• Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Be the first to comment
    Be the first to like this
No Downloads

Views

Total Views
280
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
0

Actions

Shares
Downloads
1
Comments
0
Likes
0

Embeds 0

No embeds

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
    No notes for slide

Transcript

  • 1. LIST UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE ANTE STARČEVIĆ, LEPOGLAVA CIJENA 15 knGODINA IX BROJ 9 VELJAČA 2014. Tema broja Slobodno vrijeme - - Benčina Kristina Bratković Sara Breški Martin Dubovečak Alen Dubovečak Lana Gunek Laura Hehet Nikolina Hodalj Marija Hranj Patrik Jagarinec Tin Jakop Matija Ježek Elena Keder Silvija Keder Zrinka Kolenko Zvonimir Kuča Sandra Ledinščak David Malčić Bruno Mežnarić Ana Murić David Pečatnik Marko Picek Denis Sambolec Jurica Štefičar David Zbodulja Silvio Učiteljica: Martina Putanec Bogadi Mario Culjak Karlo Čretni Ana-Maria Čretni Petra Hojsak Ena Hojsak Tea Husnjak Petar Huten Perica Jakopović Gabriel Juriša Izidora Končevski Monika Kušenić Marko Makar Dominik Medved Dajana Očuršćak Tomislav Pašalić Marijan Pečevski Marija-Jelena Škalac Marko Špac Antonio Štefanek Laura Štefanek Paula Štefičar Darko Tvarog Jan Zver Marija Učiteljica: Mirjana Vusić RAZRED8B. RAZRED8A. - - Osmaši
  • 2. Dragi čitatelji, pozdravljam vas s novim brojem „Koraka“. Uz mnogo truda i rada, uspješno smo za- vršili još jedan broj zanimljivih priloga, za- bavnih stranica, intervjua i čanaka u želji da vas obavijestimo o svim događajima koji su nas zatekli ove školske godine. Matura- lac, škola u prirodi, sport, kućni ljubimci i razni uspjesi učenika na županijskim i dr- žavnim razinama, krase samo neke od stra- nica. Zanimalo nas je kako provodite svoje slobodno vrijeme, gdje ste sve putovali, kako se snima film i crta strip. Nismo zabo- ravili ni prošlogodišnje događaje, učenike generacije, učenike koji su bili uspješni na državnim natjecanjima i njihove mentore. I u ovom broju nezaobilazan je modni kutak i glazbena stranica kao i fotografije prvih i osmih razreda. Nadam se da će svatko pro- naći temu za sebe. Vaša urednica Sara Koraci - list učenika OŠ Ante Starčevića, Lepoglava Broj 9., veljače 2014. IZDAVAČ OŠ Ante Starčevića Hrvatskih pavlina 42, 42250 Lepoglava tel/faks: 042 791 095 e-mail:os-ante.starcevica@vz.t-com.hr ZA IZDAVAČA Ratko Tomić, ravnatelj Glavna urednica Sara Bratković, 8. a Zamjenice glavne urednice Paula Štefanek, 8. b i Ana Mežnarić, 8. a Odgovorna urednica i voditeljica novinara Mirjana Vusić Lektura Ivana Vrček, voditeljica novinara Uredništvo Tihana Beličić, Nikol Botković, Laura Botković, Brigita Balaško, Barbara Gal, Adriana Galić, Arijana Horvat, Lana Kralj, Monika Končevski, Sandra Kuča, Iva Kostanjevec, Lea Koščec, Lucija Lazar, Elizabeth Marković, Dajana Meved, Mihaela Špiljak, Laura Štefanek, Marija Zver, Tara Žulić Odabir likovnih radova Davor Petak Učitelji suradnici Branka Kuča, Irena Premuž, Ivana Sekulić, Mihaela Grd, Vesna Gal, Nevenka Harjač Fotografije učitelji i učenici novinarske grupe Grafički urednici učenici novinarske grupe i voditeljice Tisak Alfa d.d. za izdavačke, grafičke i trgovačke poslove, Zagreb, Nova Ves 23a Naklada 200 primjeraka 2 - Barlek, Luka Barlek, Žan Berlić, Petar Bistrović, Ivan Bistrović, Matea Breški, Leona Breški, Lucia Čretni, Darian Dubovečak, Rea Ficko, Fran Gal, Katarina Gal, Mia Hehet, Filip Kolenko, Patrik Kramarić, Armond Kuća, Jan Liverić, Ivan Lončar, Lana Novačić, Vanesa Novak, Lovro Novosel, Laura Uršanić, Dora Zbodulja, Borna Zver, Lucija Zver, Luka Županić, Ela Učiteljica: Dragica Bajsić - Bistrović, Ivan (Marijan) Bogadi, Matea Borlinić, Maja Borlinić, Sven Botković, Dorotea Botković, Ivan Čretni, Sara Držaić, Karolina Funda, David Galinec, Dario Grabar, Leona Horvat, Alen Krleža, Matej Kučar, Fran Kušter, Eni Malčić, Marko Pašalić, Mihael Pašalić, Mihaela Ribić, Dunja Sever, Vanessa Slivar, Roberto Šipuš, Valentino Vresk, Štefica Vuglač, Nikola Žlibar, Lana Učiteljica: Marica Kišiček RAZRED1B. RAZRED1A. - - prvašici 47
  • 3. Događanja ...................................................................4 Na terenu ....................................................................9 Predstavljamo .................................................................10 Natjecanja .................................................................11 Svijet mašte ................................................................14 Iz škole ........................................................................16 eko-kutak .....................................................................17 Reportaža .................................................................18 Tema broja .................................................................20 Strip..............................................................................26 Rekreacija ...................................................................27 Putovanja....................................................................28 Podlistak......................................................................31 Naši ljubimci ................................................................36 Sport ...........................................................................38 Foto strip ....................................................................42 Moda .........................................................................43 Engleski jezik................................................................44 Njemački jezik..............................................................45 Glazba .......................................................................46 Prvašići ..................................................................... 47 sadržaj 3
  • 4. U ponedjeljak, 2. rujna, bio je prvi dan nove školske godine, koji je bio najuzbu- dljiviji, naravno, prvašićima. Učenici viših razreda dočekali su ih prigodnim progra- mom, a zatim je učenike i njihove roditelje pozdravio ravnatelj škole Ratko Tomić. Učiteljice Dragica Bajsić (1. a) i Marica Kišiček (1.b) pozvale su nestrpljive prvo- školce u njihove razrede. Iako je bilo po- nekog tužnog lica sve je prošlo u redu i veselo. Prije početka prvog sata i raspo- reda, prethodila je zajednička molitva koju je predvodio velečasni Andrija Kišiček. U našoj školi učenicima prvih razreda povo- dom početka školske godine, djelatnici poli- cije, održali su predavanje „Kako se ponašati u prometu“. Učenicima su na zanimljiv način objasnili kako se ponašati u prometu radi njihove sigurnosti i o važnosti reflektirajućih prsluka koje su dobili već prvog školskog dana da ih nose. Nikol Botković, 6. a Dobro došli! Kako se ponašati u prometu Snjeguljica mora umrijeti U sklopu nastave učenici od 5.do 8. razre- da 4. prosinca 2013. godine posjetili su Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu. Tamo se održala predstava „Snjeguljica mora umrijeti“. To je zanimljiva predstava gdje publika odlučuje o daljnjem slijedu događaja. U predstavi je sudjelovalo pe- tero glumac koji su uspješno odigrali pred- stavu i prikazali drugačiji pristup dramati- zaciji poznate bajke. Nakon predstave učenici su mogli razgledati božićni sajam i prošetati varaždinskim ulicama. Lucija Lazar, 6.a 4 dogadanja
  • 5. Povodom Mjeseca hrvatske knjige u Gradskoj knjižnica Lepoglava održano je predavanje i radionica lijepog pisanja za učenike 6. razreda naše škole koje je održao poznati varaždinski no- tar Krunoslav Čolo. U uvodnom predavanju govo- rio je o nastanku pisma, načinu sporazumijevanja i prvog pisanja te slanja pošte. Pokazao je dje- lić svoje zbirke pisaćeg pribora kojom su učenici bili oduševljeni. Vidjeli su tintu koja se radila od pepela i vode, prekrasne otvarače pisama, papi- rus, kožu na kojoj se može pisati, glinene pločice, pločice za školu, guščja, labuđa i orlova pera za pisanje, pisaljke od bambusa, pribor od vo- ska... Saznali su da se može pisati i trnom agave, rebrom palmina lišća i dikobrazovom bodljom. U drugom dijelu radionice učenici su imali prilike sami isprobati pisanje tintom i perom, a na samom kraju notar je ručno ispisivao krasopisom imena učenika na posebnu zahvalnicu za uspomenu na tu radio- nicu. Lucija Lazar i Barbara Gal, 6. a Radionice Crvenog križa Radionica lijepog pisanja 5 dogadanja U našoj školi provodio se projekt „Volim po- magati i „Učimo o Crvenom križu“ u orga- nizaciji Gradskog društva Crvenog križa Iva- nec. Za učenike od 1. do 4. razreda provele su se radionice s ciljem upoznavanja s nači- nima pružanja prve pomoći i poticanja na razmišljanje o samopomoći i pomoći drugima te radionice s ciljem osvještavanja svakod- ne-vnih teškoća s kojima se susreću osobe s posebnim potrebama te razvijanje senzibil- nosti za takvu problematiku. Učenici od 5. do 8. razreda sudjelovali su u radionicama vezanima za razvoj humanosti kroz upozna- vanje s Postankom Crvenog križa i njegov razvoj kroz povijest te upoznavanje s nače- lima rada Crvenog križa. Radionice provodi magistra socijalnog rada Ivana Šumečki. (iš)
  • 6. -t Učenici 8 b razreda 4. lipnja. 2013. godine za- jedno sa svojom profesoricom povijesti, Zoricom Strmečki organizirali su parlaonicu na temu „Za i protiv EU“. Afirmacijska i negacijska ekipa me- đusobno su postavljali pitanja te odgovarali na njih dobrim argumentima. Gost parlaonice bio je lepoglavski dogradonačelnik Hrvoje Kovač koji nas je sa zadovoljstvom slušao i odgovarao na naša pitanja na koje nismo znali odgovore. Učenici su zadovoljni s ovakvim oblikom sata jer mogu iznositi svoja osobna mišljenja, a dogra- donačelnik je bio iznenađen našim dobrim po- znavanjem EU i njezinih zakona, pohvalio je na- ša stajališta i otvorenost te naglasio kako se nada da smo baš mi zlatna generacija EU. Stela Posavec, 8. r. Parlaonica - Povodom Svjetskog dana učitelja, već tradici- onalno, Osnovnu školu Ante Starčevića posjetio je dogradonačelnik grada Lepoglave Hrvo- je Kovač. U svoje osobno ime i u ime Grada čestitao je svim učiteljima njihov dan, zahvalio na dosadašnjem trudu i poželio puno uspjeha u budućem radu. Istaknuo je da je učiteljska profesija jedna je od najljepših i najodgovorni- jih profesija, a današnji je dan još jedna pri- goda više da se prisjetimo koliko je važna i za budućnost našega grada i opstojnost naše kulture. Stara grčka mudrost vrijedi i današnje vrijeme: „Ako ne budemo imali krojača, hodat ćemo goli; ako ne budemo imali obućara, ho- dat ćemo bosi; ako ne budemo imali dobrih učitelja,neće nas biti.“ Ravnatelj škole Ratko Tomić zahvalio se na lijepim riječima te također svojim djelatnicima poželio puno uspjeha u radu. 5. listopada - Svjetski dan učitelja - Naša škola nosi ime dr. Ante Starčevića, rođe- nog 23. svibnja 1823. u Žitniku kraj Gospića, a umro je u Zagrebu 28. veljače 1896., bio je hrvatski političar, publicist, književnik. Kratkim svečanim programom obilježen je Dan škole i 190. godina rođenja Ante Starčevića. Dan škole 6 dogadanja
  • 7. - „ČIPKARSTVO I DJECA“ Svake godine čipkarska grupa „Dubravka“ su- djeluje na već tradicionalnoj manifestaciji čip- ke koju organizira grad Lepoglava, turistička zajednica grada Lepoglave i Organizacijski odbor. Festival je održan pod visokim pokrovi- teljstvom predsjednika RH Ive Josipovića. Čip- karice naše škole sudjelovale su na svečanom otvorenju festivala čipke 19. rujna 2013. Na terasi restorana Ivančica. Učenice dramske sku- pine osmislile su i izvele skeč „Z čipku po svietu“ Skeč je javno pohvalio i predsjednik Ivo Josipo- vić. Šest učenika u narodnim nošnjama nosilo je čipkarsku zastavu. Mlade čipkarice pokazale su svoje umijeće kreativnosti na dječjim čipkarskim igrama u gradskom parku pod nazivom „Igrajmo se zajedno“ gdje su bile vrlo zapažene. 21. i 22. rujna 2013. godine (subota i nedjelja) održan je 4. sajam tradicijskog rukotvorstva i starih zanata na kojemu se naša grupa također predstavila prezentirajući izradu lepoglavske čipke. Svoju aktivnost čipkarice su završile svečanim mimoho- dom kroz Lepoglavu. Isto tako posljednjeg dana festivala učenici naše škole uz pomoć svojih uči- teljica i učitelja osmislili su kratak program. Su- djelovali su tamburaši, folkloraši, mali recitatori i glumci naše škole. Ivana Vrček Čipka i festival - U lipnju 2013. godine održavao se dvodnevni program pod nazivom „Prvi dani čipkarstva u BiH, Dijalog žena ostvaren nitima“.Prodajna izložba rukotvorina čipkarica i žena iz raznih udruga u BiH i lepoglavske čipke bila je u Karmelu sv. Ilije na Buškom jezeru u Buškom Blatu. Mlade čipkarice Mihaela Špiljak i Lucija Vusić iz Lepoglave mar- ljivo su prikazivale izradu lepoglavske čipke svim zainteresiranima. Tako je lepoglavska čipka po prvi puta, zahvaljujući ovoj manifestaciji, izložena u BiH. Mihaela Špiljak, 6.B 7 - U Gradskoj knjižnici Lepoglava 25. travnja 2013. održana je zanimljiva radionica Kako na- staje pjesma koju je vodio prof. Vladimir Mihaljević za učenike petih razreda naše škole. Uče- nici su sudjelovali u zajedni- čkom stvaranje svoje pjesme. Krenuli su od ideje riječi, moti- va, pjesničkih slika, stvaranjem stihova i rime. Nakon ideje o prijateljstvu, nastala je pjesma Prijateljstvo koju je zatim prof. Vladimir Mihaljević uglazbio, a učenici su je zajedno otpje- vali uz pratnju profesora na gitari. Odlučili su da će to biti njihova generacijska pjesma. Kako nastaje pjesma Buško Blato dogadanja Prijateljstvo Prijateljstvo je kad se prijatelji druže Kad jedni drugima ruke pruže. Prijateljstvo cvate kao najljepše ruže Ono je čvrsto ko najjače uže. Kad prijatelji ništa pametno na pamet ne padne Sjedne kraj mene da kaže mi tajne. Kaže mi da teška ga ljubav mori Za čokoladom kad nitko ne kaže:Molim. Prijateljica ja sam Kažem: Izvoli, čokolada je slatka Ko ljubav kad sretneš je na kavi. A ne shvaćaš da ona je prava. petaši 22. 4. 2013.
  • 8. 8 Svečana božićna priredba održala se 18. pro- sinca u prepunoj lepoglavskoj školskoj sportskoj dvorani. Započela je pozdravom Djedice Mra- zovskim, a slijedili su stihovi najmlađih učenika i pjesme školskoga zbora. Božićnom ugođaju pridonijele su i izvedbe školskog tamburaškog sastava. Priredba je završila božićnom čestitkom, da im se ispune srca veseljem, toplinom, ljubavlju i lijepim željama. Prije početka priredbe posjeti- telji su mogli kupiti i razgledati na prodajnoj izložbi božićne ukrase koje su izradili učenici sedmih razreda. (nb) Božićna priredba Na Nikolinje, 6. prosinca 2013. godine u našoj školi svim učenicima podijeljeni su slatki poklon paketi koje je već tradicionalno pripremio Grad Lepogla- va. Nakon toga u organizaciji Grada Lepoglave održalo se javno kićenje bora na Trgu kralja Tomi- slava u Lepoglavi. Bor su okitili učenici petih razre- da zajedno s prof. likovne kulture Davorom Peta- kom, božićnim ukrasima koje su sami izradili. Samo ukrašavanje visokoga bora olakšano je učenicima dizalicom, a nakon kićenja učenici su posluženi toplim čajem. (nb) - - Županijska smotra Dana zahvalnosti za plodove zemlje održana je 19. listopada u Varaždinu na Franjevačkom trgu. Na smotri je sudjelovalo 34 izlagača.Rad naše ško- le predstavljale su učenice Ana Mežnarić, Tihana Belčić i Mihaela Belčić te njihove voditeljice Dragica Bajsić, Josipa Mežnarić Samaržija i Valentina Končevski. Ovogodišnja tema bilo je Sunce kao izvor života i najljepši motiv lepoglavske čipke. Školski štand bio je bogato ukrašen i posebno pohvaljen. Nakon okupljanja sudionika i postavljanja štandova, krenuli smo na svetu misu zahvalnicu koju je predvodio naš biskup mons. Perčić. Svi su- dionici dobili su zahvalnice, a stručno po- vjerenstvo odlučilo je da će Srednja škola u Maruševcu s pravom javnosti biti domaćinom iduće smotre „Dani kruha“. Ana Mežnarić, 8. a U našoj je školi već tradicionalno obilježen Dan kruha i zahvalnosti za plodove zemlje. Učenici od 1. do 8. razreda donijeli su kruh, razne vrste peciva, kolače koje su kod kuće ispekli zajedno sa svojim mamama i bakama, svi proizvodi bili su izloženi u holu škole na velikom zajedničkom stolu. Nakon recitacija i pjesama o kruhu slijedio je bla- goslov kruha. Dan zahvalnosti za plodove zemlje Dan kruha Nikolinje i kićenje bora dogadanja
  • 9. 9 - - Učenici osmih razreda 11. listopada 2013. g. po- sjetili su Vukovar, grad smješten na sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske, svima poznat kao grad heroja. Polazak je bio rano ujutro. Stanka je bila u Starim Mikanovcima gdje su posjetili OŠ Stjepana Cvrkovića. Stigavši u Vukovaru, posjetili su i razgle- dali muzej Opće županijske bolnice Vukovar gdje su pogledali dokumentarni film koji je na učenike ostavio velik dojam. Slijedilo je razgledavanje Spomen doma Ovčara, Memorijalno groblje Vukovar, spomen križ vukovarskim braniteljima te Groblje tenkova, vodotoranj.... Po obilasku bilo je vremena za razgled grada: stare gradske jezgre, križa na ušću rijeke Vuke u Dunav, dvorac Eltz, rodna kuća nobelovca Lavo- slava Ružičke. Nakon razgleda bilo je slobodnog vremena u kojem su učenici mogli prošetati Vuko- varom. Uslijedio je povratak kućama, uz zabavu u autobusu. Teško je bilo držati u sebi sve te emo- cije i suočavati se s takvom prošlošću. Lijepo je znati da smo svi mi dio tako velike, čvrste i složne obitelji – naše domovine. Paula Štefanek, 8.b Ivan brdo U ponedjeljak, 21. listopada 2013. go- dine, održana je terenska nastava uče- nika šestih razreda. Uz pratnju učiteljica iz prirode,informatike i njemačkog jezika učenici su imali priliku učiti u prirodnom okruženju Ivan brda. Podijeljeni u skupi- ne, učenici su marljivo prionuli na posao i s veseljem izvršili zadane aktivnosti u opuštenoj atmosferi izvan učionice. Tragom u prošlost Terenska nastava na terenu
  • 10. Lucija Vusić Kroz cijelo svoje osnovnoškolsko obrazovanje trudila sam se po- stići što bolje rezultate kako bih na kraju mogla ponosno krenuti u onu školu koju želim. Na kraju svega nisam postigla samo upis u željenu školu, nego sam i dobila „titulu“ učenice genera- cije na koju sam veoma ponosna i koja mi je uvijek tu kao pod- sjetnik da se trud zaista isplati. U gimnaziji sam se zasada dobro snašla. Istina je da se mora puno, puno više učiti, ali uz rad i trud svi se naši ciljevi mogu ostvariti. Veoma mi je drago što sam dio jednog super razreda i što se svi više-manje odlučno slažemo. Naravno da mi nedo- staje staro društvo iz osnovne, ali mi smo bili i ostali nerazdvo- jna ekipa tako da me uvijek veseli kada se sretnem s nekim iz bivšeg razreda. Ne mogu se pohvaliti da sam sada ne-ka iskusna srednjoškolka, ali sa si- gurnošću mogu reći svim osnov- noškolcima, a posebno osmaši- ma, da se čim više trudite na- predovati kako biste na kraju bili sretni u novoj sredini kojoj ćete se nalaziti. Ivan Podsečki Moje osnovnoškolsko obrazova- nje ostalo mi je u lijepom sjeća- nju. Uz lijepa prijateljstva, dru- ženja moram priznati da sam se morao truditi kako bi ostvario što bolje rezultate zbog željenog upisa u srednju školu. Moji rezul- tati doveli su me je do progla- šenja učenika generacije, što mi je najveća nagrada u osnovnoj školi. Prilikom upisa u srednju školu nisam imao nikakvih problema i nedoumica. Upisao sam željenu opću Gimnaziju u Ivancu. Sama prilagodba trajala mi je kratko. Uz prijatelje iz osnovne škole tu sam sklopio nova poznanstva. Obaveza u srednjoj školi ima puno, ali uz redovito učenje nema problema. - U sportskoj dvorani lepoglavske osnovne škole u srijedu 29. svib- nja održana je svečana završna priredba. Osmaši, koji ove jeseni kreću u srednju školu, oprostili su se od svojih osnovnoškolskih dana. Učenici svih razreda po- kazali su zavidnu razinu scenskog nastupa, umijeće recitiranja, plesa i pjevanja. Nakon što je grado- načelnik Marijan Škvarić pohvalio učenike, zajedno sa svojim zamje- nikom Hrvojem Kovačem i ravnate ljem Ratkom Tomićem podijelio je nagrade najboljim učenicima koji su sudjelovali na županijskim natjecanjima i smotrama i držav- nim natjecanjima. Kao i svake godine, Učiteljsko vijeće bira uče- nika generacije. Obzirom da je bilo teško odabrati samo jednog, Vijeće je kao najbolje učenike škole odabralo Luciju Vusić i Ivana Podsečkog iz 8 b. (iv) Završna priredba 10 predstavljamo
  • 11. 11 NATJECANJE UČENIKA LIDRANO I ZNANOST MLADIMA 2013. Rezultati natjecanja 2012./2013. šk. god. Učenici naše škole i ove su školske godine sudjelovali na susretu znanost mladima i LiDraNu i postigli su zaista vrijedne rezultate. Državna natjecanja: Njemački jezik 8. razred - Dejan Aleksić – 3. mjesto Mentorica: Karolina Kundija Fizika 8. razred - Ivan Podsečki Mentor: Kristijan Kunštek Informatika 7. razred - Ivan Perković Mentorica: Nevenka Harjač 8. razred - Ivan Podsečki, rad predložen za državnu smotru LIK 2013. Mentor: Davor Petak Županijska natjecanja Informatika 5. razred - Krunoslav Šoštarić, 1. mjesto 6. razred - Teodor Gal 8. razred Lucija Vusić, 3. mjesto 8. razred- Vesna Pečevski 8. razred - Ivan Po sečki Mentorica: Nevenka Harjač Hrvatski jezik 7. razred - Marija Hodalj 7. razred - Paula Štefanek Mentorica: Mirjana Vusić 8. razred - Lucija Vusić, 3. mjesto 8. razred - Vesna Pečevski Mentorica: Ivana Vrček Školski list Koraci, LiDraNo – županijska razina 8. razred - Lucija Vusić LiDraNo – literarno stvaralaštvo 7. razred - Laura Štefanek Mentorica: Mirjana Vusić Povijest 8. razred - Lucija Vusić, 2. mjesto Mentorica: Zorica Strmečki „Čitanjem do zvijezda“ - 2. mjesto i sudjelovanje na regionalnom natjecanju Lucija Vusić, Katarina Božak, Karolina Janžek Mentorica: Branka Kuća Matematika 4. razred - Laura Botković 4. razred - Damjan Geček Mentorica: Dragica Bajsić i Marica Kišiček 6. razred - Darija Šambar Mentorica:Martina Putanec Biologija – istraživački radovi 8. razred - Lana Županić, 1. mjesto 8. razred - Nikolina Bistrović, 1. mjesto 7. razred - Darko Štefičar Mentorica: Marina Cestar Geografija 6. razred - Saša Mađar Mentor: Josip Gunek Njemački jezik 8. razred - Karlo Zagrajski 8. razred – Martina Čretni Mentor: Karolina Kundija Engleski jezik Martina Čretni, 8. r. Mentorica: Karolina Kundija Vjeronauk Ana Mežnarić, Marija Hodalj, Alen Husnjak, Stela Posavec Mentorica: Gabrijela Belči Učenička zadruga Stela Posavec, Lucija Vusić, Marta Risek, Elizabeth Marković Mentorice: Dragica Bajsić, Marica Kišiček i Valentina Končevski Ekipa prve pomoći Laura Medved, Stela Posavec, Laura Gunek, Leon Vrtar, Dajana Medved, Luka Miler Mentorica: Marina Cestar “ Sigurniji internet za djecu i mlade“ Silvio Podsečki, 4. r Gordan Vuglač, 5. r. Dejan Aleksić, 8. r. Mentorica: Nevenka Harjač Sigurno u prometu, mladi tehničari Leon Dubovečak, Karlo Bobek, Patricia Bezek, Adrian Bistrović-Borščak, Mihaela Špiljak Mentor: Vjekoslav Kolar Smotra dječjeg glazbenog stvaralaštva-županijska smotra Mentor: Franjo Ježek Županijska smotra „Dani kruha“ Ana Mežnarić, Marta Risek, Stela Posavec Mentorica: Josipa Samaržija-Mežnarić natjecanja
  • 12. 12 Srednja škola Biograd na Moru od 2. do 5. svibnja 2013. godine bila je domaćin državnog Natjecanja i smotre iz fizike učenika osnovnih i srednjih škola. Među najboljima sa županijske razine iz Varaždinske županije pozvan je Ivan Podsečki, učenik 8. razreda naše škole, a pripremao ga je i pratio njegov mentor Kristijan Kunštek. Kako si se pripremao za natjecanje iz fizike? Zašto baš fizike? Moju zainteresiranost za fiziku primijetio je sam učitelj, te mi je predložio da se iskušam i na tom području. Uz redovne satove nastave pohađao sam dodatnu nastavu iz fizike što mi je bilo dovoljno da se plasiram na županijsko odnosno na državno natjecanje. Kakvo je iskustvo biti na državnom? U svakom slučaju to je posebno iskustvo. Nova sredina, ljudi i učenici koji predstavljaju svoje škole. Moglo bi se reći neopisivo. Na koliko si natjecanja bio i koliko ti ona znače? Bio sam na mnogim natjecanjima iz informatike, matematike, geografije, kemije, fizike, nogometa… Natjecanja su mi interesantna jer tu možeš provjeriti svoje znanje. Ljepši dio natjecanja je taj jer nudi mogućnost sklapanja novih poznanstava. Sada si srednjoškolac, kako uspijevaš uskladiti sve svoje obveze? Obaveza ima puno. Uz dobru organizaciju i uz dobru volju sve je izvedivo. Ivan Perković, učenik 7. Razreda, ove je godine nakon 1. mjesta na županijskom natjecanju iz infor- matike, sudjelovao na državnom natjecanju u Primoštenu sa svojom mentoricom Nevenkom Harjač. Što je ti je privlačno u učenju i usavršavanju informatike? Programiranje mi je zanimljivo, a možda mi pomogne kod upisa u željenu srednju školu. Ove si godine postigao sjajne rezultate, jesi li mnogo truda uložio za natjecanje? Za postizanje dobrih rezultata uvijek treba uložiti nekakav trud. Do županijskog natjecanja radili smo svi zajedno na dodatnoj nastavi, a za državno natjecanje imao sam pojačane pripreme. Koje ti je područje najteže i kako ga svladavaš? U programiranju na Logu malo teže mi je raditi s listama, ali pokušavam rješavati i takvu vrstu zadataka. Pomažeš li svojim prijateljima kad „zapnu“ na satu? Pomažem im kod tog dijela informatike koliko mogu. Što misliš o facebooku? Mislim da je to vrsta komunikacije koja odgovara našoj generaciji. Bitno je da ne zaboravimo komunicirati i uživo. Spremaš li se i ove godine na dodatnoj nastavi za natjecanje? Da, imali smo pripreme na Centru izvrsnosti u Varaždinu, a sada se pripremam na dodatnoj nastavi. Nikol Botković, 6. a Državno natjecanje učenika osnovnih i sred- njih škola u znanju njemačkoga jezika održa- no je u OŠ Ivana Mažuranića u Vinkovcima od 22. do 24 travnja 2013. Na tom je natje- canju sudjelovao i učenik iz naše škole Dejan Aleksić koji je osvojio treće mjesto. Dejan je svih osam godina učenja njemačkog jezika kao prvog stranog jezika marljivo vježbao, pisao domaće zadaće, bogatio svoj voka bular i u mnogim situacijama izvan nastave i s velikim interesom i trudom sudjelovao na školskom i županijskom natjecanju u znanju njemačkog jezika, gdje je osvojio prva mje- sta, nakon čega je uz još više volje i truda postigao visoko plasirano treće mjesto na državnom natjecanju, rekla je njegova mento- rica Karolina Kundija. Njegov interes za nje- mački jezik postaje još veći i nada se da će u srednjoj školi opet na „Državno“. Ivan Podsečki na državnom iz fizike Ivan Perković na državnom iz informatike Dejan Aleksić na državnom iz njemačkoga jezika natjecanja
  • 13. 13 Čitanjem do zvijezda U organizaciji Hrvatske mreže školskih knjižničara 19. ožujka 2013. godine u Visokoj tehničkoj školi u Bjelovaru održano je regionalno natjecanje u znanju i kreativnosti „ Čitanjem do zvijezda“. Natjecanju su pristupile učenice koje su na županijskoj razini bile drugoplasirane, a to su Lucija Vusić, Katarina Božak i Karolina Janžek. Na regionalnom natjecanju sudjelo- valo je pet županija. Učenice naše škole zauzele su 8. mjesto. Uz hvalevrijedno priznanje učenice su na- građene i knjigom. Čestitke! Osim natjecateljskog dijela sudionici su imali prigodu odgledati kazališnu predstavu Grozdana na zrnu papra te posjetiti dječji odjel Narodne knjižnice Bjelovar. Branka Kuča Kviz za poticanje čitanja KVIZ Imaš fejs? U okviru manifestacije Mjesec hrvatske knjige svake godine provodi se Nacionalni kviz za poticanje u čitanju. Pitanja u ovogodišnjem kvizu odnosila su se na poznavanje triju romana: Imaš fejs?, Zeleni pasi i One misle da smo male. Učenik šestog razreda Alen Husnjak sudjelovao je u on- line kvizu te je bio izvučen kao pobjednik i nagrađen je knji- gom Mire Gavrana Zaljubljen do ušiju. Turistička zajednica Varaždinske županije raspisala je natječaj za najbolji likovni i literarni rad djece osnovnih škola u akciji „Volim Hrvatsku 2013.“ na temu „Ljepote mo- jeg zavičaja“. Na natječaj se prijavilo 18 dječjih vrtića i 21 osnovna škola sa područja Varaždinske županije. Za najbolji literarni rad nagrađena je učenica naše škole Elizabeth Marković iz 3. a razreda (mentorica Danica Maček). Kao prvonagrađeni rad kandidiran je Hrvatskoj turističkoj zajednici za nagradu na državnoj razini. Elizabethv Marković Natječaj „Volim Hrvatsku“ natjecanja
  • 14. U organizaciji Gradske knjižnice i čitaonice „Gustav Krklec“ iz Ivanca 15. studenog 2013. održana je završna priredba 33. kajkavskog književnog natječaja Draga domača rieč. Na ovogodišnji natje- čaj pristigli su brojni radovi, a u istoimenom Zborniku objavljeno je 66 najuspješnijih radova. Pristigle radove ocijenilo je i odabralo stručno povjerenstvo, u kojem su ove godine bile profesorice Ružica Žunar, Mirjana Bračko i Vesna Matišić. Među odabranim radovima u Zborniku našle su se riječi uče- nica naše škole. Živa Bajsić predstavila se proznim tekstom Škuola i ja (mentorica Branka Kuća), a Iva Kostanjevec pjesmom Veter (mentorica Ivana Vrček). 33. kajkavski književni natječaj ŠKUOLA I JA F puondieljek se kao prvo zdigniv sedem v jutre,pa si pojej nek´ kaj neš gli na tiešće.... male se vmi i idi v škuolu. Nikga nije briga a boš išel v školu z autobusm, ili pešice. Some ojdi kaj neš zakesnil. Si gvriju: „SOME SE VUČI,TUO TI JE NAJBITNEŠE NA SVIETU!˝ A ja ne znom baš a je to tak. Ja bi spala do pol neve,pa bi mam išla na obed,pa bi malo bila za kopjuterm,pa iskala drač s tri lista...i kaj ja znom kaj bi još dielala. Ali se je bolje od škuole i vučenja povijesti. Na satu povijesti some mi se pčne drijemati i zjehati. No ipak som natiruna da idem. A tom me čaka osem dugih vur. I tak saki dien...je a treba onda i na neki sport iti, kaj se slučajno ne bi zdebljala, moram biti tienka kak grahinica pa da se zrušim čim veter ppuhne. I na kraju sega duojde i petek, a z njim i sbta i nedelja. A onda hitiš tuorbu priek puol sobe i kaj, kaj... i ideš iskat drač s tri lista! Živa Bajsić, 7.. Dani kajkavske riječi u Zlataru Krajem rujna održavala se 44. po redu zlatarska manifestacija Dani kajkavske riječi.Središnji događaj čitave manifestacije u organizaciji Pučkog otvorenog učilišta dr. Jurja Žerjavića bio je Zbor malih pje- snika te Festival dječje kajkavske popevke na kojemu se okupljaju djeca iz osnovnih škola kajkavskoga govornoga područja, od Međimur- ja, Zagorja do Posavine i Gorskog kotara . Među prispjelih 360 rado- va, ocjenjivački sud u sastavu: prof. Željka Horvat – Vukelja, dr. Joža Skok i dr. Ivo Kalinski, odabrao je 42 pje- sme za izvođenje i tiskanje u zbirci Zbora. Među njima bila je i pjesme „Kkš“ Patricije Svetec, učenice 7. ra- zreda naše škole ( mentorica Branka Kuća). Na Festivalu dječje kajkav- ske popevke nastupila je Marija Hodalj, učenica 8. razreda. Izvela je pjesmu s prošlogodišnjeg Zbora malih pjesnika „ Moja hiža“ Stihove je uglazbio prof. glazbene kulture Franjo Ježek. (bk) 14 Draga domača rieč svijet mašte P dvorišču oko hiže Kroži veter. Kakti kakev zlčesti dečec. Zdigava listje Lojnga rožice Prehitava kontice Čez vočnjak i kruzu. Več je gre, v hoste! Pgleda i cieli kraj preišče I pa naze duojde v me dvrišče! Veter Iva Kostanjevec, 5.b Franjo Ježek i Marija Hodalj Patricija Svetec
  • 15. 15 Oblak Na plavm vnjkušu dece kak ptiča liečeju i natiravaju se čudne igre igraju. Jedni su bieli, a dVrugi črni. Černa se pono pot plačeju, soze im se negda i zmerzneju. Bielu imam rajši. Često ležim na travi i lučem ih. Pruobaj i Ti. Zdigni glavu v nebo i videl boš da je tuo razigrani oblak. Živa Bajsić, 6. Ruožica Poglej, ruožicu, kak se nastavila kaj saki se v nju zagledi, i saki se nje divi. Veter se oko nje zvija i vrti. Mrtulj si na nje počiva, a čmela ju diši i diši. Oblaki joj kušlecepošilaju, deca se oko nje igraju, a ptičeki joj popevaju. Sončeko ju z jutra budi, a jenlistek z drijeva zaljubljeno ju gledi i some sramežljivo muči. Poglej, ruožicu, kak se nastavila. Natalija Hojsak, 6. b „Cvijet za ljepši grad“ U organizaciji Turističke zajednice grada Lepoglave, 5. prosinca 2013. godine u Čitaonici gradske knjižnice Ivan Belostenec, održana je izložba i svečana podje- la priznanja i zahvalnica „Cvijet za ljepši grad 2013“. Nagradu u kategoriji literarnih radova dobila je Na- talija Hojsak učenica 6. razreda za pjesmu „Ruožica“ , mentorica Mirjana Vusić, a nagradu za likovni rad dobila je Matea Bistrović učenica 1. razreda, mentori- ca je Dragica Bajsić. Nakon svečanog dijela mogla se razgledati izložba najboljih literarnih i likovnih radova učenika lepoglavskih osnovnih škola i dječjih vrtića na temu „Cvijet“ kao i fotografije najuređenijih okućnica i balkona obiteljskih kuća s područja grada Lepoglave. Mihaela Špiljak, 6. b Sončeke zahaja Krajem listopada u Svetom Ivanu Zelini odr- žana je 33. smotra dječjeg kajkavskog pje- sništva“ Dragutin Domjanić“. Na ovogodišnji natječaj odazvalo se 57 osnovnih škola kajkavskog govornog područja s ukupno 348 učeničkih radova. Ocjenjivačko povje- renstvo u sastavu dr. sc. Ivo Kalinski, prof. dr. sc. Joža Skok i mr. sc. Božica Pažur, odabralo je 56 pjesama za objavu u zborniku Sonče- ke zahaja. Literarni rad Oblak, učenice Žive Bajsić odabran je i objavljen u Zbirci. svijet mašte Natalija Hojsak
  • 16. Od ove školske godine naša škola je počela s uporabom e-dnevnika od 1. do 8. razreda. Zanimalo nas je kako su se snašli naši učenici, roditelji i učitelji. Kako se snalazite s e-dnevnikom? Većina uglavnom dobro, dok su učitelji odlično upućeni u način njegova korištenja. Puno su vježbali na probnom e-dnevniku. Koliko puta tjedno gledate ocjene u e-dnevniku? Uglavnom 2 puta, no neki gledaju za svaku svoju dobivenu ocjenu. Učitelji ga otvaraju više puta dnevno u školi i kod kuće. Tko osim vas, još pregledava vaš e-dnevnik? Najviše roditelji, ali ponekad i braća. Osim učitelja pregledava ih koordinator, ravnatelj i stručna služba škole. Navedi što je dobro uvođenjem e-dnevnika? Dobro je to da drugi učitelji ne mogu vidjeti naše ocjene iz drugih predmeta, roditelji ne moraju ići gledati ocijene u školu, već sve obavijesti dobivaju kod kuće putem interneta. Učitelji također misle da je dobro što roditelji mogu brže i jednostavnije doći do informacija o svom djetetu, lakše im je radi urednosti, manje treba pisati po papiru te ima ne ograničeno mjesta za zapisivanje, pisanje bilježaka, upisivanje ocjena... Što biste promijenili kod e-dnevnika? Učenici bi rado na svojem profilu imali i svoju sliku, dok su učitelji poprilično zadovoljni njegovim funkcijama. Ruka podrške je program prevencije vršnjač- kog nasilja u školama koji se kontinuirano pro- vodi od 2008. godine. Program kontinuirano financijski podržava Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH. Program provodi Psihološki centar Tesa iz Zagreba. Cilj Progra- ma je doprinos smanjenju vršnjačkog nasilja u školama, kroz educiranje, senzibiliziranje i osiguravanje pomoći odraslih - učitelja i ro- ditelja, kao i ostalih učenika te osnaživanje i iskustveno učenje ugroženih učenika. Projekt Ruka podrške obuhvaća primarnu, sekundarnu i tercijarnu prevenciju vršnjačkog nasilja u svim oblicima (uključujući i nasilje putem inter- neta - cyberbullying). U lepoglavskoj osnovnoj školi održana je radionica s učenicima jednog šestog razreda u trajanju od dva školska sa- ta, te predavanje za Učiteljsko vijeće na temu: „Vršnjačko nasilje - kako prepoznati i pomoći“. Pored ovoga, aktivnosti projekta su i individu- alno psihološko savjetovanje, telefonsko savje- tovanje, internet savjetovanje, konzultacije za sve zainteresirane (razrednike, roditelje), te radionice za učenike žrtve vršnjačkog nasilja s ciljem jačanja pozitivne slike o sebi, samopoštovanja i samopouzdanja te asertiv- nosti i drugih komunikacijskih i socijalnih vješti- na. Sve navedene aktivnosti su besplatne za učenike, roditelje i učitelje. Sve dodatne informacije možete potražiti na http://www.tesa.hr/. Ivana Sekulić, dipl. psiholog e-dnevnik Ruka podrške 16 iz škole
  • 17. Povodom Dana planeta Zemlje učenici i djelatnici naše škole uključili su se u ekološku akciju čišćenja okoliša škole i grada. Učenici od 1. do 4. razreda marljivo su očistili okoliš Grad- ske vijećnice, crkve, autobusnog kolodvora i parka, a učenici od 5. do 8. razreda sudjelovali su u čišćenju školskoga voćnjaka nakon proljetne rezidbe i prostoru oko škole. Akcija je samo nastavak aktivnosti koje su se održavale u školi. Školom je od razreda do ra- zreda kružila lopta koja je pred- stavljala planet na koju su učenici lijepili pripremljene ekološke poruke i stihove. Učenici osmih razreda naše škole cijele su godine aktivno sudjelo- vali u očuvanju okoliša. Uključili su se u akciju „Zeleni korak“ gdje su prikupljali stari papir na području grada Lepoglave i okolice. Od Od iskorištenih limenki i plastike izrađivali su okvire i nakit. Sav prikupljeni novac iskoristili su za ulazak na Dubrovačke zidine i razne muzeje. Sara Bratković, 8. a Na našem planetu sve je više stvari, ali i ljudi koji zagađuju pri- rodu. Kako bi to spriječili, ljudi se moraju ujediniti i biti složni. Svaki čovjek trebao bi znati da je Zem- lja sve što imamo, jer bez šuma ne bismo mogli disati, bez rijeka bili bismo žedni, a bez vedrog, pla- vog neba ne bi bilo sunca koje bi grijalo nas i biljke. Zamislite svijet pod maskama, bez zraka, zelenila, potoka. Svijet bi bio u tami. Više nas ni sva ta tehnolo- gija ne bi zadovoljavala. Ja sam odlučila doprinijeti očuvanju svog grada, županije, države pa i Zem- lje. Više neću bacati papiriće, os- tavljati vrećice i bočice, već sav otpad razvrstavati. Otpad se mo- že opet razgraditi i iskoristiti. Dana 22. travnja obilježava se svjetski ,,Dan planeta Zemlje“ koji nas samo na trenutak pod- sjeća da se trebamo brinuti o na-šem planetu i domovini bo- gatoj prirodnim ljepotama koje se trebaju očuvati. Brigita Balaško, 6.b I ja mogu nešto učiniti 22. travanj 2013. Dan planeta Zemlja i zeleni korak 17 Zeleni korak Učenici osmih razreda naše škole cijele su godine aktivno sudjelovali u oču- vanju okoliša. Uključili su se u akciju „Zeleni korak“ gdje su prikupljali stari papir na području grada Lepoglave i okolice. Od iskorištenih limenki i plasti- ke izrađivali su okvire i nakit. Sav prikupljeni novac iskoristili su za ulazak na Dubrovačke zidine i razne muzeje. eko-kutak Naši proizvodi Putujuća loptaSkupljeni papir Vrijedne ruke
  • 18. Povodom jubilarnih 10. dramskih igara na njemačkom jeziku „Theaterspiele“ u HNK-u u Varaždinu koje su održane od 14. do 17. ožujka 2013. godine, interes za sudjelovanje pokazali su i učenici naše škole. Prijavljene su bile sveukupno 23 grupe sa preko 300 sudionika, od vrtićkog do srednjoškolskog uzrasta sa sudionicima iz Austrije, Srbije, Bosne i Hercegovine i naravno Republi-ke Hrvatske. Naša dramska skupina, pod nazivom „Neue Sterne“ koju čine Iva Štefičar, Darija Špac, Iva Špac, Tara Žulić, Luka Sambol i Domagoj Janžek, po prvi puta se okušala u glumačkim vodama. Učenici su sami osmislili tekst i uspješno izveli predstavu pod nazivom „Ich bin ein Krieger“ (prijevod: Ja sam borac) te time zaslužili velik pljesak. Napisala: Mihaela Grd Dramske igre 18 reportaža Novo iskustvo Došao je taj dugo očekivani dan, 3.7.2013. Moji prijatelji David Štefičar, Laura Štefanek i ja zaputili smo se prema Varaždinu kako bismo sa još petero djece iz Hrvatske, krenuli na put u nepoznato, željno iščeki- vano mjesto – njemački kamp koji se održavao u Seligstadtu u Rumunjskoj. Puni iščekivanja, volje za proši- rivanjem znanja njemačkoga jezika, upoznavanja nove kulture i prijatelja, naš put je započeo. Trajao je nešto više od dvadeset sati, što je bilo dovoljno da se upoznamo s ostalim koji su nam se kasnije pridružili. Rumunjska Prvi dojam Rumunjske nismo osje- tili jer nas je svladao umor od dugotrajne vožnje te smo pravac usmjerili ravno prema sobama i ono najvažnije krevetima. Nakon kratkog odmora ugledali smo no- va lica kojih smo se na početku bojali, no kada smo progovorili osnovnim pitanjem „Wie heisst du?“, oslobodili smo se i saznali da ćemo mi tjedan dana provesti u radu zajedno. Razgledali smo selo i zaljubili se u skromnost te ljepotu prirode koja nas je okru- živala. Prvi radni dan započeo je igrom podjele u četiri grupe koje su se sastojale od dva člana iz svake države. Cilj svake grupe bio je naučiti osnove filma, odno- sno glume te naposljetku snimiti film u trajanju najmanje sedam mi- nuta. Bio je to velik posao u ko- jemu nikako ne bismo uspjeli da uz nas nisu bili studenti iz Njema- čke, naši mentori, koji su nas učili ne samo filmu i njemačkome jeziku zbog kojih smo ondje bili, već i zabavi na „njemački način“. Svake večeri okupljali smo se i svi za- jedno ili u grupama provodili vrijeme pjevajući, svirajući (David i Karla često svirajući na gitari, a ja na klavijaturama), igrajući se ili slaveći rođendane kojih je u vrijeme kampa bilo čak tri. Zanimljiva vožnja Zahvaljujući dobroj volji tamo- šnjeg stanovništva, provozali su nas svojim uobičajenim prijevo- znim sre-dstvom, a to su konji i kola. Tada smo shvatili što to doslovno znači živjeti na selu. Imali smo prilike po-musti ovce i probati nama nepoznate do- maće specijalitete. No, sve što je lijepo i zanimljivo kratko traje, stoga smo se brzo vratili u naš kamp i bacili na posao. Snimanje horor filma Malo po malo, dan po dan, snimanje noću do ranih jutarnjih sati na grobljima, crkvama i svim mjestima – jer glavne teme bili su nam horor filmovi (ipak je Rumunjska poznata po Drakuli- nom dvor-cu), uz što dolazi vika, galama, umetanje zastrašujućih zvukova i snimanje sličnih, reza- nje filma… Sve se to odjednom stišalo 12.7.2013. Do tada nasmiješena lica sada su bila smrknuta i tužna. Došao je dan našeg rastanka. Posljednje pripreme za projekcije filma, ručak, pakiranje, unošenje kofera, sama projekcija i evo nas. Na kraju smo prekrasnog druženja. Kad se sjetimo onih prvih trenutaka, kada nas je bilo sram prići jedni drugima, sad im se smijemo jer plačemo i žalimo što se rastaje- mo. Dva osjećaja toliko različita, spojena i neobjašnjiva. No, uvijek postoji nada da ćemo se opet sresti i svi zajedno okupiti. Ulazimo u autobus, opet smo na početku, sami. Rezimiramo sve, i shvaćamo da bismo opet pono- vili isto, jer smo zajedno proveli nezaboravnih deset dana. Sre- ćom, internetom smo u kontaktu sa svima i sretni smo što smo se upoznali, kao i njihovu kulturu i drugi način života. Marija Hodalj, 8. a
  • 19. 19 reportaža David Krug prijateljstva Laura na zadatku Marija 1,2,3 kreni... snimamozanimljiva vožnja
  • 20. reportaža Moje slobodno vrijeme Marija je odlična učenica?! Pro- vodi po cijele dan3 kod kuće za knjigom jer kako bi drukčije imala tako dobre ocijene! Zaključak je mnogih, a koji bih i sama dala, osobito da sretnem osobu sličnu sebi. Nakon škole, vjerojatno kao i svi drugi, najpri- je raspakiram tešku školsku torbu, ručam i tada počinje moj dan koji je svim mojim ukućanima jako dobro znan i to već šest godina. Učenica sam šestog razreda Osnovne glazbene škole u Va- raždinu. Satove solfeggia i zbo- ra glazbene škole pohađam u Lepoglavi, a solo pjevanje i klavir dva puta tjedno u Va- raždinu. S profesorom klavira do sada sam osvojila 3. nagradu u Opatiji na državnom natjecanju komornih sastava u kategoriji „duo“ te 3. nagradu u San Dona di Piaveu, pokraj Venezie (Itali- ja), gdje sam izvela solo točku. Te nagrade ne bih ostvarila bez vježbanja klavira najmanje dva sata dnevno. Zašto tih nagra- da nije više? Odgovor je jed- nostavan. Umiješao se tu jedan sport, a to je taekwondo ITF. Zašto sam baš izabrala ITF jest što u ITF-u nema svih onih štitni- ka i oklopa kao u WTF-u. U ITF-u „nokauti“ su uobičajena stvar, no Bogu hvala još ih nisam iskusila. Udaramo rukavicama i dopušte- ni su udarci u glavu, dok u WTF- u nije dozvoljen udarac rukom. Stoga, ITF je agresivniji sport. U tri i pol godine treniranja, što i nije mnogo, brojim 30 medalja što s međunarodnih, što s dr- žavnih natjecanja. Tri godine za redom bila sam prvakinja drža- ve što je rezultiralo automatskim ulaskom u reprezentaciju Hrvat- ske te nastupom na Europskom prvenstvu koje se održalo 2013. Godine u slovenskom Bledu. Tri godine predanosti treniranju te redovnim pohađanjima treninga u Zagrebu, napokon su me do- veli do željenog cilja – hrvatske reprezentacije. Međutim, sport ne bi bio sport da se događaju samo lijepe stvari. Tako se i meni na posljed- njem treningu prije odlaska na Europsko prvenstvo dogodila sportska nezgoda. Iščašila sam gležanj. Moja tvrdoglavost se očitovala i na samom nastupu tog velikog natjecanja, kada sam ne mogavši stati na nogu, ušla u ring, stisnula zube i izgu- bila. Kasnije sam provela mjesec dana u gipsu i na fizikalnim te- rapijama. Danas sam bogatija za iskustvo. Koliko god se u životu trudili i nešto očekivali, kao i u književnim djelima, postoji mogućnost do- laska do neočekivanog obrata. Na sreću, noga je danas u redu. U međuvremenu sam počela tre- nirati i kickboxing gdje sam već na prvom natjecanju na kojem sam prisustvovala ostvarila za- vidan rezultat – 1. mjesto. Nažalost, moji rezultati bili su za- paženi samo jednom u ove tri godine ostvarivanja tih rezulta- ta. U gradu Ivancu, gdje mi se i nalazi matični klub HWARANG te rezultate zapazili su samo 2012. godine kada sam bila progla- šena najsportašicom grada Ivanca. Iako me čudi što nisam proglašena i ove godine, una- toč Europskom prvenstvu te tre- ćoj zlatnoj medalji titule državne prvakinje. Bez obzira na sve, u svemu, pa tako i ovome, velika su mi utjeha, radost i podrška moji roditelji. Na ovaj način želim im posebno zahvaliti na tome, kao i cijelom timu reprezentacije taekwondoa koji imaju veliko povjerenje i po- lažu velike nade u mene – svima im od srca velika hvala na tome. Marija Hodalj, 8. a ostvareni ciljevi tema broja 20
  • 21. Učiteljica i majstorica čipke, Dragica Bajsić, petnaest je godina vodite- ljica čipkarske grupe u našoj školi. Svojim znanjem i upornošću pou- čava mlade čipkarice. I sama kaže da učitelji odgajaju djecu i žele da budu dobri ljudi, a svu ljubav, pažnju, toplinu, radost, ponekad i tugu, dijele s njima. Svoje slobodno vrijeme osim u prirodi i društvu svojih unuka, uživa i u izradi lepoglavske čipke. Kako i kada ste se počeli baviti čipkom? Zašto čipka? Prije petnaestak godina imala sam sreću dobivši zaduženje da budem voditeljica čipkarske grupe „Dubrav- ka“ i tada sam ušla u svijet čipke. Moram priznati da sam bila i malo zabrinuta jer mi se izrada lepoglav- ske čipke činila prekomplicirana. Puno jednostavnije bilo mi je raditi cekere od rogoz. U toj izradi bila sam vrlo vješta jer su se u mojoj obitelji izra- đivali cekeri pa mi je i fina motorika ruke bila razvijena u potpunosti. Tko Vas je poučavao u izradi čipke? Čipku me učila raditi gospođa Ana Čretni, vrsna čipkarica koja je pou- čavala izradu čipke u našoj školi kao vanjska suradnica. Pored toga završila sam i čipkarsku školu te do- bila certifikat majstorice za izradu lepoglavske čipke. Oduzima li Vam mnogo vremena izrada čipke? Da bi prebacivanjem bateka (klep- kanje) i preplitanjem bijelih niti konca nastala čipka, treba znanje, preci- znost, upornost i puno vremena. Trud se isplati jer je čipka potvrda naše lepoglavske kulturne baštine i kao takva poznata je i u svijetu. Objasnite nam na koji način su učenici naše škole uključeni u rad čipke? Učenici naše škole kroz izvannastav- ne aktivnosti uključeni su u rad čipke. Znanje u tehnici izrade čipke stječu postupno, učenjem osnovnih ele- menata s kojima rade jednostavne detalje pa sve složenije, koje zatim povezujemo u cjelinu – čipku. Djeca edukacijom doprinose očuvanju naše posebnosti. Na svim sajmovima, smotrama učenici čipkarske grupe „Dubravka“ izradom lepoglavske čip- ke plijene oduševljenje posjetitelja. koji su iz svijeta flore i faune. Veseli Gdje pronalazite ideje za izradu novih proizvoda od čipke? Ideje pronalazim u detaljima čipke koji su iz svijeta flore i faune. Veseli me što se danas sve više koristi kao modni detalj na odjeći i primjena čipke na nakitu. Uz malo mašte i puno rada mogu ispasti vrlo lijepa i pose- bna umjetnička djela. Čime se, osim izradom čipke, bavite u svoje slobodno vrijeme? Volim uživati u prirodi, ali sada najvišu uživam u društvu mojih unuka Mataja i Tina. Volim peći kolače i isprobavati nove recepte. Dugi niz godina dje- lujem i humanitarno. Za Božić i Uskrs posjećujem starije osobe i razveselim ih skromnim paketićima i toplim riječima. Kakav je posao učiteljice? Posao učiteljice je lijep, zanimljiv, zahtjevan, kreativan i težak. Učiteljice su uvijek u društvu djece i uopće ne primjećuju da stare. One odgajaju djecu i žele da budu dobri, a kasnije dobri ljudi. Svu ljubav, pažnju, topli- nu, radost, ponekad i tugu, dijele s djecom. Učiteljice moraju imati puno znanja i sposobnosti kako to znanje prenijeti djeci pa su vrlo kreativne i dobri metodičari. Posao učiteljice je zanimljiv jer uvijek predajete druga- čije, pa čak ga ponekad i na satu stvarate jer se prilagodite djeci i on teče drugačije nego ste ga prije isplanirali. Učiteljica u razredu mora biti pravedna i puna razumijevanja. Ispričajte nam anegdotu ako je imate uz Vaš rad s učenicima. Anegdota i doživljaja ima puno. Evo jedna. Moji prvašići dobili su zadatak nacrtati školu i djecu ispred škole. Sva su se djeca trudi- la što bolje nacrtati, a jedan je prvašić bio gotov za nekoliko minu- ta i nacrtao je samo školu. Pitala sam ga:“Nacrtaosi samo školu, a gdje su djeca?“ On je odgovo- rio:“Pa ne vidiš da je nedjelja.“ Imate li poruku za nas učenike? Naravno, imam puno poruka za vas. Budite dobre osobe, znam da u sebi nosite mnogo vrlina i samo im dajte prostora da se one razviju. Pokušajte biti pristupačni i spremni na surad- nju, pomažite jedni drugima i budite prijatelji. Bitno je da sada stječete znanja, i to s razumijevanjem jer je to znanje trajno i u životu ćete ga moći iskoristiti. Iako ponekad neće sve ići onako kako ste si zamislili, budite uporni i tražite pomoć. Ana Mežnarić, 8. a ČIPKA U MOJIM RUKAMA Dragica Bajsić Čipkarice Lepoglavska čipka Razgovor s učiteljicom Dragicom Bajsić tema broja 21
  • 22. Zbog različitih pristupa i razli- čitih shvaćanja pojma slobod- nog vremena teško je precizno odrediti što bi zapravo bilo slobodno vrijeme. Neki auto- ri se slažu oko toga da je to vremenski interval koji je oslo- bođen svake obveze, a u ko- jem osoba pokušava razviti svoje sposobnosti, dok drugi smatraju da je to jednostavno vrijeme oslobođeno od orga- niziranog rada. U smislu u ko- jem se danas shvaća nastaje u industrijskoj civilizaciji, s toč- nim razgraničavanjem radnog i neradnog vremena. Jedna od prihvatljivih definicija je ona R. Božovića koji kaže da je slo- bodno vrijeme „skup aktivnosti kojima se pojedinac po svojoj volji može potpuno predati, bilo da se odmara ili zabav- lja, bilo da povećava nivo svoje obaviještenosti ili svoje obrazovanje, bilo da se do- brovoljno društveno angažira ili da ostvaruje svoju slobodnu stvaralačku sposobnost nakon što se oslobodi svojih profesi- onalnih, obiteljskih i društvenih obveza“. Jednostavno reče- no, slobodno vrijeme možemo odrediti kao sve ono vrijeme koje imamo nakon obavljanja ostalih svakodnevnih obveza. Neovisno o prihvaćenoj defini- ciji slobodnog vremena, važno je upamtiti kako je ono bitan čimbenik integracije pojedinca u društvo te njegovog psihič- kog i fizičkog razvoja. Svi ljudi Svi ljudi ga koriste prema svo- jim mogućnostima i sposobno- stima, a ponajviše prema svo- jim željama. Nekada se isticala borba za kvantitativno po- većanje slobodnog vremena, a danas je glavni problem u njegovoj kvaliteti, tj. ne kako do njega doći, već kako ga koristiti u svrhu obogaćivanja života ljudi. Nekada je slobod- no vrijeme bilo više usmjereno na odmor, revitalizaciju i rekre- aciju, a danas i na formiranje ličnosti i kompletiranja sadr- žaja permanentnog odgoja i obrazovanja. Slobodno vrije- me je pretpostavka za cjelo- vit razvoj osobnosti, učenje i obrazovanje, a u isto vrijeme prevencija oblika poremećaja u ponašanju. Posebice značajnim smatra se slobodno vrijeme djece u izvannastavnim aktivnostima koje mogu svojom kvalitetom postati relevantnim čimbenikom u njihovom odrastanju i razvo- ju. Mlade ljude i njihov način provođenja slobodnog vreme- na karakterizira činjenica da je to vrijeme kada ih ne koče pra- vila i norme koja su više - ma- nje prisiljeni poštivati kod kuće ili u školi. Dakle, slobodno vrije- me koje imate na raspolaganju valja što bolje iskoristiti, ali ne zaboraviti na odmor i zabavu. Ukoliko imate mogućnosti sva- kako je bolje slobodno vrijeme iskoristiti na aktivan (šetnje, vo- žnje biciklom, igra u društvu, komunikacija s drugim ljudima, volonterski oblici rada, igra i briga oko kućnih ljubimaca i sl.), a ne na pasivan način (gleda- nje televizije, ležanje i sl.). Akti- van način korištenja slobodnog vremena zahtijeva u početku više truda i angažiranosti, ali dugoročno ima znatno pozi- tivnije učinke na vašu kvalite- tu života negoli pasivni oblici korištenja slobodnog vremena. Konačno, živimo u stoljeću koje na neki način postaje stoljeće slobodnog vremena, vremena kojeg valja korisno planirati i ciljano usmjeriti, vremena koje obogaćuje čovjekov život. Stoga, svoje slobodno vrijeme iskoristite, ali i uživajte u njemu! Ivana Sekulić, dipl. psiholog SLOBODNO VRIJEME 22 tema broja 22
  • 23. 23 tema broja moje slobodno vrijeme U našoj školi proveli smo anke- tu kako učenici provode svo- je slobodno vrijeme. U anketu uključili smo učitelje i učenike od 2. do 8. razreda. Većina učenika na pitanje Što je za vas slobodno vrijeme? odgovorilo je sljedeće: „Za mene slobodno vrijeme je raj.“ 6.r. „Za mene je slobodno vrijeme igranje i gledanje RTL Kockice.“ 5.r. „Za mene je slobodno vrijeme igrati se i ljuljati se na ljuljačka- ma.“ 4.r. „Za mene je slobodno vrijeme koje ja mogu iskoristiti svojevoljno, vrijeme koje nije vezano uz moje osobne obaveze.“ 8.r. U slobodno vrijeme bave se: sportom, glazbom i školom. „Nakon škole u slobodno vri- jeme je bavim se glazbom.“ 4.r. „Nakon škole u slobodno se vrije- me igram.“ 2.r. „Igram se mačićima.“ 3.r. „Nakon škole slijedi pisanje zada- ća, odlasci na klavir u Varaždi- nu, glazbena škola u Lepoglavi, treninzi taekwondoa u Ivancu i Zagrebu te satovi pjevanja.“ 8.r. Aktivnosti u slobodno vrijeme oduzima im mnogo vremena (od 2 do 6 sati). Kvalitetno slobodno vrijeme za njih znači: „Za mene je kvalitetno slobodno vrijeme učenje, no također i rekre- iranje zbog zdravlja i kondicije.“ 8.r. „Za mene je kvalitetno slobodno vrijeme kad učim nove trikove na treningu.“ 4.r. „Kad se igram na kompjuteru.“ 3.r. „Za mene kvalitetno provesti vri- jeme znači da učim, čitam ili bilo što kako bih proširila svoje zna- nje“ 5.r. „Da se opustimo i uživamo u slo- bodnom vremenu.“ 7.r. Učitelji... Voljela bih imati više slobodnog vremena, no mislim da ga zato više cijenim. Nastojim ga iskoristiti što kreativnije. Najčešće izrađu- jem lepoglavsku čipku jer volim kad iz tankih, gotovo nevidljivih niti nastane čipka vrijedna divlje- nja. Martina Putanec Obožavam proljeće i radove u vrtu. Zato se u mojem vrtu može naći povrća, mirisnog začinskog bilja, cvijeća... Sve je još ljepše kada to radim i družim se najbo- ljom unučicom na svijetu. Štefanija Dretar Uvijek kad imam vremena heklam ili radim u vrtu i cvjetnjaku. Na- večer često čitam, ispunjavam križaljke i rješavam sudoke. Ana Šumečki Svoje slobodno vrijeme provodim u igri s unucima. Crtamo, čitamo i pričamo priče, gradimo dvorce iz kockica i maštamo. A nakon sve- ga volim pročitati lijepu knjigu. Danica Maček anketa Današnji stil življenja, radi kojeg većinu vremena provodimo sje- deći, narušava ravnotežu tijela i duha. Da bi naše tijelo održali zdravim potrebna je tjelesna ak- tivnost. Ovisno o interesima bira- mo i bavimo se određenim rekre- acijama. Ljubiteljima prirode preporučila bih šetnju, odnosno planinarenje. Osim što će vas zaokupiti ljepo- ta i čari prirode, na ovaj način možete upoznati puno zanimljivih ljudi. Ako više volite istraživati i otkrivati nova mjesta svakako kre- nite u obilazak vašeg mjesta bi- ciklom. Otkrit ćete zanimljive kutke, a hrabrije možda put odveze i u nova, još neistražena područja. Uz latinoameričke ritmove uklju- čite se na zumbu. Ukoliko volite ples i želite isprobati nešto po- sve novo i neobično uputite se na trening i uživajte uz valove ugodnih ritmova i zazumbajte. Ja sam već isprobala, isprobajte i vi! Mihaela Grd Osim u školi 3 puta tjedno vodim rekreaciju (step aerobik) kao po- sao, jedanput tjedno rekreativno igram odbojku (sebi za gušt).. Često šećem peseka, ponekad planinarim i još jedan važan i omiljen hobi mi je skijanje (ali to skupim najviše 6 dana u godini). Irena Premuž Pripremile: Monika Končevski, Marija Zver 8.b 23
  • 24. Od ideje do stripa 24 tema broja Gordan Vuglač, učenik 6. razreda naše škole u slobodno vrijeme bavi se crtanjem stripova, šahom i saku- pljanjem lego kocki. Kako si se počeo baviti crtanjem stripova i kada je to bilo? Najprije sam na svaki papir crtao jedan lik, a zatim sam počeo crtati umanjene crteže iz kojih je nastala neka priča i naravno moja verzija stripa. A sve je to počelo oko osme godine. Otkud zanimanje za strip? Bilo mi je zanimljivo da u sličice dodajem priču. Tko ti je pomogao u shvaćaju tehnike crtanja? Pa, puno mi je pomogla Duda iz likovne radionice „Artek“. Tko je otkrio tvoj talent? Bile su to tete u vrtiću. Imaš li svoj osmišljeni lik koji se provlači kroz tvoje stripove? Da, imam, ali ga ne stavljam u svaki strip. Što su teme tvojih stripova? Teme su različite, najčešće se radi o događajima iz života. Sjećaš li se svog prvog stripa? Ah, to je bilo davno pa se ne sjećam baš. Misliš li se u budućnosti baviti ovih hobijem? U slobodno vrijeme svakako, da. Kako provodiš svoje slobodno vrijeme, osim crtajući strip? Pa, osim crtanja stripova, skupljam lego kocke, bavim se šahom i puno vremena provodim igranjem igrica. Koliko sati dnevno provodiš crta- jući? Ovisi o inspiraciji, kad je imam, crtam do kano navečer. Koliko je vremena potrebno da osmisliš temu stripa? Hmm, malo razmišljanja i … olovka krene. Je li bilo teško snimiti dokumentar- ni film? Ne, bilo je zanimljivo i zabavno, iako smo često ponavljali zbog tehničkih poteškoća. Oko čega si se najviša potrudio tijekom snimanja? Najviše sam se potrudio oko pripre- me kadrova za dokumentarni film jer to je temelj svakog početka. Imaš li kakve uspjehe? Dobio sam nagradu za sudjelovanje na natječaju „Sigurnost na internetu“, moji stripovi, izlaze u našim školskim novinama i jednom sam pobijedio u novinama „24 sata“. Objasni nam kakav je to trodi- menzionalni šah? Da, bavim se i trodimenzionalnim ša- hom. Iako ih ima više vrsta, ja se ba- vim šahom koji potječe iz filma “Star Trek“. Ima 7 ploča različitih dimenzija ( 3 su ploče 4x4 i 4 ploče 2x2). Te su ploče postavljene u tri dimenzije šahovske borbe: nadzemlje, prizemlje i podzemlje, s time da su dvije ploče dimenzija 2x2 postavljenje na dvije odvojene ploče 4x4 što znači da je središnja ploča 4x4, jedina ploča u prizemlju, a figure se kreću kao i na svakoj šahovskoj ploči. Tvoje mišljenje o stripu. Strip je zapravo deveta umjet- nost. To je za mene jako zanimljiva umjetnost, zato što se može bilo što izraziti kombinacijom slike i govora. Sara Bratković, 8. a Razgovor s Gordanom Vuglačem
  • 25. 25 tema broja
  • 26. 26 tema broja
  • 27. 2727 rekreacija Planinarenje zaokuplja moje slobodno vrijeme. Sve je počelo još kad sam imao četiri godine. Tata me odveo na Ivanščicu i ja sam odmah zavolio planinarenje. Od tada svaki vikend planinarimo, a moj brat je svoje prve planinarske korake učinio sa dvije godine. Planinarili smo na različite plani- ne i na različita nova mjesta. Cijela moja obitelj voli jako prirodu i hodanje. Prije dvije godine prvi puta sam planinario na Velebit. Bio sam očaran krajolikom,iako je bilo jako naporno. Krenuli smo rano u 7 sati ujutro, u početku je bilo jako teško ali kako je krajolik postajao sve ljepši bilo nam planinarenje je sve lakše hodati. Kad smo napokon bili blizu vrha, vidio sam znak na kojem piše Sveto brdo, rekli su mi da na taj vrh idemo. Stigavši na vrh Ve- lebita, pogled je bio prekrasan. Na Svetom brdu leže dvije kamene ploče ispisane sa Deset Božjih zapovijedi. Ploče su bile prepolovljene točno po sredini. Tata mi je rekao da je grom udario u njih i prepolovile su se. Vraćajući se kući, vidjeli smo poskoka, odmah smo stali i čekali da ode. Vrativši se kući, prvo smo pogledali slike koje smo snimali putem. Tako sam ja zavolio planinarenje. David Štefičar, 8.a Planinarstvo obuhvaća sve čovjekove djelatnosti izravno i neizravno vezane uz vlastonožno kreta- nje u planinskim predjelima. Planinarstvo nije bes- ciljno lutanje po brdima i osvajanje već osvoje- nih vrhova s kojih ćemo ionako ubrzo morati sići; naprotiv, planinarstvo je način i stil života, čitav niz aktivnosti koje suvremenom čovjeku život čine ugodnijim, zanimljivijim i nadasve ljepšim. Biti pla- ninar znači obilaziti i upoznavati ljepote Zemlje, uživati u prekrasnim gorskim vidicima, stjecati nove prijatelje. Planinarstvo u osnovi nije sport, jer tu nema natjecateljske borbe, koja je bitno obilježje svakog sporta.Odlazak u prirodu i kretanje na či- stom gorskom zraku predstavlja aktivan način od- mora, koji unatoč uloženom fizičkom naporu, čo- vjeka ispunjava novom snagom i zadovoljstvom. (izvor: hr.wikipedia)
  • 28. 28 svi na okupu mini Botanički vrt Marina Švelec, Mirjana Vusić, Martina Putanec Dubrovnik vožnja Neretvom putovanja
  • 29. MATURALAC 29 druženje zabava 1.dan, Lepoglava – Gradac Došao je i taj, dugo očekivani dan kada smo krenuli na naše nezaboravno putovanje. Rano ujutro uputili smo se prema Splitu gdje smo razgledali Dioklecija- novu palaču, kip Grgura Ninskog i mnoge druge povijesne zname- nitosti. Nakon kraćeg slobodnog vremena krenuli smo prema Gra- dacu. Po dolasku smjestili smo se u svoje sobe i otišli na večeru. Vrijeme nakon večere bilo je pre- viđeno za ples i zabavu. 2.dan, Gradac Ujutro smo ustali oko sedam sati i otišli na doručak. Prijepodne smo razgledali obli- žnji muzej i ukratko se upoznali s mjestom u kojem smo odsjeli. Po povratku u hostel ručali smo i otišli na kupanje. Vrijeme nakon večere bilo je predviđeno za pjevanje i ples. 3.dan, Neretva Nakon doručka krenuli smo prema prekrasnoj rijeci Neretvi. Na ušću rijeke dočekale su nas lađice i vozači koji su napravili krug vo- zeći i upoznavajući nas s ljepo- tama rijeke. Neretvu krasi mnogo lopoča, lokvanja i raznih riječnih biljaka. Nakon toga otišli smo na ručak, a kasnije na plažu. Po povratku u hostel dočekala nas je večera, a taj dan je završio sportskim igrama. 4.dan, Dubrovnik Odmah nakon doručka krenu- li smo prema najjužnijem dijelu Lijepe naše. Iako su nas u Du- brovniku dočekali kiša i vjetar, to nam nije pokvarilo raspoloženje. Razgledali smo crkvu sv. Vlaha i Orlandov stup. Nakon toga pro- šetali smo poznatim dubrovačkim zidinama sa kojim se pruža predi- van pogled na grad. Za vrijeme kratkog slobodnog vremena, imali smo priliku prošetati Stradunom. 5.dan, Gradac - Lepoglava Nažalost, došao je i taj dan, zadnji dan našeg prekrasnog pu- tovanja, koji će nam svima ostati u lijepim sjećanjima. Ujutro smo se probudili i otišli na doručak. Nakon doručka svoje stvari stavili smo u autobus, a mi smo još imali slobodnog vremena za kupanje, kupovinu i šetnju. Krenuli smo na dugo putovanje svojim kućama gdje smo prepričavali događa- je koji su nam se dogodili tih 5 dana i zaključili „Sve što je lijepo kratko traje“. Pišu: Ana Mežnarić, 8. a i Sara Bratković, 8. a Foto: Ana Mežnarić i Sandra Kuča putovanja
  • 30. ŠKOLA zabave i smjeha Od 4. do 8. lipnja 2013. godine učenici 4. a i 4. b razreda Osnovne škole Ante Starčevića bili su u Školi u prirodi u Dramlju. Na taj lijepi i uzbudljivi izlet krenuli smo u 8:00 sati, polazak je bio ispred naše škole. Svi smo jedva čekali da sjednemo u autobus i malo se odmorimo od roditelja. Na put su nas vodile naše razrednice Marica Kišićek i Dragica Bajsić uz pratnju učiteljice Danice Maček. Iako je put dugo trajao ipak smo bili sretni. Na putu smo stali u Nacionalnom parku Risnjak. U Parku smo šetali i slušali vodiča koji nam je govorio o posebnostima Nacionalnog parka Risnjak. Nakon duge, ali poučne šetnje napokon smo stigli u Dramalj ispred hotela koji je nosio ime tog gradića. Ispred hotela čekao nas je naš animator Žućo. On nam je pričao sva- kakve priče, izbijao šale s nama, svirao gitaru „Antonelu“ i pripremao večernji program za nas. Zabavljali smo se, smijali, i plesali. Svaki dan imali smo jutarnju tjelovježbu i do- ručak. Posjetili smo otok Krk, mjesto Vrbnik na istoimenom otoku te akvarij u Crikvenici. Nakon večere slijedila je zabava: disco – party, zbog kojeg smo uzbuđeno tražili lijepu odjeću i ostale sitnice za koje smo misli da su važne; lude frizure, super talent... Kako je nama bivalo sve ljepše i ljepše izlet se bližio kraju. Nakon posljednjeg ručka i uživanju u moru polako smo se počeli spremati za odlazak u Lepoglavu. Put je bio dug, ali i to smo preživjeli. Na školskom parkira- lištu već su nas čekali nestrpljivi roditelji koji su željno iščekivali naš dolazak. Željeli su čuti svaku sitnicu koju smo doživjeli. Tihana Belčić, 5. b škola u prirodizajednička fotografija lude frizure vožnja brodom-Vrbnik 3030 Risnjak putovanja
  • 31. 31 MOJA BAKA Moja je baka draga i mila. Ima plave oči, prosijedu kovrčavu kosu i staračke pjege po nosu. Uvijek nosi naočale i rubac na glavi. U mladosti je bila visoka i vitka, ali kako ona kaže s godinama je sve niža, već sam je i ja prerastao. Moja je baka jako marljiva. Voli raditi u vrtu koji joj je uvijek uredan. Prije se bavila izradom čipke i svima nam ih je puno „zare- dila“. Znala je raditi čipku cjelo poslijepod- ne, a brat i ja sjedili bismo kraj nje i neumor- no gledali. Svako jutro kad idem u školu, ona me probudi i poželi mi sretan dan. Moja je baka uvijek nasmijana, ali kad se brat i ja svađamo u očima joj se pojavi tuga. Jako je sretna kad idemo s njom u šetnju jer ona ne voli šetati sama. Ljeti i u jesen idemo u šumu brati vrganje, ali kako je vid ne služi, mi uvi- jek pronađemo više vrganja od nje. Najviše voli pripremati varilo koje joj uvijek dobro ispadne. Evo takva je moja baka, ja ju jako volim. Mateo Hehet, 6. b Liepaglava Liepaglava je moli grad v njo saki duojde rad. Cirkva nom je jako stara a za to pavlinimi fala. Za lepoglavsku čipku čuli su si i jako se ž njo ponosime mi. I v svietu je poznata, a nom velja več od zlata. V Liepeglave je liepo živeti, mir i zadovuoljstvo gledeti. Furt ju v srcu nosim i se bi dal za nju za svo Liepuglavu. Domagoj Janžek, 7. Cvetek Tam vu travi jeden cvetek stoji celo vreme si svoje latice broji. Pitam se, kaj mu se itak po glavi vrti i od čega tak jako diši? Po dnevu se žoti, pred večer črleni. Kak god mu paše, čak i dok dežđek curi. Ispred hižice po oblokom šepuri se tratinčica s bijelim okom pa mu namiguje i poruke pošilja po čmelaj od milja. Samo je v strahu da ga ko ne zeme i nekam nutri vu vazu ne dene. S tim bi potonule vse njegove senje, A cvetekov bi bilo se menje. Brigita Balaško, 6. b Daria Šambar 7a Marko Škalac 8b 31 podlistak
  • 32. 3032 Moj zavičaj De ftičeki kričiju de šume šumiju, tam je moj rodni kraj, moj zavičaj. De se bregi zdigavljeju, ledine s cvetjem dišiju, tam je moj dom, v zelenom Zagorju tom. De veter fučka i zavija dok zaraščena njiva dežđ fpija, tom su moji trdo delali i znoj si brisali. De se bateki zanavek čujeju, dok babice finu čipku rediju, tam se svi znamo i poštivamo. Lepoglava, zanavek si bila, moj topli dom i zibelka mila. Elizabeth Marković, 4. a Moj grad Ispod Ivanščice gore zlatnom niti tkati se stalo moje mjesto malo. Sveti Ivan zidine gleda i njihovu tajnu nikome ne da. Obasjana Purga visoko stoji krivudavoj Bednji kapljice broji. U staroj crkvi Ranger se skrio i moju Lepoglavu proslavio. Adela Horvat, 5. b Lucija Lazar 6a David Murić 8a Štefanija, to je ime moje bake. Ona je 73-godišnjakinja. Prema meni je dobra i nježna. Ponekad gunđa kad žvačem žvakaću gumu zato jer joj to smeta. Rado razgovara sa mnom, smiješna je, ponekad joj govorim neke svoje probleme jer imam u nju povjerenja. Uz sve to još se često smije i priča mi strašne priče koje jako volim jer se od njih naježim. iva kostanjvec 5b Moja baka odlično izgleda za svoje godine. Lice joj uljepšavaju oči boje kestena. Njezin pogled podiže mi samopouzdanje. Između očiju i usta, iz kojih izlaze samo riječi dobrote, smješten se nos nalik prćastom krumpiriću. Kosa joj je poput srebra kojeg čuva kao zadnje blago svijeta. Rubac s crveno žutim isprepletenim pruga- ma pokriva joj kosu tijekom zim- skih dana. Njezine bore slične su iskrivljenim crtama na remek-djelu umjetnika. Odjeća koju nosi je skromna, baš kao i ona. Često nosi duge jednobojne maji- ce prekrivene plavim vunenim pu- loverom. Crne hlače poput tame u noći nezaobilazan su detalj, kao i crne čarape na nogama. Druže- nje i darežljivost njezine su vrline. Razveseli se posjetu,a i najmanji poklon veoma ju obraduje. Ona može oraspoložiti svakoga tko je usamljen, tužan, razočaran ili de- presivan. Ima dobru dušu koja je spremna pomoći svakome. Marlji- va je kao stotine mrava i vrijedna kao neprocjenjivo blago. Uporna je kod ostvarivanja ciljeva. Radu- je se suncu kad se uzdigne visoko i osvijetli šume, životinje, kuće…, vjetru kada ponese, svojim nevidljivim rukama, miris cvijeća. Osmijeh s njezina lica nestaje sakrivanjem sunca iza planine ili dolaskom bolesti…. Sporije se kreće, ali je zato vrlo oprezna. Voli razgovarati, šaliti se na svoj račun, nasmijavati druge, gledati razne serije. Najjača strana su joj priče koje svatko voli slušati. Često pravi lude i smiješne grima- se, naročito kada popije tabletu, od kojih svi pucamo od smijeha. Svako jutro pije kavu, gleda kroz prozor i divi se prirodi. Jako volim svoju baku i ne bih je mijenjao ni za kakvo blago ovoga svijeta. Karlo Loparić , 7.b 3032 podlistak moja baka
  • 33. 33 Lana Dubovečak 8a MAK Kaj je tuo? -tak molo -tak liepo -tak čljeno... Ah, pa kaj bi drugo bilo Neg moli, preliepi, čljeni mak. Iz daljine me gledi, Iz daljine mi se smieje, Iz daljine me razveseljava I nasmijava. Tie čljeni mak me očarava I z svo ponosnom glavicom Me serce z ljubavlju ispunjava. Petra Murić, 7. Moj djed Ime mog djeda je Ljudevit, ali svi ga zovu Mišo. Ja ga, narav- no, zovem djed. On ima šezdeset devet godina. Glavu mu pokriva kratka sijeda kosa, a lice krase plave oči i brkovi. S djedom volim provoditi vrije- me, uvijek me barem malo nasmije. Stalno je veseo i dobre volje. Nije dosadan, ali ponekad zna biti malo naporan. Na žalost,ne vidi baš najbolje na svoje blistavo plave oči. Stalno govori da ne vidi baš ništa. Kad treba pomoći mojoj baki NE VIDI, kad treba brati grožđe NE VIDI, kad treba iznijeti smeće NE VIDI, a kad treba čitati novine i gledati TV sapunice savr- šeno VIDI! Svaki put kada mu želim postaviti neko pitanje on me pre- kine i počinje pričati: „ Joj,dijete moje! Da ti samo znaš kako ti je to kad ne vidiš, pa ne kaže se uzalud ČUVAJ TO NEŠTO KAO OKO U GLAVI!!! Meni ti je sve sivkasto kao da mi je paučina na oku. Ljude vidim samo u obrisima kao da duhove gledam.“ Meni oči već refleksno kolutaju i preo- kreću se jer napamet znam što će reći. No, ipak je on moj djed i poštujem ga, pa i to pretrpim. Da ne okolišam i govorim o nje- govim problemima reći ću vam nešto o njegovim mladim danima. Bio je zaposlen kao električar, a u slobodno vrijeme popravljao je i lakirao automobile. Još i dandanas uzgaja životinje i član je Udruge malih životinja u Lepoglavi. Re- dovito odlazi na izložbe i natje- canja. Više nije tako aktivan kao nekad, ali nije da samo sjedi u kući i čita novine. Ovo je ukratko bilo nešto o mom djedu. O njemu bih mogla još puno pi- sati, ali ne mogu... jer me upravo zove da mi ispriča kako ništa ne vidi! Živa Bajsić, 7. razred Božić u mojoj obitelji započinje ponoćkom. Većinom na ponoćku idu baka, tete, mama i ja. Jako je lijepo, svečano i svi su jako dobre volje. Poslije ponoćke ljudi se još jedno vrijeme zadržavaju pred crkvom i međusobno čestitaju. Božićno jutro je posebno uz- budljivo. Brat i ja ne možemo dugo spavati jer znamo da nas pod bo- rom čekaju pokloni. Uvijek je tu velika hrpa poklona za mog brata, mene i našeg bratića. Mama, tata, baka, djed i tete svi oni stave ponešto za svakog od nas. No, pokloni se ne diraju sve dok ne dođu tetak, teta i bratić. Svi zajedno prvo doručku- jemo, a onda smo mi na redu i ono što nas najviše zanima i veseli. Dnevna soba začas je prekrivena šarenim papirima. Dok mi odmotavamo poklone odra- sli nas promatraju i pripremaju ručak. Nakon ručka obično se svi malo smire jedu kolače i raz- govaraju. Mi djeca pokazujemo poklone jedni drugima, igramo se zajedno i s odraslima. U našoj obitelji Božić je posvećen djeci i zajedničkom druženju. Svi smo dobre volje i zajedno se zabavljamo. Lucija Lazar, 6.a Karlo Bobek 6a Lara Erdec 5a 33 podlistak Božić u mojoj obitelji
  • 34. 3034 De veter fučka i zavija dok zaraščena njiva dežđ fpija, tom su moji trdo delali i znoj si brisali. De se bateki zanavek čujeju, dok babice finu čipku rediju, tam se svi znamo i poštivamo. Lepoglava, zanavek si bila, moj topli dom i zibelka mila. Elizabeth Marković, 4. a Nives Strelec 5a Moj djed Moj djed zvao se Stjepan. Uvi- jek je bio nasmijan i veseo. Pamtim ga kao jednu od boljih osoba koju poznajem. Želio mi je sve najbolje i poticao me u svemu. Imao je kratku sijedu kosu i gotovo uvijek nosio je šešire i kape. Isto tako, volio je nositi svoj prsluk u klasičnom vojničkom motivu. Bio je dosta visok, ali i jako mršav. Stanovao je s bakom u njihovom posebnom dijelu kuće jer je uvijek volio imati svoga mira. No, nije prošao dan a da ga ranom zorom nisam vidjela jer se budio rano. Voljela sam otići do njega i s njim provoditi svoje slobodno vrijeme. Pored njega morala sam glasnije razgovarati jer je kao mlad radio u kameno- lomu pa je slabije čuo. Znala sam provoditi sate s njim, a on mi je pričao priče o svojim mlađim danima, neke od njim su bile jako zanimljive, pa mi ih je morao pričati i više puta. Najviše od svega obožavala sam s njim prošetati do kli- jeti koja se nalazi na samom početku šume, a tamo je čist zrak i prekrasan pogled na moj grad, Lepoglavu. Sa sobom je uvijek nosio svoj drveni štap. Osim stalnog rada oko kuće, u svoje slobodno vrijeme gledao je televizor, osobito je pratio vijesti i sjednice sabora. Volio je i blagdane jer smo se tada svi okupljali i cijela rodbina je bila na okupu. Voljela sam provoditi vrijeme s njim, kao i blagdane jer smo se tada svi okupljali. Zauvijek ću ga pamtiti samo po dobrome. Mihaela Špiljak, 6. b De ftičeki kričiju de šume šumiju, tam je moj rodni kraj, moj zavičaj. De se bregi zdigavljeju, ledine s cvetjem dišiju, tam je moj dom, v zelenom Zagorju tom. marija Hodalj 8a „Napokon! Idem se okupati u svježim kapljicama rose!“ kaže cvijet Filip. Bilo je to jutro, doba dana, koje je Filip obožavao. Lijepo, sunčano, vedro i toplo. Kao da je cijeli svijet izašao iz brloga u kojem je spavao zimski san. Osvježen sitnim kapljicama, Filip je počeo zaljubljeno gledati u onu pre- krasnu, bijelu i krhku visibabu. Izgle- dala je kao da ju je netko pokrio bi- jelim, svilenim plaštem. Filip je oduvijek sanjario o tome što bi bilo da barem jednomu u životu dođe do nje, makar nakratko, barem pozdraviti ju. Znate, Filip je u visibabu za- ljubljen od prvog dana njezina života. A danas je osjećao da je to taj dan kada će skupiti hrabrosti i približiti joj se. Visibaba Slatkica još je uvijek spokojno spavala. Kada se probudila, osjetila je i vidjela Filipa pored sebe. Maličice zadrhiti, ali se tako lijepo i umiljato nasmiješi da je Filip poželio da nikada ne skine taj osmijeh s lica. Nije znao što bi rekao Slatkici, iako je cijelo jutro razmišljao o tome. Slatkica je svojim zvonkim glasićem progovorila: „Bok! Trebaš nešto?“ To jutro, upravo u tom trenutku Filip je shvatio da ona nije samo cvijet koji je ovdje bez razloga, već nešto puno više. Cvijet s kojim želi postati dio vječnosti! Tihana Belčić, 5. a silvija keder 8a 3034 podlistak Moj zavičaj cvijet
  • 35. 35 Badnjakje.Svejevećublagdanskom duhu.Mamajevećočistilacijelukuću, kojamirišenasvježepečenekolače. Dok ona peče kolače, tata, brat i ja idemo u šumu po mahovinu koju stavimo ispred jaslica. Po povratku iz šume, složimo božićnu jelku u stalak i pripremimo sve za kićenje. Tada slijedi meni najdraži dio - slušamo božićne pjesme, gricnemo po koji kolačić i svi zajedno kitimo jelku. Tada osjećam obiteljsku toplinu i ljubav, a bratu i meni lica blistaju od sreće. A kada bi konačno trebali ići na spavanje, brat i ja ne može- mo dugo zaspati od uzbuđenja i iščekivanja što ćemo na božićno jutro pronaći ispod jelke. Ujutro kad se probudimo, prvo dođemo mami i tati čestitati Božić, a onda jurimo brže-bolje vidjeti darove koje brzo otvaramo. Sretni smo, i zahvalni roditeljima na skromnim poklonima, jer moja mama uvijek kaže da sreću čine male stvari. Zato je meni Božić najdraži blagdan, jer je obitelj na oku- pu, i sve je puno ljubavi, sreće i veselja. Lovro Zver, 6. b patricija svetec 7a Moj djed zove se Antun. Ima 63 godine iako izgleda mlado za svoje godine. Ima sijedu kosu. Lice mu krase guste, smeđe obrve, a ispod obrva velike, sjajne, zelene oči koje kad te pogledaju, znaš da si nešto loše učinio i da to trebaš ispraviti. Njegovo lice krase gusti, sivi brkovi i lijepe tamno crvene usnice koje se baš i ne vide ispod brkova. Moj djed ima prekrasan osmijeh i lije- pe zdrave zube. Ispod tog svega dolazi vrat, a ispod vrata snažno i jako tijelo. Ruke su mu jake i nabo- rane od starosti,prsti su mu također naborani,ali i spretni. Tijelo mu je čvrsto i jako,a ispod majice i pot- košulje nalazi se toplo i snažno srce koje je uvijek spremno pomoći,u bilo kakvoj situaciji,to srce ga čini jakim i snažnim,u bilo kakvom problemu i čini ga posebnim i najboljim dje- dom. Ima duge i čvrste noge što je čudno iako malo šepa ponekad,jer u mladosti je doživio nesreću i slupao si noge,pa je čudo da još ima noge i da hoda. Prije je radio u kaznenom zavodu sad je u mirovini, ali još uvi- jek pomaže ljudima oko vodovoda. Volim svog djeda i ne bih ga mijenjala ni za što na svijetu jer je najbolji djed na čitavom planetu. Volim domovinu svoju njene velike planine i zelene doline. Vijugave rijeke i plavo more. Volim gradove njene, sela, šarene brjegove. Volim prekrasne zore i bistre potočiće što žubore. Volim domovinu svoju, napustila je nikad ne bih. Zato želim vidjeti izbliza sve ljepote njene. Kad spusti se tama i zvijezde prekriju nebo, moja domovina nije sama, u srcu mome spava. Patricia Bezek, 6. b petra Čretni 8bLaura Štefanek 8b perica huten 8b paula Štefanek 8b Lana Kralj, 6.a 35 podlistak Božić u mojoj obitelji Moj djed domovina
  • 36. 36 APOLON, IVANA SEK ULIĆ ARČI, LUCIJA LAZAR BIBI, MARIJANA ZVER KIKI, TEO GAL DIV LJE PATKE, BRIGITA BA LAŠKO KORNI, TIHANA BELČIĆ LANA, BRIGITA BALAŠ KO naši ljubimci
  • 37. 37 MICKO,IVANA VRČEK REXY, NEVENKA HARJ AČ SILA, LANA KRALJ ZORO, BARBARA G A L Ž UĆO, ELIZABETH MARK O VIĆ SPOKI, BRIGITA BALAŠKO P AS NERA, MIHAELA ŠPIL JAK SPIKE, IRENA PREMUŽ naši ljubimci
  • 38. - - Učenica naše škole Izidora Juriša i dalje svojim uspjesima nadmašuje mnoge pa tako i ovoga puta. Pro- glašena sportašicom godine svima je dokazala koliko je dobra i koliko se njezin trud isplatio. Što ti sport znači u životu? Sport u mom životu znači mi puno. Prvenstveno dobar je za zdravlje, a ujedno i za iskorištavanje slobod- nog vremena. Zašto si baš odabrala karate? Karate sam odabrala slučajno jer mi je starija sestra krenula trenirati, a ja sam joj u tom vremenu bila pratnja, tako sam i ja dobila volju i ljubav prema tom sportu. Koliko dugo se baviš tim sportom? Tim sportom bavim se od 2006. godine. Koliko tjedno treniraš? Treniram 3 puta tjedno. Koje si uspjehe postigla do sada? Do sada sam postigla sljedeće uspjehe:više puta bila sam pobjed- nica lige sjeverozapadne Hrvatske, nastupila sam na mnogim turnirima međunarodnog karatea, par puta nastupila sam na državnim prven- stvima te na različitim turnirima i memorijalima. Na tima natjecanjima sam postigla vrlo dobe rezultate i sakupila čak 81 medalju od kojih su 25 zlatnih, 24 srebrne i 32 brončane medalje, a uz njih stoji i 12 pehara. Tko ti je glavni oslonac i potpora u svemu? Kao glavni oslonac i potpora u svemu mi je tata, a uz njega treneri i cijeli klub koji me vodi kroz sve to i bez kojih ne bih postigla ove rezultate. Jesi li se ikada našla u opasnoj situaciji? Tijekom bavljenja karateom nisam se još našla u nekoj opasnoj situaciji, Moj san o nogometu Sandra Kuča učenica je osmog ra- zreda naše škole koja svoje slobod- no vrijeme provodi na nogomet- nom terenu već pet godina. Kada si se počela baviti sportom? Sportom sam se počela baviti u prvom razredu. Koji je bio tvoj prvi sport? Moj prvi sport bio je karate, treni- rala sam ga 5 mjeseci. Odustala sam zato što sam se počela baviti gimnastikom i zapravo karate nisam trenirala ozbiljno, nego sam htjela probati kako je to biti na tatamiju. Što sad treniraš i koliko dugo? Treniram nogomet u ŽNK Lepoglava i to traje već pet godina. Kako si se odlučila baviti nogo- metom, koliko često imaš treninge i koliko traju? Nogomet mi se najviše svidio od svih sportova po načinu i stilu igre. Treninge imam tri puta tjedno na nogometnom terenu u Lepoglavi i traju po dva sata, a zimi imamo u dvorani. Koju poziciju igraš u nogometu? Kada sam počela trenirati, igra- la sam napad, a sada sam u fazi obrane. Više mi se sviđalo kada sam igrala u napadu, zbog toga jer se tamo može postići više uspjeha. Vidiš li se za nekoliko godina u jednom od poznatih klubova? Vidim se. Voljela bih igrati za repre- zentaciju Hrvatske i postići dobre rezultate. Što si sve trenirala do sad i koji od tih sportova ti je najdraži? Do sad sam trenirala karate, gimna- stiku, rukomet i penjanje. Sad treni- ram odbojku i nogomet. Najdraži od tih sportova mi je nogomet. Koji ti je najdraži sportaš? Najdraži sportaš mi je Lionel Messi. Koji najveći uspjeh si postigla nogometom? Najveći uspjeh koji sam postigla na nogometu bilo je prvo mjesto na županijskom natjecanju sa školskom ekipom. Imaš li neku poruku za nas učeni- ke? Bilo bi dobro da se svi bavite spor- tom, jer vam on omogućuje zdrav život. Ana Mežnarić, 8. a ali bilo je tu dosta ozljeda i povrjeda. Koji je tvoj najveći uspjeh do sada? Moj najveći uspjeh do sada je nastup na dvama državnim prvenstvima za mlađe kade- te u Biogradu na Moru i za kadete u Rijeci. U Biogradu sam nastupila kao mlađi ka- det i osvojila srebro izgubivši u finalu, a u Rijeci mi je bio nagli prijelaz iz mlađih kadeta u kadeta i tu sam bila bez odličja. Kako usklađuješ školu i karate? Školu i karate pokušam uskladiti tako da zadovoljim i jedno i drugo, a pogotovo karate jer me taj sport odr- žava psihički i fizički u formi i s njim mi je ostale obaveze lakše podnijeti. Ponekad zna biti naporno i ponekad zbog toga znam zaplakati jer ipak tu su 4 treninga tjedno i svaki drugi vikend natjecanja, ali s vremenom to prijeđe u naviku i tada se lakše podnosi. Baviš li se još kojim sportom osim karatea? Bavim se i rukometom. Što bi poručila svojim vrš- njacima? Svojim vršnjacima poručujem da se više bave sportom. Misliš li se baviti tim sportom i u budućnosti? Da,mislim se baviti i u buduć- nosti tim sportom, želim postati buduća trenerica Laura Štefanek, 8.b Razgovor s Izidorom Juriša Razgovor sa Sandrom Kuča 38 Karate i ja sport
  • 39. - - Već tradicionalno svake godine u našoj školi obilježava se Olim- pijski dan. Ove godine obilježili smo ga 6.9.2013., šetnjom kroz Sestranec do Očure. Sudjelovali su učenici od 1. do 8. razreda, njihovi učitelji i razrednici. Olimpijski dan Međuopćinsko natjecanje u malom nogometu U OŠ Janka Draškovića u Kle- novniku održalo se međuopćin- sko natjecanje u malom nogo- metu 4. listopada 2013. godine. Sudjelovale su 4 osnovnoškolske nogometne ekipe i postigle slje- deći plasman: 1. OŠ Bednja 2. OŠ Klenovnik 3. OŠ Kamenica 4. OŠ Lepoglava Posljednji dan nastave učeni- ci i učitelji OŠ Ante Starčevića proveli su u sportskom duhu. Svi zajedno krenuli su na pješačenje do Vudelja. Tamo su djeca uži- vala u sportskim igrama, bad- mintonu, nogometu, potezanju užeta… Pješačenje je bilo zagrijava- nje za utakmicu koja je slijedila po povratku u školsku dvoranu. Već tradicionalno odigrana je nogometna utakmica između osmaša i učitelja škole. Glasna podrška s tribina motivirala je Sportski dan igrače da budu što bolji. Uz- budljivih akcija nije nedostajalo, a sam rezultat utakmice nije naj- važniji jer svaki igrač dao je sve od sebe da zabije gol suparnič- koj momčadi. 39 sport
  • 40. - - Međuopćinsko natjecanje iz rukometa Međunarodno sportsko natjecanje u nogometu U našoj školi održano je me- đuopćinsko natjecanje iz ruko- meta za djevojčice i dječake, 28.11.2013. godine. U ponedjeljak 16. rujna nogo- metna ekipa naše škole već tradicionalno sudjelovala je na sportskom danu u susjed- noj Sloveniji povodom malo- nogometnog memorijalnog turnira Zlatkov pokal kojemu je domaćin bila OŠ Leskovec. Sudjelovalo je 6 ekipa koje su odigrale prijateljske nogomet- ne utakmice i postigle sljedeći poredak: 1. OŠ Leskovec 2. OŠ Videm 3. OŠ Cvetlin 4. OŠ Cirkulane 5. OŠ Lepoglava 6. OŠ Podlehnik Dan grada Lepoglave Već tradicionalno povodom Dana grada Lepoglave odr- žano je sportsko natjecanje učenika osnovnih škola s pod- ručja grada. Ove se godine u lepoglavskoj sportskoj dvorani 6.prosinca održalo natjeca- nje u ženskom futsalu ( malom nogometu ). Sudjelovale su os- novna škola Lepoglava, Višnji- ca, Bednja, Kamenica, Videm- Leskovec, Cirkulane i Podlehnik. Konačni plasman škola koje su sudjelovale u ženskom futsalu: 1.Lepoglava 2.Višnjica 3.Cirkulane 4.Podlehnik 5.Videm, Bednja i Kamenica Konačni plasman škola koje su sudjelovale je za dečke: 1.OŠ Ivanec 2. OŠ Lepoglava 3. OŠ Klenovnik Konačni plasman škola koje su sudjelovale je za djevojčice: 1. OŠ Ivanec 2. OŠ Višnjica 3. OŠ Lepoglava 40 sport
  • 41. - - - Finale Lino Višebojca 2013. u Karlovcu Županijsko natjecanje u košarci Županijsko natjecanje u ženskom futsalu Nadomak pobjede Kao pobjednici Varaždinske župa- nije, Dominik Makar, učenik sedmog razreda i Iva Špac, učenica šestog razreda u pratnji učitelji- ce Irene Premuž, sudjelovali su na završnom sportskom natjecanju Lino višebojac koje se održalo u Karlovu 17. i 18. svibnja 2013. godine. Sudjelovali su u polufinalu U našoj školi održano je 28.siječnja 2013. Županijsko natjecanje u muškoj košarci. Sudjelovalo je 8 ekipa: OŠ Ivanec, OŠ Petrijanec, OŠ Sveti Ilija, OŠ Ludbreg, V.OŠ Varaždin, IV. OŠ Varaždin, OŠ Šemovec i OŠ Lepoglava. Najbolje plasirane ekipe su: 1. OŠ I. K. Sakcinskoga, Ivanec 2. OŠ A. Starčevića, Lepoglava 3. OŠ Ludbreg U našoj školskoj dvorani 21.11. 2013. održa- no je Županijsko natjecanje u ženskom futsalu (malom nogometu). Sudjelovale su 4 ekipe, a lepoglavska ženska ekipa osvojila je naslov županijskog prvaka. Čestitamo! Rezultat: 1. OŠ Lepoglava 2. V. OŠ Varaždin 3. OŠ Varaždinske Toplice 4. OŠ Sračinec Pripremila: Sandra Kuča, 8. a od ukupno 48 pobjednika iz 24 škole. Dominik Makar ušao je u finale, iako je briljirao u svim disciplina- ma višeboja, završio je na viskom drugom mjestu. Literarni rad Ive Štefičar „Svijet po mom“ proglašen je drugim najbo- ljim radom, a njezina poruka svima nama glasi: A svijet po mom je baš onakav u kakvom ja živim. 41 sport
  • 42. 42 Am 13.August 2013 sind wir ins Mediencamp gekommen. TOLLE SOMMERFERIEN …aber die Diskopartys waren noch interessanter!! Als wir gekommen sind, haben wir sofort an der Produktion des Filmes gearbeitet!!! Einen Film zu drehen, war sehr interessant… Leider mussten wir wieder zurückkehren und haben uns verabschiedet !! Das waren die Regeln. foto strip Pripremio: David Štefičar, 8. a
  • 43. Ove začuđujuće tople i sun- čane zime, u našoj školi prevla- davaju šarene boje, od majica, traperica i tajica jer je trenut- no sve IN. Kad pratimo školske hodnike može se vidjeti mnoš- tvo stilova, ali i onih koji prevla- davaju. Za školski look djevojke igraju na sigurno i opredjeljuju se za traperice različitih boja i majica i vesta različitih krojeva na koje kombiniraju nakit, reme- nje i šalove. Frizure su različite, od kratkih, skupljenih u rep do raspuštene kose koja najviše dominira. Iako se u razredima nose papuče, u sportskoj dvo- rani cure uživaju u jednostav- nosti popularnih starki. Zani- mljivo je da u našoj školi cure ne „furaju“ sportski look, iako je jako udoban i poprilično do- bro izgleda. Da se osvrnemo na dečke i nji- hove modne odabire. Oni ve- ćinom nose traperice i majice s printom. Tu se ponovno vraća- mo na sportski look kojeg dečki itekako znaju nositi u kombina- ciji s air-max-om ili sportskim te- nisicama. Kad gledamo modne Svima su vam već dobro poznate narukvice koje krase svačiju ruku. Ima ih u različitim oblicima , veličinama, motivi- ma .. Svim mogućim bojama. Obično su rađena od malo debljeg konca , ali mogu biti i od drugih materijala. Modni trendovi naše škole trendove na svjetskoj razini koji nam nalažu što je ovih dana „cool“, možemo zaključiti da su dečki manje skloni isprobava- nju novih stilova, primjerice ko- šulje kockastog uzorka koje su prava rijetkost kod nas, kao i neka uređena ili zvrckasta asi- metrična frizura. Cure su poka- zale da mogu pratiti sve mod- ne trendove, a s druge strane Narukvice prijateljstva Lepoglava je između osta- loga poznata i po čuvenoj lepoglavskoj čipki. Ona je u posljednjih nekoliko godina dobila novi izgled i sada se koristi i za izradu nakita. Ogrlica , broševa , narukvica , naušnica , a proteklih godina kreirana je i čipkana haljina koja je izložena u gradskoj čitaonici u TKIC-u . Izrađen je i šator u lepoglavskoj čipki , ali čipkarice se i dalje služe početnim izgledom orginalne čipke. Heklani nakit od kojega su među poznatijima heklane naušnice. Nakit od čipke Heklani nakit 43 moda
  • 44. 1. Which is the capital city of Croatia? a) Zagreb b) Karlovac c) Vukovar 2.Which planet has the most natural satellites? a) Saturn b) Jupiter a) Uranus d) Venus e) Pluto 3. What are the highest waterfalls in the world? a) NigaraFallsinthe U. S. and Canada b) AngelFallsin Venezuela c) Victoria FallsinZambiaandZimbabwe d) IguazuFallsbetweenArgertinaund Brazil e) Sutherlandwaterfallsin New Zeland 4. Which films are about history? a) Schindler`s List b) Jurassic Park c) AnnieHall d) Amistad e) SavingPrivate Ryan Color it ! engleski jezik ENGLESKI JEZIK Quizes Pripremile: Barbara Gal i Tara Žulić, 6.a 44
  • 45. 6 7 8 9 5 10 11 12 1 2 3 4 njemackijezik 45 Kroatische Sehenswurdingkeiten
  • 46. - -Predstavljamo Britansko-irski bend koji je obilježio 2013. godinu zasigurno je boy bend One Direction. Svojim odlič- nim glasom,stasom i orginalnošću osvojili su mnoge. Niall Horan,Zayn Malik,Harry Styles,Liam Payne i Louis Tomlinson članovi benda koji su se okupili na poznatoj emisiji X-Factor, do sada su izdali 3 albuma (Up All Night,Take Me Home i Midnight Memories), također objavili su svoj prvi film This is us. Iako je njihova karijera na početku vjerujemo da je pred njima još puno uspjeha i da će i dalje nastaviti dokazivati koliko zapravo uživaju i vole ono što rade. One Direction TOP 10 - strane glazbe 1. Lorde-Royals 2. One Republic-Counting Stars 3. Katy Perry-Roar 4. ohn Newman-Cheating 5. Robbie Williams-Go Gentle 6. Avicii-You Make Me 7. One Direction-Story of my Life 8. Miley Cyrus-Wrecking Ball 9. Daft Punk feat. Pharell-Lose Yourself To Dance 10. Pet Shop Boys & Example- Thursday 1. Severina-Hurem 2. Jelena Rozga-Nirvana 3. Colonia-Srce nikad ne laže 4. Luka Nižetić-Nisu godine 5. Danijela Martinčević-Raspa- šoj 6. Nina Badrić & Mirza Šoljanin- Duše su se srele 7. Severina-Uzbuna 8. Magazin-Dušu nemaš da me na njoj nosiš 9. Lana Jurčević-Zašto volim loše dečke 10. Lidija Bačić-Viski TOP 10 - domaće glazbe glazba Laura Štefanek, 8. b 46