LIST UČENIKA ŠKOLE ZA MEDICINSKE SESTRE VINOGRADSKA                                                                   BROJ...
Riječ urednika    Iza nas je jubilarni deseti broj školskog         mladima koji žive bez odgovarajuće roditeljskečasopisa...
zanimljivosti iz svijeta medicine    OPASNA PRIVLAČNOST REKLAMNIH PORUKA    Suvremeni život - alkohol i mladi    PIŠE: Mr....
zanimljivosti iz svijeta medicinečovjek jučer, danas, sutratrebno razmotriti i sadašnje stanje     kod mladih muškaraca, z...
zanimljivosti iz svijeta medicine                   nemaju znatan utjecaj. Međutim,                   osamnaestogodišnjaci...
zanimljivosti iz svijeta medicinečovjek jučer, danas, sutra                                                               ...
zanimljivosti iz svijeta medicine                                           jučer, danas, sutra   SOS DJEČJE SELO LEKENIK ...
jučer, danas, sutračovjek jučer, danas, sutra                                                 nastupati u emisiji Zvijezde...
zanimljivosti iz svijeta medicine                                        jučer, danas, sutra  ŽIVOT U UČENIČKOM DOMU  Traj...
jučer, danas, sutračovjek jučer, danas, sutraPRAKTIČNA NASTAVA NA ODJELUNajljepši posao na svijetuPIŠE: Martina ŽORAT   Bi...
zanimljivosti iz svijeta medicine                             jučer, danas, sutra                                   postoj...
jučer, danas, sutračovjek jučer, danas, sutraDOĐAĐANJA ZA VRIJEME ODMORAŠkolska ljubavPIŠE: Rajka VUJAKLIJA   Govori se da...
jučer, danas, sutra    Naša škola pamti puno prvih           uskom hodniku – sve su to okidači         brkanje riječi ... ...
jučer, danas, sutra                   SAVJETI NOVOPEČENE STUDENTICE SESTRINSTVA                   Muke po Barbari         ...
jučer, danas, sutraDAN MLADIH U ORAHOVICIŽelja za ponovnim susretomPIŠE: Lorena MIĆANOVIĆ  U trodnevnom druženju u Orahovi...
iz zagrebačke prošlosti ičovjek jučer, danas, sutrasadašnjostiCRTICA IZ ZAGREBAČKE PROŠLOSTIKamenita vrata ili priča o mol...
čovjek jučer, danas,prošlosti i sadašnjosti     iz zagrebačke sutra          zanimljivosti iz svijeta medicine            ...
iz zagrebačke prošlosti i svijeta medicinečovjek jučer, danas, sutrasadašnjosti         zanimljivosti iz   CRTICA IZ ZAGRE...
iz zagrebačke prošlosti i sadašnjosti                   zanimljivosti iz svijeta medicinejednostavno ubij od učenja (neka ...
riječi, jučer, danas, sutračovjekriječi, riječiRAP GRUPA ŠKOLE  Rap grupu Black and Yellow čine učenici koji su sezbog lju...
zanimljivosti izriječi, riječi, riječi                                           svijeta medicineNOKTURNO    Sjedim na bal...
riječi, riječi, riječičovjek jučer, danas, sutraPREDSTAVLJAMO...Katarina MatićSamozatajna pjesnička nadaOve godine sve nas...
riječi, riječi, riječi...            zanimljivosti izriječi, riječi, riječi                             svijeta medicineVj...
novinari na zadatku sutračovjek jučer, danas,   HAZU – DANI OTVORENIH VRATA   U zagrljaju znanosti i umjetnosti   PIŠE: Lo...
INFUZIJA  (SŠ - LiDrano 2012)
INFUZIJA  (SŠ - LiDrano 2012)
INFUZIJA  (SŠ - LiDrano 2012)
INFUZIJA  (SŠ - LiDrano 2012)
INFUZIJA  (SŠ - LiDrano 2012)
INFUZIJA  (SŠ - LiDrano 2012)
INFUZIJA  (SŠ - LiDrano 2012)
INFUZIJA  (SŠ - LiDrano 2012)
INFUZIJA  (SŠ - LiDrano 2012)
INFUZIJA  (SŠ - LiDrano 2012)
INFUZIJA  (SŠ - LiDrano 2012)
INFUZIJA  (SŠ - LiDrano 2012)
INFUZIJA  (SŠ - LiDrano 2012)
INFUZIJA  (SŠ - LiDrano 2012)
INFUZIJA  (SŠ - LiDrano 2012)
INFUZIJA  (SŠ - LiDrano 2012)
INFUZIJA  (SŠ - LiDrano 2012)
INFUZIJA  (SŠ - LiDrano 2012)
INFUZIJA  (SŠ - LiDrano 2012)
INFUZIJA  (SŠ - LiDrano 2012)
INFUZIJA  (SŠ - LiDrano 2012)
INFUZIJA  (SŠ - LiDrano 2012)
INFUZIJA  (SŠ - LiDrano 2012)
INFUZIJA  (SŠ - LiDrano 2012)
INFUZIJA  (SŠ - LiDrano 2012)
INFUZIJA  (SŠ - LiDrano 2012)
INFUZIJA  (SŠ - LiDrano 2012)
INFUZIJA  (SŠ - LiDrano 2012)
INFUZIJA  (SŠ - LiDrano 2012)
INFUZIJA  (SŠ - LiDrano 2012)
INFUZIJA  (SŠ - LiDrano 2012)
INFUZIJA  (SŠ - LiDrano 2012)
Upcoming SlideShare
Loading in …5
×

INFUZIJA (SŠ - LiDrano 2012)

1,302 views
1,190 views

Published on

LiDrano 2012 - školski listovi - srednje škole
Škola za medicinske sestre Vinogradska, Zagreb

Published in: Education
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
1,302
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
1
Actions
Shares
0
Downloads
3
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

INFUZIJA (SŠ - LiDrano 2012)

  1. 1. LIST UČENIKA ŠKOLE ZA MEDICINSKE SESTRE VINOGRADSKA BROJ 11 ZAGREB SIJEČANJ 2012.Intervju s Julijanom Matanović Tkalja vlastitih sjećanjaIstraživanje dr. Davora Moraveka Suvremeni život: Alkohol i mladi Predstavljamo... Samozatajna pjesnička nada Dizajn jednostavnih oblika Zdravlje djece ŠKOLSKA LJUBAV · DUGOSELSKE MAŽORETKINJE · KNJIGA ILI FILM · INTERNET MEME
  2. 2. Riječ urednika Iza nas je jubilarni deseti broj školskog mladima koji žive bez odgovarajuće roditeljskečasopisa Infuzija. Nju su dobro posložili naši skrbi, o tome kako provoditi slobodno vrijeme iprethodnici s Jelenom Mijatović na čelu, a sada pokazali smo vam što nam se sve mota po glavi.evo, uz puno rada, dođosmo i do jedanaestog Nadamo se da će vam naše teme biti zanimljive i dabroja. Svi članovi uredništva potrudili su se vama, ćete iz ovog broja nešto novo naučiti.našim dragim čitateljima, priuštiti originalne i Zahvaljujemo svim članovima uredništva i svimzanimljive tekstove koji otkrivaju svakodnevni povremenim i stalnim vanjskim suradnicima što suživot u školi i izvan nje, naše interese, a nadamo nam pomogli da ovaj broj časopisa ugleda svjetlose i našu kreativnost i dar za novinarstvo. Ove dana.smo godine imali zanimljive sugovornike iz Želimo svima dobar provod čitajući!poslovnog i umjetničkog svijeta, razmišljali smoo predrasudama, našem budućem poslu, djeci i Ida Kolarić i Stjepan Sumporinfuzija sadržajList učenikaŠkole za medicinske sestreVinogradskaUREDNICIIda KolarićStjepan SumporUREDNIŠTVOSarah KaurinovićLorena MićanovićMartina VrhovecRajka Vujaklija ZANIMLJIVOSTI IZ SVIJETA MEDICINE Ne pokušavajte ljubav zamotatiKatarina Šakić Suvremeni život - alkohol i mladi ...... 3 u šarenilo papira .........................32Nikola ŠimićDorotea Zadro Mali medicinski rječnik................... 5 Zdravlje djece ............................. 6 FILM I GLAZBAVODITELJICA Na putu do uspjeha ......................33Mila Mikecin, prof. JUČER, DANAS, SUTRA Novi heroji ................................34SURADNICI Obitelj velika srca ........................ 7 Godina hrabrih filmova ..................35Elza Bertović, prof. Trajno prijateljstvo ....................... 9Sonja Ratković Najljepši posao na svijetu ..............10 SPORTBarbara GrdanjskiJelena Mijatović Školska ljubav ............................12 Jezik privrženosti i povjerenja ........37Svjetlana Bratić Muke po Barbari ..........................14 Možemo mi to! ...........................38 Želja za ponovnim susretom ...........15 Odlikašica i u rukometu ................39ILUSTRACIJE I FOTOGRAFIJEStjepan Sumpor Piruetom do pogotka ....................41Foto grupa Škole CRTICE IZ ZAGREBAČKE PROŠLOSTI Uživamo u igri i druženju ...............42 I SADAŠNJOSTINASLOVNICA Gracioznost borbenih pokreta .........43 Kamenita vrata ili priča o molitviI ZADNJA STRANICAUrednici i nadi .......................................16 SVAŠTA U MOJOJ GLAVIFotografije: Sonja Ratković Moj lijepi Zagreb grad...................18 Ne gleda se samo očima ................44REDAKTURA I LEKTURA RIJEČI, RIJEČI, RIJEČI Što te ne uništi, to te ojača! ...........45Mila Mikecin, prof. Zašto je knjiga bolja od filma ..........46Sanja Tomljenović, prof. Školski dani ...............................20 Nokturno ..................................21 Dizajn jednostavnih oblika ............48NAKLADNIK Tinejdžerica ..............................21 Obožavati memse ........................50Škola za medicinske sestre Palica s potpisom kralja.................51Vinogradska Samozatajna pjesnička nada ..........22 Zablistajmo na Dan sv. Patrika .........52PRIPREMA I TISAK NOVINARI NA ZADATKUTomislav Fürst U zagrljaju znanosti i umjetnosti .....24 ZABAVNI KUTAKIntergrafika TTŽ d.o.o., Zagreb Jeste li znali? .............................53 Zbog sevdaha u Sevdah .................26NAKLADA Lingvistika je zanimljiva znanost ......27 Kviz - iz povijesti grada Zagreba ......54550 primjeraka Tkalja vlastitih sjećanja ...............28 Križaljka ...................................55 2 infuzija 11
  3. 3. zanimljivosti iz svijeta medicine OPASNA PRIVLAČNOST REKLAMNIH PORUKA Suvremeni život - alkohol i mladi PIŠE: Mr. sc. Davor MORAVEK, psihijatar - uži specijalist za alkoholizam i druge ovisnosti Zadnjih smo godina svjedoci napora i uspjeha marketinškeindustrije, koju plaća industrija piva, da pivo kao psihoaktivnosredstvo poveže s načinom života mladih te da mladost, zdravljei sport marketinški veže uz pivo. Svjedočimo neverbalnoj poruci:„Ako se želiš osjećati mlad, pij pivo.“ puno smisla, stoga treba načiniti plan aktivnosti kojim će se nešto zaista promijeniti. Studije rađene 2011. godine koje su uključivale roditelje adolescenata upućivale su na to da čak 47% roditelja ima potrebu saznati više o problemu pijenja mladih! Dakle, ima i previše razloga za preventivne aktivnosti. Aktivnosti zajednice mogu biti usmjerene na promicanje kvalitete zdravog života bez alkohola, a u tome joj mogu pomoći organizirane službe kao što su organizacije mladih (sportski klubovi, vjeronaučni susreti), organizacije roditelja te organizacije ovisnika (klubovi liječenih alkoholičara, sastanci Izloženost mladih i osoba koje mogućih slučajeva prekomjernog žena liječenih alkoholičara).imaju obrasce rizičnog pijenja konzumiranja alkohola kod Postoje brojne studije kojereklamnim porukama može mladih što može imati značajnu ukazuju da samo edukacijadovesti do povećane potrošnje ulogu u sprečavanju razvijanja o „umjerenom pijenju“ nijepića. Istraživanja su ukazala na navike pijenja. Pravovremena i dostatna, pa aktivnosti zajedniceto da i posjedovanje sponzorskih sustavna društvena intervencija mogu biti usmjerene i naproizvoda (majice, kape i dr.) djeluje na rizične čimbenike zakonodavstvo, poput zabranemože biti poticajno za pijenje, koji vode prekomjernom reklamiranja alkoholnih pića uodnosno početak pijenja kod konzumiranju alkohola kod mladih svim vrstama medija u određenojmladih, isto kao i izloženost (dezorganizacija obitelji i gubitak lokalnoj zajednici, zabranenatpisima na prodajnim mjestima. roditeljskog autoriteta i nadzora, prodaje alkoholnog pića u blizini slaba povezanost mladih sa školom, škola i bolnica itd.NUŽNOST PREVENTIVNIH otuđenje u socijalnom okruženju,AKTIVNOSTI konzumiranje alkohola, „skrivene“ REKLAMIRANJE ALKOHOLNIH Primarna prevencija alkoho- propagandne poruke zbog zarade PIĆA – UTJECAJ NA MLADElizma mladih i ponašanja koje od prodaje alkohola, negativni Kupovina je alkohola mladimaalkohol pojačava najčešće iz- uzori u filmovima i stvarnom mlađim od 18 godina zabranjena.miče društvenoj kontroli. životu). Edukacija je važna zbog No, alkohol je mladima ipak lakoPrimarna prevencija se prije ukazivanja na postojeći problem, dostupan. Stoga je uz sve preven-svega odnosi na rano otkrivanje no bez konkretnih akcija ona nema tivne mjere koje se provode po-infuzija 11 3
  4. 4. zanimljivosti iz svijeta medicinečovjek jučer, danas, sutratrebno razmotriti i sadašnje stanje kod mladih muškaraca, zainteresi- povećava pijenje piva u dobi odmarketinga i odnosa masovnih me- ranih za sport, dovodi do značajno 18 godina. Kod djevojčica u dobidija prema tom problemu. U Hr- većeg izlaganja pozitivnim mar- od 13 godina prisutna je negativnavatskoj postoji zabrana reklamira- ketinškim porukama. Zdravstve- asocijacija prema pijenju. Nijenja (oglašavanja) alkoholnih pića, ni rizici (alkoholizam, problemi s se pokazalo da bi reklame imaleno iz tog je zakona izuzeto rekla- upravljanjem motornim vozilima, značajan učinak na pijenje vina ilimiranje piva, vina i voćnih vina. povrede, fetalni alkoholni sin- žestokih pića bez obzira na spol.Budući da raste upravo potrošnja drom) moraju stoga biti vrlo jasno Da bi se razmotrilo sadašnjepiva, dok oni alkoholni proizvodi definirani i obrazloženi kako bi se stanje marketinga u Hrvatskoj,koji se ne reklamiraju pokazuju mogla pooštriti regulativa, odno- kvalitativnim ispitivanjem zapo-znatan pad potrošnje – postavlja sno smanjenje dostupnosti alko- četo je u Referentnom centru zase pitanje ima li upravo marketing holnih pića i njihovo reklamiranje. alkoholizam kompleksno istraži-utjecaj na količinu ukupno popije- Utjecaj reklama na mlade pred- vanje rizičnih skupina potrošačanog pića? Etički standard marke- met je brojnih rasprava. Mladi ljudi kao i stavova mladih, Za sada su nam poznati preliminarni rezulta- ti ove pilot studije. Osobe koje su u kratkotrajnom tretmanu liječe- nja problema alkoholne ovisnosti podržavaju strogu zabranu rekla- miranja alkoholnih pića mladima (pojedini čak predlažu, ako se reklame ne zabrane, da se onda emitiraju nakon 22 sata) jer sma- traju da bi reklame mogle „izrav- no nagovarati mlade“ da piju. Me- đutim, manja skupina adolescena- ta osamnaestogodišnjaka (oko 5% ispitane populacije) ima suprotno mišljenje od većine te su njima reklame alkohola „baš zgodne“. Kad ih se pita o njihovoj podlož-tinške komunikacije proizvođača su izloženi reklamama za alkohol- nosti reklamama, u svim skupina-piva u Republici Hrvatskoj podra- nih pića jer se ona reklamiraju kao ma smatraju da na njih reklamezumijeva da se reklamne poruke o i drugi proizvodi. Iako te reklamepivu ne smiju upućivati maloljet- ne moraju biti izravno upućenenicima niti smiju prikazivati ma- mladima, ipak mogu dovesti do ra-loljetnike kako konzumiraju pivo, nijeg početaka pijenja, veće kon-ne smiju promicati pivo u medi- zumacije i uslijed toga veće štete,jima, programima ili događajima a ti su fenomeni već dokazani nakoji se obraćaju maloljetnicima, a duhanskim proizvodima te u rekla-ne smiju ni ohrabrivati pretjeranu miranju „brze hrane“.ili neodgovornu konzumaciju ili na U Sjedinjenim Američkim Drža-bilo koji način implicirati da je pi- vama, koje imaju daleko strožejanstvo prihvatljivo. provođenje politike dostupnosti Brojna istraživanja ukazuju alkohola maloljetnicima te nižuda je oglašavanje pića povezano stopu pijenja među mladimas pijenjem alkohola kod mladih, od većine europskih država,posebice s inicijacijom pijenja i analize su ukazale da bi potpunaopasnih obrazaca pijenja, a tome zabrana reklama za alkoholna pićadoprinosi i tzv. „lažna propagan- mogla smanjiti mjesečnu stopuda“ - propagiranje da proizvod sa- pijenja među mladima za 24%, adrži nisku količinu alkohola kada periodička opijanja za čak 42%.se konzumira u miješanim pići- Ispitivanja u Novom Zelandu, nama (koktelima). Problem svakako skupini mladih u dobi od 13 do 15predstavlja i činjenica da proi- godina ukazala su da izloženostzvođači piva često sponzoriraju reklamama za alkoholna pićasportske događaje, što posebice u dobi od 15 godina značajno 4 infuzija 11
  5. 5. zanimljivosti iz svijeta medicine nemaju znatan utjecaj. Međutim, osamnaestogodišnjaci tvrde da bi reklame mogle prvenstveno pota- Mali medicinski knuti potrošnju piva. Odabir piva kao sredstva inicijacije u odrasli rječnik svijet konzumenata alkohola nije slučajan i nije svjestan izbor po- PRIPREMILA: Jelena ĐUMIĆ jedinca. Zadnjih smo godina svje- doci napora i uspjeha marketinške industrije, koju plaća industrija Karcinom zloćudni tumor nastao bujanjem piva, da pivo, kao psihoaktivno epitelnih stanica sredstvo, poveže s načinom živo- ta mladih te da mladost, zdravlje Kardiotokografija metoda nadzora ploda u trudnoći i i sport marketinški veže uz pivo. porodu prilikom koje se istodobno Svjedočimo neverbalnoj poruci: bilježe trudovi i srčani rad fetusa „Ako se želiš osjećati mlad, kon- zumiraj pivo.“ Naši ispitanici su u Kliconoše osobe ili životinje koje u svom velikom broju nesvjesni činjenice tijelu nose određeni patogeni da je tzv. „pivo s okusom“ (Rad- mikroorganizam bez znakova bolesti, ler) alkoholno piće te ga smatraju a potencijalni su izvor infekcije zbog ili „bezopasnim“ ili „bezalkohol- otpuštanja uzročnika u okolinu nim“. Ipak, značajan dio ispitani- Kraniotomija ka „pivo s okusom“ promatra kao kirurški zahvat kojim se rade otvori marketinški trik. Upravo je ova na kostima lubanje kategorija pića ono koje je za- Konjunktivitis dnjih dvije godine počelo rasti – i upala očne spojnice to kod nove kategorije potrošača Kontracepcija – mladih žena. obuhvaća sve metode za sprječavanje trudnoće LICEMJERNA I POHLEPNA ZARADA Kolostrum prvo majčino mlijeko čiji kemijski Je li sadašnje stanje u kojem sastav odgovara potrebama industrija pića, posebice piva, novorođenčeta nastoji nametnuti određena pra- Klimakterij (menopauza) vila igre, a koju vode velike mul- prirodna promjena ženskog tijela tinacionalne kompanije, odgova- i prelazak iz plodne u neplodnu rajuće, ili bi ipak zemlje Europe fazu; javlja se između 45. i 55. mogle učiniti više? U trenutku dok godine života, a počinje zadnjom raste problem pijenja mladih te menstruacijom ukupna potrošnja piva, moramo Kalem si postaviti pitanje je li osim in- transplantat, tkivo ili organ koji se dividualne odgovornosti ipak po- presađuje trebna i viša razina – društvena Koma odgovornost? Zapadna društva, najteži poremećaj svijesti; dubok tradicionalno sklona alkoholu, li- san; bolesnik leži mirno, nepokretno, cemjerno i pohlepno zarađujući i ne reagira ni na kakav podražaj, popunjavajući državne i privatne arefleksija u dubokoj komi; koma proračune porezima na promet može nastati naglo ili postupno alkohola, posljedice prekomjer- nog pijenja (bolest i patnja obi- telji alkoholičara) prebacuju na individualnu odgovornost samog alkoholičara i na njegovu obitelj. A kako to tek utječe na mlade i djecu alkoholičara?!infuzija 11 5
  6. 6. zanimljivosti iz svijeta medicinečovjek jučer, danas, sutra dijete predstavlja velik šok, osobito INTERVJU S PEDIJATRICOM DR. TAMAROM ŽIGMAN za manje dijete. Medicinske sestre su zaslužne za ublažavanje tuge koju Zdravlje djece osjeća malo bolesno dijete. Za ovaj posao mora se osjetiti unutarnji poziv. Osoba koja radi s bolesnim djetetom mora u svakom trenutku biti spremna da djetetu pruži ljubav, empatiju i Dr. Tamara Žigman radi na Odjelu strpljenje. za pedijatriju KB Sestre milosrdnice i u našoj Školi predaje pedijatriju. Kako usklađujete svoje poslovne Omiljena je kao liječnica u bolnici i privatne obveze? Suprug i ja roditelji smo dviju i nastavnica u školi jer naučava da djevojčica. Roditeljstvo smatram osoba koja radi s bolesnim djetetom najvećim izazovom u životu. Iskren iRAZGOVARALA: mora u svakom trenutku biti spremna pravedan odnos prema svojoj obitelji predispozicija je za kvalitetan radMartina VRHOVEC pružiti ljubav, empatiju i strpljenje. na odjelu. Iako moj rad puno puta Završili ste medicinu. Nalazite li oboljelog djeteta to je pitanje na koje zahtijeva velik osobni angažman dau svom poslu zadovoljstvo s obzirom se odgovor traži cijeli život. Empatija uskladim privatne i poslovne obveze,na trud koji ste uložili tijekom je nešto što mi u tome puno pomaže. najčešće uspijevam u tome. Ipak,studija? Kako sam majka dvije djevojčice, ako moram birati, obitelj je uvijek na Studij medicine zaista je mogu se lako zamisliti u ulozi prvom mjestu.zahtjevan. Međutim, uvijek kada roditelja bolesnog djeteta. Kada serazmislim o vremenu kada sam pojednostavljeno gleda, interakcija s Koja je razlika između rada ustudirala, za taj me period života vežu roditeljima nekada predstavlja veliku školi i rada u bolnici?najljepše uspomene. Jedini zadatak frustraciju kako za liječnika tako i Iako je nekada u koliziji s mojimstudenta medicine jest marljivo učiti za roditelja, ali uvjerena sam da su obvezama na odjelu, rad u školii uspješno polagati ispite, što meni, strpljenje i empatija jedini mogući uvelike me ispunjava. U razredunasreću, nikada nije predstavljalo način prevladavanja tog problema. sam opuštena, volim interakcijuveći problem. Oduvijek sam znala s mladim ljudima u odrastanju.da, kada završim studij, želim raditi s Što mislite o poslu medicinske Pokušavam učenicima na prihvatljivdjecom. Specijalizacija iz pedijatrije sestre? način prenijeti osnovna znanjaprirodan je nastavak mojih želja Medicinska sestra na pedijatrijskim iz pedijatrije. Osim o pedijatriji,i nastojanja. U ovom poslu, uz razgovaramo i o životnim temama. odjelima zaista mora voljeti svojprikupljanje dodatnog medicinskog Iako možda na prvi pogled smiješno posao. Za vrijeme boravka djeteta uznanja i iskustva, pomalo u vama jača bolnici, medicinska sestra je osoba zvuči, smatram da učimo jedni odsvijest o odgovornosti za zdravlje koja najviše brine o djetetu odvojenom drugih, kako oni od mene, tako i jadjece. Tako studentska bezbrižnost od roditelja i uže obitelji, što za svako od njih.postupno prerasta u odgovornost. Tosmatram sazrijevanjem koje svakiozbiljan liječnik mora proći. Iako jemoja profesija vrlo zahtjevna, u ovomposlu nalazim veliko zadovoljstvo.Komunikacija i rad s djecomispunjavaju me kako na privatnom,tako i na profesionalnom planu. Kakav je Vaš odnos premapacijentima? Prema malim pacijentimapokušavam izgraditi topao, iskren iprofesionalan odnos. Zaista, kontakts djecom dosad mi nikada nijepredstavljao veći problem. Kakavodnos izgraditi prema roditeljima 6 infuzija 11
  7. 7. zanimljivosti iz svijeta medicine jučer, danas, sutra SOS DJEČJE SELO LEKENIK PRVO HRVATSKO SOS SELO Obitelj velika srca PIŠE: Lorena MIĆANOVIĆ “Kada otvoriš svoje srce, začudiš se koliko ljudi u njega stane”, jedna je od lijepihmisli izrečena u božićnoj akciji kojom se željelo pomoći siromašnim obiteljima uHrvatskoj. Međutim, u Hrvatskoj postoji i jedna obitelj koja se razlikuje od obiteljikakve većina nas poznaje i koja je otvorila svoje srce velikom broju djece bezroditelja ili odgovarajuće roditeljske skrbi. To je obitelj SOS Dječjeg sela Lekenikkoja broji 70-ak djece različite dobi o kojima se brinu ljudi velika srca i duše. Ljubav, nježnost, sigurnost i topli iste životne obveze i radosti kao idom osnovne su životne potrebe svaka druga obitelj.svakog čovjeka. Ali nažalost, svatko U Selo dolaze djeca iz cijeleih ne posjeduje. U današnjem svijetu Hrvatske. Pri dolasku ta su djeca,stalno se raspravlja o tome tko je odvojena od svojih roditelja i svegabolji, tko je brži i tko je lukaviji njima poznatog, povrijeđena, plašljivazaboravljajući u tom životnom i povučena. Ali istinska ljubav,nadmetanju one najranjivije: nježnost, razumijevanje, potpora inapuštenu djecu u potrazi za toplim sigurnost koja im se u Selu pruža,domom. Željni ljubavi i nježnosti u otkriva im radost življenja u skladnomživotnoj su stihiji često zaboravljeni. okruženju. Suživot štićenika, SOS Međutim, u okrutnoj svakodnevici mama i teta i drugih djelatnika upotrage za vlašću, zlatom il’ za Selu, kao i gostoljubivost stanovništvahljebom, nedaleko od Zagreba, u Lekenika postepeno izraste u odnosturopoljskom selu Lekenik postoji međusobnog povjerenja i poštovanja.jedno mjesto u kojem se ljudi trude Žalosno je to koliko malih inadoknaditi životnu nepravdu. To je nedužnih stvorenja, djece u dobi odSOS Dječje selo Lekenik koje djeluje samo nekoliko mjeseci pa do osnovne djeluje Društveni centar Hermann škole, mora pronaći svoje utočište Gmeiner (naziv istoimene zaklade izod početka 1993. godine kad su u Selo u Selu. Brojni su razlozi njihova Münchena koja je financirala projektdošli prvi mali stanovnici i njihove SOS dolaska, ali se svi svode na isto: zbog SOS Kinderdorf Internationala) kojimame, a svečano otvorenje Sela bilo roditeljskog nemara ili nemogućnost je osnovan s ciljem da djeci ponudije 8. listopada iste godine, pa je zato brige za vlastito dijete zbog lošegtaj dan proglašen Danom SOS Dječjeg i udobno mjesto za obrazovni, zdravstvenog stanja ili materijalnesela Lekenik. kreativni i socijalni razvoj. Društveni neimaštine, u obitelji nisu ispunjeni Selo se sastoji se od 15 obiteljskih centar nudi djeci različite sadržaje osnovni uvjeti za život jednog djeteta.kuća u kojima prebivaju djeca bez od knjižnice, računalne i internetske Uskraćena im je roditeljska ljubav iroditelja i roditeljske skrbi, neovisno skrb, bezbrižno igranje, poljubac za radionice, sportskih aktivnostio njihovoj rasi, nacionalnoj ili vjerskoj laku noć. Uskraćeno im je primjereno (nogomet, tae kwon do, šah), dopripadnosti. Jedno selo u prosjeku školovanje i obrazovanje, a time i slobodnog osmišljavanja vremenaudomljava 70-ak djece. U svakoj se blagostanje u budućem životu. Sve u brojnim društvenim igrama. Zakući za djecu s ljubavlju brine po to i još mnogo toga pokušava se djecu koja su sklona umjetničkomjedna SOS mama. Njima pomažu nadoknaditi djeci kad dođu u SOS izražavanju pripremaju se kreativneSOS tete, direktor sela, pedagoški Dječje selo Lekenik. radionice: u likovnoj radionici djecapomoćnik, psiholog i dva seoska U sklopu SOS Dječjeg sela izrađuju lutke za lutkarske predstave,majstora. Ova velika SOS obitelj dijeli Lekenik od siječnja 2007. godine predmete od gline, a crtaju i nainfuzija 11 7
  8. 8. jučer, danas, sutračovjek jučer, danas, sutra nastupati u emisiji Zvijezde plešu, odgovornost za svoj život. Uz pomoć na raspolaganju ima plesnu grupu odgajatelja obavljaju kućanske u kojoj se uče prvi plesni koraci. U poslove, njeguju vrt i uče napraviti Centru postoji još mnogo radionica: poneko jelo. Poticanje samostalnosti za djecu od 1. do 4. godine pokrenuta svake mlade osobe čini ih spremnijima je igraonica čiji se poseban dio zove za budući život doprinoseći njihovu Eko patrola. Zadatak Eko patrole je osamostaljivanju jer sada moraju sami održavanje okoliša čistim i urednim, izvršavati brojne obaveze. SOS Dječje skupljanje otpada, plastične ambalaže selo Lekenik, kao i druga SOS dječja i starog papira te uljepšavanje okoliša sela, skrbe o svojoj djeci tijekom sadnjom cvijeća i zelenih biljaka. njihova školovanja sve do potpunog Otvorena je i radionica domaćinstva, osamostaljenja, a i poslije im je a organizirane su i edukativne uvijek spremno priskočiti upomoć. aktivnosti kao što su instrukcije iz Djeca koja dio svog života različitih školskih predmeta za djecu provedu u Selu i koju sudbina od koja imaju poteškoća u svladavanju početka nije mazila, nakon tog školskog gradiva. Sudjelujući životnog iskustva često postanu u raznovrsnim radionicama i samostalnija i odgovornija od one aktivnostima, djeca uviđaju kakve koja su odrastala u ljubavi svojesvili. Dramska grupa je zadužena za rezultate mogu postići, a na taj način obitelji u svom obiteljskom gnijezdu. grade i svoje samopouzdanje koje će Prijevremeno suočeni s težinom iosmišljavanje barem dviju predstava im u suočavanju s daljnjim životom nepravednošću života svjesni su kolikokoje s veseljem izvodi u Centru, biti itekako potrebno. je u međuljudskim odnosima važnoali i na gostovanjima. U glazbenoj Nakon završetka osnovne škole, zajedništvo, humanost, solidarnostradionici djeca uče svirati različite mladi srednjoškolci odlaze u SOS i pomaganje jer su i sami uz pomoćinstrumente (gitara, bubnjevi, Zajednice mladih Lekenik, od kojih svojih SOS mama, sestara i braće, kaoklavijature, violina), a osnovali su dvije u Velikoj Gorici, a jedna je i svih ljudi koji rade u Selu, uspjelisu i pravi rock bend pod nazivom u Zagrebu. Mladima u zajednici pruža prebroditi bol svog djetinjstva hrabroNapadači sluha. Tko želi jednog dana se veća sloboda, ali preuzimaju i veću gradeći svoj budući život. Nakon završetka osnovne škole, mladi srednjoškolci odlaze u SOS Zajednice mladih Lekenik, od kojih su dvije u Velikoj Gorici, a jedna u Zagrebu. Mladima u zajednici pruža se veća sloboda, ali preuzimaju i veću odgovornost za svoje postupke. 8 infuzija 11
  9. 9. zanimljivosti iz svijeta medicine jučer, danas, sutra ŽIVOT U UČENIČKOM DOMU Trajno prijateljstvo PIŠE: Martina VRHOVEC Mnogi učenici našeškole stanuju predalekoda bi putovali svaki danu školu. Za vrijeme svogaškolovanja nastanjuju se udomovima i privikavaju naživot u domskoj zajednicikoji uz svoje nedostatkeima i mnogo prednosti.Ovo je svjedočanstvomaturantice koja seu četiri godine životau učeničkom domunaučila razumijevanjuza druge, samostalnosti istekla jednu od najvećihvrijednosti u životu –prijateljstvo. Prije četiri godine upisala s kojom sada idem u isti razred, a kritizirala mnoge stvari. Sadasam se u Školu za medicinske u domu dijelimo istu sobu. Cijelo sam starija i zrelije razmišljam osestre Vinogradska. Obiteljski vrijeme smo bile zajedno i što je svemu i svjesna sam da je u tolikojdom zamijenila sam učeničkim najvažnije svaki smo vikend išle skupini djevojaka teško ugoditidomom u Klaićevoj ulici. Ne želim kući u Križevce zajedno. To činimo svima. Shvaćam da je kontrolarazmišljati, a kamoli govoriti što se sada kao maturantice, iako je sada odgajateljica neophodna, iako metada dogodilo sa mnom. Život mi se odlazak kući nešto sasvim drugo. to često živciralo.preko noći okrenuo naopačke. Bilo Gledajući unatrag, život u Sada vidim da dom ima ije tu suza, nespavanja, a najviše domu mi je bio lijep. Tu sam svoje prednosti. Potpuno sam seželje da sve napustim i vratim se upoznala mnogo dragih ljudi koji osamostalila. Brinem o svemu isvojoj kući u svoju obitelj. Ovdje su mi uvijek bili spremni pomoći sama donosim odluke o tome štoje prevladala moja tvrdoglavost, u svemu. Upoznala sam mnogo ću raditi, dok moje vršnjakinjejer sve što u životu zacrtan moram svojih vršnjakinja s istim i sličnim koje nisu bile u domu o svemui ostvariti. problemima, pa smo ih zajednički konzultiraju svoje roditelje. Nisam se vratila kući, ostala rješavale i lakše se s njima nosile. Shvatila sam koliku potporu isam u domu i s vremenom se S nostalgijom ću se sjećati svoje oslonac pruža obitelj i koliko je onaprivikla na suživot s djevojkama odgajateljice, svoje domske sobe, bitna u razvoju mladog čovjeka.u sobi. U svemu mi je je najviše kućnog reda, domske hrane, a Sretna sam što imam jedno velikopomogla prijateljica Valentina s i sebe kako sam često površno životno iskustvo, a osamnaest mikojom sam išla u osnovnu školu i gledala na sve i često bezrazložno je godina tek.infuzija 11 9
  10. 10. jučer, danas, sutračovjek jučer, danas, sutraPRAKTIČNA NASTAVA NA ODJELUNajljepši posao na svijetuPIŠE: Martina ŽORAT Bilo je tužnih i radosnih trenutaka, ali i trenutaka u kojima smo bolesniku bilii pomoćnica i prijateljica u isto vrijeme. Naučile smo da kao medicinske sestremoramo biti stabilne i emocionalno zrele osobe. Pokušavam premotati film unatrag gledajući, pogotovo ne u ovom poslu. krv, podijeliti terapiju ili pružitii sjetiti se svog prvog iskustva s odjela, Prije svega, bitno je da smo mi ti koji njegu bolesniku? Bilo je puno radosnihsvog prvog doživljaja u bolnici. To se brinemo o bolesnicima, koji im trenutaka, ali i trenutaka u kojimaje bilo prije tri godine dok smo se pružamo svu moguću pomoć kada im smo bolesniku bili i sestra, i prijateljtek upoznavali s ovom školom, s je najteže i kada im je najpotrebnije. u isto vrijeme. Naučili su nas da miljudima oko nas, s bolnicom i njezinim Svaki novi dolazak na odjel u kao sestre moramo biti stabilne ibolesnicima. vrijeme praktične nastave s vremenom emocionalno zrele osobe kako bismo Prvi dolazak na odjel stvorio nam nam je postajao sve draži i ustajanje se mogle nositi s ljudskom patnjom,je neku nervozu, ali jednako tako i u rane jutarnje sate postajalo je sve hitnim stanjima i teškim zdravstvenimneku ugodu i znatiželju. Došli smo lakše i lakše. Bivali smo sve spretniji problemima.tamo i samo promatrali rad sestara i spretniji. Mi kao medicinske sestre, ali ikoje znaju kako raditi s bolesnicima Na odjelu nikada nije nedostajalo kao osobe u svom privatnom životu,i učili smo gledajući njih i naše smijeha i radosti dok smo obavljali moramo biti brižne, spremne prihvatitiprofesorice. ono što volimo, jer tko ne bi volio odgovornost, raditi samostalno i u Naše oči pokušavale su upiti sve vidjeti jednu nasmijanu sestru kojoj timu te savjesno provoditi ono što jeznanje, ali znali smo da se ne uči samo nije teško posložiti krevet, izvaditi propisano. To je najljepši posao koji 10 infuzija 11
  11. 11. zanimljivosti iz svijeta medicine jučer, danas, sutra postoji. Znati pomoći bolesniku i svaku noć leći u krevet razmišljajući kako si nekome uljepšao dan, ali i život, daje snage za sve ono što je u ovom poslu teško i naporno, i to ne samo fizički, nego i psihički. Najteže je gledati ljude koji pate, a ne može im se nikako pomoći. No, mi se trudimo pomoći im onoliko koliko je u našoj moći i u moći medicine. Ljudi nam to uvijek vraćaju s radošću i zahvalnošću. Srednjoškolsko obrazovanje medicinskim sestara/tehničara sada traje pet godina. Zadnja godina školovanja usmjerena je na praktični rad u liječničkom timu i s pacijentima. To nam je veoma drago jer smo svjesni toga da moramo puno učiti. Nadamo se da ćemo postati vrsne medicinske sestre/tehničari i da će nas se pacijenti, kada završi razdoblje bolesti i liječenja, sjećati po dobru.infuzija 11 11
  12. 12. jučer, danas, sutračovjek jučer, danas, sutraDOĐAĐANJA ZA VRIJEME ODMORAŠkolska ljubavPIŠE: Rajka VUJAKLIJA Govori se da su školske ljubavi nezrele. One tomožda i jesu, ali svi ih moramo proći i doživjeti čarprvog pravog poljupca. Osjećaji koji se u tim godinamaprobude zauvijek ostanu urezani u naše sjećanje, akoništa drugo, a ono kao dobra uspomena. 12 infuzija 11
  13. 13. jučer, danas, sutra Naša škola pamti puno prvih uskom hodniku – sve su to okidači brkanje riječi ... a na kraju ona i nepravih ljubavnih poljubaca. Prošetati našim školskim ljubavnim parovima. shvati što si htio reći i misliš da sihodnicima za vrijeme školskih Dosad smo iz izbrojali oko desetak, se osramotio i ponizio. Ako te pakodmora znači uloviti dva ili tri ali nikad se ne zna jesu li se neki već pogleda u oči i shvati što si htio reći,ljubavna para koji i ne pokušavaju razdvojili, a neki novi spojili. opet se osjećaš isto. Tada pomisliš:sakriti što u tim trenutcima ljubavne Možda je to čudno, ali nama „Računat ću to samo kao dobruigre doživljavaju. Može se očekivati mladima takve ljubavi puno znače. uspomenu!“ No, ponekad se rodi i nešto više!da će kad-tad frcnuti koja iskra Zbližiti se s osobom suprotnoga spola Najveći su nam problemmeđu nekim od četiristo mladih prvi put u životu, zaista je zeznuto. profesori, koji se, nije nam jasnoljudi koji se svakodnevno susreću Teško je kada ne znaš kako se zašto, bore protiv ljubavne strastii druže u školi. Najneočekivanije ponašati u određenim situacijama, na hodnicima, ali mislimo da su većljubavi, u najneočekivanijim a da i ne govorim o tome koliko shvatili da pravoj ljubavi ništa nesituacijama, između osoba za koje treba hrabrosti reći nekoj osobi mogu.prije nisi ni sanjao da bi mogle da ti se sviđa. A ako je i skupiš, Dakle, u školi se može naći izavršiti zajedno. Izborni predmeti, tada su popratne pojave takve nešto stvarno pozitivno, samo akoslobodne aktivnosti, izleti, hrabrosti crvenilo u licu, knedla u naletiš (doslovno!) na pravu osobu.maturalci, slučajna sudaranja na grlu, drhtanje ruku, lupanje srca, Pa, sretno!infuzija 11 13
  14. 14. jučer, danas, sutra SAVJETI NOVOPEČENE STUDENTICE SESTRINSTVA Muke po Barbari PIŠE: Brabara GRDANJSKI Iako nisam više učenica Škole za medicinske sestre Vinogradska, lijepo je kad dobiješ poziv iz svoje stare škole i od svojih starih profačica da za školski list napišeš nešto o novim životnim iskustvima. Baš je to fora: prošle sam godine u Infuziji pisala o sebi i svojim razrednim kolegama kao hrpi veselih srednjoškolaca, a evo nas, ni godinu dana poslije, već smo kao neki studoši. Ja sam Barbara Grdanjski, vi ćete biti informirani! li mogućnost, upišite nekaj posli- vlastite budućnosti, al’ to se podra- je srednje, bilo ono kaj hoćete ili zumijeva. Danas sam baš skužila nećete, uvijek se možete prebacit’ kak’ je lijepo kad položiš ispit, a ne sljedeće godine. Ak’ budete jedni samo jadne kolokvije. Ipak se isplati od onih koji nisu nigdje upali, po- malo učit’. Još je jedna dobra stvar trudite se nać’ staž, zaradit’ nešto na faksu – ekipa, naravno. Kolega i naučit’ nešto. A ak’ budete imali iz Vinogradske ima dosta, tak da sreće da glavne sestre prepoznaju nam nije dosadno. Upoznaš i nove vaš sestrinski talent i stručne vje- ljude, a stare znance upoznaš još štine, možda vas i zaposle. bolje. Čuješ svakakve životne pri- K’o i svugdje i na faksu je naj- če, istražuješ nove bolnice i odjele, gori početak. Skoro pet mjeseci od- usavršavaš se u zdravstvenoj njezi. mora, pa ti počni učit’ nakon tol’ko Jednom medicinska sestra, uvijek opuštanja, glupiranja i alkoholizira- medicinska sestra. Upamtite to,Ja sam Barbara Grdanjski, vi ćete biti informirani! (u sredini) nja, ups. Kol’ko su neki profači na kolege! I svaki put kad budete bili faksu super, dobro objasne i zna- zbedirani, mislite da niš’ ne vrije- Dragi maturanti, ak’ mislite da ju se dobro za..., hm, hm, mislim dite (možda je ovo malo preemo?), je učenje za ispite državne matu- zeka’t, tol’ko su neki grozni (nadam sjetite se ljudi kojima ste pomogli i re tortura, pazite na svoje živce, se da ne bu čit’o nitko s faksa!). kojima ćete pomoći ako ostanete u jer mislite li upisat’ faks, niš’ nije Živiš li skoro na rubu Lijepe Naše ovoj struci. ravno divljanju osjećaja prije prvog k’o ja i treba ti dva sata da stigneš Nekima od vas sam možda pomo- kolokvija ili, još veći bed, prije ispi- na faks, izgubiš cijeli dan da odeš gla ovim svojim razmišljanjima, a ta. Osjećaj prilikom otvaranja stu- samo na jedno predavanje. A kaj se neke sam možda i obeshrabrila, al’ domata i traženje rezultata ispita tiče predavanja, na nekima trebaš izbor uvijek ovisi o vama. E da, ak’ neusporediv je s bilo čime kaj sam bit’ obavezno, a nekim je profama mislite da su vas profe u srednjoj do sad proživjela. svejedno kol’ko će ljudi doć’. The maltretirale s učenjem i bubanjem Iz moje perspektive – daljnje awkward moment je kad ti se čo- napamet – definicija pulsa, tlaka i obrazovanje je katastrofa! Al’ sje- vjek 40 godina stariji od tebe obra- ne znam čega sve ne, isplatit će vam tiš se svih onih ljudi koji su ti re- ća sa „Vi“! S vremenom se navikneš, se, pogotovo kaj se tiče anatomije. kli: „Da sam bil pametniji, i ja sam al’ ono... Još se moram pohvalit’ da je gru- mog’o ić’ dalje. Ti se školuj dok Najbolja strana studiranja je pu studentica od kojih je pet-šest možeš!“ Bla...bla...bla... Realno sigurno IKSICA i hranjenje za par cura iz Vinogradske na vježbama iz gledajući (poput Kaze iz „Bitanga i kuna! Nema ljepšeg osjećaja od zdravstvene njege pohvalila glavna princeza“), jednog dana će nam se onog kad se najedeš da ne mreš di- sestra kardiologije KBC-a Zagreb! isplatit’ to gubljenje živaca, štreba- sat’ za samo 4,40 kuna! Na prvom A sad još malo uživajte, pa nje napamet i ostalo. Dakle, imate je mjestu trebalo bit’ osiguravanje pamet u glavu i knjigu u ruke! 14 infuzija 11
  15. 15. jučer, danas, sutraDAN MLADIH U ORAHOVICIŽelja za ponovnim susretomPIŠE: Lorena MIĆANOVIĆ U trodnevnom druženju u Orahovici sudjelovali su mladi iz nekoliko hrvatskihzajednica mladih. Radionice, predavanja, društvene igre, glazba – samo su nekiod sadržaja u kojima su mladi rado i aktivno sudjelovali, pa su na odlasku izraziliželju za ponovnim susretom. A stečena prijateljstva i nova iskustva još će dugopamtiti. Mladi iz Kuće za mlade Zagreb i stvaranju dobre atmosfere družeći se osobno drugi dio predavanja bioZajednice mladih Velika Gorica bili u slobodno vrijeme. zanimljiviji. Govorili se o svojimsu na susretu mladih u Orahovici. Te prve večeri u našim spavaoni- osobnim iskustvima razmjene učenikaTamo smo stigli oko 19 sati, a bili smo cama, naravno, nismo odmah legli i u Europi. To me oduševilo jer samsmješteni u ustanovi Crvenog križa. zaspali, već smo još neko vrijeme i sama ponekad razmišljala o tojNakon dočeka i pozdravnog govora tiho pričali i uživali družeći se. Ali mogućnosti.voditeljice, nas se 30-ak brzo smjestilo bili smo već tako umorni da nije Nakon predavanja došlo je vrijemeu svoje sobe. Sobe su bile iznimno dugo trebalo da zaspimo, a morali za naše slobodno vrijeme. Mogli smouredne i primijetili smo da je cijeli smo sutradan ranije ustati i stići izabrati različite sadržaje. Neki su seprostor redovito održavan i da se pazi na doručak. Sljedeći su dan nakon znojili u teretani, dok su drugi uživalina higijenu. U blagovaonici nas je doručka u 9 sati počele radionice koje u bazenu. Navečer smo se svi družiliposlije dočekala topla večera i čaj. su trajale do ručka. Radionice su bile i zabavljali vani na svježem zraku. Budući da smo došli iz različitih vrlo zanimljive. Svaka je započinjala Sudjelovali smo u društvenim igrama,zajednica mladih (osim nas iz nekom društvenom igrom da se malo a nije nedostajalo ni dobre glazbe.Zagreba i Velike Gorice, u Orahovicu opustimo, a svi su mladi aktivno i Bilo je jednostavno lijepo.su došli i mladi iz Zajednice mladih rado sudjelovali u njima, što je vrlo Trećeg, posljednjeg danaOsijek), moglo se primijetiti da se u pohvalno. radionice su bile kratke jer smopočetku svatko od nas držao svoje U tim radionicama smo mnogo samo saželi ono što smo prethodnoggrupe. Kako bismo se svi malo bolje razgovarali, izradili smo plakate koji dana radili i naučili. Svima je biloupoznali, nakon večere održana je su odražavali naša razmišljanja, naš žao što se rastajemo i izrazili smojedna kratka radionica. Podijelili smo način života ili ono što bismo htjeli želju za ponovnim susretom. Naše jese u grupe u kojima ćemo idućih dva promijeniti u svom životu i društvu. trodnevno druženje u Orahovici bilodana raditi. Podjela u miješane grupe Raspravljali smo i o Europskoj poučno, zanimljivo i kreativno. Steklipovezala nas je s mladima iz drugih uniji. Došlo je nekoliko stručnih smo nova prijateljstva i iskustva,zajednica što je doprinijelo boljim predavača. Na početku su općenito a zajednički provedeno vrijeme svirezultatima zajedničkog rada, ali i govorili o Europskoj uniji. Meni je ćemo još dugo pamtiti.infuzija 11 15
  16. 16. iz zagrebačke prošlosti ičovjek jučer, danas, sutrasadašnjostiCRTICA IZ ZAGREBAČKE PROŠLOSTIKamenita vrata ili priča o molitvi i nadiPIŠE: Elza BERTOVIĆ, prof. Uspinjući se Radićevom ulicom, zagrebačka donjogradska dinamika postupnonestaje, a misli se i osjećaji oboje romantikom i smirenošću. Ulica je to koja spajasvjetove, onaj užurbani, pun ljudske vreve, nervoze i tramvajskih kočnica s onimopuštenim, spokojnim, probuđenim tek veselim glasovima bezbrižnih srednjoškolacaili podnevnim topom koji se oglasi s kule Lotrščak. Zadubljeni u mislima o nekimdavnim ljudima, sada već ispreplićućiživot i legende, stižemo do Kamenitihvrata, jedinih sačuvanih od četirijustarih gradskih vrata starog Gradeca.Kamenita vrata jedan su od boljeočuvanih spomenika starog Zagreba,a svoj su današnji oblik dobila 1760.godine. Zapadno pročelje Kamenitihvrata ukrašeno je kipom DoreKrupićeve, lijepe i čedne junakinjeŠenoina romana Zlatarovo zlato Kip jedjelo hrvatskog medaljera i kipara IveKerdića (1881. – 1953.). U neposrednoj blizini Kamenitihvrata nalazi se stara ljekarna kojaod sredine 14. stoljeća nije prekidalasa svojim radom, a jedan od njezinihljekarnika potkraj istog stoljeća bioje Niccolo Alighieri, unuk velikogtalijanskog pisca Dantea Alighijerija, Kamenita vrata najpoznatija su po tome što se u udubljenju njihova prolaza nalazi zavjetnaautora čuvenog epa Božanstvena kapelicakomedija. Iznad Kamenitih vrata u 17.stoljeću postavljen je buzdovan kaosigurna zaštita od vještica, a kamenilav, koji prema legendi potječe sbroda Victol, koji se proslavio upomorskoj bitki kod Trafalgara 1805.godine pod komandom legendarnogengleskog admirala Horatia Nelsona,štitio je građane Gradeca od zle kobi. Slika Majke Božje časti se oddavnina, a osobito je poznata od 31.svibnja 1731. godine kada je Zagrebpoharao veliki požar. Poznati hrvatskipovjesničar Adam Baltazar Krčelić usvome djelu Annuae ili Historia pišeo tom požaru i navodi da je slikaMajke Božje, koja je prije stajalaiznad gradskih vrata, nađena čitavai neoštećena usred vatre i pepela– samo joj je okvir izgorio. Iste jegodine slika postavljena u barokni Zavjetna kapelica sa slikom Majke Božje od Kamenitih vrata 16 infuzija 11
  17. 17. čovjek jučer, danas,prošlosti i sadašnjosti iz zagrebačke sutra zanimljivosti iz svijeta medicine oltar u udubljenju prolaza Kamenitih vrata. Baroknu ogradu izradio je 1778. godine zagrebački majstor Ivan Korta. Na oltaru iznad Gospina lika nalazi se natpis: POMOĆNICA U SVIM NEVOLJAMA I PROTIV POŽARA. Slika Majke Božje od Kamenitih vrata potječe iz 16. stoljeća i jedna je od najstarijih zagrebačkih slika. Izrađena je na lanenom platnu veličine 57x47 cm te je čavlima pričvršćena na dasku od jelovine. Slika prikazuje Gospu kao vladaricu sa žezlom u lijevoj ruci, dok desnom pridržava svoga sina Isusa, a on u lijevoj ruci drži mali globus. Stručna je komisija 1929. godine utvrdila da je slika nekoć doista bila zahvaćena plamenom. Utvrđeno je i to da je plamen zahvatio čak i prostor između slike i njene drvene podloge, a pokusom je dokazano da slika nije naslikana na materijalu otpornom na vatru. Prilikom 200. obljetnice čudesnog očuvanja Gospine slike, 31. svibnja 1931. godine, svečano je okrunjena krunom Ona, vratarica i čuvarica grada Zagreba i lik njezina sina Isusa. Zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Šeper volio je nazivati Majku Božju od Kamenitih vrata imenom Zapadno pročelje Kamenitih vrata ukrašeno je kipom Dore Krupićeve, lijepe i čedne junakinje Gospa Zagrebačka. Dana 31. svibnja Šenoina romana Zlatarovo zlato 1991. godine svečano je proslavljena 260. obljetnica svetišta. Tada je zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić proglasio Majku Božju od Kamenitih vrata ZAŠTITNICOM GRADA ZAGREBA. U čast Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice Zagreba, svake se godine 31. svibnja održava velika procesija od Katedrale do Kamenitih vrata. Sve drugo treperenje je svijeća, tiha molitva i nada ... I danas će mnogi na ovom osobitom mjestu, koje budi romantiku i nadu, zapaliti svijeću zavjetujući se Majci Božjoj od Kamenitih vrata za zdravlje, sreću i ljubav. Ili joj pak zahvaliti na onom što je već učinila i, dakako, preporučiti se njezinoj naklonosti. Zadovoljni i smireni krenut će u svijet Gornjeg grada, u njegovu romantiku, u kojoj se barem na kratko zaustavlja sat i vrijeme. Mi prolazimo, ali U neposrednoj blizini Kamenitih vrata nalazi se stara ljekarna, a jedan od njezinih ulice i trgovi, legende i spomenici, ljekarnika bio je Niccolo Alighieri, unuk umjetnost ostaju kao nijemo Dantea Alighijerija svjedočanstvo minulih vremena.infuzija 11 17
  18. 18. iz zagrebačke prošlosti i svijeta medicinečovjek jučer, danas, sutrasadašnjosti zanimljivosti iz CRTICA IZ ZAGREBAČKE SADAŠNJOSTI Moj lijepi Zagreb grad PIŠE: Sarah KAURINOVIĆ Nitko i ništa nije savršeno, pa tako je i moj lijepi Parkovi Zagreba – hmmmm. Kre- ćemo od Maksimira u kojem možeteZagreb grad daleko od savršenstva, ali Zagreb ima vidjeti sve od podivljalih navijača dosvoju priču, svoje ljude koji tu priču ne pričaju već zaljubljenih ugnježdenih parova na klupi koje kada pogledaš pomisliš: „Ažive. Ne želimo vidjeti „savršenu masku“ Zagreba, baš su slatki“, i sav se raznježiš, nonego istinu Zagreba. Što ga ipak čini toliko posebnim, ubrzo promijeniš mišljenje i zgroziš se.što ga čini gotovo savršenim? (Vjerojatno se zato susrećemo s mla- dim majkama, ‘ko zna?). Blizu stadio- Zagreb ima vrlo zanimljivu povi- za svaku su pohvalu, no neke imaju i na možete vidjeti životinjsko carstvojest. Pokušat ću je skratiti. Znači, sve svoje nedostatke (Ne kaže se bezveze u ZOO-u, a čovjek se koji put zamislise počelo odvijati u ovaj .... prošlosti, da ljepota i pamet ne idu zajedno.) kada vidi podivljale navijače i pomislispajanjem Gradeca i Kaptola i bla, Npr. Muzej suvremene umjetnosti koli- da nije slučajnost to što je Zoološki vrtbla, bla ... Povijest – dosada za veći- ko god je lijepo dizajniran, toliko je i tako blizu stadiona. Botanički vrt, kojinu! Čast izuzecima. (Nadam se da ovo u raspadnom stanju. (Kad smo već kod svojim ulaznicama održavaju osnovneprofesor iz povijesti ne čita). Zagreb je toga, sve koje zanima kako izgleda boja škole i učenici prisiljeni naučiti tamoglavni grad Hrvatske i ima najveći broj koju rasprsneš po papiru ili crta koja nešto iz Prirode i društva, također imastanovnika u Hrvatskoj – preko milijun.(Iako glavni grad Kine ima znatno višestanovnika nego cijela Hrvatska. Vje-rojatno je njihovo selo jedna LijepaNaša.) No, hoću reći da to Zagreb nemože činiti posebnim. Položaj Zagreba vrlo je povoljan,prometno te gospodarski. Klima jeumjereno kontinentalna. No ni to nečini Zagreb savršenim jer u Hrvatskojima i ljepših krajeva. Trgovina u Zagre-bu. To je zanimljivo. Vrlo je zahvalanKonzum jer „ide s nama kroz život već50 godina“ dok Lidl ima „najniže cije-ne“, a o kvaliteti robe da i ne govo-rimo. Zagreb čak ima previše shopingcentara s obzirom da je recesija, noglavno da je Arena Centar veća od Are-ne Zagreb. Prometni položaj Zagrebaje savršen – kroz Zagreb prolaze sveglavne ceste a i imamo Glavni kolodvorkoji su Mađari napravili zbog vlastitaprofita (eh, to je bio doba prosperite-ta!), a javni prijevoz je brutalan. Ze-tovci su carevi koji uvijek urane i kojiti bez beda zalupe vrata pred nosom ide kroz središte šest metara dugačkog svoje dražesti. Tu je i Zrinjevac, gdjetrčao ti ili ne, žurilo se tebi ili ne. Sve zida neka odu pred Muzej suvremene se redovito okupljaju metalci, no niu svemu, prometni položaj te sam pro- umjetnosti jer čete se toga, i još puno parkovi ni arhitektura ne čine grad Za-met ne čine Zagreb savršenim. sličnih stvari koje izražavaju suvreme- greb savršenim. Arhitektura u Zagrebu je stvarno nu umjetnost, tamo da nagledati). Oči- Obrazovanje je u Zagrebu vrlo sku-lijepa. Spomenici te određene zgrade to ni to nije savršenstvo Zagreba. po. Koliko platiš, toliko prolaziš ili se 18 infuzija 11
  19. 19. iz zagrebačke prošlosti i sadašnjosti zanimljivosti iz svijeta medicinejednostavno ubij od učenja (neka ti larne, iako se izdvajaju u društvu. Touzor bude jedan od štrebera iz zadnje znači da možeš biti i nastran i prosti-klupe). Slično je i u zdravstvu koje je tutka i mentalno zaostao, ma možešpoprilično zaposleno pa kada dođeš biti što god želiš (ko bi rekao, ipakna hitan prijam čekaš preko dvade- uspijevamo prihvatiti različitosti) sveset minuta. Imamo i ludnicu u Vrap- dok si zanimljiv gledateljima i čitate-ču za sve koji se osjećaju posebnima ljima. Jedina stvar u kojoj su svi gra-– imaju besplatan tretman: snalazi se đani isti i koju svi rade jest tračanje:kako znaš, ali zapamti da ti znanje koga, što, zašto, koje, gdje, komu,nitko ne može oduzeti. Rijeka Sava čemu, s kim, s čim, kako? Mislim dateče Zagrebom, nije nešto posebno, ljudi toliko tračaju da ne moraju učitiuglavnom je prljava, a na nasipu mo- padeže. Ak niš drugo, uvijek se možežeš susresti sportaše, još zaljubljenih o nečemu pričati, pa tako je svako zloparova, skinhedse pa nadalje. Zagre- za neko dobro.bački kvartovi sastoje se većinom od Kao što vidite, sve ove stvari poje-klošara, forsera i šminkera. I dilere dinačno nisu savršene i ne čine Zagrebmožeš naći, a mogu i oni tebe naći, savršenim, ali su stvari koje opisujupa ako ti što zatreba, nemaš frke. Ima grad i koje su temelj Zagreba i zatosvakakvih situacija koje nisu skladne i ga sve zajedno čine posebnim, savr-ne čine Zagreb savršenim. šenim na svoj način. I možda nisam Imamo mnoge profesionalne spor- rekla puno, no sve što sa sigurnošćutaše u Zagrebu i raznolike trenere koji znam jest to da Zagreb ima: parkove,vode i odgajaju te sportaše, a neki to muzeje, kazališta, medije, obrazova-rade sa srcem, neki iz profita, a neki nje, kulturu, umjetnost, klošare, štre-su poput Mamića posebni slučajevi u bere, dame prostitutke, šminkere,kojem ni Vrapče ne može više ništa fosere, skinheadse, Bed Blue Boyse,napraviti. Općenito sport je u Hrvat- Modne Mačke itd. kao i ostali gradovi, skoj jako dobar jer svako mjesto ima sličnu priču koja i imamo vrhun- govori sama za sebe a nalazi se pod ske rezultate i naslovom iste knjige. I zato nije nuž- sve dok ih imamo no da prođete sve muzeje i parkove mogu se tolerirati kako biste saznali sve o Zagrebu – no „Mamići“. ipak dok kročite Zagrebom i obilazite U Zagrebu se znamenitosti, činite Zagreb poseb- trudimo prihvati- nijim nego što jest i tada postajete ti sve različitosti, dio zagrebačke priče koju vam nitko onako bez diskri- ne može ispričati, koju možete samo minacije, pa se proživjeti. organiziraju i gay parade i sl. To dobro ne prolazi – više štete nego koristi, ali glavno da se trudimo ☺. Zagrepčani vole nametati svoju volju: ujedine se i prosvjeduju. Tvr- doglavi smo, sve bismo htjeli, ni- šta ne bismo dali i nikada nitko nijesretan, svi govore kako svi kradu, a svikoji to govore su pošteni – i na krajuopet se ništa ne postigne. A tek „se-lebriti“: Modni Mačak, Simona i AnteGotovac, Severina, pojedinci Big Brot-hera, uglavnom osobe koje su popu-infuzija 11 19
  20. 20. riječi, jučer, danas, sutračovjekriječi, riječiRAP GRUPA ŠKOLE Rap grupu Black and Yellow čine učenici koji su sezbog ljubavi prema rapu sprijateljili u školi. Pjesmenastaju u trenucima inspiracije bilo za vrijemeodmora, bilo na satu, ili … gdje god se stigne. PovodomMeđunarodnog dana srednjoškolaca nastupali su naTrgu bana Jelačića gdje su izrepali svoju školskusvakodnevicu. PJESMU ISPJEVALI: Katarina ŠAKIĆ i Filip VIDOVIĆŠkolski daniSedam ujutro, dvije budilice da me razbude zvone, Evo profesorice Durlen s logaritmima u razred uletava,trljam oči, napamet tražim put do kupaone. dobro kol’ko je to brojeva, počinje me boljet’ glava.„Neću u školu!“, frfljam dok oblačim jaknu;tužit ću Ministarstvo da školu ujutro maknu. Nakon škole Domino, idemo na kavu,Ulazim u školu, po stepenicama se penjem; škola nije problem ako imaš ekipu pravu,minuta od osam, počinje mi Brige na stranu, nemoj se nervirat’matematika. Treba ipak učit’ ako misliš studirat’! Per aspera ad astra, čujem nekog ispred sebe, internet idi u krevet zaspi „Ne zvači žvaku!“, „Al’ profesore učenje san Golub, zašto gledate san u mene? učenje „Profesorice Stipić, koja su ona svojstva natrija?“ san učenje „Evo Kraljice!“, neko vrišti preko hodnika, večera trč’ u razred, počinje san ti geografija. Poslije škole, tjelesni, samo to mi internet svakodnevica polusan je u glavi, ak’ ne dođem, Veličan će me tjerat’ internet buđenje da trčim po Savi. Evo tete Sudar, vidim da pred idi kući spremi se školu dolazi; zbog tako dobre ravnateljice, škola mi u školi idi u školu bez bola prolazi. u školi ručak u školi Nakon škole Domino, u školi u školi idemo na kavu, škola nije problem ako imaš ekipu pravu, Brige na stranu, nemoj se nervirat’ Treba ipak učit’ ako misliš studirat’!P. S. Sve osobe koje se spominju u pjesmu, stvarne su osobe. Domino je kafić ispred škole gdje nalazimo inspiraciju i inspiracija nalazi nas. 20 infuzija 11
  21. 21. zanimljivosti izriječi, riječi, riječi svijeta medicineNOKTURNO Sjedim na balkonu u noći. Gledam niz ulicu prošaranu zlatnim drvećem čije grane ada.spokojno vijore na vjetru. Kroz maglu izbijaju blijedo vidljivi obrisi zgrada. Nebo je čisto. Jednostavno. Crno. Samo mjesec i pokoja ulična svjetiljka obasjavaju vjetiljkaput. Nikada prije nisam zapazila koliko tišina može biti glasna, koliko se stapamo i ističemo eu ništavilu. Ponekad nas samoća čini ispunjenima.Tada spoznajemo sami sebe. Zaboravljamo sve drugo i postajemo svjesni opće i vlastite prolaznosti. osti. Shvaćamo da nema dovoljno vremena da ga ne bismo živjeli više. Za sve će biti prekasnoako ne učinimo vrijeme za one stvari za koje ga nemamo. Jer one čine naš život onakvim nekakav jest i određuju ga. Čak i u ovom miru, iako se to nama tako činilo, sat nikada neće lo,stati. Život ide dalje s nama ili bez nas. I upravo smo mi oni koji svoje vrijeme činimo dostojnim postojanja. Literarni rad: Dorotea ZADRO TINEJDŽERICA Ljudi moji, stalno nam se trubi u uši kao da se ulijeva u kakav lijevak. J. D. Selinger Čim uđemo u pubertet, sve se čini težim, dobivamo više obveza i više se očekuje od nas: pomaži doma, uči zaškolu, čuvaj mlađu sestru, brata, nećaka ili koga već treba čuvati. Pa da poludiš! Gotovo nikad nemam vremena zasebe, a kad ga i imam, kraj mene sjedi kreštavo derište. No dobro, kužim da nas starci time pripremaju za život. Tako barem oni tvrde. Ja ipak mislim da nas žele kaznitiza sve one neprospavane noći, vrištanje i vikanje: „Mama, mama, kupi!“ Izlažem u svoju obranu: mislim da sam bilaprilično mirno dijete, nisam puno toga zahtijevala, možda tek pokoju igračku (ili dvje?). Za razliku od moje sestrekoja je oduvijek željela imati sve, a sada još i više! Tata kupi mi, tata kupi mi... Šminka, kino, frendice itd. Nikadje nema doma, a kad je doma, onda se ona i mama svađaju. Padne koja suza i slijedi kazna. Ja se pak rijetko kadsvađam s mamom, a kad se svađam, onda šutim i čekam da se ona ispuše. Mi pubertetlije mislimo da je ostalim tinejdžerima lakše s njihovim roditeljima, ali kad se nađemo s frendovimaili dođemo u školu, čujemo: „Moji starci nisu normalni!“ ili pak ono svima poznato: „Opet sam u kazni.“ Znam da iroditeljima nije lako s nama. Stalno nešto želimo i ako to ne dobijemo, znamo biti užasni. Neki plaču, neki se dure,a neki se zatvore u sobu i ne izlaze dok ne dobiju što žele. Većinom su roditelji ti koji na kraju popuste. Moram imčestitati jer stvarno im nije lako, ali se oni ipak silno trude. I Mi klinci bismo se trebali spustiti malo na zemlju, a ne stalno živjeti u oblacima. Zato vam dajem mali savjet: popustite koji put svojim roditeljima, nisu oni uvijek za sve krivi. I slušajte ponekad što vam govore, u većini su slučajeva ipak u pravu. Literarni rad: Valentina STANKOVIĆinfuzija 11 21
  22. 22. riječi, riječi, riječičovjek jučer, danas, sutraPREDSTAVLJAMO...Katarina MatićSamozatajna pjesnička nadaOve godine sve nas je svojim pjesmama iznenadila Katarina Marić, učenica 4. crazreda. Iako je već četiri godine u našoj školi, tek smo sada saznali da je ona,uz to što je dobra učenica, i dobra mlada pjesnikinja. Infuziomani, u ovom brojuotkrivamo vam našu mladu književnu nadu. Donosimo vam izbor iz zbirke njezinihpjesama. Čitajte i uživajte!Ljubavna Pisala bih ti pjesmuPredivan je tren taj kad utonem u tvoj san. Pisala bih ti pjesmu a nedostaju mi riječiKrećem se i plešemu ritmu tvoga zvuka. Nadahnuća.Tvoj glas je moja glazba, a ljepšeg mi od tvojih usana Pisala bih ti pjesmu, ali oblak sivi ruku mi priječi.Nema glazbala. Napisala bih ti riječ dvije, al daljina među njimaDišem, živim, pjevam i sretna sam. Poduža je.Duša mi lebdi sanjiva. Al evo pišem ti riječi da papir ne umre samNi još jedan ples s tobom mi dosta bio ne bi. Dok sjaj u oku ugasi tama.Jer vječnost s tobom kratka je.Ti Sve što jesamRukama tvojim hranim svoje tijelo. Slikaš mi lice bojama svjetlaPoljupcima tvojim tažim svoju žeđ. Crtaš sve što jesam bojama duge;Očima tvojim gradim snažan svijet Radiš akvarel života moga.Koji nikad neće spustiti svoj stijeg. Ne ostavljaš mjesta tmini od boja; Tebi ja sam platno, svijete,Kao nekad Stoga slikaj po meni samoBudiš li se i ti katkad da pozdraviš me sjetno najljepše slike.S prozora bijelog sjećanjaVihor odnosi i zadnji osmijeh tvoj.Pozdravi do mene ne dopiru. Prolazi sveBudiš li se i ti katkad da zagrliš me čvrsto; Prolazi sve,Kao nekad nježno poljubac mi podaš. Kao žubor vode otječe.Čekam te na suncu i na kiši te čekam; Kao lišće žutiČekam te dok pahulje obasjavaju grad i otpada.Dok granje svoje usahlo lišće baca.Ali tebe nema; Prolazi sve,Sanjam te i tek tada s tobom sam. Stari i mre. Kao grozdje dozrijeva I truliSan Kao prah postaje.Kroz tvoje dlanove probirem valove,U morima tvojim ja gubim se. Prolazi sveNa tvojim dlanovima snivam, Gasne i tone.Sanjam te. Pada sve dubljeRaskoš livade na kojoj biram najljepše I čuje se samo žamor:cvjetove Prolazi.Za tebe koji moj si dan 22 infuzija 11
  23. 23. riječi, riječi, riječi... zanimljivosti izriječi, riječi, riječi svijeta medicineVječno Mom didiU tmini tvoj sam čuvar. Htjedoh ti reći još jednom prije nego odešU osvit tvoje sam svjetlo. Da koraci tvoji nekako mi gode.U bunilu tvoj sam oslon.U beznađu tvoj sam cilj. Htjedoh ti reći još jednom prije nego odeš Da glas tvoj jakom me čini.Kap sam na tvome dlanuToplina ti u srcu. Htjedoh ti reći još jednom prije nego odešPratim te i osjećam. Da bih voljela da vidiš kako rastem.Tvoja vječno. Htjedoh ti reći još jednom prije nego odeš Al u snu te smrt uze i ti ode odjednom.Čuvam teDa te stavim na tlo od svile, ne mogu;Anđeli bi te nebeski k sebi uzeli.Da te polegnem u krevet od najljepšegcvijeća, ne mogu; U visinePtice bi te povele da s njima krasiš Često me misao u nebesa nosinebeski svod. Uzdiže lagano u svemirske svodi.Da u ruke ti položim kamen sjajni, ne Osjećam taj zrak, ugodni i toplimogu; Kako hladi moja krilaOči će nebeske zatražiti tvoje. Zaista mi godi.Čuvam te zato u dubini srcaI krijem ti nebeski lik od svih Često me misao u nebesa nosiJer ti si duši mi najmiliji stih. Uzdiže lagano u svemirske svodi. Zvijezde, kako li su krasne! No jesu li one san Što me u visine nosi?Olovne bojeOlovne su boje prekrile grad. Kako li je sladak zrakSvaki je čovjek težak, lud i sanjiv. Što prožima me cijeluNemir osjeća se u dahu i u zraku Cijelo moje bićeKakovo je ovo vrijeme došlo? Cijelu moju dušu.Vrijeme takovo, teško Zemljo silna,Olovnih boja u tebe me više nemaI puno zloćudnih sanja. Mene sada ima jedino visina. Tri pjesme o postojanju *** *** ***Kaplje snova dotiču moje lice. Lako je danju lažno se smiješiti Anđeo me taknuo.Putujem ka dugi i sanjam planine. Jer ljudi ne vide, slijepi tumaraju. Dodirnuo oči moje – sada vidimLovim oblake i hodam polako Lako je danju skrivati istinu Probudio usne moje – sada ljubimstazom bajkovitom, Utapati svjetlom gorku tugu. Obgrlio ruke moje – sada dajemkojom hvatam sne. No kada tama zamrači obzore, Učinio da letim – sada dišem Sve iziđe na vidjelo, I dajem sebe ljubavi i svijetu. Srce se otvara A suze zamagljuju oči I pokazuju istinu danu skritu.infuzija 11 23
  24. 24. novinari na zadatku sutračovjek jučer, danas, HAZU – DANI OTVORENIH VRATA U zagrljaju znanosti i umjetnosti PIŠE: Lorena MIĆANOVIĆ Dana 29. i 30. studenoga 2011. godine održavali su izradio Teodor Krivak-Klaužer (1900. – 1980.), jedan od naših prvorazrednihse Dani otvorenih vrata Hrvatske akademije znanosti majstora graverskog zanata.i umjetnosti, temeljne nacionalne znanstvene insti- Škrinja je u 14. stoljeću izrađenatucije. Budući da se 2011. godine slavilo 150 godina za mumificirano tijelo svetog Šimuna, jeruzalemskog svećenika koji je napostojanja HAZU, ta je institucija prvi put otvorila svoje ruke primio Isusa u Jeruzalem-svoja vrata građanima kako bi se bolje upoznali s skom hramu, a koji se od 13. stolje-njezinom djelatnošću. ća štuje u Zadru (Zadar 8. listopada slavi svog sveca zaštitnika). Njezinu je izradu u radionici zlatara Franje iz Milana naručila kraljica Elizabe- ta Kotromanić, žena hrvatsko-ugar- skog kralja Ludovika I. Anžuvinca. U izradi škrinje sudjelovali su i domaći majstori. Škrinja ima oblik sarkofaga s dvostrešnim krovom na kojem je u reljefu izrađen ležeći lik sveca. Osta- le su plohe ukrašene prikazom povi- jesnih događaja, svakodnevnim živo- tom zadarskih žitelja, a na stražnjoj i unutrašnjoj plohi poklopca prizori su svečevih čuda. Škrinja je napravljena od cedrova drva i obložena je debelim srebrnim pločama koje su djelomično pozlaćene. Proglašena je spomenikom nulte kategorije.Akademijina dvokatna neorenesansna palača koju je projektirao arhitekt Friedrich von Schmidt, a pomogao mu je njegov učenik i suradnik Hermann Bollé Rođendan Akademije obilježa- ona je najdulji i podacima najbogatijiva se u spomen na 29. travnja 1861. spomenik među najstarijim hrvatskimgodine kada je veliki mecena, biskup glagoljskim natpisima. Baščanska jeJosip Juraj Strossmayer održao zna- ploča u Zagreb stigla 31. kolovozameniti govor u Hrvatskom saboru po- 1934. godine kako bi bila spašena odstavivši time pravne temelje osnutka propadanja i očuvana za daljnja po-Akademije. koljenja. Očišćena i uređena postav- ljena je na počasno mjesto u atriju U atriju Akademijine palače do- Akademijine palače.čekala nas je voditeljica koja nas je Druga znamenitost koju smo vi-upoznala s osnovnim, ali i nekim vrlo djeli bila je kopija Škrinje sv. Šimunazanimljivim podacima o dvjema Aka- iz 14. stoljeća čiji se original nalazi udemijinim znamenitostima. Prva od zadarskoj crkvi Sv. Šimuna i najvred-njih je Baščanska ploča, jedan od naj- nije je djelo srednjovjekovne zlatar-dragocjenijih hrvatskih spomenika: ske umjetnosti u Hrvatskoj. Kopiju je Kopija Škrinje sv. Šimuna u atriju Akademije 24 infuzija 11

×