Your SlideShare is downloading. ×
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Kapljice, Kastel Novi (2009)
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Thanks for flagging this SlideShare!

Oops! An error has occurred.

×
Saving this for later? Get the SlideShare app to save on your phone or tablet. Read anywhere, anytime – even offline.
Text the download link to your phone
Standard text messaging rates apply

Kapljice, Kastel Novi (2009)

3,446

Published on

Školski list Osnovne škole "Bijaći", Kaštel Novi, 2009 …

Školski list Osnovne škole "Bijaći", Kaštel Novi, 2009
LiDraNo 2009, Pula

Published in: Education, Travel
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total Views
3,446
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
1
Actions
Shares
0
Downloads
0
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

Report content
Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
No notes for slide

Transcript

  • 1. LIST OSNOVNE ŠKOLE “BIJAĆI” KAŠTEL NOVI / SIJEČANJ 2009. GODINA XXVI. BROJ 26 ISSN 1332-375IX KAPLJICE UNICEF OBNOVLJEN STATUS ‘ŠKOLA BEZ NASILJA’ KAPLJICE 2009. 1 kapljice 2009 finish.indd 1 20.1.2009 22:11:30
  • 2. D obro došli! Uvodna riječći” Uvodna riječ i” ać ravnatel ice OŠ “Bijaći ravnateljice OŠ “Bij ravnatelji nate polako... Hrlimo iz godine u godinu... Žurimo Dolaze neka nova djeca, neki novi ljudi... Događanja se nižu... , Ponešto pospremimo u škrinjicu srca a ostalo brzo zaboravljam o... kao konstanta Kapljice i u trećem desetljeću ostaju ono što smo radili bilježeći ono čemu smo se radovali, mu smo se i bili bolji od okolnosti i vremena u koje sudbinski našli... samo tako Zato i dalje čuvajmo svoje snove jer možemo ostati budni... Veliki pozdrav iz Bijaća!!! Jadranka Šošić Riječ uredništva Zajedno smo skupljale i slagale kapi za 26. broj našeg lista. Koliko smo dobro birale, koliko uspješno “opipale” bilo škole, pročitajte i prosudite sami. Nas svakako raduje što i ove godine imate tu priliku. 2 KAPLJICE 2009. KAPLJICE 2009. KAPLJICE 2009. PLJI kapljice 2009 finish.indd 2 20.1.2009 22:11:35
  • 3. SADRŽAJ 04 17. ČAKAVSKA VEČER 27 NA TRAGU DUHA 06 DOGAĐAJNICA 28 PUTOPIS 10 EKSKURZIJE 32 PLAGIJAT 12 LIDRANO 2008. 33 RAZREDNE NOVINE 13 PUPAČIĆ I JA 34 ŠPORTERICA 14 MUZEJ U ZAVIČAJU 35 NAPRID, BILI! 17 MLADEN KUŠEC 36 NEWS OF THE YEAR 18 BELLA BIONDINA 37 SPRECHEN SIE DEUTSCH? 20 UNICEF 38 PARLIAMO L’ITALIANO 22 ČITALAČKI KUTAK 39 STRIP 24 NOVINARSKI LIDRANO 40 RAZGLEDNICE: POZDRAV IZ KAŠTELA IMPRESSUM KAPLJICE / godina XXVI., broj 26, siječanj 2009. / list OŠ “Bijaći”, Kaštel Novi, Polinovac 8 e-mail: os-bijaci@st.htnet.hr / www.os-bijaci.hr / Tel./fax. 021 230 550, 021 205 330 Osnivač i nakladnik: OŠ ‘’Bijaći’’ Kaštel Novi Fotografije: Katarina Posinković, Ivana Lukas Za nakladnika: Jadranka Šošić, prof. i arhiva škole Uredništvo: Jelena Ljubić, Lucija Carev, Zora- Naslovna stranica: učenici 2.d i 3.b snimljeni na Duplančić i Ivana Balov u Trogiru u Loži Članovi novinarske skupine: Tea Mateta, (snimila Katarina Posinković) 8.d, Ana Radić, 8.c, Manuela Ujević, 8.c, Jelena Zadnja stranica: radovi učenika 4.b Mudrovčić, 8.c, Paulina Acalija, 8.d, Jelena Ivana Aranze i Mije Jukić DESIG DESIGN& Škopljanac, 8.b, Nives Britvić, 7.c, Ivona Relota, Dodatak: Godišnja doba, kalendar OŠ “Bijaći” PREPRESS PREPR 7.c, Aneta Grabovac, 7.d, za 2009. Doris Guja, 7.a, Marija Gelo, 6.b, Tisak: Školska knjiga, d.d. Zagreb zarulja1@gmail.com Jelena Marijanović, 6.b, Anđela Guja, 6.b KAPLJICE 2009. KAPLJICE 2009. APLJICE 0099. 3 kapljice 2009 finish.indd 3 20.1.2009 22:11:43
  • 4. 17. ČAKAVSKA VEČER Sve pasaje, samo ju naše lipo ČA zanav Maja Lasić i režirale Katja Bašić i Sandra Gabrijela Tadić, 7.c Špika, također učiteljice razred- ne nastave. Za scenografiju je S ve pasaje, samo jubav za bila zadužen još jedna učitelji- naše lipo ČA zanavik osta- ca: Anamarija Bašić osmislila je - pod tim je nazivom je kulise te ih izradila uz pomoć održana 17. Čakavska večer u školskog majstora Ante Bogića, organizaciji naše škole, a u povo- a dramolet je obogaćen songo- du Marulićevih dana. Pastoralni vima koje je skladao vjeroučitelj centar u Kaštel Lukšiću bio je Mario Žuvela. premalen za sve one koji su se Priča o malim ljudima iz pri- 24. travnja prošle godine zaputili morskog mjesta koji dijele zajed- pogledati još jednu predstavu u niču manu (ili vrlinu) – govore Srićo babina! izvedbi školske dramske grupe baš ono što u tom trenutku misle Dračice. - nasmijala je publiku i navela je Zanimanje javnosti bilo je ra- na razmišljanje. Premda naoko zumljivo. Prethodnih trinaest oštrog jezika, ti ljudi pokazuju ve- Eee, moja Đove... dramoleta izvedeno je pod spi- liko srce. A Filip odlazi zadovo- sateljskim perom i redateljskom ljan jer konačno nalazi ono za čim palicom Marije Meri Bradarić, cijelo vrijeme traga – naše ČA. dugogodišnje nastavnice hrvat- U nastavku programa, koji je skoga jezika. Grupa entuzijasta vodila profesorica hrvatskoga pobrinula se da čakavska tradi- jezika Lucija Carev, publici se cija škole ne ugasne odlaskom predstavila Marica Buratović, nastavnice Bradarić u mirovinu. čakavska pjesnikinja s otoka Učiteljica Ivana Lukas napi- Hvara, birajući pjesme iz svojih sala je scenarij za dramsku igru dviju zbirki. Zanimljivo je da Filipe, jesi li ga naša?, koju su nam pjesnici već drugu godinu Goran Karan Četiri gracije 4 KAPLJICE 2009. kapljice 2009 finish.indd 4 20.1.2009 22:11:53
  • 5. Uloge i glumci: ĐOVE PISMA Ivana Špika, 8.b MANDINA Lucija Pavlović, 7.d Ricete RUZARIJA Malo o poeziji i hrani Jelena Laco, 7.c FILIP Tomislav Lovrić, 7.c KARMEN Karmen Milan, 5.d Marica Burtović, gošća pjesnikinja 17. Čakavske večeri, MARIJA piše govorom svog rodnog mjesta Zastražišća. Dugogodi- Karmela Klarić, 5.d šnja učiteljica u Osnovnoj školi Petra Hektorovića dosad je objavila dvije zbirka pjesama: Škrok u sarce (2003.) i PETRA Petra Sabljić, 1.d Vijezi (2004.). U posljednjoj se dotakla i gastronomskih blaga otoka Hvara. Među odabranim pjesmama, čitala je FRANE i jednu o slasnim starogrojskim paprenjocima. Evo jedan Frane Kuzmanić, 4.b ulomak... ROSSY Starinski su Nives Jurić, 5.d puno starinski. JERKA Tea Mateta, 7.d Hektorović ih još u svojiman JOZO pismiman spominje. Marino Bevanda, 8.b Ni mi tiješko napisat jubav za ča je sve potriba za ih učinit. Evo van: Kilo meda, kvarat uja, kvarat prošeka, kanele, vik ostaje orašćića, klinčića, žufrana, vanilija i šuoda bikarbona, oko dvo kila mukije. Umisite tisto. dolaze baš s našeg najsunčanijeg Bez štonpih činite otoka. A za izvrsno raspoloženje figure dodatno se pobrinuo poznati rukamin na lašćieri: splitski pjevač Goran Karan ko- sarce, kokošicu, potkovicu, jem su se u pjesmi pridružile i Bi- palmicu, košaricu i konjića. jaćke meštrovice, klapa učiteljica pod vodstvom maestra Vladana Vuletina. Prepuno gledalište u kojem su se i ove godine, uz Kaštelane, našli brojni gosti, prijatelji škole i predstavnici pokrovitelja doka- zuju da je vrijedilo nastaviti tra- diciju. Među uzvanicima je bila mr. sc. Vini Rakić, u ime Mi- nistarstva znanosti, obrazovanja i športa, Vesna Marović u ime Agencije za odgoj i obrazovanje, a Grad Kaštela predstavljao je gradonačelnik Ivan Udovičić. Publika je velikim pljeskom po- zdravila i dugogodišnju autoricu Mariju Bradarić i njezina supru- ga Ratomira koji su iz publike pozvani na pozornicu kako bi im ravnateljica škole prof. Jadran- ka Šošić uručila zahvalnice za Za dobra stara vremena dugogodišnju suradnju. KAPLJICE 2009. 5 kapljice 2009 finish.indd 5 20.1.2009 22:11:56
  • 6. Događajnica ČAKAVCI PUTUJU Prvi dan ljeta, 21. lipnja 2008. godi- Posjeduje bogatu knjižnicu s oko 20000 ne, učenici i učitelji naše škole koji su knjiga i arhivski fond. U njemu je živio sudjelovali u tradicionalnoj manifesta- i radio poznati hrvatski književnik iz ciji, 17. po redu Čakavskoj večeri, te 18. stoljeća fra Andrija Kačić Miošić učenici koji su osvojili prvu nagradu na zbog čega se samostan često naziva i natječaju Turistička zajednice, s ravna- ‘’Kačićev samostan’’. teljicom gospođom Jadrankom Šošić u U samostanu se nalazi i stalna galerija jutarnjim satima krenuli su na zasluže- slika poznatog hrvatskog slikara Mlade- ni izlet na Makarsku rivijeru. na Veže rođenog, kao i fra Andrija Ka- Prva postaja nakon ugodne vožnje šić Miošić, u obližnjem Bristu. Bogatom bio je Zaostrog, turističko mjestašce samostanskom fondu pripada i etnološka pod obroncima Biokova, 35 km juž- zbirka (seljačko pokućstvo i oruđe te ra- no od Makarske, najveći i najvažniji zni primjerci hrvatske narodne nošnje). spomenik kulture na ovom području Samostanski botanički vrt broji preko – franjevački samostan Svete Marije iz 250 biljaka (razne vrste mimoza, palmi, 14. stoljeća. Značajan detalj je kame- javora, eukaliptusa, djeci zanimljivo ni natpis pisan hrvatskim jezikom na bonbon drvo, kineski ribiz i dr.). bosančici iz 1589. koji se nalazi iznad Nakon što su u Zaostrogu puno toga glavnog ulaza u crkvu. Samostan je u naučili, izletnici su ostatak dana uživali povijesti imao veliku prosvjetiteljsku u turistima prepunoj Makarskoj i nje- ulogu, u njemu se više od 500 godina nim prekrasnim plažama. održavala škola za odgoj svećenika. Jelena Mudrovčić, 8.c Prvonagrađeni rad Učitelj NAŠI Ante Dlaka ŠKOJI ZVONILO JE! Uspješni šo susret ČA-M ltanski književni O je prošlog tr RE-JUDI doživio Za euforiju je 20. lipnja bilo avnja za Mar dana svoje de ulovih više razloga: zadnji nastavni seto izdanje. nizatori iz O Š „Grohote“ Orga- dan poklopio se s polufina- su pravu sveč priredili lom Eura 2008 (o utakmici an či u splitsko ost čakavske rije- Hrvatska – Turska bolje ne m su joj i naše HNK, a nazočile pisati...). Tog su popodne- no prof. Lucije vinarke u pratnji va tribine školskog igrališta C stare laureate arev. Uz nove i preplavili kockasti dresovi. , predstavili mali splitski su se i Svi su došli na Adio, školo kazalištarci klom o Dio mjuzi- koje je opet osmislio učitelj klecijanu i Splita. Podsj osnutku Mario Radunić. Slavilo se uz eć natječaju dv amo, na ovom je igru, pjesmu i ples. Osmaši ap (op. a. uvršte ut bila zapažena i četvrtaši opraštali su se sa na među de boljih radova set ) naša učenic naj- svojim učiteljima, a svi oku- ja Matošević a Kati- pljeni s Antom Dlakom, uči- (7.c). Iva Žarkov teljem razredne nastave, koji ić, 7.c je otišao u mirovinu nakon više od četiri desetljeća rada u razredu. Smijeh i suze... Ivona Relota, 7.c Adio, školo! 6 KAPLJICE 2009. kapljice 2009 finish.indd 6 20.1.2009 22:12:05
  • 7. Prvaši i drugaši u samostanu u Zaostrogu DAN TOLERANCIJE UNESCO je dao definiciju za tole- ranciju i ona u cijelosti glasi ovako: ’’Tolerancija je poštivanje, prihvaća- nje i uvažavanje bogatstva različitosti u našim svjetskim kulturama, naša forma izražavanja i način da budemo ljudi. Ona je zasnovana na znanju, otvoreno- sti, komunikaciji i slobodi mišljenja, savjesti i uvjerenju. Tolerancija je har- monija u različitostima. To nije samo moralna dužnost, to je također politički Anita i Doris i zakonit zahtjev. Tolerancija, vrlina koja mir može učiniti mogućim, doprinosi mijenjanju kulture rata u kulturu mira.’’ Međunarodni dan tolerancije obilježava se 16. studenog, a u našoj je školi tim povodom održana rasprava na Vijeću učenika 14. studenog 2008. godine u školskoj knjižnici. Sudjelovali su učenici naše škole od 1. do 8. razreda, a voditeljica je bila prof. Jelena Ljubić. Sudionici afirmacijske i ne- gacijske skupine skupine (prvi, drugi i treći govornik svake skupine) pred- stavili su temu svoje skupine i upustili se u žustra pitanja koja su bila pred njima. Publiku su sačinjavali uglavnom učenici nižih razreda (od prvog do četvrtog), a u ulozi sudaca bili su Duje Kandžija (8. d), Josip Lukač (8.c) i Lucia Penić (7.b). Na sucima je bilo odlučiti koja je grupa pobjednička. Afirmacijska skupina se pokazala boljom i tako zaključila temu da tolerancije u društvu baš i nema u onolikoj mjeri u kolikoj bi je trebalo biti, no da se i mi sami moramo potruditi da budemo što tole- rantniji osim ako to ne ugrožava naš život (obitelj, posao...). Tea Mateta, 8.d KAPLJICE 2009. 7 kapljice 2009 finish.indd 7 20.1.2009 22:12:08
  • 8. BOŽIĆNA PRIREDBA U školskoj dvorani, 17. prosinca 2008. održana je Božićna priredba. Započela je u 12 sati. Priredbu su vodile sedmašice Doris Guja i Anita Brajković. U programu su sudjelovali većinom učenici nižih razreda s igro- kazima, recitacijama i plesnim točkama, a sve je bilo obilježeno blagdanskim ugođajem. Sve prisutne uveselila je pjesma školskih zborova: Bijaćkih slavuja pod vodstvom Vladana Vuletina („Gdje pastiri noćas hite“, „Srećo moja jedina“, „Kum ba yah“, „My Lord“, „Zvon- čići“) i Zvuka Bijaća pod vodstvom Marija Žuvele („Bijeli Bo- žić“, „Djetešce nam se rodilo“, „Mi želimo sretan Božić“). Program je bio veseo i razigran, a kako smo već rekli, najviše su mu se razveselili učenici razredne nastave, posebno prvaši. Jelena Mudrovčić, 8.c Rasplesani drugaši PROŠLOST I SADAŠNJOST ZA BUDUĆNOST Prošle smo godine Dan škole proslavili u Bijaćima 29. veljače. I u prijestupnoj smo godini surađivali s OŠ «Knez Trpimir» iz Kaštel Gomilice. Kao i obično, šestaši su odmjerili snage u kvizu u prirodi, pri čemu je više znanja pokazala ekipa iz Bijaća koju su činile Anita Brajković, Marta Dumančić i Doris Guja. Dok su se kvizaši sna- lazili po kaštelanskom polju, pred crkvicom sv. Marte, koja je lani DAN Okrugli stol napunila sto godina, odvijala se likovna radionica. DJETETA Okupljene su pozdravili ravnatelji prijateljskih škola prof. Ja- dranka Šošić i Zoran Blažević, a potom je don Stipan Bodrožić predvodio službu riječi. U učeničkom su programu mladi recitatori kazivali čakavske pjesme kaštelanskih autora, a petaš Vice Mateta, Povodom Međ pjesnička nada iz Bijaća, predstavio je svoje pjesme kojima već žava prvi tjed unarodnog tjedna djet an u listopad eta nekoliko godina osvaja priznanja na literarnim susretima diljem sastanak Vij u, 1. listopad koji se obilje- eća učenika jedan anonim kojem su nazo a održan je drugi Hrvatske. no odabrani čila 32 učenik odjela. Cilj predstavnik a, U glazbenom dijelu programa, koji je vodila prof. Lucija Carev, sastanka koji svakog razred po pod vodstvom je održan u nog nastupili su Zvuci Bijaća, školski bend iz OŠ «Bijaći», predvođen obli vjeroučiteljem Marijem Žuvelom, te posebne gošće – dječja žen- hrvatskoga je pedagoginje Inge Nakić ku radionice, a zi en i profesor ska klapa iz OŠ majstora Radovana iz Trogira pod vodstvom prof. jeća učenika, ka Jelene Ljubić, ujedno ice bio je osvije i nemaju zado stiti spoznaju voditeljice Vi- Marice Tadin. Zanimljivo predavanje o povijesnom i kulturnom vo da mnoga dj mjer učenicim ljene osnovne životne eca značenju Bijaća održao je prof. Josip Pejša iz OŠ «Knez Trpimir», a je poslužio potrebe. Kao Afriku“ o dj UNICEF- ov pri- a o povijesti donjokaštelanskog školstva prozborile su učenice OŠ ev izgradnje st ojčici iz Ruande koji uk film „Škole za «Bijaći» podsjetivši na prošlogodišnjigodišnji jubilej – 160. godiš- andarda o pr azuje na nužn učenici su pr av ost njicu kontinuiranog prisustva prosvjete na tom području. ošli radionic ima djece. Grupnim ra zliku između u koja im je do U raznovrsnim aktivnostima u Bijaćima, kojima se nastavlja nj zorno ukazal m nu, piće, ljub ihovih stvarnih potreba a ra- projekt «Sačuvajmo Bijaće u 21. stoljeću», predstavnicima škola av ( na (uvidjeli su da , obitelj, uvažavanje, pr vodili su: hra- pridružili su se, kao i obično, brojni gosti. m ijatelje...) i zimovanja, ra ogu bez: mobitela, tele želja Maja Rašetina, 7.c čunala...), a vi u izradi plak nove spozna zora, ljetovanja, ata. je primjenjiv Ono što su dj ali su mjenjivo je i eca naučila obilježavaju u sv ći svoje dane Svakim dano ijetu odraslih. , pri- bolji i pomoć m svi zajedno trebamo i onima koji se truditi biti ma je pomoć što potrebna. Tea Mateta, 8.d Škripi đeram, ko je na bunaru... 8 KAPLJICE 2009. kapljice 2009 finish.indd 8 20.1.2009 22:12:12
  • 9. Petaši u akciji s profesoricom Marijanom Eterović Faraunić Događajnica BERBA MASLINA 3. studenog učenici naše ovogodišnju berbu. Zajednič- DANI KRUHA škole bili su u tradicionalnoj kim snagama uspjeli su po- I berbi maslina u školskom brati sve masline unatoč tome ZAHVALNOST I PLODOVE ZEM ZA masliniku. Nastavnici Seba- što je berba bila manje obilna LJE stijan Troskot, Peter Perić, nego prijašnjih godina. Marijana Eterović i Danica Nakon berbe masline su Ćubić su zajedno s učenicima se odnijele u uljaru, a lije- 3. listopada u OŠ svojih razreda te pojedinim po umotane bočice darovat ‘’Bijaći’’ svečano kruha i zahvalnosti su obilježeni Dani učenicima povijesne i EKO ćemo gostima škole. za plodove zemlje, te Svjetski dan učite Dan djeteta (3.X.) grupe kroz zabavu obilježili i Tea Mateta, 8. d lja (5.X.). U prepunoj crkvi Bezgrešnog začeća župnik don Mate BDM štafilićki Čulić blagoslovio Učenici naše škole je razredne košaric pripremili su prigo e. su vodile učenice dni program koji Ana Čagalj i Tea nateljica prof. Jadr Mateta iz 8. d. Ra anka Šošić u uvod v- učenicima i i učite noj riječi čestitala ljima njihov dan, je su se potrudili i rec a osim toga, učen itacijama i igrokaz ici snika, ali i literarn ima hrvatskih pje- o nadahnutih učite cjelokupan program lja škole, obilježiti . Svečanost je poče la, ali i završila pje benda ’’Zvuci Bijać smom školskog a’’ Žuvele. Na kraju pje pod vodstvom vjeroučitelja Marija sme i programa, rav predstavnicima raz nateljica škole je rednih odjela podij pogače koje su uč elila blagoslovljen enici na satovima e sa svojim nastavnici razrednika blagova ma. li Ana Čagalj i Tea Mateta, 8. d Svečanost u Crkvi u Kaštel Štafiliću Za našim stolom na gradskoj smotri u Kaštel Gomilici u društvu gradonačelnika ivana Udovičića KAPLJICE 2009. 9 kapljice 2009 finish.indd 9 20.1.2009 22:12:13
  • 10. ANKETA EKSKURZIJA Nezabo Povodom Dana učitelja pitali smo neke od naših nastavnika što misle o sv om poslu, vole li ga i sl., a nismo od oljeli pitati ih nama važno pitanje: Koju vrstu glazbe slušaju? Evo što su nam rekli: Irena Đolonga Jelena Ljubić 1. Volite li svoj posao? 1. Biste li mijenjali svoj posao? Volim, pogotovo kad imam razred Ne, ne bih ga mijenjala. kao što ste vi, onda mi je zadovolj- 2. Što ste htjeli postati kad ste stvo raditi i mislim da je to lijep, bili maleni? plemenit i human posao. Od djetinjstva želim biti nastavni- 2. Biste li ga mijenjali? ca. Od petog razreda. Ne, ne bih ga mijenjala. 3. Koju glazbu slušate? 3. Što ste htjeli biti kad ste bili Rock. maleni? Pa ovako, nisam baš odmah Katarina Posinković htjela biti profesorica. Interes su 1. Volite li svoj posao i biste li ga mi uvijek bila prirodna područja, mijenjali? posebno vezana uz matemati- Volim i ne bih ga mijenjala ku, fiziku i biologiju. Kao mala 2. Koju glazbu slušate? htjela sam biti veterinar jer vo- Slušam rock. lim životinje. Kroz srednju školu promišljala sam o strojarstvu i Marina Kelava elektrotehnici. I na kraju ispalo 1. Sviđa li vam se vaš posao? je odlično. Da. 4. Koju glazbu slušate? 2. Umara li vas ikad? Volim slušati svaku vrstu glazbe, Ne. osim narodnjaka. Slušam rock, 3.Volite li raditi s djecom? pop-rock, jazz, blues i neku vrstu Obožavam! klasične glazbe. S tim, kad kažem 4. Jeste li odmalena htjeli biti na- narodnjaci, onda mislim na ove stavnica? nove kompozicije koje su u tren- Da, kad sam išla u treći osnovne du, ali pravu narodnu glazbu isto napisala sam sastav o tome kako volim. Ima jako lijepih narodnih bih htjela biti učiteljica. pjesama. 5. Koju vrstu glazbe slušate? Zabavnu glazbu. Ksenija Žarković 1. Volite li svoj posao? Marijana Da. Eterović-Faraunić 2. Koji vam je najdraži dio u va- 1. Koji vam je najteži dio u va- šem poslu? šem poslu? Komunikacija s djecom. Najteže mi je kada učenici ne slu- 3. Koju vrstu glazbe slušate? šaju i kada im nešto moram pono- Slušam klasičnu, pop, rock i klape. viti pet puta. 2. Umara li vas vaš posao? Tea Bedrina Ponekad da, kad imam više sati. 1. Sviđa li vam se vaš posao? 3. Što vam je najdraže u vašem Da. poslu? 2. Biste li mijenjali svoj posao? Komunikacija s djecom. Hmm…pa možda za veću plaću. 4. Koju vrstu glazbe slušate? 3. Koji vam je najdraži dio u va- Ma ništa. Gasim radio jer se toliko šem poslu? umorim da volim uživati u tišini. Najdraže mi je kad djeca shvaćaju što im govorim. Anketu proveli: 4. Koju vrstu glazbe slušate? Marija Gelo, Anđela Guja i Pa, klasiku. Jelena Marijanović, 6.b Istarski kolaž 10 KAPLJICE 2009. kapljice 2009 finish.indd 10 20.1.2009 22:12:16
  • 11. oravno putovanje U proljeće 2008. godine učenici sedmih smo svi zaspali (budući da nismo spavali malo iznenađenje, a bio je to posjet ranču (sada osmih) razreda posjetili su Istru i noću), nastavnice nisu ništa komentirale, konja. Na ranču smo upoznali svakakve tamo proveli nezaboravnih pet dana. već su nas prevarile rekavši nam da ćemo, ljude, a ono što je za nas bilo najvažnije Naoružani dobrom voljom i strpljenjem kad izađemo iz busa, imati mali fitness smo neočekivano dobili. To je bilo jahanje jednog travanjskog jutra krenuli smo na što je izazvalo veliko negodovanje među konja s kojim su se neki prvi put susreli. toliko dugo iščekivanu ekskurziju. Ro- učenicima. Ubrzo smo shvatili da smo, na Na kraju, ipak smo se najbolje zabavljali ditelji su zabrinuto provjeravali jesmo li sreću, bili prevareni. Naše oduševljenje je navečer u hotelu i igraonici (neki su se već sve ponijeli, a mi smo očarani dvokatnim ubrzo splasnulo jer smo shvatili da ćemo bacili u kockarske vode). Jednu su večer autobusom uletjeli vičući jedni na druge i taj fitness održati penjući se do samog gostovali i komičari s kojima smo plesali, svađajući se tko će biti na prvom, a tko na vrha malog gradića Motovuna. Ali na našu pjevali i izvodili razne vratolomije. drugom katu. Mašući roditeljima oprosti- sreću vozač autobusa, Borko, nas je spa- Na povratku kući razgledali smo Opa- li smo se od našeg kraja i obitelji na par sio od napornog penjanja do vrha. tiju gd smo našoj dragoj prijateljici u gdje dana. Na iznenađenje velikog dijela ro- Nakon što smo otkrili tajne Motovu- Mariji priredili rođendansku zaba- Mar M ditelja to nam i nije toliko teško palo. Uz na, otišli smo razgledati prekrasne Brijune. vu. Na našu veliku žalost avan- vu pjesmu krenuli smo u nove avanture. Posjetili smo veliki safari s mnoštvom ži- turi je došao je kraj. Ovo Prva postaja bio je rodni grad Nikole Te- votinja od kojih je zasigurno bila najzani- je bilo posljednje zajed- sle, Smiljan. Mislili smo da će to biti samo mljivija Titova papiga Koki s kojom smo ničko, ali nezaboravno nič ičko još jedno dosadno mjesto puno nerazumne čak i razgovarali. putovanje. putov p filozofije, ali su se sve one sprave pokazale Sljedeći dan smo upoznali grad Rovinj Dolores Jurić, zanimljivima, čak i zabavnima. Nakon du- koji smo razgledavali ploveći starinskim, Jelena Mudrovčić, gog puta (nismo ni primijetili koliko smo drvenim brodom gdje smo saznali zbog Ana Radić i Manuela se dugo vozili jer smo se dobro zabavljali) čega je ovaj grad tako poseban. Kad smo Ujević, 8.c napokon smo došli u hotel. Odmah su po- se vratili u centar, imali smo dva sata za čele svađe tko će u sobu s tri, tko s četiri, razgledavanje grada. Zatim smo posjetili pet ili šest kreveta što se poslije pokazalo Poreč u kojem smo vidjeli veličanstvenu toliko nevažno jer smo ionako svaku ve- Eufrazijevu baziliku. Ondje smo slikali čer spavali u drugoj sobi. Neki su odmah razne znamenitosti i kupili mnogobrojne ČETVRTAŠI po dolasku isprobali izdržljivost kreveta. stvarčice, ukratko zabavljali smo se. Jako Za vrijeme uskršnjih praznika Prvu smo večer bili zamoljeni da se ne nas je oduševila i pulska Arena gdje su učenici četvrtih razreda bili su na miješamo po sobama, već da spavamo u neki učenici glumili drevne gladijatore. U četverodnevnoj ekskurziji na Bjelo- sobama u kojima smo prijavljeni, ali ipak podzemlju Arene se nalazi i muzej staro- lasici odakle su se vratili puni moramo priznati da se to baš i nije poštiva- rimskih ćupova kojima smo se divili i sa dojmova i s novim prijateljstvima. lo (nemojte nikome reći!). zanimanjem ih motrili. Sutradan ujutro je u autobusu bio mir jer Sljedeći dan nastavnice su nam priredile Svi na okupu KAPLJICE 2009. 11 kapljice 2009 finish.indd 11 20.1.2009 22:12:21
  • 12. LIDRANO Tri dana Državni susret u Dubrovniku OSTALI u Gradu REZUL- TATI KATIJA MATOŠEVIĆ, 6.C - sudjelovanje na grad- skoj i županijskoj smotri u kategoriji literarnog stva- ralaštva - pjesma „Babina P rošlogodišnja držav- mentori imali priliku sudje- Također smo podržali pisma“ na smotra LiDraNo lovati u korisnim radionica- simpatičnog drugaša Bar- Voditeljica: Lucija Carev za osnovne škole ma i na okruglim stolovima. tola iz Staroga Grada na održala se od 20. do 23. U atmosferi koja je bila ugo- Hvaru te ostale sudionike DORIS GUJA, 6.A travnja u Dubrovniku jer dan spoj ležernog i radnog, III. dijela pojedinačnih - sudjelovanje na grad- se slavilo 500 godina od svi su sudionici mogli čuti scenskih nastupa u kazali- skoj i županijskoj smotri u rođenja jednog od najvećih kritike, pohvale, ali i savjete štu Mala scena. kategoriji samostalnog no- pisaca starije hrvatske knji- za daljnje unaprjeđenje svo- Završna večer bila je rezer- vinarskog rada – reportaža ževnosti – Marina Držića. ga rada. Lijepo je bilo družiti virana za poeziju i pjesnika „Kopanje, ups... istraživa- Našu su školu predstavlja- se s priznatim književnicima, Enesa Kiševića koji je, izme- nje u susjedstvu“ le Kapljice, tj. nastavnica novinarima, glumcima... đu ostalog, predstavio svoju Voditeljica: Lucija Carev Lucija Carev i moja malen- Dok je Vice sa svojom knjigu Voda je moja mati. kost, te Vice Mateta u prat- mentoricom nazočio okru- Poetskoj večeri nazočio je i ŠIME KOVAČ, 2.B nji mentorice Ivane Lukas glom stolu za literarne ra- pjesnik Luko Paljetak. - sudjelovanje na grad- u kategoriji literarnog rada dove, nastavnica i ja obišle Iskoristili smo svaki slo- skoj i županijskoj smotri (pjesma Srića). smo izložbu školskih listo- bodan trenutak za razgle- u kategoriji dramsko-scen- Nakon veličanstvenog va te poslušale komentare davanje Grada. Stradun, skog izraza – pjesma Sa- otvaranja pred Kneževim na kasnije održanom okru- crkve, zidine... Imali smo nje Pilić „Gimnastika ili dvorom započela su zani- glom stolu. Svim učenici- se čemu diviti. Dubrovni- sloboda“ mljiva trodnevna zbivanja ma i njihovim voditeljima ku ću se sigurno vratiti! Voditeljica: Katarina tijekom kojih su učenici i dodijeljene su diplome. Maja Lasić, 7.c Posinković Istarski kolaž 12 KAPLJICE 2009. kapljice 2009 finish.indd 12 20.1.2009 22:12:23
  • 13. Pupačić i ja J osip Pupačić je pjesnik rođen u Slimenu, malom mjestu u zaleđu Omiša. Bio je veličanstven i jedin- stven, a omiška osnovna škola, koja nosi njegovo ime, u spomen na njega održava literarni natječaj za najljepšu pjesmu o moru. Nekim čudom, moja se pjesma Plava kurijoža našla na 3. mjestu pa sam se 23. svibnja uputila na proglašenje laureata u društvu ravnateljice Jadranke Šošić i nastavnice Lucije Carev. Na Slimenu je održana misa zadušni- ca za pjesnika i njegovu obitelj te je na grob pred crkvom položen vijenac. Po- tom smo posjetili pjesnikovu rodnu kuću gdje je u zanimljivom programu laureate proglasio pjesnik Enes Kišević. Ugodno druženje završili smo u Tadi- ćima, prekrasnom planinskom selu oda- kle se pruža jedinstven pogled. Enes i mi Fani Rinčić, 7.c KAPLJICE 2009. 13 kapljice 2009 finish.indd 13 20.1.2009 22:12:35
  • 14. Raspoložena kustosica Sanja Acalija Arheološki postav BAŠTINA Muzej u zavičaj S unčanog 8. prosinca kustosica Sanja Acalija – vo- to tek prva faza postava, druga umjetničkog obrta, slikama, glaz- 2008. godine članovi lite- diteljica Kulturno-povijesnog faza će biti postavljena kad se balima, svečanom nošnjom... rarno-novinarske grupe i odjela. Pokazala nam je novi oslobode sjeverne prostorije U istočnom dijelu, na istom dodatne nastave iz povijesti vo- Stalni muzejski postav, izložbe kaštela. katu, razgledali smo arheolo- đeni nastavnicom h t k đ i t i hrvatskoga B žić j bl d „Božić u muzeju – blagdan- U j ž j renesansnoj d južnoj, j dvo- šk predmete. N j i lji iji ške d t Najzanimljiviji jezika Jelenom Ljubić i nastav- ski stol“ i „Tekuća arheološka rani, smješteni su predmeti su nam bili nalazi iz Mujine pe- nikom povijesti Sebastijanom istraživanja u Hrvatskoj“. kulturno-povijesnog odjela ćine, prahistorijskog nalazišta. Troskotom posjetili su Muzej Na samom početku ukazala koji prikazuju razvitak naše- Vidjeli smo ostatke, kremene grada Kaštela u kaštelu Vitturi nam je da Muzej čuva i štiti ga grada u periodu od 16.-20. alatke i kosti životinja koje su u Kaštel Lukšiću. predmete od propadanja, a stal- stoljeća. Posebno je naglašena živjele u to davno vrijeme. Posjet smo dogovorili neko- nim i povremenim izložbama i obrana od Turaka jer su kašteli Zainteresirali su nas i nalazi liko dana ranije, a kiša koja je publikacijama prezentira kul- zbog toga i izgrađeni. s lokaliteta Resnik, iz mora i padala cijeli prethodni tjedan i turnu baštinu zavičaja. U tom dijelu postava izlože- s kopna. Tu je pronađena luka nije se činilo da će stati ipak se ni su odljevi obiteljskih grbova iz grčkog i rimskog perioda i toga dana zamijenila sa suncem Stalni postav graditelja kaštela, crteži, karte, puno keramike. To nalazište je pa je već i sama dvadesetomi- Najprije smo razgledali Stal- makete... kao i dva ambijentalno i naše omiljeno kupalište. nutna šetnja do Muzeja bila ni postav koji je postavljen na uređena prostora. To je spavaća Neke učenike, a najviše Domi- ugodna. drugom katu kaštela Vitturi. soba i kaštelanski tinel sa stil- nika Žanića su posebno zanimali U Muzeju nas je primila viša Dobili smo informaciju da je skim namještajem, predmetima nalazi iz srednjovjekovnih groblja 14 KAPLJICE 2009. kapljice 2009 finish.indd 14 20.1.2009 22:12:41
  • 15. Etnološka zbirka aju koji su se nalazili oko srednjovje- or njatama, mendulama, orijima, intimniji i radosniji. Nekako, kao Saznali smo da ta izložba kovnih crkvica u Kozjaku. suvicama, suvim smokva smokvama. da su ih proživljavali s više srca. putuje po cijeloj Hrvatskoj. U Na panoima smo čitali oči nju je uključen i naš, kaštelan- Izložba „Božić u muzeju hrani (mesu i ribi) koja s pri- se Izložba “Tekuća ski Muzej. Na jednom plakatu – blagdanski stol“ premala od S ih svetih d Tri l d Svih tih do arheološka istraživanja je prezentiran lokalitet s našeg U muzejskim prostorima gdje kralja i piću (vinu, likerima) u Hrvatskoj“ područja, a to su Donje Krtine se nalazi kaštelanski tinel razgle- koje je bilo nezaobilazno na U isto vrijeme, na prvom – kasnoantička nekropola (gro- dali smo prigodnu izložbu „Bo- blagdanskom stolu. katu kaštela Vitturi, mogli smo blje) u Kaštel Sućurcu. žić u Muzeju – blagdanski stol“. Posebno je istaknuta i hra- razgledati još jednu zanimljivu Posjet Muzeju jako nam je Ta izložba nam se jako svi- na koja se davala na dar djeci, izložbu. koristio, stvari o kojima smo djela, najviše zbog toga što smo mladićima i djevojkama. Izne- Tu izložbu je priredio Arheo- učili vidjeli smo u praksi i sada uživo vidjeli kako su Kaštelani nadili smo se kada smo vidjeli loški muzej u Zagrebu. Na puno su nam jasnije, postav je, iako još prije stotinjak godina uređi- da su to bile obične naranče, panoa prikazani su svi važniji malen jako zanimljiv, ništa nije vali prostorije u kojima su do- jabuke, mendule, suve smokve, arheološki lokaliteti koji su se suvišno, ni zamarajuće. Sada, na čekivali Božić, životinjice koji- oriji.. Samo su djeca dobivala nedavno istraživali u Hrvatskoj. primjer, znamo po danima što ma su kitili božićna drvca. Tu posebna peciva od tijesta (luk i Tu smo mogli vidjeti fotografi- raditi od Sv. Nikole do Nove go- je postavljen i blagdanski stol lučicu) i svilene bombone. je s tih terena. Neki tereni su nam dine, upoznali smo običaje koje s raznim domaćim kolačima Složili smo se, svi zajedno, da poznati, na primjer Issa na otoku su nam naši preci ostavili u na- - bobićima, mendulatom, koto- su tada Božići bili puno ljepši, Visu, Vučedol kraj Vukovara. slijeđe. 15 Paulina Acalija, 8.d KAPLJICE 2009. kapljice 2009 finish.indd 15 20.1.2009 22:12:42
  • 16. BAŠTINA KAKO JE TO BILO PRIJE... Kruh u sjećanju moje bake Pitala sam svoju baku sjeća li se kako je izgle- dao i kako se radio kruh u njenom djetinjstvu. To je za nju bilo pravo pitanje. S oduševljenjem mi je o tome pričala. Tih davnih četrdesetih godina prošlog stoljeća rado se prisjetila. Kuća u kojoj je odrasla nalazi se uz malu rječicu pokraj koje je i stara mlinica. Ta stara mlinica još i danas radi. Pogled na tu mlinicu u mojoj baki priziva sje- ćanja na neka druga vremena, čak i ona o kojima su joj stariji pričali. Svake godine seljaci su sijali pšenicu, sjeme su čuvali od prošlogodišnjeg uroda. Želo se najpri- je srpovima, dobrostojeća domaćinstva imala su kosu, a u novija vremena u selu je za žetvu nabav- ljen i jedan kombajn. Zrno se odvajalo na guvnu uz pomoć stoke koja se vrtila u krug oko jedne motke i gazila snopove žita. Vilama se slama od- vajala od pšenice. Slamom su se punili štramci i prehranjivalo blago. S Ostatak slame sa žitom nazivao se pljeva i on se vijao na vjetru. Rukama bi se dizao i bacao u zrak kako bi zrno čisto palo na pod. Sušilo bi se na suncu i spremalo u drvene sanduke – ambare. Po potrebi pšenicu bi odnijeli u mlinicu i samljeli. Domaćica je kruh pekla jednom tjedno. Kruh bi u davna vremena mijesili u kopanji (dr- venoj posudi ovalno izdubljenoj), a kasnije u teri- n ni (emajliranoj zdjeli). Brašno koje su zvali muka se obavezno sijalo, zatim u kopanji miješalo s v vodom, soli i kvasom. Prije početka izrade kruha domaćica bi se obavezno prekrstila. Mijesilo se (misilo) rukama i tijesto se gnječilo. Zatim bi se ostavilo na toplome da se diže, premijesilo i obli- kovao bi se kruh. Kruh se pekao u krušnoj peći, a čuvao se na dasci prekriven krpom. Baki je u sjećanju ostao kruščić koji bi se na- pravio za djecu, i miris kruha, a najviše ono dječje veselje u iščekivanju kruščića. Poštovao se kruh u prošlosti, kad bi nekom is- pao komadić puhnuo bi ga, poljubio i pojeo. Danas se kruh više ne poštuje. Baka se slaže sa mnom i tužna je zbog toga. Samo se jednom go- dišnje, u vrijeme održavanja manifestacije Dana kruha, prisjetimo starih običaja i osjetimo grižnju savjesti zbog svojih postupaka, a trebali bismo to činiti svakodnevno. Paulina Acalija, 8.d 16 KAPLJICE 2009. kapljice 2009 finish.indd 16 20.1.2009 22:12:46
  • 17. Bilo je pitanja I SU SRET Mladen Kušec U našoj je školskoj knjižnici 25. rujna 2008. Tražili su se autogrami godine održan zanimljiv susret s dječjim piscem Mladenom Kušecom koji još radi i kao radijski vo- ditelj. Na susretu su bili učenici nižih razreda koji su sa zanimanjem slušali o književnom stvaralaš- tvu pisca. Književnika su na početku prigodnim recitacijama pozdravili razdragani mališi među kojima se se istaknuli Sara Ćudina i Šime Kovač. Pisac im je pričao i odakle mu inspiracija za brojna djela, tako je za knjigu Pitalice zaslužna njegova unuka koja je ujedno i ilustratorica knjige Male zvijezde. Kušec je već od djetinjstva počeo pisati i to tako što je čuvajući troje mlađih braće i sestara izmišljao i pričao priče da bi ih zabavio. Autor je ovaj susret iskoristio i za predstavlja- nje nove knjige Tajne zagonetne šume čija se rad- nja odvija u selu kraj Koprivnice. Među ostalim autor je s učenicim podijelio i neke svoje privatne tajne. Rekao im je da je ima dva psa, Zazu i Impia. Na pitanje o najdražoj pjesmi odgovorio je da je to „Najbolji dječak na svijetu“. I na kraju, po tko zna koji put, rekao je da piše zato što neki vole nogomet, neki balet, a da on jednostavno voli pisanje. Manuela Ujević, 8.c KAPLJICE 2009. 17 kapljice 2009 finish.indd 17 20.1.2009 22:12:56
  • 18. Sn FILM Snima se u Kaštelima BEL Prošlog se proljeća u Do- stile naše novinarke najbolje kao garderoba). Bilo je teško družili i fotografirali s glum- njim Kaštelima snimao film. što su mogle i znale. odabrati učenike koji će ići cima Špirom Guberinom, Redateljskog posla prihvatio na snimanje. Zbog uvjeta na Franom Perišinom, Milkom se Danijel Marušić kojeg Bliski susret setu rečeno nam je da može Podrug Kokotović. Bili su Dalmatinci najviše pamte Oduševili smo se kad doći skupina od desetak uče- vrlo ugodni, strpljivi, zani- po kultnoj televizijskoj seriji smo saznali da će učenici nika. Zainteresiranih je, da- mljivi i zabavni, a najviše je Naše malo misto. To je bilo novinarske i dramske sku- kako, bilo znatno više. pažnje izazvao Špiro. Inače, dovoljno da se proširi priča pine imati priliku posjetiti Na kraju nismo uspjeli za posjet moramo zahvaliti kako je novi film/serija svo- filmski set. Pripremali smo ući na sam set, a ni glavni Žarku Ivkoviću, organiza- jevrsni nastavak Maloga mi- se za reportažu i intervjue. glumci nisu se pojavili toga toru produkcije filma, koji sta. Neke su scene snimane Očekivali smo Danijela Ma- dana. Bili smo pomalo ra- je sve dogovorio s ravnate- u neposrednoj blizini naše rušića, Zrinku Cvitešić, Mir- zočarani. No, u konačnici ljicom Jadrankom Šošić te škole, a glumačka postava ka Soldana... Njih smo tih je sve ispalo dobro. Uspjeli učiteljicama Lucijom Carev izazvala je pravi pravcati dana viđali oko škole (neke smo kratko porazgovarati sa i Katarinom Posinković. stampedo. Sve su to iskori- su učionice čak poslužile slavnim redateljem te smo se Dora Ivančić, 7.c Špira nismo puštali na miru 18 KAPLJICE 2009. kapljice 2009 finish.indd 18 20.1.2009 22:12:59
  • 19. LLA BIONDINA D DINO I BORIS O FILMU Roka Prča, jednog od najpozna- tijih likova Marušićeva Maloga mista, utjelovio je pokojni glumac Bella biondina priča je o Boris Dvornik koji je iznenada umro ljubavi mlade Splićanke i tali- 24. ožujka prošle godine. Hrvatska je janskog vojnika. Njihova lju- bila potresena jer je veliki glumac bio bav ne bi bila problem da se vrlo omiljen među publikom. ne događa pred kraj talijanske Njegova prva uloga bila je u filmu Martin okupacije Splita (razdoblje II. u oblacima, a posljednja u seriji Ponos Ratkajevih. U bivšoj Jugoslaviji bio je svjetskog rata). Glavne uloge poznat po ulogama partizana. Ipak, ostat će upamćen najviše po ulogama Roka povjerene su Zrinki Cvitešić, Prča i Meštra (Velo misto). koja je za potrebe filma posta- Dvornik je volio svoj rodni Split i uvijek mu se vraćao, baš kao i njegov sin la plavuša, i Mirku Soldanu. U Dino koji je također umro iznenadnom smrću samo pola godine nakon smrti ostalim ulogama pojavljuju se oca. Zanimljivo je da je poznati pjevač, autor himne Ništa kontra Splita, također Ivica Vidović, Špiro Guberina, glumio uz oca u Malome mistu. Frane Perišin, Milka Podrug Gabrijela Tadić, 7.c Kokotović, Miše Martinović, Marija Škaričić i dr. Do izla- ska našeg lista film još nije prikazan javnosti. Ivana Filipović, 7.c Razgovor s Danijelom Marušićem KARLO JE NAJVEĆI Osim po Malome mistu, Danijel Maru- šić je poznat po projektima Ptice nebe- ske, Čovik ipo, Ča smo na ovome svitu... Unatoč velikom poslu, bio je susretljiv i pristao odgovoriti na nekoliko pitanja. U vrlo kratkom razgovoru ipak smo dozna- li nešto o redatelju, seriji, glumcima... Kako Vam se sviđa u našoj školi, u Kaštelima? I kako ste uopće došli do ove lokacije? Intervju se snima - Prvo, puno je lipo. A druga stvar, sta- ri Split je dosta preuređen, nije onakav Negdje sam pročitala da Ivica Vido- - Zato jer je on bio moj veliki prijatelj kakav je bio. Pa smo tražili zamjenu za vić, Cervantes iz Maloga mista, opet i sigurno najveći televizijski glumac u zgrade iznutra i izvana.To smo našli u glumi nekog sanjara. Je li to istina? Hrvatskoj. Kaštelima. - On je sjajan glumac, velik glumac. Kada možemo očekivati premijeru? Je li vam u tome možda pomogao Onda je bio mlad, a sad je dosta ostario - Koncem godine. Kambelovčanin Frane Perišin? pa ćete ga teško prepoznati. Opet igra Za kraj nam recite što je najteže, a što - Jasno da je! (smijeh) jednog sirotinjskog tipa kao u Malom najljepše u Vašem poslu? Ima li Bella biondina sličnosti s Malim mistu. - U mom poslu? Najljepše je kad imaš mistom? Zašto ste ovaj film/seriju, posvetili prave suradnike, a najteže kada ih uhvati - Nema! To su dvije serije koje nisu ve- Karlu Buliću (op.n. dr. Luigiju iz Ma- nervoza! (smijeh) zane ničim osim čakavskim govorom. loga Mista)? Fani Rinčić, 7.c KAPLJICE 2009. 19 kapljice 2009 finish.indd 19 20.1.2009 22:13:03
  • 20. Obnovili smo status “Ško u Fotografija s Unicef-ovim ambasadorom (i nogometnim izbornikom) Slavenom Bilićem P rojekt „Za sigurno i po- života i dostojanstva djece i mla- Mreže škola bez nasilja u Ši- stavnicima lokalne zajednice ticajno okruženje u ško- dih „novog doba“. beniku 10. i 11. studenog 2008. (13. 10. 2008.) u prostorijama lama“ provodi se u našoj godine. Ključne teme susreta naše škole. Tom prilikom su školi od početka 2004. godine. Obnovljen status bile su prevencija elektoničkog stručnjaci s lokalnog područ- Učiteljsko vijeće prepoznalo je u Škola bez nasilja... zlostavljanja, komuniciranje u ja upoznati sa svrhom i ciljem Unicef-ovom programu moguć- 22. listopada 2008. godine kriznim situacijama, a predstav- izvanjskog vrednovanja rada te nost kvalitetne ugradnje u posto- Unicef-ovo povjerenstvo je po- ljene su i nove radionice za uči- aktivnostima koje škola podu- jeće preventivne programe škole sjetilo školu kako bi procijenilo telje, roditelje i učenike. zima u sprečavanju vršnjačkog kojima je cilj očuvanje mental- kvalitetu provedbe pojedinih Nogometni izbornik Slaven nasilja i zlostavljanja. nog i emocionalnog zdravlja područja rada i programa u cje- Bilić, Unicef-ov ambasador Psihologinja škole upoznala učenika. Škola je u prosincu iste lini. dobre volje, izazvao je veliko ih je s rezultatima Unicef-ovog godine stekla status „Škola bez Članovi evaluacijskog tima zanimanje. anketnog upitnika s posebnim nasilja“ i to među prvih trinaest su obavili uvid u pripremljenu Kako bi poruka javnosti bila osvrtom na trend vršnjačkog u Hrvatskoj. Pridružili smo se dokumentaciju te su potom u i otposlana, sudionici skupa su nasilja. i izradi priručnika na način da fokus grupama razgovarali s na plaži ispred hotela Ivan ispi- U radu skupa su sudjelova- smo naše iskustvo u formiranju učiteljima, roditeljima i učenici- sali STOP NASILJU, a poznati li i učenici svojim prigodnim «Škole bez nasilja» podijelili s ma o prisutnosti vršnjačkog na- fotograf i snimatelj Šime Stri- izričajem i recitacijom. Frane drugima. Škola je umrežena u silja u školi, aktivnostima koje koman ju je foto-aparatom „za- Kuzmanić, učenik 5. b razreda Unicef-ovu Mrežu škola bez se provode u školi, područjima bilježio“. Snimanjem poznate prisutnima je predstavio Dječju nasilja u studenom 2007. godine rada u kojima su sudjelovali te milenijske fotografije javnosti deklaraciju, odnosno Dičji šta- i redovito sudjeluje na lokalnim njihovom zadovoljstvu veza- je skrenuta pažnja na važnost tut te zaboravljenim čakavskim i regionalnim susretima «Škola nom za osjećaj sigurnosti i do- smanjivanja vršnjačkog nasilja govorom oduševio prisutne. bez nasilja». Danas, nakon 4 go- brostanja djece u školi. i zlostavljanja. Nives Jurić i Karmen Milan, dine, naša osjetljivost na proble- Rad na realizaciji Unicef-ovog učenice 6.d razreda su zajedno matiku vršnjačkog nasilja toliko projekta „Za sigurno i poticajno Partnerstvo sa Sarom Ćudina, učenicom je visoka da većinu naših redov- okruženje u školama“ ocijenli roditelj - škola - za- 2.d razreda odrecitirale pjesmu nih nastavnih aktivnosti pove- su zadovoljavajućim čime smo jednica svoje učiteljice Ivane Lukas U zujemo s rastućim problemom ispunili uvjete za obnovu statu- Obnovi statusa Škola bez na- našoj školi dijete se voli i pod- nasilja svjesni važnosti očuvanja sa te sudjelovali na II. susretu silja prethodio je susret s pred- sjetile odrasle na dječje straho- 20 KAPLJICE 2009. kapljice 2009 finish.indd 20 20.1.2009 22:13:06
  • 21. ola bez nasilja” Piše: Rajka Šore, psihologinja našoj školi ve, nade i želje. ŠKOLA ZA AFRIKU P rojekt „Škole za Afriku“ provodi se u našoj školi od listopada ove školske godine. Svaki razred je dobio „školu od kartona“ u koju je prikupljao novac namijenjen izgradnji škole u Ruandi. Svi učenici nižih razreda su dobili i radne bilježnice kako bi upoznali „Crni kontinent“ i teš- koće koje prate siromaštvo. Realizaciji projekta su se pridružili i prvaši (učeni- Predavač Joško Grgin ci 1.d razreda). Oni su, zajedno sa svojim starijim Vršnjaci pomagači osmislili su plan realizacije prijateljima 5.d razreda, osmislili slikovnicu i projekta. Uoči blagdana sv. Nikole, 5. prosin- tako dali značajan doprinos „priči o važnosti ca, organizirirana je kulturna manifestacija s obrazovanja“. Svoj doprinos su dali i uče- ciljem prikupljanja novčanih sredstava za nici ostalih razreda: 2. i 3. razredi kroz li- pomoć vršnjacima u Africi. Program su kovni i literarni izričaj, učenici 4. razreda vodili vršnjaci pomagači Nives Britvić i plesom i glazbom. Izradom nakita bavili Domagoj Babić (7.c). Školska dvorana su se učenici 4.b razreda, dok su učeni- nakratko je pretvorena u Unicef-ov afrič- ci 4.d razreda osmislili držače za olovke ki kamp. Realizaciji projekta pridružili su (s likom afričkih životinja). Učenici 5. se i roditelji. Imali smo dva gosta roditelja i 6. razreda provodili su radionicu „Po predavača. Gospodin Joško Grgin je sli- čemu se tvoja škola razlikuje?“ Sedmaši deovima iz Afrike, predmetima i glazbom i osmaši su sa svojim učiteljima geografije oduševio učenike nižih razreda koji su ga sa sudjelovali u realizaciji radionica “Otkrijmo zanimanjem slušali. Dr. Ilko Tranfić se, zajedno Afriku!“ te izradili plakate kojima su kroz tekst i s učenicima viših razreda, bavio temama Razina sliku obuhvatili sve aspekte života jedne od šest ze- Kupite držače za zdravstvene skrbi u Africi i Važnost obrazovanja u malja južne Afrike. olovke prevenciji i zaštiti zdravlja. Afrički ples četvrtaša Kasica prasica KAPLJICE 2009. 21 kapljice 2009 finish.indd 21 20.1.2009 22:13:07
  • 22. ČITALAČKI KUTAK Nešto o (ne)čita Hmm... Čitanje... Svi mi volimo čitati knjige, samo netko više, Ljudi koji ne mogu smisliti riječ ’’knjiga’’ nikada je nisu istinski a netko manje. zavoljeli. Ti isti misle da je čitanje dosadno i da oduzima previše Ima puno vrsta knjiga, a svatko svoju najdražu (kao i čokola- vremena te rado skaču za kompjuterski stol i provode sate i sate du). Kada ne bi postojale knjige, svijet ne bi bio isti. To je jedino igrajući kojekakve igrice. Osim toga današnja djeca, a i oni malo mjesto (osim snova) u kojem možemo zalutati u svoje misli i svi- stariji, smatraju da je čitanje staromodno i da nije ’’cool’’. Stoga jet mašte, mjesto koje nam nitko ne može oduzeti. čitaju samo kada moraju, odnosno kada im je to za nešto potreb- Puno ljudi voli čitati i oni tada zaista uživaju jer, čim zarone u no, kada imaju lektiru, a na to ih je još potrebno i tjerati. svijet knjige, zaborave na sve loše stvari koje ih okružuju. Bez či- I čitanje i nečitanje imaju svoje ’’posljedice’’. Ako volimo tanja sve bi se činilo pusto, prazno i besmisleno, ne bismo znali da je još nekome kao nama. Bili bismo neispunjeni i nezadovoljni. Da ne bi bilo tako, nastala su slova, pismo, abeceda. Zbilja, mašta može svašta, ali samo kada to stvarno želimo, kada zaboravimo na sve što se događa oko nas. Možda neki ’’stariji’’ nikada nisu zavoljeli čitati zbog lektire koje su se bojali u osnovnoj ili srednjoj školi (ili pak zbog lijeno- sti). No, sada je pravo vrijeme da to isprave i počnu čitati te shvate da je čitanje predivno. 22 KAPLJICE 2009. kapljice 2009 finish.indd 22 20.1.2009 22:13:12
  • 23. tanju... čitati i ne možemo zamisliti svijet bez knjiga, ispunjeni smo i za- dovoljni, a oni koji to ne vole, mogu postati prazni i nemaštoviti, nestaju djeca u njima. Čitalačku kulturu potrebno je stjecati već od malih nogu. U borbi između čitanja i nečitanja, čitanje uvijek pobjeđuje. U toj namjeri moje prijateljice i ja predstavljamo vam šest romana u nadi da ćemo vas zaintrigirati da uplovite u njihov zanimljivi svijet... Urednica: Jelena Mudrovčić, 8.c Sumrak Svakako bih za čitanje preporučila knjigu ’’Sumrak’’ autorice Stephanie Mayer. To je roman sa spojem fantazije i romantike. Glavni lik je sedamnaestogodišnja Bella koja se preselila u novu sredinu, kišni, olimpijski gradić Forks gdje pohađa mjesnu gimna- ziju u kojoj upoznaje Edwarda. Saznaje da je on vampir te riskira sve kako bi ostala s njim, ne shvaćajući u koju opasnost ulazi. Nakon velikog uspjeha djela autorica je napisala još tri nastav- ka: ’’Mladi mjesec’’, ’’Pomrčina’’ i ’’Praskozorje’’, a u planu je i peti nastavak. Roman je ekraniziran, a film se od prosinca 2008. prikazuje u kinima. Manuela Ujević, 8.c R. L. Stine: Najbolja prijateljica Najbolja prijateljica je zanimljiv i napet horor za mlade. Radi se o djevojci koja sretno živi sa svojom obitelji i prijateljima. Sve je uobičajeno dok se u njenom životu ne pojavi djevojka koju ona uopće ne poznaje, a što je najgore tvrdi da su bile najbolje prijate- Urednica ljice. Problem nastaje kada njezina ‘’prijateljica’’ počne odijevati Jelena njezinu odjeću bez pitanja, družiti se s njezinim prijateljicama i Mudrovčić uhoditi je što njoj postane iritirajuće te joj to odluči priznati. Dje- vojčina reakcija nije nimalo očekivana te započinje prava neiz- vjesnost. U ovom romanu ćete se moći opustiti i zaboraviti sve Herman Melville: “Moby Dick” svoje probleme. Autor romana Moby Dick poznat je po svojem načinu pisanja te Ana Radić, 8.c je i ovaj njegov roman zanimljiv i vuče na daljnje čitanje. Radnja se odvija na veličanstvenom brodu Pequodu gdje upo- Stjepan Tomaš: Pas koji je čitao s usana znajemo kapetana Ahaba i njegovu posadu. Kapetan se jako želi Ovo je roman koji govori o psu po imenu Laki koji može čitati osvetiti kitu, Moby Dicku, koji može predvidjeti nečije postupke s usana. On je stalno usamljen i nitko ne zna za njegovu jedinstve- i želje. Osim toga, u to vrijeme je kitovo meso bilo jako cijenjeno nu sposobnost čitanja s usana. Jednoga dana djeca iz susjedstva i skupo pa se posadi i kapetanu pružila prilika za zaradom velike u to posumnjaju te ga prate da saznaju je li to istina. Dalje ćete količine novca. Ovaj klasik preporučam svim čitateljima, veliki- otkriti sami... Prepuštam vas vašoj mašti... Sretno! ma i malima. Andrea Cvitković, 8.d Jelena Mudrovčić, 8.c Damir Miloš: “Bijeli klaun” Silvija Šesto: “Zezomljani” Roman Bijeli klaun me ugodno iznenadio dok sam ga čitala Radnja romana Zezomljani se odvija u Zagrebu gdje se djevoj- za lektiru te ga od srca preporučam svima željnima zanimljivih čica po imenu Mara priprema za akciju spašavanja svih Zemljana literarnih stranica. Priča je to o jednom sasvim drugačijem dječa- od pripadnika zle civilizacije Kadra. U tome joj pomaže i neobi- ku, dječaku koji ne razlikuje boje... On je klaun i zato mu je vrlo čan dječak koji možda skriva neke tajne. Koje? To morate otkriti važno naučiti razlikovati ih. U učenju mu pomažu starac i zmaj. sami. Oni mu postaju prijatelji. Dječak pronalazi svoj cilj i odlučuje da Ovaj zanimljivi i napeti roman čita se s užitkom jer otkriva više neće biti klaun. Kako i zašto otkrijte sami! mnoge uzbudljive i spektakularne događaje. Fani Danilo, 7.a Jelena Mudrovčić, 8.c KAPLJICE 2009. 23 kapljice 2009 finish.indd 23 20.1.2009 22:13:13
  • 24. NO VINARSKI LIDRANO KAKO PROVODIM SLOBODNO VRIJEME (ako ga uopće imam!) Djetinjstvo se obično definira kao najljepši dio živo- ta, kao dio života bez obveza i s puno slobodnog vre- mena. No, je li to doista tako? Ukratko ću vam ispričati svoje obveze i dokazati Vam da se vremena mijenjaju i da ni djeci nije lako. Učenica sam osmog razreda osnovne i šestog razreda osnovne glazbene škole u kojoj sviram gitaru. Kad za- vršim s jednom školom, svakodnevno trčim u drugu, a da i ne spominjem sve ostale izvannastavne i izvanškol- ske aktivnosti. I dok djeca diljem svijeta postaju „cou- ch potato“ (engl. izraz za osobe koje svoje slobodno vrijeme troše gledajući tv i igrajući računalne igrice), neka se ipak muče kako bi stigla sve naučiti, izvježbati, a uz to se malo i zabaviti. Ovo, kad se čita, izgleda jako jednostavno, ništa lakše: odeš u jednu školu pa u drugu (samo što su prilično udaljene jedna od druge), naučiš sve i napišeš domaći rad, malo izvježbaš gitaru, solfeg- gio i onda možeš što hoćeš. Da, baš… Morate priznati, i vi ste se umorili dok ste ovo pročitali, a zamislite da sve to morate odraditi u samo 24 sata (a morate malo i odspavati). I baš kad morate ići u glazbenu školu, na tv-u je vaša najdraža serija i, naravno, to se ponav- lja svaki dan. Kad napokon sve obveze završe, imate malo vremena pogledati tv, ali se baš tada, vjerojatno meni u inat, prikazuju najdosadnije serije i filmovi. I kad tako prođe cijeli tjedan (uključujući i subotu koja mi je također radna jer engleski ne mogu ubaciti preko tjedna), napokon imam vremena za sebe. Tada obično odem kod prijateljica i pokušam nadoknaditi sve što sam propustila u proteklom tjednu. Međutim, moj vi- kend tako brzo projuri i onda sve ispočetka, opet isto: osnovna škola, glazbena škola, sve dodatne, novinarske itd. No, uz malo truda i strpljenja ipak se sve uspije, a posebno je bitno ne precijeniti svoje mogućnosti i osta- viti malo dragocjenog vremena samo za sebe. Ipak, da se ne bi činilo da nisam zadovoljna ili da od svega toga nemam niti malo koristi, moram naglasiti da to baš i nije točno. Posebno, kad u društvu zasviram gitaru, što je osobito zadovoljstvo. Mogla bih napisati romane i romane o svojim obve- zama, ali nemam toliko vremena. Vjerujem da će ve- ćina učenika kad ovo pročita, osjetiti olakšanje ako ih čekaju ‘’samo’’ osnovnoškolski zadaci i izazovi. Napi- sala bih ja još puno toga što će vam pokazati koliko mi je zapravo teško, ali moram ići u glazbenu školu. Opet kasnim i opet se moram pobrinuti za prijevoz. Nadam se da sam vam bar malo pomogla da shvatite koliko za- pravo imate slobodnog vremena i kako je to jako lijepo. Valjda ćete još čuti za mene, kao izvrsnu gitaristicu ili vezano uz neki drugi uspjeh (skromno, zar ne?). Ana Radić, 8.c 24 KAPLJICE 2009. kapljice 2009 finish.indd 24 20.1.2009 22:13:18
  • 25. KUPOVATI ILI BITI? Kupovati ili biti? – pitanje je koje na ljude vrši pritisak zbog prevelikog utjecaja me- dija na mišljenje pojedinca i na njegov pogled na svijet. Danas je izbjeći reklame jed- nostavno nemoguća misija. Upališ televizor ili radio – tu su! Odlučiš izaći vani pa ih je još više! Izlijepljene su posvuda: od kontejnera pa sve do zgrada. No to ne šteti sve dok ljudi ne počnu vjerovati reklamama. Također, mnogi kupuju po principu ‘’Koliko košta, toliko vrijedi!’’ Meni padne mrak na oči kad vidim koliku je svotu novca netko spreman potrošiti na komad odjeće koji će se tijekom nekoliko pranja pretvoriti u običnu krpu! Ali, da ne zaboravim dodati, ta krpa je i kao krpa cijenjena jer su na njoj neki poznati pot- pisi! Pogledajte samo te modne piste, ne znate biste li se smijali ili plakali! Ne znam kako one modele nije sram obući kreacije koje se ne nose ni na maskenbalima, a posebno ne razumijem ljude što kupuju neke kreacije koje izgledaju kao da su donesene s nekog dru- gog planeta. Za to su krivi samo ljudi, jer ne misle svojom glavom. Želeći imati osjećaj pripadnosti svom ‘’višem čoporu’’, oni dopuštaju da ih proizvođači i mediji, koji doduše samo rade svoj posao, zasljepljuju. Takve kupce možemo usporediti s carem iz knjige “Carevo novo ruho”: pojavio se među mnoštvom ljudi gol zbog uvjerenja da na sebi ima nešto prekrasno. Iako mislimo da se to događa drugima, događa se upravo nama. Otvorite oči i shvatite: Zašto dizajneri jako neobične i “nerealne” odjeće sami ne odjenu takvo što? Zašto sportaše koji reklamiraju sportsku odjeću i obuću u privatnosti vidimo u potpuno drugačijem izdanju? Odgovor je: to je samo posao, zarada! A oni zarađuju na nama! Ne dopustimo psihička i financijska manipuliranja! Ne topimo se u trendovskoj masi i ne- mojmo postati klonovi, već mislimo svojom glavom i budimo svoji i originalni! Paula Prgeša, 8.b AH, TE OBVEZE... Kad sve stavim na papir, i ja se čudim kada sve stignem. Ima puno toga: jezici, gluma, pjevanje, udruga... Zato moja majčica i kaže da dođem kući samo prespavati i da me uop- će ne vidi. A što ću kad sve to volim (a volim ja još toga samo što nemam gdje ubaciti). Možda previše obveza i nije dobro, ali mogu vam reći da je zapravo sve stvar organi- zacije i razumijevanja roditelja te velike volje koju ja, za sada, imam. Ne mogu reći da mi ne nedostaju razgovori s mamom i zafrkancije s tatom, ali... Brat mi ne može ne ne- dostajati jer je on sveprisutan (to je strašno!), ali nećemo sada o tome, to je tema za sebe. Isto tako ne mogu biti s prijateljicama baš u svako doba i to treba pomno isplanirati (da ni jedna ne bude zakinuta), ali ipak se sve to uspije nadoknaditi vikendom. Sve te moje izvanškolske, a i školske obveze donijele su mi puno toga lijepoga. Na primjer upoznala sam jako puno ljudi koje inače ne bih znala, to mi je donijelo niz novih pozitivnih razmišljanja i pogleda na svijet oko sebe, ali i na samu sebe. Nedavno sam bila dva dana u Šibeniku i družila se s ekipom iz čitave Hrvatske, iz svih škola i svih generacija, od prvaša do osmaša. Bilo je predobro. To iskustvo mi je pomoglo i pridoni- jelo u shvaćanju nekih stvari, tako sada jasnije znam što ne želim, iako još uvijek imam problema s onim što želim. Moje vrijeme je ispunjeno raznoraznim aktivnostima jer, kao i svi, i ja sam na MSN-u, mobitel mi je stalno u ruci, a i fiksni telefon zapravo najviše ja držim u ruci. Kako i za to treba vremena, moglo bi se reći da je i to jedna od slobodnih aktivnosti (jedna od najdra- žih), a roditelji ‘’šize’’. Nikada me ne mogu dobit na telefon ili mobitel! Što da kažem, tako je, kako je, i to je cijena previše obveza jer imam i previše kontaka- ta. Pa moram se javiti ljudima kad me traže, jel’ tako? Dobro, moram priznati da nekad pretjeram, moram reći da nekad nemam vremena ni za sebe. Nekad mi se ne da ni ustati iz kreveta, pogotovo kad je škola ujutro, znam biti još umorna ( a zna biti i koji kontrolni ili ispitivanje pa sam još umornija). Ipak, nikad nisam izostala iz škole zato što se nisam stigla pripremiti kako treba. Ja Vam nisam ’’bubalica’’ i nisam 5.0, ali ne mogu reći da ne volim učiti, pogotovo ono što me zanima. Sve obveze sam nametnula sama sebi, ali uži- vam. Onome tko sebe zakida, pa se ne zanima ničim osim školom, škola postaje dosadna. Ja se ’’izguštam’’ na drugu stranu i opet sve stignem. Zato mi roditelji i ne prigovaraju (trebalo bi o svemu njih pitati), ali poanta je u tome da treba imati granicu i da treba znati procijeniti svoje mogućnosti, a tko će to bolje znati od tebe samog. Sve u svemu, kad se dobro organizira, sve se da stići. Svakome bih preporučila bavlje- nje barem jednom aktivnošću. Istina jest da sam i ja sama ponekad preumorna, ali nikad me to ne dovodi do toga da odustanem jer na kraju se uvijek nađe vremena za sve. U potpisu, VESELA BUSY LITTLE BEE Tea Mateta, 8.d KAPLJICE 2009. 25 kapljice 2009 finish.indd 25 20.1.2009 22:13:19
  • 26. NOVINARSKI LIDRANO TAJNE ODRASTANJA Dok polako izlazim iz puberteta i postajem zrela osoba, naj- više me muči pitanje zrelosti, odnosno nezrelosti nekih mojih vršnjaka. Mnogi od njih me svojim (ne)zrelim ponašanjem do- vode u pomalo zbunjujuće i neugodne situacije. Iako to, za Vas odrasle, možda i nije velik problem, nama ’’pubertetlijama’’ on je strašan i želimo ga riješiti. Problem se krije ispod nezrelog ponašanja dječaka koji glupiranjem i mnogim ’’ispadima’’ pokušavaju ’’zavesti’’ nas djevojčice. Kad se to nekako i zaboravi (odnosno izostavi), nikako se mi djevojčice ne možemo pomiriti s time da smo mi zapravo one oko kojih se problem stvara. Pretvaranjem u ’’savršeno nedo- dirljive’’ pojačavamo potrebe dječaka te se oni još više trude ’’poboljšati svoj status’’. Zbog opće nezrelosti rješenje pro- blema se ne nazire. U ovoj dobi djeca su još uvijek prilično neozbiljna te samo propituju različite stavove svojih vršnjaka koji se, pak, iz minute u minutu mijenjaju. Mogle bi se na ovu temu iznositi brojne psihološke i znan- stveno potvrđene činjenice, no one ipak ne bi dovele do rješe- nja navedenog problema jer njega zapravo i nema. Radi se o uobičajenoj pubertetsko-adolescentskoj (prolaznoj) fazi kroz koju svi prolaze. S vremenom, i odrastanjem, neki drugi pro- blemi će ovaj sasvim potisnuti. Ana Džolić, 8.d RAČUNALO, TV, RODITELJI Sve češće u novinama čitamo da je netko nekoga ubio, a kao se također ne gleda tv. Jedino vrijeme koje provode pred njim je najčešći krivac za to navode se računalne igrice i filmovi. Tako je onih pola sata kod bake kada gledaju poučne crtiće poput Krteka, razlog nedavnog ubojstva popularna GTA4 igrica, a isto je tako Broučka. Zbog takvog odgoja su se naučile zabavljati samostalno, netko uletio u školu s puškom i hladnokrvno poubijao nekoliko bez tv-a. Smatram da je takav odgoj odličan te njih dvije nikada učenika, sve zbog videoigre Counter. neće otupjeti ili ‘’poblesaviti’’ zbog tv-a ili računala. Razlog takvom ponašanju nikako nije jednostavan. Nešto je Uvođenje primjerenog programa na tv-u bi svakako pomo- svakako promijenjeno u glavama ljudi koji su te zločine izvršili. glo. Na primjer, ujutro bi se, umjesto onih punih nasilja, mogli Nisu nedužni ni oni koji su budućim ubojicama nelegalno proda- prikazivati poučni crtići. Oko osam sati navečer dobro bi došli li oružje. Najviše od svih krivim roditelje koji svašta dopuštaju humoristična serija, komedija ili dokumentarni film. Ujedno bi svojoj djeci, npr. ostavljaju djecu predškolske dobi pred ekranima se trebale uvesti detaljne oznake za koji je uzrast koji program računala i televizora dok oni odlaze u kupovinu. Djeca tada npr. prikladan. gledaju nekog ‘’nabildanog lika’’ koji ‘’kolje sve što se miče’’. Najviše od svega, roditelji bi se trebali aktivirati i ne dopustiti Naravno da djeca te dobi trebaju zdravu okolinu. Kuća je najčvr- djeci gledanje neprimjerenog sadržaja te ne kupovati videoigrice šća kada ima jake temelje. Kao primjer ću navesti svoje dvije ro- nasilnog sadržaja. TV i računalo su tehnologije budućnosti, ali dice u dobi od pet i tri godine. Njima njihovi roditelji ne dopuštaju samo dok nas uče nečem dobrom. gledanje tv-a ili igranje videoigrica, upisali su ih u vrtić u kojem Dominik Žanić, 8.c 26 KAPLJICE 2009. kapljice 2009 finish.indd 26 20.1.2009 22:13:23
  • 27. NA TRAGU DUHA RUŽA Prolazila su dva prijatelja kroz lijep i pre- krasan vrt, prolazila i pričala o sebi, o svome životu, o svemu što im je bilo na pameti. Počeo se jedan drugome žaliti: ’’Lako je tebi, imaš krasnu obitelj, prijatelje, imaš i pre- divan posao i uvijek si nasmijan. A pogledaj mene, ja sam u životu izabrao tanji kraj, živim sam, a i prijatelji mi nisu baš najbolji i kako da onda budem vedar i nasmijan?’’ Prekine ga drugi: ’’Uberi onu ružu.’’ ’’A što će ti sad ona?’’ priupita ga onaj. ’’Samo je uberi, i ja ću jednu.’’ I dok je ovaj brao ružu, onaj prvi jaukne: ’’Joj, ubo sam se na trn.’’ Nato mu ovaj kaže: ’’Vidiš prijatelju, život je kao ruža, netko ga je uhvatio za trnje, a netko za cvijet, ali svi imaju isto u ruci.’’ SLOBODA Stipo Marin, 4. b Mladić dođe svojim roditeljima jedno jutro s molbom da ga više ne smatraju malenim dje- tetom i kaže im: ’’Moji prijatelji mogu izlaziti i vraćati se kada žele, roditelji su im dali ši- rom otvorene ruke i opet ne čine ono što vi mislite da bi mogli činiti. Vi smatrate da ja još nisam dovoljno odgovoran da živim svoju slobodu.’’ ’’Ma nije istina sine’’, odgovore roditelji. ’’Onda me pustite da radim što hoću’’, na- valjivao je mladić. ’’Sine, hajde probaj ono zvono zaljuljati, ali da se ljulja samo na jednu stranu.’’ ’’Oče, ali to je nemoguće’’, odgovori mla- dić. ’’Vidiš, sine’’, kažu roditelji, ’’sloboda ti je kao to zvono; nemoguće ju je zaljuljati samo na jednu stranu, a da ne dođeš u iskušenje da isprobaš i ono s druge strane.’’ USPJEH Marija Čavka, 4. b Svi su ljudi pričali o najvišoj planini svijeta s najvećim poštovanjem budući da nitko još tamo nije kročio. Oni koji su pokušali brzo su se vratili zbog raznoraznih prepreka. Odmah su se prepričavale velike zapreke i sve se više stvarao mit o onome koji će osvojiti taj nedo- stižni vrh. Međutim, neki mladić jednom pođe i vrati se s one planine, te pričaše o tom pot- hvatu kao o sasvim običnom događaju. Tada se mnogi ljudi koji ga slušaše podijeliše u dvi- je grupe: u one koji su mu vjerovali i one koje nisu. Međutim, mladić se uopće nije zabrinja- vao što mu nisu vjerovali. To ih je navelike iznenađivalo te ga priupitahu kako je zapravo uspio, očekujući da će u njegovu govoru pro- naći neku nelogičnost da ga razotkriju. Nato im on odvrati samo jednu rečenicu: ’’Svaki dosegnuti vrhunac jesu sati neodustajanja na samo jednu sekundu penjanja.’’ Nakon toga više nitko nije sumnjao u nje- gov uspjeh. Mario Žuvela, vjeroučitelj Ivan Aranza, 4. b KAPLJICE 2009. 27 kapljice 2009 finish.indd 27 20.1.2009 22:13:26
  • 28. PUTOPIS MISSION AMERICA Florida Sebastijan Troskot, prof. bastijan svakog turista tretiraju kao po- tencijalnog terorista. mi je sva uništena, stvari u njoj razbijene... Posljedice pretre- se privikavao na novo okruže- nje, promijenjena vremenska N ajveći američki naci- Nakon gotovo sat vremena sa u Washingtonu. Krasno! zona nije mi dala spavati, kli- onalni praznik, 4. srp- provedenog u nekakvom neu- Bude li i sve ostalo u Americi ma nemilosrdna, suptropska, nja. 2008. – Dan neovi- ređenom i neožbukanom po- kao ovaj prvi dan... Sva sreća, zrak izrazito vlažan, nakon snosti! Počinje moja američka osti! drumskom dijelu aerodroma, moje slutnje se nisu pokazale par minuta provedenih vani avantura! Sletio sam nakon 12 konačno su me pustili u onaj istinitima i ono što je uslijedilo cijeli sam bio mokar... To je i sati leta u Washington. Još se ni- civilizirani, sređeni dio, među bilo je kudikamo ljepše i vese- razlog što skoro nikoga nećete sam ni snašao, kad ono, odmah „normalni“ svijet. Trebalo je lije. Sjedamo u auto i krećemo vidjeli u šetnji, na ulici. Svi su neugodno iskustvo. U zračnoj hvatati sljedeći avion, onaj za put kuće. Gledam krajolik oko u automobilima ili zatvorenim luci su nas sve tako ispretresali Jacksonville na Floridi, moje sebe u čudu. Prvi dojmovi: sve prostorima, dobro klimatizira- i izrešetali svakojakim pitanji- glavno odredište i bazu za dalj- je ogromno, neboderi bez kra- nima, naravno. Gradskog pri- ma da mi je došlo da se vratim nja putovanja u sljedećih 5 tje- ja, ceste široke: 3, 4, 5, 6 tra- jevoza kao da i nema, nitko ga kući. Čovjek se osjeti kao teški dana. Nakon još 2 sata u zraku ka, ima li ovome kraja!? Sun- i ne koristi. Nevjerojatno, ali kriminalac. Naime, Amerikanci konačno sam stigao. Razdraga- ce prži, svuda naokolo palme, istinito! Brzo sam shvatio da se su nakon napada na World Tra- na rodbina dočekuje izaslanika stotine palmi... Florida! Ljudi, ovdje bez automobila ne može de Center, 11. rujna 2001. toli- iz domovine. Nismo se vidjeli pa ja sam na Floridi! Ne vjeru- ništa. Međutim, dobar standard ko pooštrili mjere osiguranja u godinama, neke od njih nisam jem!? Zbunjen sam! Totalno! omogućava da svaka odrasla svojim zrakoplovnim lukama nikada ni upoznao. Preuzima- Neka me netko uštipne! osoba ima svoj automobil tako (osobito prema strancima) da mo prtljagu i krećemo. Torba Sljedećih nekoliko dana sam da ih loša autobusna poveza- 28 KAPLJICE 2009. kapljice 2009 finish.indd 28 20.1.2009 22:13:32
  • 29. Ima i čegrtuša I to je Miami... nost ni najmanje ne zabrinjava. od tipične predodžbe američ- impoz je po impozantnom trkalištu veljače 200 000 studenata sa Ali, što je s turistima!? Misli kog grada. Ovdje nema visokih na kojem se održavaju utrke svih strana SAD-a okuplja se li se na njih!? Pa, ipak je ovo nebodera, gužve i užurbanosti, N američkog NASCAR-a. Ame- kako bi obilježili odmor izme- Florida, jedna od top turističkih sve kao da je stalo. Kao da ste hva rikanci se hvale da je to „svjet- đu dva polugodišta. Mislim da destinacija na svijetu! se vratili u neka prošla vreme- aut ski centar auto utrka“ i „mjesto ne trebam posebno objašnjava- Ipak, nakon uvodnog gunđa- na. Stari povijesni dio sastoji rođe gdje je rođena brzina“. Sam ti kako to izgleda... :-) Dovolj- nja, počeo sam se zabavljati. I se od drvenih kućica, čak je i stadion može primiti 110 000 no je reći da su lokalne vlasti to dobro! Krenule su moje pu- najstarija škola na Floridi koja ljudi, a prve utrke u Daytoni i stanovništvo pokušavale i još tošestvije po dalekoj i obećanoj se tu nalazi, a koja je sagrađena počele su se održavati dale- pokušavaju učiniti sve što je u zemlji Americi. Uspio sam u početkom 18. st., drvena. Ono ke 1903. godine. Druga stvar njihovoj moći da ih obeshrabre tih mjesec i nešto dana prijeći što dominira gradom je Castillo koja impresionira je 37 km (čitaj: otjeraju!) u toj tradiciji. cijelu Floridu uzduž i poprije- de San Marcos, stara povijesna duga pješčana plaža na koju se Novi dan - nova odredišta! ko. Nezaboravno iskustvo! utvrda koju su sagradili Špa- svakodnevno slijevaju tisuće Sad smo već u Cape Canave- Prvo odredište na mojem njolci krajem 17. st. Služila im ljudi i gdje slobodno možete ralu, točnije u NASA-inom putu bio je povijesni grad St. je za obranu od neprijatelja, na- doći autom tik do mora. Prizor centru za istraživanje svemira Augustine (ipak sam ja povje- ročito Britanaca s kojima su se fascinira! Možda je i to jedan „ Kennedy Space Center“. To sničar!). Najstariji grad na Flo- borili za vlast nad Floridom. od razloga što su baš Daytonu je mjesto odakle je Apollo 11 ridi sagradili su Španjolci još u Sljedeća postaja bila je američki studenti odabrali za 1969. g. lansiran na Mjesec i 16. st. (zamislite!). Jako lijep Daytona Beach, dosta veći i mjesto gdje proslavljaju tzv. gradić, u potpunosti odudara moderniji grad. Najpoznatija Spring Break. Naime, krajem NASTAVAK NA SLJEDEĆOJ STRANICI KAPLJICE 2009. 29 kapljice 2009 finish.indd 29 20.1.2009 22:13:35
  • 30. Najstarija škola na Floridi NASTAVAK S PRETHODNE STRANICE dolazim, pomislih. Tako je sam pleše se na ulicama, u trgovi- Stoga smo odlučili napravi- ulazak u grad kojeg zovu „New nama, klubovima, na plaži... ti predah i jedan dan provesti odakle se i dan danas vrše sve- York u malom“ i „Magic city“ Svugdje! To je ono što ovom izvan Miamija. Uputili smo se mirska istraživanja. Amerikan- za mene bio sve samo ne čaro- gradu daje posebnu notu i po još južnije, na tzv. Florida Keys, ci su majstori za ‘’showbiz’’, lija. Sasvim suprotno, ustvari! čemu je prepoznatljiv. I zbog skupinu otoka smještenih ispod tako su i ovo mjesto pretvorili u Nisam uopće uspio doživjeti toga ga morate zavoljeti! Zaba- Floride. Prekrasne slike izmje- svojevrstan muzej i otvorili ga ono o čemu se priča i čemu sam va ovdje traje 24 sata dnevno. njivale su se jedna za drugom. za posjetitelje. Ovdje možete se nadao. Međutim, kako to Ali, doslovno! Grad nikada ne Svi su otoci povezani kilome- uživati u 3D simulaciji vožnje već biva u tim krajevima, kiša spava i nikada nije dosadno. I tarskim mostovima, more svu- Shuttleom po Mjesecu, pravoj je ubrzo prestala, sunce zasjalo nema čega nema, nema što se da unaokolo, ukrašeno brojnim pravcatoj simulaciji lansiranja i sve je živnulo i bljesnulo pu- sve ne nudi. Naročito se to od- manjim ili većim otocima naki- rakete u svemir, dopušten je i nim sjajem kako i priliči. Jedva nosi na noćni život. Noću grad ćenim palmama i drvenim ljet- ulazak u kontrolni toranj iz ko- sam dočekao da izađem iz ho- zaiskri posebnim sjajem, sve nikovcima... Pravi tropski raj! jeg se prati polijetanje letjelica tela i prošetam čuvenim Ocean blješti od svjetala i neonskih Svakim prijeđenim kilometrom u svemir. Može se čak gledati Driveom prepunim Art Deco reklama koje stvaraju posebnu sve smo bliže ekvatoru. Nakon kako izgleda lansiranje rakete hotela (stil u umjetnosti 20-ih atmosferu, teško opisivu rije- 3 sata vožnje koja ostavlja bez s posebno uređenih tribina za i 30-ih godina 20. st.), okupam čima... Ocean Drive postaje daha stigli smo na Key West, gledatelje udaljenih nekoliko se na svjetski poznatom South najveselije i najživlje mjesto najjužniju točku SAD-a, samo kilometara od samog mjesta Beachu, ostanem bez daha od na svijetu... Tisuće mladih i 90 milja udaljenu od Kube. događanja. Moram priznati da veličine nebodera u Down- onih manje mladih slijeva se Ovdje prestaje američki način sam se ovdje jako dobro zaba- townu i izgubim se u Little Ha- u njegove barove, restorane, života, nema strke ni stresa, vio. Ali, i iscrpio! Previše adre- vani, dijelu grada naseljenom klubove i diskoteke... A zabava živi se tropskim načinom živo- nalina umara! Stoga je valjalo kubanskim izbjeglicama. Zbog traje cijelu noć... I ne prestaje... ta prema paroli: „Take it easy“! poći dalje, prema glavnom njih, ali i velikog broja ostalih Dani se ovdje provode na So- Prekrasne pješčane plaže, pal- odredištu, gradu kojem sam se doseljenih latinoamerikanaca, uth Beachu, a noći na Ocean me, jednostavne i male drvene najviše radovao i čije ime sve u Miamiju je španjolski pri- Driveu. I tako iz dana u dan! kućice, poput onih na Karibima govori samo za sebe: MIAMI, znat kao drugi službeni jezik. I Čini se kao da vrijeme stoji, a ili Bahamima, opušteni i su- watch out, I’m coming! češće ga se čuje na ulici, puno problemi i obveze ne postoje. sretljivi ljudi, najljepši zalazak Ali, na samom ulazu u grad- češće nego engleski. Još su ne- Upravo zbog svega ovoga Mi- sunca koji sam vidio (zato se i pljusak, kiša kao iz kabla, mu- što ti doseljenici donijeli sa so- ami svake godine posjeti oko 9 diči nadimkom „The Home of nje i gromovi! Ne vidi se prst bom, a to su latino ritmovi. Mi- milijuna turista iz svih krajeva the Sunset“) čine ovo mjesto pred nosom! Katastrofa! Vjero- amijem danonoćno odzvanjaju svijeta. Samo, treba moći prati- posebnim. To su vjerojatno bili jatno se ovo događa zato što ja ritmovi salse, rumbe, sambe, ti taj ritam. A to nije lako! razlozi zašto je baš Key West 30 KAPLJICE 2009. kapljice 2009 finish.indd 30 20.1.2009 22:13:41
  • 31. kao svoj dom odabrao i poznati nanio u Tampu, poznati sveuči- Koji mili pogled pisac Ernest Hemingway čija lišni grad, od čijeg sveučilišta je kuća i danas tu i glavna je nisam vidio ni S, prošetao sam atrakcija za turiste. centrom i krenuo dalje, put Or- U tako ugodnoj atmosferi landa. E, tu smo se zaustavili vrijeme leti i prije nego sam jer trebalo je obići barem jedan se snašao već je prošao dan i od velikih zabavnih parkova po bilo je vrijeme za povratak u kojima je ovaj grad poznat: Di- Miami. Iako nevoljko, trebalo sney World, Universal Studios, je krenuti. Danas žalim što ni- Wet’nWild... Odlučili smo se sam ovdje ostao još koji dan. za SeaWorld. I nismo pogri- Ugodno iscrpljeni i prepuni ješili! U raznim aktivnostima dojmova otisnuli smo se na- koje nudi ovaj zabavni park trag. U Miami smo došli u ka- podjednako uživaju i djeca i snim noćnim satima. Brzo sam odrasli. Samo, sve je to toliko živnuo ugledavši opet svjetla veliko, pravi mali grad, treba Nassin centar velegrada i sav taj ‘’šušur’’... vam cijeli dan za vidjeti sve što Miami se tek spremao za svoj jedan park nudi. Dakle, tjedan noćni pjev! Tko tome može dana sigurno! Ako vas put ikad odoljeti!? Osim toga, tko zna nanese, samo da znate! kada ću i hoću li uopće imati Nakon 10-ak dana provede- priliku ponovno posjetiti ovaj nih na putu i kruga oko Flori- nevjerojatni grad. de, bilo je vrijeme za povratak Nakon nekoliko sati sna, u bazu, Jacksonville. Tu sam teška srca, krenuli smo dalje i još posjetio plantažu Kingsley, ostavili Miami za sobom. Ide- najstariju plantažu na Floridi. mo na drugu, zapadnu obalu Na 13 hektara zemlje nekoć Floride, preko nacionalnog je tu živjelo preko 100 robova parka Everglades, “autocestom radeći na poljima pamuka, še- aligatora“. Nakon samo pola ćerne trske i kukuruza. Plantaža sata vožnje, iz svega onog as- je, inače, smještena na vrlo ne- falta, sjaja i civilizacije ulazi- pristupačnom terenu, put do nje mo u nešto sasvim drugačije. izgleda kao put kroz prašumu. Unutrašnjost Floride sušta je Vjerojatno da bi bilo teže po- suprotnost obalnom dijelu. Kao bjeći. Plantaža je najpoznatija Key West da ste na nekom drugom kraju po 23 kabine (kućice) u kojima svijeta, u divljini. Sljedeća 2 su živjeli robovi. Sagrađene sata, koliko treba da s istočne od izdržljivog materijala kojeg dođete na zapadnu obalu Flori- Amerikanci zovu tabby (mješa- de, nigdje ni jedne kuće, ni jed- vina pečenih školjki i koraljnih ne benzinske stanice, ni traga stijena), othrvale su se zubu vre- civilizaciji. Samo močvare, tr- mena i sačuvale do danas. Oda- ska, šaš, aligatori, salamanderi, tle sam poduzeo još nekoliko razne ptičturine... Nije ugodno, jednodnevnih ekspedicija pre- moram priznati, i jedva sam ma sjeveru, u Fernandinu Be- se čekao dokopati Meksičkog ach, viktorijanski gradić nekoć zaljeva. Plaže su i ovdje kilo- poznat kao gusarsko odredište metarske, pješčane, samo što čime i danas privlači turiste te u nema valova, a more je zbog lučki grad Savannah u susjednoj utjecaja tople struje vruće, kao Georgiji. To je bilo najsjeverni- u kadi. Ni ovdje, međutim, kao je gdje sam došao. Za više nije ni na atlantskoj obali ne smi- bilo vremena. A i ovo je bilo jete otplivati daleko od obale iznad svih mojih očekivanja. zbog opasnosti od sveprisutnih Imao sam priliku proputova- morskih psina, otrovnih raža i ti i upoznati jednu od američ- drugih opasnosti koje vrebaju. kih saveznih država, i to onu Čim se malo udaljite, Baywat- koju Ameri zovu „The Sun- ch služba odmah zviždi, urla shine State“ i za koju kažu da na megafon i ulijeće u more da je najljepša. A takva se prilika vas upozori na nedolično pona- ne pruža svakome. Međutim, šanje i vrati natrag na obalu. koliko god Florida bila prekra- Grad koji me se najviše sna i uzbudljiva, ono po čemu dojmio na ovoj strani je St. ću je najviše pamtiti su ljudi Petersburg, lijep, pitoreskni koje sam tamo upoznao i s ko- gradić sa prestižnim muzejem jima sam proveo nezaboravne Salvadora Dalija u kojem sam trenutke, moji novi prijatelji. A proveo nekoliko zanimljivih i Florida i ja ćemo se još vidjeti. ugodnih sati. Put nas je dalje I’ll be back! KAPLJICE 2009. 31 kapljice 2009 finish.indd 31 20.1.2009 22:13:42
  • 32. STOP PONOVIMO LEKCIJU Plagijat Riječ plagijat U školskim klupa- do zanimljivih podataka. Moja zijskim emisijama. Puno se dolazi od latin- ma se nastavnica odmah sjetila pričalo i o sudskim tužbama. ske riječi plagere Dogodilo se to mome prija- kako je jedan učenik pokušao No, čini se da su takvi slučajevi što znači oteti, telju prije nekoliko godina. Za kopirati pjesmu Hrvatska Dra- ipak rijetkost. a označava čin domaću je zadaću trebao napi- ge Ivaniševića. Čak je bio za- prisvajanja ili sati pjesmu, a on se poslužio divljen njezinim znanjem jer ga Jeste li znali? uključivanja tuđeg jednom iz časopisa, dodavši je otkrila, ne shvaćajući da se Hrvatska je u prosincu za- pisanog ili drugog joj nekoliko svojih motiva. I poslužio stihovima antologij- ključila poglavlje o pravu inte- kreativnog rada i ne znajući, počinio je plagijat. ske pjesme. Drugi je učenik u lektualnog vlasništva u pristu- prikazivanja kao Učiteljica je odmah otkrila o sastavku prisvojio stihove Mi- pnim pregovorima za ulazak u svojeg. Za razliku čemu se radi. Bila je to vrlo po- roslava Škore! Neki čak nauče EU. od krivotvorenja znata pjesma. Razgovarala je s pjesmu napamet i prave se da kod plagijata je u učenicima i objasnila im da se pišu u razredu. A pokušaji šver- Zapamti! pitanju lažno pri- takve stvari ne smiju raditi jer canja lektire s interneta poseb- Ponekad smo u želji za uspje- pisivanje rada. se tako nekome oduzima ideja, na su priča... hom ili brzim rješenjem skloni ono što je on stvorio. Osvije- činiti nedopuštene stvari. Često stila ih je. Nikad se više nešto Na estradi je problem u neznanju, tj. u či- slično nije ponovilo u tom ra- Ignoriranje autorskih prava njenici da netko nije svjestan da zredu. Taj se događaj tek pre- nije strano ni našoj estradi. O čini nešto loše. A nažalost ima pričava kao simpatična aneg- tome se dosta pisalo na inter- i drugih razloga. Zamilite da vi dota iz nižih razreda. netu i raspravljalo u televi- nešto stvorite, a onda netko to Nadalje, razgovarajući s uče- prisvoji. Zato se nadam, dragi nicima i učiteljima, došla sam čitatelji, da ćete iz ovog krat- kog podsjetnika nešto naučiti. Nives Britvić, 7.c 32 KAPLJICE 2009. kapljice 2009 finish.indd 32 20.1.2009 22:13:54
  • 33. RAZBIBRIGA Razredne novine 4.C Eli Alfirević, Lidia Vidović i Ivan Skelin Sve je započelo jednog jesenskog dana kada je Ivan Skelin r piše u razrednom horoskopu. Sve što nam se ne sviđa u razredu donio fotić u razred i počeo bilježiti razredne zgode i nezgode. možemo slobodno napisati i ubaciti u razrednu poštu. To će biti Ubrzo smo došli na ideju da tu njegovu novinarsku znatiželju i objavljeno u sljedećem broju, a o nekim problemima ćemo ra- istraživački duh usmjerimo u stvaranje razrednih novina. Od- spraviti na satu razrednika. Svi su bili oduševljeni enigmatskim mah smo mu se priključile Eli i ja. kutkom i požurili su pronaći točno rješenje. Svoje odgovore uba- Odlučili smo napraviti mjesečnik u kojem bi naši prijatelji mo- cili su u poštu urednika. Prvih pet sretnika dobilo je čokoladice gli pronaći sve zanimljivosti koje su se proteklog mjeseca doga- kao nagradu. đale u razredu i školi. Tako je nastao časopis Moj razred. Svi su U Zvjezdanoj prašini svakog mjeseca predstavit ćemo nekog s nestrpljenjem čekali prvi broj koji je izašao krajem studenog u popularnog glumca, glumicu pjevačicu i sl. U rubrici Muška i trideset primjeraka. Još više ih je oduševilo što je bio besplatan. ženska zabava otkrili smo što to vole dječaci, koje se igračke Za ostale brojeve smo dogovorili simboličnu cijenu od 2 kune, sviđaju curicama... tek toliko da pokrijemo troškove papira i kopiranja. Samo da znate, nije sve to slučajno izišlo u studenom, neka Naše novine sadrže mnoge zanimljive rubrike: razredna zbiva- roditelji znaju što kupiti za Božić! nja, sport, rođendane, horoskop, mušku zabavu, žensku zabavu, Rubrika Rođendan krije slavljenike proteklog mjeseca i pi- zvjezdanu prašinu, kritike, prijatelja mjeseca, križaljke, šale … kanterije s razrednih proslava. U sportskoj rubrici izvijestili smo o, nažalost, izgubljenoj Nećemo vam baš sad sve otkriti, kupite novine! utakmici protiv 4. d. razreda, no drugi put ćemo mi pobijediti, Lidia Vidović, 4. c KAPLJICE 2009. 33 kapljice 2009 finish.indd 33 20.1.2009 22:13:55
  • 34. ŠPORTERICA izdvajamo SA ŠPORTSKIH NATJECANJA U ŠKOLSKOJ 2007./2008. GODINI U prošloj školskoj godini učenici metu gdje su naši učenici vozili Osnovne škole ’’Bijaći’’ nastupili bicikle te učili pravila ponašanja u su na gradskim natjecanjima iz ru- prometu. Nastupili su Josip Jurić, kometa, nogometa, košarke, stol- Luka Konsa, Katarina Dumančić i nog tenisa, odbojke i gimnastike te Tatjana Zebić, svi iz 6.d razreda. su postigli dobre rezultate. Odlazak na završnicu Športskih U našoj su školi održani Dani igra mladih u Split bio je poseban veslanja gdje su učenici i učenice događaj za naše učenike koji su se škole mogli probati tehniku vesla- mogli pred 5000 gledatelja okušati nja na ergometrima koji su done- u jačini udarca na gol. Dobro smo seni iz Veslačkog kluba u Kaštel se držali te smo na kraju zauzeli 8. Kambelovcu. Mnogi od naših uče- mjesto u velikoj konkurenciji škola nika su se pronašli u ovome športu, iz Splitsko-dalmatinske županije. tako da iz naše škole preko pedeset učenika danas aktivno trenira ovaj Turnir u nogometu ’’Bijaći UE- zanimljivi šport. FA-LEAGUE’’ i ove godine je ispunio očekivanja u broju ekipa Sudjelovanje na biciklijadi ove koje su nastupale. Zbog lošeg vre- godine bilo je u znatno manjem mena bio je u skraćenoj verziji tako broju nego prijašnjih godina zbog da će ove godine sigurno dobiti lošeg vremena koje je pokvarilo ci- drugačiju dimenziju u organizaciji jelu manifestaciju koja se održava- i sudjelovanju ekipa. la na Brcu u Kaštel Kambelovcu. Pripremio: Ante Burger, prof. Treći put smo nastupali na HAK- ovom natjecanju sigurnosti u pro- Muški i ženski nogomet Na satu tjelesnog 34 KAPLJICE 2009. kapljice 2009 finish.indd 34 20.1.2009 22:14:01
  • 35. OPET U BIJAĆIMA Naprid, BILI! U četvrtak, 4. prosinca 2008. godine u po- 6. Koliko ste golova zabili u Hajduku? PAR BRZOPOTEZNIH sjet 3.b razredu došao je nogometaš Hajduka - Oko 15. IZ RUKAVA NOVINARA 2.D: Mirko Oremuš, i sam bivši učenik naše ško- 7. Koliko ste trenera do sad imali? le. S nama su bila i tri dječaka iz 2.d i tako - 8 trenera. 1. Je li Vas zaboljela glava kada ste sudjelovala u druženju i novinarskom zadat- 8. Jeste li se ikad ozbiljnije posvađali dali gol Slavenu? ku. Oni također treniraju nogomet. Bilo je sa sucem? - Nije. zabavno. Saznali smo mnogo zanimljivosti. - Nisam nikad. 2. Koje igrice volite igrati? Na kraju druženja Mirko je ispraćen li- 9. Je li Vam palo na pamet prekinuti - PES 2008. jepim željama, čestitkama i srdačnim po- karijeru? 3. Tko Vam je najbolji prijatelj u Haj- zdravima. Evo što smo ga sve pitali... - Nije nikad. duku? 10. Gdje biste se željeli prodati? - Drago Gabrić. 1. S koliko ste se godina počeli baviti - U Arsenal. 4. Koji auto vozite? (Da se znam javiti nogometom? 11. Gdje biste željeli provesti Novu go- kad Vas vidim.) - S 12 godina. dinu? - BILI golf. 2. Koje ste se godine rodili? - Tu u Kaštelima. 5. Gdje živite? - 1988. 12. Što biste željeli biti po zanimanju? - U Kaštel Štafiliću, između crkve i Ga- 3. Imate li djevojku? - Trener. bina. - Imam. 13. Koja Vam je najdraža reprezenta- 6. U koju crkvu idete? 4. Koliko biste željeli imati djece? cija osim Hrvatske? - U Kaštel Štafilić. - Ne mislim još o tome. - Engleska. * I ja, i ja, i ja.... 5. Kako ste se osjećali kad ste zabili Novinari 3.b: Zvonimir Suman, prvi gol? Josip Bogić, Duje Jurčev, Novinari 2.d: Filip Radić, Matej - Bio sam jako sretan. Hrvoje Šekerović i Ilija Tranfić Džanko i Toni Vinčić 35 Gostujući novinari Autogram na pernici, majici, ruci... KAPLJICE 2009. kapljice 2009 finish.indd 35 20.1.2009 22:14:07
  • 36. NEWS OF THE YEAR Barack Hussein Obama II the first Afroamerican president of the USA Early Life Barack Obama was born in Honolulu, Hawaii. His father, Barack Hussein Obama Senior, was an African from Kenya and his mother, Ann Dunham, was an American from Kan- sas with English and Irish parents. Obama’s parents separated when he was two years old, and they divorced in 1964. His dad went back to Kenya and worked as a person who studies money in the Kenyan Mini- stry of Finance. He later died in a car accident in 1982. Obama’s mother married Lolo Soetoro and the family mo- ved to Indonesia in 1967. Obama went to local schools in Jakarta until he was ten years old. Then, he went back to Ho- Name: Barack Hussein Obama II nolulu were he lived with his grandparents. He finished high Nationality: Kenya school in 1979. His mother died of cancer in 1995. Hobby: Basketball Born: August 4, 1961 (age 47) Education Parents: Divorced-Ann Dunham At the Columbia University in New York City he studi- (mother), Barack Obama (father) ed political science, with a focus on international relati- Grew up: Jakarta, Hawaii ons and he got a bachelor degree in 1983. He also studied ju- Married to: Michelle Obama risprudence (science of law) for three years at the Harvard Children: Malia Ann and Natasha Law School. In 1991 he made his Juris Doctor degree ‘ma- Expert in: International relations gna cum laude’ (‘with great honor’). Political party: Democratic Party Political position: President of USA Presidential campaign Religion: Protestant Christian Barack Obama’s presidential campaign for the White House started in early June 2008 when he defeated Hillary Clinton in the 2008 Democrat primaries. He decided not to accept public funding and chose to raise all of his money himself. He has raised the most amount of money ever for a presidential campaign. He defeated Republican candi- date John McCain in the election on November 4 by a wide electoral majority of 365 to 173. The popu- lar vote was closer, with Obama receiving 53%, McCain 46%. Family Obama has been married to Michelle Oba- ma since 1992 She has a Bachelor of Arts de- gree and also a Juris Doctor degree from Har- vard Law School. She worked as a lawyer. They have two daughters, Malia Ann who was born in 1998 and Natasha (“Sasha”), born in 2001. They still live in Chicago, and are mo- ving into the White House on January 20, 2009. He is planning on having a family dog after his inauguration. Pripremili: Hrvoje Bušić i Ana Lovrić, 7.d kapljice 2009 finish.indd 36 20.1.2009 22:14:11
  • 37. SPRECHEN SIE DEUTSCH? Stille Nacht Stille Nacht, heilige Nacht! Alles schlaeft, einsam wacht Nur das traute, heilige Paar. Holder Knabe im lockigen Haar: Schlafe in himmlischer Ruh! Schlafe in himmlischer Ruh! Stille Nacht, heilige Nacht! Gottes Sohn, o wie lacht Lieb Aus deinem goettlichen Mund, da uns schlaegt die rettende Stund: Jesus, in deiner Geburt! Jesus, in deiner Geburt! Stille Nacht, heilige Nacht! Hirten erst kundgemacht; Durch der Engel Halleluja toent es laut bei ferne und nah: Jesus der Retter ist da! Jesus der Retter ist da! Das Lied ‘’Stille Nacht’’ feiert dieses Jahr 170-jaehriges Jubilaeum. Zu Heiligabend 1818 fuehrten der Dorfschulle- hrer Franz Xaver Gruber und der Hilfspriester Joseph Mohr in der Kirche St.Nikolaus in Oberndorf bei Salzburg das Weih- nachtslied ‘’Stille Nacht’’ erstmals auf. Mohr hatte den Lied- text bereits 1816 geschrieben. Gruber komponierte dann vor Weihnachten 1818 eine Melodie zu diesem Gedicht. Ueber die Motive, die zur Entstehung des Liedes fuehrten, gibt es kei- ne Erkenntnisse. Die ‘’Stille- Nacht- Kapelle’’ in Oberndorf ist heute eine Touristenattraktion. Die Entstehung des Liedes wurde 1997 von Fernsehregisseur Franz Xaver Bogner in dem Ich heisse Nikolina. Ich bin zehn Jahre alt. Mein Geburt- Fernsehfilm ‘’Das ewige Lied’’ dargestellt. stag ist im Februar. Ich wohne in Kaštela, in Kroatien. Mei- Daria Pavković, 6.d ne Schwester heisst Nives. Meine Mutti heisst Mihaela. Mein Vati heisst Tomislav. Meine Katze heisst Mini. Meine beste Cousine heisst Barbara und mein bester Cousin heisst Ivan. Guten Tag! Ich heisse Marko Opačak. Ich wohne in Kašte- Barbara wohnt in Osijek. Meine beste Freundin heisst Iva und la. Das ist meine Schule. Hier lerne ich auch Deutsch. Mein sie wohnt in Kaštela. Mein bester Freund heisst Goran und Bruder heisst Luka. Er ist gross und schnell. Meine Mutter er wohnt auch in Kaštela. Meine Mutti, meine Schwester und heisst Maria. Sie ist Koechin. Mein Vater heisst Darko. Er ist ich wollen mit dem Auto nach Zagreb fahren. Meine Schwe- Jurist. Er hat Fische. Mein Geburtstag ist im Mai. Das ist im ster will mit dem Flugzeug fliegen. Mein liebstes Schulfach ist Fruehling. Ich will mit dem Flugzeug fliegen. Mein liebstes Sport. Ich habe einen Fisch. Sie heisst Mrvica. Meine Schwe- Schulfach ist Deutsch. Mein Lieblingssport ist Rudern. Mein ster hat eine Schildkroete. Sie heisst Korni. Ich liebe meinen Lieblingstier ist die Katze. Tschuess! Vati und meine Mutti. Marko Opačak, 5.d Nikolina Britvić, 5.c Ich bin Stefan Babić und bin zwoelf Jahre alt. Ich gehe in die 7. Klasse. Ich wohne in Kaštela. Ich habe einen Bruder. Er heisst Darko und ist siebzehn Jahre alt. Mein Lieblingssport ist Fussball. Im Winter gehe ich nach Bosnien und Herzegowina. Da lebt mein Onkel. Ich liebe Schnee. Wenn ich dort ankom- me mache ich einen Schneemann. Im Sommer gehe ich zum Strand. Das Meer ist nicht so kalt. Ich schwimme und tauche im Meer. Allein ist es nicht so spannend. Im Fruehling spie- le ich mit meinen Freunden Fussball oder etwas anderes. Ich habe viele gute Freunde. Ich habe eine Katze und einen Hund. Meine Katze ist weiss und sehr schoen. Mein Hund ist klein und sehr lieb. Stefan Babić, 7.c KAPLJICE 2009. 37 kapljice 2009 finish.indd 37 20.1.2009 22:14:13
  • 38. PARLIAMO L’ ITALIANO I mi učimo talijanski jezik La lingua vi fa Studiamo insieme dire le parole a cui l`avete abitu- ata... (Jezik vam omo- gućuje da imenu- jete stvari na koje ste navikli...) Hazrat Ali Važnost učenja jezika, kako materinjeg, tako i stranog, vidlji- strani jezik u osnovnim školama uči se pet godina, tijekom čega va je već iz ovog Hazratovog citata koji nas nakratko osvijesti i će se učenici osposobiti za aktivnu upotrebu talijanskog jezika podsjeti da bi bez jezika i pisma život bio itekako težak, a nama, (razina A1 + prema zajedničkom europskom referentnom okviru slijepim sljedbenicima zadivljujuće tehnologije 21. stoljeća, i ne- za jezike), te upoznati s talijanskom kulturom i civilizacijom. U zamisliv! pristupu kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim sadržajima Tijek života učinio je svoje i doveo nas do toga da se čovjek u vodi se računa o usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj i ovom današnjem nenaklonom svijetu mora se boriti svim sred- talijanskoj kulturi, ali i o primjerenosti sadržaja dobi učenika. stvima da pronađe svoje mjesto pod suncem. Iako naši stari nikad Upoznati drugu kulturu znači spoznati i sama sebe, a koji je nisu ni čuli za pojam globalizacije, odavno su oni znali da tutto il ljepši način za to od razigranog i veselog učenja o onome što io- mondo è un paese, odnosno da je cijeli svijet zapravo jedno selo nako čini sastavni dio nas i naših života?? Slažete se? i da će nam jezici biti glavno sredstvo izvojevanja raznih pobje- Pripremila: Ivanica Debak, prof. da u svakodnevnom životu. Možda je jednim dijelom i to razlog velikog broja zainteresiranih učenika za učenje talijanskog jezika koji je od ove školske godine uveden kao izborni predmet u našu Što smo naučili? školu. Drugi je razlog, svakako, stoljetna povezanost Hrvatske 1. Leonardo da Vinci je i Italije na društveno-kulturološkom, umjetničkom, povijesnom, poznati talijanski slikar. gospodarstvenom i političkom planu. Četvrtaši naše škole nisu 2. Najpoznatija talijanska jela su bili ni svjesni da je talijanski jezik već u velikoj mjeri prisutan u pizza i pašta. njihovim životima dok nisu uvidjeli da su mnoge riječi koje oni 3. Glavni grad Italije je Rim koriste, a posebno one koje koriste njihove bake i djedovi, tali- 4. Talijanski nogometni klubovi su janskog podrijetla. Uvijek našim razredom odzvanjaju rečenice: Milan, Iuventus i Roma “Tako govori moja baba!” ili “Dida to koristi!”. I istina je, htjeli 5. Talijanski grad na vodi je Venecija. mi to ili ne, talijanski jezik poznajemo neposredno svi mi “judi s 6. Najzabavnije mjesto u Italiji je mora”: Gardaland Dok se prolazi kišnom kalom često se čuje: “Zatvori ponistre i 7. Talijanske marke automobila su škure! I ponistru, i škuru kao i nekolicinu drugih riječi ( rekupe- Fiat, Ferrari i Masserati. rati se, cima, šoldi ...) većina naših četvrtaša je prepoznala već na Marko Krišto i Zvonimir Džepina, 4.c našem uvodnom satu i otada ne prestaje njihova zainteresiranost za poznavanje talijanskog leksika koji će, zasigurno, za pet godi- na prijeći onih 700 - ak leksičkih jedinica koje bi trebali aktivno upotrebljavati , i oko 850 leksičkih jedinica koje bi trebali razu- mjeti, a kako je utvrđeno nastavnim planom i programom. Odgoj- ni ciljevi i zadaće u nastavi talijanskog jezika motiviraju učenike za razvijanje tolerancije prema drugomu i drugačijem, a kao što znamo, razvijanje razumijevanja strane kulture pridonosi istodob- no i boljem razumijevanju vlastite kulture. U okviru 10 % nastav- nih sati godišnje pripremaju se i obrađuju izborni sadržaji ovisno o nastavnikovom izboru, ali i zanimanju i interesu učenika, kao npr. prigodne pjesmice i tekstovi, recitacije i brojalice. Sadržaji se proširuju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadr- žaja. Primjerice, izrada pozivnica, postera, čestitaka, prikupljanje slikovnog materijala i izrada panoa. Talijanski jezik, kao drugi 38 KAPLJICE 2009. kapljice 2009 finish.indd 38 20.1.2009 22:14:14
  • 39. STRIP KAPLJICE 2009. 39 kapljice 2009 finish.indd 39 20.1.2009 22:14:16
  • 40. EDNICE Kaštel Štafilić RAZGL Kaštel Novi kapljice 2009 finish.indd 40 20.1.2009 22:14:17

×