; jedan u kojemu lagano dodirujes tipkovnicu, odabereš vrstu i veličinu slova, drugi u kojem nezgrapnim drvetom šaraš po prašnjavoj zemlji i oblikuješ hrapava slova; jedan u kojem u mikrovalnoj pećnici podgrijavaš pripremljena jela, drugi u kojemu na vatri ispod užarenog neba, u kotlu miješaš rižu ili ugali; jedan u kojemu u prodajnim centrima kupuješ odjeću za svaku priliku, drugi u kojemu u svakoj prilici nosiš jedan komad odjeće i nosiš ga sve dok na njemu više nema ni jednog vezivog šava; jedan u kojemu ne znaš što bi uzeo iz punog zamrzivača, drugi u kojemu se pitaš s koliko riže ili ugalija mozes preživjeti još jedan dan; u jednom te pokapaju uz velike počasti ne pitajući se kako si živio, u drugom te polože u vlažnu zemlju ne upisujući ime na drvenom križu. A Isus se rađa i u jednom i u drugom svijetu na isti način, u skromnosti i jednostavnosti! Iz božićne čestitke misionara udruge Zdenac Zaboravljena siročad Udruga Zdenac je neprofitna organizacija U svom predavanju govorio je o djeci iz sirotišta je bez stolova i stolica. Jedu na podu, svatko iz osnovana 2003. godine u Splitu na inicijativu Chipole u Tanzaniji. U sirotištu odrasta 53 svog plastičnog tanjura, rukama. časne sestre Ljilje Lončar koja je provela 13 djece starosti od jednog mjeseca do deset U sirotištu s djecom rade dvije štićenice godina kao misionarka u Ekvadoru. Osim u godina. Većina ih nema oca ni majku. Djeca sirotišta i dvije časne sestre koje ne stignu Splitu, udruga danas aktivno djeluje i u ostalim su neuhranjena, gola i bosa. Ugali, brašno od djeci posvetiti pažnje koliko bi htjele. Djece dijelovima Hrvatske. Rad Zdenca je od samog bijelog kukuruza, kuhano u vodi bez ulja i soli, je mnogo, i kao sva djeca žele puno pažnje i početka usmjeren na razvoj volontiranja i bez okusa i mirisa, i grah svakodnevna su hrana ljubavi. Djeca su željna dodira, zagrljaja, osjećaja karitativnog djelovanja u Hrvatskoj i zemljama djece u sirotištu, ali i većine ljudi u Tanzaniji. pripadnosti... Rade svoje prve korake, a nitko ih Trećeg svijeta. Svoju misiju ostvaruju ponajprije Kruh si mogu priuštiti dvaput tjedno, a meso ne zapaža, ne raduje im se, ne ohrabruje ih, ne podučavanjem u školama, vrtićima i sirotištima. samo jednom godišnje. Prostorija u kojoj jedu ljubi, ne grli... Članovi Zdenca slijede program cjelovite izgradnje osobnosti koja uključuje duhovnu, psihološku i društvenu dimenziju tumačenja Božje riječi, odnosno otkrivanje Božjeg plana u našem životu. Pomažu starijim i nemoćnim osobama, samohranim roditeljima, djeci bez roditelja, osobama s posebnim potrebama te rade kao misionari u zemljama Trećeg svijeta, Africi i Južnoj Americi. Udrugu čini preko 450 suradnika. U Hrvatskoj udruga organizira misijske radionice čiji je prihod namijenjen za zemlje Trećega svijeta, rad misionara laika te za zaboravljene i siromašne stanovnike Hrvatske. Osposobljavaju i pripremaju laike za misije, duhovno ih izgrađuju, pojašnjavaju važnost pojma volontiranja te ih uče jezik i kulturu zemlje u koju odlaze. Tomislav Pinter, volonter Misijske udruge Zdenac, posjetio je našu školu i održao predavanje pod nazivom Zaboravljena siročad. Dnevni obrok Afrika je drugi po veličini kontinent. Veći dio Afrike 4 je visoki ravnjak prekriven pustinjama, brojnim tropskim kišnim šumama i suhim travnjacima.
  • 5. PRIČE IZ SIROTIŠTA DOBRO JE ČINITI DOBROMedald je doveden u sirotište kada je imaogodinu i pol. Ostavljen je na vratima crkve.Našao ga je svećenik i donio u sirotište. Njegoviroditelji nikad nisu pronađeni.Đuma, ima samo 2 godine. Prosper mu je daokomadić slatkog krumpira. Jeo je, i krumpirmu ispadne iz ruke. Maleni Dismas bio je brz,uzeo ga i neviđenom brzinom stavio u usta iprogutao. Đuma je plakao i nikako da prestane.Prosper ga pogleda, udijeli mu još jedankomadić i Đuma prestane plakati.Golo preživljavanje.Baraka Mdunguru ima osam godina i ide u1. razred kojeg ponavlja, no sada je dobra uškoli. Roditelji su joj nepoznati i nema nikogsvog. Slučajno ju je pronašao jedan čovjek unekom selu kad je prolazio putem i čuo dijeteda plače ostavljeno u nekoj torbi. Odnio ju je ubiskupiju, a oni su je donijeli u sirotište. Mali Đuma i obuća što je djecu posebno razveselilo. S ostatkom novca odgajateljice će djeci pokušati organizirati što bolju i kvalitetniju prehranu. Vjerujemo da je Bog u svakoj zemlji, gdje god se nađemo, u svima i posvuda. Da smo njegovi, možemo pokazati djelima milosrđa. Ako smo i Vas dirnuli ovim člankom, molimo Vas da pomognete djeci iz sirotišta Chipole. Uplatom nekog određenog iznosa pomoći ćete zadovoljenju njihovih osnovnih životnih potreba. Za sve dodatne informacije posjetite web stranice udruge Zdenac - www.udrugazdenac. hr. Zahvaljujemo svima vama koji ste pomogli svojim skromnim prilozima, a djeci naše škole ova akcija neka bude poticaj da iako mali mogu raditi velika i plemenita djela solidarnosti. Antonela Đureta, 8.d Jutarnja molitvaNakon posjeta gospodina Pintera našoj školi je došli smo do impresivne brojke.pokrenuta akcija pod nazivom Afrika čiji je cilj Naša škola prikupila je 4.176, 50 kn. Ove školskebio sakupiti novčana sredstva za unaprjeđenje godine su se misionari udruge Zdenac vratiliživota siročadi u sirotištu Chipole u Tanzaniji. u Tanzaniju i snimili dokumentarni film oU akciju su bili uključeni svi učenici od 1. djeci iz sirotišta Chipole u Tanzaniji. Gledajućido 8. razreda naše škole i učenici područnih ovaj dokumentarni film učenici naše školeškola. Organizirana je kreativna radionica za su dobili povratnu informaciju o tome kakoizradu misijskih kasica u koje su se tijekom je novac koji su skupili utrošen. Zaposleneškolske godine skupljala sredstva za realizaciju su dvije odgajateljice koje će se brinuti oprojekta. U izradi misijskih kasica sudjelovalo djeci iz sirotišta, kupljena je perilica za rublje,je Vijeće učenika, pedagogica Franka Ružić i obnovljena je blagovaonica (kupljeni su stolovi,školska koordinatorica projekta Anita Ružman stolci, pribor za jelo), kupljena je nova odjećaBranković. Cilj ovog projekta bio je osvijestitiučenike za potrebe drugog čovjeka i potaknutiih na humanitarno djelovanje. Učenici susvakodnevno odvajali onoliko novca koliko su Nova igračkamogli te ga stavljali u misijske kasice. Moramoistaknuti da su djeca riječi gospodina Pintera Tanzanija se nalazi u istočnoj Africi. Veći dio zemljeprimila izuzetno emotivno te da su promislila o pokriven je šumom i ima dugu obalu uz Indijskitome koliko je zapravo naš život lagodan i lijep. ocean. Dar es Salaam je najveći grad i glavna luka, donedavno je bio glavni grad. Glavna djelatnost je 5Na kraju školske godine prebrojavajući novac poljoprivreda, no otkriveni su dijamanti, nafta i plin.
  • 6. Učenici na djeluDOBRO JE ČINITI DOBRO Tolerancija je bogatstvo različitosti Tijekom dvije školske godine 4. a je s učiteljicom Suzanom Hergotić provodio projekt Tolerancija među mladima. Cilj je bio osvijestiti potrebu tolerancije prema različitostima, spoznati važnost poštivanja i uvažavanja različitosti, razvijati i poticati senzibilitet učenika za osobe s invaliditetom te razvijati i njegovati potrebu za pomaganje uključivanjem u humanitarne aktivnosti. Projekt je realiziran kroz različite aktivnosti koje su provodili na satovima razrednika gdje su govorili o pravima djeteta, razrednim pravilima ponašanja, nenasilnom rješavanju sukoba, o ponašanju u nepredvidivim situacijama. Proveli su i radionicu Bontončić s Udrugom osoba s invaliditetom Bolje sutra iz Koprivnice, a na Dan invalida 3.12. ponovili što su naučili o pravilima ponašanja prema osobama s invaliditetom. Učenici 4.a Radionica Bontončić BONTON ne 4. Govorite polako i direktno osobi oštećena sluha. Ne vičite, Pravila ponašanja prema osobama s invaliditetom: govorite joj u uho. Vaši izrazi lica i pokreti usnama pomažu joj da razumije. Ako ipak niste sigurni da vas je razumjela, napišite 1. Uočite li potrebu za pružanjem pomoći osobi s invaliditetom, poruku. pitajte ju kako joj najbolje možete pomoći. , 5. Pozdravljajući slijepu ili slabovidnu osobu, kažite joj svoje ime. 2. Ako s osobom u invalidskim kolicima razgovarate dulje vrijeme u oči. Ako nudite pomoć pri hodanju, ponudite joj da se osloni na vašu nastojte sjesti kako biste se gledali ruku. 3. Usredotočite se na osobu ako ima neki poremećaj govora. Ako vite 6. Gluhoslijepe osobe vas mogu razumjeti jedino dodirom. Usposta niste razumjeli što je rekla, zamolite ju da ponovi. Nemojte glumiti kontakt ispisivanjem velikih tiskanih slova na njenom dlanu. da razumijete. Pomoć Zemlji Izlazećeg Sunca Pomoć Zemlji Izlazećeg Sunca Uvijek prisutan osjećaj katastrofe duboko Minamisanrik. Od 17 tisuća stanovnika bilo vode, hrane, lijekova, struje, grijanja. je utkan u način razmišljanja i način preživjelo je njih samo 7 tisuća. Ljudi koji Zbog uništenih prometnica ljudi su života Japanaca. Stalno su izloženi milosti i opisuju taj događaj govore o 10 metarskim odsječeni od ostatka Japana, rodbine i nemilosti prirode. Uvijek su svjesni toga da valovima koji prevrću prekooceanske prijatelja. Onemogućen je pristup ljudstvu i se moć prirode u svakome trenutku može brodove, lome kuće kao da su igračke, mehanizaciji koji bi im mogli pomoći. okrenuti protiv njih. čupaju stoljetna stabla... Prepoznajući razmjere katastrofe i ljudske Iako je Japan izrazito trusno područje, Ono što je svijet najviše šokiralo je vijest o patnje Japanaca, naša škola pridružila se sklono potresima (svaki dan se dogodi požaru u nuklearnoj elektrani Fukoshima akciji pomoći Japanu. Sakupili smo 1.545,00 nekoliko sitnih potresa), svijet je ostao koja se nalazi 240 kilometara od grada kn koji će biti uplaćeni na račun japanske zatečen razmjerima katastrofe nakon Tokija. Japanu prijeti radijacija koja je 1000 ambasade u Zagrebu. potresa 11. ožujka. Kao posljedica uslijedio puta veća od dopuštene. je razorni tsunami koji je opustošio grad Prijetila mu je humanitarna kriza. Nije Ivana Markulin, 8.d Međunarodni dan tolerancije 6 obilježava se 16. studenog.
  • 7. Razgovor s Vilibaldom Kovačem DOBRO JE ČINITI DOBRO Sezona emisije HrvatskaGlazbom do SRCA traži zvijezdu za 2010. je iza nas, ali svi se sjećamo Koprivničanca koji je dogurao do finala i osvojio hrvatsko gledateljstvo kvalitetom izvedbe i jednostavnošću. Kroz godinu se odazvao na niz humanitarnih koncerata, pa i onaj koji je organizirala naša škola za djecu bez roditelja - Od srca srcu. To je bio dovoljan povod za razgovor s Vilibaldom Kovačem.Sudionik ste mnogih dobrotvornih natjecanja, tako nisam nikoga ni smat rao Što trenutno radite, čime se bavite? Možemokoncerata. Što je za vas humanost? protivnikom, nego sam na to gledao kao na li uskoro očekivati album?Uvijek je lijepo glazbom pomoći nekome! jedno korisno iskustvo i bio sam zahvalan što Trenutno radim na svom singlu čije se izdavanjeOdazivam se na dobrotvorne koncerte jer to uopće mogu doživjeti. Profesionalni uvjeti, zbog nekih poteškoća nažalost odužilo. Pjesmavolim pomagati ljudima u nevolji. profesionali ljudi... stvarno jedna dobr a škola! bi trebala izaći za nekoliko dana pa više ni Kreće nova sezona HTZ-a... Pratim kolik o ne razmišljam o njoj, nego o izboru sljedeće.Koje vas uspomene vežu uz školske dane? stignem. Možemo li uskoro očekivati album? To bih i jaIskreno, nisam baš volio ići u školu i sretan Odnos među kandidatima prošle godi ne je htio znati. Oko albuma ima jako puno poslasam što je taj dio života iza mene, jedino mi bio super. Bilo je nekih malih svađa, ali to je i želim biti siguran da sam dobro izabraofali zafrkancija s društvom. Uvijek sam bio sve normalno za ljude koji su toliko vrem ena pjesme. Trenutno radim i na rock verziji pjesmeprosječan učenik - trojka! Pamtim sve učitelje, provodili zajedno. Koprivnica, grade moj.ali ne mogu izdvojiti najdraži predmet. Biti popularan, zvijezda... Opišite nam taj Što je potrebno kako bi se jedan mladiTko vas je uveo u svijet glazbe? Kada ste osjećaj. Koga smatrate zvijezdom dana s? glazbenik, koji je započeo karijeru, održaopočeli razmišljati o glazbenoj karijeri? Danas je zvijezda, nažalost, svatko tko se pojavi na sceni?U glazbu su me uveli otac i stric. Od malih na televiziji. Ja sebe ne smatram zvijezdom . Mladom glazbeniku je sigurno potrebno punonogu slušam AC/DC.Već sam ko klinac s 4 Dobar je osjećaj dok te ljudi vole, dok pjevaju sreće da se održi na sceni, pogotovo na našemgodine skakal s plastičnom gitarom po sobi. tvoje pjesme na koncertima.Treba imat i svoje tržištu koje je premalo za sve potencijalnePjevao sam neko vrijeme u školskom zboru, pjesme i na tome izgraditi svoj zvjezdani talente koje imamo.no ozbiljno sam se primio glazbe sa 14 godina status. HTZ mi je bio samo odskočna daska. Nakada me tata počeo učiti svirati gitaru. hrvatskoj estradi uzor mi je Gibonni. Misl im Možete li nam otkriti barem jednu pjesmu i da je svojim pjesmama i humanitarnim radom njome poručiti nešto našim čitateljima?Kreće nova sezona Hrvatska traži zvijezdu. stekao pravi status zvijezde. Aaa, ne bih ništa odavao! Bute sve čuli naČega se sjećate? vreme!Oduvijek sam više volio sviranje nego pjevanje. Nazire li se u novoj sezoni HTZ-a neka nova Dora Mršić, 7.cPjevanje sam ozbiljnije počeo shvaćati kad sam zvijezda, možda iz Koprivnice? Foto: Ivan Brkićshvatio da u emisiji Hrvatska traži zvijezdu Koprivnica je grad pun talenata. Ima stvar nomogu nešto postići. Mada me otac prijavio puno bendova, no iskreno trenutno ne stignemna audiciju, odlučio sam otići, nešto naučiti, to više ni pratiti. Na prvom HTZ-u održanom 2009. godinemakar ne prošao ni u top 100. Kako ne volim pobjednik je bio Bojan Jambrošić! 7
  • 8. Učiteljica Senka Pintarić dobitnica državne nagrade Ivan FilipovićUSPJESI Učiteljica u vremenu Državna nagrada Ivan Filipović, koju dodjeljuje Ministarstvo obrazovanja i športa, najviša je nagrada u prosvjetno-pedagoškoj struci. Izuzetno smo ponosni što je ovo veliko priznanje 30. studenoga 2010. primila Senka Pintarić, učiteljica- mentorica u našoj školi. Nagrada je dodijeljena učiteljci koja svojim radom i znanjem, velikom ljubavlju i posebnim pristupom učenicima, uspješno prenosi društvene i duhovne vrijednosti. Dobitnica ste godišnje Nagrade Ivan Filipović, najveće nagrade koju može dobiti prosvjetni radnik. Kako ste se osjećali kad ste je dobili? Velika je čast uopće biti predložen za ovu veliku nagradu. To je priznanje za sav rad, trud, nastojanje da uvijek daš najviše što možeš i znaš za svoje učenike, Školu, zajednicu. Svaka pohvala godi i zato mogu reći, bez lažne skromnosti, da sam bila i uzbuđena, i sretna, i ade ponosna. Svoje učenike često pohvaljujem za Uručenje nagr sve što čine dobro, za sve u čemu su bolji, u čemu su napredovali. Vjerujem da je to važno kako bi postali ono što mogu biti. sam drugima pomagala pisati lektire, sastavke ili raditi ili upravo suprotno. Poštujem svoje pjesme. Kao i moja starija sestra Marijana, uvijek kolegice i kolege i, naravno, mnogo toga naučila Zašto ste se i kada odlučili za učiteljski sam štitila slabije i bila osjetljiva na nepravdu. Sve sam upravo od njih. Moj najveći uzor je moja poziv? je polako vodilo prema učiteljskom pozivu. Ipak, mama koja nije učiteljica. Od nje sam naučila, Još kao mala voljela sam čuvati djecu iz susjedstva, prvo sam postala odgojiteljica djece predškolske i još uvijek učim, kako kroz život ići pošteno, voziti ih u kolicima, igrati se s njima ili ih voditi u dobi, a onda i učiteljica. odlučno i s ljubavlju prema drugima. šetnju. Od mene su mogli naučiti kako se popeti na najtanju granu najvišeg drveta, preskakati Imate li uzor u svome poslu? Kako su izgledali Vaši prvi učiteljski dani? zidove i jarke - sva korisna znanja za jednog Sjećam se svojih dobrih učiteljica i profesora, Prije gotovo trideset godina sve je bilo nekako klinca! Bila sam netipična djevojčica, nikada se ali i onih manje dobrih. Od svakog čovjeka mirnije, jednostavnije. Ali, bila sam jako mlada, nisam igrala lutkama. Kasnije, u školi, najviše možemo nešto naučiti - kakav biti, što i kako s malo životnog i radnog iskustva. Svaki novi 8 1.c otkriva kazalište sjena
  • 9. USPJESIizazova i duginih boja dan u učionici bio je i izazov, i prilika, i teškoća objavljenih knjiga… Sve je to za mene veliko i - sve u jednom. Treba puno vremena da u lijepo! Za sjećanje. nečemu postaneš dobar. O učiteljskom pozivu lijepo je rekao dr. Vladimir Strugar: Biti učitelj, Koji je recept za uspjeh? znači postati učitelj. Nema recepta! Čak i savršeni recept za kolače U današnje vrijeme mladi ljudi u potrazi za može biti još bolji i drugačiji. Jednostavno, poslom često dolaze iz sela u grad. Vi ste iz vjerujem u djecu, vidim u njima male ljude, velikoga grada došli u jedno selo. Što Vas je poštujem ih. Mijenjam se, učim, prilagođavam, zadržalo u našem kraju? tražim… Opišite sebe u nekoliko riječi. S igurna, sentimentalna E konomična, energična, emotivna N emirna, nervozna (ponekad) K reativna, kritična A sertivna, apolitična (ne bavim se politikom) Iz Zagreba sam došla u Otočku, malo selo u Što biste u prosvjeti promijenili? To putovanje mama i tata mogli su mi Prekodravlju. Blatan put kroz polja kukuruza Teško je ukratko reći što bih i kako promijenila. priuštiti, ali pravi maturalac na žalost prošao vodio je do stare škole. Jedna učionica, Djeca još uvijek uče puno činjenica, za mnoge je bez mene. Bilo mi je teško što ne mogu dotrajale klupe, okrugla peć na drva i oni zbog je teme premalo vremena. Često se spremate za ići u Španjolsku, ali znala sam da je mojim kojih sam došla - četica vesele seoske djece. ispite znanja, a onda brzo zaboravite naučeno. roditeljima još i teže. Zbog naglaska i meni nepoznatih riječi, jedva Trebali biste znati kako učiti, gdje pronaći smo se razumjeli! Ali, svaki je početak težak. A informacije, kako ih koristiti, povezivati naučeno. Čime se bavite u slobodno vrijeme? zašto sam ovdje ostala? Zbog ljubavi. Kratko i Ovom se temom bave mnogi stručnjaci, možda Na prvom je mjestu moja obitelj. Imam jasno! dođe do nekih učinkovitih promjena. dva odrasla sina, Ivicu i Vedrana, i supruga Ivana. Kad nisam učiteljica, mama sam, U svojem radu postigli ste s učenicima Je li posao učiteljice težak? Da opet morate žena, domaćica. Kad imam vremena volim mnoge velike i zapažene uspjehe. Znamo birati svoje zanimanje, biste li izabrali isto? pisati priče i pjesme, slikati, rješavati križaljke za brojne nagrade iz područja likovnosti, Naš posao jest težak, ali donosi i puno radosti. (što teže, to bolje), saditi cvijeće, voziti književnosti, zaštite prirode… Koje smatrate Učitelj mora biti stručan, spreman za rad, uvijek se na biciklu, plivati, putovati, družiti se s najvećima? dobre volje, optimističan, duhovit. Sve svoje prijateljima, odlaziti u Zagreb…Na žalost, Najveći je uspjeh kad neki mali Perica nauči brige mora zaboraviti pred vratima učionice. Tu premalo sve to radim. čitati i pisati, a bilo mu je jako teško, kad neka je još i suradnja s roditeljima, drugim učiteljima, mala Anica nauči računati, a mislila je da ne će usavršavanje, administracija i još puno toga. Da Što biste poručili našim mladim čitateljima? moći. Velik je uspjeh djecu naučiti puno malih, mogu ili moram birati, sve bih ponovila - od Ivana Brlić - Mažuranić o svojem je junaku a velikih stvari! Lijepo je na kraju četvrtoga drveća i lokvi do danas. napisala: Što Hlapić može zamisliti, može i razreda pogledati unatrag, sjetiti se početka ostvariti! i vidjeti samostalnu, uspješnu i sretnu djecu Pamtite li prijatelje iz školskih dana? Sjećate Ostvarite svoje snove, ali morate znati: - kao da ste praznu ploču ispisali najljepšim li se svojeg maturalca? rijetkima se to dogodi slučajno! Rad i upornost riječima. Djeca su mi priuštila mnoge trenutke S nekim svojim školskim prijateljima još se pravi su put. veselja i ponosa na zajednički rad. Rado se ponekad sretnem. Rado se sjećamo djetinjstva, Laura Patrčević, 5.c sjetim velike retrospektivne izložbe slika i crteža bisera iz školskih klupa ili prvih simpatija. A Vrijeme duginih boja, mnogih nagrađenih maturalac, tko ga se ne bi sjećao!? Nakon sedmog “Da se deset puta rodim, deset puta učenika i učenica i njihovih slika, pjesama, razreda bili smo u Rovinju i bilo je odlično. bih bio učiteljem. ” Ivan Filipović 9
  • 10. Nastavnik GORAN VIŠAK nagrađen povodom Svjetskog dana učiteljaUSPJESI Prijatelj je prav Povodom Svjetskog dana učitelja gradonačelnik Grada Koprivnice, na prijemu za najbolje prosvjetne djelatnike grada, nagradio je i nastavnika naše škole profesora biologije i kemije Gorana Višaka. Saznali smo kako on doživljava svoj posao, svoje učenike, ali i kako provodi svoje slobodno vrijeme i koji su mu hobiji. Osoba koja uvijek pršti energijom, optimizmom i entuzijazmom rado se odazvala na kratak razgovor. POSAO Obožavam svoj posao i sretan sam što ga radim. Saznale smo da nastavnik Višak obožava svoj posao i sve svoje učenike. Puno vremena provodi u školi, a osim što nastoji učenicima prenijeti nastavno gradivo, trudi se da im prenese i znanja potrebna za život. Smatra da je najveća nagrada za trud kada ga posjete prijašnje generacije i nakon što odu iz osnovne škole. Strog je, ali pravedan, puno traži i puno daje. Učenicima iscrpno i detaljno objasni gradivo, a oni to moraju znati. Ponosan je na nagradu za najboljeg nastavnika škole jer dolazi iz ruku kolega i puno mu znači iz razloga što je to poticaj za budući rad. EKOLOGIJA Ekologija treba postati smisao življenja. Veliki je zaljubljenik u prirodu, voli šetati šumama, hraniti medvjede, tragati za zmijama... Svoja znanja o ekologiji i ljubav prema prirodi prenosi na učenike. Iz godine u godinu s učenicima postiže zapažene rezultate na Ekološkom kvizu Lijepa naša, a ove su godine od 37 škola iz Hrvatske osvojili 2. mjesto. Koordinator je svih ekoloških aktivnosti u našoj školi (sadnja duda, sakupljanje papira, izrada informativnih letaka s različitim ekološkim temama...) VJERA Vjera je utjeha, nada i snaga u teškim trenucima. Voli pomagati drugima, materijalno i duhovno. Važne su mu nedjeljne mise gdje u susretu s Bogom, koji mu daje snagu za život, pronalazi utjehu i ohrabrenje za svakodnevne probleme. Uživa u druženju s mladima, a u slobodno vrijeme radi kao župni animator. Često hodočasti, odlazi na križne puteve i susrete mladih. Sv. Franjo Asiški je zaštitnik 10 ekologa i ekologije.
  • 11. USPJESIvo IME za njega SLOBODNO VRIJEME Puno se dajem u poslu, a slobodni trenuci opuštanja pune baterije. Obožava rad u vinogradu i polju jer ga to opušta. Voli pripremati večere za obitelj, drage ljude, kolege. Najčešće ih počasti roštiljem. Pjeva u crkvenom zboru, a voli sudjelovati i na karaokama. SPORT Zabava, druženje, energija, zajedništvo, povjerenje... Obožava sve sportove i strastveni je navijač. Aktivno se bavio nogometom do sportske ozlijede koljena, a sada samo rekreativno. Na nogometnim utakmicama se druži s prijateljima, a posebno se sjeća vremena provedenog s profesorom Branimirom Jedvajem, jednim od svojih najboljih prijatelja. Sport mu je uvijek služio za izbacivanje negativne energije nakon napornih radnih dana. PUTOVANJA Paris, Barcelona, Venezia, Berlin, NP Risnjak... još toliko toga želio bih vidjeti... Nastavnik voli posjećivati nova mjesta, upoznavati različite ljude, drugačije običaje i kulture. Također, veoma je društvena osoba te se voli družiti sa svima. Više voli manje sredine i prirodu. Na putovanjima se opušta, odmara i puni baterije za nove aktivnosti. Ivana Kovačić, 2.d Puno je toga što bih mogla reći o profesoru Višku jer prije svega bio nam je prijatelj. Svaki puta kada bi me nešto mučilo znao je da nešto nije u redu i mogla sam mu reći sve, uvijek bi znao riješiti problem. Ponekad strog, ali pravedan i racionalan bio nam je uzor profesora. Svi smo ga voljeli i danas ga se često sjetimo komentirajući koliko smo mu zahvalni za uložen trud. Često puta bi ga naša loša ocjena pogodila više nego nas same i uvijek se trudio da sve shvatimo makar se ponovno i ponovno vraćali na početak. Njegovo poštovanje treba zaslužiti; zato slušajte ga i cijenite jer jednog dana kada ga sretnete, znat ćete da je to profesor koji vas je uvijek gledao kao odraslog čovjeka spemnog za nove spoznaje. Lucija Sušilović, 1.r. Opće gimnazije Nacionalni parkovi Hrvatske su: Risnjak, Brijuni, Kornati, Mljet, Plitvička jezera, Krka, Paklenica, 11 Sjeverni Velebit.
  • 12. Godina USPJEHAUSPJESI HRVATSKI JEZIK Antonio Lojan, Ivan Šimunić, Iris Juršetić, Ivan Ciganek, 7.a (2.), Županijsko natjecanje Bruna Vrban Herceg, Ana Vukušić, Lucija Matija Benotić, 7.c (5.) LIDRANO: školski list Hudoletnjak, Matej Igrić, Dora Kovačić, Ivan Vrhoci, 8.d (1.), Krijesnice; novinarski rad: Marko Gregurec 3.c (posebna nagrada za Alen Trgovčević, 8.b Ivana Kovačić, 8.d kolekciju) (5.) Literarni rad: Mihael Europa u školi: Dora Kovačić, Paula Husnjak Kramarić, 6.c (prijedlog 3.c (upućeno na državno) državno) Grigor Vitez: Dora Kovačić 3.c (1.) EKOLOŠKI KVIZ Županijsko natjecanje u Državni natječaj Kako navijam: Domagoj EKO kviz Lijepa Naša: Sonja Homar, 5.c, Dora poznavanju hrvatskoga jezika: Matija Benotić, Tušek, Katja Homar, Iris Juršetić, Ana Ormuš, 6.b, Ivan Ciganek, 7.a, Gracija Grošić, 7.c (2.), Nikolina Sušilović, 7.a (3.), Luka Vukušić, Marko Gregurec, Dora Kovačić, 8.d bili su 1. na županijskom natjecanju i 2. na Šimek, 7.c (4.) Vivien Furdi, Lovro Hajster, 3.c državnom natjecanju Državni literarni natječaj Sfera: Fran Kukec, Međudržavni natječaj Lidice: Marko Gregurec, 6.b (2.) 3.c Državni literarni natječaj Grigor Vitez: Latica Međunarodni natj. Moja obitelj i ja: Iris KEMIJA Ilić, 6.b (2.), Filip Šokec, 8.a (1.) Juršetić, 3.c (2.) Županijsko natjecanje: Županijsko natjecanje Europa u školi: Dora Međunarodni natječaj Narodne nošnje i plesovi: Ivan Vrhoci, 8.d (1.), Kovačić, Paula Husnjak, 3.c (županijsko) Marko Gregurec, 3.c (2.), Nikolina Sušilović, 7.a Anamarija Šerbetar, 8.a Natječaj Volim Hrvatsku: Lea Blažeković, 6.b Nacrtaj stih o cvijetu: Leticija Crnković, (3.), Alen Trgovčević, (2.), Mihael Kramarić, 6.c (5.) Antonio Lojan, Ana Vukušić, 3.c (4.) 8.b (3.), Lovro Sever, 8.a Natječaj Mali Galović: Latica Ilić, 6.b (1.); (4.), Karlo Šerbetar, 7.d Mihael Kramarić, 6.c (10.), Ivan Šimunić, 3.c, (1.), Matija Benotić, 7.c Filip Šokec 8.a (pohvala) ENGLESKI JEZIK (1.), Luka Šimek, 7.c (3.), Ivan Ciganek, 7.a (4.) Državni natječaj Dragutin Domjanić: Filip Županijsko natjecanje: Ivana Markulin, (1.), Šokec, Gabrijel Mađerić, 8.a (radovi uvršteni Gracija Grošić, (6.), Paula Patrčević, 8.d (12.) u Zbornik radova) POVIJEST Državni natječaj Duša moja hrvatski je kraj: Državno natjecanje: Luka Šimek, 7.c (4.) Filip Šokec, 8.a (1. i 2.), Vinko Evačić, 6.a (3.) MATEMATIKA Županijsko natjecanje: Matija Benotić, 7.c Literarni natječaj Svijet po mom: Latica Ilić, Županijsko natjecanje: (2.), Ivana Kovačić (3.), Sara Jindra, 8.d (9.) 6.b (1.) Lana Gadanec, 4.a (6.), Državni natječaj Najljepše pismo: Hana Tolić Bruno Polančec 5.c 3.c (4.) Matej Igrić 3.c (6.) (1.), Luka Rajn, 5.d (8.), GEOGRAFIJA Poj riči materinske : Marko Gregurec 3.c Jan Samaržija, 6.b (2.), Županijsko natjecanje: (pohvala) Mihael Kukelšćak, 6.c Matija Benotić, 7.c Igra se nastavlja: Latica Ilić 6.b (2.), Filip Šokec (6.), Karlo Šerbetar, 7.d (2.), Luka Šimek, 7.c 8.a (1.) (1.), Luka Šimek, 7.c (4.), Bruno Polančec, Lovrakovi dani kulture: Dunja Dujnić, 6.b (4.), Karlo Franjo, 7.a (6.), Ivan Vrhoci, 8.d 5.c (4.) (2.) LIKOVNA KULTURA Državno natjecanje - ekipno: 5. i 6. razred - Državno natjecanje Bruno Polančec, Luka Rajn, Dunja Dujnić, VJERONAUK Poj riči materinske: svi Mihael Kukelšćak (5.), 7. i 8. razred - Karlo Županijsko natjecanje - ekipno: Sara Jindra, učenici 1.c (posebna Franjo, Luka Šimek, Karlo Šerbetar, Ivan Ivana Kovačić, Iva Mikačić, Gracija Grošić, nagrada za kolekciju Ex Vrhoci, Ana Marija Šerbetar (8.) 8.d (4.) Librisa) Međunarodno matematičko natjecanje Klokan LIK: Antonio Murk, 3.a bez granica: Noel Uljaki, 2.r. Ozana Brkić, (predložen za državno) Franko Golčić, Kristian Vlašić, Rene Kralj, NJEMAČKI Straničnik: Klara Seleš, Katja Homar, Lovro Hajster, 3.r. Zita Tomiša, JEZIK 1.c (4.), Leonarda Jurendić, 2.a (2.) Doris Hegedušić, Dominik Varga, Jelena Županijsko natjecanje: Likovni natječaj Katastrofe i djelovanja žurnih Gojšić, Lana Gadanec, 4.r. Luka Rajn, Tara Aurelija Sabolek, 8.b službi: Tomislav Benotić, Klara Seleš, Lovro Knežević, Dorijan Piskor, Amalija Enerčić, (2.), Alen Trgovčević, 8.b Ujlaki, 1.c, Ana Vukušić, Iris Juršetić, Lucija Monika Horvat, Vilim Vrtiprah, Mirta (6.), Gracija Grošić, 8.d Hudoletnjak, 3.c (predloženo za državno) Sabol, Bruno Polančec, Patrik Betti, 5.r. (10.), Kristina Maljak, Umjetnik Dunava: Fran Igrić, 5.c (1.) Mihael Kukelšćak, Jan Samaržija, 6.r. Karlo 8.c (13.) Muzej Louvre: Stella Lončarić, 5.c (2.) Franjo, Mate Čelik, Luka Harambašić, Karlo Nat. hrv. pošte: Kristina Haramina, 1.b, Šerbetar, Luka Šimek, Matija Benotić, Lea Hana Živko, 3.a, Dora Petras, 4.c (među 30 Buljan, Dominik Drakšić, 7.r. Ivan Vrhoci, FVD MRAVEC najboljih) Anamarija Šerbetar, 8.r. 48. REVIJA: 1. nagrada za igrani film ...kad Volim Hrvatsku: Ivana Treščec, 1.b (2.), razgovor trčeći stoji... Eva Šutalo, Leonarda Grošić, Dora Ormuš, Lina Musić (6.b), BIOLOGIJA Katarina Šimunić, Lea Bojanović, Frida Filmska i video družina Mravec Županijsko natjecanje: Luka Šimek, 7.c (1.), Samardžić, Veronika Lojan, Paula Filjar (6.c) 12 ove godine slavi 16. rođendan.
  • 13. poseban pljesak USPJESIUčenici koji su svojim radom i uspjesima zaslužili Za Matiju Benotića (7.c) prijatelji kažu da je pametan, zabavan, a on sam da obožava tenis i teško mu je za sada reći koji predmet najviše voli jer sve ga zanima. Ove godine sudjelovao je na Županijskom natjecanju iz hrvatskoga jezika i bio 2., iz kemije 1., biologije 5., povijesti i geografije 2., a na Međunarodnom natjecanju Klokan bez granica je nagrađen.Ivan Vrhoci učenik je 8.d koji je svake školske godine postizaozapažene rezultate iz većine predmeta. I ove je školske godine Na kojem onobio odličan: 1. na Županijskom natjecanju iz biologije i kemije, natjecanju Luka2. iz matematike, na Festivalu matematike u Puli (ekipno) 8., a Šimek (7.c) nije bio?na Međunarodnom natjecanju Klokan bez granica je nagrađen. Natjecanja na kojimaPristupačan, uvijek spreman pomoći, perfekcionist, u skoroj je Luka ove godinebudućnosti vidi se u matematičkoj gimnaziji i na fakultetu elek- bio:trotehnike. 4. na Županijskom natjecanju iz hrvatskoga jezika, matematike i geografije, 3. iz kemije, 1. iz biologije, a iz povijesti došao do državnog i osvojio 4. mjesto. Sudjelovao je i na Međunarodnom natjecanje Klokan bez granica (nagrađen) i Festivalu matematike u Puli. Neki bi rekli za njega malo nespretan, ali i dečko koji osvaja širinom znanja.Na Državnom natjecanju Ekološki kviz Lijepa naša u Primoštenu zelene bojenaše škole ponosno su predstavili i obranili 2. mjestom članovi eko skupine:pedantan Ivan Ciganek (7.a), vrckava Dora Ormuš (6.b), kreativna GracijaGrošić (8.d), znatiželjna i željna znanja Sonja Homar (5.c). koji i Bruno Polančec (5.c) su Karlo Šerbetar (7.d) Najbolji ma tematičari naše škole pe na Festivalu 4. mjesto, a bili i dio eki og natjecanja i osvojili ojio 1. mjesto, a su dogurali do državn je na Županijskom osv su bil i 8. Karlo voli kemiju pa matematike u Puli gdje Bruno je iz geografije bio 4. Foto: Viktor Gabaj 7.a KLOKAN BEZ GRANICA - međunarodno matematičko natjecanje koje se održava u 13 cijelome svijetu u isto vrijeme.
  • 14. Gracija Grošić -USPJESI najbolja učenica škole OSTALI KANDIDATI I ove školske godine 2010./2011. proveden je u školi natječaj “Najbolji učenik”. Natjecali su se učenici osmih razreda. Svaki razred, njih petero, predlagao je jednog učenika za kojeg su smatrali da je najbolji. Osim razreda, u izboru najboljeg učenika, sudjelovali su predstavnici škole (nastavnici, psiholog, ravnateljica), roditelji i predstavnici učenika. Ocjenama od 1 do 3 bodovao se školski uspjeh od 1. do 8. razreda, kultura ponašanja, uspješnost u školskim i izvanškolskim aktivnostima, doprinos promicanju kvalitete škole i spremnost na pomaganje. Svi su kandidati bili dobri, ali ipak je jedan najbolji - Gracija Grošić, učenica 8.d. Anamarija Alen Trgovčević, 8.b Šerbetar, 8.a Tomica Balaško, 8.e Petra Sabolek, 8.c KRATKO O NAJUČENICI IME I PREZIME O ŠKOLI GLAZBA Gracija Grošić Škola je super - korisna i potrebna. pop, rock NADIMAK NAJ PREDMET ŽELJA Gaga engleski i njemački Biti zdrava, upisati gimnaziju, naučiti talijanski ili francuski, nastaviti biti uspješna kao i do DATUM ROĐENJA NAJ KNJIGA sada. 1. kolovoza 1996. Oscar Wilde, Slika Doriana Graya BUDUĆNOST MOJA OBITELJ NAJ FILM Neka bude lijepa kao i sadašnjost. mama Dubravka, tata Darko, sestra Leonarda Dennie Gordon, What a girl wants PORUKA NAJBOLJI PRIJATELJI HOBI Znanje ti nitko ne može oduzeti! Paula, Ivana, Lucija, Kova, Iva, Sara, Anja… i učenje stranih jezika, pjevanje, plesanje još puno drugih. Ime GRACIJA dolazi od latinskog 14 gratia - milina, ljupkost.
  • 15. USPJESIŠto me čini sretnomŠto me čini sretnom? Lako i teško pitanje...Sreća je u malim stvarima, u toliko malim isvakodnevnim stvarima da ju ponekad nevidimo, nismo je svjesni, zaboravljamo na nju ilijednostavno ne razmišljamo o njoj.Sretna sam zbog lijepog života koji mi jepodaren i na njemu sam zahvalna dragomeBogu. Zdrava sam i slobodna. Svijet mogugledati u veselim bojama, mogu čuti glas,melodije, šapat... Mogu dodirnuti meko peroi hrapavu koru drveta, osjetiti toplinu u srcu,veselje, bol i ponekad ispustiti i koju suzu.Mogu čitati, govoriti, hodati, slikati, učiti,plesati, pjevati, smijati se...Obitelj - to je moja najveća sreća. Roditeljii sestra mi pomažu, vesele me, bodre, tješe,daju savjete. Uz obitelj se osjećam voljenom,sigurnom i zaštićenom. Oni su uvijek tu zamene, posebno kada mislim da se srušio savmoj svijet. Petra Štajdohar, 7.aI škola me čini sretnom. Uz činjenicu mnoginemaju mogućnost školovanja, sretna sam što Volim učiti strane jezike. To me čini volim vožnju biciklom, plivanje i skijanje. Volimmogu učiti o svijetu koji me okružuje, o nama zadovoljnom i posebno sam sretna jer zbog gledati u oblake, volim putovati i maštati. Sveljudima, o životinjama, brojkama, slovima, toga mogu steći prijatelje iz drugih zemalja i su to sitnice koje me ispunjavaju i čine sretnom.notama, kemijskim spojevima... naučiti nešto novo. Sretna sam što sam ja ja - baš takva kakva jesamSretna sam što imam prijatelje na koje se mogu Volim se smijati. Volim zapjevati uz Antenu i što imam svoje mjesto pod suncem. Sretnaosloniti, koji će mi uvijek pomoći. S njima Zagreb, volim glazbu, volim balet. Volim gledati sam što živim svoj život takav kakav jest, adijelim radost i tugu, zabavljam se i smijem. Oni svoje stare fotografije, volim more, volim miris svaki je poseban. Želim svoju sreću prenositi nasu mali veseljaci koji me vole usprkos mojim ruža, leptire, cvijeće i prirodu. Volim kada me druge jer tako će i moja sreća biti još veća.manama. ujutro probudi moja maca, volim pjev ptica, Gracija Grošić, 8.d Nikolina Sušilović, 7.a “Kad si sretan, i sunce za tobom žuri.” Ivana Brlić-Mažuranić 15
  • 16. Umjetnici na djeluUSPJESI Stellina PAPIGA u Louvreu Stella Lončarić, učenica 5.c razreda, osvojila je drugu nagradu poznatog muzeja Louvre u a Stella Parizu, za svoju sliku šarene papige. Tema toga natječaja bila je “Što me čini sretnom”. Stella Za sliku Moja papiga učenic muzeja voli boje i odlučila je svoju papigicu naslikati u tehnici grataž što znači grebati. Nacrtala je Lončar ić osvojila je drugu nagradu papigu jer želi pokazati svoju ljubav prema prirodi i životinjama, pa i slobodi. Stella kaže Louvre u Parizu. da se papiga vidi samo kada se slika pomnije promotri. Za natječaj je doznala od svoje učiteljice Senke, a papire za crteže donijela je ravnateljica, iz Louvrea. Za uloženi trud dobila je pribor za crtanje i diplomu, ali na žalost avionske karte za Pariz nisu bile uključene u nagradu. Sonja Homar, 5.c Stella u trenutku nadahnuća Rekli su nam da je glazba način kroz koju se ONI vole glazbu izražavaju, nešto najbolje što postoji, inspirira ih, čini sretnima. Oni su učenici naše, ali i polaznici glazbene škole. Jan Samardžija i Vedran Kučić i ove godine postigli su vrhunske rezultate na natjecanjima klasične gitare. Na 48. državnom natjecanju učenika i studenata glazbe u kategoriji GLAZBENO OBRAZOVANJE: komornih sastava i na Porečkom tirandu osvojili VEDRAN: Stariji brat Matija koji je prvi su 2. nagradu. Sudjelovali su i na državnim počeo svirati gitaru nije mi dopuštao natjecanjima u Bjelovaru i Omišu gdje su osvojili ni da je taknem. Ona je za njega bila 1. nagrade. predragocjena. Želio sam isto to osjetiti. Polaznik sam Glazbene škole Fortunat SLUŠA: Pintarić i sviram već 5 godina. VEDRAN: klasika, rock 80-ih JAN: klasika, rock, metal JAN: Glazba je ušla u moj život još u ranome djetinjstvu. Roditelji su mi za ŽIVOTNI UZORI: 4. rođendan darovali bubnjeve, a kada VEDRAN: mr.art. Antonio Rumenović prof. sam imao 5 godina, od bake sam dobio (zahvaljujući tom čovjeku, glazba je moj život) plastičnu gitaru. U 2.r. osnovne škole JAN: svaki školovani glazbenik upisao sam privatne satove gitare i od tada ne odustajem. Polaznik sam INTERESI: Glazbene škole Fortunat Pintarić i VEDRAN: informatika sviram već 5 godina. JAN: matematika GLAZBENI UZORI: BUDUĆNOST: VEDRAN: Bach, Carlo Marchione, VEDRAN: glazbena akademija u Grazu, održati Marcin Dylla, Goran Krivokapić koncert u Stadthalle u Beču, živjeti od glazbe i JAN: Mozart, Carlo Marchione, mr. za glazbu art. Antonio Rumenović JAN: više naučiti o glazbi LOUVRE - nacionalni muzej i Dora Mršić, 7.c 16 umjetnička galerija Francuske u Parizu. U stalnom postavu nalazi se i DaVincijeva Mona Lisa.
  • 17. Imenovanje dvorane Branimir povodom Svjetskog dana sporta DOGAĐANJADvorana BRANIMIRNedavno izgrađena športska dvorana našeškole od 25. svibnja 2011. nosi ime Branimir.Ime je dobila po Branimiru Jedvaju, profesoru učenici s područja grada te predstavnici gradakineziologije, učitelju tjelesne i zdravstvene Koprivnice i Županije.kulture i treneru nogometa koji je preminuo Nakon svečanosti revijalnu malonogometnu U ime Slaven Belupa, nogometnog kluba uprije godinu dana. utakmicu u dvorani su odigrali učenici koje kojem je Branimir bio jedan od trenera, tehničkiOsim Branimirove obitelji, svečanosti je Branimir trenirao, a u hodniku dvorane je direktor je ravnateljici škole predao uramljeniimenovanja dvorane nazočili su njegovi priređena prigodna izložba učeničkih radova dres s Branimirovim imenom.kolege i prijatelji, brojni profesori, učitelji i povodom Svjetskog dana sporta. Govori se da ljude ne pamtimo po onome što su nam dali, već po osjećajima koje su u nama pobudili. Jedan od učitelja s izuzetnom karizmom, omiljen među učenicima bio je naš Branimir. Ova dvorana nosit će njegovo ime kao hvala, u slavu života i dobrog učitelja, rekla je ravnateljica Gordana Gazdić Buhanec. S nekoliko riječi, prisutnima se obratila i Ljiljana Jedvaj, majka prerano preminulog Branimira: Neka se u duhu Branimirovog života i simbolici njegovog imena u ovoj dvorani odvijaju aktivnosti u kojima će doći do izražaja sve ono najbolje ljudsko, u ozračju prijateljstva, težnje za pravednim ciljevima. Neka pobjeđuju najmarljiviji i najbolji, uvijek dostojanstveno i ne predajući se do samog svršetka. Maja Gregor, 5.c Foto: Ivan Brkić Prvi nogometni klub u Koprivnici osnovan je 1907. i zvao se Đački 17 nogometni klub Koprivnica.
  • 18. Projekt učenika 4.aDOGAĐANJA EUROPA u mojo Povodom Dana Europe 9. svibnja 2011., učenici JESTE LI ZNALI? 4.a s učiteljicom Suzanom Hergotić predstavili • R. Schuman 1951. predlaže osnivanje Europske zajednice za ugljen i čelik su nam projekt Europa u mojoj školskoj torbi. (ECSC). Ideja vodilja u realizaciji projekta bila je • Ugovorom u Maastrichtu formalno je uspostavljena Europska unija. aktivnost učenika sudjelovanjem na likovnom • Zemlje osnivači EU su: Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Luksemburg i natječaju Europa u školi 2010. koji je organizirao Nizozemska. Europski dom Zagreb, pod pokroviteljstvom • Europska unija danas broji 27 država članica: Austrija, Bugarska, Češka, Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Estonija, Francuska , Irska, Litva, Luksemburg, Malta, Njemačka, Portugal, Republike Hrvatske. Slovačka, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Belgija, Cipar, Danska, Finska, Već u 3. razredu učenici su pokazali veliki Grčka, Italija, Latvija, Mađarska, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, Slovenija i interes za stjecanje novih spoznaja o Europskoj Švedska. uniji i državama članicama. • Europski parlament zasjeda u francuskom gradu Strasbourgu, a sjedište Interesiralo ih je koje su zemlje članice i zašto Europske komisije i većine institucija je u gradu Bruxellesu. Hrvatska želi ući u EU? • Hrvatska je 2004. godine dobila status kandidata za članstvo u Eurospkoj Učenici četvrtog razreda u nastavnom planu uniji, a 2005. godine su otvoreni pristupni pregovori. i programu iz predmeta priroda i društvo obrađuju temu Hrvatska u europskom okruženju. Time potaknuti poželjeli su proširiti znanja. Nastavni sadržaj predmeta prirode i društva povezali su s nastavnim sadržajima hrvatskoga, njemačkoga i engleskoga jezika, likovne i glazbene kulture te satom razrednika. Polazišta u proučavanju bila su književna djela s popisa lektire za 4. razred. Nakon čitanja lektirnoga djela učenici su istraživali najvažnije posebnosti o svakoj državi iz koje je autor djela. Učenici 4.a ponosno su izjavili kako su oni vjerojatno prvi iz naše škole Euro je službena valuta u još nekoliko koji su zakoračili u Europsku uniju. 18 europskih država koje nisu članice EU - Stella Lončarić, 5.c primjerice u Andori, Monaku, San Marinu, Ataše Republike Mađarske Vatikanu, Crnoj Gori i na Kosovu.
  • 19. DOGAĐANJAj školskoj torbi Austrija Mađarska PoljskaPod imenom Ostarrichi Austrija se prvi Tradicionalno se vjeruje da je Ime Polska, koje se pojavljuje sredinomputa spominje 996. g. Mađarsku osnovao Árpád koji je 11. st., dolazi od drevnog slavenskogGlavni grad je Beč. poveo Mađare u Panonsku nizinu u 9. st. plemena Polanie (Oni koji žive na polju,Beč su osnovali Kelti oko 500. pr. n. e. Glavni grad Mađarske je Budimpešta. doslovno Poljaci), između Odre i VisleČlanstvo u EU od 1995. g. Članstvo u EU od 2004. g. (od 5. st.). Glavni grad Poljske je Varšava.Lektirno djelo Lektirno djelo Članstvo u EU od 2004. g.Felix Salten : Bambi Istvan Békeffi: Pas zvan gospodin BozziFelix Salten (1869. - 1945.) je književni Istvan Békeffi (1901. - 1977.) je postao Lektirno djelorad započeo pripovijetkama, kasnije popularan upravo po knjizi Pas zvan Ludwik Jerzy Kern: Ferdinandobjavljuje dramske tekstove i niz romana. gospodin Bozzi. To je suvremena bajka, VeličanstveniNajveću popularnost je postigao svojom o čovjeku sa psećom dušom i o psu Ludwik Jerzy Kernpripovijetkom Bambi 1924. g. plemenite, ljudske duše - a sve je to ista (1921. - 2010.) osoba, jer riječ je o preobražaju čovjeka u piše za djecu psa i ponovno u čovjeka. čija su djela prevedena na mnoge strane jezike. Ferdinand veličanstveni je duhovita i vesela pripovijest o jednom psu. Francuska Njemačka Ujedinjeno KraljevstvoIme Francuska potječe od plemena Njemačka je demokratska Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije iFranaka. Od 5. st. Francuzi svoju zemlju parlamentarna savezna država koja se Sjeverne Irske je država u zapadnoj Europi.zovu la belle, la douce (lijepa, slatka). sastoji od 13 saveznih država (njem. Poznata nam je kao Ujedinjeno Kraljevstvo.Glavni grad Pariz, ime je dobio po Bundesländer) i tri samostalna grada Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizomParisiima, keltskom plemenu iz 3.st. pokrajine. Zakona o uniji (Act of Union).pr. Kr. Glavni grad je Berlin. Glavni grad je London.Država osnivačica EU 1951. g. Njemačka je kao država ujedinjena za Članstvo u EU od 1973. g. vrijeme Francusko-pruskog rata 1870. Lektirno djelo Država osnivačica EU 1951. g. Lektirno djelo Charles Perrault: Lewis Carroll: Alisa u Priče iz drevnih Lektirno zemlji čudesa vremena, djelo Lewis Carroll (1832. - Ljepotica i Erich 1898.) najpoznatiji je zvijer, Mačak Kästner: Emil po svojim knjževnim u čizmama, i detektivi djelima Alisa u Crvenkapica. Erich Kästner zemlji čudesa i Alisa Charles Perrault (1899. i čarobno ogledalo. (1628. - 1703.) - 1974.) Njegove pripovijetke jedan je od jedan je od unijele su u dječju književnost nonsens najpoznatijih najboljih i maštu.  pripovjedača najcjenjenijih bajki. njemačkih pisaca za djecu. 2013. godine i Hrvatska će postati članica Europske unije. 19
  • 20. Dani frankofonije u našoj školiDOGAĐANJA Bonjour, bonjour... Već nekoliko godina u našoj školi se u mjesecu ožujku obilježavaju se Dani frankofonije. Frankofonija je međunarodna organizacija koja predstavlja skup država, zemalja i regija koje koriste francuski kao nacionalni i službeni jezik te jezik međunarodne komunikacije. Čini ju 49 zemalja članica, 4 pridružene zemlje i 10 zemalja promatrača na samitima ove organizacije, među njima je i Hrvatska. Frankofonija je u početku bila mali klub sjevernih zemalja u kojima se govori francuski dok je danas to važna međunarodna organizacija čije zemlje članice surađuju na polju kulture, znanosti, gospodarstva, pravde i mira. Uz potporu udruge Francuski krug Koprivnice i uz entuzijazam učenika francuskog jezika koji su uz vodstvo profesorice francuskog jezika Biljane Grubačević održali prigodnu svečanost 29. ožujka u našoj školi su obilježeni Dani frankofonije. Cilj ovog događaja je poticanje na učenje francuskog jezika, upoznavanje s frankofonom Učenici trećeg razreda koji pohađaju francusku igraonicu i susreću se s francuskim kulturom i ljudima. Učenici francuskog jezika jezikom prvi puta otpjevali su dvije pjesmice u kojima su pokazali svoje znanje o ovom priredbom prezentirali su svoja znanja koja brojevima i abecedi. stječu tijekom svake školske godine. U priredbi su sudjelovali učenici od 3. do 8. razreda. Učenici su pokazali da mogu biti odlični voditelji programa, glumci, pjevači, recitatori i novinari. Biljana Grubačević, profesorica francuskoj jezika Foto: Viktor Gabaj, 7.a Edith Piaf naše škole Plesna skupina Jump Bonjour - Dobar dan Ça va? - Kako si? Bonsoir - Dobro veče Ça va. - Dobro sam. Salut - Bok Qu´est-ce que c´est? - Što je to? Au revoir - Do viđenja C´est une lampe. - To je svjetiljka. Tu t´appelles comment? - Kako se zoveš? Qui est-ce? - Tko je to? Je m´appelle... - Zovem se... C´est Annie. - To je Annie. Francuska je najveća zemlja zapadne Europe. Jedna je od članica osnivača Europske unije. 20 Glavni grad je Pariz. Ima oko 60 milijuna Dora Vrtiprah na flauti stanovnika.
  • 21. Jedinstveni jelovnik u koprivničkim osnovnim školama DOGAĐANJABaš se fino jeloLeća u umaku od rajčice i tune, kisela repa s njokima isvinjetinom, piletina s porilukom i rižom, ječam s povrćem išpekom, riba s krumpirom i keljom na lešo, sir s vrhnjem i šunka,rižoto s piletinom i tjestenina s umakom Bolognese te, naravno,raznovrsno voće i povrće samo su neki od primjera novogjelovnika koji je nedavno uveden u sve koprivničke osnovneškole pa tako i u našu.Projekt jedinstvenog jelovnika još su u rujnu prošle godinezajednički pokrenuli Grad Koprivnica i Podravka u suradnji skoprivničkim osnovnim školama.U gastronomskom centru Štagelj je prije uvođenja jelovnikau škole održana završna prezentacija jedinstvenog jelovnika.Podravkini kuhari su pripremili šest vrsta obroka. Svi koji su ihkušali su pohvalili pripremljena jela i trud Podravkinih kuhara inutricionista,Završnoj prezentaciji u restoranu Štagelj prisustvovali suravnatelji, kuhari te predstavnici učenika triju koprivničkihosnovnih škola.U ime učenika naše škole prezentaciji i degustaciji jelaprisustvovala je Ella Vulić. Podravkini stručnjaci uložili su svojevrijeme, znanje i iskustvo u ovaj projekt i ponudili su novukvalitetu prehrane školama i učenicima.Ovo je nešto novo i ne treba na to gledati kao na skup namirnicaveć kao na izbalansirani obrok koji će učenicima pružiti dovoljnoenergije za savladavanje svih dnevnih obaveza.Provedena je edukacija djelatnika škola koji obavljaju poslovepripreme hrane kako bi novi jelovnik što bolje primijenili s ciljemosiguravanja kvalitetne prehrane svih učenika i njihovu štobrojniju uključenost u školsku kuhinju.Učenici su jelovnik isprobavali dva tjedna, a od jeseni bi upotpunosti trebao oživjeti u svim osnovnim školama s područjagrada Koprivnice. Matija Benotić, 7.c Hrana je bila odlična, prezentirana na najbolji mogući način, a najviše su mi se svidjele jagode i slatke stvari. Žao mi je što je ovakav jelovnik uveden sada kada mi osmaši odlazimo iz škole. Nadam se da će nadolazeće generacije uživati u ovako dobroj hrani kao što smo mi uživali u ova dva tjedna. Ella Vulić, 8.b Grah je jelo pravo! GASTRONOMIJA je vještina u pripremanju i posluživanju jela i pića. 21
  • 22. Putujući Austrijom, učimo njemački jezikTERENSKA NASTAVA KLAGENFURT - Organizacija izleta prošla je relativno dobro. Skoro svi smo na vrijeme dali izraditi putovnice i pobrinuli se o uplatama. Sve je teklo dobro. Sutra se kreće. Jedan učenik mahnito hoda hodnicima škole i traži nastavnicu njemačkoga jezika: “Nastavnice, jel možda kod vas moja putovnica?” “Kod mene?!” “Ne nije. A zašto?” “Pa ne možemo je naći doma, sigurno je kod vas.” Sutradan na parkiralištu ispred Kulgane ne kreće 70 nego 69 učenika. Svima nam je žao, a njemu najviše. Polako putujemo u dvama autobusima. Prelazimo granicu bez muke. Vozimo se, vozimo…navodno, putovanje traje 4 sata, a mi se još uvijek vozimo… i tek nakon 5 i pol sati stižemo u Klagenfurt. Prva stanica - posjet Minimundusu. Umanjen svijet na malo kvadratnih metara. Vidimo Bijelu kuću, Kip slobode, lansiranje rakete, dvorac Neuschwanstein, Eiffelov toranj, Vatikan, naš svjetionik i puno znamenitosti iz cijelog svijeta, MINIMUNDUS a sve u mjerilu 1:25. svijet u malom Vrijeme je tmurno. Slušamo vodiča na njemačkom. Ne razumijemo svaku riječ, ali uz građevine su napisana objašnjenja pa možemo shvatiti o čemu se radi. Nakon toga idemo u grad. Sve je savršeno. Veselimo se shopping centru, ali prije toga razgledavanje grada. Autobusi nas ostavljaju uz cestu koju moramo prijeći na semaforu. U međuvremenu se zeleno svjetlo za pješake pretvori u crveno, ali mi idemo. Odjednom ŠOK! Nekolicinu je skoro pregazio auto. Nastavnica je pozelenjela od bijesa. Slijedi špotanac i prodika. Ispred katedrale kafić u kojem nitko ne sjedi, kao ni u gradu, nigdje žive duše. U Koprivnici je drugačije. Mi sjedimo na kavi kad god stignemo, a oni sjede kod kuće. Klagenfurt je glavni grad austrijske 22 savezne pokrajine Koruške.
  • 23. TERENSKA NASTAVA- grad zmajeva za onima gdje piše Aktion! ili -50%! Od tolikog shoppinga smo ogladnjeli. Ispred trgovačkog centra je McDonalds. Nastavnica inzistira da naručujemo na njemačkom. Stojimo u srednjem redu i kažu nam da gospođa u tom redu priča hrvatski! Odlično! Taman smo sljedeći na redu kad upada nastavnica u Mc Donalds i zamoli nas da odemo u prvi red gdje se naručuje na njemačkom. Baš imamo peh! Ipak smo na njemačkom uspjeli naručiti jelo koje smo htjeli. Izmorio nas je shopping, najeli smo se, puni dojmova vraćamo se prema autobusima. Nastavnici se nadaju da smo umorni. Ali, ne! Vratila nam se snaga, autobus ori od pjesme i zafrkancije, a smijeh nam koči lica i trbuhe. Stižemo na vrijeme u Koprivnicu. Ponedjeljak - analiza anketa. Austrijanci suKatedrala znali reći: pivo, dobar dan, što, ja sam lijep, se treba očuvati ili ćemo lelujati bezglavo dobra večer, volim te, Hrvatska, kako si, bok, obješeni… tko zna gdje. dobro, kruh, kako ti ide, idemo šetati. Ponosni Izlazimo iz katedrale. Vrijeme je za zajedničko smo na njihovo znanje hrvatskog. Na pitanje fotografiranje. znaju li gdje je Hrvatska, gotovo devedeset Ispred trgovačkog centra nastavnica svakoj posto zna. Nekolicina njih je Hrvatsku grupi daje anketne listiće i ime odrasle osobe pokazala u Italiji, Bosni i Hercegovini, koja će im biti u pratnji. Zadatak je saznati što Makedoniji, Sloveniji i Grčkoj. Možemo reći Austrijanci znaju o Hrvatskoj. Sve je teklo jako da je naše putovanje bio uspješno i ugodno. dobro. Iako nas je mnogo ljudi odbilo, ipak je Nagovaramo nastavnicu za sljedeću godinu. svatko napravio najmanje tri ankete. Mislim da je već skoro pristala. Izradili smo Nakon anketa mogli smo ići u kupovinu. nove putovnice! Zar ne!? Centar je dovoljno velik za naše potrebe. Luka Šimek, 7.c Žurno ulazimo i izlazimo iz trgovina u potrazi Foto: Matija Benotić, 7.cUlazimo u katedralu. Divni oltari s lijeve idesne strane, sve u zlatu, divne štukature.Pogled na glavni oltar zasjenjuje instalacija. Ito kakva instalacija! Pri samoj pomisli na turiječ sjetim se električne instalacije, no ova jeposve drugačija. Od stropa do poda razvučenesu sajle koje se ne vide jer je na njima ovješenadječja bijela odjeća - košuljice, majice ibenkice, odjeća u kojoj su se krstila djeca.Ispred toga, a točno iznad glavnog oltara, visisa stropa mobil. Miče se pri vjetriću koji smosvojim ulaskom proizveli. Na mobilu lelujajuministrantski habiti i male bijele haljinicekoje izgledaju kao mini vjenčanice i lagano seokreću. Svaka čast umjetniku na ideji: čistoća Klagenfurt je prema legendi nastao na mjestu gdje je ubijen zmaj koji je 23 danas simbol grada.
  • 24. Učenici osmih razreda u VUKOVARUTERENSKA NASTAVA VUKOVAR - grad h S prvim zrakama jutarnjeg sunca započeo je naš put prema Vukovaru. Što su samo podnijele, pravo je čudo da su još tu, stoje tako čvrste, Iako je bio petak trinaesti, sve je više manje dobro prošlo. Neko smo uspravne, ne daju se... baš kao i vodotoranj - simbol Vukovara. Tragovi vrijeme prolazili rodnom nam Podravinom, no nismo propustili ratnih stradanja još su prisutni na ulicama grada. primijetiti kako prema Virovitici krajolik sve više prelazi u ravnice. Zatim smo posjetili Mjesto sjećanja - mali muzej smješten u Vukovarskoj Odmah smo znali što to znači: Slavonija više nije daleko. općoj bolnici. Ostali smo zaprepašteni i potreseni vidjevši uvjete u Približavajući se Donjem Miholjcu, uživali smo u bujnome zelenilu kojima su najteži ranjenici provodili mjesece opsade Vukovara. Kako su slavonskih gustih šuma. Prolazeći kroz koje seoce, vidjeli smo da su uspjeli svi izdržati - branitelji, ranjenici, medicinsko osoblje? Ostali su naselja veoma zanimljivo izgrađena. Sve kuće prate cestu i kao da junaci do zadnjega trena. Naše zaprepaštenje bilo je još veće kad smo svakom putniku, koji njome prolazi, poželi sretan put. vidjeli kronologiju događaja prikazanu na zidnim pločicama. Bilo ih je na Put do Vukovara bio je dug te smo prošli kroz brojna veća i manja desetke, svaka s datumom i opisom događaja. Podsjeća me na dnevnik... naselja smještena u slavonskoj ravnici: Valpovo, Slatina, Osijek... Stigavši dnevnik doktorice Bosanac. Zahvaljujući njoj, svi se ti tragični događaji u Vukovar, atmosfera više nije bila tako euforična. Čim smo ušli u grad, ne mogu zaboraviti. pažnju su nam zaokupile sive, tmurne i razrušene kuće. Pomislila sam: Nižu se bolne slike... 18. studeni... pad Vukovara. Više od 200 ranjenika toliko su izranjavane, sigurno im rane nikada neće zarasti. odvedeno je na Ovčaru i streljano. Masovna grobnica, za svaki izgubljeni život posađena jedna zimzelena tujica. Spomenik golubice slomljenog krila kao sjećanje na vukovarske žrtve. Kako veličanstveno, a istovremeno i tužno... Posjetili smo i Hrvatski memorijalno dokumentacijski centar Domovinskoga rata. U mraku hangara koje djeluje tajanstveno i zastražujuće bljesnu slike ljudi koje se poput života bude i gase. Ljudi koji su tu, a nisu. Sitnice koje su činile njihove prerano ugasle živote. Svaka zvijezdica na stropu hangara - jedan ljudski život sačuvan od zaborava. Ostajemo bez teksta. Vrata su simbolično zaglavljena... i da tako odškrinuta ponude tračak svjetlosti, izlaza, nade - da se nikada ne ponovi. Na Memorijalnome groblju žrtava iz Domovinskoga rata mnogo toga nas je potreslo: spomenik Zračni križ unutar kojega gori vječni plamen, svi grobovi jednaki, sivi, geometrijski... Svi isti u životu, svi isti i u smrti. Samo su imena različita. Bijeli križevi... Svaki za jednu žrtvu. Koliko ih je, Bože! U centru Vukovara nalazi se ušće Vuke u Dunav. Ili ušće Dunava u Vuku? To je geografski fenomen. Rijetko se veća rijeka ulijeva u manju. Nad VUČEDOLSKA GOLUBICA Dunavom se veličanstveno uzdiže bijeli križ, ukrašen hrvatskim pleterom 24 - najčuveniji nalaz iz 3. tisućljeća pr. Kr. pronađena u i riječima Frane Krste Frankopana: Navik on živi ki zgine pošteno. Preko Vučedeolu kraj Vukovara.
  • 25. TERENSKA NASTAVAeroj puta je već Republika Srbija. Prepuni teških dojmova iz ranjenog Vukovara, Park prirode Kopački rit na sve nas djelovao je kao katarza. Bila je to oaza koja je pročistila naše misli i osjećaje. Opušteno se vozeći čamcem kroz taj park prirode, zamijetili smo nekoliko vrsta ptica, po čemu je taj šumovito močvarni predio između Drave i Dunava poznat. Vrijeme je da se vratimo kući. Prepuni dojmova o vremenu kada se još nismo ni rodili, osjećamo odgovornost sačuvati od zaborava Vukovar, taj tragični dio hrvatske povijesti... i da se nikada ne ponovi! Ivana Kovačić, 8.d Ivan Vrhoci, 8.d 25
  • 26. Naše eko akcijeEKO KUTAK Srebrni certifikat dodijeljen ispunjavaju postavljene kriterije i koje brigu za našoj školi okoliš promiču kao trajnu vrijednost i način življenja. One dobivaju i povelju o statusu U školskoj godini 2001./2002. naša se škola Međunarodne eko škole i Zelenu zastavu sa uključila u međunarodni i nacionalni projekt znakom Eko škole. Eko škola čija je zadaća odgojiti mlade Na svečanosti održanoj 13. svibnja 2011. u generacije kako bi bili osjetljivi na pitanja Zagrebu našoj školi je dodijeljen srebrni okoliša i osposobiti ih za donošenje odgovornih certifikat Međunarodnih eko škola. Certifikat odluka o korištenju prostora i očuvanju okoliša. i Zelenu zastavu u ime škole  preuzeli su Status Eko škole dodijeljen je školama koje školski eko koordinatori ravnateljica Gordana Gazdić-Buhanec i profesor Goran Višak. Školi predstoje  još dvije godine rada pa će postati Međunarodna eko škola sa zlatnim certifikatom i trajnim statusom Međunarodne eko škole. Tada će naši školski koordinatori moći biti mentori školama koje žele provoditi program Međunarodnih eko škola. Članovi eko skupine su svečano podigli Zelenu zastavu povodom Dana škole 13. lipnja. Svečano podizanje Zelene zastave Nikolina Sušilović, 7.a Mapa zaštićenih dijelova prirode Ravnateljica Gordana Gazdić-Buhanec se u ime nagrađenih zahvalila: Koprivničko-križevačke županije ...Sretni smo što danas,  u vrijeme  kada nema novaca, postoje ljudi i tvrtke koje misle na sutra kada neće biti recesije i kada će mladi ljudi, Završna svečanost natječaja Ina za mlade održana je u prostorima dio kojih je danas ovdje, morati preuzimati vodeće uloge u društvu i Rafinerije nafte Rijeka gdje su 25. studenoga dodijeljene nagrade neke nove odgovornosti. Ovdje smo među ljudima koji u Godini mladih najboljim eko projektima u Republici Hrvatskoj. Prvu nagradu osvojila i Godini bioraznolikosti vjeruju u sutra, vjeruju da se isplati i da treba je naša škola za izradu projekta Mape zaštićenih dijelova prirode ulagati u mlade, poticati ih da se osvrnu oko sebe i aktivno uključe u Koprivničko-križevačke županije. Svečanosti su nazočili učenici, članovi život društvene zajednice. eko povjerenstva, Dorotea Buhanec, Dora Ormuš, Ivan Ciganek, Nakon svečanosti učenici i njihovi mentori razgledali su grad Rijeku u Nikolina Sušilović, Gracija Grošić i Ivana Kovačić s voditeljima projekta pratnji svojih domaćina te posjetili Prirodoslovni muzej i Astronomski - ravnateljicom Gordanom Gazdić-Buhanec i profesorom Goranom centar Rijeka u sklopu kojeg je i planetarij. Višakom. Nagradu, ček u iznosu od 10.000 kuna, uručio je ravnateljici Frida Samardžić, 6.c Gazdić-Buhanec i učeniku  Ivanu Ciganeku direktor rafinerije Ivan Krešić. Akcija sakupljanja starih baterija Jedna od ekoloških aktivnosti provedenih u našoj školi je sakupljanje starih baterija. Oni u sebi sadrže teške metale kao što su olovo i živa koji, koliko su korisni, toliko su i štetni. Iz oštećenih kućišta starih baterija može doći do istjecanja opasnih tvari u vodu i okoliš, čime se ozbiljno ugrožava priroda te zdravlje ljudi i životinja. Zakonom o zaštiti okoliša propisano je da stare i istrošene baterije treba preuzeti Zadovoljstvo nakon uručenja nagrade svaka prodavaonica baterija i da se one moraju odlagati odvojeno od komunalnog otpada. Naša je škola nakon provedene akcije sakupila Procjenjuje se da će tijekom sljedećih dvadeset 4 kg starih i istrošenih baterija. 26 godina izumrijeti gotovo pola milijuna biljnih i Lana Novoselnik, 5.c životinjskih vrsta.
  • 27. Kockavica - čudo prirode EKO KUTAKObična kockavica je biljka karakterističnog izgleda, osjetljiva i strogozaštićena. Pojavljuje se na područjima srednje, sjeveroistočne i istočneHrvatske, a poznato je i nekoliko izoliranih nalazišta s Velebita.Ugrožena je prvenstveno djelovanjem čovjeka: uništavanjem staništazbog urbanizacije, navodnavanja područja, promjene vodnoga režima isakupljanja zbog ukrasnih cvjetova.Naša škola već niz godina surađuje s Državnim zavodom za zaštituprirode sudjelujući u Nacionalnom programu praćenja biološkerazmolikosti, u akciji pobrojavanja stanja kockavice. Jako nas je Snimanje TV emisije o kockavici obradovao poziv na prezentaciju prošlogodišnjih rezultata prebrojavanja koja se održala u Zaboku. Predstavnicima škole, predvođenima školskim eko-koordinatorima, ravnateljicom Gordanom Gazdić-Buhanec i profesorom Goranom Višakom, uručene su potvrdnice i zahvala za sudjelovanje. Školi je poklonjeno i pet vrlo vrijednih Crvenih knjiga o zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama Republike Hrvatske. Primili smo i edukativne brošure Zavoda i Javne ustanove za zaštitu prirode u Krapinsko- zagorskoj županiji. Nakon radnog dijela skupa, sudionici su razgledali dio prelijepog Zelenjaka i posjetili svjetski jedninstven spomenik nacionalnoj himni.Uručenje nagrada Veronika Lojan, 6.cIzložba gljiva u našoj školiVeć tradicionalno naša je škola priredilajesensku izložbu Gljive našega kraja. Izložbuje postavila gljivarska skupina Mladi gljivaripredvođena učiteljem informatike, mikologomDanijelom Balaškom koji je sve gljivedeterminirao (odredio vrstu gljive), prof.Goranom Višakom koji je pripremio podlogei ukrase te učiteljicama Helenom Capek iIvanom Capek koje su estetski i vizualnodopadljivo posložile izložbene primjerke gljiva.Gotovo su sve gljive sakupljene u našojžupaniji, uglavnom na obroncima Bilogore iKalničkog prigorja, u šumama oko Jagnjedovca,Glogovca, Plavšinca, Vinice, SuboticePodravske, Rasinje, Velikog Poganca, Apatovca,Sokolovca te u šumi Šalovici blizu Koprivnice.Dvadesetak vrsta gljiva ubrano je na sjevernojstrani Ivanščice u Hrvatskom zagorju. Izložba gljivaUkupno je bilo izloženo oko 270 različitih vrstagljiva. Valja spomenuti najkvalitetnije jestive vrste gljiva koje su se mogle lisičica (Cantharellus friesii), crni jezičac (Geoglossum sp.), Queletovavidjeti na izložbi: ljetni i jesenski vrganj, lisičica, sunčanica, crna truba, puževica (Hygrophorus queletii), ariševa mliječnica (Lactariusbukovača, medenka, modrikača, velika gnojištarka, zimska vitezovka, porninsis) i valovita zvrčica (Cotylidia pannosa). Najrjeđi su ipak bilišumska pečurka, obična sraštenica, ljubičastozelena krasnica, nalazi dviju vrsta gljiva, a to su sivosmeđa puževica (Hygrophorusturčin itd. S druge strane, izložene su i najotrovnije gljive koje su redoviti camarophyllus) i Ravenelijev stršak (Mutinus ravenelii). Obje sustanovnici naših šuma: zelena pupavka, panterova muhara, crvenjača, vrste gljiva pronađene i evidentirane tek po drugi put na tlu Hrvatske,tigrasta vitezovka, olovasta rudoliska, zavodnica, lisnata grlašica, sivosmeđa puževica na Ivanščici blizu naselja Ivanečka železnica, azemljasta cjepača, muhara, ljuskava kopreka... Ravenelijev stršak u kukuruzištu u naselju Glogovac blizu Koprivnice.Posebno valja istaknuti da su bile prezentirane i neke rijetke gljive koje su Tanja Flis,7.czakonom zaštićene od branja i nalaze se u Crvenoj knjizi gljiva Hrvatske, a Foto: Viktor Gabaj, 7.ato su pjesnička puževica (Hygrophorus poetarum), maglen (Albatrelluspes-caprae), tamna ljepoglavka (Calocybe obscurissima), kraljevka Najčešći uzrok izumiranju biljnih i(Boletus regius), ariševa puževica (Hygrophorus lucorum), Friesova 27 životinjskih vrsta je čovjekov utjecaj.
  • 28. Državni eko kviz Lijepa Naša 2011.EKO KUTAK Čistoća je pola zdravlja Poslovica Čistoća je pola zdravlja danas možda znači da polovicu zdravlja možemo ugroziti nastojeći biti čisti. Istražili smo anketirajući učenike 7. i 8. razreda koje marke sapuna, krema za ruke, pasta za zube i dezodoransa najčešće koriste te sastojke tih proizvoda. Smatramo da je danas jako važno usvojiti znanje o sastavu proizvoda za osobnu higijenu i na taj se nači oduprijeti snažnom reklamiranju nekih proizvoda. Doznali smo da u većini tih proizvoda nalazimo štetne sastojke. Neki od njih su kancerogeni, djeluju na osjetila i reproduktivni sustav te mogu ozbiljno naštetiti našem zdravlju. Da bi pronašli rješenje ovog problema i u namjeri da se izrade kvalitetniji i manje štetni kozmetički proizvodi, održali smo radionicu na kojoj smo izradili prirodne kozmetičke proizvode koje možete napraviti i sami, kod kuće te oni neće naštetiti vašem zdravlju. Savjet - koristite što više prirodnih sastojaka u proizvodima za osobnu higijenu! Izrada prirodne kozmetike Upravo tu temu istražili su učenici naše škole te su svojim radom osvojili 2. nagradu na državnom Naša je škola od 2001. uključena u program godine zanimalo nas je koliko su proizvodi, koje ekološkom kvizu Lijepa naša 2011. godine. Međunarodnih Eko škola. Sudjelujemo u koristimo za osobnu higijenu, zaista zdravi. Sudjelovali su: Gracija Grošić (8.d), Ivan Ciganek stalnim i povremenim akcijama zaštite okoliša, Znate li da šampon ili sapun može sadržavati (7.a), Dora Ormuš (6.b) i Sonja Homar (5.c) radimo različite projekte s ciljem očuvanja i štetne sastojke? Čime perete zube ili ruke? pod stručnim mentorstvom nastavnika Gorana unapređenja kulturne baštine. Mnogi problemi vezani uz zdravlje ljudi i Višaka i ravnateljice Gordane Gazdić-Buhanec. Prošle smo školske godine proveli opsežno okoliša vezani su uz korištenje baš tih štetnih Sonja Homar, 5.c istraživanje o štetnim dodacima u hrani, a ove tvari. Foto: Goran Višak Krema za ruke : Za izradu zdrave kreme za ruke treba vam • 10 grama žutog voska • 15 grama lanolina • macerat gaveza i nevena et naranče), limuna i kadulje • eterično ulje ružinog drva, nerelija (cvij jte lanolin. Otopite vosak na parnoj kupelji i doda jte macerate. Sve dobro rastopite i uz mješanje doda eterična ulja i Kada se sve zajedno izmiješa, dodajte zelenkastožutu boju. na vatri miješajte dok krema ne poprimi REZULTATI ISTRAŽIVANJA SEDAM NAJSPORNIJIH SASTOJAKA KOZMETIKE Mineralna ulja, parafin i petrolej - proizvode se od nafte Paraben - istraživanja ga povezuju s karcinomom dojke Natrij lauril sulfat (SLS) - izaziva iritaciju kože Toluen - nadražuje oči i kožu Fenoksietanol - smanjuje plodnost, otrovan za reproduktivan Dioksan - najjače djeluje na jetru i nosnu šupljinu sustav Akrilamid - povezuje se s karcinomom dojke Za jednu litru koncentrirane 28 esencije parfema potrebna je jedna tona cvjetova.
  • 29. Projekt Muzeja grada Koprivnice - Malci muzealci EKO KUTAKRibe našerijeke DraveKao dio programa ovogodišnje gradske manifestacijeRibolovci svome gradu, ove godine su učenici 1.b,5.c i 5.d pod vodstvom učiteljice Sanje Brkić izradiliprojekt Malci muzealci - Ribe potoka Koprivnice. I ovegodine s nama je modelirao u glini gospodin Dragutin ..Ciglar i Dražen Eisenbeisser. Kad se male ruke slože.Nakon što smo izmodelirali ribe, osušene su ispečeneu peći na visokoj temperaturi.Za dan ribolovaca smo se okupili na gradskom trguispred galerije. Bojali smo ribe posebnim bojama,caklinama. Prije pečenja te su boje bijelkaste ilicrvenkastosmeđe da bi pod visokom temperaturompostale određene, onakve kakve želimo. Kad seobojena glina po drugi put ispekla, dobili smo pravaumjetnička djela. Tako ispečene hladile su se u suhojpiljevini, stavile su se u vodu i sa četkicama temeljitoočistile.Svi smo bili ponosni i zadovoljni svojim radom.Cijeli taj dan smo izlagali glinene ribe ispred galerije.Mnoge smo posjetitelje oduševili pa su čak nekipomislili da su neke za jelo. Monika Horvat, 5. c Roštilj ili...? Foto: Amalija Ernečić, 5.c Ribe rijeke Drave: som, šaran, štuka, smuđ, amur, bolen, 29 manjić...
  • 30. EKO KUTAK Razgovor sa znanstvenikom i zaljubljenikom u prirodu Goran Šafarek - Šume su jako važne za naš planet. Nebrojene su koristi koje donose čovjeku, životinjama i istraživanju fitoplanktona Jadranskoga mora. Sudjelovao sam na projektu Jadran (Hrvatski Madagaskaru. Surađivao sam s lokalnim znanst- venicima i sa Sveučilištem u Brownschweigu u ekosustavu. Svijet bez drveća bio bi ogoljen i nacionalni monitoring program Jadranskoga Njemačkoj. Prilikom tih istraživanja otkriveno pust. Tijekom rasta drveće iz atmosfere upija mora). Bio sam član uredništva zanstvenog je i desetak vrsta vodozemaca i gmazova. Na- ugljični dioksid i velika je pomoć u borbi časopisa Acta Botanica Croatica. Sada radim jspektakularnije je bilo otkriće šarene zmije u protiv emisije stakleničkih plinova, a ujedno kao samostalni biolog, publicist, fotograf i Nacionalnom parku Masoala na Madagaskaru. ispuštaju kisik pa se s razlogom kaže da su snimatelj. Također sam za madagaskarsku državnu agen- šume naša pluća. Godina 2011. je godina ciju ANGAP sudjelovao u izradi pješačkih staza šuma pa je to dobar razlog da porazgo- Poznato nam je da ste ekološki stručnjak. u Nacionalnom parku Ranomafana te općenito varamo s velikim poznavateljem šuma, Koja su područja Vašeg istraživanja? u razvoju turizma Madagaskara. znanstvenikom i Koprivničancem - Goranom Bavim se istraživanjem ptica, vodozemaca, gm- Šafarekom. azova, kartiranjem staništa i mnogim ostalim Poznat ste kao svjetski putnik, istraživač. stručnim poslovima. Glavni ciljevi istraživanja Gdje ste sve putovali? Predstavite se u nekoliko rečenica. tropskih područja bili su rasprostranjenost, Putovao sam tropskim područjima Afrike, Azije Rođen sam 1977. u Koprivnici gdje sam završio sistematika i evolucija gmazova i vodozemaca. i Latinske Amerike. osnovnu školu i opću gimnaziju. Diplomirao sam na Biološkom odsjeku Prirodoslovno- Možete li nam istaknuti neke Vaše zasluge S kojim ste se kulturama upoznali? Koje su matematičkog fakulteta u Zagrebu na proizašle iz tih istraživanja? Na koja ste Vas kulture posebno oduševile, iznenadile? kojem sam se i zaposlio kao znanstveni posebno ponosni? Imao sam sreće upoznati mnoge narode i novak-asistent. Radio sam na znanstvenom U Ekvadorskoj Amazoni istraživao sam evolu- vidjeti na koji način žive. ciju otrovnih, šarenih žaba. Prvi sam došao do Najviše su me oduševile one najtradicionalni- Amazona je druga najduža otkrića predacije osa na visećim nakupinama je kulture. To su prije svega Indijanci iz Južne 30 rijeka na svijetu. Najduža jaja (na drveću i grmlju) arborealnih žaba na Amerike i nomadi tropske Azije. Iako više svjetska rijeka je Nil u Egiptu.
  • 31. EKO KUTAKšumama svijeta...nisu lovci na glave, još uvijek žive od lova i Prošao sam sve šume u Hrvatskoj te mnoge u Koje su ekološke teme u Hrvatskoj (a i uskupljanja plodova. Jednom sam bio gost kod tropima Afrike, Azije i Latinske Amerike. Podravini) danas aktualne?šamana u kolibi s krovom od palminog lišća. Sve su šume podjednako ostavile dojam, ali je Prije svega su aktualne naše rijeke. HrvatskaStanovnici Madagaskara su mnogo moderniji. možda ipak najimpresivnija amazonska kišna ima najljepše i najraznolikije rijeke u Europi, aliIako su “službeno” kršćani, oni još uvijek vje- šuma koja je velika i očuvana. Čovjek može ih nemilice uništavamo. Nepotrebne regulacijeruju u svoje pretke. Preci im preko tabua još uvijek lutati i biti izvan civilizacije. Mjesec pretvaraju žive rijeke u mrtvi kanal.(zabrana) određuju život, a to mogu biti dana smo plovili čamcem, ulazili iz jedne rijekeponekad smiješne zapovijedi. Primjerice, u drugu. Amazona je dom polovici svih živih Mislite li da su mladi danas dovoljnosrijedom je u jednoj pokrajini zabranjeno jesti bića na svijetu, također tu još žive indijanska ekološki osviješteni?rižu, ponedjeljkom se ne smije prelaziti preko plemena. Mladi su danas ekološki osvješteniji nego oninekog mosta... mnogo stariji! Što pamtite kao lijepo, a što kao neugodnoOva je godina proglašena godinom šuma. iskustvo? Eko poruka za kraj!Zašto je potrebno usmjeriti našu pažnju na Neugodna iskustva su bila kada nas je indi- Štedite energiju, gasite svjetla, televizor išume? janski poglavica napao kopljem. Također, u računalo kada ih ne koristite. Klima uređajŠume su pluća planeta, to već svi danas znamo. Amazoni nas je napao i tapir i jurio po džungli. upotrebljavajte kada je baš vruće, a i tadaOne skupljaju vodu i ispod njih nastaju izvori. Vrlo neugodan je bio i ugriz zmije otrvonice nemojte pretjerivati i ohladiti sobu do tempe­Da nema šuma na planinama, poslije svake kiše zbog kojeg je kolega izgubio prst, a umalo i rature hladnjaka. Koristite bicikl što više!došlo bi do velike poplave i bujica bi otplavila cijelu ruku. Lijepih iskustava bilo je na stotine...veliki dio plodne zemlje. jednostavno, boravak na ovakvim jedinstven- Amalija Ernečić, 5.c im mjestima je uvijek lijepo iskustvo.Koja šuma je na Vas ostavila poseban dojam? Svaki dan u tropima je lijep, to su tisuće mom-Objasnite zašto. enata koje je nemoguće iskazati. Najduža rijeka u Hrvatskoj 31 je Sava - 562 km.
  • 32. be Ševina pesma - za teEKO KUTAK Ševina pesma z klasja žotoga zvoni ino granje dok veter jo nese čez vrb oko i v nebo jo plavo diže vis prosi. kak da od sonca svetlost i toplino A onda jo na tenki oblak na čas spusti nek tam se njiše odozgor, nek nas razveseli. A onda jo i vu pole črlenoga maka plavoga raz lička spusti. mom splela Moja se misel s tom pes i z visoka tvoje joči išče. pod topolom Znam da me čekaš tam belom, je stišče. dok srce ti se od strepn Došla bom, došla Petra Štajdohar, 7.a skupa diše. jel i moje srce z tvojem Lea Blažeković, 6. b Baština Nikolina Sušilović, 7.a Kukčive črešnje Nabral sam črlenih Jelena Ogrinec, 7.a črešnji punu vedricu Pak sem odišel stricu Na trček smo si seli, I mislili: ve se bumo najeli. Čim sem prvu črešn ju razdrisnul, Mam sem vrisnul. Z črešnje me črv gle di Al ga bom pojel si mi sli. Meni se kukčive čre šnje duriju Kad vu njima črvi sp iju! 32 Iva Cahunek, 7.a Ivan Šimunić, 3.c
  • 33. Megla EKO KUTAK Tak je go sta, tak je me fka, bela kak mleko. Se posod je jega, sakam se zavleče vu sakaj zagledi. Nišče jo vloviti ne joči nam mre, zapira, nišče je se ne veseli . Ni ja jo n emam ra ni doma d, ni vu ško Najlepše le. je dok sei znaš toč dobro vid no kam id iš eš . Petra Štajdohar, 7.a Filip Šok e c, 8. a Trsje Pod bregom stojim v trsje gledim ja i sonce zlatno. A trsi mali kak vojska v red stali, se je kak slikarjevo platno. Čokoti od sonca nabrekli hudi vetri lozo slekli. Zrikavci zričijo, čvorci kričijo. Kak se to deti na jeno sliko, od čoveka datu i kak v tinto deti so to lepoto od Boga poslatu. Mihael Kramarić, 6.c Nikolina Sušilović, 7.a Petra Štajdohar, 7.a Foto grupa Zuuum postoji 6 godina, Viktor Gabaj, 7.a Fotografije Foto grupe Zuuum nagrađene na a voditeljica je Marija Zahar, 33 domaćim i međunarodnim natjecanjima. učiteljica u mirovini.
  • 34. AKTIVNOSTI STURČNIH SURADNIKA Etički KODeks učenika Vijeće učenika je nakon napornog rada i mnogo uloženog truda 28. listopada članak 5. našanje uje kulturno po 2010. donijelo jedan važan dokument - Etički kodeks učenika. Kao što se oček e i izvan škole. i, isto se očekuj U njemu su sadržane sve one vaše želje i potrebe koje imate i vizije o tome kakvu učenika u škol edstavljaju njem učenici pr školu želite. Svojim ponaša ti pristojni, olu; trebaju bi Cilj ovog važnog dokumenta je ostvariti bolje i kvalitetnije odnose među i sebe i svoju šk ugima te biti uz or žljivi prema dr učenicima, poboljšati odnos između učenika i učitelja, ostvariti sigurno i sretno odgovorni i pa ih škola. okuženje za vaš rast i razvoj. učenicima drug riti lijepo i s po nosom O svojoj šk oli trebaju govo Etički kodeks učenika govori o jednakosti i pravednosti među učenicima, odgo- m svjetlu. ljati u najbolje u skladu s vornom odnosu prema radu, sigurnom i ugodnom radu i boravku u školi. te ju predstav ebaju ponašati Na javnim mjestima se tr tu, kinu ili Predsjednici razreda, članovi Vijeća učenika, su vam tijekom ove školske godine šanja: u kazališ normama pristojnog pona t, isključiti čitali i predstavili ovaj dokument. Nakon čitanja svojim potpisom ste prihvatili zainteresiranos muzeju bi ti tihi, pokazati etička načela ponašanja u školi. u imovinu. ištavati gradsk Vijeće učenika će nastaviti raditi na ostvarenju zajedničkih ciljeva, a na svima mobitele; ne un ksa učenika) vama je da prihvatite njihov uloženi trud kako bismo se svi zajedno osjećali bolje (iz Etičkog kode i ugodnije u našoj školi. Otvoreni kišoBran Otvoreni kišobran je naziv za program prevencije ovisnosti u šestim razredima. Provodi se u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo. Program se u našoj školi provodi već četvrtu godinu zaredom. Učenici kroz četiri radionice upoznaju i podižu svijest o štetnosti alkohola i pušenja. Tijekom radionica uče i kako reći ne ovisnostima. Programom su obuhvaćeni i roditelji za koje je osmišljen roditeljski sastanak tijekom projekta. Na taj način su roditelji upoznati s onim što djeca rade u školi tijekom školske godine pa se i sami mogu uključiti u preventivni rad u obiteljskome domu. S radom započinjemo prigodno, u stu- denome, Mjesecu borbe protiv ovisnosti. Projekt je obuhvatio četiri radionice. Sve radionice su bile izuzetno dinamične i zabavne, ali i vrlo korisne. U radionici Upoznajmo se bolje cilj je bilo Ervin Rakić, 7.d međusobno bolje povezivanje i upoznavanje članova razrednog odjela, stjecanje povjerenja i voriti pritisku vršnjaka na uzimanje sredstava radionica, tako da se po rezultatima vidi jesu pozitivne atmosfere u razredu. ovisnosti. li učenici naučili nešto novo i promijenili svoje Pušenje i zdravlje je radionica u kojoj su učenici Važno je spomenuti i evaluaciju programa. navike. upoznali sve štetnosti pušenja. Posljednja Prije početka samih radionica, učenici su U evaluaciju su uključeni i roditelji koji radionica koja je bila održana je Kako reći NE u ispunili anketu o poznavanju štetnosti i vlas- ispunjavajući anketu daju svoje mišljenje o problematičnim situacijama. Tijekom radionice titim iskustvima u pušenju i pijenju alkohola. korisnosti programa i je li program potaknuo učenici su naučili na koji način mogu odgo- Istu takvu anketu ispunit će i poslije održanih da se o toj temi više razgovara u obitelji. 34 ETIKA - nauka o moralu
  • 35. CYBERBULLyNG - nasilje AKTIVNOSTI STURČNIH SURADNIKA preko elektroničkih medijaU našoj školi započeo je projekt pod nazivom aktivnosti vezanih uz taj pro-Cyberbulling. Nasilje preko interneta, u svijetu jekt. Učenik Matej Igrić (3.c) spoznato kao cyberbullying, opći je pojam za prezentacijom Od kolijevke pasvaku komunikacijsku aktivnost cyber teh- do groba naljepše je Internetnologijom koja se može smatrati štetnom kako doba te učenice Tia Poštaza pojedinca, tako i za opće dobro. (6.b) i Sonja Homar (5.c) saCilj ovog velikog projekta je educirati učenike svojom prezentacijom S drugei njihove roditelje o nasilju putem interneta i strane monitora sudjelovali sumobitela i mogućoj zaštiti te ispitati učenike o na natječaju na web stranicinjihovim iskustvima vezanima uz elektroničko Učitelji.hr. Obje prezent-nasilje. acije izabrane su među 25U posljednje vrijeme u našoj školi svjedoci smo najboljih učeničkih radovatome da se gotovo svi učenici služe internetom, osnovnih škola. Radionicada gotovo svi posjeduju mobitel, a neki od njih o zaštiti od nasilja putem Matej, Sonja, Tia i mentorice Đurđica Pošta i Melita Samoborecna mobitelu imaju pristup i internetu. Većina medija održana je na Vijećunaših učenika posjeduje facebook profil i njime učenika. Radionicu je održalase koristi svakodnevno. Često smo svjedoci socijalna pedagoginja Franka profesorica hrvatskog jezika Anita Ružman Branković.međusobnom vrijeđanju preko interneta. Ružić. Zanimljivu parlaonicu Kako bismo saznali stvarno stanje, proveli smo istraživanje u 5.,Osjećamo potrebu kontinuirano educirati na temu “Facebook - pred- 6. i 7. razredima. Anonimna anketa provedena u ožujku 2011.učenike, ali i njihove roditelje o opasnostima nost ili opasnost” u 8.raz- obuhvatila je 146 dječaka i 151 djevojčicu.na internetu. Do sada je provedeno nekoliko redima je održala Rekli smo NASilju NE! Svake školske godine u sklopu Zabrinjavajuće je da 16% učenika za te da Školskog prevetivnog programa računalom provodi više od 4h dnevno osmišljavamo aktivnosti za više im internet uglavnom služi za posjećivanje razrede koji se odnose na prevenciju stranica Facebooka i za igranje igrica. uvijek nasilja. Ove školske godine uključili Važno je napomenuti da 60% roditelja , no smo se u akciju policijske uprave zna što njegovo dijete radi na računalu Živim život bez nasilja. zabrinjav ajući je podatak da 6% roditelja to o loša Cilj akcije je bila senzibilizacija nikada ne zna. Čak 29% učenika je imal učenika da prepoznaju i prijave iskustva na internetu zbog kojih su se osjećali nasilje. Tijekom studenog 2010. neugodno i uznemireno. tu. socijalna pedagoginja Franka Ružić i Evo, dragi roditelji i učenici, internet je razrednici 6., 7. i 8. razreda Pruža bezb roj informacija i zanimljivih stvari, nama je svojim razrednim odjelima održali no svaka medalja ima dvije strane. Na njime. predavanja i radionice na tu temu. dan bez nasilja. Na bazenima su se družili s da naučimo kako se odgovorno služiti ećoj Učenici su na kraju dobili zadatak da nacrtaju učenicima drugih škola, natjecali i pritom su S aktivnostima ćemo nastaviti i u sljed kako zamišljaju život bez nasilja. Svi su bili se dobro zabavili. Najbržima su podijeljene školskoj godini. U nastavku vam nudimo etiti i uspješni, a najbolji radovi su poslani i na likovni diplome. Čestitamo svima! nekoliko web stranica koje možete posj natječaj. Završna akcija ove kampanje održana Nakon obrade podataka utvrđeno je da se SVI saznati nešto više o ovoj temi. je na bazenima Cerine. učenici znaju služiti računalom, da njih 97% Učenici naše škole su sudjelovali u raznim posjeduje računalo kod kuće, a njih 87% ima Franka Ružić, socijalna pedagoginja natjecateljskim igrama te tako i živjeli jedan internetsku vezu. Nagrada Luka Ritz je godišnja nagrada za učenike koja potiče toleranciju i 35 školu bez nasilja.
  • 36. U svijetu knjigeIZ ŠKOLSKE KNJIŽNICE U suradnji s Knjižnicom i čitaonicom “Fran Galović” proveli smo niz aktivnosti. Povodom Međunarodnog dana pismenosti 8. rujna u Koprivnici se već drugu godinu održava akcija javnog čitanja. Oko 300 učenika naše škole izmjenjivalo se i naglas čitalo ulomke ili pjesme iz omiljenih knjiga. Bilo je zanimljivo slušati učenike koji su čitali na tzv. Galovićevim točkama koje se nalaze u središtu grada (ispred knjižnice i kafića, u parku...). Prolaznici su zastajkivali i znatiželjno slušali mlade čitače. U Tjednu dobre knjige (14.-20. travnja 2011.) bili smo dio nacionalnog projekta, kulturne i marketinške manifestacije 7 GRADOVA ČITA 7 DANA (I NOĆI). koja je promicala čitanje. Sudjelovali smo u čitalačkoj štafati koja je putovala kroz sedam gradova: Pulu, Koprivnicu, Split, Osijek, Zadar, Varaždin i Zagreb. U svakom se gradu čitalo o putovanjima, bez prekida, naglas 24 sata. Povodom otvorenja Mjeseca hrvatske knjige održan je 15. listopada književni susret s redateljem Damirom Mađarićem koji je predstavio svoju knjigu Kako smo od bankrota spasili mamu i tatu. Na susretu su bili nazočni učenici 4. r. i s obzirom da su svi pročitali knjigu, lako su pratili izlaganje autora, a razgovor koji je uslijedio bio je zanimljiv. Andrija Slavić, učenik 4.a dobio je autorovu knjigu s posvetom jer je točno odgovorio na postavljeno pitanje. “Gdje Vi stanujete?” pitao je. “Ja bih Vas rado posjetio i još razgovarao o ovoj knjizi.” Autor se oduševljeno nasmijao i rekao mu svoju adresu. “Oni koji znaju čitati, 36 vide dvostruko.” Menandar
  • 37. IZ ŠKOLSKE KNJIŽNICE Uoči Svjetskog dana Roma 7. travnja u našoj je školi održana radionica pod nazivom Info Dan Roma. Učenici, članovi multimedijske skupine naše škole, zajedno s učenicima Romima izradili su mali hrvatsko-romski rječnik te tako dali zajednički doprinos obilježavanju tog dana. Drugi književni susret na kojem su sudjelovali učenici naše škole je bio upriličen 8. travnja povodom Svjetskog dana Roma. Bio je to susret s književnicom Sanjom Lovrenčić. Učenici Romi su se s veseljem pripremali za ovaj susret te su na internetu istraživali zanimljivosti o životu autorice. U školskoj knjižnici smo zajedno čitali priče iz njezine prve zbirke Esperel - grad malih čuda. Luca Matić, školska knjižničarka ... uči...U knjižnici se čita... ... istražuje... Durica - najčitanija knjiga. “Izgovoreno leti, a napisano ostaje.” 37 ... a ponekad se i jede. Latinska
  • 38. Razgovor s književnikom JADRANKOM BITENCOMIZ ŠKOLSKE KNJIŽNICE Leptirić shvatio da ne želim biti pilot, nego sam samo htio pobjeći od kuće. Studij me Koji su vam pisci uzor? književnosti, na koji sam kasnije krenuo, Moj uzor je Albert Camus zbog njegova načina zaista zanimao. pisanja, a ne zbog njegove filozofije. Kod njega Zapravo nikad ne znaš koji je to trenutak sam našao rečenice koje su kucale kao moje srce. kad čovjek postane pisac. Bio sam novinar, šest godina sam radio u Jeste li u djetinjstvu voljeli čitati knjige? Koja časopisu Polet. Predavao sam vam je bila najdraža? hrvatski u školi, radio u gradskoj Volio sam čitati Junake Pavlove ulice, Šegrta knjižnici, bio Hlapića… Nikad nisam volio čitati bajke jer voditelj Centra mi nisu bile dovoljno strašne. Kad sam došao za kulturu i doma, moj tata je bio puno strašniji od bilo obrazovanje. koje bajke, bilo koje vještice ili zmaja. Posljednja knjiga koju sam pročitao jest djelo Budući da ste se Frederica Beigbedera Ljubav traje tri godine. Jadranko Bitenc je rođen je u Vrhniki u često selili, koji vam je Sloveniji. U djetinjstvu se s obitelji mnogo selio grad bio najdraži? pa su živjeli u osunčanom Vodnjanu, svježem Svaki mi je grad u kojem sam živio lijep na ROMAN Twist na bazenu Gospiću, prekrasnoj Bregani, najdražem svoj način. Najdraže mjesto u kojem sam živio Zagrebu, uzbudljivom Mostaru i uspavanom i u koje ću se vjerojatno vratiti je Vodnjan. Iznenađeni smo naslovom, a onda i Ivanić Gradu. Diplomirao je komparativnu Posjetim ga barem jednom godišnje. sadržajem romana Twist na bazenu. Što Vas književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta je inspiriralo za naslov romana? u Zagrebu. Nakon studija je neko vrijeme radio Postoji jedna grupa čiji naziv u prijevodu znači kao novinar u Poletu, potom kao nastavnik STVARNOST ILI MAŠTA? twist na bazenu. Naslov sam imao prije nego u osnovnoj školi, kao knjižničar i kao voditelj što sam počeo pisati roman. Želio sam čitatelje Centra za kulturu otvorenog učilišta Ivanić Pročitali smo da ste ovaj roman napisali u 17 podsjetiti na šezdesete godine, vrijeme kada se Grad. Prvu knjigu, roman za odrasle Statist poslijepodneva. Nastaju li sve vaše knjige u plesao twist i vrijeme kada je spomenuti bazen objavio je 1983. Pvi roman za djecu, krimić tako kratkom vremenskom roku? još bio u funkciji. Da ste vi pisali roman, vi biste Lana - godina mačke, objavio je 1987. Nakon Ne, to je bilo nešto što se dogodilo samo ga vjerojatno nazvali hip hop na bazenu ili toga je uslijedilo još nekoliko romana za djecu: tada. Mislio sam da ću to ponoviti, ali nisam breakdance na bazenu. Ljeto na koljenima, Pyjama blues i Twist na uspio. Što sam stariji, to sam komotniji. Previše bazenu koji je uvršten na popis izborne lektire uživam u životu da bih se posvetio samo Je li glazba utjecala na Vaš život, a samim za 6. razred osnovne škole. Napisao je i dva pisanju. Budući da namjeravam živjeti 129 time i na Vaše pisanje? romana za mlade: Osmijeh nepopravljivog godina, nadam se da ću sve stići napisati. Uvijek volim slušati glazbu kad pišem. Dok optimista i Meko okidanje. pišem o lijepim temama, slušam živahnu Što vam daje inspiraciju za pisanje? glazbu, a dok pišem o ružnim temama, slušam Otvoren, pričljiv i duhovit gospodin Jadranko Inspiracija stalno stanuje u meni, kao leptirići tmurnu glazbu. Bitenc odvojio je nešto vremena i za nas. Evo što u trbuhu kad se zaljubim, no moji leptirići nam je rekao o sebi, svome djetinjstvu, prvim za pisanje stanuju u mojoj glavi. Kod samog Jeste li i Vi u djetinjstvu bili član nekog ljubavima, glazbi i o leptirićima u svojoj glavi. pisanja su mi važne dvije faze. “Podroom banda”? Prva faza je faza ležernog prikupljanja Ne, nisam čak znao ni svirati. podataka. Tada mogu ležati na plaži, voziti ŽIVOT auto, slušati glazbu, čitati... Druga faza je faza u U romanu spominjete Beatlese. Jeste li i Vi kojoj moram ozbiljno sjesti i pisati. generacija Beatlesa ili ste slušali drugačiju Kakvo je bilo Vaše djetinjstvo? Je li vrstu glazbe? književnost bio Vaš prvi izbor zanimanja? Volite li više pisati romane za djecu ili za Što se mene tiče, Beatlesi se još nisu raspali. Živio sam u jednoj nesretnoj, nesređenoj odrasle? Oni će za mnoge generacije vječno trajati jer obitelji. Tata je bio alkohličar, mama nesretno, Iako imam dosta godina, još se uvijek osjećam oni nisu bili samo glazba nego i stil života. nervozno biće. Htio sam pobjeći od kuće. kao klinac. Pokušao sam pisati za odrasle, ali Danas slušam i grupu Rolling Stones, Pink Zapravo, pobjegao sam u vojnu srednju školu nije išlo jer su oni jako ozbiljni, nisu djeca u duši Floyd, nekad se zateknem da slušam i i nakon toga krenuo na akademiju gdje sam kao što sam ja još uvijek. ozbiljnu glazbu. TWIST je društveni ples 38 parova, popularan 60-ih godina 20. st.
  • 39. IZ ŠKOLSKE KNJIŽNICEći u mojoj glavi U ovom romanu ste opisali Adin prvi poljubac. Kada ste se Vi prvi put poljubili? Kako je izgledao taj poljubac? Ne mogu se sjetiti kako je točno izgledao jer se dogodio prije pedesetak godina, ali znam koga sam poljubio. Bila je to Ljiljana koja je danas nastavnica u Bregani. Što biste poručili djeci koja su se našla u sličnoj životnoj situaciji? Ako si se rodio u nesređenoj obitelji, kao što je bila moja, moraš puno učiti, imati malo samopoštovanja i samopouzdanja i tada ti Jedino što ne volim su narodnjaci... U svim bajkama koje sam čitala, maćehe su nitko ne može ništa. Nemate pravo sličiti na zle, a bake dobre. Zašto ste u ovom romanu svoje roditelje. U kakvim ste odnosima sa svojim ocem zamijenili njihove osobine? danas? Zato što je moja baka u stvarnosti bila zločesta. Moj otac je odavno umro. Svim alkoholičarima Svaka vještica iz svake bajke je mene uvijek Katarina Šimunić, 6.c prije ili kasnije stradaju unutarnji organi -jetra, podsjećala na moju baku Matildu. Foto: Veronika Lojan, 6.c gušterača... Žao mi je što nikada nije shvatio da je to bio pogrešan put za njega, a samim time i za obitelj. Otac je u romanu često fizički kažnjavao svoju djecu. Mislite li i Vi da je “ batina izašla iz raja”? Kakav ste Vi otac svojoj djeci? Budući da je moj otac prema meni bio izuzetno strog, ja sam odlučio biti blag otac. No shvatio sam da djeci ne možeš vječito biti samo prijatelj, moraš biti i autoritet. Ako budem imao još djece, mislim da ću biti stroži roditelj. Ado, lik iz romana, živi u teškim uvjetima no ipak je savršeni učenik. Što biste poručili djeci koja žive u neimaštini, a trude se učiti i biti najbolji? Meni su školske obaveze bile način da zaboravim ono što mi se događalo kod kuće. Doma sam morao biti manji od makova zrna, živio sam u vječnome strahu, ali to me nije sprječavalo da se u školi družim s prijateljima, razgovaram, smijem se, da u školi blistam. THE BEATLES - John Lennon, Paul 39 McCartney, Ringo Starr i George Harrison.
  • 40. PŠ Reka i PŠ JagnjedovecPODRUČNE ŠKOLE Šale, trice, zvrndalice Poznata spisateljica Jadranka Čunčić-Bandov posjetila je 18. travnja učenike Područne škole Reka i Područne škole Jagnjedovec. Učenici su zajedno sa svojim učiteljicama pogledali njezinu lutkarsku predstavu Šale, trice, zvrndalice koju je ona sama izvela. Jadranka Čunčić-Bandov piše lutkarske igrokaze. Šale, trice, zvrndalice najnovija je zbirka kratkih igrokaza i pjesama. Kao kazališna umjetnica lutki daje glas, oblikuje njezin karakter, izvodi lutkarske predstave, a sklad njenih igrokaza i lutke stvara jedinstven umjetnički doživljaj. Učenici su imali priliku uživati u dosjetkama njezinih igrokaza, lutkama izrađenim iz najrazličitijih materijala. U igrokazima su se pojavili i sami učenici koji su se iskazali kao vrsni glumci. Nakon lutkarske predstave popričali smo s našom gošćom te se zajedno fotografirali. Učenici PŠ Reka foto: Dora Valent, učiteljica RN Slon i bubamara Paun, ovnovi i psići... su oživjeli... 40 Oduševljenje!
  • 41. PODRUČNE ŠKOLEU životu mi mnogo znači...U životu mi mnogo znači što idemu školu jer sam u školi naučila čitati,pisati, slušati... U životu mi mnogoznači moja mama zato što stalnokuha, posprema i brine se za menekad sam bolesna. Poljubi me svakojutro nakon buđenja i svaku večerprije spavanja. Često me zagrli i kažemi: Volim te! Puno mi znači i tatajer uvijek rješava probleme koji memuče. Mnogo mi znače baka i djedjer mi uvijek kupuju što želim. Uživotu mi mnogo znače braco i sekajer nisam sama i imam se s kim igrati.Tu je i moja teta koja me vodi gdjegod poželim. Evo, to meni u životumnogo znači! Magdalena Glavica, 2.r. PŠ Reka Nikolina Jerković, 3. r. PŠ Reka Emanuel Frankol i Ivan Praskač, 1.r. PŠ Jagnjedovec Jesen u Reki Ptice selice odlaze na jug, Zrelih plodova puna je zdjela, dan više nije kao ljeti dug. majčica će složiti ukusna jela. Hladno je i kiša pada, Žutog lišća prepuna je cesta, ali moje selo ljepše je od grada. od moje Reke nema ljepšeg mjesta! Luka Nikolić, 3. r. PŠ Reka Viliam Kolar, 4.r. PŠ Reka Najstarije kazalište u Hrvatskoj 41 nalazi se na otoku Hvaru.
  • 42. DjevoU SVIJETU GLAZBE Ušla si među devet najboljih u showu Glazba je sastavni dio mene i upravo me ona škole. Školski dani su mi zbog toga ostali u jako Hrvatska traži zvijezdu. Kako se zbog toga godinama gradila kao osobu. Ne sjećam se lijepom sjećanju. osjećaš? kada me počela interesirati, ali vjerojatno još u Nisam očekivala ovakav uspjeh, prijavila sam maminom trbuhu. Pjevati sam počela u crkvi s S kime si se najviše sprijateljila u showu? Što se na HTZ da vidim gdje sam. Smatram da je to 5 godina kada sam imala i svoj prvi solo nastup. misliš o ostalim kandidatima? ogroman uspjeh i za mene velika stepenica u Zanimanje za glazbu se nastavilo i u osnovnoj Uvijek je teško nekoga izdvojiti jer mi je svaki glazbenom svijetu. školi. Posebno sam zahvalna nastavniku od njih na neki način prirastao srcu. Svi su oni glazbene kulture Zdenku Vujasinoviću koji izgrađeni karakteri. No, moram priznati da Što za tebe znači glazba? Jesu li te tvoji je od početka prepoznao moj talent i uvijek sam se najviše družila s Kristianom Maroltom glazbeni počeci doveli do showa Hrvatska mi pružao priliku da zapjevam. Često sam i Goranom Kosom. Gorana sam kroz cijelu traži zvijezdu? nastupala i na priredbama povodom dana srednju školu znala slušati kako svira i pjeva U ritmu muzike za ples HNK u Zagrebu 42 otvoren je 1895.
  • 43. ojčica iz ormara U SVIJETU GLAZBEna ulici i nikad nisam mislila da će nas upravo u showu. Sjećaš li se neke anegdote iz i kulturne antropologije. Hrvatski jezik meshow Hrvatska traži zvijezdu spojiti. osnovne škole? počeo jako zanimati u 4. razredu jer sam imala U prvom razredu osnovne škole tukla sam profesoricu koja ga je odlično predavala i čijaA ostali... dečke iz osmog razreda. To mi je bila glavna sam predavanja upijala kao spužva. Mislim daSvi poznanici me pitaju za Maju Bajamić. zanimacija. je ona zaslužna što danas studiram hrvatskiTelevizija ju je krivo prikazala. Ona je jedna Imam još jednu zanimljivu anegdotu. Mislim jezik. A glazbena akademija... primaju jednuod najsimpatičnijih osoba koje sam ikada da sam bila 7. razred osnovne i bio je Prvi april. flautisticu na prvu godinu tako da nisam niupoznala i iznimno je talentirana. Svaki od Moji dragi prijatelji iz razreda su me nagovorili probala. Isto tako, šanse za zaposlenje su jakonjih je poseban na svoj način i sretna sam što da se nastavnici iz povijesti male. Iako znam da će mi uvijek biti žao što nesam dobila priliku upoznati takve studiram nešto što ima veze s glazbom.prekrasne ljude. Ona je Koprivničanka koja je sve osvo - Kojim poslom bi se željela baviti nakonPrepoznatljiva si po svom stilu. jila svojim glasom i neobičnim stilom. studija?Kako bi ga opisala? Biti među 9 najboljih od pet tisuća Kod mene se nikad ne zna. Znam da bih htjelaHm... Teško je opisati moj stil. kandidata u showu Hrvatska traži zvi- raditi nešto gdje ću imati prilike puno putovati.Uglavnom se oblačim prema jezdu bio je dovoljan razlog za razgovo rraspoloženju. Moje kombinacije se iz s Romanom Pavliša. Čime ti je ispunjeno slobodno vrijeme?dana u dan mijenjaju. Jedan dan sam U slobodno vrijeme sviram flautu, pjevam, trčim okou šarenome, drugi dan sam potpuno Jaruna, družim se s ljudima, pjevam u zborovima,jednostavna. Jedan dan imam crtam, slikam, fotografiram, pišem, čitam, kreiram,ljubičastu kosu, drugi dan plavu. Stil gradim još sakrijem u ormar i iskočim usred sata. Počeo je vježbam jogu. Vikendima sam u crkvi.od 6. razreda i još ga uvijek ne znam opisati. sat, a ja sam slušajući, osjetila da nastavnica nije dobre volje jer su dečki napravili neku glupost. Koliko ti zapravo znači vjera?Kako drugi doživljavaju tvoj stil? Smeta li ti Na kraju sata sva sretna sam izašla iz Mislim da sam zbog vjere u životu i uspjela onousporedba s Lady Gagom? ormara i viknula: “Prvi april, nastavnice!”. Nisam što nisam ni mogla sanjati. Puno mi znači.Mislim da su se ljudi naviknuli na mene, dobila pozitivnu reakciju. To je sve što ću reći.osobito u Koprivnici. Usporedba s Lady Gagom Jedna me nastavnica, koja je sve to čula, još Osjećaš li se kao zvijezda? Tko ili što je zami je izrazito iritantna. Jako ju cijenim i volim, uvijek naziva Djevojčicom iz ormara. tebe zvijezda?ali kada si drugačiji poistovjećuju te s njom. Da Ne osjećam se kao zvijezda zbog ove brze slavenije postala planetarno popularna, s kime bi Studentica si prve godine na Filozofskom koja me pogodila. Za mene su zvijezde ličnostime onda uspoređivali? fakultetu, odsjek kroatistika. Kako to da si koje su prošle mukotrpan put da bi uspjele. Tu odlučila studirati hrvatski jezik, a ne upisati stoje godine i godine uloženog truda, rada iSretni smo i ponosni što je netko iz glazbenu akademiju? ambicije.Koprivnice i naše škole dogurao tako visoko Da, studentica sam kroatistike, etnologije Sara Jindra, 8.dNema djevojčice koja ne sanja o tome kakoće postati balerina. Zahvaljujući tome što uKoprivnici postoji Plesna skupina Ola-la, sanje svake djevojčice, koja voli ples, ostvariv.Plesnu skupinu osnovala je i vodi 9 godinaOlga Vilić, majstorica baleta, diplomiranapedagoginja plesa i koreografkinja koju jeiz daleke Rusije u Koprivnicu dovela ljubav.Više ne razmišlja o karijeri balerine, nego sepronalazi u radu s djecom.Uspjesi su rezultat našeg truda i rada. Trigrupe formirne prema uzrastu, sastajuse i vrijedno treniraju tri puta tjedno.Voditeljica nas korak po korak uvodiu novi ples, ali treba nam mnogoponavljanja da bi ples izgledao usklađenoi savršeno. U našim koreografijamamožete prepoznati različite plesove:jazz, suvremeni ples, klasični hip-hop, Plesna skupina Ola-la postiže vrhunske rezultate. Gostovali smo u Đurđevcu, Puli, Zagrebu,hip-hop, house dance, tango... Sloveniji, Makedoniji... Nakon uspjeha u Puli, zaslužili smo nastup u Hrvatskom narodnomSvaki novi ples za nas je novi izazov u kazalištu u Zagrebu. Koliko smo dobri i prepoznatljivi, govori i podatak da smo bez prijavekojem beskrajno uživamo. Pridružite pozvani u emisiju Super Talent Hrvatska.nam se! Veronika Lojan, 6.c STIL je način izražavanja. 43
  • 44. Promocija škole i košarkeSPORT Mala školska LIGA Lerovita Mala školska liga, sportski i medijski događaj, predstavio se i u našem gradu, a naša škola je bila domaćin. Voditelj projekta Marko Bebar istaknuo je i želju da se ovim projektom potiče razvoj, popularizacija i promocija košarkaškog sporta mladih. Središnji događaj je košarkaški dvoboj dviju koprivničkih osnovnih škola Antuna Nemčića Gostovinskog i Braće Radić u našoj novoj lijepoj sportskoj dvorani. Iako smo izgubili s košem razlike, zabavili smo se i uživali u sportskom susretu. Sportski događaj bio je i prilika da se u sjajnoj polusatnoj emisiji Malea školska liga predstavi škola i grad. S ponosom smo predstavili naše grupe i učenike koji postižu zapažene uspjehe na natjecanjima: novinarska, filmska i eko skupina, Domaći igrači glazbenici, literati, plesači... Lea Buljan, 7.c Foto: Viktor Gabaj, 7.a Utakmica Eko skupina Predstavnice sportaša Na OI u Barceloni 1992. hrvatska 44 košarkaška reprezentacija osvojila je srebrnu medalju. Predstavnici škole
  • 45. U zdravom tijelu zdrav duh SPORTSportski uspjesiRUKOMET STOLNI TENISŽupanijsko natjecanje: Sara Stanić, 5.b, Lara Šaško, 5.d, Iva Papac, 6.b, Učenice Veronika Lojan, Katarina Šimunić, Paula Filjar, 6.c su osvojileAna Benotić, Stella Telic, 6.d, Kristina Peharda, 7.b, Annabell Telic, 2. mjesto, a učenici Matija Stambolija, Vedran Hraščanec, 6.b, Ivan8.b Mirna Dukić, 8.c, Karla Sabolić, 8.a, Lucija Kvakarić, Iva Polančec, Kovač, 6.c 3.mjesto na Međuopćinskom natjecanju.Neva Svetec, Ena Zagorščak, Ana-Marija Maljak, 8.d - 2. mjesto ODBOJKA Na Međuopćinskom natjecanju učenice Eva Šutalo, Iva Papac, 6.b, Manuela Bekčec, 6.d, Dora Mršić, 7.c, Nina Rogoz, Lara Valentić, 7.d, Ana-Marija Šerbetar, 8.a, Mirna Dukić, 8.c su osvojile 2. mjesto. BADMINTON Na Županijskom natjecanju učenice Sara Jindra, Anja Filjar, Anamarija Meštrić, 8.d su osvojile 2. mjesto.CROSSUčenice Ana-Marija Maljak, 8.d, Valentina Gregurek, Eva Šutalo, 6.b,Daria Lubina i Kristina Lubina, 7.e su na Međuopćinskom natjecanjuosvojile 2. mjesto kao i učeniciSanjin Đurašević, 6.b, Tomica Balaško i David Milaković, 8.eUTRKA GRADA KOPRIVNICENa Utrci grada Koprivnice ekipno smo osvojili 2. mjesto. Najbolji rezultatostvario je Bruno Bogojević, 6.a koji je osvojio 2. mjesto. KOŠARKA Na Međuopćinskom natjecanju učenici Josip Puc, 6.a, Trpimir Kovačić,FUTSAL (MALI NOGOMET) Vedran Hraščanec, Tvrtko Jukić, 6.b, Kristijan Savka, 6.d, Karlo Franjo, 7.a, Ivan Bijelić, Karlo Radmanić, 8.a, Zvonimir Šarlija, 8.c,Međuopćinsko natjecanje: Bruno Bogojević, 6.a, Sanjin Đurašević, Matija Kozulić, Domagoj Brkić, Dominik Emeršić, 8.d su osvojili6.b, Mihael Besten, 6.d, Alen Fodor, 7.b, Ivan Sajko, 7.d, Josip 4.mjesto kao i učenice Doris Hegedušić, 4.c, Darija Relja-Podhraški,Ivančan, 8.a, Filip Šokec, 8.a, Zvonimir Baranašić, M.Bernard Kolarić, 5.b, Izabela Hegedušić, Karolina-Antonija Šipek, 7.b, Marija Novak,Zvonimir Šarlija, Karlo Šepec, 8.c, David Milaković, 8.e - 5. mjesto Irena Harmadi, 7.c, Kristina Harmadi, Martina Bukvić, 8.a, Ana- Marija Maljak, Iva Polančec, Ena Zagorščak, 8.d.PLIVANJE ATLETIKAUčenici Filip Pavunc, 8.a, Leo Šestak, 7.e, Luka Ostriž, EmanuelŠvenda, 7.c, Luka Bogadi, Lučano Perić, Daniel Rožmarić, 6.c, Šimun Na Međuopćinskog natjecanju učenice Dora Ormuš, Eva Šutalo, 6.b,Golčić, 5.d su na Županijskom natjecanju osvojili 2. mjesto dok su Stella Telic, 6.d, Valentina Hajduković, Marija Novak, 7.c, Dariaučenice Jelena Ogrinec, Mate Čelik, 7.a, Helena Ketiš, 7.c, Lara Vučić, Lubina, Kristina Lubina, 7.e, Karla Sabolić, 8.a, Ana-Marija Maljak,7.d, Lea Blažeković, 6.b, Lea Bojanović, 6.c, Stella Lončarić, Maja 8.d su osvojile 2. mjesto.Gregor, 5.c osvojile 1. mjesto. Rukometašice RK Podravke su 1996. godine bile europske 45 prvakinje.
  • 46. OŠ Antun Nemčić Gostovinski domaćin Lino Višebojca Budi najboljiSPORT Lino višebojac zajednički je projekt Sportskih novosti i Podravke pokrenut radi poticanja sporta i sportskih navika kod učenika osnovnih škola. Idejni začetnik i glavni organizator ovog velikog sportskog događaja naš je proslavljeni nogometaš Zvonimir Boban. Sportsko natjecanje Lino višebojac održalo se u našoj novoj sportskoj dvorani 5. studenog 2010. Posebni gosti ovog velikog sportskog događaja za našu školu bili su Vlado Šola, golman zlatne generacije hrvatskih rukometaša, Ana-Marija Čelan, naša uspješna karatistica i Sandro Frankol, koprivnički perspektivni hrvač. Najveće iznenađenje izazvao je mladi koprivnički pjevač Vilibald Kovač koji je izveo himnu Line Višebojca. Prije samog početka natjecanja publika je mogla uživati u kratkom programu koji su pripremili učenici naše škole. Natjecali su se učenici petih, šestih, sedmih i osmih razreda, a u revijalnome dijelu sudjelovali su i učenici nižih razreda koji su pokazali tko je najbrži u trčanju, najprecizniji u izvođenju slobodnih udaraca na gol i pogađanju košarkaškog obruča, najsnažniji u potezanju užeta i tko može najdalje skočiti u dalj. Navijači su vatreno bodrili svoje favorite. Bilo je uzbudljivo do samoga kraja, a pobjedu i pehar odnijeli su rukometašica Iva Papac (6. b) i hrvač Filip Vusić (7. b). Sara Jindra, 8.d Foto: Viktor Gabaj, 7.a Povlačenje užeta Vili i Lino 46 Tko je najbrži?
  • 47. i od najboljih IZJAVE POBJEDNIKA: SPORT Filip Vusić Natjecanje je bilo uzbudljivo i sve bih ponovio. Bio sam ponosan i zadovoljan ostvarenim uspjehom. Iva Papac Bilo je vrlo napeto. Nismo do samoga kraja znali tko će pobijediti. Svi smo se jako trudili. Himnu Line Višebojca BUDI NAJBOLJI OD NAJBOLJIH 47 ici! Pobjedn pjeva Vilibald Kovač.
  • 48. SPORT Na literarni natječaj Svijet po mom u sklopu sportskog natjecanja Lino višebojac pristiglo je mnogo izvrsnih radova učenika naše škole. Najbolji sastavak na tu temu napisala je učenica 6. b razreda Latica Ilić koja je osvojila i 1. mjesto na finalnom natjecanju. Svijet po mom kraljicom u Buckinghamskoj palači uz šalicu čaja. Da se mene pita, a ne pita me se, svijet Na satu hrvatskog bismo čitali ljubavne bi bio sasvim drugačiji. romane jedući slasne zalogajčiće i pijući sokiće. Ukinuli bismo padeže, zamjenice, promjenjive i Prvo bi mi školska torba bila dvostruko lakša. nepromjenjive vrste riječi. Baš bi nas bilo briga Moje ime je L-a-t-i-c-a. Ja sam mala, krhka, za metafore i usporedbe. Najvažnije bi bilo da tanka, vitka, lomljiva, a torba mi je ogromna, glavni junak na kraju romana poljubi glavnu teška, preteška. Osim toga, puna je briga, junakinju. problema, zadaća i obveza. Budući da bi takav oblik nastave utjecao na Razlomci razlomljeni do najsitnijih djelića, našu liniju, poslije svakog sata hrvatskog jezika strpani u zagrade, pa hajde djeco, zbrojite ih, imali bismo sat tjelesnog odgoja. Ali, obazrivo oduzmite, pomnožite i podijelite. U svijetu po molim, upravo smo jeli! mom bili bi samo cijeli brojevi, a ne nekakve Na satu glazbenog nedostaje nam omiljena krhotine s kojima se moraš mučiti i na kraju pop grupa. Možda bismo koji put mogli imati opet dobiješ sve razlomljeno. i gostovanje glazbenika u razredu. Ako bi se u U svijetu po mom priroda bi se učila šećući se, ostalim razredima bunili zbog buke, glazbeni bi igrajući se, trčeći, kupajući se. Svaki sat prirode se mogao održavati u disku. bio bi piknik na travi, izlet u šumu, ekskurzija na Kada ovaj sastavak vidi moj tata - bit će svašta. more ili planinarenje u gorje. Svijet sigurno neće biti po mom. Povijest bi se učila u muzeju. Malo bi se Šteta. skoknulo do Rima, malo do Grčke i natrag. Bizant bi izbacili iz programa. Dosadan je. Latica Ilić, 6.b Za nastavu geografije škola bi imala privatni avion da se svi kontinenti mogu pogledati iz zraka. Poslije sata likovnog svi bismo postali slavni umjetnici. Naša djela krasila bi najpoznatije svjetske izložbe, a neka bi trajno ostala u Louvreu. Na satu tehničkog igrali bismo računalne igrice i tako razvijali naše informatičke vještine. Engleski bi se učio u Engleskoj, a ne iz rječnika i bilježnice. Ne bi bilo gramatike i transkripcije. Cijeli razred bi odletio u London i ne bi se vratio dok god svi ne bi spikali perfect english. Usput bismo razgledali i The Tower of London i krunske dragulje, Oxford Street, Trafalgar Square i Big Ben. Provozali bismo se Temzom i prije povratka kzući čavrljali bismo s engleskom IMENA INSPIRIRANA CVIJEĆEM: 48 Đurđica, Biljana, Ljubica, Ivančica, Ljiljana, Ružica, Narcisa, Iris...
  • 49. SPORTMedvjedić Lino doveo nam je ove godine u goste Koprivničanca Sandra Frankola koji jedržavni prvak u hrvanju i 5. u Europi te Ana-Mariju Čelan, srebrnu sa svjetskog karateprvenstva. Imali smo čast porazgovarati s njima.Slijedite svoje snove ANA-MARIJA ČELANSANDRO FRANKOL SPORTSKI POČETCIPočeo sam prije desetak godina kada je brat krenuo na hrvanje pa Počela sam s 4 godine, što znači da već 19 godina treniram karate.je i mene zarazio tim sportom. I tata se bavio hrvanjem , a sada radi Prvo sam naučila hodati, zatim trčati, a onda sam se zaljubila u ka-u Hrvačkom klubu. Jednog dana otišao sam pogledati kako to sve rate. Prva natjecanja su počela kad sam imala 7 godina. Tata Stjepanizgleda i tako je sve i počelo. je ujedno i moj trener. MOJ SPORTHRVANJE: Treniram dva puta na dan po dva sata, a trener mi je KARATE: Za velika natjecanja se pripremamo od 4 do 5 mjeseci. Za Vedran Božeković. Hrvanje nije grub sport, iako tako izgleda. Ozljede ovo Svjetsko prvenstvo smo se pripremali 4, a za Europsko 5 mjeseci. uopćenisu česte. U svojoj desetogodišnjoj karijeri nikada nisam imao Opuštanja nema. Godišnje imamo 14 dana odmora, ali i to je aktivan neku ozljedu. odmor. Ako kvalitetno trenirate, ozljeda nema, ali u sportu je sve moguće. NATJECANJA, USPJESI... Natjecanja su dva puta mjesečno, a kada je sezona svaki vikend. Prije natjecanja imam laganu pozitivnu tremu, veliko uzbuđenje, ali Imam tremu, malo me strah, ali se dobro pripremim i onda je super. na kraju još veće zadovoljstvo. Pamtim svoju prvu medalju, bilo je to Protivnika nikada ne smiješ podcijeniti. Doživljavam ga kao sebe. Sva- 2005. godine, Kadetsko prvenstvo svijeta u Cipru. Pamtim i Europsko koga tko ide sa mnom u ring smatram jednakim sebi. Svi mukotrpno prvenstvo u Zagrebu koje se održalo prošle godine. No, svaka medal- treniramo i zato moramo cijeniti jedni druge. ja je posebna sama po sebi i posebno uloženome trudu. Protivnike Natjecanje koje mi je posebno ostalo u sjećanju je Europsko doživljavam kao suparnike, ali uvijek želim pobijediti pošteno. Sve prvenstvo 2010. Borio sam se za treće mjesto, ali sam na kraju bio tehnike su kontrolirane i pažljive da ne bi došlo do ozljeda. Cilj mi je peti. Neopisiva sreća je moći stati pred veliku publiku i boriti se za pobijediti i postići dobre rezultate. Posebno pamtim posljednje Svjet- treće mjesto. Nažalost, izgubio sam, ali to mi je jedna od najdražih sko prvenstvo kada smo pobijedile Turkinje u ekipnim mečevima 3:0 uspomena. na prve dvije ploče. To mi je najljepši doživljaj. Stala sam na postolje pred cijelim svijetom i ponosno dignula hrvatsku zastavu. PLANOVI ZA BUDUĆNOST Pripremam se za europsko i svjetsko prvenstvo, a velika mi je želja Želim još nekoliko puta stati na europsko postolje, nastaviti kao sudjelovati na Olimpijskim igrama 2016. Želio bih žavršiti trenersku trener podučavati djecu vještinama karatea. Ostat ću u sportu. To školu i svoje iskustvo prenjeti na mlađe, a kada završim sportsku je moj život i to volim. Trenutno studiram na Višoj školi za trenera karijeru, nastaviti obiteljski posao. karatea. Još malo pa gotovo! PORUKA MLADIMA Mladi bi se trebali baviti sportom, a ne sjediti kod kuće za računalom. Trebate biti uporni i ne odustajati kad naiđete na neku prepreku! Trebali bi se baviti nekim sportom i biti vani, u prirodi. Trebali Trenirajte, trudite se i sigurno ćete uspjeti! bi pratiti svoje snove i baviti se onime što ih veseli. Moja poruka mladima je da budu uporni i da ne odustaju od svojih snova!Dora Vrtiprah, 7.c Ella Ban, 7.c HRVANJE - jedan od najstarijih sportova uopće, potječe još iz 49 doba stare Grčke.
  • 50. MLADOST - LUDOST Jeste li znali? i. Navodnici služe za... navodnjavanje riječ Trepavice služe za namigivanje. Daltonizam je... vjerovanje u nešto. a Na početku svakog računalnog program se nalazi uzglavlje. š. Čovjek koji piše komedije je komedija u Rapalski ugovor je potpisan u Italiji u grad Marseilleu! : U hrvatskome jeziku postoje tri narječja štokavsko, kajk avsko i čajkavsko. Najsjevernija pokrajina u Hrvatskoj je Međugorje. zmi. Riječi iz turskog jezika se zovu šeheradi Vrste rima su: parna, isprekidana, Lina i Lino pogrbljena... Stručnjaci koji predviđaju vrijeme su arheolozi. Cure našle bodyguarda Učenički biseri se! Kriminalci, čuvajte Nastavnik: Što je sila? Učenik: Dok moraš na WC. Učenik: Kako nazivamo onaj prekrasni ljubičasti cvijet? Učenica: To je šafran. Učenik: Šafran? Pa, nije li šafran riba?! Nastavnik: Jeste li čuli za genteski inženjering? Učenici: Jesmo, to su inženjeri koji se prenose genima. r: Objašnjavajući pojam antologije učenik je pronašao svoj primje Čajna je antologijska salama gospodina Gavrilovića. Nastavnica: Koje vjerske sekte poznaješ? Učenik: Pa... Hare Kristuš na primjer. se Nastavnica: U kajkavskome narječju postoje dva suglasnika koja stavljaju ispred riječi koje započinju samog lasnicima. To su suglasnici Ooo soleee mioo j i v. Kako će na kajkavskome narječju glasiti riječ oko? Učenik: Joko! Najpoznatiji karnevali na Nastavnica: A kako će glasiti riječ uho? 50 svijetu su u Rijeci, Samoboru, Veneciji i Rio de Janeiru. Učenik: Juho!
  • 51. MLADOST - LUDOST Nastavnički biseri Nakon nekoliko minuta brbljanja, nastavnica upozorava dečke: “Prestanite proizvoditi šišmiševske zvukove!” Nastavnik: Prepišite si ovu bilježnicu u rečenicu. Nastavnica iznervirana prepisivanjem i došaptavanjem učenika za vrijeme ispita znanja vikne: “Sad je dosta! Tišina! Koji su gotovi, žmirite i glave na pod!” Ti brbljaš od zvona do zvona. Pisat ćete nenajavljeni test u petak! Znam da je zvonilo, ali nije zvonilo. led Liječnički preg lin Charlie Chap Maskirani vlakić 2Maskirani vlak ić 1 CHARLIE CHAPLIN - najveća zvijezda nijemog filma. 51
  • 52. Obična kockavica(Fritillaria meleagris)