Your SlideShare is downloading. ×
  • Like
  • Save

Loading…

Flash Player 9 (or above) is needed to view presentations.
We have detected that you do not have it on your computer. To install it, go here.

×

Now you can save presentations on your phone or tablet

Available for both IPhone and Android

Text the download link to your phone

Standard text messaging rates apply
Published

Školski list …

Školski list
OŠ Ivanovec
Lidrano 2010

Published in Education
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Be the first to comment
No Downloads

Views

Total Views
1,972
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
0

Actions

Shares
Downloads
0
Comments
0
Likes
3

Embeds 0

No embeds

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
    No notes for slide

Transcript

  • 1. List Osnovne škole Ivanovec • 25. siječnja 2010. • broj 12. oja 4 Tema br Inter vju 10 Dječji forum 22 Obalne lastavic e 26
  • 2. List Osnovne škole Ivanovec Adresa: OŠ Ivanovec Bana Jelačića bb 40 000 Čakovec Os-ivanovec@ck.htnet.hr Tel/fax: 040/337 – 221 Radost na sportskim terenima Za izdavača: Ksenija Korent, v.d. ravnateljica Sadržaj Glavna urednica: Tema broja: Pozoj pod gradom spi................................................ str. 4 Tanja Radiković, dipl.bibl. Naši uspjesi ................................................................................................. str. 8 Intervju: Čovjek iza sebe ostavlja trag ...................................... str. 10 Lektorica: Školske vijesti ......................................................................................... str. 12 Nataša Kralj, prof. Likovno-literarni podlistak ............................................................ str. 16 Uredništvo: Osvrt: Iz novinarske u filmsku priču ......................................... str. 20 Mala novinarska grupa “Tigrići” Komentar bez komentara ................................................................ str. 21 Ana Baša, 7.b Učimo o dječjim pravima i obvezama....................................... str. 22 Antonija Jančec, 7.b Intervju: Djeca su meni odlična škvadra ................................. str. 24 Lucija Taradi, 7.a Anamarija Dolenčić, 8.a Gdje su naše obalne lastavice?....................................................... str. 26 Iva Tkalčec, 7.a Zašto ne prihvaćate emo klince? ................................................. str. 28 Nikol Novak, 6.r Engleski kutak ....................................................................................... str. 29 Dora Lolić, 7.a Glazbeni kutak....................................................................................... str. 30 Lucija Šimunić, 8.a Božićni sajam dobrote u našoj školi........................................... str. 32 Marija Fučec, 6.r Grafička oprema: Boris Topolnjak Fotografije: Vera Fučko - Trstoglavec Radovan Petković Benjamin Hamer, 7.a Arhiva škole Tisak: LETIS d.o.o. Pretetinec Naslovnica: Milivoj Kuhar: Fotoradionica U društvu se lakše uči 2 | List Osnovne škole Ivanovec • br. 12
  • 3. Dobrodošli! Stručak ivančica ponovo cvate Drage čitateljice i čitatelji! Prikupivši sve zanimljive i korisne informacije, po- datke i fotografije stvorili smo još jednu Ivančicu. Ova školska godina donijela nam je neke novine na koje smo se lakše ili teže naviknuli. O svemu tome piše naš list. Prošle smo godine bili počašćeni sudjelovanjem na Državnoj smotri Lidrano. Nadamo se da ćemo i ove godine ostati na istoj razini i kvaliteti. Prvenstveno kako ne bismo razočarali Vas, naše čitatelje. Ove godine u školskom listu osobitu smo pažnju posvetili fotografijama. Naši su učenici reporteri od vrsnog profesionalca i stručnjaka, grafičkog dizajnera i fotoreportera, Milivoja Kuhara, saznali sve o novi- narskoj fotografiji. Uz to, velik je broj učenika učla- njen u Foto – kino klub Ivanovec, rasadniku ideja o fotografiji. Naše članke i reportaže prate kvalitetne fotografije i one su važan element grafičkog obliko- vanja lista. Potpuno smo suglasni s našim gostom koji kaže da jedna slika govori više od tisuću riječi. Zato je i naša naslovnica u istom duhu. Ona pokazuje odu- ševljenje naših malih i velikih novinara fotografijom i fotoaparatom. Fotoreporteri su spremni “uhvatiti” vijest Tema broja je međimurski pozoj. Otkada smo čuli tu staru legendu, postala je naša inspiracija. Stoga smo je istražili. Intervjuirali smo našeg bivšeg ravnatelja, gospodina Đuru Horvata i poznatu glumicu varaždin- skog HNK, Barbaru Rocco. Donosimo pregled natje- canja i naše uspjehe, a bez školskih vijesti Ivančica ne bi bila Ivančica. U glazbenom kutku pišemo o velikim koncertima koji su obilježili 2009. godinu. Donosimo reportažu o našem Dječjem forumu, “emo” klincima, lastavicama, novom dokumentarcu naše filmske druži- ne. Svojim komentarima o raznim temama izvjestit će nas naši sedmaši. Likovni i literarni uradci naših učeni- ka također su nezaobilazan dio lista. Ovim putem za- hvaljujemo svim učenicima i učiteljima koji su pomogli da Ivančica još jednom procvjeta. Nadamo se da će svatko pronaći za sebe ponešto za- nimljivo i da ćete ovu Ivančicu listati sa oduševljenjem! U školskom dvorištu uvijek je veselo Vaša urednica Ana Baša, 7.b List Osnovne škole Ivanovec • br. 12 |3
  • 4. Legenda o pozoju - legenda je o međimurskom zmaju. TEMA BROJA Jeste li znali da... Pozoj pod gradom spi nom gradskom trgu. Neki kažu da je i obrnuto. Pozoja može oslobo- diti jedino Dijak Grabancijaš. On je čarobnjak koji putuje svijetom i susreće mnoge narode čiju do- brodošlicu ispituje raznim zamol- bama i zahtjevima. Kad se vrati u grad, svojim moćnim začaranim štapom tresne nekoliko puta u ze- mlju. Udarci probude pozoja te oni obojica odlete nad krajeve gdje žive ljudi koji mu nisu željeli pomo- ći na putovanjima. On se tada na strahovit način osvećuje ljudima. Pozoj uznemiruje snage prirode svojim letom pa dolazi do potresa ili prirodnih nepogoda, on izaziva vjetrove, erupcije vulkana, meća- ve. Pozojeva snaga dokazala se na djelu i u novije vrijeme. Kod reno- viranja centra grada prije pet godi- na bageri i teški strojevi zbunili su pozoja, on se probudio misleći da Prema legendi pozojev rep je ispod utvrde Zrinskih... ga je dozvao Grabancijaš i izazvao oluju koja je poharala središnji dio Kao što je dobro poznato, Me- području. Odlučili smo istražiti sve Međimurja. Uništeni su usjevi, vje- đimurje je kraj između dviju rije- te izvore i saznati ponešto o “PO- tar je čupao stabla, rušio krovove i ka, pa obiluje vodom – potocima, ZOJU“ ili međimurskom zmaju, nanio mnogo štete. Je li moguće da jezerima, rijekama, barama. Takva još više zbog toga što se još uvijek pozoj još uvijek čuči ispod Čakovca je kulisa oduvijek golicala ljudsku često može čuti od starijih ljudi: i čeka da ga se probudi?... maštu te budila strah i pozornost „Zločest si kak pozoj!“ ili “Fleten među ljudima koji nisu znali i nisu si kak pozoj!“. Zato je naš zadatak Štrigovski pozoj se usudili istraživati što se nalazi bio saznati – ima li u Međimurju Kaže se da je pozojeva glava ispod površine mistične, blještave, pozoja? na uzvisini ispod crkve svetog Je- nedodirljive Mure ili Drave. Upra- ronima, a rep u nizini, kod crkve vo zato postoje brojne legende o Pozoj ispod Čakovca svete Marije Magdalene. Opasno zmajevima na koje smo naišli iz Za Čakovec se vezuje legenda o je uznemiriti i Štrigovskog pozoja. raznih izvora: knjiga, weba, iz pri- zelenom pozoju koji je toliko velik U Štrigovi se pripovijeda da čanja naših baka i djedova. Razgo- da mu se rep nalazi ispod utvrde mladi pozoj mlati repom svakog varali smo s ljudima koji su duže Zrinskih u perivoju, a glava ispod proljeća, kad naiđu velike vode u vrijeme istraživali pozoje na širem tornja crkve svetog Nikole na glav- nizinu. Ovdje se ne spominju, ba- 4 | List Osnovne škole Ivanovec • br. 12
  • 5. Za vode rijeka Mure, Drave trati svojim. Veles se uvijek smje- TEMA BROJA i Trnave vezuje se niz legendi o štao u dolinu, uz rijeku ili neku čudnim bićima i vodenjacima. Ta drugu vodu ili u pećinu. Njegova su vjerovanja još i danas poznata je suprotnost Perun – vrhovni bog u Oporovcu i dijelu Preloga, te koji predstavlja svjetlost, plodni u mjestima uz Muru. Tako se na dio godine. On je bog ratnika i primjer vjeruje da ribiči ne smiju vladajuće klase. Perun je uvijek bio loviti ribu u podne jer bi mogli na brdu ili planini. O toj raspodjeli uloviti šarana bez repa, u stvari bogova još danas svjedoče imena malog zmaja. Riječ je o vrlo sta- nekih mjesta, brda, polja ili zaseo- rom vjerovanju. Smatralo se da ka u cijeloj Hrvatskoj. starohrvatski bog Perun jaše na U slavenskoj mitologiji sve je šarkanju - zmaju koji je nastao od vezano uz godišnja doba, kreta- šarana bez repa. Slična vjerovanja nje planeta i sunčeve mijene. Zato česta su i danas na dalekom Isto- postoji mit o vječnoj borbi Peruna ku, što možda ukazuje na zajed- i Velesa. Perun svake godine mu- ničku starinu. njom udara po mjestu gdje živi U Donjem Vidovcu je do po- Veles ili pozoj. Na taj način oslo- četka dvadesetog stoljeća preko bađa sve vode koje je zarobio Ve- A glava mu je ispod tornja crkve sv. Nikole 90% mještana vjerovalo da pozoj les i donosi plodnost cjelokupnoj živi u Čičanjskoj jami kod Do- prirodi koja se budi. Taj trenutak rem ne u zadnje vrijeme, zmajske označava prelazak zime u prolje- njeg Vidovca, ali su se spominjale otimačine ovaca kojih je nekad će. Ubojstvo Velesa po drugom i ostale tri močvare sasvim blizu bilo mnogo. Možda zato što ova- tumačenju označava ispravlja- mjesta. Pozoja može oslobodi- ca više nema, pa je zmaj vjerojat- nje svih nepravdi i uspostavljanje ti samo Dijak Grabancijaš koji no prešao na riblju ili ptičju dije- reda. Zaključujemo da se dio tog tu. No, kada vode narastu, ptice je završio dvanaest škola, ali ne i običaja zadržao i danas spaljiva- promijene staništa, ribe se uzne- trinaestu koja nije postojala, škola njem Fašnika. mire i traže mirna jezera. Rijeka magije. Kaže se da on magijskim nosi trupce i svakakvo smeće koje riječima pozove zmaja iz jame, ometa zmaja u lovu pa je zbog svih zajaše ga i s njim odjaše u Afri- tih razloga možda ljut i gladan. ku. Jama u ovom slučaju zapravo označava močvaru, jezero, rukavac Iz svih dijelova Međimurja rijeke, a ne nekakvu špilju. Naše su nam bake i djedovi Pozoj i slavenska mitologija ispričali brojne legende i svoja sje- ćanja vezana uz zmajeve. U Svetom Za podatke koje smo dobili o Jurju na Bregu postoji legenda o ovom području zahvaljujemo se črnom pozoju kojeg je ubio Sveti gosp. Davoru Dokleji koji je neko- Juraj na bijelom konju. Taj je pri- liko godina radio na međunarod- zor simbol općine i na njezinom je nom projektu “Mit kao sudbina”. grbu. Stari naziv Svetog Jurja glasio U slavenskoj mitologiji lik je Sveti Juraj nad ili med Vodami. pozoja ili zmaja veže se uz boga Taj naziv upućuje na visoki položaj Velesa. On predstavlja boga za- mjesta i crkve s kojeg puca pogled štitnika stoke, stočara i poljopri- na cijelo Međimurje i dravsko- vrednika, ali i neplodan, hladni i Umjetnički prikaz borbe Peruna i mursku nizinu. Sigurno je da ova mračni dio godine. Nakon dolaska Velesa (pozoja) legenda krije u sebi i pretkršćansko na neko područje, Slaveni su mo- vjerovanje, naime, bijeli konj Sve- rali naći mjesto gdje će smjestiti Pozoja nalazimo i u interpreta- tog Jurja asocira na bijelog konja svoje bogove. Na taj način krajolik ciji svetoga drveta starih Slavena starohrvatskog boga svjetlosti Sva- se povezao s bogovima i ljudi su – hrastu. Hrast je veliko i snažno nimira ili Svevida. tek tada mogli neko područje sma- drvo. U mitologiji njegovo ko- List Osnovne škole Ivanovec • br. 12 |5
  • 6. skom Velesu. U kineskoj astro- TEMA BROJA logiji zmajevi su vjesnici dobre sudbine i nalaze se među dvanaest životinja – vođa koje su došle umi- rućem Budhi kako bi mu ukazale pokornost i poštovanje. U azijskoj državi Burmi postoji legenda o tome kako je nastao prvi rubin. Ona kaže da je prije 2000 godina u Burmi živio zmaj koji je izlegao tri jaja. Od jednoga jajeta postao U Kini zmajevi su vjesnici dobre sudbine je kineski car, od drugoga vladar rijenje predstavlja svijet mrtvih, potječu od dinosaura. Zmajevi su neke druge zemlje a od trećega je stablo svijet živih, a grane svijet vječiti motiv kineske umjetnosti, nastao rubin. bogova. Na drvetu živi kuna koja kao ostatak vremena kada su bili U prastarim mitovima svije- hoda gore – dolje po stablu i pre- personifikacija carske moći, iako ta često se spominje i čudovište nosi poruke iz jednog u drugi svi- se zmajevi susreću i kod Koreja- wyvern koje se opisuje kao opasna jet. A među njegovim korijenjem naca i Japanaca. Razlika kineskih, leteća zmija sa orlovskim kandža- živi Veles ili pozoj. korejskih i japanskih zmajeva je ma. Njena zloslutna pojavljivanja u broju prstiju: kineski imaju pet, najčešće su pratili krvavi ratovi, Zmajevi kroz mitove i legende siromaštvo i kuga. korejski četiri, a japanski samo tri. stranih naroda Babilonci su smatrali da je zmaj Najstariji zmajevi potječu iz U kineskoj mitologiji, gdje ih bog pa su se njemu molili. Da bi Kine i povezani su s fosilima dino- ima napretek, zmajevi su rijetko Babiloncima dokazao da zmaj saura! Još prije nekoliko tisućljeća zla čudovišta iako izgledaju za- nije bog, hebrejski prorok Daniel tamošnji su seljaci na mnogim strašujuće. Stari su Kinezi vjero- pobijedio je zmaja u borbi i ubio mjestima, a posebice u Mongo- vali da zmajevi imaju ogromnu ga. Time im je dokazao da je zmaj liji, pronalazili ogromne kosti. moć, te upravljaju vjetrom i kišom. smrtno biće, a ne bog. Nisu mogli niti zamisliti kakva bi Iako oko sebe rigaju vatru, oni su U Velikoj Britaniji sačuvale su to životinja bila. Kosti su nazvali prijatelji bogova i obično lete ne- se mnoge legende o zmajevima. “leong”, što je na mandarinskom bom kako bi skupljali blagotvorne Jedna od njih govori o borbi Cr- kineskom ime zmaja. Ono što oblake i suhoj zemlji darivali kišu. venog i Bijelog zmaja koji su na seljaci nisu znali, jest da te kosti U tom dijelu slični su staroslaven- kraju zaskočeni na spavanju i spa- ljeni u jednom velškom samostanu. Školski športski klub “Zmaj” Od tog dana Crveni je zmaj postao Imenom ZMAJ ponosi se i svi rade zajedno – baš kao i simbolom rata i još se uvijek može naš školski športski klub. Pret- zmaj s više glava! Logotip klu- vidjeti na velškim zastavama. En- postavlja se da su ime izabra- ba izradio je prvi učitelj likovne glezi su uistinu vjerovali u posto- li učenici jer zmaj predstavlja kulture u našoj školi, gosp. Ro- janje zmajeva. Oni često spominju neobično, snažno, opasno biće bert Wrana. svetog Juraja sveca zaštitnika En- kakvi su i naši učenici na šport- gleske koji je spasio princezu od skim terenima. Oni daju sve od zmaja ubivši ga kopljem. sebe i tjeraju strah u kosti svo- Heraldika jim protivnicima na terenu. O tome svjedoče brojna prizna- Heraldika ili grboslovlje je nja i pehari u holu škole. Dva pomoćna povijesna znanost koja puta državni prvaci bez sport- proučava postanak i razvoj grbo- ske dvorane, možda uz pomoć va, te načela njihova sastavljanja i zelenog zmaja. Ne rigaju vatru, umjetničkog oblikovanja. ali svakako izgaraju za svoj tim Logotip našeg Školskog športskog kluba Proučavajući grbove općina u našoj županiji pronašli smo samo 6 | List Osnovne škole Ivanovec • br. 12
  • 7. TEMA BROJA Živući zmaj u svom prirodnom okruženju jedan grb na kojem se nalazi zmaj. Komodski varan – živući zmaj bave mitologijom smatraju mogu- To je grb već spomenute općine Naše istraživanje dovelo nas je ćim da porijeklo srednjovjekovnih Sveti Juraj na Bregu. Poznavajući do spoznaje da na Zemlji još žive priča o zmajevima može biti s oto- biblijsku priču o svetom Jurju koji bića iz legendi – pronašli smo živo- ka Komodo. Smatraju da su još u je ubio zmaja, ta je veza sasvim ra- davna vremena kineski mornari sa ga zmaja! Komodski varan ili zmaj, zumljiva. Istražujući grbove osta- svojih krstarenja vodama današnje kako ga mnogi nazivaju, najveći je lih županija, općina i gradova u Indonezije donijeli priče o komod- živući zmaj na Zemlji. Može na- Republici Hrvatskoj, naišli smo na skim varanima do arapskih trgo- brojne grbove na kojima je zmaj u rasti i do 3 metra te težiti do 150 vaca i usmenom predajom te su se istom kontekstu, kao žrtva koplja kilograma. Danas živi oko 6000 priče širile svijetom. svetog Jurja ili svetog Mihovila, tj. komodskih varana koji nastanju- Komodski varani su iz porodi- Arhanđela Mihaela. Oni se prika- ju indonezijske otoke, uključujući ce gmazova, red ljuskaša. Porodi- zuju vrlo slično, sv. Juraj najčešće otok Komodo po kojem su dobili ca ima 53 vrste koje žive u Africi, na konju, a sv. Mihael bez konja ime. Radi zaštite živućih zmajeva Aziji i Australiji. Zabilježeno je da kako kopljem probadaju zmaja 1980. godine osnovan je Nacio- su u Indoneziji ubili čovjeka i to pod svojim nogama i to je simbo- nalni park Komodo. Zbog njihove u Nacionalnom parku Komodo. lički prikaz pobjede nad sotonom veličine i zastrašujućeg izgleda En- To je jedino mjesto gdje varani još ili zlom. To su općine ili gradovi glezi su im dali naziv „dragon“ što žive na slobodi. Napali su ga dok kojima su ti sveci zaštitnici, a neki znači zmaj. Neki stručnjaci koji se je brao voće. Isto tako mogu uda- od njih nose i njihovo ime. To su rom repa usmrtiti jelena i pojesti u Krapinsko – zagorskoj županiji cijelu kozu s lubanjom i rogovima. općina Đurmanec, u Ličko – senj- Prije nekoliko godina u Nacio- skoj županiji grad Senj, u Osječko nalnom parku pronađeni su samo – baranjskoj županiji grad Donji fotoaparat i naočale jednog turista Miholjac, u Splitsko – dalmatin- pa se također smatra da ta nezgo- skoj županiji općina Sućuraj, u da ima veze s varanima. Stoga se, Zadarskoj grad Pag, u Šibensko – zbog zaštite, turisti mogu kretati kninskoj grad Šibenik, te u nama samo uz pratnju čuvara. najbližoj i zmajevima najbogatijoj Varaždinskoj županiji općina Sra- Dok naš pozoj pod gradom spi, činec, općina Sveti Đurđ, te grad slobodno prošetajte gradom. Varaždinske Toplice. Ana Baša, 7.b List Osnovne škole Ivanovec • br. 12 |7
  • 8. Ponosimo se svim našim učenicima i njihovim voditeljima koji NATJECANJA I SMOTRE diljem Lijepe naše pronose dobar glas o našoj školi Naši uspjesi Tehničari naše škole ponovo uspješni U Koprivnici održana 47. revija hrvatskog filmskog i videostvaralaštva djece Sudjelovali na dva Prikazana dva igrana filma državna natjecanja naše škole Filmska družina naše škole i učenici polazni- ci FKK Ivanovec ove školske godine bacili su se na snimanje igranih filmova. Nakon uspješnih dokumentaraca odlučili su se na zahtjevniji, Nagrađeni rad Darija Mesarića na državnoj smotri Na 51. državnom osmaš, sudjelovao je na natjecanju mladih teh- Državnom natjecanju iz ničara koje se održalo robotike, a s ekipom koju u svibnju u Puli, Dario su sačinjavali još i Josip Mesarić, učenik 8. a ra- Kranjčec i Nino Patafta zreda, dobio je prizna- na Robokupu – držav- nje za uspješan plasman nom natjecanju u roboti- među prvih 6 učenika ci gdje su bili su peti. Ro- u državi. Sudjelovao je i bokup je natjecanje koje na radionici elektronike. se održalo u OŠ Dobriše Na smotri učeničkih ra- Cesarića u Zagrebu. Su- dova bio je izložen rad djelovale su 23 ekipe iz 8 Nikole Kamenića, bivšeg županija pa je uspjeh na- Naša filmska ekipa na Reviji učenika naše škole. Luka ših tehničara vrlo dobar Patafta, također naš bivši plasman. (TR) igrani film, jer zahtijeva više rada i znanja. Tako je najprije raspisana audicija za prvi igrani film PAUNAŠ prema motivima priče Tita Bilopav- lovića kojim je škola sudjelovala najprije na Li- dranu. Nakon toga bivši osmaši naše škole od- lučili su snimiti ljubavnu intrigu simpatičnog naziva ‘OŠ SE KLADIT. Oba filma prikazana su na ovogodišnjoj reviji u Koprivnici na kojoj je u 8 revijskih projekcija prikazano oko osam- desetak filmova. (NK) Predstavnici škole na Robokupu 8 | List Osnovne škole Ivanovec • br. 12
  • 9. U Zagreb krenuli naši NATJECANJA I SMOTRE U Puli održan državni Lidrano mali Kičmanovići Krajem mjeseca ožujka u našoj je školi odi- velikog srca, gospodin sta bilo veselo. Na tradicionalni Državni susret Nagrada našoj Hani Lidrano, koji se održavao u Puli, iz naše je škole Najveći i najpozna- Stjepan Laljak koji sva- bio pozvan školski list IVANČICA i radijska tiji književni susret u ke godine organizira i emisija PALČEK. Veliki uspjeh za našu školu, Lijepoj našoj jesu Dani dočekuje sve male i ve- učenike i njihove mentore. Školski list predstav- Ante Kovačića. Tako se i like Kičmanoviće. Ove ove godine na 23. susret nas je godine posebno Ivice Kičmanovića upu- razveselila glavna i du- tila i naše ekipa jer smo gogodišnja gošća, uvijek imali razloga za veselje. nasmijanog i vedrog li- U kategoriji novinar- ca, književnica Željka skog rada s novinarske Horvat-Vukelja s kojom U sklopu Lidrana posjetili smo pulski Akvarij ljala je učenica 8. razreda Iva Barlović sa svojom mentoricom Tanjom Radiković, a radijsku emi- siju učenici Iva Tkalčec (6.r.) i Deni Hanžeković (8.r.) sa svojim mentorima Natašom Kralj i Ra- dovanom Petkovićem. Iako nas je u Puli pratilo više kiše nego sunca, vremena za sklapanje novih prijateljstva bilo je dosta, kao i za druženje na okruglim stolovima sa članovima povjerenstva. I tako se svake godine ispomiješaju recitali i dra- me, pjesmice i priče, filmovi i reportaže, listovi i vijesti, veliki i oni malo manji, ali svi jedinstveni i neponovljivi u svojoj izvornosti, jednostavnosti, naraciji i originalnosti. Sretna je zemlja koja oku- plja mlade, jer oni govore u ime svojim vršnjaka, svojih roditelja, svojih učitelja, a takvoj djeci ipak treba vjerovati i odati poštovanje. (NK) Predstavnici naše škole na Markovu trgu ispred Vijećnice radionice s književni- je održana održana no- Mladi inovatori com Silvijom Šesto na- vinarska radionica. Od Školski list i fotogra- primili poziv za smotru građen je rad učenice najjužnijeg grada Du- fije sudjelovali su među radova INOVA – MLA- Hane Varga, a pohva- brovnika do najsjeverni- najuspješnijim inovato- DI na Fakultetu strojar- ljen novinarski rad Dore je Štrigove, mali Kičma- rima s područja Međi- stva i brodogradnje u Za- Lolić. U prepunoj staro- novići dolaze iz susjedne murja, gdje smo pohva- grebu kao gosti izlagači. gradskoj vijećnici grada Bosne i Hercegovine te ljeni za naše kreativne Dobili smo svoje mjesto Zagreba, 6. lipnja 2009. Vojvodine. Tako ovi su- inovacije. Pohvaljena je gdje smo izložili radove godine okupio se impo- sreti prerastaju u među- naša svestranost u školi i prezentirali ih komisiji. zantan broj učenika, nji- narodni susret jer pomi- i dobili smo savjet neka Ivančica je tamo osvojila hovih mentora, glumaca ču granice prijateljstva i ustrajemo u tome, te smo srebrnu medalju za uspje- i književnika, a sve njih druženja izvan granica primili diplome za sudje- šan nastup na izložbi. povezuje veliki čovjek- Lijepe naše... (NK) lovanje. Nakon toga smo Iva Barlović, 8.b List Osnovne škole Ivanovec • br. 12 |9
  • 10. Razgovor s povodom: Đuro Horvat, prvi ravnatelj naše škole, INTERVJU nakon 43 godine radnog staža odlazi u mirovinu Čovjek iza sebe ostavlja trag Imati iza sebe radni vijek od 15695 dana, zaista nije malo. Na svom putu, prvi ravnatelj naše škole, živio je i disao najprije za Područnu školu Ivanovec, a zatim za Osnovnu školu Ivanovec. Posljednjih desetak godina i kao njezin ravnatelj. Vo- ljeli smo pričati i smijati se s njime. Što ste željeli postati kao dijete? Jesu li učitelji bili strogi? Dosta vremena provodio sam u Sjećam se svoje učiteljice. Bila je okruženju crkve, tada smo imali fratre stroga. Na satu se nije moglo ništa pi- u kući i u ono vrijeme bio sam mini- tati ni reći. Nije bili današnje demo- strant. Želio sam postati velečasni, ali kracije, učiteljica se poštivala. Kad je sam od toga brzo odustao. ušla u razred, svi smo se digli, pozdra- vili je i sjeli. Sve je bilo na svome mje- Koje su Vam bile najdraže igre u dje- stu. Kad je nastava završila, isto tako. tinjstvu? Pasli smo krave, imali veliku šibu i Na koji se način pozdravljalo u školi? Od mladosti se bavi glazbom kamen, igra se zvala “svinkanje”. Bile Zdravo - za domovinu s Titom – su to zanimljive igre na tratama. Jedan naprijed – pozdrav – zdravo. Tek kad završio i glazbenu školu, bavio se kamenčić morao se otkotrljati u rupicu je sjela učiteljica, sjeli smo i svi mi. glazbom i sportom. pa je “svinkanje” preteća današnjeg pola. Bila je tišina, red i mir. Tko su bili Vaši životni uzori? Bilo je jako zanimljivo, u toj smo igri morali skinuti košulje i staviti ih na živi- Kojim ste se sportom bavili kao klinac? Divio sam se profesoru Skoku, pro- cu pa su došle krave i prožvakale ih. Kad Nogometom. Samo nogomet, no- fesoru hrvatskog jezika, koji mi je pre- smo došli doma, možete zamisliti što nas gomet i nogomet. davao na Pedagoškom fakultetu. Prije je dočekalo. Dobili smo šibom po guzi. svega zbog jednostavnosti, a najviše Koji je Vaš životni moto? zbog širine znanja. Bilo mi je nevjero- Sjećate li se prvih dana kada ste kre- Treba puno raditi, da biste posti- jatno koliko taj čovjek zna bez papira, nuli u školu? gli neku vrijednost. Ima jedna izreka dok su neki čitali iz hrpe bilježaka na U školu smo tada nosili pločicu, ka- koju uvijek znam reći, čovjek iza sebe predavanjima. Na sportskom planu sam menčić i spužvicu. Pišući matematičku ostavlja trag. Moj trag je jako duga- imao neke uzore, npr. golman Beara, zadaću račun je bio po čitavoj školskoj čak s obzirom na moje godine. Na Vukas, a u glazbi sam bio oduševljen in- pločici. Kada smo vani ujutro igrali no- tom tragu ostaju i dobra i manje do- strumentalistima na trubi koju posebno gomet, a bila je rosa, cijeli račun znao bra djela koja sam učinio. volim čuti još i danas: Louis Armstrong, se izbrisati pa smo zato dobili packe. imao sam puno njegovih ploča. Ti prvi dani su bili najgori. Učiteljica Koji je bio prvi posao koji ste radili? je kod peći plela i recitirala gradivo, a Bio sam radnik i kopao sam te- Što nosi truba? mi smo pisali. Škola se poštovala. Prve melje za zgrade u Mariboru. Nakon Truba govori, ona priča priču, jabuke, kruške, trešnje, sve se to s lju- osnovne škole pohađao sam gimna- Armstrong je na trubi s pet nota na- bavlju donosilo u školu učiteljici. ziju, zatim upisao Učiteljski fakultet pravio pedeset. Kad truba svira, jedno- i usput se bavio glazbom, svirao na stavno moraš stati i osjetiti melodiju. Koje su pedagoške mjere bile neka- svadbama. Na neko vrijeme sam pre- da u školama? stao studirati i zaposlio se u Sloveni- A u mladosti? Šiba i vruća packa na prste. Tako ji, no nakon kratkog vremena uvidio Bio sam muzičar, a muzičari ili su se djeca nekada odgajala. A kada sam ipak da bi bilo dobro završiti sportaši su uvijek prvi, kolovođe. U dođeš kući, roditelji su ponovili ka- fakultet pa sam se ponovo upisao na društvu je vrijedila izreka „Bežite znu još jednom zbog toga što se desi- Učiteljski fakultet za hrvatski jezik stranjski dečki iz sela van“. Bilo je to lo u školi jer je to bila sramota za njih. i glazbenu kulturu.Nakon toga sam doba dok se malo slobodnije živjelo, 10 | List Osnovne škole Ivanovec • br. 12
  • 11. djevojke su smjele izlaziti pa se hodalo “Seljaka nisi ostavio, Kako provodite umirovljeničke dane? INTERVJU na seoske zabave, bilo je zanimljivije. To se još ne zove mirovina, to je Zašto se uvijek osjećalo da je Po- a gospodina nisi dostigao” tek privikavanje na mirovinu, ali do- bro mi je jer nema više onog užur- dručna škola Ivanovec “privjesak” Promijenio se cjelokupni način banog tempa života i ne moram biti Druge osnovne škole? života, društvo općenito, došlo je do ovisan o vremenu. Svi me pitaju što Puno je naše djece u Čakovcu bilo otuđenja, nitko više nema vremena radim, a radim puno. Moram priznati u raznim izvannastavnim aktivno- za obitelj, mijenja se mišljenje ljudi i da uopće nemam vremena. U KUD stima gdje su se isticali kvalitetom. mogućnosti. Teško je zadržati način –u Katruže pišem tekstove, vodim Hendikep se osjećao jer se naša škola života u okviru jedne zgrade da to bude kao u obitelji, iako bi to bilo do- zbor i dramsku sekciju, a kod kuće nalazila u selu, a Druga osnovna je uvijek ima posla. Brinem o vrtu i po- više pripadala gradskoj sredini. Uvi- bro – živjeti u školi kao jedna obitelj. vrtnjaku. Rekli su da ne smijem biti jek se govorilo da su naša djeca manje Što Vas je inspiriralo i veselilo, da- u mirovini, nego u penziji jer umi- vrijedna od njihove, da nose stariju valo Vam vjetar u leđa? rovljenici ništa ne rade, samo miruju. i nemodernu obući i odjeću. Najviše Petkom volim pogledati westerne. Svaki mali uspjeh mojih učenika, zbog toga. A radilo se jednako kao i u kad sam svoje učenike vodio na neke gradu. Čak još više i bolje. Tu vrijedi Kakva je današnja mladež? smotre. I mali uspjeh bio mi je dovo- ona stara izreka “Seljaka nisi ostavio, Danas su mladi dosta povodljivi, ljan da se veselim jer sam ipak bio dio a gospodina nisi dostigao.” bitno im je kako je drugdje ili što drugi te škole, te velike obitelji. Uvijek sam Kako ste se osjećali kada ste dobili govorio: idemo još dalje, još bolje. imaju. Treba imati svoj stav, svoju osob- zeleno svjetlo za izgradnju škole? nost i svoj način razmišljanja. To je uni- Jesu li Vas djeca katkada ugodno kat kojeg svaki za sebe kreira. Iskustva Bio sam jako sretan i već sam iznenadila? drugih treba koristiti. Svaki čovjek ima predvidio kako će izgledati i gdje će se sreću, ako nije zaspao u važnom tre- Da, nekada davno moji tamburaši nalaziti koja učionica. Svaki dan sam nutku. I ja sam ponekad zaspao pa ima iz Orehovice. Naučili su sami u dva odlazio na gradilište vidjeti kako na- puno stvari koje bih promijenio, iako je mjeseca svirati neku pjesmu i išli po preduju radovi, svaku ciglu smo pred- selu zaraditi novac. Bio sam iznena- sada prekasno. Moj životni put se do- vidjeli, svaku utičnicu. Moje kolege i đen kakvu su volju imali. gađao, malo je toga bilo planirano. ja bili smo jako ponosni i s oduševlje- njem smo razgovarali o tome kako će Nedostaje li Vam škola i galama na Kako Vam izgleda brojka od 43 godi- sva djeca iz Ivanovca i Štefanca imati hodnicima? ne radnog staža? svoju novu školu, svoj drugi dom. Za- Naravno da mi nedostaje, osobito Kad sam dobio rješenje iz Miro- jedno smo surađivali u novom projek- svi moji kolege zaposlenici, svi moji vinskog na kojem piše 43 pune godine tu koji je obilježio naše živote, bilo je staža, pomislio sam: Kad je to prošlo? entuzijazma, topline i suradnje. “Čovjek se navikne Slike jure, počeo sam tamo, radio ovdje, razmišljam kako je gdje bilo. Nisam ni Biste li u ono vrijeme prihvatili neki bolje plaćeni posao? na tišinu” svjestan da je to tako dugo razdoblje. Sjećam se puno važnih detalja kao da Ne. Definitivno ne. Cijeli sam se ži- su se desili danas. Dosta toga sam za- vot borio za OŠ Ivanovec i da samo tako boravio, ali ono što me interesiralo i što odustanem od svoga sna, jednostavno mi je bilo važno, toga se sjećam. nisam takav čovjek. Ne bih ni za ka- kve novce ostavio svoje kolege na poslu, Koje Vam je razdoblje bilo najsretni- našu prošlost, sadašnjost, ali i budućnost. je u životu? Kako ste se snašli na mjestu ravna- Najljepše je bilo doba kad sam se telja škole? bavio nogometom i bio trener, kad smo postigli velike rezultate. Inače su Dugo vremena sam proveo kao najljepša razdoblja kad vam se rode rukovoditelj područne škole i stekao djeca, kad se kćeri udaju, pa se rode veliko iskustvo, no od prvog dana unuci, ima puno takvih radosnih tre- učili smo ponovo svi zajedno. Od ravnatelja se u ime djelatnika oprostila nutaka. Jučer mi je unuk s terenske na- nova ravnateljica Ksenija Korent Kako tumačite činjenicu da se samo stave donio iznenađenje. Obični divlji u deset godina u jednoj maloj Lovra- učenici ma kakvi god oni bili. Kada kesten oblikovan u srce. To vam je od- kovoj škole desila jedna velika glo- sam kao razrednik dolazio u školu, govor za sve buduće... sretne dane... balizacija. Tko se promijenio, djeca djeca su trčala pred mene. A sada? Razgovarale: ili učitelji? Čovjek se privikne na tišinu. Ana Baša i Antonija Jančec, 7.b List Osnovne škole Ivanovec • br. 12 | 11
  • 12. Školske vijesti SVAKODNEVICA Obilježen Dječji tjedan Svake godine se prvi ke koje su sami ispisali tjedan u listopadu obi- na kartonu nosili su oko lježava kao Međunarod- vrata i tako dali svoj do- ni dječji tjedan, budući je prinos ovoj hvalevrijed- 3. listopada Međunarod- noj akciji. Držeći se za ni dječji dan. ruke, bili su živi primjer I ove godine, kao i prijateljstva i solidarno- nekoliko prethodnih, sti s ostalom djecom. učenici 3. i 4. razreda Želeći u potpunosti naše škole uključili su taj tjedan posvetiti dje- se u obilježavanje Tjed- ci, održali smo i jesenski na djeteta. Velikim kru- kros u kojem su sudjelo- gom prijateljstva i mira vali svi učenici razredne ispred Centra za kulturu nastave Osnovne škole Čakovec pridružili su se djeci ostalih međi- Ivanovec. Na kraju su murskih škola i dječjih oni najuspješniji bili na- vrtića. Moto ovogodiš- građeni i slatkim nagra- njeg Dječjeg tjedna bio dama. je. “Odrasli, slušajte nas, Mala novinarska grupa mi vas trebamo...” Poru- Učenici naše škole u krugu prijateljstva “Tigrići” Povuci – potegni Zoran Primorac u Ivanovcu skih, a i domaćih pri- Susret kazališta za djecu li svoja sjedala u gledalištu znanja i medalja svo- i mlade, popularni ASSI- Centra za kulturu Čako- jom odličnom igrom TEJ, ove se godine od 12. vec i uživali u 35 minuta pokazao je kako jedan do 17. listopada, dvanaesti predstave. Ovom, gotovo as igra stolni tenis. U put održavao u Čakovcu. neverbalnom predstavom, kratkom razgovoru s Srećom, uspjeli smo rezer- redatelj Mario Kovač us- našom novinarskom virati ulaznice za predstavu pješno nam je prikazao ekipom dokazao je da “Povuci – potegni” Dječjeg dobro poznatu priču o ga uspjeh nije promi- kazališta Dubrava. repi i potrebi dobrih me- jenio i da je ostao jed- Svi učenici razredne đuobiteljskih odnosa su- nostavna i simpatična nastave željno su zaposje- radnje i ljubavi. (V F-T) osoba koja je s nama Zahvaljujući osni- rado podijelila neka vanju Stolnoteniskog sjećanja na rane po- kluba “Mladost” Iva- četke igranja, ali i naš- novec, naše mjesto la vremena našaliti se posjetio je naš najbolji i nasmijati nas raznim stolnotenisač Zoran pošalicama. Primorac. Dobitnik Mala novinarska mnogobrojnih europ- grupa “Tigrići” Scena iz predstave 12 | List Osnovne škole Ivanovec • br. 12
  • 13. Moje naj... mjesto za čitanje SVAKODNEVICA Hrvatski U želji da učenike naše glavec. Nakon zbrajanja olimpijski dan škole probudi iz njihove ocjena, dobili smo i po- inertnosti, u njima inicira bjednike ovog prvog foto I ove godine, druge po redu, naša škola se želju za stvaranjem nečeg natječaja u našoj školi. uključila u obilježavanje Hrvatskog olimpijskog maštovitog i drugačijeg, Prvo mjesto je osvojila dana. Bijelim knjižničarka OŠ Ivano- Lucija Taradi 7.a, drugo majicama učenici su isticali važ- nost tog dana, dana mira i prijateljstva. Kratkim za- grijavanjem i različitim štafetnim igrama, iska- zivali su svoj sportski duh i potrebu za natjecanjem. Biti što bolji, ali družiti se bez svađe bio je moto tog dana punog navijanja i smijeha. (V F-T) Posjetio nas Sveti Nikola Dragi svetac kojeg ne- hvalio nam je na srdačnom strpljivo očekujemo već od dočeku, svim Nikolama i prvog dana prosinca, stigao Nikolinama čestitao imen- je i u našu školu. Sa sobom, dan, a zatim produžio dalje, srećom, nije doveo Kram- nekoj drugoj dobroj djeci. Pobjednička fotografija Lucije Taradi pusa jer smo, ha,ha, svi bili Svi smo bili veseli jer zna- jako dobri. Dočekali smo mo da je Sveti Nikola samo vec, Tanja Radiković, po- mjesto Benjamin Hamer ga pjesmom i prigodnim uvod u mjesec pun dariva- krenula je prvi foto natje- 7.a, a treće mjesto Stjepan recitacijama, a on nas je nja, lijepih želja i čestitaka. čaj pod nazivom “Moje Petković iz 2.a razreda. darovao čokoladnim Niko- Mala novinarska grupa naj... mjesto za čitanje”. Prva tri nagrađena lama i lijepim riječima. Za- “Tigrići” Zadatak je bio fotografi- dobili su knjige za lekti- jom prikazati najotkače- ru, razne potrepštine za nije, najneobičnije ili naj- školu, ali i slatke nagra- cool mjesto za čitanje. de, a svi sudionici utješ- Na natječaj su se ne, ali vrijedne nagrade. uključili učenici od 2. do Nadamo se da će i 8. razreda, sveukupno njih ubuduće biti ovakvih 11. Koliko su bili uspješni hvalevrijednih akcija u u ostvarenju zadanog za- kojima učenici mogu datka ocjenjivali su člano- iskazati i neke svoje spo- vi stručnog žirija Željko sobnosti koje nisu vezane Medved, Radovan Pet- samo uz školu i nastavne ković i Vera Fučko-Trsto- predmete. (VF-T) List Osnovne škole Ivanovec • br. 12 | 13
  • 14. Zasladili se Pitagorinim poučkom SVAKODNEVICA Zrno do zrna ... kruh Početkom mjeseca prosinca Dani zahvale za plodove održana je u našoj školi božićna zemlje i ove godine započe- radionica kolača, adventskih vjen- li su nedjeljnom zahvalom u čića, božićnih ukrasa, čestitaka i Župnoj crkvi, a nastavili su se nakita. Posebnu pozornost plije- nila je izrada kolača u obliku Pi- u ponedjeljak, 12. listopada tagorinog poučka. Učenici osmih u holu škole. Kratkim pri- razreda zajedno sa svojom učite- godnim programom učenici ljicom matematike, Vesnom Mar- razredne nastave uveličali su Autori slatkog poučka taj dan, a župnik Danijel Bi- tinjak, najprije su ispekli običnu pitu od prhkog tijesta, koju su dobrote, osobito mlade školske strović blagoslovio je koma- zatim izrezali na 50 kvadratića fotografe koji se napravili zani- diće kruha koje su razrednice te ukrasili čokoladnim mrvicama mljive fotografije za školski list. podijelile učenicima. i preljevom. Tako je dizajniran Cjelokupni se prihod ove akcije, Učenici su u školu donijeli egipatski trokut dimenzija a=3 oko 5ooo kuna, namijenjen za kruh, peciva ili sitne kolačiće cm, b=4 cm, c=5 cm, kako bi se potrebe učenika i škole, kao i za koje su ispekle njihove mame na zanimljiv način dokazalo da djecu Caritasovog dječjeg doma u i bake i u svojim razredima je zbroj kvadrata nad katetama Čakovcu. Mladi matematičari na priredili izložbu krušnih pro- jednak zbroju kvadrata nad hipo- kraju su se zasladili Pitagorinim izvoda. Naravno da su ih sve i tenuzom. Neobična pita u obliku kolačem te dokazali da i matema- isprobali. Pojedini razredi su Pitagorinog poučka privukla je tika ima svoju slatku stranu. ostvarili i suradnju sa člano- mnoštvo znatiželjnika na Sajmu Antonija Jančec, 7.b vima obitelji učenika koji su pekari ili su dragovoljno doš- li u školu pokazati djeci kako “Koliko je sati” zamijesiti kruh. Prošle, 2009. godine, društvo prikupiti novac i djeci slabije ma- Sve u svemu bio je to je- “Naša djeca”, odnosno, kazališna terijalne mogućnosti omogućiti dan bogat i zahvalom ispu- skupina “Trinajstići” doveli su ka- odlazak na more. njen dan. (VFT) zalište u hol naše škole. Inicijativa Članice “Trinajstića” su tete iz nazvana “Idemo na more” koju je Dječjeg centra koje same pišu tekst pokrenula prije nekoliko godina današnja ravnateljica Dječjeg cen- i songove, a predstavu režiraju i po- Putovanje u “Nebesa“ stavljaju zajedničkim snagama. Uži- tra Čakovec Sonja Kuhanec, zaži- Dana 29. rujna peti i še- vjela je po drugi put u našoj školi. vaju u svom radu i rezultatima istog sti razredi u sklopu nastave Nakon predstave „Prava djece“, što se moglo doživjeti i na predstavi. medijske kulture posjetili su ovaj put su nam prikazali pred- Mala novinarska grupa Centar za kulturu. Gledali stavu “Koliko je sati”. Cilj akcije je “Tigrići” su animirani avanturistički film “Nebesa”. Film je život- na priča Carla Fredericksena koji tek sa sedamdeset go- dina ostvaruje svoj životni san – svoju kuću privezuje za tisuće balona i lebdi do div- ljih predjela Južne Amerike. Tek kad je dosegnuo nebesa, shvatio je da nije sam – prati ga slijepi putnik… Marija Fučec, 6.r U predstavi su kao statisti sudjelovali i učenici 14 | List Osnovne škole Ivanovec • br. 12
  • 15. Novinarska radionica sa Željkom Horvat-Vukeljom na NOVINARSKA RADIONICA književnim susretima Dani Ivice Kičmanovića 2009. u Zagrebu Blaga, marljiva i maštovita Činilo se kao da smo je jedva dočekali. A kako i ne bismo? Pa tko ne bi poželio razgovarati s glavnom urednicom Modre laste, predsjednicom Državnog povje- renstva LIDRANO za novinar- ski izraz i doktoricom za dječja pitanja? Njezina se riječ daleko čuje i svi bi ju htjeli čuti, zato brzo uključujemo diktafone pa čarolija može početi. Najprije iz torbe (a to je kazali- šte u torbi) vadi jedan KIT, koji je nabavila prije tri godine, pa gos- podina Metra i gospođicu Metri- cu, svoje vlastite likove. Oni uvijek putuju s njom i čine jednu veliku obitelj. Tako su zajedno proputo- vali Vojvodinu, Suboticu, Bosnu, Njemačku, Švicarsku i gotovo ci- Naša Dora je književnici postavila nekoliko pitanja jelu Hrvatsku. Zelenom Vrhu, a uzori su joj u znaje da je najvažnije od svega biti Najviše nas zanimaju odgovori to vrijeme bila djeca iz svetačkih dobar s učenicima. o njezinom djetinjstvu, o Modroj knjiga. Inspiraciju za pisanje crpi iz lasti, državnom LIDRANU, a ule- Svakom je čovjeku drago ako je svakodnevnog života jer sve može ti i pokoje vantematsko pitanje. imao sretno djetinjstvo, a ona isti- biti inspiracija. Mašta je jedan od Najradije se prisjeća djetinjstva če da je i nakon djetinjstva imala načina da se naprave neke stvari u i igara s drugom djecom, najviše lijepo životno razdoblje. životu. Životni joj je moto latinska skrivača. Bila je živo i tempera- izreka Djela, a ne samo riječi. Pri- Dijete je već bila pa joj je dra- lično je zadovoljna svojim knjiga- mentno dijete, pa se nekada s pri- že raditi s djecom. Najviše joj se ma, iako se nađe i neka sitnica ko- jateljima znala i posvađati. Voljela sviđaju direktni kontakti s djecom jom se razočara. Kada piše, obično se više družiti s djevojčicama nego i vrijeme koje poklanjamo jedni zna završetak priče, vodeći računa o dječacima. Priznaje da se kao di- drugima. tome da kraj ne bude tako običan. jete bojala naučiti plivati, voziti bicikl i bojala se mraka. Kao važ- Sebe opisuje u tri riječi kao Ustaje u pola šest, doručkuje, ne osobe ističe oca , majku, časnu blagu, marljivu i maštovitu. Nema odlazi na posao, ode kod bake, sestru Gertrudu i učiteljicu Mari- neispunjenih želja i ponosi se svo- navečer se vraća kući. Najdraže nu. Sjeća se svoje učiteljice koja je jom upornošću i strpljivošću. Dje- stranice Modre laste su joj eni- bila lijepa i znala je pjevati, na što ca je najviše pamte po pričama i gmatika, putopisi i priče. Glavna su učenici bili posebno ponosni i veselim susretima. Kada je radila urednica je 10 godina, a u uredniš- time su se hvalili. Jedna od njezi- u školi, znala je precijeniti svoje tvu radi već 23 godine... nih najdražih knjiga je Uzbuna na učenike, puno ih je driblala. Pri- Napisala: Dora Lolić, 7.a. List Osnovne škole Ivanovec • br. 12 | 15
  • 16. NAŠI POKUŠAJI Kad u ruke uzmu olovke i boje djeca stvaraju Čudesni svijet mašte EUFORIJA BOŽIĆNE KUPOVINE Božić – blagdan svima poznat po rođenju Isusa Krista. Doživljavamo li ga mi i u svom srcu tako? Ili još bolje, pokazuju li i naša djela da se bliži Božić!? Da, jednim dijelom. Moja mama peče kolače više nego obično, a tata vani uređuje božićno drvce netom kupljeno. Baka u to vrijeme priča kakav je bio Božić u doba kad je ona bila mala. No, u zadnje vrijeme Božić je postao trka za ku- povinom poklona. Kupuje se mami, tati, ženi, djeci, dečku, curi, prijateljima, susjedu… Moram priznati da i ja volim kupovati i na taj način usrećiti nekoga. Recesija… ma svi ćemo se naći par dana prije Boži- ća u gradu, u trgovinama. Cijela Hrvatska će biti na nogama! Pogotovo žene koje nose u svakoj ruci po par vrećica, a u glavi se roje pitanja: Jesu li svima sve kupile? Je li to dovoljno ili da se okrenu i odu u još Karmen Vadlja, 7.a jednu trgovinu? ZELENI GRAD Božić... osmijeh na licu, zagrljaj, praštanje, miris Bio jednom davno jedan zeleni grad. Zvao se je Ze- bora, a ispod njega čokoladni bomboni kojima se svi lengrad. Tamo su ljudi bili zeleniji od proljetne trave. vesele. Božić sa sobom nosi ljubav, a ne novac. Dok Nosili su zelenu odjeću i jeli samo zelenu hranu. Tamo vani sniježi, u srcu osjećam radost jer znam da je to su i kućni ljubimci bili zeleni. Najomiljeniji su bili ma- Isusov rođendan. Dovoljno je tad da znamo da je Isus leni zeleni zmajevi. Ti su zmajevi puštali zelenu vatru tu pored nas i da nas voli takve kakvi jesmo. koja je mogla samo poškakljati. Zeleni su ljudi voljeli Lorena Pintarić, 8.b svoj zeleni grad u kojem su živjeli sretno i zeleno. Bruno Karlol, 4.b ZIMA U MOM DVORIŠTU Magla se lagano vuče SNIJEG po mom dvorištu. Lišća na Pada, pada tihi snijeg drveću već davno nema. na jedan mali brijeg. Vjetar njiše prazne grane Na tom brijegu isprepletene maglom. Sve i prhkom snijegu je tužno i sivo. Ne čuje se sjedi jedan zeko!! cvrkut ptica, vjetar svakim A taj zeko kutem skita. Pas se u svoju skakat će daleko! kućicu skriva, a mačka se Da nađe mjesto pita što se to zbiva. Čak se gdje će spavati, i oblak od magle sakrio. i laki san snivati. Mislav Kranjčec, 3.b Aleksandar Žužul, 3.b Petra Pospišil 4.b 16 | List Osnovne škole Ivanovec • br. 12
  • 17. POGLED NA DENEŠJI SVET NAŠI POKUŠAJI Denešji svet? Ne znam dal bi ga gledal s jednim okom ili bi si oči stiskal. Moja majčika, osemdeset štiri letna žena, z rokom sam moše. Kakši je te denešji svet. Poglednite sam kakšna so deca. Ništ ne posluhneju. Sam pre televiziji sediju, a v kompjuteru vidiju Boga. Ne znaju niti kaj je motika, niti pak kaj je to ljukavec ili šulenka na mleki. Nemaju časa niti čoveka na cesti pozdraviti. A meni se čini da moja majčika ima i v nečemu praf. Mi, omladina, niti nemamo kam iti, malo se po- družiti. Denes su moderne krčme, štere na sakomu voglu stojiju i nutri nas samo vlečeju. Saki den v školu idemo. Dimo dojdemo. Mama i tata nas pitaju: „Kak je bilo? Si dobil kakšno ocjeno?“ Stalno jedno te isto. Deni prejdejo, mesec za mese- com ide i leto se obrne, a nas nišči ne pita kak nam je. Morem vam reči da nam je ne tak lepo kak vi mi- slite. Kakšo mi budućnost imamo? Kaj nam denešji Marijana Lesjak, 7.a svet nudi? Nikšega izbora nemamo. Somi se moramo za sebe pobrigati. Školo završiti. Posla si mortik najti, MOLITVA ZA TEBE ak uspemo. Nitko drugi nije kao ti. Kam of denešji svet vodi? Pitam vas? Što bu mi re- Ne misli da u ničijem životu ne postojiš, kel? Nišči… nišči, odgovora nema. Poiskal bum ga sam. da u ničijem srcu ne živiš Luka Jančec, 8.a da su svi bolji od tebe...jer... time vrijeđaš Boga. USPAVANKE Njega, koji te stvorio kao svoje čudo. Kada počne mjesec sjati, Njega, koji ti je dao razum da razmišljaš na svoj način, Dijete mora ići spati. Njega, koji ti je dao slobodu da upoznaš samoga sebe. Mora majčicu poljubiti Nikada nemoj težiti za nečim jačim i boljim...jer.. I svima laku noć poželjeti. Sve je drugo ništa, slabo i lošije od tebe. Lucija Šalamon, 3. b Koliko god ti se netko činio savršenijim od tebe, Ninu, nanu, dijete malo. Ne možeš postati kao on. Laku noć, maleno moje. Svatko ima svoje niti, mreže poderane, snove otkinute… Cijelu noć lijepo snilo, Ali… Lijepo spavaj, laku noć, Svatko u sebi ima svoj prostor za druge… laku noć. i to moraš iskoristiti. Lorena Ivančić, 3.b Moraš prihvatiti tuđe poglede, tuđe govore, tuđu sreću, ali... Aleksandar Žužul, 3.b Ne smiješ težiti da postaneš netko drugi. Ti si jedinka, kristalna i čista, iz tebe zrači zraka, Ti si čovjek, djelo Božje, traži i otvori sebe Jer na taj ćeš način upoznati ljubav bližnjega svoga. Tko još zna što je važno, a što nije? Tko još zna odakle dolazi čovjek i kuda ide? Tko još govori o stvarima pravim? Tko još traži i nalazi ljubav? Tko još danas uopće nešto zna? Antonija Jančec, 7.b Iva Šestan, 3.b List Osnovne škole Ivanovec • br. 12 | 17
  • 18. JA SAM MAMINA NAŠE NOVOGODIŠNJE NAŠI POKUŠAJI NAJDRAŽA PJESMA ŽELJE U svakoj zloći me brani, Za svoju obitelj bih željela dobra je, puno zdravlja, mira i veselja, a za kao ptica na grani. sebe peticu u školi. Mene mama jako voli, Evelin Šoltić 2.a a kad sam bolesna u srcu je boli. Ja bih htjela da se moja obi- Ja sam mamina zvijezda, telj slaže i da se ne svađaju. Puno ja sam mamino blago, zdravlja mami, tati i sestri. ja sam mamina najdraža pjesma. Paolina Kranjčec 2.a Rajna Dvanajščak, 6.r Ja sam poželio da tati ozdravi ruka, da brat nađe bolji posao, a mama da ima bolju plaću. Eva Varga, 1.a Tin Toplek 2.a Želim da mi matematika ide bolje, da me sestra vodi kamo i ona ide i da brzo odrastem. Ivana Lesjak, 3.a Magdalena Dolenčić, 3.a Želim imati puno petica, nau- V GORICAJ čiti svirati gitaru i puno se igrati. Dežđovna, meglena i zlatna, Ivana Oršuš, 3.a vu gorice jesen mi je došla. I tam je kak i sako leto krej trseki moji požmerjeno prešla. Za moje gorice to je značilo samo jano. Taki bo i bratva, konačno i pri nama. Čekali smo celo božje leto, Fran Ivan Novak, 1.a Evelin Šoltić, 2.a da probamo to kaplico slatko, dišečo i sveto. U POSJETI DNEVNOM BORAVKU Makar znam da takša, DJECE “DR. ANTUN BOGDAN” ČAKOVEC jasna i topla, U našoj je školi održan „Sajam dobrote“ uz božićnu priredbu. Saku- nebre zanavek biti, pljenim prihodima kupili su se pokloni za polaznike Dnevnog boravka. svoju radost pred jeseni Prije blagdana predstavnici naše škole uručili su balone i darove štićeni- nikak nebrem skriti. cima Doma. Kristina Trbojević, 8.b Na samom dolasku u Dom malo sam se plašila i bilo mi ih je žao. Po- dijelili smo im balone i darove. Otpjevali smo im „Pjesmu svetog Nikole“ i „Kad si sretan“. Jako smo ih razveselili jer najviše od svega vole pjesmu. Zatim su nam njihove tete pokazale sprave kojima se koriste. Učionice su im male, za jednog štićenika i psihologinju. Samo jedan polaznik može progovoriti poneku riječ, ne mogu sami ni zube oprati. Ali oni su sretniji od neke zdrave djece, koja se ljute zbog sitnice. Poručila bih zdravoj djeci da razmisle o svemu što imaju. Da ne budu tužna zbog ocjene, igračke koju ne mogu imati ili bilo čega sličnog. Neka budu sretna što mogu ići u školu, igrati se sa prijateljima i najvažnije – što su zdrava. Aleksandar Barlović, 4.a Melani Vurušić, 3.a 18 | List Osnovne škole Ivanovec • br. 12
  • 19. STARA DRVENA KUĆA NAŠI POKUŠAJI U jednom malom selu na kraju ulice bila je jedna stara drvena kuća. Na vjeronaučnim Bila je jako osamljena i tužna jer su je njeni vlasnici napustili. Oko nje susretima: raslo je mnogo drveća. Pored nje nedavno su izgradili novu lijepu kuću. Prozori te kuće su sjali, a njeni su bili razbijeni. Stara kuća joj je zavidjela. U Priči o velikoj i maloj dje­ Skrivala se iza grmlja da je ne vidi nova. Odjednom je nova kuća zapita: vojčici koju su slušali na satu vje­ „Zašto se skrivaš, zar sam tako strašna? Možemo biti prijateljice!“ Stara ronauka, učenici trećih razreda u drvena kuća bila je jako sretna, mislila je da će joj se nova kuća rugati stvaralačkom izražavanju zapi­ zbog njenog izgleda. Tako su one razgovarale i nisu ni primijetile staricu sali su svoje misli: ispred njih. Starica je bila tužna. Stara kuća shvatila je da starica nema Nikad se ne bih rugala ni- dom. Ponudila joj je da živi kod nje. Starica je obnovila kuću i cvjetnjak kome. Htjela bih da se velika pa je stara drvena kuća blistala od radosti. Starica je bila jako sretna, naj- djevojčica igra s malom dje- sretnija na svijetu. I tako je završila priča o staroj drvenoj kući u kojoj još vojčicom. Tea Novak, 3.b i danas žive staričina djeca i unuci. Da sam veliki dječak, pro- Klara Novak, 4.a bao bih biti dobar i pazio da ne budem zločest. Dijelio bih sa svima bombone i jabuku. Patrik Bečić, 3.a Želio bih da sam velik i do- bar, da lijepo crtam i da imam prijatelje. Igor Mekovec, 3.b Vjeroučenici u krajoliku pre­ poznaju Božje djelo: Vidim miran zalazak sunca. U jezeru sunce blista. Oblaci putuju nebom i odvode sunce. Antonija Jurinec, 5.a Život je rijeka koja teče. Oko nje ima puno drveća. U njoj ima životinja. One su slo- bodne i rade što žele. Anja Fučec, 5.a Slika rijeke podsjeća me na jednu cestu koja vodi do raja, Aleksandar Barlović, 4.a sreće, ljubavi, Boga, radosti... Lana Sačer, 5.b JESEN U VOĆNJAKU KAD MOJA MAJKA Vidim plavo more. Sunce Dana 23. rujna stigla je jesen u GOVORI sije. Pokraj mora je velika šuma moj voćnjak. Bio sam baš sretan. Kad moja majka govori o meni, u kojoj ima mnogo životinja. Ja Donijela je kišovite i maglovite kao da pjeva stihove, volim to lijepo plavo more. dane. Životinjama je dala razne Sanela Jelenić, 5.b najljepše stihove na svijetu. poslove, a ljudima sve jesenske plo- A može pjevati još i još. Započela je zora. Rijeka je dove da ih uberu. Bio sam sretan To je beskrajna pjesma. između guste šume. Šuma se jer je u moj voćnjak donijela vesele boje i ukusno voće. Najdraža izreka moje mame je: ogledava u zrcalu rijeke. Obla- “Postoji jedno najljepše dijete na svijetu. ci su otkrili sunce koje se divi Volim jesen jer mogu, kad su Ima ga svaka majka.” svom izgledu u rijeci. kišoviti dani, skakutati po lokvama. Lucija Jančec, 5.b Lovro Tkalčec 2.a Aleksandar Filo, 6.r List Osnovne škole Ivanovec • br. 12 | 19
  • 20. Upoznajte časnu Martinu: Osvrt sa snimanja dokumentarnog NAŠI FILMAŠI filma o neobičnoj redovnici i sakristijanki Iz novinarske u filmsku priču Junakinja naše priče za sebe kaže da voli čitati djela Ive Andrića, zazivati srce žene u Bosni u to vrijeme nisu išle u Isusovo, gledati Dnevnik i Milijunaša, a na rukama ima neobične tetovaže. Ona školu. Njezina je majka imala ljudske je časna Martina, sakristijanka u samostanu sv. Nikole u Čakovcu. i kršćanske vrijednosti i u tom duhu je djecu odgajala. U sebi je nosila peda- gogiju i psihologiju jer je toliko djece u Zahvaljujući učenicima III. OŠ trolejka, na njoj se skupljala čađ, crnilo kući trebalo na neki način odgajati i za- Čakovec koji su intervjuirali časnu tj. prah koji se zamijesio s vodom. Ko- posliti. U kući nikada dosta kruha, ali i Martinu, rodila se ideja da ju i mi upo- ristilo se kokoškino pero i crtalo se ono to malo dijelilo se sa siromašnom rođa- znamo. Jednostavna i iskrena, vesela i što se željelo tetovirati. Uzela se oštra kinjom preko puta, koja je imala puno pričljiva, otvorila je vrata svoga srca i igla, zategla bi se koža na ruci pa bi se djece, jer važno je bilo darivati. Sva- ispričala dirljivu priču. Na dan snima- počelo bocati. Nakon toga čistom bi kodnevno pješačenje od 5 km do škole, nja časna Martina dočekala nas je s ve- se krpom zamotala ruka i tjedan dana mala pločica i napisana tablica množe- likim osmijehom na licu. Nije se bojala ništa se ne bi diralo. Takve se tetovaže nja, znala je biti obrisana naletom kiše, kamera i bez ikakve treme odgovarala više nisu mogle skinuti. Međutim, ima- a kod kuće im nije imao tko pokazati. na sva naša pitanja. le su jednu svoju higijenu i nikada se Nije bilo čak ni struje... Poziv za časnu Njezino krsno ime je Manda Dra- ništa nije inficiralo. Radile su se isklju- osjetila je u petom razredu. Njezin je gičević, rođena je u Bosni u selu Go- čivo u rano proljeće, oko 19. ožujka, za otac bio jako pobožan, u kući se puno lješnica, općina Žepče. U mnogobroj- blagdana Svetog Josipa, tri dana prije i molilo, dva puta dnevno, nedjeljom se noj obitelji od devetero djece, ona je tri dana poslije (ta osmina), kada nije išlo u crkvu. Zaređenje je bilo svečano, bila sedma po redu. Siromašno i teško bilo vruće. Danas svoje tetovaže pono- ali jednostavno i siromašno, kao i sve djetinjstvo, bez kruha u ruci, ali s mo- do tada u njezinu životu. U slobodno litvom na usnama, jedanaesteročlana vrijeme čita, radi ručni rad, pročitala je obitelj živi svoje dane. Časna Martina sva djela Ive Andrića. Sklonost napi- puno nam je pričala o svojim roditelji- sanoj riječi naslijedila je od oca koji je ma, no nas je najviše zanimalo što zna- jako puno čitao. Voli pogledati Dnev- če i kako su nastale tetovaže na njezinoj nik i Milijunaša, prati folklor, kad joj je desnoj i lijevoj ruci. Tetovaže je dobila teško zaziva Srce Isusovo, srce blago i kada je imala šest godina i za njih tvrdi ponizno, voli biti u kontaktu s vjerni- da imaju korijenje i jednu obrambenu cima... Osobito puno vremena daruje moć. Na desnoj ruci nosi tetovažu svog mladima, razumije njihove potrebe i krsnog imena Manda, a na lijevoj ruci posvećuje se njima. znak križa. Tetovaža ruku i nogu ima povijesnu vrijednost iz turskih vreme- Nakon završenog snimanja, na- na. Poznato je da su Turci htjeli islami- puštamo crkvu sv. Nikole. Na samom zirati čitavu Europu pa su odvodili bo- izlazu zaustavljaju nas ljudi i raspituju sanske djevojke u svoje hareme. No, naš Dio filmske ekipe sa sestrom Martinom se koga snimamo. Čuvši za časnu Mar- narod se dosjetio kako će se oduprijeti tinu, sami su zaželjeli nešto o njoj reći. Turcima, stoga su svojoj djeci počeli sno pokazuje svima, ali kad djeca vide Ona je zasigurno jedna dobra duša koju stavljati kršćanske znakove po tijelu. Te tetovaže i požele se tetovirati, tad im vjernici vole i imaju potrebe podijeliti su tetovaže značile znak opstanka kr- časna Martina ispriča svoju povijesnu svoje probleme s njom. Dive se njenom šćanskih djevojaka u Bosni. Kao mala priču. Otac i majka, jednostavni i po- načinu uređenja crkve, osobito cvjetnih djevojčica gledala je kako se tetovaže božni ljudi, odgajali su svoju djecu u aranžmana. Dok sjedajući u auto sre- rade na prstima, na čelu, pod vratom i radu i obavezama. Sve što je naučila, đujemo svoje dojmove, prati nas milo njoj se to jako svidjelo. Kada je pitala naučila je kroz igru. U dugim zimskim lice časne Martine i njezin topao glas majku za dopuštenje, ona je to dozvo- večerima sjedila je s mamom kraj tople koji blago i ponizno kaže: Da mogu po­ lila. U selu je tetovaže radila jedna dje- peći i naučila tkati. Njezin je otac bio novo birati, opet bih postala časna sestra... vojka, zvala se Ljuba. Kad je gorjela pe- pismen čovjek, a majka nepismena jer Iva Tkalčec, 7.a 20 | List Osnovne škole Ivanovec • br. 12
  • 21. Nek se čuje i naš glas: Trinaestogodišnjaci su dovoljno veliki da KOMENTAR više ne budu mali. Oni su javno komentirali i imaju pravo na svoj glas, svoje razmišljanje na svoj: Komentar bez komentara Biti dječak – mislite li da je lako? losno je što neka djeca nisu svjesna svo- Biti dječak nije lako! Ako si još jih postupaka, svojeg ružnog, neodgo- najstarije dijete u obitelji, onda ti ro- vornog i bezobraznog ponašanja. Sada ditelji stalno prigovaraju. Za sve si ti misle da su frajeri jer rasturaju školu, kriv. Kad mlađi brat ili sestra učine uništavaju sve što im dođe pod ruku. nešto, a ti si u blizini... Odgovor je Možda grubo zvuči, ali ta djeca sigurno jednostavan... kriv si. I kad pokušam neće odrasti i postati odgovorni, mladi objasniti, mama i tata kažu: Ma, po- i pravedni ljudi. Bojim se samo i pomi- gledaj koliko si stariji! Jedino nas bra- sliti kuda ide ovaj svijet. Učitelji koji su ne bake i djedovi. prije radili u “staroj školi”, ponosni su Filip Ružić, 7.a Biti djevojčica - mislite li da je lako? na ovu školu kakva god ona bila. Znaju Dječaci uvijek govore da nama svi cijeniti sve njene ljepote i vrijednosti. Mi, dječaci, prepušteni smo sami popuštaju. No, to nije istina. Oni su Suočili su se s radom u lošim uvjetima, sebi. Ako u školi dobijemo jedinicu, ljubomorni na djevojčice pa su zato ali uvijek su bili složni i rad im je bio kod kuće na nas viču da nismo dobro i tako dosadni. Mi imamo svoje pro- na prvom mjestu, voljeli su surađivati naučili, a kad se to dogodi djevojčica- bleme i potrebe da idemo u šoping, s učenicima, a učenici su željeli svojim ma, one moraju samo malo zaplakati tamo ostajemo dva sata jer smo jako znanjem pokazati da njihova škola vri- pred roditeljima i pustiti koju suzu pa izbirljive i sve nam mora dobro stajati. jedi bez obzira na to što je stara. Danas ih se odmah tješi, bodri i govori da će Zaljubljujemo se u starije dječake i če- to baš i nije tako, u “novoj školi” imamo sve biti u redu. sto puta ne znamo što točno osjećamo. dobre stvari, a i one loše. Najveći nam Benjamin Hamer, 7.a je problem nasilje i uništavanje školske Sve nas smeta i od muhe radimo slona. Sve mora biti kako treba da bismo bile imovine. Učiteljsko vijeće je donijelo Ah, ta lektira! potpuno zadovoljne. Tako je bilo pa će odluku o zaključavanju učionica, ali ni i tako ostati. To su razlozi zašto je teže to nije dugo trajalo. Učenici koji žele Uvijek kad treba čitati lektiru, biti djevojčica nego dječak. nastaviti s lošim ponašanjem izborili oslobodim jedan vikend. U subotu Marta Žvorc, 7.a su se za to s izgovorom, da ako sjede čitam, a u nedjelju pišem. Najugod- Svaka riječ nam smeta, raspolože- pred učionicom, ne stignu se pripremiti nije mi je leći na krevet i čitati lekti- nja nam se svako malo mijenjaju. S za nastavu, odnosno ne stignu prepisati ru. Nakon čitanja treba bilježiti tijek trinaest godina počinju prve ljubavi domaće zadaće. Pitam se samo jedno, događanja, pa uz pomoć kompozicije koje znaju biti bolne. Pubertetlijama gdje su sada ti učenici koji trebaju vre- događanja i napisati lektiru. To je ve- nije lako jer njima je škola kao zatvor, mena da se pripreme za nastavu? Ludu- ćini učenika teško jer jedva pročitaju a zadaće kao zapovijedi te zbog toga ju i vrše nasilje nad ostalim učenicima! lektiru, a kad pročitano treba staviti Drugi put, kada želiš nešto potrgati i na papir tada nastaju problemi. Treba većina učenika i ne piše zadaće, samo da se osvete učiteljima. uništiti, dobro razmisli o tome i o svo- se jednostavno više potruditi. jim postupcima, jer ovu školu pohađat Helena Zdolec, 7.b Neven Višnjić, 7.a će tvoja djeca, unuci i praunuci. Ako ti Neki učenici, koji znaju dobro la- to ništa ne znači, onda se stvarno zapi- gati, na satu se izvlače da nisu imali Kome treba zaključavanje učionica? taj kuda vodi tvoj život. Ne bih se čudila knjigu, a uopće ju nisu pročitali. Drugi, Vijest koja se proteže od početka da jednom u životu na naslovnici nekog kojima se ne da čitati, dosađuju i mole školske godine jest zaključavanje uči- časopisa ugledam ime i sliku jednog od druge učenike da im posude lektiru onica. Sazivaju se posebni roditeljski svojih školskih kolega, jer ako već sada pa onda prepišu. Takvo prepisivanje je sastanci, dogovori, sastavljaju se anke- imaju sklonosti prema nasilju, stvarno loše jer se iz toga ne može ništa naučiti. te, postavljaju raznorazna pitanja, ali i ne znam kako će to završiti. Nikola Habijan, 7.a odgovori. Neki su za, a neki protiv. Ža- Antonija Jančec, 7.b List Osnovne škole Ivanovec • br. 12 | 21
  • 22. Dječji forum “Ivančica” uključio se u veliku sretnu obitelj DJEČJI FORUM Učimo o dječjim pravima i obavezama Naš Dječji forum djeluje kao iz- vannastavna aktivnost, a materijal- nu potporu daje nam Grad Čako- vec, prijatelj djece. Jedna od važnijih aktivnosti tijekom 2009. bila je kan- didatura za dječjeg gradonačelnika, gdje je naš forum zastupala Stela Taradi. Predstavila je našu školu i iznijela aktivnosti kojima bi se kao gradonačelnica bavila. Tijekom godine bili smo vrlo aktivni. Sudjelovali smo na radio- nicama u Požegi gdje se održavao susret dječjih foruma. Svojim ra- ŠTO JE DJEČJI FORUM? - oblik rada Društva Naša djeca - upoznavanje djece s pravima djeteta na njima razumljiv i Članovi foruma predstavljaju se štandom u Čakovcu zanimljiv način najvažnija bila: “Odrasli slušajte sakupljeno na “Sajmu dobrote” u - poticaj djeci da i ona prido- nas, mi vas trebamo”. U mjesecu našoj školi uoči Božića, na kojem nose ostvarivanju prava djece, studenom izrađivali smo plakate smo također sudjelovali. Sa učeni- prvenstveno u lokalnoj za- na temu “Zdravlje” gdje se željelo cima viših razreda bili smo gosti u jednici, ali i širim razmjerima skrenuti pozornost na prehranu, Dnevnom boravku djece “Dr. An- - spoj znanja, igre i istraživanja, ovisnosti, potrebu bavljenja tjele- tun Bogdan” Čakovec. Upoznali te razvijanja novih sposobno- snim aktivnostima... Poruke i pla- smo štićenike Doma i obećali su- sti i društvene afirmacije djece kate izložili smo na Trgu Republi- radnju, pa se već za Valentinovo ke. Također, na tribini o zdravlju spremamo njima u goste. dovima uljepšali smo Dječji odjel koja se održavala u zgradi Scheier, Kako su članovi našeg foruma Županijske bolnice za Valentinovo dobili smo čast prezentirati na- svi odreda prije bili članovi dram- i Uskrs, uz Dan grada Čakovca pi- građeni film školske Filmske dru- ske družine, mi i dalje rado glumi- sali smo i dijelili poruke gradskim žine “Japičini zdiganci”. mo. Tako smo tijekom 2009. osim vijećnicima, postavili smo sandučić Na prijemu kod župana pred- na školskim priredbama sudjelo- za poruke odraslima u našoj školi. stavili smo našu školu i upoznali vali i na priredbi za Majčin dan u U rujnu smo se uključili u obi- ga s našim problemima, željama. Štefancu, kao i na božićnoj prired- lježavanje Dana lijepog osmijeha. U prosincu smo zajedno s vo- bi KUD-a Katruže i Udruge žena Naši forumaši izveli su igrokaz kalnom skupinom bili predstav- Štefanec. “Bajka o Matku koji voli slatko”. nici naše škole na Čakolandu. U ovoj nas godini čekaju nove U Dječjem tjednu u listopadu uz Izložili smo štand na kojem smo radionice o dječjim pravima, djeci treće i četvrte razrede naše ško- prodavali domaće kekse u ukra- u Europi i svijetu, kandidatura za le sudjelovali smo u Krugu mira šenim staklenkama i čestitke. Sav novog dječjeg gradonačelnika, ali i i prezentirali poruke, od kojih je prihod dodali smo onome što je mnogo zabave i novih poznansta- 22 | List Osnovne škole Ivanovec • br. 12
  • 23. va s članova dječjih foruma Grada DJEČJI FORUM Čakovca, ali i Hrvatske. Ipak, u svim predstavljanjima života i rada naše škole redovito ističemo našu najveću boljku, ali i najveću želju. Odnosi se to, narav- no, na potrebu izgradnje sportske dvorane u OŠ Ivanovec. Za nju znaju svi gradski vijećnici, gra- donačelnik i župan. Svaki ih put iznova na to podsjećamo, a u tome ćemo i dalje biti uporni i ustrajni. Članovi Dječjeg foruma primje- ćuju probleme u svojem okruženju i žele ih riješiti na svoj, dječji način. Zato se obraćaju onima za koje mi- sle da im u bilo čemu mogu pomoći Molba djelatnicima policije Srdačno Vas pozdravljam. Zo­ vem se Iva Bulović, članica sam Dječjeg foruma “Ivančica”. U našoj školi ima učenika koji su iz Pribi­ Predstava povodom dana lijepog osmjeha slavca, pa moraju pješice preko pru­ ge. Po mrklome mraku hodaju po Zahvaljujemo! Učenici Dječjeg neosvijetljenoj cesti bez svjetlećih foruma “Ivančica” i učiteljica Irena Posjet Policijskoj oznaka. Zato Vas molimo ako Vam Levačić upravi je ostalo krijesnica ili bilo što reflek­ Na ovo pismo djelatnici Po- tirajuće da nam nešto pošaljete ili licijske uprave nisu ostali ravno- međimurskoj dođete k nama u posjetu u ove pred­ dušni. Ugostili su nas 14. prosinca Djelatnici Policije nisu nam blagdanske dane. 2009. u svojim prostorijama. mogli doći u posjetu, ali smo zato mi posjetili njih. Kad smo stigli, razgovarali smo o prome- tu, pitali smo ih o tome kako hvataju lopove, prebrze vozače. Načelnik nam je pokazao i pištolj kojemu su savinuli cijev da se više ne može koristiti, ra- zgledali smo cijelu Policijsku postaju, dvoranu, motore ko- jima se služe u radu. Na kraju smo svi dobili poklone. U po- klon vrećicama bile su krije- snice, prsluk, kemijske olovke, notezi i svjetla za bicikle. Bilo nam je jako zanimlji- vo i poučno. Zahvaljujemo svima koji su nam omogućili ovo druženje Ivan Črep, 3. a Na prijemu kod župana List Osnovne škole Ivanovec • br. 12 | 23
  • 24. USUSRET KAZALIŠTU: U varaždinskom HNK odgledali predstavu INTERVJU Zvonimira Baloga “Nećko Svojeglavećko” i ... Djeca su meni odlična škvadra Barbaru Rocco, glumicu i redateljicu ne treba posebno predstavljati, budući ju većina trenutno može gledati u serijalu „Najbolje godine“ u kojem je posljednjih nekoliko mjeseci angažirana. Međutim, velika većina mladih se ne sjeća da je ona odrastala u nekad popularnim „Smogovcima“. Barbara je proizašla iz glumačke obitelji, njena je baka Nada Klašterka, majka Nada Rocco… tako da je ona treća generacija glumica u obitelji. Iz rodnog Zagreba preselila je za stalno u varaždinske brege, zbog čega je, barem u početku, bila predmet podsmjeha – kako je ona rođena Zagrepčanka otišla na selo. U privatnom razgo- voru rekla je da zbog toga nikad nije požalila jer tek sad, ovdje, diše punim plućima. Mala novinarska grupa “Tigri- Je li Vam ponekad teško ra- biti ljuta, tko zna zbog čega sve ne. ći” razgovarala je s glumicom prije diti ovaj posao i zašto? gledanja predstave. U samom ka- Kako to da ste postali režiser? zalištu Barbara nas je pozvala na Ponekad je teško, ali ja mislim To se dogodilo malo - pomalo. pozornicu, s time da je gledalište da je svaki posao ponekad teško Ne znam, zapravo, kako se to po- bilo dupkom puno malih gleda- raditi. Što mislite, kako je vašim stane. Ja sam studirala za glumicu telja iz raznih škola varaždinskog učiteljicama kad ste nemirni, kad četiri godine, pa sam prvo glumila, ih ne slušate, kad se derete? Mi- a onda sam, usput, počela i reži- i međimurskog kraja. Na taj na- slite da je njima lako? Ha, ha, ha, rati. Sad to kombiniram. Sve je čin nam je omogućila da osjetimo to je isto nekad teško. A mi probe to bavljenje kazalištem, radi se na svjetla pozornice, ali i nespokoj- imamo nekad cijeli dan, a navečer predstavi i jako, jako je slično. stvo, sram, ali i tremu javnog izla- predstavu. Tad si cijeli dan u ka- ganja. Nekoliko stotina očiju je Koliko je teško raditi na jednoj zalištu. Bude ti već tako teško pa bilo uprto u nas, svi su slušali naša jedva čekaš da dođeš doma. predstavi? pitanja, ali i čuli Barbarine odgo- Predstave se obično rade oko vore. Evo što smo saznali... Jeste li zbog toga ponekad lju- mjesec, dva. Ovisi koliko je teška ti i zašto? i zahtjevna. Ovu predstavu (“Neć- Zašto ste odlučili postati glu- Uh, ja znam biti užasno ljuta. ko Svojeglavečko”) smo radili oko mica? Ovdje u gledalištu je moja kćer, mjesec i pol dana. Za neke veli- To je užasno teško pitanje. Ne- ona najbolje zna koliko puta znam ke predstave, s puno više gluma- kako je to zanimanje u mojoj obi- telji tradicija. Meni to nije teško; mama mi je glumica, baka je reci- tatorica i glumica, ja sam glumica. Nadam se da će moja kći prekinuti tu liniju. U koliko filmova i kazališnih predstava ste glumili i što više volite, kazalište ili film? Nisam glumila u previše filmo- va, ali u predstava glumim puno više, sigurno nekoliko desetina. Možda je i to razlog što kazali- šte volim puno više. Nekako mi je draže glumiti u kazalištu. Naši novinari razgovarali su s glumicom na pozornici 24 | List Osnovne škole Ivanovec • br. 12
  • 25. ca koje i dulje traju, potrebno je i INTERVJU puno više vremena. Kako se pronalazi tekst i je li teško doći do dobrog teksta? Nekad je stvarno teško. Nekad si zamisliš nešto jako lijepo, a ne možeš baš to naći. Zato treba jako puno čitati i onda se nađe. Tko sve s Vama sudjeluje na predstavi? Jako puno ljudi. Šaptačica je tu za svaki slučaj ako netko zaboravi tekst. Inspicijent vodi brigu jesu li svi došli i jesu li na svojem mjestu. Brine i o muzici i o svjetlu. Ima pult s mikrofonom i lampicama i on je taj koji tehnički vodi pred- stavu. Brine da sve štima. Imamo i šminkericu i frizerku. One bri- Scena iz predstave nu o perikama, frizurama i šmin- ki. Tu su i garderobijeri, a kad se Kako ste odabrali glumce za Dana 27. ožujka bio je Svjetski predstava radi, u nju su uključeni i predstavu? dan kazališta, kako ste ga obi- scenografi, kostimografi koji rade Potencijalni glumci morali su lježili i proslavili? lutke, kostime, scenu… Užasno je znati pjevati. Budući da moji ko- Nama glumcima taj dan uvijek puno ljudi uključeno u samo jednu lege i lijepo pjevaju i glume, nije pošalju poruke koje napišu lju- predstavu. baš bilo teško odabrati. di koji se bave kazalištem. Jedan Koje predstave ste još režirali čovjek iz dalekog bijelog svijeta, Što Vam se najviše sviđa kad i radite li samo predstave za radite s djecom? daleke zemlje, napiše nešto o ka- djecu? zalištu, a i netko iz Hrvatske, neki S djecom? To da su djeca super. režiser ili glumac također. Te po- Jesam, režirala sam još drugih Sve što misle to i vele. Ništa ne predstava. Različite. Neke su jako ruke dođu u sva kazališta i na pr- mudruju, ništa ne sakriju. Djeca smiješne, a neke su, onako, užasno voj predstavi koja se taj dan izvodi su spontana, normalna, super. Od- plačljive. Druge su vesele, za odra- te se poruke pročitaju. Eto, tako mah vele i vide što valja, a što ne. sle. Zapravo, ovo mi je prva pred- mi obilježavamo taj dan. Lijepo reagiraju. Djeca su meni stava koju sam režirala isključivo odlična škvadra. Puno smo saznali i o Vama i o za djecu. Za svoj rad ste, vjerojatno, do Vašem radu, međutim, recite Budući da ćemo mi gledati sad bili nagrađivani, možete li nam, sjećate li se nečeg zbog predstavu “Nećko Svojegla- nam reći kakve nagrade i pri- čega ste možda zažaliti što se večko”, recite nam zašto ste znanja ste dobili? bavite ovim poslom? se odlučili baš za nju? Jesam nešto. Dobila sam na- Zapravo ne. Znate, nekad se Ova priča mi se strašno sviđa. grade koje svake godine naše čovjek naljuti pa ima loš dan, pa Užasno je topla, lijepa i govori o Udruženje dramskih umjetnika ga nešto iznervira, pa je onda ljut ljubavi. U ovo današnje vrijeme dijeli. Postoje i festivali, kao Festi- na sve, a i na svoj posao. Ali to je svi nekako zaboravljaju na ljubav val glumca u Slavoniji, tamo sam kao nekakva hura koja prođe. Me- i koliko je užasno važno da se vo- dobila jednu nagradu. Zatim, kad đutim, kad sve zbrojiš i oduzmeš, limo. Svima nam treba ljubavi i sam radila s Histrionima sam do- kazalište je jedna jako lijepa stvar. pažnje. bila nagradu za Histriona godine. Jako volim kazalište. List Osnovne škole Ivanovec • br. 12 | 25
  • 26. Biolozi naše škole proveli istraživanje čije su rezultate BIOLOGIJA predložili za natjecanje i smotru mladih biologa Hrvatske Gdje su naše obalne lastavice? Tog trenutka smo odlučile da do dva metra u kojima polaže 1-3 će postati tema našeg dugoroč- puta godišnje svoje leglo. Osim na nog ekološkog istraživanja. obalama strmih još neutvrđenih Iako se naše istraživanje teme- korita rijeka, na obroncima stijena, ljilo na odobravanim i ekološki živi na šljunkovitim i pješčanim prihvatljivim metodama koje pri- sprudovima, obalama šljunčara, mjenjuju promatrači ptica (“bird jezera, ribnjaka i raznih kopova. watchers”) diljem svijeta i nisu mo- Rasprostranjena je u gotovo cijeloj gle naškoditi njihovom gniježđe- Europi, osim Islanda, visokih pla- nju ili ugroziti njihova staništa. O nina Skandinavije i sjevera Rusi- Obalne lastavice (Riparia Riparia) njihovom praćenju i istraživanju je. Ubrajamo ju u ptice selice jer Učionica na otvorenom u ne- obavijestili smo Ministarstvo kul- u ranu jesen seli zbog nedostatka posrednoj prirodi za vrijeme bo- ture - Državnu upravu za zaštitu hrane (raznih kukaca) u Južnu ravka na terenskoj nastavi uvijek prirode te zatražili suglasnost jer i srednju Ameriku ili u Afriku i je bila izvor znanja koje nam se spadaju (temeljem popisa zašti- Aziju. Vraća se u kasno proljeće trajno usjecalo u pamćenje. U ta- ćenih vrsta životinja u Crvenoj na gniježđenje u naše krajeve sa kvim prirodnim učionicama svim knjizi) u skupinu zaštićenih vrsta zadivljujućim orijentacijskim spo- osjetilima smo kao spužve upi- ptica. Obalna lastavica ili čađava sobnostima pronalaženja mjesta jali informacije koje su; zujale, bregunica (Riparia riparia) jed- gdje se gnijezdila prošle godine. Uz cvrkutale, mirisale i lebdjele zra- na je od 4 poznate vrste lastavi- nju u Europi još gnijezde lastavice kom; poskakivale, plivale, gazile, ca koja gnijezdi uz rijeke. Živi pokućarke (Hirundo rustica) koje škakljale, ubadale, hladile i tekle u kolonijama gradeći gnijezda u još uvijek, iako znatno prorijeđeno vodom; bljeskale se, crnile i pre- udubljenjima pješčanih stijena. u odnosu na prijašnje godine, mo- lijevale paletama boja. Upravo na Buši u pješčanim stijenama du- žemo vidjeti kako gnijezde u gos- takvoj jednoj terenskoj nastavi iz boke vodoravne rupe od jednog podarskim zgradama dvorišta Iva- prirode u ožujku 2008. godine, na području još aktuale šljunčare mineralnih sirovina šljunka i pije- ska, Separaciji-Ivanovec, udaljenoj samo 2 kilometra od naše škole, prvi put smo vidjele lastavice koje svoja gnijezda grade u strmim pje- ščanim stijenama. Plijenile su našu pažnju strelovitim preletima nad površinom vode i preciznim ule- tavanjima u izbušene rupe na str- mim, nepristupačnim, pješčanim stijenama uronjenim u plavetnilo vode. Bile su to obalne lastavice (Riparia riparia), objasnila nam je profesorica biologije. Bilo je interesantno istraživati 26 | List Osnovne škole Ivanovec • br. 12
  • 27. strmim stijenama depresije šljun- BIOLOGIJA čare, nastale vađenjem šljunka i pi- jeska, upoznati njihovo ponašanje, građu, vezanost za vodena staništa, hranjenje, gniježđenje, razmnoža- vanje, brigu za potomstvo, prila- godbe životu u koloniji, povezanost s drugim živim bićima, pripremu za seobu i povratak sa zimovališta. Pokušale smo uočiti glavne pro- bleme na koje nailaze bregunice na obalama šljunčare, a koji bi Dio stijene na kojoj gnijezde obalne lastavice na šljunčari Ivanovec mogli dovesti do smanjenja broja njenih parova. Svojom prisutnošću novca i Štefanca, te ostalih naselja kanala i izgradnje hidroelektrana. na području gniježđenja kolonije Međimurja. Obalna lastavica je Njihove stare kolonije u koje se obalnih lastavica, provedenom an- dugačka svega 12 cm. Odozgo je vraćaju, sve lakše i brže nestaju, a ketom među stanovništvom i ovim zemljano smeđa, na donjoj strani nove se rijetko osnivaju. Jedan od radom željeli smo apelirati na važ- bijela, a ukrašena je pepeljasto-si- razloga drastičnog smanjenja nji- nost ove prorijeđene, gotovo ne- vo-smeđom poprečnom prugom. hovog broja u Europi i Hrvatskoj stale zaštićene vrste ptica, važnost Na plitkom, šilastom repu nema jesu i sve veće uporabe raznih pe- njenog održavanja na spomenutoj bijele boje. Tijelo joj je građeno sticida u poljoprivredi, voćarstvu i lokaciji te sprečavanja štetnog utje- od širokih prsa, kratkog vrata i vinogradarstvu, osobito u čestim caja i ugrožavanja njenog gniježđe- plosnate glave, kratkim na kori- primjerima kada se oni nekon- nja. Također nam je bio cilj ispitati jenu širim nego na vrhu kljunom. trolirano koriste na područjima odnos ljudi koji dolaze na šljunčaru Ima kratke i slabe noge s malim uz rijeke, jezera, kanale i šljunčare prema koloniji bregunica, njenom panđama. Krila su joj uska i širo- gdje se nastanjuju kolonije obal- opstanku te konkretnim mjerama ka. Mužjak i ženka se ne razlikuju nih lastavica. Zbog toga šljunčare koje su se poduzele i koje bi se još bojom. Glasanje joj je piskutavo. kao što je Separacija - Ivanovec, mogle poduzeti u svrhu zašite ove Let joj je lepršav. Veoma nisko leti životni prostori koje stvara čovjek, rijetke vrste ptica u Međimurju. kada hvata razne kukce za pre- postaju važna mjesta biološke ra- Osnovna mjera održivosti gnijež- hranjivanje, gotovo da dotiče po- znolikosti jer u ekološkom smislu đenja kolonije obalnih lastavica vršinu vode krilima. Gnijezdi se nadomješćuju uništene riječne do- (Riapria riparia) na istraživanoj od svibnja do kolovoza, nese 3 - 7 line. “Nigdje drugdje se ne može na šljunčari Separacija - Ivanovec je bijelih jaja na kojima sjedi 12 - 16 tako malo prostora naći toliko mnogo zaštita i očuvanje njenog staništa dana. Oba roditelja brinu o malim lako dostupnih zanimljivih životinja - obalnih stijena šljunčare. čučavcima koji napuštaju gnijezdo i biljaka. Zbog toga su šljunčare El­ nakon 16 - 24 dana. Obalna lasta- dorado za promatranje prirode i izle­ Svoje istraživanje o obalnim vica ima veliko ekološko značenje te.” (Escher, 1974.). lastavicama na Separaciji - Ivano- u regulaciji prirodne ravnoteže Cilj nam je bio istražiti ko- vec proširit ćemo ove godine na među faunom kukaca kopnenih i loniju obalnih lastavica (Riparia istraživanja njihovih staništa u ci- vodenih staništa. Prema istraživa- riparia) na staništu šljunčare Se- jelom Međimurju. Napravili smo njima ornitologa, Drava je najbo- paracija - Ivanovec zbog njezine i osnovne pripreme za snimanje gatija europska rijeka kolonijama rijetkosti, popularizacije i brige za dokumentarnog filma “OBALNE bregunica, obalnih lastavica. Izvor- očuvanjem bioraznolikosti i eko- LASTAVICE (Riparia riparia): na, prirodna staništa, pogodne loške vrijednosti vrste, krajobrazne GDJE SU NAŠE OBALE?” ko- obale za gniježđenje obalnih la- vrijednosti i jedinstvenosti njenih jeg ćemo snimiti u suradnji s film- stavica na rijekama Muri i Dravi staništa – obala - stijena za Me- skom družinom naše škole u Međimurju gotovo su nestale đimurje, ali i očuvanja prirodnog Pripremile: zbog agresivnog djelovanja ljud- blaga Hrvatske. Istraživačkim ra- Dora Lolić i Marija Sabol, 7.r skog faktora na riječne tokove: dom željele smo ustanoviti broj- Mentor: Marija Purić Hranjec, melioracije, reguliranja rijeka i nost kolonije obalnih lastavica na dipl.ing. biologije List Osnovne škole Ivanovec • br. 12 | 27
  • 28. Supkultura koja je zaintrigirala jednu osmašicu: SUPKULTURE Zašto ne prihvaćate “emo” klince? dramatičnije nego što zapravo jest. Za- dirkivanje okoline najgora je stvar koja ŠTO JOŠ TREBA ZNATI vam se može desiti - svi vas tad smatraju O EMAČIMA… čudakom i ludom osobom koja ne voli Emo generacija ili tinejdžerska život i plače te sebi nanosi bol. supkultura nastala je u predgrađi- Emo klinci imaju specifično obla- ma velikih američkih gradova, gdje čenje. To su neizbježne tenisice starke s djeca i mladi nemaju mogućnosti upečatljivim žnirancima na njima i uske za kvalitetno druženje i provođe- crne tzv. mrkva hlače. Prevladava crna nje slobodnog vremena, nego su odjeća, majice sa imenima bendova, na- osuđeni na svoje sobice u roditelj- očale s crnim rubovima, torbice i cipele skoj kući. Emo je glazbeni žanr i s uzorkom zebre ili leoparda, bandane masovni tinejdžerski pokret u ko- ili povezi na zapešćima. Oči su im oba- jemu je naglasak na “otvorenosti vezno u prvom planu, prenaglašene crne prema svojim emocijama, najčešće šminke, blijedi ten, upečatljivi detalji i onim tužni- naravno frizura: šiške preko lica i neki ma”. Emo Tko i što su zapravo emo djeca? Taj klinac život pokret osnovan je, naravno gdje drug- ultraupečatljivi pramenovi. Život emo shvaća na iz- dje, nego u Americi. Djevojčice koje klinaca zapravo je nekim ljudima vrlo nimno melo- nisu upale u navijačke timove i dječaci neshvatljiv, no ne znam zašto. Jer vide dra ma ti čan koji nisu dobili prilike da treniraju za život drugačijim očima, jer imaju izra- način, najma- neki dobar tim u sportu, u koji su željeli ženije emocije od drugih? Emo klinci nji problemi ući, počeli su se povlačiti sa scene živo- su isti kao i svi, samo neshvaćeni i pre- na koje naila- ta... Povlačili su se u sebe, smatrali su se osjetljivi. Svaka grupica ili supkultura zi dobivaju goleme razmjere. Obi- ružnima, većinom su komunicirali s eki- međusobno ne prihvaća ostale koji su lježja emo supkulture nisu ništa pom na Netu koja ih je razumjela. Slu- drugačiji od njih jer svi imaju neka svoja novo – oni su od prijašnjih uzeli šali su određene bendove tj. emo bendo- razmišljanja. Jasno je da pankeri ne idu ponešto i uklopili je u novo doba. ve: Simple plan, Funeral for a friend, The zajedno s cajkerima i da su neke skupi- Za razliku od tinejdžerskih sup- rocket summer, Panic! i druge koji govore ne nespojive s drugima. No, ima grupi- kultura koje su agresiju izražavale o težini života, tuzi i boli... Zato je to pr- ca koje su vrlo slične pa se međusobno prema van, kao što su to bili rock- venstveno glazbeni smjer ili supkultura. prihvaćaju, toleriraju. Emeri nisu kod eri 60-ih, punkeri 70-ih ili skin- nikoga prihvaćeni jer ih nitko od njih headsi, emo je tradicionalna tinej- Emo klinci su zapravo vrlo dobro- ne želi prihvatiti. Zbog toga se dešavaju džerska supkultura koja se izražava namjerne osobe prema drugima, ali ne otuđenje i povlačenje u sebe. kroz emocionalnost i miroljubivost, i prema sebi. Zato emosi kad ih zahvati tuga i “bed” ne mogu podnijeti tu bol u Na kraju ovog svog razmišljanja a pubertetsku agresiju često usmje- srcu pa imaju vrlo opasne suicidalne mi- poručila bih svima: svaka osoba ima rava prema unutra. Od hipija emo sli. Potiskivanje svojih osjećaja je najče- posebno i drugačije razmišljanje o ži- preuzima usmjerenost prema hi- šći uzrok suicida, također i zadirkivanje votu i nitko nije savršen. Prihvati sva- persenzibilnosti i duhovnosti. Od drugih ljudi tj. okoline koja ih ne shvaća koga takvog kakav je jer će tada i drugi novoromantičara i darkera preuzi- ili ih ne želi shvatiti. Pravi emo klinac prihvatiti tebe takvog kakav jesi. Ničije ma modu i crni kič. Od grungera nikad ne priznaje da je emo. Zašto je razmišljanje nije bezvrijedno, loše ili bo- preuzima poziciju društvene izop- to tako? Emo supkultura djeluje poput lesno jer je to razmišljanje neke osobe ćenosti. Tako današnja djeca na tajnog bratstva i pripadnost se izražava koja tako vidi život svojim očima. Ne neki način imitiraju svoje roditelje, slušanjem emo i screamo bendova, ko- ocjenjuj osobu samo prema izgledu, već pa čak i bake i djedove. Razlika je municiranjem preko internetskog por- upoznaj drugu stranu te osobe tj. njezi- u tome što glavno obilježje supkul- tala MyPlace i načinom oblačenja. Boje nu unutrašnju stranu, srce i dušu! ture više nije glazba već Internet. se odbacivanja okoline koje doživljavaju Anamarija Dolenčić, 8.a 28 | List Osnovne škole Ivanovec • br. 12
  • 29. Our students had some very interesting expirience STRANI JEZICI they want to share: English page An english class at the american embassy We were very happy when our English teacher took us to The Ame- rican Embassy in Zagreb. About twenty pupils from our school visited the American Emba- ssy on 12th May 2008. Some parents gave us a lift to Zagreb. Our host was Marija Cvetnić – Kopljar, the forei- gn affairs officer. She arranged all the details for the meeting with Marlene Nice, the American ambassador. We were asking her many questions: about her career, her family, the duties she performs as the ambassador... U posjeti američkoj ambasadi u Zagrebu She was born in New Jersey and She was also in Urugway and Tur- chairs in the library are six thousand came from a big family. She has been key. She likes Croatia very much and dollars each. At the end we took a in Zagreb for two years. Marlene is has already been to Dubrovnik, Hvar, photo with the ambassador and re- married and has got three children. Istra and Slavonija. turned home happily with a lot of She is a journalist. In her profession Before we entered the building, memories and presents. Later we it is very important to be objecti- we were greeted and properly chec- exchanged e-mails and hope to have ve which helped her to become the ked by guards. The security system is another meeting, but this time at our ambassador. She talked to us about at the top of priorities. We started the school in Ivanovec. America, American lifestyle, culture tour. The building itself surprised us as well as the possibility to continue by its size and the equipment, whi- By: Dora Lolić, 7.a, Valerija Posa- our future education in America. ch is very expensive. For example, the vec, 8.a, Vlatka Tišlarić, 8.a An unexpected trip to London hours earlier than we planned. km from London. Driving on the left After lunch Siniša got an idea to visit was an unusual experience. London is London. The idea was funny to my dad, a huge city and the traffic is heavy. Fi- but he stopped laughing when he realized nally we arrived to the centre of the we were very close to London,probably city. I was so happy and excited. I not further than 100 kilometres. have always dreamed of London. Actually, we were in a small town Then I saw all those famous Lon- called Outreau, about 40 km from don sights: Buckingham palace, Big Calais. Euro tunnel, from Dover to Ben, the House of Parliament, Tower My parents´ company have new Calais, is the shortest way from the Bridge, Trafalgar Square, Oxford customers in France. In November English coast to the French coast. Street and many others. they went on a business trip. Siniša, We were driving some 30 minutes I will always remember my first the chief manager, and I joined them. through the tunnel to get to Dover. I trip to London because it came so It took us about 17 hours to get was thrilled thinking about travelling unexpectedly. there. We were lucky to be there 7 under the sea. After that we were 80 By Sebastian Petek, 7.a List Osnovne škole Ivanovec • br. 12 | 29
  • 30. Našu malu zemlju više ne zaobilaze poznati svjetski bendovi, GLAZBA pa godinu za nama možemo nazvati: Godina velikih koncerata U2 Ljubitelji svih glazbenih žanrova više ne moraju putovati u bliže ili daljnje europske zemlje kako bi uživali u glazbi svojih omiljenih bendova. Otvorilo se! Irski rokeri održali su dva kon- Oni dolaze u Hrvatsku u velikom broju i održavaju koncerte o kojima smo do certa na maksimirskom stadionu nedavno mogli samo sanjati. Tako su u Hrvatskoj u posljednje vrijeme gostovali kojima je prisustvovalo 120 tisu- Backstreet Boys, Beyonce, Eros Ramazzoti, Simple minds, Tokio hotel, Pet Shop Boys, Elton John, a za ljubitelje klasike jedna od najvećih zvijezda tog žanra u ća ljudi iz Hrvatske, ali i okolnih svijetu Jose Carreras. Naše uredništvo osobito je oduševljeno bendom kojeg pred- zemalja. Koncerti su dio turneje stavljamo detaljnije... „360 stupnjeva“ koja je ime dobila po golemoj rotirajućoj pozorni- moć medija, na jednom koncertu pizza za publiku. Nesreća Sarajeva ci. Slavna irska četvorka: Adam javila su se izravno videolinkom je Bona pogodila i šokirala pa je Clayton, Bono Vox, Larry Mullen dva čovjeka iz opkoljenog Sarajeva 1995. godine napisao pjesmu Miss i The Edge priredila je vrhunski i tisućama ljudi prenijeli šokantne Sarajevo, a 1997. održaje obećanje spektakl i promovirala svoj naj- slike i dojmove iz grada pod grana- dano u vrijeme opsade i U2 odr- noviji album “No Line on the tama. Uveli su videozidove, ogro- žava koncert u Sarajevu na stadi- Horizon”, no brojnu su publiku mne lukove i metalne konstrukcije onu Koševo. Od tada pa do danas oduševili i svojim nezaobilaznim najrazličitijih oblika, a posljednji U2 su svirali diljem svijeta, a ve- starijim hitovima. novitet je pomična pozornica koja liko je zadovoljstvo što su Zagreb U2 je bend koji je nastao prije se vrti u punom krugu i ima niz čak 2 puta uvrstili u svoj program više od 30 godina, točnije 1978. svjetlosnih efekata. Ova posljed- nastupa i svojim obožavateljima u Dublinu i od tada su prodali nja putuje svijetom u 110 kamio- priuštili neponovljiv glazbeno – više od 140 milijuna nosača zvu- na, a visoka je 50 metara. Izaziva- scenski doživljaj. ka širom svijeta i osvojili više od nje autoriteta i apeliranje na zdrav No, godina koja počinje tako- 20 prestižnih glazbenih nagra- razum svjetskih lidera uvijek je bio đer donosi sjajne najave još većeg da Grammy. Njihove su pjesme dio njihova imidža, a išlo je do te broja poznatih imena koja će nam prepoznatljive, a tekstovi snažni, mjere da su na jednom koncertu doći iz svijeta, ali i domaćih glaz- kritički usmjereni, govore o pro- pokušali nazvati američkog pred- benih voda. Trebamo samo na vri- blemima njihove Irske ili svijeta. sjednika ili pak naručiti 50.000 jeme nabaviti karte i uživati... Ljubavnih pjesama su napisali ne- koliko, ali onih socijalne tematike ima jako mnogo. Njihova socijalna osjetljivost očituje se i u njihovom humanitarnom radu, oni su veliki borci za ljudska prava i podupiru ekološke akcije. Njihovi su kon- certi uvijek glazbeni, ali i vizualni doživljaj jer vole eksperimentirati s novim tehnologijama i uspješno ih uklapaju u svoju izvedbu. Oni su uvijek prvi u nekim stvarima. Tako su 1992. na turneji ZooTV- Tour pozornicu “ukrasili” mnoš- tvom ekrana na kojima se vrtjela gomila poruka koje su aludirale na 30 | List Osnovne škole Ivanovec • br. 12
  • 31. UGASILA SE ZVJEZDANA PUTANJA KRALJA POPA GLAZBA Vijest koja je svijetom proletjela života i pomalo djetinjastim po- poput munje je da je Michael Jack- gledom na svijet. Bio je kao Pe- son iznenada preminuo od zataje- tar Pan koji odbija odrasti. Imao nja srca u svom domu u Los Ange- je troje djece koja nisu živjela sa lesu. Dogodilo se to u trenutku kad je najavio svoj povratak na scenu svojim majkama, već s njime i oni svjetskom turnejom i novim albu- koji su mu bili bliski, tvrde da je mom “This is it”. Milijuni oboža- bio izvanredan otac. Bio je veliki vatelja ostali su šokirani i u nevje- humanitarac i ušao je u Guinne- rici čekali svaku i najmanju vijest o ssovu knjigu rekorda jer je donirao uzrocima njegove iznenadne smrti. 39 humanitarnih organizacija, više Odmah su krenule i spekulacije o nego ijedna druga osoba. urotama, čak i o lažiranju. Michael Joseph Jackson je ro- Bez obzira na kontroverze koje đen u američkoj saveznoj državi su pratile njegov privatni život Indiani, 29. kolovoza 1958. go- (koji gotovo da i nije imao), ostaje dine. Svoju glazbenu karijeru za- činjenica je da je jedan od najve- počeo je još kao sedmogodišnji Tu su još albumi “Off the Wall”, ćih glazbenika 20. stoljeća i autor pjevač u grupi The Jackson 5, za- “Bad”, “Dangerous” i “HIStory” velikog broja hitova koji će zau- jedno sa svojom braćom. Jackson koji su najprodavaniji glazbeni al- bumi u svijetu. Njegov nevjerojat- vijek ostati veliki i inspirativni, a je s punim pravom nosio titulu “kralja popa” jer je njegov album ni talent, karizma, profesionalnost možda će ih i pokušavati kopirati. “Thriller” iz 1982. godine najpro- i perfekcionizam ispreplitali su Ali, Michael Jackson je bio i ostao davaniji pop album svih vremena. se sa njegovim neobičnim stilom jedinstven! BOJAN OBOJAO HRVATSKO NEBO Cijela je Hrvatska ovog ljeta ži- mnogim drugim zemljama. vjela uz još jedan reality show pod Ponosni Međimurci bili su na nazivom “Hrvatska traži zvijezdu”. nogama i telefonskim linijama To je show u kojem se mnogo mla- kad je u finale došao, rekli bismo dih nepoznatih ljudi borilo da iza- “Napokon!”, naše gore list – Bojan đu iz anonimnosti i budu prepozna- Jambrošić. On je u napetom fina- ti kao glazbeni potencijal te da kao lu odnio pobjedu nad svojim rock glavnu nagradu potpišu ugovor sa – suparnikom Zoranom Mišićem izdavačkom kućom Dallas Recor- i dobio zvjezdani status. Kad se ds za izdavanje glazbenog albuma. prašina slegla, a svjetla RTL-ovog Kako je show odmicao kandidata je studija ugasila, počeli su nastupi bilo sve manje, konkurencija je bila diljem Lijepe naše. Bojan je nastu- sve oštrija, a žiri u sastavu Tony Ce- pao u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Du- tinski, Jelena Radan i Goran Lisica brovniku, a svom je rodnom gradu Fox bio je sve nemilosrdniji. Čakovcu poklonio nekoliko dobro Osmišljen prema formatu “Pop posjećenih nastupa. Kako saznaje- Idol” poznate medijske kuće Fre- mo, nakon ljetne turneje po Hr- mantle Media, ovaj je show od svo- vatskoj uslijedio je rad u studiju na jega početka 2001. godine do danas snimanju prvog albuma i glazbe- doživio velik uspjeh u Velikoj Bri- nih spotova. Bojanu želimo puno Čakovečki idol i nada ... mnogima taniji, ali i u Americi, Belgiji, Fran- sreće u njegovoj tek započetoj ka- Glazbene vijesti uredila: cuskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj i rijeri i još puno albuma i nastupa! Nikol Novak, 6.r List Osnovne škole Ivanovec • br. 12 | 31
  • 32. Božićni sajam u našoj školi Po prvi puta ove godine, naša škola je odlučila organi- zirati Božićni sajam pod sloganom Sajam dobrote. Cijela akcija je započela radionicama u kojima su uz učenike i učitelje škole, sudjelovali i roditelji koji su pokazali dobru volju, ali i neiscrpne ideje za različite uratke. Uspješnost akcije očitovala se u praznim štandovima, u ozarenim licima učenika koji su sudjelovali u jednom procesu od početka do kraja i to ne sami, već uz svoje roditelje, što se ne događa često. Međutim, ono što je najuspješnije je či- njenica da smo uz uživanje učinili pravu stvar: obradovali smo djecu u ovo vrijeme recesije i štednje. Osmijeh na licu djece kojoj su ti novci bili donirani izbrisat će, barem na trenutak, zabrinutost zbog praznih džepova. Mala novinarska grupa “Tigrići”