• Save

Loading…

Flash Player 9 (or above) is needed to view presentations.
We have detected that you do not have it on your computer. To install it, go here.

Like this document? Why not share!

Kapljice (2010)

on

  • 4,250 views

Školski list

Školski list
OŠ Bijaći, Kaštel novi
Lidrano 2010

Statistics

Views

Total Views
4,250
Views on SlideShare
4,247
Embed Views
3

Actions

Likes
0
Downloads
0
Comments
0

1 Embed 3

http://www.ucitelji.hr 3

Accessibility

Categories

Upload Details

Uploaded via as Adobe PDF

Usage Rights

© All Rights Reserved

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Processing…
Post Comment
Edit your comment

Kapljice (2010) Kapljice (2010) Document Transcript

  • LIST OSNOVNE ŠKOLE “BIJAĆI” KAŠTEL NOVI / SIJEČANJ 2010. GODINA XXVII. BROJ 27 ISSN 1332-375IX KAPLJICE 18. ČAKAVSKA VEČER TEMA BROJA Različiti smo... Što je tu loše? DAR STRANIČNIK S MOTIVIMA 18. ČAKAVSKE VEČERI KAPLJICE 2010. 1 kapljice 2010.indd 1 25.1.2010 22:34:10
  • Dobro došli! Uvodna riječ ći ravnateljice OŠ Bija i tuge čije se niti Postojanje nam obilježavaju radosti isprepliću u klupku života... kada će se prekinuti... I nikada ne znamo koliko će trajati i U sjećanju na drage ljude i lijep e trenutke crpimo snagu nade potrebni u i optimizam koji su nam kao svjetlo odgoju i obrazovanju mla dih generacija na kojima svijet ostaje... – te obljetnice Na pragu ulaska u obilježavanje 100 o se radovima na postojanja naše školske zgrade veselim i kamen položen izgradnji nove škole za koju je temeljn 13. svibnja 2009. godine.. smo krila za novi let... Naše je strpljenje nagrađeno. Stekli ih Kapljica... O svemu ponešto iz novog slapa naš Pozdrav iz Bijaća!!! Jadranka Šošić Riječ uredništva imljivi i aktualni. Kao pravi novinari trudimo se biti zan Što naša škola živi, Nadamo se da u tome uspijevamo. ljice! Kao plod mi bilježimo...i tako živimo i mi, Kap u rukama držite 27. suradnje učenika, roditelja i učitelja broj. Ugodno čitanje! IMPRESSUM KAPLJICE / godina XXVII., broj 27, siječanj 2010. / list OŠ “Bijaći”, Kaštel Novi, Polinovac 8 e-mail: os-bijaci@st.t-com.hr / www.os-bijaci.hr / Tel./fax. 021 205 330; 021 260 314 Osnivač i nakladnik: OŠ “Bijaći’’ Kaštel Novi Fotografije: Marina Kelava, Katarina Za nakladnika: Jadranka Šošić, prof. Posinković, Ivana Lukas i arhiva škole Uredništvo: Jelena Ljubić, Lucija Carev, Naslovna stranica: Jakov Klarić (Paviša u Zorana Duplančić i Ivana Balov 18. čakavskoj večeri Da nan Ča ne uteče) Članovi novinarske skupine: Zadnja stranica: Tea Mateta (Đovanina u Doris Guja, 8.a, Anita Brajković, 8.a, 18. čakavskoj večeri Da nan Ča ne uteče) Ana Lovrić, 8.d, Karmen Milan, 7.d, Tisak: Školska knjiga, d.d. Zagreb Željana Certa, 7.d, Nives Jurić, 7.d, Valentina Tusun, 7.b, Vedrana Dobrić, 6.a, Josipa Gotovac, 6.a, Margarita Aranza, 5.d 2 KAPLJICE 2010. kapljice 2010.indd 2 25.1.2010 22:34:31
  • SADRŽAJ 04 18. ČAKAVSKA VEČER 06 DOGAĐAJNICA 13 EKSKURZIJA 16 LIDRANO 2009. 19 JUPI!!! NOVA ŠKOLA!!! 20 22 TERENSKA NASTAVA ČITALAČKI KUTAK U SPOMEN 24 BUDUĆNOST BI TREBALA Ante Ćurkov (14.09.1951. – 29.01.2009.) PRIPASTI MLADIMA 25 INTERVJU - LUKA NIŽETIĆ Iznenada 29. siječnja 2009. u 58. godini 26 KNJIŽEVNI SUSRETI života otišao je naš kolega Ante Ćurkov, uči- telj fizike, tehničke kulture i informatike. (ŠIME STORIĆ, JADRANKO BITENC) U Osnovnoj školi “Bijaći“ u Kaštel - No- 27 RAZLIČITI SMO... ŠTO JE TU LOŠE? vom radio je od 1986. godine. Svojim pedagoškim radom bio je primjer 31 IZ POVIJESTI NAŠEG KRAJA... i uzor mladim kolegama, a učenicima uči- 32 ODGOJ ZA NENASILJE telj fizike koji se pamti kao neprikosnoveni autoritet koji im je podario znanje učeći ih 34 ZA FILMOLJUPCE logičkom razmišljanju. (I ONE KOJI ĆE TO TEK POSTATI) Škola je uistinu bila njegov drugi dom. Često je dolazio prije i ostajao poslije na- 36 OSCAR stave, bio je tu vikendom i praznicima pa 37 SUMRAK (OSVRT) čak i u tijeku godišnjeg odmora. Njegova je učionica prepoznatljiva, ispunjena učilima 38 NA TRAGU DUHA koja je sam izradio, na klupama i stolicama 39 HOLOKAUST nikada nije bilo tragova učeničkih nestašlu- ka što jasno svjedoči o autoritetu kreativnog 40 EMO učitelja čiju su nastavu, kao i dodatne sate iz 41 GLAZBENA STRANICA fizike učenici rado pohađali. Unatoč uspjesima i ugledu koji je uživao, 42 TEST: KOJU SREDNJU ŠKOLU kolega Ante Ćurkov nije želio pohvale, do UPISATI? kraja je ustrajao u odbijanju napredovanja 44 FACEBOOK u zvanju na čemu je inzistirala ravnateljica, Učiteljsko vijeće, Školski odbor i savjetnik 45 ŠPORTERICA za fiziku. Sve to govori o njegovoj skro- mnosti i činjenici da je bio jedan od rijetkih 48 BISERI PRVAŠA koji nikada nisu tražili “pljesak“ za svoj rad 49 KNJIGA IZJAVA i postignuća. Jednostavno, bio je skroman čovjek koji 50 PISMO UČITELJA nije volio “velike“ riječi. Zato smo se od 51 LONDON njega skromno i oprostili. Otišao je naš Ante, ali znam nedostajat će 52 WIR LERNEN DEUTSCH nam još dugo, dugo... 53 LE FESTE ITALIANE Podsjeća nas na njega puno malih i veli- kih sitnica, niz aktivnosti u kojima je sudje- 54 ODJEĆA (NE) ČINI ČOVJEKA lovao... 55 STRIP A sada moramo dalje bez njega, bez nje- govih dosjetki, viceva i šala koji su nam uveseljavali godine zajedničkog rada... Tješi nas spoznaja da je bio dio našeg po- stojanja na stazi ovozemaljske prolaznosti... Jadranka Šošić KAPLJICE 2010. 3 kapljice 2010.indd 3 25.1.2010 22:34:32
  • 18. ČAKAVSKA VEČER Da nan ČA ne Anica Skelin, 7.c i stoga publici dobro poznati, a neki su tek tada prvi put stali na Č akavska večer u organi- daske koje život znače. No, to ih zaciji naše škole doži- nije spriječilo da osvoje publiku. vjela je 30. travnja prošle Na kraju su svi bili počašćeni je- godine svoju punoljetnost. Ma- dinstvenim pljeskom i nagrađeni nifestacija kojom se škola već 18 pozitivnim kritikama. godina pridružuje obilježavanju U sklopu programa koji je vo- Marulićevih dana, održana je u dila profesorica Lucija Carev slavljeničkom raspoloženju i pod školu su predstavile i Bijaćke nazivom Da nan Ča ne uteče. meštrovice, klapa učiteljica, uz mr. sc. Smilja Celigoj Grimani Školska dramska skupina pratnju voditelja Vladana Vule- Dračice izvela je dramolet Boje tina, a gosti večeri bili su Spli- vengo jučer, gore vengo sutra i ćani. Poznati pjevač Giuliano, pritom oduševila mnogobrojnu kojemu se na pozornici pridružio publiku u Pastoralnom centru Toni iz grupe Viva, dobrom je u Kaštel Lukšiću. Scenarij za pjesmom i sjajnim raspolože- scensku igru napisala je učite- njem publiku podigao na noge, ljica Ivana Lukas Bartulović, dok su ljubitelji poezije došli na a režirale su je učiteljice Katja svoje nastupom pjesnika Tomi- Bašić i Sandra Špika. Za svaku slava Najeva koji je oduševio je pohvalu bila i scenografija čakavskim stihovima izazvavši koju su izradili učiteljica Ana- veliko zanimanje za svoj pje- Tomislav Najev marija Bašić i školski majstor snički rad. Ante Bogić. Među brojnim uzvanicima i Giuliano U dramskoj se igri okušalo 15 dragim gostima koji su Bijaćima mladih glumaca sjajno utjeloviv- i Čakavskoj čestitali punoljetnost ši tipične likove kaštelanskoga posebno valja istaknuti mr. sc. (dalmatinskoga) dvora koji je u Smilju Celigoj Grimani koja je našem kraju oduvijek bio cen- prije 18 godina i potaknula nje- tralno mjesto susreta i življenja. zino održavanje zbog čega joj je Mnogi su od njih bili višegodišnji ravnateljica Jadranka Šošić do- članovi školske dramske družine dijelila zahvalnicu. 4 KAPLJICE 2010. kapljice 2010.indd 4 25.1.2010 22:34:33
  • Uloge i glumci: O scenskoj igri Boje vengo OSIB, Duje Kandžija, 8.d PAULINA, Osibova žena, Karmen Milan, 6.d jučer, JOSIP MLAJI, njihov unuk, Ivan Lisičić, 8.a ĐOVANINA, Tea Mateta, 8.d gore vengo BARE, Đovanin muž, Tomislav Lovrić, 8.c MALI VICE, njihov unuk, sutra Frane Kuzmanić, 5.b RUZARIJA, Lucija Pavlović, 8.d PAVIŠA, Ruzarijin sin, Jakov Klarić, 7.a ŠJOR FILIP, Marin Matijaš, 8.a KLARA, Andrea Cvitković, 8.d MARTA, Paulina Acalija, 8.d SREŠKA, Karmela Klarić, 6.d KARMEN BATUDINA, Marija Magdalena Grgin, 6.c NIVES, Nives Jurić, 6.d e uteče! CVITA, Anica Skelin, 6.c Za trpezom Sve važno u ovoj priči događa se u kaštelanskom dvoru koji je oduvijek bio centralno mjesto susreta, razgovora, življenja... Dvor, sa svojim šušurom, patinom vremena, mirisima i javnim tajnama, način je života i u njemu čovjek nikada nije sam niti osamljen. Tu ljudi žive jedni s drugima, a ne jedni pored drugih, tu se vrata ne zaključavaju... Dvorana je bila popunjena do posljednjeg mjesta Nadahnuće za likove iz priče jesu stanovnici jednog ta- kvog dvora koji još uvijek žele sačuvati zajedništvo u do- bru i zlu, bliskost, toplinu i neposrednost. Tu se odmalena uči kako njegovati baštinu, humor, domaću rič... Dijele se snovi, proslave, brige, tuge, radosti i veselje, a sitne ljudske slabosti nalaze opravdanje u međusobnom razumijevanju i ljubavi... Glavni lik Osib utjelovljenje je svih naših marljivih, mu- drih, poštenih, skromnih težaka i ribara koji nadasve vje- ruju u čast, poštenje i rad te ne zaboravljaju ideale svojih djedova jer sve ča vridi mukte je. Njegov unuk, njegova uzdanica, jamstvo mu je da moral- ne vrijednosti neće izumrijeti, da je danas boje vengo jučer, ma gore vengo sutra, tj. da vjeruje u bolju budućnost. KAPLJICE 2010. 5 kapljice 2010.indd 5 25.1.2010 22:34:59
  • Događajnica NATJECANJA 2008./2009. Kao i inače, učenici naše škole i prošle su školske godine vrijedno su- djelovali na brojnim natjecanjima. Ovo su neki rezultati: učenik 4. d ra- zreda Robert Tadić osvojio je 3. mjesto na županijskom natjecanju iz matema- tike te se plasirao na regionalno natje- canje. Na športskom planu učenici su su- djelovali na različitim razinama natje- canja u sljedećim športovima: veslanje (prvaci Dalmacije, 1. mjesto u državi: Pave Kuzmanić iz 8.d i Frane Maleni- ca iz 8.c), šah (3. mjesto u državi), stol- ni tenis (1. mjesto u gradu, 3. mjesto u zoni), nogomet, rukomet, odbojka i košarka. Marijana Dražić, pedagoginja ČITANJE POD SJEĆANJE ZVIJEZDAMA U Gradskoj knjižnici u Kaštel Starom 16.stu- NA VUKOVAR Vukovar je veliku bol pretrpio. denoga 2009. Okupili su se članovi literarnih U Vukovaru je to ostavilo ožiljke. grupa nižih razreda iz OŠ “Bijaći’’, “Ostrog’’ i Kada je Domovinski rat završio “Prof. Filip Lukas’’. Članovi literarno-novinar- On je bio cijeli porušen. ske grupe, učenici 4.c razreda predstavljali su Vukovar se sada lijepo obnovio, našu školu. Tema radionice bila je “Čitanje pod Ali isto je žalost u srcima ostala. zvijezdama’’ u sklopu Mjeseca hrvatske knjige Radost je ponovno u Vukovar dospjela. koji se obilježava od 16.litopada do 15.stude- Tea Hrga, 4.c nog. Predstavnici naše škole izlagali su svoje plakate, likovne i literarne radove. Željana Certa, 7.d RAT I MIR Rat, ružne li riječi, što se uopće s tim može steći? NOVINARI Samo svađu i da veliki tuku djecu POD od sebe mlađu. Mir, eto to je to! ZVIJEZDAMA Zbog njega se družimo. Zbog njega prijatelje imam. Mladi novinari kaštelanskih Zbog njega lijepe snove snivam. škola okupili su se 23. listopa- Rat i mir to se ne slaže, da 2009.u Gradskoj knjižnici u ratu se laže, u Kaštel Starom. Svaka škola a u miru se istina kaže. (“Bijaći’’, “Ostrog’’ i “Prof. Fi- Al mi ćemo ljubav dati lip Lukas’’) predstavljala je svoj pa se neće ratovati. školski list s ciljem da druge upo- Prijatelji svi će biti znaju sa svojim trudom i radom. jer se ljubav ne da skriti! Naš školski list “Kapljice’’, koji je prošle kon predstavljanja slijedilo je druženje. Stanka Jurić, 4.c godine sudjelovao na državnoj smotri Li- Razmjenjivali smo ideje i iskustva koja DraNo 2009., predstavile su Doris Guja i smo stekli tijekom nastajanja naših listova. Anita Brajković, učenice 8.a razreda. Na- Anita Brajković i Doris Guja, 8.a 6 KAPLJICE 2010. kapljice 2010.indd 6 25.1.2010 22:35:14
  • JU PLAVO STOP PUŠEN Pod vo ginje Mar ijane Dražić 12 . studenoga 20 09. u školskoj upe raspravljali dstvom pedago učenika. Podijeljeni u četiri gr nje jako štetno i da, smo o I ZELENO knjižnici je od dobrim i ržano Vijeće pušenja. Zaklju čili smo da je lošim stranama mo sebi, nego i drugima ok puše mu smo o nas. Na tu te jučili nu pušiti, zakl SRCE kada pušimo, napravili pl ne štetimo sa akat koji bi tre bao potaknuti pušenja uopće sve pušače da ne post oje. presta Nives Jurić, 7. d HRVATSKE smo da dobre strane Učenici koji su izradili plakat: Radionica na Vijeću 3.d (prošlogodišnji 2.d): Ilijana Lukač, Rita Mardešić, Nina Ke- sić i Anđela Melvan 4.b (prošlogodišnji 3.b): Mo- nika Bošnjak, Tamara Barišić, Damira Oremuš i Kristina Ma- rijanović Učenici 8. d pale svijeće KAPLJICE 2010. 7 kapljice 2010.indd 7 25.1.2010 22:35:28
  • BOŽIĆNA Božićni zvukovi Događajnica PRIREDBA Kako su se približili božićni blagdani, doš- lo je vrijeme da božićni duh unesemo i među naše učenike. Stoga je 18. prosinca u škol- skoj dvorani održana prigodna božićna pri- redba. Voditeljsku palicu preuzele su Željana Certa i Karmen Milan iz 7.d razreda. Prvaši su se, kao najbrojnija publika, najviše obra- dovali te su veselo pjevali klasične božićne pjesmice. Recitacije su dodatno pojačale do- jam svojom razigranošću, a svi su s osmijesi- ma završili prvo obrazovno razdoblje. Anita Brajković i Doris Guja, 8.a SPOMEN-PLOČA Povodom obilježavanja Dana oslobađanja Kaštela, 27.listo- pada 2009. godine ponovno je podignuta spomen-ploča svim poginulim borcima narodnooslobodilačkog rata i žrtvama fa- šističkog terora Donjih Kaštela. U našem školskom vrtu ugo- stili smo preživjele antifašističke borce te gradonačelnika Još- ka Berketa koji je uz druge održao prigodni govor. Program su obogatile recitacije naših učenica Anite Brajković i Doris Guja iz 8.a razreda. ja reža škola bez nasil Karmen Milan, 7.d Regionalni susret M ANJA A osno V škole su DO šn N na om imali ZKakoBAvne OMzbijaju vrZjačko alnsilje susre- region i ove godine na 3. smo prilike vidjeti “Josip Pupačić“ iz reža škola bez nasilja. Naime, OŠ tu M rke Deur 29. svib- i ravnateljice Davo Omiša u organizacij prigodan program u Radmanovim je nja 2009. priredila ćinom. kazala pravim doma ijem stigla je u mlinicama te se po ekipa mini komb ša Oko 10:30 sati na Šošić, prof., psiho - nateljica Jadranka punom sastavu: rav a Dražić, Marija pedagoginja Marijan loginja Rajka Šore, goj Babić 8.c, Domi - Matijaš 6.a, Brun a Botić 7.a, Doma st - Tea Mateta lenko 8./09.) te moja ma i nik Žanić 8.c (200 prijavile te je svak (2008./09.). Po dolasku škole su se sportskom dije- 8.d “, a u OŠ “Josip Pupačić član dobio majicu prigodnog progra- prijavile su se ek ipe. U prvom dijelu lu e, plesna, dramska učenici (mažoretkinj ma sudjelovali su orio dječji gradona- vačice). Igre je otv grupa, pjevači i pje rasli su krenuli na radionicu, odno- čelnik Deni Tomić. Od , posljedica vrijednosti, pravila sno pr ezentaciju razrednih le, a naša ekipa se ije. Igre su započe te primjene restituc ama. Oko 13:00 sa ti imali smo okušala u graničaru i balot dio programa te po - nakon ručka drugi i zajednički ručak; poklon učeničke ma sudionicama uz djelu diploma škola vršetkom programa, došao je kraj zadruge “Rašelj ka“. Za oprostili ije su memorirane, našem dr uženju. Sve fotograf enuli kući. Zabavili smo ijateljima te kr smo se s novim pr najbitnije! se, ponešto i naučili, a to i jest 008./09.) Tea Mateta, 8.d (2 8 KAPLJICE 2010. kapljice 2010.indd 8 25.1.2010 22:35:32
  • 10 GODINA Učenici O U BIJAĆIM dinama Ko Š cionalno su ”Bijaći” i OŠ “Knez , jubilarno, d A Trpimir” 26 .v zjaka. Nak eseti put, posjetili lo eljače 2009. tradi- u znanju o kalitet Bijać iz geografi n kviza u kojem su e na pa- dila grupa je, šest “ Knez Trp povijesti i prirode i aši mjerili snage Macelj i F imir” iz OŠ u kojem je ilip Šegvić vodile pro ), održan je “Bijaći’’(Bruna Boti pobije- šlo pri ć, M gostovali su godišnje osmašice A godni program. Pro arinko na Radić gram su njem o gra arheolog i povjesničar iM dinama Kaš gospodin Iv anuela Ujević, a odgajateljica tela i okoli ce te čakav an Šuta s predava- Nada Jerčić u vrtiću Mendula ska pjesnik inja .G u pjesama “K ospođa Jerčić predst Kaštel Kambelovcu, , inače artuline“ u avila je svo go na ljude i k ju zbirku ča spođa dane koji su ojoj su njena intima, k Glazbom su joj bili lije ispovijest i avskih sunčano ju pi. sjećanje “Zvuci Bijać a” pod vod tro uveselili školski OŠ “Knez stvom vjero zborovi ob Trpimir” p Cuculića. od vodstvo učitelja Marija Žuvel iju škola m prof. gla e I recitacije zbene kult te zbor su bile vez ure Darija dana 4. 3. ane uz Trp 85 crkvici Sv. 2 g. u Bijaćima. Jedna imirovu darovnicu k M o oja hrvatskoga arte, a nezaobilazno d pjesama bila je po je iz- jezika i naš smo se sp svećena e domovin om e Hrvatske. enuli i važnosti Nives Juri ć, 7.d Ugodno dr uženje u prirodi DANI KRUHA GRADSKA SMOTRA Povodom dana kruha i Dana učitelja 2.li- DANA KRUHA U sklopu obilježavanja Dana kruha 11. listopada u dvorcu Vitturi stopada održana je prigodna priredba u crkvi BDM u Kaštel Štafiliću. Župnik don Mate Ču- lić blagoslovio je razredne košarice i pogače. u Kaštel Lukšiću okupili su se predstavnici kaštelanskih odgojno- Prigodni program pripremili su učenici naše obrazovnih ustanova (vrtića, osnovnih i srednje šole). škole, a program je vodila Karmen Milan iz 7.d. U prepunoj dvorani na stolovima su bile izložene različite vrste Ravnateljica Jadranka Šošić održala je uvodnu kruha. riječ, a nakon toga su slijedile recitacije i igro- U ime naše škole starokaštelansku nošnju nosila je učenica 5.d kazi. Svečanost su pjesmom popratili i “Zvuci razreda Paula Jurić. Atmosferu su podizale razne prigodne učeničke Bijaća“ pod vodstvom vjeroučitelja Marija Žu- recitacije. Tema našeg izlaganja bila je Zdrava hrana, a sve je osmi- vele. Na kraju programa podijeljene su blago- slila nastavnica likovna kulture Negdi Fiamengo. Ni dosadna kiša slovljene pogače koje su učenici na satovima nije uspjela pokvariti svečanost gradske smotre. razrednika blagovali sa svojim razrednicima. Nives Jurić, 7.d Anita Brajković, 8.a Za našim štandom Priredba u crkvi KAPLJICE 2010. 9 kapljice 2010.indd 9 25.1.2010 22:35:42
  • FOTO Događajnica ADIO, ŠKOLO ŠKOLA U PRIRODI KEKO EKO Kako bi se već od malih nogu djecu potaknulo na oču- vanje okoliša, u našoj školi dana 16. studenog 2009.za prvaše je održana predstava “Keko Eko”. Priču su popratile razigrane pjesme s duhovitim i poučnim tekstovima poznatih autora zabavne glazbe (Duško Mucalo, Ivo Lesić). Prvaši su uživali i nadamo se da su ba- rem neke od ekoloških poruka i upamtili. Anita Brajković i Doris Guja, 8.a 10 KAPLJICE 2010. kapljice 2010.indd 10 25.1.2010 22:35:53
  • 2c KAŠTELANI U LIVNU U Livnu je održan Skup Hrvatske katoličke mladeži kojem su se pridružili i učenici naše škole iz župa Ka- štel Štafilić i Kaštel Novi. Dogovoreni polazak bio je u jutarnjim satima 9. svib- nja 2009. Sa stanice u Kaštel Štafiliću krenuo je jedan bus, a iz Novog dva. Ulogu voditelja imali su Marinko Šljivić, Mario Žuvela, Tomislav Ljubas te ostali... Do- broj atmosferi pridonijeli smo i sami - svojim dobrim raspoloženjem. Problema preko granice nije bilo, kao PLAKAT ZA CEMEX ni tijekom cjelodnevnog programa. Susret se odvijao pod sloganom “Korake nam upravljaj putevima mira i dobra”, a početak je obilje- žen Križnim putem na otvorenom. Potom su slijedili duhovno-meditacijski program, euharstijsko slavlje i druženje s mladima iz drugih hrvatskih i bosansko- hercegovačkih župa. Tijekom kraćeg slobodnog vre- mena upoznali smo osobitosti grada Livna. Naravno, kušali smo i bosanske specijalitete - ćevape i bureke. Polako se približavao povratak. Uz pjesmu i svirku vraćali smo se našim Kaštelima. Iako je zabava bila pri kraju šale, nove ljubavi i “provale” ostavile su trajne dojmove na nas. Anita Brajković i Doris Guja, 8.a Iva Strize, učenica 6.d razreda, smislila je pobjednički slogan: “Modra lasta i dalje leti, a slavi rođendan pedesetpeti.’’ KAPLJICE 2010. 11 kapljice 2010.indd 11 25.1.2010 22:36:12
  • ZELENA OAZA Naš se školski vrt kontinuirano uređuje KAKO NAPRAVITI i njeguje te plijeni pozornost posjetitelja i prolaznika. DOBAR ŠKOLSKI LIST U travnju 2009. na XXII. eko-natjecanju koje se održalo u sklopu VIII. kaštelanskog praznika cvijeća osvojili smo I. nagradu za Profesoricu iz Grafička škole u Splitu, gospođu Selu Tecilazić, dugo- kontinuirano održavanje i oplemenjivanje dišnju članicu povjerenstva županijske smotre LiDraNo upitali smo što prostora. misli o našem školskom listu. Evo što je rekla: Nives Jurić, 7.d “Apsolutno odličan! Grafički izuzetan, vidi se da je rađen s puno tru- da, znanja i organizacije. Ističe se po svojo tradiciji od 26. godina - a to ipak nešto govori. Sadržaji su zanimljivi i raznoliki (putopisi, doga- đajnica, a i jedina ste škola koja je istaknula važnost Obame). Tu su i kalendar, podlistak, naslovnica, vrhunske fotografije. Jednostavno sve. Vrlo sam zadovoljna.“ Što mislite, što je potrebno za napraviti dobar školski list? “Prvenstveno ravnatelj koji sve usmjerava, ravnatelj koji kad uđe u takav projekt, dovrši ga do kraja, princip profesor-učenik-roditelj koji je iznimno bitan. Svatko od njih mora biti upućen i uključen u ono o čemu se radi, svatko od njih ima ključnu ulogu u tome. To je ono što vaša škola ima i može biti ponosna na to!’’ Tea Mateta, 8.d (2008./09.) U OPATIJI Razgovor s profesoricom S UNICEF-om Selom Tecilazić U studenom prošle godine održan je u Opatiji 3. susret UNICEF-ove Mreže škola bez nasilja na kojem je među predstavnicima 140 škola iz cijele Hrvatske, uključenih u program Stop nasilju – Za sigurno i poticajno okružje u školi, sudjelovala i naša škola. Susret je okupio učenike, učitelje, rav- natelje, roditelje, predstavnike lokalnih uprava, a Bijaće su predstavljale Nives Britvić, učenica 8.c razreda, Jasminka Baturina, majka učenika Mislava Baturine, pedagoginja Marijana Dražić i ravnateljica Jadranka Šošić. Tema susreta bila je suradnja škole i roditelja u sprječavanju vršnjačkoga nasilja. Nives Britvić, 8.c 12 KAPLJICE 2010. kapljice 2010.indd 12 25.1.2010 22:36:40
  • EKSKURZIJA A LIPO JE U ISTRI... Kako su prošlogodišnji sedmaši, sada po- nosni osmaši, postali još bolji prijatelji U zraku je mirisalo uzbuđenje, u torbama sendviči... Napokon je došao taj dugoiščekivani utorak, dan polaska na pe- todnevni odmor od roditelja. U zraku je mirisalo uzbuđenje, a u torbama sendviči. Roditelji, naoružani prtljagom, zabrinutim su pogledima prekrivali radost zbog našeg odlaska. S velikim podočnjacima od neprospavane noći planirali smo spletke kojima ćemo “zapapriti” putovanje našim razrednicima. Ideje su kao iskre frcale sa svih strana. U žamoru koji je vladao stanicom nismo ni primijetili da su stigli autobusi (jedan za 7.b, a drugi za 7.a, 7.c i 7.d). Razrednica nas je upozorila da moramo krenuti... Brzo smo se oprostili od roditelja i kao jato ptica uletjeli u autobus. “Čerupalo se perje” zbog posljednjih mjesta, a kad smo se napokon “ugnijezdili”, čuli smo smo glas naše vodičke Ivane koja nas je ukratko upoznala s programom putovanja. Dok smo napuštali rodni grad, bili smo zbunjeni i nesvjesni onoga što nas očekuje. Većina nas je zaspala, a ostatak je vodio tihe razgovore. Vožnjom autocestom brzo smo stigli do prvog od- marališta kod Krčkog mosta. Okrijepli smo se sokovima i sendvi- čima te nastavili putovanje u mnogo boljoj atmosferi. Raspalili smo glazbu i zabava je sama krenula. Bilo je tu pjesme, igre, a ponajviše smijeha =) . U tom žaru veselja osmislili smo i vlastitu igru nazvanu “mini košarka”. Neobično brzo smo stigli na Pag, naše drugo odmaralište. Nakratko smo obišli grad i trajektom se ponovno vratli na kopno. Iznenađenje (kako za koga) Polako smo se približavali cilju te smo morali odrediti raspored po sobama. Uz malo prepiranja ipak smo se dogovorili. U Ro- vinj, gdje nas je iznenadila kiša, smo stigli u večernjim satima. Uzeli smo ključeve pa se razbježali po sobama. Vladala je zbrka i galama. Otišli smo na večeru. Tamo su nas nastavnici rastužili. Saznali smo da prvu večer nema disca. No, zabava koju smo sami organizirali bila je zasigurno bolja od mogućeg provoda u discu. Cijela ekipa iz našeg razreda okupila se u sobi br.118 i ludovala. U početku smo se bojali zaštitara, ali već smo se nakon upozna- vanja sprijateljili. Jedina prepreka su nam bili razrednici koji su oponašajući zaštitare šetali po hodnicima i na najmanji šum ošrto KAPLJICE 2010. 13 kapljice 2010.indd 13 25.1.2010 22:37:03
  • reagirali. No, mi ih nismo puštali na miru. Namjerno smo svi izlazili i pokušavali dospjeti do 3. kata (tu su bili zgodni dečki!!!). Cijeli pothvat smo zabilježili Danielovom kamerom. Tu večer nitko nije spavao, ni mi, ni razrednici. Stvarno smo im “zapaprili” prvu večer!!! Njihova osveta slijedila je već sutra. Namjer- no su pojačali glazbu u busu kako mi ne bismo mogli nadoknaditi nedostatak sna. Odmah smo shvatili njihovu igru i glumili da nam se ranoju- tarnja glazba baš sviđa. Zaputili smo se obližnji Poreč gdje smo obišli znamenitu Eufrazijevu baziliku. Poslije smo posjetli Limski kanal- ostatak ledenjačkog pokrova na kojem su snimani mnogi europski filmovi. Potom smo pobliže upoznali Rovinj, vodeći turistički gradić Istre. Povratkom u hotel Valdaliso u kojem smo odsjeli razmišljali smo o pr- voj večeri u discu. Bili smo gladni, ali ne hrane nego avanture. A ono što je slijedilo bilo je i više od toga. Na naše iznenađenje i nastavnici su bili raspoloženi za ples. Uz ples smo se neobično dobro zabavili i zbližili s učenicima drugih škola. U srcu Istre Sutrašnji program bio je mnogo zanimljiviji i bogatiji. Naime posjetili smo veličanstveni NP “Brijuni”. Turističkim vlakićem obišli smo jedan dio otoka i vidjeli životinjski sa- fari. Naravno najveće oduševljenje izazvala je papiga Koki. Slijedio je odlazak u Pulu, posjet starorimskom amfiteataru i Balbijevom luku. Legenda kaže da će svaki par koji prođe is- pod luka imati sretnu i dugu ljubav. A novopečenih je parova zaista bilo (nećemo sad spominjati tko i kako, ali iz pouzdanih izvora znamo da sreća nije potrajala kao što legenda obećava). Zabava u discu nije prošla savršeno kao jučer, ali smo opet pro- veli nezaboravnu noć koju smo nastavili i nakon odlaska DJ-a. Jutro četvrtog dana započeli smo naravno teškim buđenjem i doručkom, a nastavili ga posjetom prelijepoj jami Baredine koja je sve ostavila bez daha. Skilskim stepenicama spustili smo se 60 metara ispod zemlje uz pratnju vodiča. Velike dvorane stalagmita i stalaktita oduševile su sedmaše, a svrha odlaska bio je posjet čovječjoj ribici, endemskoj vrsti. Zbog radova na cesti jedva smo pronašli Motovun - naše sljedeće odredište. Taj tipični istarski gradić zadao nam je mnoge muke. Kako bismo došli do središta 14 KAPLJICE 2010. kapljice 2010.indd 14 25.1.2010 22:37:08
  • I razrednici su se dobro zabavili 7. d grada, dugo smo se pješačili. Tek poslije shvatili smo da smo mo- gli ići prečacem-poznatim motvunskim stepenicama (1052 kame- ne stepenice)! Na ručak smo išli u istarsko selo Žminj gdje smo jeli pomfrit (opet!) i druge specijalitete. Poslijepodne smo proveli u sportskom duhu igrajući odbojku. U igru su se uključili i nastavnici i vodiči. Pobjednička ekipa je kao nagradu do- bila tortu. Posljednja večer u discu bila je najbolja i trajala je najduže. Nismo se željeli odvojiti od plesnog podija jer smo mislili da će tako ova čarolija prestati. Nastavnici su se totalno opustili i odlučili pokazati svoju vedriju stranu. Plesalo se na sve načine i na sve pjesme. Pjesma za kraj Osvanulo je to tužno jutro, jutro povratka. Okolina kao da je suosjećala s nama. Sve se odvijalo tako usporeno: posljednji do- ručak u hotelu, spremanje prtljage, zadnje zaključavanje sobe... i sam polazak. Dok smo se vraćali, u našim su se glavama kao film odvijali svi najljepši, najsmješniji i najuzbudljiviji događaji i sce- ne, trenutci sreće, zajedeništva, ljubavi, avanture, kršenja pravila; jednostavno-ekskurzija. Bilo je to predivno iskustvo koje nam se zauvijek urezalo u srce i sjećanje. Sve smo to zapečatili živahnom himnom, pjesmom “A lipo je u Istri”(Kukumeri). Prije dolska na stanicu u Kaštek Novom naš vozač Josip raspalio nam je himnu koju smo svi složno otpjevali, a neke je to toliko taklo da su čak pustili suzu. U autobusu smo napravili vlakić i stvorili jednistvenu atmosferu... A ča je je, u Istri lipo je! Anita Brajković i Doris Guja, 8.a KAPLJICE 2010. 15 kapljice 2010.indd 15 25.1.2010 22:37:09
  • LIDRANO Kako sam se nakon dugotrajnog rada na školskom listu “Kapljice’’ provela na Državnoj smotri LiDraNo 2009. u Puli Trud se uvijek isplati Općenito o smotri književnika odlučivalo je koga LiDraNo 2009. započeo je u pozvati na ovogodišnju smotru nedjelju 22. ožujka, a trajao do LiDraNo. 27. ožujka. Prvo su svoja umi- jeća pokazali učenici osnovnih LiDraNo (sasvim osobno) škola od 22. do 25. ožujka, a Ah... počelo je to još i prije onda slijede srednje škole od cjelodnevnog pakiranja kofe- 25. do 27. ožujka. ra; dogovarajući se s majkom Čast da bude domaćin ovogo- što ću sve ponijeti, što trebam dišnjeg LiDraNa pripala je Puli kupiti te kad ću se početi spre- status najstarijeg osnovnoškol- i to OŠ ‘Vidikovac’ za osnov- mati... Prije svega oduševio me skog lista u našoj županiji. Ta ne škole te Školi primijenjenih shopping (kojem sam se po- duga tradicija označava muko- umjetnosti za srednje škole. tajno i nadala), mama je zaista trpan, ali i kontinuiran rad na Na LiDraNu učenici pokazu- bila vrlo velikodušna. prinicipu učenik-nastavnik-ro- ju svoje radove u sedam izraza: Nisam previše očekivala, no ditelj. dramska koja se dijeli na skupni ipak sam bila pomalo uzbuđena Put do Pule bio je jako dug. scenski nastup te pojedinačni jer zaista volim takva druženja. Putovali smo oko 8 sati. No, scenski nastup, školski listovi, Sastanak s prof. Jelenom Ljubić ipak, imali smo vrlo susretlji- samostalni novinski članci, li- bio je na stanici u Splitu gdje nas vog vozača koji je pristao na terarni radovi, filmski i video je čekao autobus organiziran za sve naše prohtjeve i zahtjeve pa radovi te radijske emisije. predstavnike iz naše županije. smo zato imali pauze 3-4 puta. Na državnu smotru stigli su Mislila sam da sam ponijela Atmosfera u autobusu na po- učenici iz cijele Hrvatske – 143 više stvari nego itko drugi, no četku bila je poprilično tiha, no osnovne škole i 78 srednjih hvala Bogu-bilo je i ‘gorih’ od s prvim upoznavanjem kolega, škola. Stiglo je gotovo tisuću mene (hahaha-pssst..). atmosfera se neglo rasplamsa- učenika i nastavnika, a bili su Moram se pohvaliti da je la... pjevalo se, plesalo... smješteni u hotelu Histria i ho- naš list bio jedini osnovnoš- telu Palma. Ovo je bila najveća kolski list iz naše županije na Tko će prije... smotra do sada, što govori da državnoj smotri LiDraNo u Napokon smo stigli! Taj dugo su na LiDraNo pristigli učenici Puli 2009. Isto tako, na diku i očekivani trenutak izazvao je iz 21. županije. Više od trideset ponos nam je također to što je val nervoze: tko će prije izaći iz članova državnog povjerenstva, naš list 2009. godine izdao svoj autobusa; tko će prvi po kofer; koje je sastavljeno od glumaca, 26. broj te kao takav postigao tko će prvi... 16 KAPLJICE 2010. kapljice 2010.indd 16 25.1.2010 22:37:14
  • Otvaranje smotre LiDraNo 2009. Školski listovi Pula u srcu KAPLJICE 2010. 17 kapljice 2010.indd 17 25.1.2010 22:37:26
  • Nova prijateljstva U društvu mentorice Naravno, svi smo došli na budila, shvatila sam da mi je to odlučili provesti spavajući. Je- šljali, ali naravno da nas ni to red, uzeli smo svoje stvari te bio pametan potez jer se moja dino naši Hvarani (iz kategorije nije spriječilo da organiziramo produžili do hotela Histria. cimerica nije mogla pomaknu- grupnog scenskog nastupa) su 3. (ali ujedno i posljednje) ve- Prijavili smo se u sobe, a ti, njeno buđenje je trajalo znat- bili preumorni (za divno čudo), černje ludilo. Nakon što smo moja cimerica bila je Tina Jer- no dulje od mog (hahaha). ali, kad malo bolje promislim, ustanovili da padamo s nogu, kunica iz 8. d razreda OŠ “Kne- Uputile smo se na doručak, ni ne čudim se s obzirom na to odlučili smo se za SPAVANJE!! za Mislava“ iz Kaštel Sućurca. te polako ispanirale cijeli dan. da su ‘divanili’ prethodnu noć- Sutradan je nažalost bio po- I ona je iskazala svoje novinar- Moja mentorica i ja smo ujutro pa su morali napuniti baterije. sljednji dan našeg druženja sko umijeće napisavši izvješće imale radionicu te smo imale Idući dan smo teškom mu- i osjećala se pomalo sjetna “Morska procesija“. Učenik priliku čuti pohvale i kritike kom ustali. Nakon doručka usli- atmosfera unatoč tome što smo 8. c razreda, Dino Stanković za svaki od 20 listova te tako jedile su radionice sa sručnim se ipak jedva čekali vratiti kući OŠ “Ostrog“ iz Kaštel Lukši- pokupiti još pokoju idejicu za povjerenstovm za školske listo- jer su nam nedostajali naši naj- ća također je napisao jedan od idući broje Kapljica. Dobili ve (Snježana Marić - novinar- bliži. Pri povratku smo dobili zanimljivijih radova, a to je: smo odlične kritike, pohvaljeni ka, Srećko Listeš - savjetnik za lunch pakete te nas je čekao “(Ne) želim napustiti (ja)to”. smo da tako nastavimo i dalje, hrvatski jezik) te smo otišli na dug put do doma. Vraćajući se Intrigantnog naslova, u svakom a sigurna sam da će i moja na- radionicu za novinarske radove kući, u autobusu se pričalo tko slučaju, osim što je pobrao sim- sljednica nastaviti mojim sto- (Anita Šojat, Željka Horvat-Vu- će kome najviše nedostajati jer patije nas amatera, potaknuo pama, stopama mojih prethod- kelja, Branka Primorac). su se izrodile i neke nove ljuba- nas je i na razmišljanje. nica - pa i bolje. Nažalost, naoblačilo se te su vi, ali ponajprije prijateljstva. nam se poremetili svi planovi. Opraštali smo se od naših Kada san pobijedi... Pulske radosti Poprilično je zahladilo, ali nas kolega iz županije, pale su i Nakon što smo se raspakirali, Iza radionica koje su nam ni to nije spriječilo u naumu da suze, ali i dogovori o ljetnim slijedila je večera, ali smo imali ispunile jutro i razmjene škol- ponovno odemo u grad pronaći posjetima. Nime, Dino, Tina i odviše vremena da upoznamo skih listova, odlučile smo otići nešto novo. Na kraju drugog i ja, pozvani smo ovo ljeto na susjeda, istražimo sobu, a usli- do centra grada, razgledati sam razgledavanja, opet smo se Hvar, a to je nešto što nećemo jedila su upoznavanja, razmje- grad, posebno čuvenu pulsku našli u Art kavani u kojoj ni- zaboraviti. na brojeva, e-mail adresa i svih arenu. Prof. Jelena i ja, narav- smo mogli odoljeti, a da se ne Sklopila sam nova prijatelj- ostalih tehnoloških čuda. no, nismo mogle odoljeti, a da fotografiramo. stva te se uistinu lijepo prove- Iza večere, unatoč tome što ne razgledamo obližnje trgo- la. Svima onima koji još nisu smo bili mrtvi umorni, niko- vine i nađemo nešto po svom Posljednja večer posjetili Pulu poručila bih da ga od nas to nije spriječilo da ukusu. Iza toga smo se odluči- Navečer je pjesnik Enes Ki- to naprave jer je to mali gradić uživamo na tapetu u hodniku... le okrijepiti u Art kavani koja šević za sve sudionike priredio u kojem se ima što vidjeti. Isto Neću vam reći kada, ali za nam se neobično dopala svojim večer poezije. Nakon toga; za tako nadam se da će i buduće mene je zabava završila mnogo interijerom. sve učenike koji su sudjelova- generacije OŠ “Bijaći” pisati prije nego što sam zamišljala. Ponovno smo imali večeru u li na državnoj smotri LiDraNo i naporno raditi da stignu do Oči su mi se sklapale, i nije mi isti sat na istom mjestu te smo priređen je disco. Nismo bili državnog LiDraNa pa da još padalo na pamet ništa drugo se upoznali i s nekima iz ostalih previše oduševljeni glazbenim ponosnije mogu reći: “I ja sam osim kreveta. Zaspala sam za županija. Vratile smo se u sobe, repertoarom pa smo se vratili išla u tu školu!” tri sekunde, a kad sam se pro- ali ni to nije bila noć koju su svi nešto ranije no što smo zami- Tea Mateta, 8.d (2008./09.) Druženje nakon smotre Tea s Brankom Primorac i Željkom Horvat Vukelja 18 KAPLJICE 2010. kapljice 2010.indd 18 25.1.2010 22:37:32
  • Maketa nove škole JUPI!!! NOVA ŠKOLA!!! Ravnateljica i mr. sc. Vini Rakić polažu kamen temeljac Radovi u tijeku... 13. svibnja se, bez imalo pre- kamena temeljca nastupili su i šte od 15 000 metara četvornih Budući da su prostorije sa- tjerivanja, zbio povijesni događaj naši učenici, a sve je blagoslo- te uložio u kompletnu projektnu dašnje škole već odavno postale u životu naše škole: postavljen vio župnik Kaštel Novog don dokumentaciju. Tadašnji grado- pretijesne za sve učenike s po- je kamen temeljac za izgradnju Luka Vuco. načelnik Ivan Udovičić, koji je dručja Novog i Štafilića, svi se nove školske zgrade. Premda je Nova školska zgrada trebala i postavio temeljni kamen uz veselimo dovršetku izgradnje, a lijepo učiti i raditi u staroj dami bi biti izgrađena za dvije godi- asistenciju ravnateljice Jadran- čini se da radovi dobro napre- izgrađenoj daleke 1911., svima ne te će moći primiti oko 1000 ke Šošić, i najavio je kako se u duju. No, po svemu sudeći, u je dobro znano koliko Kaštel učenika. U njoj će se nalazi- drugoj fazi izgradnje školskog staroj ćemo dami dočekati nje- Novi i Kaštel Štafilić vape za ti 23 učionice s pripadajućim objekta planira i izgradnja trodi- zin stoti rođendan pa ćemo se novom, većom školom. kabinetima opremljenim svom jelne sportske dvorane vrijedne potruditi da ga dostojno obilje- Na lokaciji Put Sv. Josipa potrebnom opremom za mo- oko 15 milijuna kuna. žimo i proslavimo. Za oproštaj. okupilo se toga toploga i sun- derno obrazovanje, a sadržavat Svoje je zadovoljstvo zbog Ipak, neki će se učenici, čanoga dana šaroliko mnoštvo. će i veliko školsko predvorje početka izgradnje izrazila i izgleda, samo nakratko prese- Uz znatiželjne građane, učeni- u kojem će se moći održavati ravnateljica istaknuvši, između liti u drugu zgradu jer će nas u ke, učitelje, gradske poglavare i razna društvena zbivanja. U ostaloga, kako je veseli što će sadašnjim prostorijama, prema gradske vijećnike, svečanosti su školi će, također, biti moguće nova škola biti prilagođena i planovima, naslijediti srednjoš- nazočili i dožupan Luka Brčić, organizirati cjelodnevni bora- djeci s posebnim potrebama. kolski centar. Osim postojeće županijski pročelnik Zdravko vak učenika. Uz kamen temeljac nove ško- opće gimnazije, najavljuje se Omrčen te mr. sc. Vini Rakić Za projekt težak oko 60 mi- le položena je i povelja s ispisa- osnivanje jezičnih i matematič- kao predstavnica Ministra zna- lijuna kuna, novac su osigurali nom porukom učiteljice Ivane kih razreda te odjeli ekonom- nosti, obrazovanja i športa. U nadležno ministarstvo i grad Lukas: “S veseljem u školu, sa skog i turističkog smjera. svečanom programu polaganja Kaštela koji je osigurao i zemlji- znanjem u budućnost“. Anita Brajković, 8.a KAPLJICE 2010. 19 kapljice 2010.indd 19 25.1.2010 22:37:42
  • SPLIT Terenska nastava trećaša Učenici trećih razreda Osnovne škole Bijaći iz Kaštel Novoga, njih osamdesetak, u sklopu Dvi tri riči predmeta priroda i društvo, 27. studenog 2009. posjetili su Županiju. za Antu U pratnji vesele družine bila je i ravnatelji- Nek nam je u gradu igrališta više, ca Jadranka Šošić te učiteljice: Ljiljana Peran, I nek se malo lakše diše, Ankica Jakeljić, Tončica Biliškov i Ivana Lukas Parkić jedan dobar bi bio Bartulović. Jer nas je beton u kuće zbio. Vesele i razigrane goste dočekali su zamjenik I riva nek nam šetnica bude, župana Luka Brčić i pročelnik Upravnog odjela Gdje mogu sresti drage ljude. za prosvjetu, kulturu i šport Zdravko Omrčen. More nek nam bude čisto, “Nikada nismo u županiji primili veselije i broj- Da lipotom zasja naše misto. nije izaslanstvo’’, kazao nam je zamjenik župa- na, gospodin Brčić, te nastavio kako se nada da Dobar ste čovjek, župane naš će nam ovaj posjet ostati u lijepom sjećanju. Ovo je isto i grad Vaš, Veliku školu sagradite nam Vi Zamjenik Brčić nam je približio rad Županije Da u nju slobodno stanemo svi. i njenih odjela, a zajedno s pročelnikom Omrče- nom pokušao nam je odgovoriti na zanimljiva NINA KESIĆ, 3.d pitanja koja smo postavljali. Pitanja su se veći- (PJESMA ZA NAŠEG ŽUPANA nom odnosila na novu školu koja se gradi: ko- ANTU SANADERA) liko će biti učionica, hoće li će imati sportsku U šetnji Peristilom dvoranu veću nego postojeću itd. Učenica Sara Ćudina pročitala je pismo, a učenica Nina Kesić pročitala je pjesmu koju je napisala svom župa- nu. Sve ovo nalazi se u knjižici uz slike i druga pisma želja, prijedloga, ali i kritika koje su uče- nici 3.c i 3.d napisali županu. Zamjenik Luka Brčić obećao nam je da će ova zanimljiva knjižica dočekati župana na njego- vom radnom stolu kad dođe. Nakon Županije obišli smo Dioklecijanovu palaču i posjetili Etnografski muzej u kojem smo vidjeli zanimljive predmete iz prošlosti. Prilikom ove posjete smo saznali puno toga što nismo do tada znali. Svi smo bili veseli i za- dovoljni. Ivana Stojan, 3.c 20 KAPLJICE 2010. Maketa grada kapljice 2010.indd 20 25.1.2010 22:38:00
  • Znatiželjni pogledi Trećaši ispred zgrade Županije U Županiji KAPLJICE 2010. 21 kapljice 2010.indd 21 25.1.2010 22:38:08
  • ČITALAČKI KUTAK GDJE MAŠTA NEM I ove godine uvodimo vas u i stranih pisaca. Odabrana bavi i školom, prepoznat će ke Primorac. Većinu navede- svijet knjiga i mašte. Kao djela su različite tematike; se u zagrebačkoj tinejdžerici nih naslova možete pronaći u i u prošlim Kapljicama mjesečari će se moći poisto- Ladi, a oni željni zezencije i školskoj knjižnici, a ako ste predstavljamo vam nekoliko vjetiti s Mayrom, oni koji avanture sebe će vidjeti u li- pravi ljubitelj knjiga, svaka- naslova poznatih domaćih muku muče s izgledom, lju- kovima iz “Maturalca“ Bran- ko bi bilo korisno učlaniti se i 22 KAPLJICE 2010. kapljice 2010.indd 22 25.1.2010 22:38:26
  • EMA GRANICA u neku od gradskih knjižnica. Nadamo se da ćete sumorne zimske dane ispunjavati do- brim tekstovima... Za svakoga ponešto Karmen Milan, 7. d R.L.Stine: “Mjesečarka“ Svakako bih vam preporučila ovaj intrigantni roman iz R.L.Stineovog serijala “Fear Street“. Glavni lik je djevojka Mayra koja je preko ljeta dobila naizgleda savršen posao; nekoliko sati dnevno mora pomagati staroj gospođi Cottler u Ulici Straha. No, nije sve tako dobro kako izgleda, naime, Mayra već od prvog tjedna mjesečari i budi se na nepoznatim mjestima u Uli- ci Straha. Stvar se još više zahukta kad Mayra otkrije da je gospođa Cottler vještica i Mayra zaključi da ju je starica začarala... Zanimljiv roman namijenjen ljubiteljima horrora. Svakako pročitati! Frances Hodgson Burnett: “Tajni vrt“ U ovom romanu najviše će uživati čitatelji željni avanture. Radi se o devetogodišnjakinji Mary Lennox kojoj u epidemiji kolere umiru roditelji. Nakon što je u napuštenoj vili prona- đu britanski vojnici i susjedi, mala Mary se mora preseliti u Englesku kod najbližeg rođaka, gospodina Cravena. Budući da ga sve podsjeća na smrt voljene žene, gospodin Craven često putuje i ostavlja Mary samu s poslugom u velikom dvorcu na zabačenom imanju u vrištinama sjeverne Engleske. Mary jednog dana, igrajući se u vrtu, pronađe velika vrata u vrtnom zidu obraslim bršljanom. Događaji povezani s pronalaskom tajanstvenih vrata promijenit će Mary život iz temelja.Tajni vrt se nerijetko opisuje kao kultni roman o odrastanju u prirodi. Prema romanu je snimljen i istoimeni film. Branka Primorac: “Maturalac“ Zanimljiv roman za mlade koji opisuje odlazak jednog razreda na maturalac. Mario je tipični osmaš, muče ga roditelji, škola i naravno ljubavni problemi. Zaljubljen je u djevojku Anu koja ide s njim u razred. Stvari između njih još više se zakompliciraju na maturalcu. Maturalac je intrigantan roman o sazrijevanju i samostalnosti. Svakako pročitati! Natalie Babbit: “Vječni Tuckovi“ Roman “Vječni Tuckovi“ je roman s elementima fantastike. Radi se o obitelji Tuck koja je prije osamdeset godina sasvim slučajno popila vodu iz čarobnog izvora i od tada lutaju svijetom čuvajući svoju tajnu, naime pijući iz tog izvora, postali su besmrtni. Jednog dana neoprezni Jesse Tuck otkrije tajni izvor znatiželjnoj djevojci Winnie Foster koja odmah poželi piti iz izvora... Razotkrivena obitelj Tuck mora odlučiti hoće li djevojci omogućiti besmrtan život ili joj zabraniti da pije iz čarobnog izvora. Postavlja se glavno pitanje: “Je li vječni život blagoslov ili prokletstvo?’’ Sanja Pilić: “Sasvim sam popubertetio“ Preporučam ovaj roman zbog šaljive i poučne poruke koju prenosi mladim čitateljima. Pet- naestogodišnji Luka je tipični osmaš; razapet je između ljubavnih, školskih i obiteljskih pro- blema. Muči ga završetak osnovne škole i nastavak školovanja, te raspad obitelji uzrokovan odlaskom oca. Ostatak radnje saznajte sami ! “Sasvim sam popubertetio“ nagrađen je nagra- dom “Grigor Vitez“ kao najbolja knjiga za mlade. Silvija Šesto Stipančić: “Debela“(Keks, čips i ljubavna bol) “Debela“ Silvije Šesto Stipančić zanimljiv je i smiješan roman o petnaestogodišnjoj Zagrep- čanki Ladi koja muku muči sa suvišnim kilogramima, ljubavnim problemima i prijateljima. Roman govori o tipičnom životu mladih Zagrepčana koji, kao i Lada, uživaju u maratonskim razgovorima s prijateljima, izlascima i, nažalost, porocima. Ova knjiga zanimljiva je jer je pri- kazana kao svojevrsni dnevnik u kojem Lada opisuje osjećaje i koristi žargon mladih. Ladina ispovijest duhovit je i poučnan tekst koji bez suzdržavanja govori o problemima odrastanja o kojima se uglavnom šuti. Zasigurno će vam se svidjeti! KAPLJICE 2010. 23 kapljice 2010.indd 23 25.1.2010 22:38:30
  • Prof. dr. sc. Ivo Babić: BUDUĆNOST BI TREBALA PRIPASTI MLADIMA P rvi zadatak koji smo do- Vaš životni poziv? šina. Potoci su tekli među po- zaljev pa da se tu grade garaže bili u novinarskoj grupi Dugo sam tražio i sad tražim jedinim naseljima. More je bilo i robne kuće. Uostalom bilo je bio je intervju s pozna- samog sebe. Studirao sam po- čisto. U zraku se čula tišina, i prijedloga da se neboderima i tom osobom. Ja sam se odmah vijest umjetnosti, arheologiju i ali i cvrkutanje ptica, zvonjava hotelima nakiti punta - istočni sjetila profesora Ive Babića ko- potom filozofiju. Naravno, od- zvona, žuborenje potoka. rt Čiova. Bio bi važniji održi- jega sam upoznala prije 5 godi- luku sam morao donijeti ne bez vi razvoj nego li nekontrolirani na na jednom izletu. Mama mi muke i premišljanja prije upisa Kako zamišljate Kaštela u rast pod svaku cijenu, na račun je tada rekla da je on jako va- na studij. budućnosti? Što biste Vi pro- plodnih polja i zelenih površi- žan i poznat profesor. No meni mijenili? na. Troši se prostor i prirodni se jako svidio i zapamtila sam Doktorirali ste na temu Or- Nažalost i dalje će se uni- resursi pa tako i budućnost koja ga jer je pričao tako zanimljive ganizacija života na prostoru štavati i ono malo što je ostalo bi trebala pripasti mladima i i šaljive priče da smo se moja između Trogira i Splita. Ka- od plodnih polja. Izgradnja se onima koji će tek doći. Tvor- prijateljica i ja stalno smijale. kva su bila naša Kaštela kada već penje po padinama Kozja- nice na istočnom dijelu Ka- Prof. dr. sc. Ivo Babić rođen ste bili dijete? ka. Nisu pošteđeni ni Bijaći, a štelanskog zaljeva su dijelom je u Trogiru 17. lipnja 1946. Kaštela, i ne sama Kaštela, toliko rodoljubnih fraza o Bi- ugašene. Manje je zagađenja. Povjesničar je umjetnosti i ar- bila su uglavnom ubava, nedir- jaćima kao kolijevci hrvatske No ne može se graditi tek rob- heolog. Diplomirao je na Filo- nuta divljom izgradnjom. Bilo prošlosti. Profit će još dugo biti ne kuće u stranom vlasništvu u zofskom fakultetu u Zagrebu je toliko zelenih, plodnih povr- jedini pokretač. Prostor će biti kojima će se prodavati strana gdje je i doktorirao na temu sve kaotičniji i zakrčeniji. Mož- roba. Treba razmišljati i o pro- Organizacija života u prostoru da će i krize nešto izmijeniti na izvodnji koja manje zagađuje. između Splita i Trogira. Bio je NAJDRAŽE bolje. Možda će ljudi shvati- Ne biste svi trebali sutra biti i ravnatelj Muzeja Grada Tro- ti da im je potrebna zdravija i tek prodavači ili pak sobarice i gira, te profesor i rektor Sveu- U DJETINJSTVU ljepša okolina. Žao mi je što konobari u hotelima u vlasniš- čilišta u Splitu. Danas predaje Djetinjstvo mi je bilo kra- vama, još djeci, predočavam tvu stranaca. na Arhitektonskom fakultetu u sno. Igrali smo se, skrivali i budućnost u tamnim bojama. Splitu. trčali po ulicama i dvorišti- Nastojte raditi na tome da vam Danas živite u Trogiru. U ma staroga grada. Šetnje i budućnost ipak bude svjetlija. kojem drugom gradu (ili gra- Jeste li bili odličan učenik? lutanja po okolnim poljima Čuvajte životnu sredinu. Dje- dovima) biste željeli živjeti? Tijekom većeg dijela školo- i brdima. Kupanja, ribolov lujte sad i ovdje i to što prije Da, živim u Trogiru. Da ne vanja bio sam odličan učenik, i skupljanje školjaka po preuzmite odgovornost. živim gdje živim i da već nisam no bilo je godina kad sam bio žalima uz močvarni predio rođeni Trogiranin, rado bih ži- pomalo odsutna duha, razigran, zvan Pantan-Blato. Tada Što mislite o izgradnji mo- vio u Zadru, tako lijepom gradu zaljubljen... Najviše mi je odgo- nije bilo toliko prometa, a sta od Kaštela do Splita? s prostranom okolinom, s juga varao fakultetski način studira- ni straha da vas ne pregazi Mislim da bi taj most naru- su more i otoci, prema zapadu nja koji mi je ostavljao vremena automobil ili da vas netko šio prostornu bit ovog prosto- puca pogled prema otvorenoj i dopuštao svojevrsna lutanja i ne protjera s privatizirane, ra. Prekrižio bih bitna obilježja pučini, a na sjeveru se pružaju traženja novog i zanimljivog. zapravo prigrabljene oba- ovog krajolika koji bi postao Ravni kotari nad kojima se pla- le. Prostor nije bio tako za- nešto drugo. Ne bi čudilo kad vi planina Velebit. Kada ste se i zašto odlučili krčen i zagađen kao danas. bi netko došao na ludu ideju da Razgovarala da povijest umjetnosti bude naspe i isuši cijeli Kaštelanski Margarita Aranza, 5.d 24 KAPLJICE 2010. kapljice 2010.indd 24 25.1.2010 22:38:56
  • Jesi li uvijek htio biti pjevač ili si nekako dru- u jako sitne, jedva čitljive (samo meni) papiriće. LUKA NIŽETIĆ gačije zamišljao svoj život? Svaki bih naslov napisao nekom drugom bojom, Oduvijek mi je želja bila baviti se pjevanjem, kao i podnaslov. Sve je bilo estetski savršeno. To glazbom uveseljavati ljude i time zarađivati za mi je bilo najvažnije – da lijepo izgleda! kruh. Moram priznati da sam radeći ovaj posao Papiriće bih stavio ispod kontrolnog ispita i napredovao u svakom pogledu. Razvijam se u svako malo zavirivao ispod. Nekad bi me profe- zadovoljnu i bolju osobu. Uživam punim plući- sor ulovio, a nekad ne. Bila je to lutrija. ma i ne bih ovaj posao mijenjao ni za jedan dru- gi. Naljepše je kada radiš ono što voliš i kada te Kada si se prvi put zaljubio? isto u potpunosti ispunjava, ma što god to bilo. Joooj, bilo je to u osnovnoj školi. Svako malo sam se zaljubljivao. Bilo je to najplodnije doba Tko ti je bio uzor u životu? moga života, što se tiče zaljubljivanja. Bezbriž- Moje bake, Vjeročka i Ružica. One su veliki no, naivno i djetinje. To je najljepše. Prva ljubav borci. Život ih nije mazio, a svejedno su uvijek zvala se Anja. S njom je pao i prvi, pravi, prav- nasmijane i na sve u životu gledaju sa svjetlije cati poljubac... strane. Što najviše voliš jesti? Koji ti je predmet u školi bio najdraži, a koji Veliki sam ljubitelj riba, školjka i rakova, svih najmrži? vrsta, boja i oblika. Od riba najviše volim trlju. Najdraži su mi bili biologija i zemljopis, a s Osim morske hrane jako volim i onu bosansku, matematikom i fizikom se nikako nisam mogao a najdraže su mi pite od zelja, krumpira i tikve... sprijateljiti. Nismo našli zajednički jezik. Šteta! Mmmmmm, odmah sam gladan! Volim i doma- će njoke, a najdraže su mi kada ih napravi moja Jesu li te učitelji počeli drugačije gledati kada baka Vjeročka. Veliki je ekspert kada su njoke INTERVJU si postao popularan? u pitanju. Nitko joj ne može parirati. Zapravo, Bilo im je drago vidjeti me na televiziji ili čuti pravi sam gurman i nema hrane koju ne volim. pjesmu na radiju, ali nisu mi previše progledava- Rijetko se zalomi takvo što. Npr. nisam ljubitelj li kroz prste, jedino ako sam bio na nekom du- čvaraka, al’ ima vremena da ih zavolim. žem poslovnom putu pa nisam stigao naučiti, a to je bilo često. Bar bih se na to izvlačio! Koji ti je najdraži film? Engleski pacijent, Vrtlog života, Big blue, Ra- Podijeli s nama svoj omiljeni način prepisi- lje, Paklena naranča te svi filmovi Tima Burto- vanja! na. Veliki sam filmofil i doslovno gutam filmo- Moram se pohvaliti da sam bio pravi stručnjak ve. Ovo su samo neki kojih se uvijek sjetim kada za izradu šalabahtera. Obožavao sam se time ba- je riječ o filmovima. viti. Radio bih ih po cijelo jutro ili večer. Za to vri- jeme mogao sam naučiti pola knjige, ali ovo mi je Čitaš li u slobodno vrijeme? Što? bilo nekako zabavnije i puno kreativnije. Lekcije Trenutno paralelno čitam knjige Himalaja u bih skratio, izvukao ono najosnovnije te ih ispisao 77 priča, Emocija i značenje u muzici te biogra- na velike A3 papire, potom bih sve fotokopirao fiju svoga idola, Michaela Jacksona. Ispričaj nam neku dogodov- štinu iz škole! Ajmeeee... bilo ih je puno! Tko bi se sjetio svih ludosti koje smo bili u stanju napra- viti za vrijeme osnovne i sred- nje škole. Uvijek sam bio prvi kada su bile u pitanju spačke, smicalice i kojekakve podvale. Nikako nisam dopuštao da u ra- zredu bude dosadno i učmalo. Zbog toga sam svako malo bio u ravnateljice na informativ- nom razgovoru. Tako je jednom moja majka došla na primanja roditelja. Pitala je razrednicu kakav je Luka. Razrednica, Ja- sna Bare, kaže: “Gospođo, ma nije on loš, nije ni pokvaren, ma nije ni zločest, čak mu ni ocjene nisu toliko katastrofa, ne znam što bih vam rekla… Ma znate gospođo, vaš sin je jednostvano - KLAUN!” I dan- danas se tome slatko nasmijem. Nije bila daleko od istine. 5. c i 5. d KAPLJICE 2010. 25 kapljice 2010.indd 25 25.1.2010 22:38:58
  • TI KNJIŽE VNI SUSRE Jadranko Bitenc Tajna čokolade U školskoj knjižnici se 10. studenoga 2009. godine susret s po- znatim hrvatskim dječjim književnikom Jadrankom Bitencom. Autor je predstavio “staru-novu’’ knjigu “Twist na bazenu“. Su- sretu su prisustvovali mladi novinari 7. i 8. razreda, a književnik je anegdotama zabavljao i naše šestaše te nastavnicu hrvatskoga jezika Ivanicu Debak i knjižničarku Marinu Kelavu. Uz predstav- ljanje svoje “stare-nove’’ knjige (“stare-nove’’ jer je ona napisala još davno, a izdana tek sada) književnik je pričao o svom uglav- nom sretnom djetinjstvu, iako je imao obiteljskih problema. Ot- krio nam je i svoju tajnu dobrog pisanja. Naime: kraj svoga rad- noga stola uvijek ima hrpu čokolade koju jede u neograničenim količinama. To mu daje energiju i motivaciju za pisanje. Susret je završio zajedničkim fotografiranjem. Karmen Milan, 7.d Šime Storić Pisac nove generacije, Šime Storić, rodio se 1943.godine u Čisti Velikoj kod Šibenika. Srednju školu pohađao je na dva mjesta: dva razreda u Šibeniku, a druga dva u Osijeku. Školovanje na- stavlja na pedagoškom fakultetu u Zagrebu, a potom se zapošlja- va u Osnovnoj školi “Vrbani’’ kao nastavnik matematike. Ljubav za pisanjem obillježila je veliko razdoblje njegovog života. Više o životu g.Storića saznali smo iz intervjua kojeg smo obavili povo- dom njegovog posjeta našoj školi 12.veljače 2009. 1.KAKO STE POČELI PISATI? Pisati sam počeo sasvim slučajno. Sve je krenulo u 5. razredu. Nastavnik je bio oduševljen mojom zadaćnicom i i dao ju je obja- viti u dječjem časopisu “Male novine’’. Cijeli razred je bio pono- san na mene… I tako sam se odlučio ozbiljnije baviti pisanjem. 2.GDJE PRONALAZITE INSPIRACIJU ZA DJELA? Inspiraciju sam pronalazio u svojim učenicima. Iz anonimnih pisama saznavao sam njihove školske i ljubavne probleme te sam odlučio pisati o tome. Većinom pišem o onome što sam očima vidio, ušima čuo i srcem doživio. 3.SJEĆATE LI SE SVOJIH PUBERTETSKIH PROBLEMA? Problemi nastaju u 12. i 13. godini kad se pojavljuju prve sim- patije i ljubavi. I ja sam imao problema zbog neuzvraćene ljubavi. Prelijepa Asja ušla mi je u misli i srce. Mnogi moji učenici imali su 5.KOJE STE NAGRADE PRIMILI ZA SVOJA DJELA? sličnih problema pa da ohrabrim njih i drugu mladež, odlučio sam Dva puta sam dobio nagradu Večernjeg lista za kratku priču, do- otvoreno pisati o tome. (roman: Poljubit ću je uskoro, možda) bitnik sam priznanja Alfa te nagrada Anto Gardaš, Marin Držić i Mato Lovrak. Ova mi je posljednja ujedno i najdraža. Zbog knjige 4.IMATE LI UZOR I TKO JE TO? “Križ’’ kao “nagradu’’ sam dobio dva mjeseca zatvora. Moj najveći uzor je Mato Lovrak, autor knjige “Družba Pere Kvržice’’. Prijateljima i meni ta je knjiga bila i ostala najomiljeni- 6.KOJI JE VAŠ ŽIVOTNI MOTO? ja, a cijela radnja imala je sličnosti s našim djetinstvom. Svatko je Svaka duša nađe sebi srodnu dušu. uzeo nadimak jednog od junaka te knjige. Moj je bio Milo Dijete. U rodnom selu me i danas tako zovu. Anita Brajković i Doris Guja, 8.a 26 KAPLJICE 2010. kapljice 2010.indd 26 25.1.2010 22:39:01
  • Portret osmaša RAZLIČITI SMO... ŠTO JE TU LOŠE? Pogledajmo zorno svijet oko upravo u ovom razdoblju treba- nas... Što različitosti danas li graditi na čvrstim temeljima. predstavljaju? Čine li one naš svijet jednostavnijim ili ga pak Odraz onoga što jesmo vuče korijene iz ranog djetinjstva. PIRAMIDA POPULARNOSTI kompliciraju? Koliko su razli- Odgoj i potpora roditelja jedni DIKTATORI čitosti dopuštene? I jesu li do- su od glavnih faktora koji utje- Naravno, pri samom vrhu piramide mjesta su rezervi- puštene uopće? ču na naš razvoj. Kao mali ni- rana za one odabrane i popularne. Oni ne prihvaćaju ra- Padajući pod nečiji utjecaj, smo sposobni razlikovati dobro zličitosti jer se boje da će se na taj način njihova popular- gušimo svoje “ja’’. Treba li mu od zloga te nas tome roditelji nost smanjiti. Najčešće njihova slava ne počiva na dobrim se prepustiti? moraju podučiti. Takvih situa- ocjenama i primjernom ponašanju. Poznato je da te oso- cija nagledali smo se u vrtiću, be najčešće prve probaju cigarete... Time se još i hvale te Prevedimo: prvom razredu, na ekskurzija- smatraju kako su oni, koji životnu zabavu ne pronalaze u Mnogi bi se složili s uzre- ma te naposlijetku i u osmom tome, slabići. čicom: “Slika govori više od razredu. riječi.’’ Ovo bismo mogli Kao osmaši dolazimo pred LUTKICE primijeniti i na našu generaci- mnoga iskušenja. Jedno od naj- Mnogo je onih koji, u strahu da će biti slabi u očima ju. Gledajući portret osmaša, većih je odabrati pravo društvo vođa, pristaju na njihova pravila. Postaju kopije onih s općenito, slučajni prolaznik i prijatelje gdje, čini se, mnogi “vrha’’. Čine isto što i oni; priklanjaju se istom pogledu na odmah bi uočio kako smo za- griješe. Opće je poznato, mada odijevanje, glazbu, zabavu, školu... Ako je “in’’ slušati teh- pravo “slika i prilika’’ ljudi koji to mnogi ne žele priznati, da je no, pop ili nezaobilazne “cajke’’, i oni će biti poklonici ta- nas na neposredan način, često sve učestalija podjela na “kla- kve glazbe. Stoga je jednoličnost u našem društvu najčešće medijski, odgajaju. se’’, koje izgledaju otprilike “in’’, a samim time različitosti su “out’’. No, ipak razliku- Po uzoru na takve osobe, ovako: jemo dvije uloge u ovoj grupi. To su prije svega učenici koji zaslijepljene vlastitom tzv. sla- iskorištavaju popularnost svojih nazovimo ih “prijatelja’’ vom, naši vršnjaci lako se pri- i polako, ali sigurno penju se stepenicama “slave’’. Drugu klone lažnom identitetu koji bi ulogu preuzeli su oni koji ni sami ne znaju što žele. Stoje na nekoj distanci: malo su priklonjeni popularnima, a s druge strane teže onima koji su “na dnu”. SVOJI NA SVOME U priči ima i onih koji su shvatili da je bolje biti kakav- takav, ali svoj na svome, nego popularan bez prava na izra- žavanje svojih mišljenja i stavova. Uz njih, tu su i oni koji nikad nisu bili među “liderima’’, ali im je to velika želja. U očima vođa, nisu poželjno društvo. Takvi se ne vole previše isticati bilo čim što smatraju da drugi neće prihvatiti. Istinski pripadnici ove “skupine’’ ne obaziru se previše na tuđe uvrede. “Liderima’’ su kao trn u oku te zbog toga prema njima šire ljubomoru kojom žele suzbiti različitost. Na kraju, zapitajmo se pronalazimo li možda sebe među ovim “klasama’’ i jesu li naši prijatelji oni pravi?... Anita Brajković i Doris Guja, 8.a KAPLJICE 2010. APLJICE 27 kapljice 2010.indd 27 25.1.2010 22:39:14
  • ŠTO JE Danas je mladima, a POTREBNO, je tu i previše smijeha. Ali, tako i meni, najvažnija A ŠTO NE, tad bi nam pogled skre- ZA DOBRU dobra zaba- nuo na druge, va. Ali kako tzv. face’ koji se zabaviti na s cigaretom u pravi način, da ne bude ikakvih posljedica? Uspo- ZABAVU? ustima “žica- ju’’ još jednu od drugih ili pak nešto ređujući mlade ne- “siće’’ za žvake kako kad i sad, sve se više ih roditelji slučajno ne zbunjujemo u dobnoj bi pročitali. Ma dajte, razlici što već samo po molim vas! I tko je sad tu sebi uzrokuje svađe s rodi- faca?! Ili ima još “pametni- teljima o vrsti zabave primje- jih’’ koji se, kao, toliko “napiju’’ renoj našim godinama ili duljini da ne znaju za sebe, i jedino umiju izlaska. No, o roditeljima drugi put... podrigivat’ i praviti se pijanicama. Ina- Pitanje na koje sad pokušavam pronaći od- če, nemam ništa protiv tih osoba, ali da izvo- govor, a već me dulje vrijeme muči jest: što je po- de ovakve gluposti (ili pak drugima “sheme’’) u mojoj trebno, a što ne, za dobru zabavu? blizini - ne hvala! Upravo sam došla i do vrhunca ove teme - jesu li cigarete i/ili alkohol potrebni za dobru zabavu? Dok će me sad većina Analiza razreda ismijati i reći:’’Ah! Ipak je ona štreberica...’’ ja i dalje mislim Prvo da krenem od činjenice da većina učenika mog razreda još da je odgovor NE. Koliko god se to drugima činilo “cool’’ i odvažno, od prošle i pretprošle godine izlazi u tzv. “selo’’. Pod tim smatra- toliko se to meni gadi jer smatram da je za zabavu važna ekipa. Ukoli- mo nekakvu kraću šetnju, sladoled i dobru zezanciju s prijatelji- ko je ona raspoložena za zanimljive razgovore, ne treba nam nikakav ma. No, koliko dugo i koliko često treba biti u “selu’’? Kad bi se alkohol za podizanje raspoloženja ili neznamčegaveć... njih pitalo, a pod njih smatram neke svoje vršnajke ili čak mlađe osobe, odgovorili bi vam nešto slično ovom: “Hmm.... pa svaku A, bome, može i bolje! večer?’’ A do koliko sati ostaju i ne pitajte jer već sam podatak Naravno, već su ljetos počela razglabanja o planovima za Novu da iz kuće, spremljene, našljokičane i polugole cure, i dečki s godinu. Kao osmaši želimo to dostojanstveno proslaviti. I meni tonama gela i tatinim balzamima za poslije brijanja, izlaze tek u su već dosadila tipične proslave u susjedstvu uz koje vam, kao 22 sata, govori dovoljno. Što je previše, previše je. Bar za mene. u skupo plaćenom aranžman-paketu, Novu godinu prvi čestitaju Normalno je da se svake godine pomiče ta granica izlaska, ali kad roditelji ili u boljem slučaju brat. Prema ovim činjenicama logič- sam ove godine, vraćajući se kući oko 23 sata, vidjela sadašnje no je zaključiti da ove godine želimo promjenu. Ali prije nego šestašice i sedmašice kako se tek “zagrijavaju’’, pao mi je mrak što potpuno pristanem na novogodišnju proslavu uz vršnjake, kao na oči, iako je on što se tiče vremena već bio pao. Pa što oni misle, neka vrsta perfekcionista, moram razmotriti kako bi to otprilike kad će izlaziti kad budu u drugom srednje i stariji? izgledalo. Pošto poznajem većinu osmaša, pretpostavljam da bi se slušale “cajke’’, a ne vjerujem da bi se neki povodljivi suzdržali Uvijek može gore od pića, a kamo li cigareta. Gdje ima dima, ima i vatre! Hmm, Hmmm, ipak gledajući s druge strane, bolje i to da se skuplja- malo pesimistički gledajući Novu godinu bih trebala dočekati u mo u parku nego da visimo po kakvim barovima i kafićima gdje dimu. Ipak radije ću sama otići s nekolicinom prijatelja koji dijele se drugi guše od dima i alkohola. Vjerujte mi, ima i takvih (ako moje mišljenje i zabaviti se na bilo koji drugi način bez previše ništa, u dimu se guše na nekim drugim mjestima). Da se mene organizacije. Jer znate kako kažu: sponatno ispadne najbolje. pita, najviše bih voljela kad bi u blizini bio kakav dobar disko pa Što više razmišljam o ovoj temi, više sam sigurna da se zabaviti da se isplešem i zezam s prijateljima... Ali mi, od nešto starijih, možemo i bez cigareta i alkohola ili čak nečeg goreg. Iako ću vam smatrani smo djecom te tamo nismo dobrodošli. sad zvučati kao roditelji, sve to ima svoje trajne posljedice... Ako Stoga smo se još ove godine strpjeli i ljetne večeri provodili u parku ništa, moje će posljedice biti jedino lijepa i izuzetno šaljiva sjeća- uz bake i “djedice’’ te gomilu male djece. Ne kažem da nam nije bilo nja na svaku večer ili čak dan u školi proveden uz društvo... dobro. Našli bismo svoj kutak, slušali glazbu i dobro se zabavljali. Bilo Anita Brajković, 8.a 28 KAPLJICE 2010. kapljice 2010.indd 28 25.1.2010 22:39:20
  • STILOVI SEDMAŠA Najzastupljenija glazba među sedmašima je turbo tenisice s raznim uzorcima (tzv. skaterice), Conversice folk, a potom hip-hop. Većina sedmašica još uvijek (starke), obične pamučne majice sa zanimljivim natpi- nema razvijen vlastiti stil odijevanja pa po školskim sima i dezenima . Nađe se i pokoji kreativac koji se hodnicima često možemo vidjeti sličnu odjeću. Po ističe detaljima i šarenilom. odjeći često možemo zaključiti i koju vrstu glazbe net- Iako mnogi smatraju da jaki make-up nije primjeren za ko sluša. trinaestogodišnjakinje, dobar dio njih se potajice šminka Onaj tko sluša hip-hop i rap nosit će široke hlače i i skriva od roditelja. Dječaci najviše pažnje posvećuju skaterice, rockeri će u svojoj kolekciji sigurno imati frizuri i u višim razredima osnovne škole počinju koristi- Conversice (starke), a metalci će se isticati visokim ti preparate za njegu kosu. Djevojčice više pažnje posve- gumenim čizmama, Martensicama. Najzastupljeniji ćuju detaljima poput naušnica i narukvica. odjevni predmeti su im široke hlače, široke raznobojne Karmen Milan, 7.d DANI VJEČNOG KARNEVALA U današnje vrijeme, kada se osnovne ljudske vrijednosti krše i sve se svodi na uspjeh i slavu, kada nam sa svih strana nameću laž- ne slike bitnoga i dobroga, a moral i dostojanstvo “ispiju iz nas po- moću slamčice’’, jako je teško, pa gotovo i nemoguće, ostati priseban i “svoj’’. Mnogi se prilagođavaju ovoj, sve pokvarenijoj okolini stav- ljajući na sebe kojekakve maske i postajući tako sve slič- niji osobama s lažnim idealima. Toliko su ih dobro zalijepili da se bojim kako ih nikada više neće moći skinuti. No, treba li to biti tako? Jesmo li svjesni tragedije koja se svakodnevno odvija? Ljutnja i pesimizam O tome ne bih raspravljala. Gotovo sam sigurna da je većina toga svjesna, ali se prilagođava društvu kako se ne bi isticali i bili drugačiji. U ovom slučaju biti drugačiji nije poželjno. Ako se pokušaš oduprijeti tom uvriježe- nom načinu shvaćanja, jednostavno te proglase budalom. Jer zašto bi itko pametan razmišljao svojom glavom? Žalosno je što se taj način razmišljanja štuje i među mojim vrš- njacima. Pogotovo kad su u pitanju pušenje, alkohol ili markiranje. Oni drugačiji, s vlastitim stavom i stilom, uglavnom su nazivani čudacima, bezveznja- cima ili štreberima. Tako to uvijek biva u suvreme- nom svijetu! Podjela je uvijek ista: “face’’ - ljudi s vrha, pa “klonovi’’ - ljudi s ne tako čvrstim stavom, te na dnu “bezveznjaci’’ – oni koji misle svojom glavom. Takva iskrivljena perspektiva i besmislena po- djela na staleže usađuje se djeci u glave od najmanje dobi. Hoće li se s vremenom stanovništvo potpuno programirati za tako nei- skren način života? Nada umire posljednja Gledajući ovako, zapitat ćete se vrijedi li iznositi svoja mišljenja, ako ćemo svejedno završiti slično? Naravno da vrijedi! Mi živimo za sebe! Spriječiti sve to skupa nikako ne možemo, ali možemo promijeniti sebe i svoje stavove. Počnimo od sebe i zapitajmo se o svojim prioritetima u životu. Je li naš život onakav kakvim ga zamišljamo? Je li uzrok tomu dvoličnost svi- jeta, ili nas? Kao pojedinci trebamo se oduprijeti tom “karnevalu’’ i biti samo sporedni promatrači koji su zalutali među izobličene maske današnjice! Doris Guja, 8.a KAPLJICE 2010. 29 kapljice 2010.indd 29 25.1.2010 22:39:20
  • Problemi suvremenog društva Svakodnevno se susrećemo s problemima mladih. Nova tehno- logija, ali i težnja za popularnošću uništavaju njihove mlade živote te ih dovode do agresije, anoreksije, ovisnosti o tv-u, duhanu i drogama, ali i kompjuterskim igricama. Nes- posobni su kao kakvi Forrest Gum- povi, pa kući šibice i oštre predmete treba držati dalje od njih. Ne ostav- ljati ih same s uključenom peglom. Kako je uopće došlo do toga!? Opće je poznato da se u 21. teh- nologija sve brže razvija kroz opću modernizaciju. Mladi koji lako hvataju konce već su odavno nauči- li koristiti se svim vrstama računala UTJECAJ MEDIJA i drugim naprednim stvarčicama. MASOVNI MEDIJI POTIČU Povezali su se sa prijateljima i da- nonoćno o njima ovise. Sve komen- NASILNO PONAŠANJE tiraju i sve tračaju. Pokušavaju se izreklamirati u društvu, a ako im to ne uspijeva, duhan, alkohol i droge su uvijek tu. Rade probleme Činjenica je da je nasilje nimljivije i najgledanije vi- bili samo nevini i bezgrešni po školama, a ravnatelji im, pošto oduvijek postojalo te će za- jesti trebale bi se nalaziti na promatrači. su još osnovnoškolci, ne mogu reći sigurno uvijek i postojati. samom početku dnevnika. Mnogo veći problem pred- da isprazne ladice i odskakuću. Ro- Nešto tako uvriježeno teško Njihov zadatak je privući stavlja mlađa generacija gle- ditelji bi se od sramote objesili za je iskorijeniti do kraja, ali milijune gledatelja i ostaviti datelja – djeca i mladi. Djeca prvu banderu jer im se djeca pona- moglo bi se barem pokušati ih ispred malih ekrana. Zani- sve više bivaju zapostavljena šaju kao životinje koje bi najradije smanjiti količinu takvog ne- mljivo je to da u većini slu- od strane roditelja, često pre- odveli u veterinara i dali uspavati. ljudskog ponašanja. A mediji, čajeva to počasno mjesto za- puštena sama sebi, i medijima. Ali! Problem nije u računalima koja oni čine upravo suprotno. Ne- uzimaju tragične vijesti pune Tako mediji preuzimaju rodi- su napravljena s korisnom svrhom odgovorno i bez milosti šire i nasilja, ubojstava, nesreća i teljsku palicu i na neposredan (da nije njih meni bi bilo dosadno!). potiču nasilno ponašanje! Po diskriminacije. Zašto uživa- način odgajaju neograničen Problem nije ni u alkoholu, on je čemu to zaključujem? mo u tuđoj nesreći, na znam. broj djece. Dječji “mali moz- napravljen s vrlo jasnim ciljem Ali gotovo sam sigurna da govi“ još nisu dovoljno razvi- da zagrije čovjeka makar iznutra, Budimo realni upravo ovakvi postupci ma- jeni kako bi razlikovali dobro ruku na srce nemamo svi central- Svrha postojanja medija sovnih medija potiču nasilje od lošega, pa pod medijskim no! Problem je zapravo u društvu upravo jest u širenju infor- koje iz dana u dan uzima sve pritiskom usvajaju iskrivljene koje ih je natjeralo da evoluiraju u macija i upoznavanju ljudi više žrtava. slike bitnih vrijednosti. Per- krivom smjeru (ne kao pokemoni!) o zbivanjima oko njih. Da, spektiva se okrenula! Mane kako bi im se pridružili. Kao rješe- to bi svakako trebala biti nji- Dokazi drugi postaju vrline, i obratno. Pa nje tog problema u jeku svih ovih hova glavna uloga… No, za- Osvrnimo se na dvije te- čemu se onda čuditi nasilnom afera pokrenuo bih akciju kodnog pitate li se ikad zašto je baš meljne vrste gledatelja. To ponašanju i netoleranciji koju imena ˝Zeko i potočić˝ za kolektiv- u današnje vrijeme, vrijeme su prije svega odrasle osobe, djeca vrše nad svojim vršnja- no triskanje mladih osoba kako bi kada je tehnologija doživje- koje bi, po mom mišljenju, cima ili starijim osobama? Pi- se probudile i shvatile da je svijet la svoj procvat, nasilje tako već trebale imati izgrađene tanje je jedino: što će biti kad okrutan. izraženo i očito? Odgovor će vlastite stavove na kakvim- odrastu? Šalu na stranu, ne zavaravajmo u bilo kojem slučaju biti me- takvim temeljima. Gledajući se. Sve je to prolazno (iako je bo- diji, koji svjesno omogućuju bezbrižno iz svojih naslonja- Zaključimo lje učiti na tuđim greškama nego da osobe bilo koje dobi, bilo ča ovakav dnevnik, ni sami Ne kažem da su jedino na vlastitim). Svi znamo da se po- gdje i bilo kad saznaju bilo ne slute ništa loše. Istina je mediji krivi za nasilno pona- pularna prijateljstva ne mogu na- što, što žele. međutim okrutnija. Mno- šanje, ali su glavni sudionik zvati prijateljstvima. Jednog dana Negativan učinak medija gi bi se stručnjaci složili s u njegovu poticanju. Pitanje kad odrastemo i kad se osvrnemo na našu svakodnevicu poku- tezom kako ove, nazovi- koje mene muči i koje po- na naše odrastanje, želimo li se šat ću vam objasniti na slje- mo ih “crne vijesti“, potiču stavljam svima vama, glasi: osmjehnuti, ili se samo s grčem u dećem jednostavnom i nai- nervozu i napetost tijela. Pa hoće li se mediji ikad sjetiti želucu prisjećati. Pazimo što želi- zgled bezazlenom primjeru: te osobe, pod utjecajem još utjecati na smanjenje prošire- mo. Nije sve lijepo onako kako se nekih čimbenika i iskuše- nog nasilja, odnosno hoće li čini. Društvo nije savršeno, ali mi Dokaz prvi nja lakše podlegnu nasilju i pokušati ispraviti počinjenu smo tu da ga usavršavamo. U obzir uzmimo jedan gube oštrinu uma, zaborav- pogrešku? Hrvoje Bušić, 8.d televizijski dnevnik. Najza- ljajući kako sve do nedavno Doris Guja, 8.a 30 KAPLJICE 2010. kapljice 2010.indd 30 25.1.2010 22:39:21
  • a Povijesna grup Kaštelanska Iz povijesti baština našeg kraja... Učenice smo šestog razreda Osnovne škole Bijaći u Kaštel Novom. Idemo na povijesno-geografsku grupu. Zajedno s nastavnicom učimo o kulturno-povijesnoj baštini našeg zavičaja te o važnosti oču- vanja povijesnih spomenika i lokaliteta. Također, istražujemo geografske značajke svoga zavičaja. Tijekom godine posjetit ćemo neke kulturno-povijesne spomenike i građevine u svojoj bližoj okolici, kao i gradski muzej. Kako su u doba turskih provala plemići u svrhu zaštite sebe i pučana gradili utvrde u našem zavičaju, tako je 1512. god. mle- tačka vlast dala dozvolu Pavlu Antoniju Cipiku za gradnju Kaštela. Kula Cippico u Kaštel Novom nam je najbliža pa tako i prva koju smo obišli. Danas je kula Cippi- co jako zapostavljena , urušena i zaborav- ljena, a nekada je bila od velike važnosti za život mještana. Isto tako, raduje nas što ćemo uskoro obilježiti Dan škole u povi- jesnim Bijaćima po kojima je naša škola dobila ime. Josipa Ištuk, 6.d KAPLJICE 2010. 31 kapljice 2010.indd 31 25.1.2010 22:39:24
  • Odgoj za n Djeca problematičnim ponašanjem šalju određene ITELJE poruke, ne znaju drugi način za zadovoljenje svojih D ZA RO potreba. Važno je shvatiti da to ne čine namjerno. Odgoj je posao na neodređeno vrijeme Što reći majci koja Vas, nakon uljudnog upozorenja na nasilno ponašanje njenog šestogodišnjaka, dočeka riječima: “Vi KUTAK biste (kao psiholog) trebali znati da dijete u ovoj dobi prolazi agresivnu fazu.” Istina, dijete u svom razvoju prolazi agresivnu fazu, ali ona nipošto ne traje par godina niti su ispadi kod djeteta toliko inten- zivni i česti, a da se iole “zdrav” roditelj ne upita:” Je li s mojim djetetom sve u redu? Zašto se ovako ponaša? Je li s mojim pona- šanjem sve kako treba? itd., itd.” Odgoj djeteta počinje mijenjanjem sebe. I stalnim preispi- tivanjem! To je posao na neodređeno vrijeme, bez vremenske satnice i novčane naknade. Prekovremeni sati samo su jedan u nizu “otežavajućih uvjeta rada”. I ako ovo u startu ne prihvatite, teško da ćete biti roditelj kakvog vaše dijete treba. Problematično ponašanje djece uvijek je u redu. Zvuči paradoksalno, zar ne? No, ono otkriva postojanje unutarnjeg sukoba i nezadovoljenih potreba, svojevrsni je signal i vrlo je važno da nije poslan uzalud. A to što je socijalno neprihvatljivo i zadaje “glavobolje” ponajprije roditeljima, a potom i odgajateljima drugi je “par postola”. Važno je shvatiti da to problematično ponašanje nije namjer- no, nego dijete jednostavno ne zna drugi način da zadovolji svoje potrebe. Kažnjavanje takvog ponašanja, bez obzira u kojoj mjeri i u kakvom obliku se pojavljuje, rijetko pomaže jer blokira ili uklanja mogući put do djetetove skrivene ne- sigurnosti (tjeskobe). “Nekontrolirani” negativni odgovor roditelja samo uvjerava dijete da se ne ponaša primje- reno te da nije simpatično i baca ga u još veće dubine nesigurnosti. Nasuprot tome, kad otkrijete jedinstveni uzrok tjeskobe svog djeteta možete poduzeti odgova- rajuće akcije, više niste nemoćni i u stalnoj opasnosti da “puknete”. Možete npr. preispitati vlastite odgojne postupke naspram djeteta, vlastite osjećaje naspram sebe i drugih, jasnost vlastitih uloga kao i uloga u obitelji; potražiti stručnu pomoć u vidu savjetovanja. Nevažno je koju strategiju ćete odabrati. Važno je da se nakon toga bolje osjećate i vi i vaše dijete. Nasilje nije samo udaranje Agresivno ponašanje se nauči rano i teško se mijenja ako je Nasilje, kao izvanjska manifestacija krize društva, obitelji i još uvijek postojano u dobi od osam godina. pojedinca, sve je više prisutno i među djecom. Čak 20% školske djece izloženo je nasilju i time smo na “dobrom putu” da do- Stoga, n e t u c i t e d j e c u! đemo na sam vrh europske i svjetske statističke “top ljestvice” (dojmljivo, zar ne!?). Umjesto toga: Nasilje nije samo udaranje. Riječ je o obrascu različitih 1) Dajte djetetu “time-out” – neka sjedi mirno i tiho onoliko zlostavljajućih oblika ponašanja koje neka osoba koristi kako minuta koliko ima godina starosti (nije za jako malu djecu). bi priskrbila i zadržala za sebe moć, kontrolu i dominaciju nad 2) Oduzmite mu određene povlastice poput kratkotrajne drugom osobom u zajednici (kućanstvu, obitelji). zabrane igranja s Korištenjem fizičkog kažnjavanja roditelj šalje djetetu poruku kako drugom djecom ili gledanja TV-a . je u redu ljutnjom, nasiljem i zastrašivanjem dobiti ono što želimo. 3) Recite mu kako se osjećate kad se tako ponaša. 32 KAPLJICE 2010. kapljice 2010.indd 32 25.1.2010 22:39:41
  • nenasilje B u d i t e p r i s u t n i u d j e t e t o v om ž i v o t u Jedno istraživanje pokazalo je da prosječni roditelj prove- de dnevno u prosjeku 14.5 minuta komunicirajući s djetetom. Od toga 12.5 minuta potroši na kritiziranje djeteta i njegovog ponašanja. Nije čudo da mnoga djeca zaključe kako roditeljima nisu važna i kako ništa ne mogu učiniti kako treba. A dijete koje se loše osjeća, loše se i ponaša. Pružite djeci lj u b a v i p a ž nj u Nije lako cijelo vrijeme pokazivati ljubav djetetu, osobito ako ste mlad, neiskusan ili samohrani roditelj ili pak imate dijete s teškoćama u razvoju. Ako vam se roditeljska uloga čini preteškom i stresnom, razgovarajte o tome s djetetovim pedijatrom ili drugim stručnjakom. Važno je prihvatiti da djeca imaju svoju vlastitu ličnost i razum, te da njihovo osamostaljiva- nje ponekad u roditelja stvara osjećaje ljutnje i razočarenja. Budite strpljivi! Dajte sve! B u d i t e d o s lj e d n i u pravilima i disciplini Kad stvarate pravila, držite ih se. Objasnite djeci što se od njih očekuje i koje su posljedice nepridr- žavanja pravila. Djeci je potrebna struktura s jasnim očekivanjima. Z a š t i t i t e d j e c u o d n a s i lj a u k u ć i ili s u s j e d s t v u Nasilje u kući je za djecu uvijek zastrašujuće i štetno. Radite na stvaranju sigurnog, nenasilnog doma i ne podržavajte nasilno ponašanje među braćom i sestrama. Ponekad djeca ne mogu izbjeći situacije kada su svjedoci nasilja na ulici, u školi ili kod kuće, pa im treba pomoći da se nose s nastalim osjećajima straha i doživljenim situacija- ma. Z a š t i t i t e d i j e t e o d g l e d a nj a n a s i lj a u m e d i j i m a 1) Ograničite gledanje televizije na 1-2 sata dnevno. 2) Pratite koje programe vaša djeca gledaju, koje filmove i kakve videoigrice igraju. 3) Razgovarajte s djecom o nasilju koje gledaju na televiziji, filmovima i videoigricama jer na taj način kod njih razvijate me- dijsku pismenost. Pomozite im da shvate svu ozbiljnost posljedi- ca nasilnog ponašanja. B u d i t e m o d e l p r i h v a t lj i v o g 4) Razgovarajte s djecom o nenasilnim načinima rješavanja p o n a š a nj a s v o j o j d j e c i problema. Većina djece ponekad reagira agresivno i može udariti drugu osobu. Upozorite dijete o mogućim opasnostima nasilnog po- Pomozite im da shvate kako je potrebno više hrabrosti i snage našanja. Pohvalite djecu kad problem riješe konstruktivno bez da se odupre nasilju nego da ga se prihvati. Ali, prije nego što nasilja. Djeca će vjerojatno ponoviti pozitivno ponašanje ako ga išta kažete, svjedočite im to vlastitim životom. primijetimo i kad su za to nagrađena pohvalom i pažnjom. Rajka Šore, psihologinja KAPLJICE 2010. 33 kapljice 2010.indd 33 25.1.2010 22:39:45
  • Za filmoljupce (i one koji će to tek postati) Pedesete Šezdesete Sedamdesete Osamdesete Najistaknutiji filmovi: Najistaknutiji filmovi: Najistaknutiji filmovi Najistaknutiji filmovi Sve o Evi (Joseph L. Manki- Spartak (Stanley Kubrick, Trojanske žene (Michael Ca- Obični ljudi (R. Redford,1980.) ewicz,1950.) 1960.) coyannis, 1971.) Arthur (S. Gordon,1981.) Odavde do vječnosti (Fred -Posljednja kino-predstva ( Pe- Polja smrti (K. Anderson,1984.) Zinnemann, 1953.) Slatka ptica mladosti ( Ric- ter Bogdanovich,1971.) Nedodirljivi (B. De Palma,1987.) hard Brooks,1962.) Kum II (Francis Ford Coppola, Rat za slavu ( E. Zwick,1989.) Bosonoga kontesa (Joseph L. Hladnokrvni kažnjenik (Stu- 1974.) Mankiewicz, 1954.) art Rosenberg, 1967.) Let iznad kukavičjeg RAT ZA SLAVU (E. Zwick) Žudnja za životom (George Pogodi tko dolazi na večeru gnijezda(Miloš Forman,1975.) Originalni naslov: Glory Cukor, 1956.) (Stanley Kramer, 1967.) Lovac na jelene (Michael Cimi- Žanr: ratni povijesni biografski Ben-Hur (William Wyler, I konje ubijaju,zar ne? (Syd- no, 1978.) Godina izdanja: 1989. 1959.) ney Pollack, 1969.) KUM II (Michael Cacoyannis) Uloge: Matthew Broderick, Denzel SPARTAK (Stanley Ku- Originalni naslov: Godfather: Washington, Cary Elwes, Morgan ODAVDE DO VJEČNOSTI brick) Part II Freeman, Jihmi Kennedy, Andre (Fred Zinnemann) Žanr: krimi, drama Braugher, John Finn, Donovan Leitch Originalni naslov: From Here Originalni naslov: Spartacus Godina izdanja: 1974. Redatelj: Edward Zwick To Eternity Žanr: povijesni, ratni, drama Uloge: Al Pacino, Robert De Sažetak: U američkome Građanskom Žanr: drama, romansa, ratni Godina izdanja: 1960. Niro, Robert Duvall, Diane ratu 54. dobrovoljačka pješačka Godina izdanja: 1953. Uloge: Kirk Douglas, Keaton, John Cazale regimenta Massachusettsa bila Zemlja: SAD Laurence Olivier, Jean Si- Redatelj: Francis Ford Coppola je sastavljena isključivo do ljudi Uloge: Burt Lancaster, Mon- mmons, Charles Laughton, Scenarist: Francis Ford Coppola crne boje kože. Neki od njih bili su tgomery Clift, Deborah Kerr, Peter Ustinov Producent: Francis Ford Cop- slobodni sjevernjaci, a drugi pobjegli Frank Sinatra, Donna Reed Redatelj: Stanley Kubrick pola južnjački robovi, a predvodili su ih Redatelj: Fred Zinnemann Scenarist: Dalton Trumbo Sažetak: Ako je za vjerovati bijelci, među kojima i Robert Gould Scenarist: Daniel Taradash Producent: Edward Lewis kritičarima, ovo je najbolji Shaw. Odred se protiv rasizma nije Producent: Buddy Adler nastavak ikad snimljen. Bez ob- borio samo na bojišnici, na kojoj Sažetak: Ljubav i tragedija Povijesni epski film, zira slagali se mi ili ne, Coppola su se suprotstavili robovlasnicima, miješaju se u ovom nelaska- snimljen po istoimenom je snimio još jedno remek djelo. nego i na svojoj strani, jer su i mnogi vom pogledu na vojnički romanu Howarda Fasta, Priča se odvija pedesetih sjevernjaci smatrali kako nije prilično život i američko stanje prije govori o robu Spartaku godina prošlog stoljeća. Na čelu da se crni vojnici bore pod njihovom rata. (Kirk Douglas) koji je u mafijaške obitelji Corleone je zastavom. Praćeni sumnjama i pre- Narednik Milt Warden (Burt vrijeme Rimskoga Carstva, Michael (Al Pacino) koji se drasudama, pripadnici 54. regimente Lancaster) ulazi u vezu s 70-ih godina prije Krista, trudi legalizirati kockanje. Hy- iskazali su se u gotovo samoubilač- Karen (Deborah Kerr), ženu kupljen i obučavan kako bi man Roth (Lee Strasberg) i kom napadu na Fort Wagner u Char- svog zapovjednika. Časnik postao gladijator. Spartak je Frank Pentagelli (Michael P. lestonu, svojom odvažnošću otvorivši Robert E. Lee ‘Prew’ Prewitt sin roba i ropkinje i ropstvo Gazzo), njegovi su suparnici i vrata za daljnjih 180 tisuća vojnika (Montgomery Cliff) je samac je jedino što poznaje kroz kolege u kockarskom biznisu. crne kože. koji živi prema vlastitim cijeli svoj život. Nakon Odnos će im naglo zahladiti Saga o prvome crnačkom odredu pravilima i etici i izuzetno je što gotovo pogine u borbi nakon neuspjelog pokuša- Građanskog rata u Americi, “Rat za loš u komunikaciji. gladijatora, odluči se uspro- ja atentata na Michaela koji slavu” slavnog redatelja Edwarda Prewov najbolji prijatelj tiviti svojim vlasnicima, a nakon nemilog događaja kreće Zwicka izuzetno je dojmljiv film, je pametnjaković Maggio potom i rimskoj vojsci. u potragu za izdajicom. Riječ ratna drama koja sve strahote rata (Frank Sinatra). Tu je i Na filmu je radilo više od je o osobi od povjerenja, članu prenosi bez ikakvog ostatka, ali Alma Lorene (Donna Reed), 10000 ljudi, a koštao je obitelji. ovaj put ih kombinirajući i s temom hostesa skladišta The New nešto više od 12 milijuna Usporedno s Michaelovom pri- borbe protiv jednog od najvećih Congress Club. Sve njihove dolara. Bio je to veliki pro- čom pratimo i onu njegova oca, svjetskih zala, rasizma. Temeljen na melodramatične užitke i boj za Stanleya Kubricka Don Vita Corleonea (Robert De knjizi Lincolna Kirsteina te pismima patnje prekinuo je japanski u svijet filma, nakon čega Niro), koji kao siroče odrasta na koja su ostala za stvarni generalom napad na Pearl Harbour 7. je odlučio raditi isključivo Siciliji. Svoj prvi posao dobiva Shawom, ovo je bez dvojbe jedan od prosinca u rano jutro. po svom – od tog trenutka u maloj trgovini nakon čega najuvjerljivijih i najvažnijih filmova o Film je snimljen po romanu njegova je riječ uvijek bila slijedi nezaustavljiv put prema položaju crnaca, te jedan od najboljih Jamesa Jonesa. posljednja. bogatstvu i moći. ratnih filmova uopće. 34 KAPLJICE 2010. kapljice 2010.indd 34 25.1.2010 22:39:49
  • Da bismo Vas što bolje upoznali s poviješću filma, takozvane sedme umjetnosti, ukratko smo pregle- dali njegov razvoj kroz ne tako davna desetljeća. Prisjetimo se nekih najznačajnijih filmova koji su obilježilili pojedina razdoblja filmske industrije Anita Brajković i Doris Guja, 8.a Oscar Filmski Nobel i ostale svjetski priznate nagrade OSCAR je naziv poznate američke fil mske na- Devedesete grade Academy Award koju svake godine dodje- ljuje Akademija filmskih umjetnosti i znanosti Najistaknutiji filmovi (AMPAS) kako bi se odala počast uspjesima profesi- Tjelohranitelj (Mick Jackson,1992.) onalaca u filmskoj industriji, uključujući scenariste, Bjegunac (Andrew Davis,1993.) redatelje i producente. Ljubavana afera (Glenn Gordon Ca- Figurica je izrađena je od pozlaćenog britanija na cr- ron,1994.) noj metalnoj podlozi, visoka je 34 cm, teži 3,85 kg, Šesto čulo (M. Night Shyamalan1999.) a prikazuje viteza u art deco stilu koji drži križarski Zelena milja (Frank Darabont,1999.) mač i stoji na vrpci filma s pet žbica. Svaka od pet žbica predstavlja originalne grane Akademije: glum- ZELENA MILJA / Frank Darabont) ce, scenariste, redatelje, producente i tehničare. Originalni naslov: The Green Mile Zaključno s 80. dodjelom Oscara održanom 2008., Žanr: drama, fantastika podijeljeno je ukupno 2696 Oscara. Godina izdanja: 1999. Zemlja: SAD Uloge: Tom Hanks, Michael Clarke Osnovne kategotije podjele Duncan, Doug Hutchison, Sam Rockwell, Produkcija: Tehnička produkcija: David Morse, Michael Jeter - film - scenografija Redatelj: Frank Darabont - redatelj - fotografija Scenarist: Frank Darabont - originalni scenarij - montaža Producent: Joe Gareri, David Valdes, Frank - adaptirani scenarij Animacija: Darabont Gluma: - animirani film - glumac - kratkometražni Film Zelena milja se smatra modernim pro- - glumica animirani film učavanjem života Isusa Krista jer njegov - sporedni glumac Dokumentarci: junak John Coffey, osim inicijala, s njim - sporedna glumica - dokumentarni film dijeli i sudbinu nevino optuženog te ljubav Glazba: - kratkometražni prema ljudima. - originalna pjesma dokumentarni film U Louisiani tridesetih godina prošlog - originalna glazba Zvučni i vizualni efekti: stoljeća Paul Edgecomb šef je zloglasnog Kostimi i šminka: - vizualni efekti zatvora za osuđenike na smrtnu kaznu. - dizajn kostima - zvuk On pokušava zadnje dane osuđenih učiniti - šminka - montaža zvuka što dostojanstvenijima i mirnijima. Ostalo zatvorsko osoblje je humano, sposobno i normalno. Jedini koji odskače je sadist i Ostale nagrade za koje ste sigurno čuli pervertit Percy Wetmore, koji ima dobre (ako i niste sada ćete to ispraviti) veze u političkom vrhu, ali i on je pod NOBELOVA NAGRADA - dodjeljuje se svake Edgecombovom kontrolom. godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi Jedno ljeto u zatvor dolazi novi osuđenik, iznimni. Dodjeljuje se na području: fizike, medici- tamnoputi John Coffey. Osuđen je zbog si- ne, kemije, književnosti, ekonomije i mira. lovanja i ubojstva dvije djevojčice. Njegov FIELDSOVA MEDALJA I ABELOVA NA- karakter je u potpunoj suprotnosti od zlo- GRADA - dodjeljuje se na području matematike čina koji je počinio. Dobroćudan je i dječje TURINGOVA NAGRADA -za računarstvo nevin, strah ga je zaspati u mraku, bez WOLLASTNOVA MEDALJA - za geologiju noćnog svjetla, neobične je građe, iznimno SCHOOCKOVA NAGRADA - za logiku, filozo- visok, nezgrapan i velikih dlanova. fiju, matematiku, umjetnost i glazbu Ubrzo svi u zatvoru počinju primjećivati da NAGRADE KYOTO - za naprednu tehnologiju, je John drukčiji i da je neobično za takvog osnovne znanosti i umjetnost s filozofijom čovjeka da je počinio dvostruko umorstvo. IG NOBELOBA NAGRADA - za dostignuća To prvi opazi upravitelj, ali i ostalo osoblje koja najprije natjeraju ljude na smijeh, a zatim na te zatvorenici. Slijedom raznih događaja razmišljanje svima postaje jasno da je John nevin i da posjeduje neobične sposobnosti. Ugodno gledanje!!! KAPLJICE 2010. 35 kapljice 2010.indd 35 25.1.2010 22:39:51
  • OSVRT SUMRAK Romantična priča temeljena na prastarom motivu zabranjene ljubavi za koju se isplati boriti Fatalna privlačnost i ka ponovno uda i ode živjeti s ali Edward Bellu ipak želi odr- ks dolazi nova skupina vampira ljubav novim mužem na Floridu, Be- žati na distanci i za njega posta- koji se hrane ljudima. Njihova Film “Sumrak“ prvi je dio lla odlučuje živjeti sa svojim je prava muka boriti se protiv najnovija lovina postaje upra- trilogije, snimljen prema isto- ocem u malom kišnom gradiću toga, za njega novog osjećaja vo Bella i sada se ona i Edward imenoj knjizi autorice Step- Forksu. Tamo upoznaje mla- fatalne privlačnosti i ljubavi. moraju boriti: ne samo za spas hanie Meyer. Iz teme ljubavi dića Edwarda koji se svojim Edward, kao i svi članovi nje- svoje ljubavi, već i svojih živo- tinejdžerke i vampira film nebičnim ponašanjem izdvaja gove obitelji pronašli su način ta. propituje prave vrijednosti iz okoline. Ubrzo se pokazuje kako biti članovi zajednice- života te pokazuje kako i sa- kako Edward trči brže od iko- tako što piju samo životinjsku Film koji se ne može mosvladavanje može donijeti ga, golim rukama zaustavlja krv, iako to za njih znači stal- izbjeći sreću. automibile te ga nema u školi no živjeti u samosvladavanju i Pri tome će Edward morati Bella Swan oduvijek je bila za sunčanih dana. Istražujući iskušenju te nikada do kraja ne nadvladati najveću kušnju da drugačija djevojka koja se mjesne legende, Bella shvaća osjetiti sitost. Edward se ipak Bellu ne pretvori u besmtnog nikad nije trudila uklopiti u da je Edward zapravo vampir. odlučuje za Bellu, a prihvaća vampira kao što je sam. društvo popularnih djevojaka Usprkos tomu, između njih se je i njegova obitelj. U trenutku Vjerojatno je svaka djevoj- u školi. No, kad se njena maj- događa ljubav na porvi pogled, kad sve izgleda idilično, u For- ka napisala svoj osvrt na “Su- 36 KAPLJICE 2010. kapljice 2010.indd 36 25.1.2010 22:39:52
  • mrak iliti “Twilight“. Iskreno, god bih se okrenula, jumbo efekti; jednostavno SVE! Film sam ga desetak puta i još mi meni se nije ni najmanje doj- plakati su preplavljivali ulice, sam odgledala u jednom dahu. nije dosadio. A to dovoljno go- mila čitava ta halabuka o Su- reklame na TV-u, na interne- Za mene je film pravo remek vori. Nisam mislila da ću ovo mraku. Knjigu doduše nisam tu najave filma, ljudi po “fej- djelo. (Dobro, ja i nisam neki ikada reći, ali ako još niste, pročitala, ali iskreno, bilo mi su“ otvaraju mape “Oboža- stručnjak, ali malo koji film obavezno pogledajte film iako je svejedno. Svako malo bi mi vam Edwarda!“ “Otkrij koji mene zaista može oboriti s vam se ne da. Nećete požali- nova prija “upala“:“Jesi li gle- si lik iz Sumraka!“ “Postani i nogu). Unatoč tomu što film ti. Vjerujte! Dirnut će vas-ali dala Sumrak? Nisi (s tri upit- ti njihov fan!“ Nije mi bilo ja- govori o vampirima, pokazuje onako, zapravo! I da, drugi nika na glavi)?! Ajme, ti nisi sno čemu tolika panika dok ga čežnju za nekim koga nikada dio prikazuje se u prosincu normalna! Film je presavr- nisam pogledala. Ajde, nije loš u potpunosti ne možemo ima- ove godine; ne propustite ga! šen, jednostavno ga moraš po- tip na plakatima, idem vidjeti ti, a to je svatko od nas barem P.S. Onaj Edward nije baš gledati!“ Nisam jedna od onih kakav je uživo. jednom iskusio. kao na plakatima, no vrije- koji vole univerzalne stvari Tuga, napetost... doslov- Kao što sam već rekla, mene di ipak pogledati film jer ni koje pristaju i odgovaraju baš no svaki osjećaj je prenesen malo koji film može natjerati ostali glumci nisu za baciti! svima! Ali taj film jednostav- na platno onakvim kakav bi na razmišljanje. A Sumrak Tea Mateta, 8.d no nisam mogla izbjeći. Gdje trebao biti. Dinamika, zvučni je to doista postigao. Gledala (2008./09.) KAPLJICE 2010. 37 kapljice 2010.indd 37 25.1.2010 22:39:55
  • NA TRAGU DUHA ŠKOLJKE Skupljao jedan dječak školjke na obali. Gledao to neki stariji čovjek te mu priđe i priupita ga što to radi. Dječak prihvati još jednu te odgo- vori neznancu: - Zar ne vidite, skupljam školjke. Nato mu čovjek lijepo pristupi slegnuvši se na koljena: - Dragi dječače, tu ima mnogo školjaka, ali na onoj drugoj plaži ima ih još i više. Dječak mu tada odgovori: - Hvala vam dobri čovječe, ali mene ne veseli broj školjaka, nego njihovo sakupljanje. 1 UTRKA Dvojica prijatelja koji se dugo vremena nisu vidjeli, željeli su od- mjeriti fizičke snage te su se okladili u utrku. Polog je bio popriličan novac. Sutradan se nađoše na dogovorenom mjestu i na zadani znak započeše utrku. Mjesto na kojem su trčali bilo je jako strmo i zahtjev- no. Usred utrke prvom od njih pozli te padne na pod. Drugi, koji ga je sustizao, naglo se zaustavi te se spusti do njega pružajući mu ruku: - Zašto si stao? – priupita ga onaj što je ležao na podu. - Vidio sam da si pao. - Pa mogao si produžiti dalje i pobjediti? – reče teško uzdišući. - Pobijediti? Prijatelju, nema pobjede u kojoj se drugoga ostavlja iza sebe! NAJVEĆE BLAGO 2 Došao stranac u grad pročitavši negdje da se u tom gradu nalazi najveće skriveno blago. Nije znao gdje da priupita ljude te uđe u prvu gostionicu. Ušavši, priđe najbližem stolu te zapita ljude koji su sjedili 3 za njim o blagu. Jedni tada zanijemiše, drugi se stadoše smijati, a neki mu čovjek odgovori da se prvo mora popeti na vrh brda iznad gra- da. Zahvalivši se neznancu, brzo se zaputi tamo. Došavši na vrh brda, neko je vrijeme tražio, kad nakon nekoga vremena shvati da tu nema 1. Ilijana Lukač, 3.d ničega osim običnog zemljanog praha. Susretne seljaka koji je tuda 2. Matej Džanko, 3.d prolazio te ga priupita: 3. Nina Kesić, 3.d - Čuo sam da se na ovom brdu nalazi najveće blago, gdje je? 4. Petra Sabljić, 3.d - Svuda oko tebe. - Ne razumijem! Kako to svuda oko mene? – pogleda ga. - Pa jednostavno, ako shvatiš da svako materijalno blago na koncu ostaje samo prah spoznao si tajnu najvećeg blaga. MUDROST Želio mladić postati mudar te ga ljudi uputiše u velikog mudraca koji je živio na kraju sela. Čim je došao u mudračev dom, mudrac ga uputi u tajne mudrosti: zajedno se s njime dao na proučavanje svetih spisa, a predvečer kad su završili, dogovoriše se naći ponovno i nastaviti isto. Mladić je bio sretan. Ali sutradan kad je došao u dogovoreno vrijeme, mudrac je spavao. Mladić ga je budio, ali mudrac mu u polusnu reče da ga ostavi na miru. Mladić, pomalo zbunjen, otiđe doma. Sutradan se ponovno vratio i zajedno s mudracem uputio u planinu na razgovor. Ali mudrac mu ništa o onome jučer nije rekao. Dogovore se oni i su- tradan ponovno naći, ali kad je mladić došao, mudrac je ležao vani na ležaljci i poslao mladića kući. Mladić sav ljutit podigne na njega glas: - Pa kakav si ti to mudrac, danas mi govoriš jedno, a sutradan se ponašaš skroz suprotno. I kakvu ću ja to mudrost od tebe naučiti? Nato mu mudrac odgovori: - Vidiš mladiću, mudrost je kao lijek; treba poštovati vrijeme i koli- činu. U drugačijim okolnostima ne djeluje. 4 Mario Žuvela, vjeroučitelj 38 KAPLJICE 2010. kapljice 2010.indd 38 25.1.2010 22:39:58
  • PROJEKT ŠAFRAN Naša škola uključila se u Projekt Šafran, i to učenici 6.a i 8.d razreda skupa s njihovim razrednicima Zoranom Duplančić i Pe- trom Perićem koji su i sami bili u Izraelu. Škole širom svijeta svake godine uključuju se u taj projekt. Holokaust Education Trust Ireland opskrbljuje škole lukovica- ma žutog šafrana koje ih sade u jesen u znak sjećanja na milijun i pol židovske, te tisuće druge djece koja su umrla tijekom Holo- kausta. Žuto cvijeće podsjeća na žute Davidove zvijezde koje su Židovi bili prisiljeni nositi pod nacističkom vlašću. Šafran cvjeta krajem siječnja ili početkom veljače, otprilike u vrijeme Međunarodnog dana sjećanja na Holokaust (27. siječnja). Uključivanje učenika u sađenje lukovica i promatranje cvijeća kako raste potiče kontinuirano učenje o važnosti tolerancije i po- štovanja. Mi čekamo da naši šafrani narastu i nadamo se da će nas taj pro- jekt poučiti toleranciji, opasnostima od rasizma, diskriminacije, predrasuda i fanatizma. Sadnja šafrana Sara Barun, Josipa Gotovac i Vedrana Dobrić, 6.a Holokaust Davidova zvijezda kao znak prepoznavanja, milijuni Židova bivaju odvezeni u koncentra- dio je povijesti koji se nikada ne smije ponoviti cijske logore. Tamo su mučeni i na poslijetku Riječ holokaust naziv je za genocid nad Ži- ubijeni. Kako bi se razlikovali od ostalih ljudi, dovima koji su provodili nacisti za vrijeme Židovi su morali na odjeći nositi žute Davidove Drugog svjetskog rata. Mnogi su uzroci tome. zvijezde. Osim Židova, nacisti su progonili sve Nakon Prvoga svjetskoga rata, Njemačka se one koji se nisu slagali s njihovom politikom. nalazila u socijalnim problemima. Tisuće ljudi Mi danas iz tog mračnog razdoblja ljudske ostalo je bez posla, a glad i siromaštvo bili su povijesti možemo naučiti da niti jedan čovjek učestala pojava. Tijekom Drugoga svjetskoga nije dovoljno velik da odlučuje o tuđoj sudbini. rata nacional-socijalisti, poznatiji pod nazivom Različiti smo, ali trebamo se međusobno pošti- nacisti, preuzimaju vlast u Njemačkoj. Njihov vati. vođa je Adolf Hitler. Pod njegovim vodstvom Valentina Tusun, 7.b KAPLJICE 2010. 39 kapljice 2010.indd 39 25.1.2010 22:40:10
  • SUBKULTURA Tko su novi klinci nezadovoljni svijetom u kojem žive i zašto traže pažnju na tako čudan način Kad depresija postane moderna moozljeđivanja, nekontroliranog bijesa i mržnje Imali smo hipije, skinse, punkere, darkere, prema samome sebi, konzumi- repere, partijanere, a sada je u modi depresija! ranja antidepresiva zolofta koji Emo je u novije vrijeme sve češće medijski neki nazivaju službenom emo eksponirana i zastupljena subkultura tj. soci- tabletom... jalna kategorija tinejdžera. Emo je skraćeni- ca od engleski riječi emotinal što znači osje- “Primijeti me!’’ ćajan. Začetnik subkulture nije određen, ali Smatraju sebe nevidljivima, pa se Long Island smatra se rodnim mjestom ponekad izgledom pokušavaju poka- emo subkulture. Upravo su tamo tinej- zati da i oni postoje. Karakteriziraju džeri padali u depresiju od dosade jer si ih blijedi ten, crna šminka oko očiju nisu mogli priuštiti svakodnevne izlaske neovisno o spolu itd. Stil odijevanja u New York. Emo je mješavina različitih je upadljiv sa specifičnim frizurama. subkultura: od hipija su preuzeli usmje- Boje koje uglavnom koriste su crna, renost prema hiprsenzibilnosti, od dar- crvena, bijela i roza koja im predstavlja kera modu i kič, od grungera poziciju nešto živahno, čega zapravo u njihovim društvene izopćenosti. Obilježja ema- životima nema. Frizura je duga ili kratka ča su: otvorenost prema osjećajima, uglavnom ispeglana i glatka i slojevito najčešće onim tužnim, povučenost, ošišana sa šiškama preko cijele jedne stra- tuga, usamljenost, depresija, samo- ne lica, tako da prekriva jedno ili oba oka ozljeđivanje, buntovnost…Općenito s pramenovima u rozoj, ljubičastoj, tirki- su društveno izopćeni i neprihvaćeni znoj boji. Odijevaju najčešće tijesnu jeans od standardnog društva što je loše. odjeću: traperice u boji, obične ili karirane u Stoga se druže s osobama sličnima kombinaciji s majicama na kojima se nalaze sebi tj. s onima s istim modelom slike omiljenih rock ili emo bendova, crno- razmišljanja i ponašanja. bijele, na kockice, prugice s dizajnom npr. kosturskih glava. Od modnih dodataka popu- Nepoželjna pubertetska larni su remeni sa zakovicama, mašnice u kosi agresija ili hello kitty ogrlice... Pate od brojnih problema npr. spomenuta društvena izopće- Što slušaju nost, svađe s roditeljima, ocjene Također postoji i emo glazba koja je podvrsta i škola, fizički nedostaci, pre- hardcore punk glazbe. Počinje u 80-ima s ben- kid s curom/dečkom…Svoju dovima poput Rites of Spring, One Last Wish, nastalu pubertetsku agresiju Embrance, Five Party dok se današnjim emo usmjeravaju prema unutra, bendovima smatraju Bright Eyes, My Chemical pa postaju usamljeni i uobi- Romance, Paramore, Talking Back Sunday, Sim- čajeno depresivni jer nemaju ple Plan… Najpoznatije hrvatske emo grupe su samopouzdanja i ne žele se Dead by Mistake i Gardens of Hiroshima. Grupa obratiti nekome i razgova- My Chemical Romance bila je optužena za dopri- rati o svojim problemima. nos samoubojstvima mladih koji uživaju u toj glazbi. Sveukupno su nezadovoljni svojim živo- U Meksiku, emači su postali žrtve brutalnih napada tom i nemaju previsoko mišljene o sebi. Njihov je problem jer su pristupali s natpisima “Za slobodu, mladost, pretjerana emocionalnost i traženje pažnje. U dubini duše oni su život’’ i “Dopustite da živimo’’ s ciljem zaustavljanja nasilja. zapravo željni ljubavi, pažnje, prihvaćenosti, razumijevanja, to- Ljudi obično stvaraju predarasude, kriva mišljenja i zbijaju gru- pline, opće sigurnosti. Pravi emači ponašaju se poput bratstva. be šale o emačima i općenito drugim subkulturama, a nisu dovolj- Ne smiju priznati da su emo ili na kakav način iskazivati svoju no upoznati i informirani. Emo subkulturu ne smatram lošom, u subklturu. Pripadnost se izražava slušanjem emo bendova, komu- protivnom čak i cool dok ne preraste u nešto više poput samoooz- niciranjem sa svijetom preko foruma s neta MyPlacea-virtualnog ljeđivanja itd. Ne morate biti u nekoj subkulturi potpuno predani središta emo svijeta, a i samim ponašanjem. Pravim emačima ne ili opsjednuti jer to nosi i negativne posljedice. Uglavnom budite smatraju se oni koji se samo odijevaju kao emači, a daleko su od svoji, volite kao da nikad niste bili povrijeđeni, mislite i ponašajte tih razmišljanja, koji govore da će se ubiti i pokazuju stvarne ili kako se osjećate, naravno kao dijete jer to još i jeste. lažne ožiljke. Emo subkultura postaje opasna ako dolazi do sa- Ana Vugdelija, 8.d 40 KAPLJICE 2010. kapljice 2010.indd 40 25.1.2010 22:40:16
  • ODLAZAK LEGENDE MICHAEL JACKSON Autor moonwalka, upisan u Guinessovu knjigu rekorda... čovjek koji je obilježio vrijeme u kojem živimo Tužna vijest je potresla svijet u je optužen za spolno zlostavljanje, a lipnju ove godine. Jedan od naj- istraga je prekinuta zbog nedostatka većih glazbenika svih vremena, dokaza. 2005. sudi mu se ponovno Michael Jackson, preminuo je 25. za takav prekršaj zakona i za niz lipnja i za sobom u tuzi ostavio drugih optužbi. Njegov skandalozni milijune vjernih obožavatelja. život nije previše opterećivao nje- Michael je rođen 29. kolovoza gove obožavatelje koji bi svaki put u Indiani kao sedmo od devetero iznova euforično punili dvorane na djece. Njegov je kontroverzni život njegovim koncertima. prepun skandala oduvijek zabavljao Zapisan je u Guinessovoj knjizi medije, a s druge strane, svojim je rekorda kao najuspješniji zabav- pjesmama i plesom moonwalkom ljač svih vremena i vlasnik je 13 oduševljavao svoje fanove. Od Grammya. Povukao se iz javnog malih nogu je na glazbenoj sceni, života, a njegova je povratnička točnije, od jedanaeste godine nastu- turneja pod nazivom “This is it“ pa u grupi Jackson 5. 1971. godine ujedno trebala biti posljednja. 25. počinje solo karijeru iako je još uvi- lipnja 2009. godine, na probi svoje jek član tog sastava. Čak 5 njegovih turneje, umro je od zatajenja srca. albuma su jedni od najprodavanijih Zatajenju srca neki prepisuju uče- albuma svih vremena. Bio je prvi stalo pijenje smrtonosnih tableta, afroamerički zabavljač koji se po- neki misle da mu je organizam bio javio na MTV-u. Već tijekom 80-ih preiscrpljen, a neki se još uvijek i 90-ih je bio vrlo cijenjen i njegovi ne mogu pomiriti s njegovim od- zahtjevni plesni pokreti bili su uzor laskom. Bilo kako bilo, uvijek je novim ritmovima hip-hopa i mo- bio i ostat će, jedan od najvećih dernije glazbe. Također, pokazao se glazbenika svih vremena. kao humanitarac, donirajući miliju- I u našoj školi ima njegovih ne dolara u razne humanitarne svr- vjernih obožavatelja. Ipak je on he. Njegov je javni imidž oštećen bio veliki glazbenik i uzor mno- nakon nagle promjene boje kože, gim pjevačima i ostat će zapam- raznih korekcija na licu, a najveći ćen. skandal se zbio 1993. godine kada Željana Certa, 7.d GLAZBENA ANKETA Kako bismo doznale glazbene ukuse učenika naše škole, odlučile smo ispitati učenike viših razreda koju glazbu vole slušati i što ih opušta. Na naša su anketna pitanja odgovorili čak i neki profesori. Evo poretka naj- slušanije glazbe. Dakle, učenici naše škole većinom, nažalost, slušaju narodnjake koji su već niz godina na vrhu ovakvih anketa. Većina onih koji slušaju narod- najke za najbolje pjevače su izabrali Seku Aleksić i Milu Kitića. Nakon narodnjaka dosta učenika se opredjeljuje za rock, a za svoje najbolje gru- pe izabiru kultnu Nirvanu i nešto moderniju rock skupinu Nickelback. Što se popa tiče još uvijek je zastupljen, pogotovo kontroverzna, skandalozna pjevač/ica Lady Gaga kao predstavnica modernog electro popa. Nešto manje učenika odabralo je rap i hip-hop za svoju omiljenu glazbu. Ovom anketom htjele smo doznati glazbene ukuse učenika naše škole i pokazalo se da smo škola čiji se učenici dosta razlikuju po glazbenim ukusima. AUTORICE: Nives Jurić i Željana Certa, 7.d KAPLJICE 2010. 41 kapljice 2010.indd 41 25.1.2010 22:40:17
  • TEST Koju srednju Ako se još uvijek niste odlučili, ili o tome 5. IZABERI PREDMET: još niste ni razmišljali, nudimo vam iskrenu i šaljivu pomoć pri odabiru prave srednje a) Matematika b) Hrvatski jezik škole za vas, škole koja će baš u svemu biti c) Glazbena kultura po vašoj mjeri. Rješivši ovaj zanimljivi test d) Povijest možda riješite i svoje nedoumice. Shvatit e) Tehnička kultura ćete da svakodnevne situacije puno govore o vašem budućem zanimanju. 6. PO HOROSKOPU STE: Sretno! a) škorpon ili bik b) strijelac ili ovan 1. VOLIŠ LI PUTOVATI? c) djevica ili vaga d) lav ili rak a) Obožavam, putovanje mi uopće nije problem. e) ribe ili vodenjak b) Nikako, od putovanja dobivam mučnine. f) blizanac ili jarac c) Volim putovati, ali ne busom, jedino ako baš moram i to na kratke relacije. 7. ŠTO VAM DONOSI SREĆU? 2. KOJE SU TI NAJDRAŽE a) Neka sveta sličica i sl. b) Igračka iz djetinstva VRSTE KNJIGA I ČASOPISA? c) Sretna majica a) Čitam samo što moram, a to su lektire. Ponekad ni to. d) Nisam praznovjeran/a i to mi ne treba. b) Najviše čitam vjerske knjige i časopise (Biblija, Mak, Glas Koncila) c) Obavezno prolistam modne časopise (članci o odjeći, make- up-u, frizurama...) 8. KOLIKO VREMENA d) Čitati knjige mi uopće nije problem, dapače to mi je zadovolj- STE PRED OGLEDALOM? stvo. Čitam različite knjige, a biram ih po raspoloženju. a) Pa poprilično dugo, dok svaki detalj ne bude savršen. e) Čitam časopise za muškarce. b) Pri izlasku iz kuće uvijek “bacim’’ pogled. c) Ovisi o situaciji: ni premalo ni previše. 3. IZABERI KOMBINACIJU KOJA d) Nimalo! Siguran sam da sam prirodno lijep/a. JE NAJSLIČNIJA TVOM STILU: 9. ŠTO RADIŠ DOK SE TUŠIRAŠ? a) “Tuta’’ i “patike’’ b) Mini-suknjica ili kratke hlače u kombinaciji sa šljokičastom a) A mislim pitanja...Tuširam se!! majicom b) Pjevušim najnoviju pjesmu s top-ljestvice. c) Otkačeni šareni šalovi, neuobičajeni nakit ili kričavi detalji u c) Pjevam svoju najdražu pjesmu. kobinaciji s jednostavnim majicama i hlačama d) Ponavljam u sebi povijest. d) Obične majice (ili košulje) s “rebama’’ i starke e) Pokušavam shavtiti na koji način funkcionira grijanje vode u bojleru...(al’ mi ne uspijeva). 4. KOJU VRTSU GLAZBE SLUŠAŠ? 10. KOJI TI JE NAJDRAŽI a) “cajke’’ i narodnjake KUĆANSKI POSAO? b) hip-hop, rap a) Peglanje i pranje posuđa c) rock, metal b) Ne volim baš kućanske poslove, ali za dobar džeparac se d) techno, pop potrudim! c) Usisavanje, brisanje prašine, pranje posuđa...ništa mi nije problem. Sve za roditelje! d) Kućanski poslovi?! Ha? Je l’ to ono šta radimo u kući? 42 KAPLJICE 2010. kapljice 2010.indd 42 25.1.2010 22:40:18
  • u školu upisati 11. ŠTO UČINIŠ KAD TI SE MLAĐI a B c d e f BRAT/SESTRA POREŽE? 1. 0 2 1 a) Zovem hitnu i dok čekam zatvorim ga u sobu 2. 4 1 3 0 2 da ga ne gledam. b) Otrčim po kutijicu prve pomoći i sam/a pomognem mu/joj 3. 1 3 2 0 bez ikakve panike. 4. 3 1 0 2 c) Prvo dezinficiram ranu i očistim, stavim mast za brže zaci- jeljivanje, a potom pažljivo i po pravilima zamotam gazom i 5. 1 0 2 4 3 flasterima. 6. 0 1 5 3 2 4 d) Dam mu krpu da se sam obriše... 7. 0 2 3 1 12. PRATIŠ LI POLITIČKE 8. 2 1 0 3 I EKONOMSKE NOVOSTI? 9. 0 4 1 2 3 a) Gledam sve dnevnike jer me zanima što se događa u svijetu. 10. 2 0 1 3 b) To me uopće ne zanima, stoga ne. c) Ponekad naletim na to na TV-u ili u novinama pa ako je zani- 11. 2 0 1 3 mljivo pogledam/pročitam. 12. 1 2 0 3 d) Eko-šta? Aha.....ekologija! Pa naravno da sam za mir u svijetu!!! Autorice: Anita Brajković i Doris Guja, 8.a ZDRAVSTVO (12-19) SAMI U SVOJIM SVJETOVIMA RJEŠENJA: Ponekad se prilagođavate društvu i oko- Imate izraženu kretaivnost u svakom lini. Ne iskazujete svoja mišljenja kad pogledu na život. Drugačiji ste i toga se MALO NAS JE, smatrate da se to drugima neće svidjeti. No ne sramite. Dapače, svojim stilom i osob- AL’ NAS IMA! (0-4) to se sve može promijeniti u srednjoj školi. nošću ističete svoje samopuzdanje i jasne Odupirete se suvremenim glupostima i Jednostavno se na vama osjeća da i vi že- stavove. Mada često bivate ismijani, to nepisanim pravilima. Imate svoj stil i ži- lite tu promjenu, ma koliko to teško bilo. vam je samo dokaz tuđe ljubomore i ne- vite život bez obzira na druge. Hrabri ste, Jedna od škola koju biste mogli upisati je izrecive zavisti zbog različitosti i odlučno- bistri, razumni i čvrstih stavova. Zato sma- Zdravstvena škola u Splitu. Ova vam škola sti u namjeri da budete svoji. Ako volite tramo da je gimnazija prava škola za vas omogućava da postanete medicinski tehni- umjetnost ili bilo koju vrstu slobodnog (bila to matematička, opća, jezična, klasič- čar, farmaceut, laborant, fizioterapeut. izražavanja ideja vašeg uma, sigurni smo na...ovisi o vama i predmetima koje više da ćete u grafičkoj ili školi likovnih umjet- volite). ZABAVA ISPRED SVEGA (20-26) nosti samo proširiti svoje obzore znanja i Svoje slobodno vrijeme volite provoditi granice mogućnosti te postići vrhunac. SKORO PA SAVRŠENI (5-11) uz prijatelje. Iz nekih razloga ne iskazuj- Vrlo ste inteligentna osoba. Volite biti te uvijek svoje znanje. Ipak, uz malo tru- NEMA NASLOVA drugačiji i znate što želite od svog života. da možete ostvariti jako dobre rezultate. Vaši neuspjesi često su prikazivani kao Zrelo razmišljate i teško vas je odgovoriti Naravno, ukoliko to želite. Mi znamo da uspjesi te ste zadobili status najomiljeni- od onoga što ste naumili. Shvaćate dubnu ste za to itekako sposobni. Rezultati ovog jih u društvu. No je li to zbilja tako? Imate života bolje nego drugi. Najbolje vam pri- testa opisali su vas kao komunikativnu i hrabrosti raditi sve kako biste privukli pa- staju: elektotehnička, graditeljsko-geodet- druželjubivu osobu pa bilo dobro da svoj žnju, ali kad su na redu ispitivanja tu ste ska i druge tehničke škole. životni put nastavite u ekonomskoj, turi- manji od makovog zrna. Trebate se jako stičkoj ili upravnoj školi. potruditi kako biste uspjeli u životu... P.S. Iako tako izgledaju, naše procjene nisu uopće točne. KAPLJICE 2010. 43 kapljice 2010.indd 43 25.1.2010 22:40:19
  • NAPASTI MODERNOG DRUŠTVA S obzirom na brojnost poklonika najnovijeg komunikacijskog hita koji, osim dobrih, ima na pretek loših strana, bilo kakav širi uvod bio bi suvišan, dosadan... Jeste li upravo na faceu? Ili pak trčite kući da prvi saznate što koji vaš prijatelj radi...? Koliko dnevno vremena provodite na facebooku? Smatrate li se ovisnikom? Riješite sljedeći kviz i otkrijte! KVIZ: RJEŠENJ A Najviše odgovo : 1. Na facebooku dnevno provodim: a) 15-30 minuta ra A Ti zasigurno ni : b) 1-2 sata si ovisnik o face c) većinu slobodnoga vremena provodiš samo booku! Na face pola sata dnev booku samo kad moraš no. Na facebo . Ako imaš slob ok ideš 2. Koliko prijatelja imaš na facebooku? book je dobra odnog vremena, ideja za zabavu face- a) 20-80 s prijateljima jer se možeš po i kad nemaš m vezati b) 80-150 njima. ogućnosti za iz lazak s c) više od 150 Najviše odgovo 3. Kad sam na facebooku, najčešće: ra Ti nisi ovisnik B: a) provjerim poruke i nove obavijesti o facebooku, za mena provoditi sad. Pokušaj vi b) pričam s prijateljima, rješavam kvizove i igram igrice s prijateljima. še vre- veze i izvršava Znaš koje su tv c) a što ne radim ! š ih na vrijeme. oje ob- cebook, a da ni Nikada nećeš ić si izvršio obve i na fa- ze! Samo tako 4. Smatraš li da je u redu imati za prijatelje nastavi! Najviše odgovo ljude koje ne poznaješ ? Pa ti si pravi ra C: a) Nije u redu. ovisnik! Slobod b) Samo neke. provodiš na in no vrijeme ug ternetu! Osim lavnom c) Pa koga briga poznajem li ih ili ne, samo da ih je što više! sigurno! Imaš m što nije zdravo nogo prijatelja , nije ni ne pomaže u “p koje ne poznaj opularnosti“. Po eš što ti 5. Roditelji ti dopuštaju da na internetu provodiš...: vrijeme pamet kušaj svoje slob nije iskoristiti, odno a) sat vremena iziđi s prijatelji pročitaj koju kn ma. Razgovor jigu ili b) kako kada... dopisivanje prek lice u lice bolji o chata! je nego c) nemam ograničenje Karmen Milan, 7.d 44 KAPLJICE 2010. kapljice 2010.indd 44 25.1.2010 22:40:19
  • ŠPORTERICA Godina bogata sportom U školskoj godini 2008./2009. bilo je puno štel Gomilice odmjerili finalni ogled s OŠ Filipa školskih sportskih natjecanja i sudjelovanja na Lukasa iz Kaštel Starog, gdje smo nakon izvo- gradskim, zonskim i županijskim razinama. đenja penala osvojili drugo mjesto. Posebno su Tijekom cijele godine učenici svih razreda se istakli Ivan Ivić, Stjepan Ban i Bare Studin. nastupali su na brojnim natjecanjima te kultur- U košarci i rukometu osvojili smo treće mje- nim i viteškim odnosom prema sportu prezen- sto gdje su se protivnici iz drugih škola pokazali tirali svoju školu u duhu tolerancije. Godinu boljima. Ženska odbojka je zauzela treće mjesto smo započeli gradskim natjecanjima u košarci, nakon jednog poraza i jedne dobivene utakmice. nogometu, rukometu, odbojci, gimnastici, šahu, Gimnastičari su i ove godine pokazali da se na veslanju i stolnom tenisu, gdje smo odmjerili njih može računati te je plasman na županijsko snage sa školama s područja grada Kaštela. prvenstvo veliki uspjeh pod vodstvom nastavni- ce Mirjane Milić. Službena natjecanja Šah je bio posebice zanimljiv te smo imali Nogomet je donio mnogo uzbudljivih trenuta- gradske i zonske prvake u ženskoj konkurenci- ka te smo nakon pobjeda nad Osnovnom školom ji pod vodstvom kapetanice Josipe Vrdoljak , a kneza Mislava iz Sućurca i Knez Trpimir iz Ka- treće mjesto u županiji veliki je uspjeh. Muška Nastavnik Ante Burger i njegove nade KAPLJICE 2010. 45 kapljice 2010.indd 45 25.1.2010 22:40:20
  • Špotrske igre mladih ekipa osvojila je drugo mjesto Stolni tenis je i ove godine pru- možemo se pohvaliti i Danima pridonijeli cijeloj manifestaciji na zonskom nakon neizvjesne žio razloga za veselje jer smo u veslanja gdje smo ugostili VK te potakli svijest svim građani- borbe koju je vodio Stjepan ženskoj konkurenciji bili prvaci Kaštela koji su i ove godine po- ma o ovoj opakoj bolesti. Ban iz 8. a razreda. grada, a u muškoj zauzeli drugo hodili našu školu i prezentirali Tradicionalna biciklijada bila I u veslanju smo imali prva- mjesto pod vodstvom kapetana čari ovoga sporta. je održana u jesen te smo s tri- ke županije koji su prezentira- Ignacija Pense i Ane Žarković. Proljetnih mjeseci sudjelova- desetak učenika sudjelovali u li našu školu i to u natjecanju li smo na utrci “Trkom protiv programu sigurnosti prometa koje nije službeno pod patrona- Dobra volja raka“ u Splitu s pedesetak uče- koji se provodi u suradnji s tom saveza školskih športskih Osim mnogobrojnim služ- nika, gdje smo svojim pri- Ministarstvom unutarnjih udruga . benim natjecanja, sustvom i angažmanom poslova. 46 KAPLJICE 2010. kapljice 2010.indd 46 25.1.2010 22:40:23
  • Biciklijada Turnir “Bijaći champions le- seci organiziran je Plivački U novoj godini Sporta u protekloj godini nije ague 2009“ u kojem je sudje- maraton Kaštela 2009. koji je Početkom školske godine nedostajalo te ćemo i u ovoj lovalo oko 120 učenika trajao okupio plivače iz klubova, ali i sudjelovali smo na završnici nastojati motivirati učenike da je 3 mjeseca te su nakon 64 amatere, te je sudjelovalo mno- Sportskih igara mladih, gdje daju sve od sebe kako bi pre- odigrane utakmice prvo mje- go djece iz naše škole, a među smo u štafetnim borbama od- zentirali našu školu na najbolji sto zauzeli učenici 8.a razreda njima su se istakli Ivan Bariče- mjerili snage sa školama iz način. Sva natjecanja i sve eki- koji su suvereno osvojili vić iz 7.d i Nina Baričević iz svoje regije te osvojili drugo pe vodili su profesori Mirjana turnir. 7.c koji su među prvima pristi- mjesto u grupi u sastavu: Arn- Milić i Ante Burger. Tijekom gli na cilj. za, Stanković, Kuzmanić, Ma- ljetnih mje- tijaš i Listeš. Ante Burger, prof. KAPLJICE 2010. 47 kapljice 2010.indd 47 25.1.2010 22:40:29
  • BIS ERI PRV AŠA Što je recesija? Kad nemaju ljudi puno kuna. Vjeko Krtolačić Kad štrajkaju glađu. Marko Kurtović Kad nam oni koji daju kune ne daju kune. Lucian Hrsto Zato što neki ljudi daju malo više (1 .c) jer nemaju sitno. Marijana Ćavar Što je svinjska gripa? Kakva je to idealna baka? Kad se ljudi razbole i kad in dođe loše i onda kad reću da će umrit, al’ ostanu živi jer ih spasi Bog. Marko Veljača Kad si cili crven. Alen Lalić Virus koji ostane na podu. Lucian Hrsto Da mi sidi i muči. Ante Dražen Tranfić Moja baka je idealna zato jel radi u kafiću. Vjeko Krtolačić Baka kupuje žvake i kuha ručak. Ana Josipa Bikić Što radi predsjednik? Da ne gnjavi. Lana Novak Da mi pravi jesti. Lucian Hrsto Moja baka meni daje kune. Marko Kurtović Stvara krizu. Lucian Hrsto Moja baka mi je zato šta mi kupuje sladoled. Marko Veljača Presjednik vlada Hrvatskom. Ana Josipa Bikić Baka koja kuva i radi. Alen Lalić Govori pravila. Loretta Šegvić Markuš Mene moja baka vodi na ribolov Šef Hrvatske. Leonardo Roso i sprema mi buhtle. Josip Čavka Što je to moda? Jesi li bogat/bogata? Kada se zgodno obučeš. Marko Kurtović Ja nisan bogat zato jel nemam 10000 kuna. Leonardo Roso Kad se ubuču. Josip Čavka Neman ništa u kasici kuna jer mi moja mama i tata kradu kune. Kad si moderan. Ante Dražen Tranfić Estela Aranza Moda je sređivanje. Ana Josipa Bikić Ja skupljan novac. Marijana Ćavar Srednje. Meni je mama rekla. Alen Lalić Ja nisam bogata nego sam srednje. Nikolina Barić Ja sam bogat jeli meni tata prima veliku plaću. Marko Kurtović Zašto se ljudi Ja nisam znam zato šta mi otac ne kupuje igračke. Marko Ve- ljača svađaju? Ne zato što nemam puno stvari. Lana Novak Zato jer su jubomorni. Sonja Kuzmanić Zato jel je kriza. Marko Kurtović Judi se svađaju radi drugi radnja. Loretta Šegvić-Markuš Što je aerobik? Ljudi se svađaju zato jel želu se derati. Vjeko Krtolačić Kad neko ide vježbat. Naša mama. Roko Kraljević Ljudi se svađaju zato jer jedan Kad ideš u dvoranu, pustiš pismu pa vježbaš, drugome ne da nešto. Josip Džakula povećaš mišiće. Marko Kurtović 48 KAPLJICE 2010. kapljice 2010.indd 48 25.1.2010 22:40:33
  • 1. Ne p ad.a tabla krumpir da 2od s . leko o da leko Grenland j d stab la. kru mpir 3. Fra e grad . pada ncusk 1 . Ne je g rad. a će u mrit. d 4. Vuk nlan it. pase t 2. G re umr ravu. sk a će 5. V ncu uk je 3 . Fra vu. domać pas e tra 6. Ov tinja. a živo tinja. uk živ ca daj o 4. V aća e svilu . dom 7. Tun ava. u k je . dra je ih tr 5. V svilu nisa a isok aje . U c k v zajednic v ca d 8 Austrja dn e i za liji a viso 6. O iska je tun kih tra va. j. n 9e U A . dra. n dra usttrund ra i . 7. Tu al alsk liji je iji sei govtug ro 10. ra st r po ri portu 8. U Au Amstere amvo sd go galski. 11Austr aliji je dr.ž a ava. ma. . Tajge ržav k ih šu 9. U su nesd ji viso rdam ke zaeedncc j dni i e 12.mste A Pas jede iske zaj e visoedigree 11.al. p w n ishkas oš pkih šuma. ajg e su , ,aakkok 12. T kas okoš pedi . 13. Ja goda jjed e wish guee sna r ku s e povr o je 14. O3 . 1 . Pa će zat zato št kši. saećao jl rće što je u etara la o p sam se povj k ilomusna. 15. Za a goda e 20 ksle m0 k 2 i o et 14 J i p vrni. uš sam ara lak jiga a po o ši. jeća leti. ti. Kn 16. Br pole usni15. Os ca je ž pa ivoniinuši . 17. Ja nisam 16. Za v r t ja. tinja živo vran a. ptica, nica je sam java jas 18. Ov ca leti 17 . Bru sam vrptica, ja ana. iz . isam 19. Ko an za ima 18. J kopita eti. . . Ovca l . se. 20. N emojt 9 opita smo e nas 1 ak epili pitati, Koza im tat i, cij nete 21. Sa fari t 20cijepili sm nas pi . d sjed . u autić urizam je o jte se. o o ka inji emo j e on po pust nja. -A što i vozate s no 1.aN sje 2k d rizam te se ustinji? i životi r tu Paa, t gledamo u e po pusSiafdniet ei voza o u p biljaka amo im p 22. t nja. tić i rije. a punoustinji? u au o gledama puno emo 22. Ja biljaka -A št mo im go m imam i živa,t ta mno , 7.d besko načno P a o inja. ona čno erta besk na C Pripre mnogo memio am ila: Želja m mila: Ž eljana41 . Ja rije. Priprem Certa, 7.d KAPLJICE 2010. 49 kapljice 2010.indd 49 25.1.2010 22:40:33
  • PISMO UČITELJA1 Što me navelo da napišem svoje mišljenje o knjizi? Jednostavno, knjiga! Pismo učitelju dobila sam na Dan učitelja. Bio je to pomalo šabloniziran dan, skraćena nastava, druženje učitelja “točno u podne’’, a negdje po strani hrpa knjižica pod naslovom Pismo učitelju. Bu- dući da sam nakon zakuske imala administrativnih dužnosti, u društvu knjige sam pričekala školsku tajnicu. U prvi mah knjigu sam samo prolistala. U skladu sa svojom profesionalnom deformacijom, odmah sam uočila poetične retke: Živi se želeći ono što se nema, a ne pri- mjećuje koliko se, međutim, posjeduje, i to, naravno, bez uživanja u tome. Pa dobro, mogla bih nešto i naučiti, možda o sebi! – pomislim pomalo rezignirano. Odu- vijek, naime, znam da želim podučavati, ali isto tako znam da sam jedna od onih koji mogu ustvrditi tek: Scio me nihil scire!2 Ne bojim se vlastitoga neznanja; bojim se samo raznih prosvjetarskih gnostika koji se već u mojim godinama razmeću znanjima i iskustvima koja do sada jednostavno još nisu mogli steći. Bojim se autoriteta onih koji više ne žele učiti, misleći da znaju sve što je potrebno znati. Ostaju zatvoreni u svome svijetu neumoljivih i nametnutih, ničim motiviranih, zakona (namjerno ne upotrebljavam riječ ‘pravilo’, jer ono bi trebalo biti podložno promjeni) u koji su učenici prisiljeni ući, umjesto da ostanu osobe spremne komuni- cirati. Kojeg li apsurda: učitelj prestaje učiti onoga dana kada ga postave za učitelja! A junak, ako nije postavljen na pijedestal, ne zna stajati nigdje drugdje te umire. Nisu li škole pune djece i nastavnika koji su se toliko dobro uklopili u određenu strukturu da ih u budućnosti vidi- mo u jednom od sljedećih scenarija: ili će vječno ostati na istom mjestu, bez saznanja o svijetu izvan svoje kule bjelokosne, ili će ih ugrabiti (ili nježno prizvati?) neka nova vlast, neki novi zatvoreni sustav, u kojem će se oni, kao dobri podanici, opet naizgled snaći, ali će im duhovi ostati zakržljali? Šteta, nepovratno šteta! – lamentirao bi pjesnik. I što sam, kao mlada naučnica, naučila? Ono što sam svojom dušom uvijek naslućivala: biti učitelj poziv je nalik pozivu svećenika (ili da se izrazim u skladu s etikom vjerskog pluralizma, duhovnika). Kako pomoći “svome’’ djetetu koje ima problema s koncentracijom ili (ne)izražavanjem osjećaja, istom onom djetetu iz čijih očiju katkad zabljesne genij, a onda se ugasi jer je etiketi- rano kao delinkvent, ili “onaj koji je u svom svijetu’’, ili “onaj koji nema poštovanja’’ itd.? A moglo bi poletjeti, samo da mu ne srežemo krila (ako mu već ne umijemo pružiti ljepše obzore)... “Moje’’ dijete me pita smije li preko maloga odmora prošetati, izići iz učionice, a ja bih mu to trebala zabraniti, makar mi zdrav razum (i opet profesionalna deformacija) govori da se mali odmor s razlogom tako zove. Sa sjetom se prisjetim sebe i onih dragocjenih pet minuta kada bih navratila u susjednu učio- nicu da upitam prijateljicu je li vidjela “onog smišnog tipa’’ i je li ih ispitivalo povijest. Nadam se da će ovu knjigu pročitati i oni koji nameću besmislene zakone i da ćemo se svi zajedno, u svrhu poboljšanja vlastitoga i učeničkoga duševnoga zdravlja, suočiti sa svojim manama i vrlinama, kako profesionalnim, tako i osobnim, jer nezamislivo je da neprosvijet- ljen čovjek prosvjećuje druge. Intrigantna je, a opet prirodna dihotomija između krivnje i sramote. Krivnja je zamije- njena sramotom. Dopusti, dakle, da ti prikažem jednostavnu razliku: Krivnja je smisao lošeg stanja koje pojedinac doživljava nasuprot izvršenom cilju dok bi se htio ponašati drugačije. (...) Osjećaj sramote je, međutim, ono loše stanje koje se javlja kada drugi ne odobravaju neko ponašanje. (...) Nedostaje, međutim, ona unutrašnjost krivnje, provjera između stvarnoga ja i idealnoga ja. Osjećaj krivnje svojstven je etičkim društvima, a osjećaj sramote društvima lukavstva, kao što je naše, u kojima vladaju prepredeni, dolaze na vlast i ostaju na vlasti. A društvo lukavih ne stvara mnoge prosvjetitelje. I da se na kraju, heraklitovski, vratimo na početak: Prosvjetitelj pati kad utvrdi da je skre- nuo s načela, ne skriva krivnju između proslava i bančenja, nego je liječi. Kao i u svakoj patologiji, liječiti bismo trebali bolest, a ne simptome. To je jedini ispravan način da dječici čije su nas oči u prvom razredu iskričavo gledale zubi ne protrnu od kiseloga grožđa što im ga očevi jedu, a za kojim i mi ponekad posegnemo. Ivana Balov, prof. 1 Osvrt na knjigu Pismo učitelju Vittorija Andreolija 2 Znam da ništa ne znam! (lat.) 50 KAPLJICE 2010. kapljice 2010.indd 50 25.1.2010 22:40:33
  • LONDON The capital’s top 5 attractions are listed below in order of popularity based on visitor numbers in 2008 or latest ava- ilable numbers in the case of the Lon- don Eye (2005) and Madame Tussauds (2000). BRITISH MUSEUM The imposing British Museum exhibits the works of man from prehistoric to modern times with collections drawn from all around the world. Famous objects include the Ro- setta Stone, sculptures from the Parthenon and the Portland Vase. TATE MODERN The impressive Tate Modern is Britain’s national museum of modern art. Housed in the former Bankside Power Sta- tion on the banks of the River Thames, the gallery displays major works by Matisse and Picasso as well as contempo- rary work, exhibitions and installations. NATIONAL GALLERY The National Gallery houses one of the greatest collections of European painting in the world. With paintings ranging from 1250 to 1900, the collection includes work by Bottice- lli, Leonardo da Vinci, Rembrandt, Gainsborough, Turner, Cezanne and Van Gogh. NATURAL HISTORY MUSEUM As well as the permanent dinosaur exhibition, the Natural History Museum boasts a collection of the biggest, tallest and rarest animals in the world. Don’t miss the life-sized Blue Whale model, the 40-million-year-old spider, the ear- thquake simulator and an elephant bird egg. And new this September is the impressive Darwin Centre. THE LONDON EYE The London Eye is a major feature of London’s skyline. It is the world’s highest observation wheel and offers passen- gers spectacular views of over 55 of London’s most famous landmarks - all in just 30 minutes. Karmen Milan i Željana Certa, 7.d KAPLJICE 2010. 51 kapljice 2010.indd 51 25.1.2010 22:40:34
  • WIR LERNEN DEUTSCH LIEBE MIRNA! Ich bin am Meer. Dieses Jahr sind wir auf der Insel Hvar. Es ist so schoen hier. Ich bade und tauche. Ich lerne auch surfen. Meine Schwester faehrt mit dem Wassermoped. Manchmal machen wir einen Ausflug mit dem Boot. Morgen besuchen wir die Insel Brač. Am Freitag klettern wir auf einen Berg. Herzliche Sommergruesse Jelena Krišto, 6.a WEIHNACHTEN Weihnachten ist das Fest das Jesus Christus gehoert. Die Zeit vor Weihnachten ist der Advent. Der Advent dauert vier Wochen. Mit dem Advent beginnen die Vorbereitungen fuer Weihnachten. Das Adventssymbol ist der Kranz mit vier Ker- zen. Jeden Sonntag zuenden wir eine Kerze an. Vier Wochen im Advent symbolisieren vier Tausend Jahre vor Christus. Der Advent ist die Zeit der Hoffnung. Am 6.Dezember ist der heilige Nikolaus. Er bringt Kindern Geschenke. Er war Bischof und hat vor 1700 Jahren den Armen und Kindern geholfen. Am 13. Dezember ist die heilige Lucia. Am 24. Dezember ist “He- ilige Nacht“ oder Christnacht. In dieser Nac ht ist die Familie zusammen und freut sich wegen der Geburt des kleinen Jesus. Der Hauptfesttag ist Weihnachten. Ein Fest der Liebe und Familie. Am 25. Dezember ist Weihnachten. Jesus ist geboren. An Weihnachten verteilt das Christkind Geschenke. Das heisst Bescherung. Filip Rajić, 6.b MEINE FERIEN Hallo, ich heisse Paula. Ich bin mit meiner Familie am Strand. Mein Bruder und ich baden. Mein Vater lernt surfen. Und mei- ne Mutter isst Pizza. Wir sind gluecklich. Morgen machen wir einen Ausflug. Leider fahren wir uebermorgen nach Hause. Bis bald! Paula Brnada, 6.c WEIHNACHTEN Weihnachten ist am 25. Dezember. In der Christnacht schmu- ecken wir den Christbaum. Vier Wochen vor Weihnachten zuenden wir die erste Kerze am Adventskranz an. Wir schre- iben dem Christkind einen Brief und Weihnachtskarten fuer Freunde. An Weihnachten bekommen wir Geschenke. Iva Strize, 6.d HMMM...DIE SCHULE Ich bin in der Schule und sehr muede. Ich will ans Meer , die Mathematik ist schwer. Ich mag einen schoenen Tag am Meer und nicht mehr. Daria Pavković, 7.d 52 KAPLJICE 2010. kapljice 2010.indd 52 25.1.2010 22:40:35
  • LE FESTE ITALIANE Durante tutto l`anno gli italiani, come anche i cro- ati, festeggiano le loro feste. Forse gli italiani non le hanno cosi tante come noi, però ci sono quelle festeggiate anche da noi, ma anche quelle comple- tamente sconosciute ai croati. Gli alunni di tutte le quinte classi hanno fatto una piccola ricerca ed ecco i loro risultati. SAN NICOLÒ CANZONE DELLA BEFANA San Nicolo si festeggia il 6 dicembre. Lui porta regali ai bambini La Befana vien di notte buoni, ai bambini cattivi porta le bacchette e neri carboni. Con le scarpe tutte rotte Il capello alla romana Viva viva la Befana. IL NATALE Gli italiani hanno le usanze natalizie simili alle nostre. Per la Santa Lucia seminano il frumento e così aspettano la festa La PASQUA cristiana che si festeggia il 25 dicembre. Alla Vigilia di Natale La Pasqua occupa un posto importante anche nella cultura addobbano l` albero di Natale con le palline e vanno in chiesa. italiana. In Italia al centro della ceremonia non è albero ma il presepe. In Italia per la Pasqua si mangia il vitello con i carciofi e la Ognuno cerca di fare il presepe più bello della sua città. Per il paprica. Come il dolce mangiano la colomba. Natale gli italiani mangiano il loro tipico dolce, panettone, fatto È interessante che in Italia non sono i conigli quelli che portano della pasta e della frutta secca. i regali ma le campane che 5 giorni prima non suonano perché Anche i bambini italiani conoscono il famoso canto natalizio sono andate a Roma a prendere i doni. Jingle bells, che da loro suona diversamente: Din don dan, din don, dan Ivanica Debak, prof. Che felicità. È Natale, Le campane suonano così. Tin Tin Tin, fan così i campanellin Della slitta di Papà Natale Che vien qui. L` EPIFANIA L` Epifania è una festa religiosa che ricorre il 6 gennaio e ricorda la visita a Gesù Bambino dai Tre Re Magi che dovevano essere accompagnati da una vechietta chiamata Befana. All` ultimo minuto lei aveva cambiato idea. Perciò ogni anno questa vechietta vola su una scopa, porta uno scialle sulla testa e gli abiti scuri e strappati, e scende giù dal camino tutta sporca. Que- sta vecchina la notte del 5 gennaio, quando le persone dormono, porta i regali ai bambini (bambole, libri, giochi...). Se qualcuno è stato cattivo, trova il carbone, le cipolle e l`aglio. KAPLJICE 2010. 53 kapljice 2010.indd 53 25.1.2010 22:40:36
  • MODNI KUTAK Odjeća (ne) čini čovjeka Utjecaj medija, glazbe... U zimsko doba zgodni su mladenački kaputi te kraće kožne jakne (koje osim što mogu biti na ono što odijevamo je velik. svih boja, mogu biti i karirane). Ne moramo Nesvjesno oponašamo zvijezde. uvijek usklađivati odjeću u jednoj boji, bolje Važno je trendove prilagoditi je usklađivati više boja. Od obuće najčešće se svojim potrebama. nose tenisice (malo šire s različitim vezicama te ‘starke’) i čizme. Kosu pak treba njegovati i čuvati na pravi- Moda je ono što odgovara ukusu vemena. lan način. I ona, uz malo mašte, može zavidno Modni kretor svoje ideje prenosi na papir, a izgledati. Možete je ukrasiti raznim detaljima, zatim na materijal koji će odgovarati određe- kao što su mašne, mašnice, špangice, perli- nom vremenu godine. Dvije su kolekcije: pro- ce (u pletenicama), obručem (rajf-metalni ili ljeće-ljeto i jesen-zima. plastični) i dr. Frizure su zaista neograničene Mnogo toga utječe na (pletenice na ra- trendove. Pojedinci opona- zne načine, pun- šaju način odijevanja svo- dže itd.). jih idola, poznatih osoba iz S nakitom ne- medija. Vide što oni nose, valja pretjerivati, zaključuju da je ono što dovoljan je jedan, oni sami imaju ‘out’, a da dva komada, dis- su krpice iz medija ‘in’. Na kretno, sve ovisi oblikovanje stila odijevanja o vašem ukusu. podosta utječe i glazba. Oni koji slušaju rock glazbu Šminkanje nose kožnu odjeću i lance, Mnogi od nas puštaju dugu kosu, dok oni žele isprobati koji slušaju hip-hop nose umijeće šminka- široko, odvezano i s različitim detaljima (različi- nja, ali nam zapravo šminka nije potrebna. te kape). Pod utjecajem glazbe, postalo je učesta- Šminkanjem postižemo stariji izgled. Do- lo i tetoviranje (rock), kao i stavljanje piercinga voljna su sjajila za usne. Svakako, ako nam koji pogotovo dolaze do izražaja u punku. roditelji i to zadovoljstvo ponekad dopuste, ne smijemo pretjerivati. Prištići su normalna Šalovi, marame, kape... pojava u ovom razdoblju, a ako nam stvaraju Detalji čine dobru kombinaciju probleme, bilo bi dobro koristiti kreme za lice Zbog utjecaja okoline, medija i glazbe često ili tražiti savjet dermatologa. Razni puderi i zanemarujemo ono u čemu se najbolje osje- rumenila samo štete našem licu. ćamo. Na prvom bi nam mjestu trebala biti Modu i trendove ne moramo u potpunosti udobnost, a tek onda izgled odjeće, no mi ra- slijediti. Sami možemo osmisliti svoju modu, dimo upravo suprotno. ono u čemu se najbolje osjećamo. Odjeća (ne) Sada se nose uske hlače i majice, tunike s ra- čini čovjeka? Odluka je na vama! zličitim motivima te brojni dodaci, kao što su Ana Lovrić, 8.d šalovi, marame, remeni, kape šarenih uzoraka. 54 KAPLJICE 2010. kapljice 2010.indd 54 25.1.2010 22:41:02
  • STRIP KAPLJICE 2010. 55 kapljice 2010.indd 55 25.1.2010 22:41:07
  • 25.1.2010 22:41:10 kapljice 2010.indd 56 LIST OSNOVNE ŠKOLE “BIJAĆI” KAŠTEL NOVI / SIJEČANJ 2010. GODINA XXVII. BROJ 27 ISSN 1332-375IX KAPLJICE KAPLJICE 18. ČAKAVSKA 18. ČAKAVSKA VEČER VEČER TEMA BROJA Različiti smo... Različiti smo... Što je tu loše? Što je tu loše? DAR DAR STRANIČNIK IK S MOTIVI S MOTIVIMA VSKE 18. ČAKAVSKE VEČE VEČERI