HLAPIĆ  (OŠ - LiDrano 2012)
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Like this? Share it with your network

Share

HLAPIĆ (OŠ - LiDrano 2012)

  • 3,854 views
Uploaded on

LiDrano 2012 - školski listovi - osnovne škole...

LiDrano 2012 - školski listovi - osnovne škole
OŠ Ivane Brlić Mažuranić, Virovitica

More in: Education
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Be the first to comment
    Be the first to like this
No Downloads

Views

Total Views
3,854
On Slideshare
2,656
From Embeds
1,198
Number of Embeds
1

Actions

Shares
Downloads
6
Comments
0
Likes
0

Embeds 1,198

http://mediji.hr 1,198

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
    No notes for slide

Transcript

  • 1. ISSN 1332 - 8964 List učenika i učitelja Osnovne škole Ivane Brlić - Mažuranić Virovitica Godina XVII. Broj 22 Veljača 2012.Projekt: Hrvatski Projekt: Drvna industrija Obljetnica partnerstvanarodni preporod našega kraja
  • 2. Hlapić - školski list OŠ Ivane Brlić – Virovitica – Traunreut - 25 godina partnerstva “Mi ne ujedinjujemo države, Mažuranić, Virovitica Broj 22., veljača 2012. mi zbližavamo ljude.“ Uređuju učenici novinarske družine s voditeljicama Gordanom Kos, Renatom Sudar i Blankom Medvecki, mladi knjižničari s knjižničarkama i projekti koji su pritom nastali. Imajući to na umu, nadamo se da ćemo Vesnom Zvečić i Sanjom Pajnić, literarna družina s Unatoč ponekim teškoćama ovo u budućnosti s ovim partnerstvom voditeljicom Željkom Puškarić te učenici razredne partnerstvo se dokazalo i postalo među školama pridonijeti da živimo nastave s njihovim učiteljima priznato kao postojan model zajedno u Europi u miru i slobodi. Sara Hegediš, 8. c Nekada i danas Za izdavača suradnje. Josip Strmečki, ravnatelj Ja sam 22 godine u školi u OŠ Ivane Brlić – Mažuranić, Virovitica Traunreutu i zbog toga sve Tina Ujevića 18, 33 000 Virovitica Dragi čitatelji Hlapića, ove godine poznajem nakanu (ideju, mišljenje) prijateljstva s Izdavač u ovom smo se broju našeg školskog lista odlučili posvetiti Viroviticom. OŠ Ivane Brlić – Mažuranić, Virovitica prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Naši marljivi novinari trudili tel. 033/726-071, fax 033/726-072 su se saznati kako je naša škola i naš grad Virovitica izgledala prije, 25 godine suradnje je ostvarenje os-ib-mazuranic@vt.tel.hr a kako danas. Bilo je mnogo zanimljivih intervjua koje su obavili, ost prijateljstva” na koje smo ponosni! Svečanost u dvorani “M www.brlici.hr a čak su uspjeli razgovarati i s gradonačelnikom Ivicom Kirinom Okvirni uvjeti, a time i ciljevi koji nam je otkrio planove za budućnost grada. Također su saznali Dragi prijatelji! partnerstva stalno su se mijenjali. Stalne Fotografije kako je obilježen 777. rođendan našeg grada. Obilježena je 150. otkrivanje Ptica, rad rav Kada govorimo o 25 godina partnerstva, aktivnosti koje smo provodili godinama natelja Jasna Razlog- Grlica, Renata Sudar, Vesna Zvečić, obljetnica smrti Anutuna Mihanovića. Nastao je i projekt pod pridonijele su tome da je iz suradnje Josipa Strmečkog pred školom u Virovitici učiteljice razredne nastave, učenici novinarske nazivom Hrvatski narodni preporod koji nas je odveo u prošlost moramo se najprije sjetiti čovjeka, koji je ovo partnerstvo oživotvorio, tadašnji i naklonosti nastao osjećaj pravog družine, Vjekoslav Lončar i pokazao nam kako su ljudi tada živjeli i razmišljali. U njemu prijateljstva. ravnatelj Günter Primas. Nažalost, S ovoga mjesta želim zahvaliti svim su sudjelovali učenici od 5. do 8. razreda kojima su pomagali Redakcija školskog lista gospodin Primas je već umro, ali siguran Zbog toga sam uvjeren da će se ova učenicima, učiteljima i roditeljima, kao i nastavnici hrvatskoga jezika, povijesti, likovne kulture, glazbene Monika Katalenić, Vesna Biuk, Monika Mikolčić, sam da bi bio ponosan da može vidjeti suradnja među školama i u budućnosti gradskoj upravi Virovitice i Traunreuta, kulture, ali i naše vrijedne knjižničarke. Osim toga popratili su i Anamaria Mikolčić, učenice 8. c što je nastalo iz njegove ideje. pozitivno razvijati. koji su nas prošlih 25 godina pomagali i ostale događaje, kako u našoj matičnoj tako i u ostalim područnim dozvolili da naša suradnja i dalje živi. Lektura školama. Učenici koji su svojim znanjem i upornošću došli do Svi sljedeći ravnatelji svih ovih 25 godina Jean Monnet, jedan od osnivača državnih natjecanja opisali su kako su proveli svoje vrijeme tamo nisu ideju samo emocionalno podržavali, Europske zajednice, rekao je: „ Mi ne Ravnatelj Dieter Flessa Renata Sudar, prof. i što su sve novoga naučili. Svi ovi događaji detaljno su zabilježeni nego su je popunjavali životom (živjeli). ujedinjujemo države, mi zbližavamo Odabir likovnih radova na sljedećim stranicama. Nadamo se da će svatko uspjeti pronaći To dokazuje puno uzajamnih posjeta ljude.“ učiteljice likovne kulture Ankica Fijala, Vesna nešto za sebe te da će vam se svidjeti i ovogodišnji broj Hlapića. Matovina i učiteljice razredne nastave Monika Katalenić, 8.c Virovitica – Traunreut (1986. – 2011.) Urednica Monika Katalenić, 8.c Iz sadržaja 25 Jahre Partnerschaft Odgovorna urednica Liebe Freunde! Ich selbst bin nun schon seit 22 Jahren In diesem Sinne Renata Sudar, prof. an der Schule in Traunreut und kenne hoffen wir fest, tema broja Wenn wir über 25 Jahre deshalb all die Jahre auch den Gedanken dass wir mit dieser Grafička priprema i tisak Schulpartnerschaft reden, dann müssen Matej Sudar - Grafiti Becker, Virovitica str. 3-7 wir zuerst einmal an den Mann denken, der Freundschaft mit Virovitica. Schulpartnerschaft auch in Zukunft www.grafitibecker.com der diese Partnerschaft ins Leben gerufen 25 Jahre Partnerschaft sind eine stolze einen Beitrag dazu hat, an den damaligen Rektor Günter Leistung! Die Rahmenbedingungen und projekti Primas. Leider ist Herr Primas schon damit auch die Ziele der Partnerschaft leisten können, dass wir in Europa in Naklada str. 30-35 verstorben – aber ich bin mir sicher, dass haben sich immer wieder verändert. Frieden und Freiheit 800 komada es ihn mit Stolz erfüllt hätte, zu sehen, was Ptice, simbol zajedništva, Die seit Jahren andauernden Aktivitäten zusammenleben školski aus seiner Idee geworden ist. haben aber dazu beigetragen, eine werden. An dieser prijateljstva i slobode u Traunreutu globus Alle nachfolgenden Rektoren haben in Partnerschaft aus Zuneigung zu schaffen, Stelle möchte ich str. 38-41 diesen 25 Jahren die Partnerschaft nicht es entstand ein Gefühl wirklicher mich bedanken bei nur emotional unterstützt, sondern sie Freundschaft. allen Schülern, Lehrern und auch mit Leben erfüllt. Das beweisen die Eltern, sowie den Stadtverwaltungen putovanja vielen gegenseitigen Besuche und die Deshalb bin ich überzeugt, dass sich die Schulpartnerschaft auch in von Virovitica und Traunreut, die in den str. 46-53 dabei entstandenen Projekte. Zukunft in einer positiven Entwicklung letzten 25 Jahren mitgeholfen haben, diese Partnerschaft leben zu lassen. Trotz mancher Schwierigkeiten hat sich weiterführen lässt. Jean Monnet, einer die Partnerschaft als tragfähig erwiesen der Mitbegründer der Europäischen Dieter Flessa sport und ist zu einem anerkannten und Gemeinschaft, hat gesagt:„ Wir einigen beständigen Modell der Zusammenarbeit keine Staaten, wir bringen Menschen str. 66-672 geworden. zusammen.“ Prošlost, sadašnjost, budućnost 3
  • 3. Obljetnica partnerstva i prijateljstva Išli smo na izlete u brda u okolici, posjetili pristaje na otoku Herreninsel na kojem je rudničkom toboganu duboko pod Godine za Allianz-Arenu, što je sve nas, a posebno dvorac Ludwiga II. Dvorac je vjerna kopija zemljom. S jednog kraja podzemnog naše dečke oduševilo. Putovanje vlakićem Versailessa, okružen je lijepim parkom. slanog jezera na drugi kraj prešli smo sa u rudnik soli pod zemljom je bio poseban Šetnja parkom učenike razveseli, jer se splavi uz puno svjetlosnih efekata. Moj doživljaj. I „šopingiranje“ po Traunreutu opuste i zabavljaju na svoj način. prvi doživljaj posjeta solani 1990. i zadnji pamćenje se broji u užitak. Neki domaćini su se se veoma razlikuju. 2007. godine je rudnik Ludwig II ( 1845.-1886.) bavarski je kralj zaista trudili udovoljiti svojim gostima iz soli obnovljen i razgledavanje obogaćeno koji je poznat po gradnji romantičnih Hrvatske. modernom tehnikom pa je i uživanje u dvoraca. Osiromašio je tadašnji bogati razgledavanju efektnije i ljepše. Bavarci su Pamtim godinu 2010. Od 1.-7.listopada puk. 1871. godine priključio svoje zemlje majstori u ugađanju i podilaženju gostu kod nas su boravili naši prijatelji iz novonastalom carstvu Njemačke. Bio je promovirajući svoju domovinu. Traunreuta. Potrudili smo se osigurati romantična osoba, poznat kao prijatelj im dinamičan tjedan ispunjen raznim i obožavatelj Richarda Wagnera. 1886. Iz ovih posjeta Bavarskoj i školi u programima. Obilazak grada Virovitice, u godine uklonjen je s prijestolja duševno Traureutu trebali bismo učiti kako koristiti što se uvijek ubraja posjet muzeju, crkvi i bolestan. Ubrzo je i umro. Njegova je smrt prirodna bogatstva svoje domovine, kako gradonačelniku postalo je za nas već stvar kontraverzna i još uvijek nerazjašnjena raditi na očuvanju onoga što već imamo, rutine, ali ne i za djecu jer su tu uvijek tajna. Najpoznatiji neki novi učenici, novi partneri. Ovaj put dvorac Neuschwanstein učenici su išli na zajedničku ekskurziju u u prijevodu Novi labuđi Bizovačke Toplice. Kupanje i uživanje u kamen sagrađen je 1869. vodi cijeli dan. godine na nadmorskoj visini 965 m. Dvorac je kao Love i mir i većina ostalih djelomično Puno vremena za stvaranje novih završen. Danas je omiljeno prijateljstva. Na radionici likovna kulture turističko odredište. nekoliko učenika je izradilo grafite u Razgledavanje njegovih restoranu naše škole. Poruka koju nosi dvorca danas obogaćuje grafit je LOVE i MIR. Dvije riječi koje budžet Bavarske i Bavarci u rudniku soli govore što djeca žele. Grafiti su još uvijek se izuzetno trude održavati njegovati tradiciju, ali i održati korak s u restorani i svakodnevno nas podsjećaju te dvorce iako Ludwig II. nije bio omiljeni vremenom, tj. modernom tehnologijom. vladar. Svoje učenike želim potaknuti da budu naši učenci 2007. Izlet na jedno od najljepših vrijedni, uporni, temeljiti i da uvijek imaju ledenjačkih jezera Königssee neki svoj cilj koji žele postići svojim radom. Međusobno smo upoznavali kulturu i civilizaciju dviju različitih zemalja i naroda te međusobno ne može nikoga ostaviti Tjedan dana u Virovitici ravnodušnim. Učenici su učili cijeniti svoje raznolikosti i sličnosti. Piše: Marija Brajković, učiteljica njemačkog jezika bili očarani putovanjem Posljednja razmjena učenika je bila u električnim brodom po svibnju 2011.godine. 20 učenika iz U OŠ Ivane Brlić Mažuranić počela sam Davni početci uspješno nastavlja našu suradnju. Trudi jezeru. Najviše ih je veselilo Tranreuta, 2 učitelja i ravnatelj škole raditi 1989. godine. Tada sam čula za se održati ritam svojih prethodnika i čini što su smjeli glasno zvati gospodin Flessa bili su kod nas u gostima. Prvi ravnatelj, koji je pokrenuo tu suradnju i partnerstvo s Hauptschule « to uspješno. Naše razmjene učenika su (vikati), a potom slušati Družili smo se i zabavljali obilaskom razmjenu, bio je Günther Primas, koji Werner von Siemens» iz Traunreuta u postale rjeđe, zato što nama tj. našoj školi jeku svoga glas koja se grada, posjetom gradonačelniku koji svaki je sada već pokojni. Temperamentna i Njemačkoj ili pobliže rečeno u Bavarskoj. češće nedostaje sredstava za odlazak u odbija o planinski lanac put primi i pogosti učenike i učitelje iz pažljiva osoba puna razumijevanja, koji je Razmjena učenika počela se tek uhodavati. Traunreut. Što su naši posjeti rjeđi, mi im koji okružuje jezero. Njemačke. Jednodnevni posjet imanju ulagao puno energije u rad svoje škole za u Jedne školske godine učenici naše škole išli promociju i promicanje naše suradnje. se više veselimo. pred školom u Traunreut Königsee je najčišće i Višnjica za njihove je i naše učenike bio su u posjet svojim prijateljima u Njemačku. najdublje jezero Bavarske zanimljiv jer su sudjelovali u različitim Tamo su ostajali šest dana. Sljedeće godine Prijatelj se poznaje u nevolji Posjet našem plavom Jadranu smješteno među Alpama. sportskim aktivnostima. na uspješnu radionicu. Jedna od radionica učenici njihove škole dolazili su nam goste. U svibnju 2008. bili smo na zajedničkoj Naslijedio ga je ravnatelj Bernhard Hans je bila izrada ručnog veza na platnu. Svoje Rudnik soli – strah i Učenike koji su bili domaćini, uvijek smo ekskurziji u Trogiru. Vrijeme je bilo lijepo Kesy, baš u vrijeme rata u Hrvatskoj. Jedna radove na kraju tjedna smo izložili u holu lako pronalazili. Stvarala su se prava i osjećajna osoba, koja je vidjevši našu pa smo se i kupali. Bili smo smješteni u zadovoljstvo škole. dugotrajna prijateljstva među vršnjacima. apartmane pa je druženje i zabava bila Rudnik soli u Berchtesgadenu muku, uložio puno truda u prikupljanju Njegovao se i usavršavao strani jezik. pomoći među učenicima i stanovnicima cjelodnevna. Posjetili smo i razgledali Vjerna kopija Versailessa je ostao u sjećanju svim okolicu grada Trogira i puno, puno plesali. učenicima naše škole koji su Međusobno smo upoznavali kulturu Traunreuta. Osobno je dovozio pomoć. U lijepom sjećanju mi je ostao prvi posjet Za Dan škole sudjelovali smo na priredbi sa ga posjetili. Kada smo stigli do i civilizaciju dviju različitih zemalja i Prijatelj se poznaje u nevolji. Kako godine učenika i učitelja naše škole Traunreutu. zajedničkim plesom. solane, obukli smo rudarska naroda te međusobno učili cijeniti svoje neminovno prolaze, i on je umirovljen. Bilo je to u jesen 1990. godine. Jesen je odijela i vlakićem krenuli u raznolikosti i sličnosti. Četvrt stoljeća Uspješna suradnja se Bili smo u Traunreutu uvijek bogata bojama a pogotovo se to zvuči kao neko dugo razdoblje, no nama šarolikost i slad boja očitavala na šumama unutrašnjost rudnika. Ispočetka nastavlja Godine 2007. od 08.-13. listopada učenici polako pa sve brže. Neki su je to prošlo jako brzo. Uvijek su u razmjeni i livadama lijepo uređene i održavane naše škole s učiteljicom njemačkoga jezika, vrištali od straha drugi od sudjelovalo drugi učenici, drugi učitelji čak Sadašnji ravnatelj škole u Traunreutu koja bavarske zemlje. Posjet najvećem pedagoginjom i ravnateljem posjetili su zadovoljstva. Šetali smo kroz i drugi ravnatelji. je prošle godine postala «Mittelschule» bavarskom jezeru Chiemsseeu koje oni školu u Traunreutu. Za naše učenike je kamene hodnike i razgledavali je gospodin Dieter Flessa. Ravnatelj koji zovu i Bavarsko more je osobito ugodan i putovanje do Njemačke uvijek doživljaj. postupak dobivanja soli. dojmljiv, ako je lijep i sunčan dan. Vožnja izrada grafita 2000. godine brodom učenike uvijek veseli. Brodić Uživali smo spuštanju na4 Prošlost, sadašnjost, budućnost Prošlost, sadašnjost, budućnost 5
  • 4. Obilježana obljetnica Prijateljstvo je ono što treba njegovati i razvijati prvi ravnatelji u suradnji došli su drugi ravnatelji iz njemačkih medija ovako je počelo naši učenici u Traunreutu U Višnjici Bio je pravi užitak plesati zajedno s našim gostima Već 25 godina naša škola surađuje nastupili pred svim učenicima škole. No, sa školom Werner von Siemens iz sve je dobro prošlo i glasan pljesak na njemačkog grada Traunreuta.Svake kraju bio je nagrada za našu točku.Bio druge godine učenici idu na razmjenu. je pravi užitak plesati zajedno s našim Kako naši učenici idu u Njemačku, gostima. Iznenađenje na priredbi bila ravnatelj OŠ IBM u Traunreutu tako i oni iz Njemačke dolaze k nama u je prezentacija koju je pripremio Dieter Hrvatsku. Flessa, ravnatelj škole u Tranureutu. Bilo je to sjećanje na 25 godina suradnje. Tako je bilo i ovoga proljeća kada smo mi Neke fotografije izmamile su smijeh i ugostili naše prijatelje. Nakon srdačnog veselje na lica naših učitelja i učenika. dočeka u holu škole gdje im je ravnatelj Večer smo proveli u posljednjem izlasku zaželio dobrodošlicu, krenuli smo svojim na pizzu i lijepo se proveli. Došao je i dan kućama kako bismo se bolje upoznali. rastanka. Srdačni stisci, pokoja suza bila Sljedeći dan iskoristili smo za obilazak su znak da je ovih nekoliko dana zaista grada, odlazak k gradonačelniku kao i bilo lijepo. Želja nam je da i prijateljstvo i posjet muzeju te crkvi sv. Roka. Veliko suradnja škola traje još dugo. iznenađenje i radost bila je odlazak Diana Lesić, 8.d u Višnjicu. Nakon doručka u školi Foto: Dora Duvnjak, 8.a odlazimo u Višnjicu gdje smo vrijeme zabilježeno u tisku zabilježili smo ljepotu proveli u igrama koje su bile jako zabavne. Nosili smo jaje u žlici, skakali u vrećama, igrali štafete, a i ravnatelji su se natjecali u skakanju u vrećama. Jahali smo na konjima i vozili se kočijama. Bio je je to vrlo uzbudljiv i ispunjen dan različitim aktivnostima. Budući da smo željeli uvježbati zajedničku točku za priredbu za Dan škole, uslijedilo je i vježbanje koreografije s učitejicom iz njemačke škole. Sljedeći dan je bila svečanost u dvorani. Svi smo bili zajednička točka uzbuđeni i pomalo uplašeni jer smo srdačan doček ravnatelj na dolasku i ravnatelj na odlasku gosti su nam pripremili program6 Prošlost, sadašnjost, budućnost Prošlost, sadašnjost, budućnost 7
  • 5. Pet godina obilježavanja Europskog dana jezika 2009./2010. Jezik je bogatstvo Projektom je postignut cilj – uvažavanje svih jezika i kultura, 2006./2007. podizanje svijesti o prednosti poznavanja i učenja što više jezika. 2010./2011. riječi u svim europskim jezicima kao i Virovitica. Po povratku iz Muzeja različitosti.Npr. anđeo – hrvatski ravnatelj Josip Strmečki zahvalio je ravnatelju mađarske škole i svim Angel – engleski, Engel – njemački, učenicima na suradnji i početku jednog Ange – francuski, angelo – talijanski novog prijateljstva. te angel – španjolski. Drugi dio projekta uključuje 2009./2010. natjecanje u pjevanju po uzoru na Svake godine u isto vrijeme planiraju Eurosong. se sadržaji kako bi se obilježio Europski dan jezika. Ove je godine započeokviz znanja izložba u holu priprema izložbe 2008./2009. pozdravom učenika na hrvatskom, Različitost jezika i kultura veliko je engleskom, njemačkom, francuskom, 2007./2008. bagatstvo, a naša škola je projektom talijanskom, mađarskom i češkom. realizirala međunarodnu suradnju Program je realiziran u suradnji s dviju škola i država kao i suradnju s učenicima i učiteljima iz OŠ „Vladimir Katoličkom klasičnim gimnazijom u Nazor“ čiji su učenici sudjelovali Virovitici. glazbenom točkom te u kvizu znanja – poznavanje engleskog i njemačkog jezika Cilj je ovog projekta bio razvijati te geografije. Kako je stvorena Europska interes učenika za europske jezike unija uprizorili su učenici povijesne i upoznavanje drugih naroda, ali grupe sa svojom mentoricom. i integracija sadržaja povijesti, hrvatskog jezika, glazbene kulture i 2010./2011. geografije. „Međunarodne riječi u našem jeziku“ Projektni rad – plakat – bila je tema plakata koji je nastao kao natjecanje u pjevanju po uzoru na Eurosong internacionalizmi u svim jezicima, proizvod projekta u kojemu su učenici grčkog i latinskog podrijetla pronalazili riječi stranog podrijetla Europski dan jezika prvi je put obilježen 2008./2009. uključio je i grčki alfabet. Drugim u našem gradu. Zapisali su riječi i u našoj školi 2006./2007. Učenici su sa plakatom Esperanto učenici su sa svojom fotografirali objekte na kojima su to svojim učiteljima ostvarili projekt „Prvi mentoricom obilježili 100.obljetnicu pronašli. korak prema HNOS-u“. Na dva europska Društva hrvatskih esperantista koji jezika, njemačkom i engleskom, učenici promiču razumijevanje, suradnju i 2011./2012. su izradili plakat s kartom Europe, zajedništvo među narodima. Europski dan jezika obilježen je nazivima jezika, glavnim gradovima i plakatom u kojemu smo pokazali što Drugi dio projekta uključio je „Opsadu pozdravima „dobar dan“ i „doviđenja“ smo sve radili od 2006. do 2011. Na Sigeta“ (integracija učenika mađarske uz zastavice imenovnih država. Članovi satovima engleskog jezika održan je kviz škole i učenika naše škole). Suradnja novinarske družine anketirali su znanja. Što smo sve radili i kako obilježili sa školom „Zriny Gymnazium“ u sugrađane, a za vrijeme velikog odmora Europski dan jezika, prikazali smo na Szigetvaru dogovorena je s ravnateljemčardaš nekoliko je učenika sudjelovalo u kvizu izložbi u holu škole. Attilom Szabom. U školi je održana znanja. Tim je projektom postignut zajednička svečanost. Pjevalo se na U svim aktivnostima sudjelovali su cilj - uvažavanje svih jezika i kultura, različitim jezicima, krasnoslovilo i mnogobrojni učenici i učitelji, a sve podizanje svijesti o prednosti poznavanja glumilo, a učenici iz mađarske škole ideje i aktivnosti pokrenule su učiteljice i učenja što više jezika. predstavili su se svojim nacionalnim engleskog jezika Slobodanka Omeragić, plesom te uprizorenjem bitke kod Sigeta. Danijela Žarković, Mateja Ciprijanović, 2007./2008. Maja Grdić te njemačkog jezika Marija Učenici 7. i 8. razreda obilježili su Četvrti dio projekta bio je kviz „ Pokaži Brajković. Europski dan jezika projektom „Sličnosti što znaš“ , vezano je za opsadu Sigeta. među jezicima“ ( korijen riječi) . Učenici Pripremljen je za učenike obiju škola, Monika Mikolčić i Anamaria Mikolčić, 8.c park prijateljstva iz višejezičnog rječnika dobivaju na hrvatskom i mađarskom. Peti dio informaciju o sličnosti i korijenu projekta bio je posjet Gradskom muzeju 8 Prošlost, sadašnjost, budućnost Prošlost, sadašnjost, budućnost 9
  • 6. Učitelji su bili Nekada OŠ Braće Ribar, a danas OŠ Ivane Brlić-Mažuranić Duh prošlosti izviri iz naši uzori svakoga kutka Ja sam Mladen Fereža. Rođen sam 1967. godine. 1974. godine krenuo sam u sjećanja vezana uz osnovnu školu, izlete, ekskurzije, prijatelje i nastavnike koji prvi razred osnovne škole koja se tada su nam bili uzor i koji su nas s puno Izgledom daleko su pune dječjeg smijeha i vike. Kao zvala OŠ “Braća Ribar”, današnja OŠ truda i strpljenja pripremali za život i ljepša nego prije, kako bivša učenica ponosna sam što su moji Ivane Brlić-Mažuranić. 1978. godine obveze koje nas očekuju. Nakon dugog izvana tako i iznutra, sinovi učenici OŠ IBM. Svaki put kada krenuo sam u 5. f razred, a razrednik mi školovanja diplomirao sam na Fakultetu opremljena modernom sjednem kao roditelj u njezine klupe, je bio nastavnik Kovačević i predavao za kineziologiju u Zagrebu. Danas sam tehnologijom, a uvjeti duh prošlosti izviri iz svakog kutka. mi je tehničku kulturu. Njegovim ponosni otac dviju kćeri koje pohađaju rada i boravak u njoj Poseban je osjećaj znati da i moja djeca odlaskom u mirovinu na mjesto istu osnovnu školu u koju sam i ja su neusporedivo na istim hodnicima i u istim učionicama razrednika došla je nastavnica Gordana nekada išao. bolji. Ali jedna stvar, žive razne zgode i nezgode, tugu i radost, Kos koja nam je predavala hrvatski od generacije do uspjeh i neuspjeh i da se s osmijehom na Mladen Fereža Mladen Fereža jezik. Iz tog vremena imam najljepša generacije ostaje licu pripremaju za svoju budućnost…. Djeca nekada i sada ista. Njezini hodnici baš kao i ja nekada. Sidonia (Culej) Balaž i učionice uvijek Sidonia / Culej/ Balaž Čuva uspomene Školski su dani uvijek lijepi, ali to shvatimo kada prođu i počnu drugi Više smo se družili, igrali, razgovarali i pomagali međusobno. uvijek pokušavaju pomaknuti i mnogih generacija životni problemi i borbe. Moj je razred nažalost, danas Danas su djeca zaokupljena mobitelima, bio dobar i lijepo smo se družili i slagali. su u puno toga i internetom i ne izlaze iz kuće, Imali smo dobru razrednicu, nastavnicu uspjeli. Roditelji komuniciraju preko poruka , a mislim da Levanić i svi smo ju voljeli. Razrednica bi trebali biti to nije dobro za društveni život ikoga. ima važnu ulogu jer nije lako dovesti ustrajniji u Neke uspomene uistinu ne izblijede Previše se pridaje važnosti materijalnim djecu na pravi put. pravilima i godinama. Još i danas vrlo je živa slika stvarima, a premalo druženju i razgovoru obvezama djece. mojega prvoga dana u školi koja se tada Mi smo poštovali učitelje i tako su nas s djecom. Zaokupljeni smo poslom i zvala Osnovna škola“ Braće Ribar“. učili kod kuće. Nisu učenici vrijeđali zaradom, a na kraju je to najmanje bitno. Nije sve tako crno, U to sam vrijeme već bila učenica učitelje. Bilo je uvijek neposlušnih i Negdje smo u odgoju popustili, previše ima puno dobre i Martina (Novoselnik) petoga razreda. Plave papuče, kupljene živahnih, ali se na kraju cijenila riječ težimo prijateljstvu s djecom, a tako se vrijedne djece, ali Moslavac baš za tu prigodu i tople, prostrane, nastavnika. Danas su djeca zahtjevnija ne postiže autoritet koji je jako važan u oni loši primjeri svijetle učionice opremljene novim i osjetljivija i nastavnicima je puno teže odnosu roditelja i djeteta. Djeca moraju uvijek iskaču i nameću se pa neki možda namještajem. Bila je to najmodernija dovesti ih u red. Ako roditelji ne cijene znati svoja prava o kojima se danas toliko pomisle da je to normalno. Zato treba škola u Virovitici. Kako sam stanovala nastavnike i školu , to se odražava i na govori, mada mi to nekad nismo znali, djecu poticati da uče i više se druže i u neposrednoj blizini škole (gdje i djecu, i ohrabruje ih da ne slušaju. ali još je važnije da znaju i svoje obveze i pomažu si, poštuju roditelje i učitelje. danas stanujem), svakodnevno sam s koje su posljedice za određene postupke. Najviše im trebamo pružiti ljubav, Mislim da smo mi prije tridesetak godina nestrpljenjem pratila svaku promjenu u razgovor i dobre primjere. Melita (Jovinac) Majurec bili skromniji i poslušniji, nije bilo važno Odgoj dolazi kao prvo iz obitelji; ni vrtić, izgradnji škole. Ova činjenica, što sam kako je tko obučen i koliko prati modu, ni škola neće odgojiti dijete, ono gleda Martina (Novoselnik) Moslavac stanovala u neposrednoj blizini škole, ponovno stupila u istu školu. To se poznata lica nastavnika na hodnicima nije se polagalo na frizure i nije bilo svih odnose u kući i to mu ostaje za cijeli imala je, naravno, i svojih prednosti, ali i u času raspršilo kada sam ugledala – no to su sada oni s kojima sam išla u pomagala koja današnja djeca imaju. život. Važno je postaviti granice, djeca ih nedostataka. Prednost je bila u tome što mnoga draga lica kojima sam i ja bila razred. Sutra će to sigurno biti i neko sam i za vrijeme maloga odmora stigla Vrijeme bezbrižnosti učenica. Taj osjećaj pretvorio se u osjećaj poznato lica mojega bivšega đaka. skoknuti do kuće, a nedostatak, koji kako povjerenja i pouzdanja da će sve biti vidim i danas muči i moju kćer, je taj što Sretna sam i ponosna što i moja kći, baš dobro. poput i mene nekada, s radošću odlazi i druženja nema „đira“ po gradu nakon nastave jer stanuje nasuprot školi. No, na svu sreću I sama se zgrada u mnogome promijenila u školu, a često joj bude prva rečenica „ćošak“ za rastanak s prijateljicama na - izvana i iznutra. Moderna je to sada nakon povratka iz škole: „...rekla je danas skretanju u ulicu još uvijek postoji. škola s najsuvremenijom opremom i nastavnica da si bila dobra učenica...“ ili uvijek imam osjećaj da je sve s takvom „...rekla je danas nastavnica da ste bile Rado bih se vratila u to vrijeme je bilo moje prvo odvajanje od roditelja, Često dozivam u sjećanja svoje davne bezbrižnosti i druženja. To je period te osjećaja odrastanja. Gledajući danas pažnjom isplanirano i uređeno, sve do baš dobre prijateljice...“. A ja opet tada osnovnoškolske dane, lica dragih mi života kojega se sjećam s velikom svoju djecu u tim trenucima, voljela bih najsitnijeg detalja. Još sam dugo godina pomislim kako, unatoč protoku vremena, nastavnika te prijateljica i prijatelja radošću. Kada se sjetim te bezbrižnosti, da dožive i nauče cijeniti svaki od tih na hodnicima viđala svoje nastavnike i ova zgrada čuva uspomene moje i iz razreda. Pokušavam ih spojiti s velikih prijateljstava i prvih ljubavi, trenutaka i uživaju u njemu. divila se tom izrazu lica koji mogu samo generacija poslije mene, a istovremeno današnjim trenutkom u kojemu sam u sjetim se naših razrednih zabava i imati osobe koje s ljubavlju rade svoj se stvaraju nove, sadašnje. Gordana (Sabo) Pinter ulozi roditelja. Sjećam se toga osjećaja priredbi koje smo sami pripremali, naših posao. Danas ih je većina u zasluženoj Gordana (Sabo) Pinter strepnje kada sam sa svojim sinom Melita Majurec ekskurzija i maturalnog putovanja koje mirovini, ali i opet susrećem neka prvačićem, nakon skoro dva desetljeća,10 Nekada učenici - sada roditelji Nekada učenici - sada roditelji 11
  • 7. Nekada sam sjedila i spikala, a danas je ipak malo drugačije... Mada se čini lako, ali ovo je bio težak Koledić koji je predavao Priče iz zadatak. Dok sam pronalazila stare slike matematiku. Čovjek vedra i prisjećala se svog najsretnijeg razdoblja, duha, uvijek nasmijan i obuzela me sjeta. Ne prođe puno vremena, spreman na šalu. Engleski a da se ne sjetim tih dana. Bili su najbolji, jezik,centar mog svijeta, najsretniji i tu sam se osjećala sigurno. i nastavnica Manda davnina Moram naglasiti da su to bile najteže Cisar. „Nema tu nikakav godine za našu domovinu jer su tada evribadi,evribadi na livadi Nekada učenici sada učitelj letjele granate i čula se uzbuna zbog koje pasu travu!“ To je bio sat i Drugi red: smo trčali u podrum. Danas kada o tome u kojem smo učili, smijali Ivan Mikolić, Maja Štampar, razmišljam, nije mi jasno kako smo to se i naslušali se svakavih Danijela Žarković Mirela Valinčić, Katarina Zubak , Nataša Kirin, Snježa proživjeli. Nekako sam uvijek razmišljala izgovora. Moja druga na Volenik i Ivica Tomljanovi U prilici sam da vam, dragi čitatelji sam u vremenu pohađanja škole Ivane ć da nam se neće ništa dogoditi. A ja sam bila velika ljubav je sport – Bio je to san. Ali taj je san samo početak Prvi red: Hlapića, prenesem nešto od svojega Brlić – Mažuranić usvojio. Vrijeme 3. razred. No, krenimo od početka. Prvi rukomet koji trenira nastavnik Eduard novog poglavlja u mom životu. To me Renata Sudar, Jasna Razlog iskustva i doživljaja iz školskih klupa u prvih prijateljstava koje sam stekao – Grlica, Ana Stubičar, razred, ja pionirka. Kaže učiteljica: „ Dašo, Šolc, s kojim osvajamo drugo mjesto doba izgradilo u ovo što jesam i ti su ljudi Danijela Žarković, Irena Ba kojima sam pred više od dva desetljeća sâm, koje sam gradio na povjerenju, lint, Sanja Pavelko, Ivana ti ćeš recitirati za prijem pionira!“Super, u državi. To je bio moj prvi rukometni sudjelovali u ovome što danas radim. Bit Ternjej- Stanivuković, Lidija započeo kao učenik, a kojima sam se čuvanju i pomoći. Sjećam se onog truda Kljajić – Ložnjak, Maja a ja stvorena za javni nastup! Ekipe ko’ trijumf. Došli smo doma i odmah se slikali ću ponosna ako barem jedno dijete kaže Grdić, Jasenka Jurić- Ćivro danas vratio kao učitelj. To je bogato i pažnje, ljubavi i strpljivosti koju nam i Renata Kovač. u svatovima, guraju se, lakte, a mi pačići s ravnateljem Zlatkom Totom. Lica su nam da sam imala utjecaj na njegovu odluku u iskustvo koje me uvelike oblikovalo je učiteljica pokazala, a na kojoj smo svi na bini i čekamo da krene predstava. bila ozarena jer smo ipak bili pobjednici u životu. Potaknuta radom ovdje odlučila prema onome što sam danas, pa ćete mi joj željeli tada, ali i sada zahvaliti jer je Između gomile djece vidim svoju baku sportu, a ravnatelj učitelj tjelesne kulture. sam okupiti svoj stari razred i naći se nakon knjige i zeleni imenici pred kojima se koja me gleda i nestrpljivo čeka mojih Di ćeš bolje? Lijepe su to uspomene, no oprostiti ako malo možda i razočaram upravo to bilo najjače oružje protiv naših uobičajeno strepi, već je to uvijek baš 15 godina. No, jedna osoba neće moći time što ne ću moći baš sve što osjećam prvih strahova od nečega novoga, nečega pet minuta. Naravno, svima sam rekla kako vrijeme brzo prolazi, svoje učeničke nazočiti. Naš razrednik, Josip Koledić koji ono povjerenje koje mi je moja škola da recitiram i svi su došli. Naša učiteljica klupe zamijenila sam katedrom u učionici i što mislim pod moja osnovna škola izazvonoga, velikoga, od mogućih i jednom pružila, povjerenje da mogu, je preminuo prošle godine. Sretna sam prenijeti u ove rečenice. stvarnih neuspjeha. Lovorka Bekić je otišla u mirovinu i engleskog jezika. Kada sam počela raditi što sam ga upoznala i što sam mu jedno da vrijedim, da smijem biti drugačiji, da došao je učitelj Dragoljub Bojčić. Polako i prvi put ušla u zbornicu, osjetila sam smijem biti posebniji, ali i uobičajen i kratko vrijeme bila i kolegica. Na kraju Ponajprije, to su sjećanja na razdoblje Prešavši u tada, 5. c razred krenula dolazimo u peti razred. Koma na kvadrat. tremu. Sjećam da sam svoju prvu školsku da sve to ima nezamjenjivu vrijednost ću završiti poznatom rečenicom velikog u kojemu sam kao i velika većina djece, je nova dionica avanture. Uglavnom Dijelimo se na dobre i loše momke. Loši kavu ispijala drhtavim rukama. Oni su čovjeka, osobe i to prenijeti učenicima. znanstvenika Alberta Einsteina: “Um je jednog, sada davnog proljeća i ljeta, nova lica, nove osobe, novi predmeti, su Nijemci, a dobri Englezi. Konačno meni predavali. A ja sad sjedim s njima. poput padobrana - funkcionira jedino ako umjesto svakodnevnog ispunjavanja novi izazovi. Sjećam se da smo kao Danas svježije i vedrije obojana fasada, dobivam engleski kao predmet i presretna Precool. I došla sam na mjesto učiteljice čiji je otvoren”. vremena kakvom igrom i poslovima razredni odjel od 5. – 8. r imali čak skupocjen i moderan sanitarni čvor, sam zbog toga. Okuplja nas razrednik Josip predmet želim predavati od malih nogu. kojima uglavnom samo djeca znaju 3 razrednika koje ovom prilikom Danijela Žarković, dipl. učiteljica ispravna i moderna stolarija, praktična Novi čin, nove uloge ljepotu i svrhu, započeo s roditeljima spominjem s poštovanjem i zahvalnošću. garderoba, velika dvorana, moderno obilaziti jednu čudnu veliku zgradu u Bili su to nastavnici: Ivan Kučan, Sanja i novo opremljene učionice za školu kojoj je sve djelovalo nekako drugačije Jergović i Marija Brajković. Vrijeme 21. st., dekorirani i kreativni hodnici nego kod kuće, čak i ozbiljnije, pa je to obilježeno tada vrlo zabavnim i možda su pokrili neke naše materijalne možda i strože, a zvala se škola. Bilo je to privlačnim disco ritmovima, melodijama rane i nedostatke kojih tada nije bilo, Prošlo je dvadeset i pet godina od kada su društvena. Mnogo puta divili smo joj se obliku: u hrani i doživljajima prapovijesnog pripremno razdbolje za moj prvi razred, rapa i hit širokim hlačama. ali nikada nisu skrili ono što je škola učenici sedmog d razreda školske godine na svemu što čini za nas, a isto tako znala vremena na lokacijama na kojima je moje uključivanje u zajednicu meni Ivane Brlić Mažuranić, moja škola bila i 1987/88 krenuli na maturalac u Istru. nas je ponekad začuditi, iznenaditi. Nije vrijeme zaustavljeno. U tom razdoblju sjećam se kako smo stranih ljudi, ali koji su odavali kako su to jest – škola vrsnosti temeljene na tome, nas štedjela, no uvijek je bila pravedna rado sudjelovali u školskim projektima Posjetili smo Pulu, Brijune i boravili Snježana Volenik, učiteljica ljudi kojima se vjeruje. dragi učenici, da ona uvijek jest i hoće i predana poslu jer problem ne trpi koji su danas prerasli u zaštitni znak naše u nezaboravnoj Puntiželi. To su bila Možda je baš to prva, a čini se kao i škole (školski list Hlapić, najučenik, vjerovati u svakoga od vas. odgađanje. Naša razrednica, ni danas se, vremena kojih se i danas sa sjetom i lijepim najvažnija stvar koju sam iz škole ponio najsportaš), a neki su se, na žalost, Ivan Mikolić, vjeroučitelj nakon toliko vremena, nije promijenila. uspomenama rado sjećam. u život – vjerovati. Vjerovati u ljude, u ugasili ( školski radio). Ako malo bolje pogledate i njoj se u kutku njihove dobre i vrsne namjere, u njihove A danas smo odrasli, usana krije isti onaj dječji osmijeh. Ove Moja škola nezaobilazno je mjesto kada ozbiljniji, no i dalje u sposobnosti pred kojima sam kao dijete godine povodom Dana učitelja sindikat je govorim o sebi. Sve što postižem ili želim kutku usana krije se bio zadivljen i čekao priliku da primim organizirao dvodnevni izlet u Istru. postići, kao da je korijenjem zapleteno onaj osmijeh djeteta. od svih njih ponešto jer sam shvatio I opet smo na ulicama Pule, u prekrasnim i vodi uvijek prema njoj. Mjesto je to Tadašnja razrednica koliko je lijepo i važno biti jak i iskren krajolicima Brijuna. Kao prije dvadeset prvih znanja i važnih životnih odluka sedmog d, Gordana pred povjerenjem za biti čovjek za što se i pet godina tako smo i sada uz veliko kojih možda tek danas nekoliko Kos sada je moja svatko od nas sprema. iščekivanje, veselje, zabavu, smijeh i puno desetljeća kasnije postajemo još svjesniji. kolegica i zajedno Krenuo sam kao učenik 1.a razrednog Priznajem da je zanimljivo i lijepo vratiti doživljaja otkrivale čari netaknutoga. radimo. odjela koji je vodila učiteljica Snježana se svojoj školi i imati priliku vratiti Neočekivano, novi čin, moja razrednica i Hađija. Prisjećajući se toga vremena, joj ono što ti je pružila. To nije samo Kao razrednica bila ja u novim ulogama. Sve se promijenilo, a naviru mi slike obilježene nečim lijepim, znanje, to nisu samo ocjene, to nisu je osoba vedra, vrlo opet ostalo isto. posebno bliskim i povezujućim što samo pravilno ispunjene plave razredne komunikativna, Gordana i Snježana otvorena i Okusile smo prirodu u njenom izvornom12 Nekada učenici - sada učitelji Snježana (Kovačević) Volenik Nekada učenici - sada učitelji 13
  • 8. Najučenik škole i urednik školskog lista Hlapić danas jedan od najboljih studenata O poznatom virovitičkom bandu Vatra saznali smo u razgovoru s Ivanom Dečakom Rad je super, ne treba Glazba koju stvaramo ti prirodan talent i izvodimo, ujedno je i Kada sam odlazio iz Brlića, cijela ta ceremonija bila je na vrlo visokoj razini i teško je opisati što sam sve tada osjećao. Znam samo da je bilo odlično – slično glazba koju osjećamo Kao i putovanje kroz školske kao kada skačeš bungee jumping. Žao mi je što samo jedan u generaciji to uspije. klupe, tako i putovanje bespućima gl Bio si najučenik škole i urednik školskog izuzetne uspjehe. Koliko ti je to pomoglo i zamisli da radiš to azbenog lista Hlapić. Otada je prošlo nekoliko u daljnjem školovanju? većinu svoga dana. odrastanja ostavlja pregršt bil godina. Koje uspomene nosiš iz svoje Neočekivano puno. Prva stvar od koje E baš tako je meni ježaka u “bilježnicama” glavnih protag osnovne škole? Osnovna škola bila je super, u pravom sam profitirao je znanje. Kemiju, na (rekao sam nešto onista. primjer, prve dvije godine srednje škole što najviše voliš)! smislu te riječi. Učiteljica, i kasnije morao sam učiti vrlo malo. Sve je bilo nastavnici, zaista su se trudili od nas Mislim da se vrlo logično nakon osnovnoškolskog napraviti prave male ljude. Ono što mi ne treba plašiti Kao bivši učenici naše škole prisjetite se  natjecanja. Druga stvar koju su me je najviše ostalo u sjećanju su ustrajnost time koliko nekog trenutka iz školovanja u OŠ IBM? natjecanja naučila je da treba biti uporan nastavnica koje su nas pripremale se vremena Nagrada “Josip Lončar” za Kako ste i kada započeli zajedno svirati? sjećanje uvijek doplivaju ona lijepa Školovanje u OŠ IBM bilo je za mene i puno raditi. Rad je super, ne treba ti istaknute uspjehe u studiju za natjecanja. Unatoč tomu što smo na fakultetu Kobna je bila večer izlaska u klub iskustva, zbog kojih se i danas bavimo predivno iskustvo. Uz odlično društvo prirodni talent za to. laboratorij iz fizike znali okrenuti provodi nad Vanadis, negdje krajem 1995.g. kada smo glazbom. imao sam i predivne učitelje, a bili smo Ja sam sada 8.razred i želja mi je postići knjigom - minimume za se upoznali Mario Kasumović i moja i posljednja generacija pionira, tako da naopačke, nast. Marica Domokuš se Tko sudjeluje u stvaranju i oblikovanju što bolji uspjeh, ali voljela bih kad bi mi prolaz i nije teško ostvariti. malenkost. samo nasmijala (često i nije primijetila da vaših pjesama? negdje doma u Virovitici, među silnim opisao kakav je osjećaj biti najučenik Ozbiljnije smo počeli svirati 1999. god., je njenom dolasku prethodilo brzinsko škole? Kao uspješan mladi čovjek gdje se vidiš Autorski mi se na posljednja dva albuma fotografijama postoje i one s pionirskom spremanje) i donijela nove zadatke. za nekoliko godina? kada  se i okupila ova ekipa koja i sada pridružuju Robert i Irena. Ali nakon maramom i kapom. Super. Jednostavno je super! Priznanje muzicira u Vatri i kada, na kraju krajeva, Pokazala mi je što donosi upornost. tebi i dokaz svima u školi da si dao sve Ostanak na faksu, rad u Hrvatskoj/ što netko od autora donese pjesmu na Uz odlično društvo i prijatelje, od kojih inozemstvu? Nemam pojma. Odlučit ću objavljujemo naš prvi album „Između probu, krećemo s aranžiranjem, a to je se s nekima družim i danas, u lijepom od sebe, i to uspješno - da si bio najbolji. nas“, pa se zapravo od te ‘99. i zbrajamo. Kada sam odlazio iz Brlića, cijela ta kada dođe vrijeme za to. proces u kojem sudjeluju svi članovi sjećanju ostali su u i dobri ljudi koji su Sve nakon je povijest! benda.  me naučili pisati, čitati, pjevati, zbrajati ceremonija je bila na vrlo visokoj razini i Imaš li slobodnog vremena za teško je opisati što sam sve tada osjećao. Predstavite nam sve članove banda Koliko je albuma iza vas? i oduzimati, slikati (premda manje prijatelje? Imaju li virovitički studenti Znam samo da je bilo odlično – slično naviku sastajati se u Zagrebu i družiti se Vatra su:  Aktualni album „Ima li budnih“ naš je uspješno), trčati za loptom(jaaaako kao kada skačeš bungee jumping. Žao mi u slobodno vrijeme? Irena Celio –Cega (klavijatura, back šesti po redu studijski album, prije njega uspješno), pronaći Hrvatsku na karti je što samo jedan u generaciji to uspije. Da, imam – nekad. Prilično je teško vokal)  objavili smo redom;  svijeta, pa čak i govoriti strani jezik. U uskladiti rasporede, budući da smo Robert Kelemen (solo gitara)  Između nas svakom slučaju zauvijek ću pamtiti lica i Nakon naše škole nastavio si školovanje Boris Gudlin (bass gitara )  prezimena svojih nastavnika i nastavnica razbacani po raznim fakultetima. Najčešće Anđeo s greškom  u Gimnaziji Petra Preradovića, a nakon Bijuk, Pavelić, Cisar, Janošević, Foret, ta okupljanja ne budu striktno vezana uz Mario Robert Kasumović (bubanj)  Prekid programa  toga upisao Fakultet elektrotehnike i Viroviticu, već se okuplja ekipa iz srednje Ivan Dečak (lead vokal i ritam gitara) Aritmija  Strmečki, Kekez... računalstva u Zagrebu. Otkuda i otkada ta želja za upisom tog fakulteta? škole. Što je bila inspiracija za odabir stila Sputnik Zaželjevši Ivanu i bandu dobru Želja za FER-om javila se vrlo brzo nakon Kad odeš u Zagreb, osjećaš li nostalgiju glazbe? promociju novog albuma i još puno proglašenje najučenika 2005. godine “Ima li budnih” naslov je vašeg što sam dobio prvi kompjuter (4. razred), za obitelji, domom, prijateljima i Odabir stila nije se dogodio planski. najnovijeg albuma. Interesantan je uspješnica, zahvalili smo na ugodnom Druga nastavnica koja je uložila iako tada nisam imao pojma što je to Viroviticom? Glazba koju stvaramo i izvodimo, ujedno naslov. Što se krije iza tog naslova? druženju. neograničen broj sati u mene je točno. Nakon što sam uočio prve greške Drago mi je da gotovo svi prijatelji je i glazba koju osjećamo.. Mi glazbenici vraćamo se kućama s i ograničenosti u igrama, egoistično sam tekst: Zrinka Slamić, 8.b nastavnica kemije, tada Katica Đelatović. studiraju u Zagrebu – svi smo se samo Već ste dosta vremena na glazbenoj kasnovečernjih koncerata, u to vrijeme pomislio da ja to mogu i trebam napraviti autor fotografija: Filip Filković Kemiju sada koristim vrlo rijetko, gotovo preselili u Zagreb. Naravno da mi je drago sceni. Što je sve obilježilo vaš rad? sav ostali svijet uglavnom spava, nikada, ali bilo je super što je mogla bolje, a mislio sam da je taj fakultet pravo vraćati se doma, ali ne mislim da ću se Kao i putovanje kroz školske klupe, dok mi odbrojavamo kilometre do srediti da ne odgovaram npr. biologiju. mjesto za naučiti tako nešto. Naravno, nakon fakulteta vratiti u Viroviticu ili da tako i putovanje bespućima glazbenog kućnog praga... To je bila nit vodilja i “puno žganaca” je bilo potrebno da uopće će mi nostalgija prema gradu biti neka odrastanja ostavlja pregršt bilježaka u inspiracija za pisanje ove pjesme. S druge Nastavnik Lončar valjda je znao da, i bez shvatim da to nije lagan posao, ali želja je prepreka da se preselim u neki drugi dio „bilježnicama“ glavnih protagonista. strane pjesmu možemo shvatiti i kao puno njegove pomoći, mogu završiti tu ostala u meni. države ili svijeta. Nekad se dogode ružne stvari, ali u „autocestu“ za povratak „kući“, današnjoj, gdje jesam. Razrednica Zumbulka Foret U razgovoru s našom urednicom Razgovarala Monika Katalenić, 8.c možda izgubljenoj generaciji. uvijek se brinula da dam sve od sebe i saznala sam da si na fakultetu jedan od Na koji ćete način promovirati nove odigrala veliku ulogu - vjerovala je u mene najboljih studenata u svojoj generaciji. skladbe? kada ja nisam. Koliko vremena posvećuješ učenju i Kao i do sada; objavit ćemo singlove, Zadnja, ali ne i najmanje važna je svim obvezama na fakultetu? snimiti spotove i svirati ih uživo pred učiteljica Ivanka Ključec. Svaka joj čast. Iskreno, jako puno. Većina mog vremena našom vjernom publikom. Dok god nisam shvatio što želim, ona je otpada na fakultetske obaveze, ali ponavljala ispočetka i ispočetka. gledam na to kao ulaganje u budućnost. Promatračima se to čini prilično teško. Ivan Dečak Išao si na razna natjecanja i ostvario Meni nije. Pronađi nešto što najviše voliš14 Nekada učenik - sada student Nekada učenici - sada poznati 15
  • 9. Stručna suradnica škole Razgovor s gradonačelnikom Ivicom Kirinom Prošlost, sadašnjost i Svaki je dan budućnost grada Virovitice novi izazov Virovitica je posljednjih nekoliko godina postala pravo središte Županije, ali ne samo Županije, već i regije. Godinom rođenja Virovitice smatra se slatko iznenađenje bila je torta duga 1234. kada je slavonski herceg Koloman 777 cm. Kako su Virovitičani prihvatili tu Svojim fakultetskim obrazovanjem dobila sam izdao povelju kojom je tadašnje naselje dobilo status trgovišta, tj. status novost? Po izrazima licima više nego zadovoljno. osnovna teoretska znanja potrebna za rad slobodnog grada. Kakav je osjećaj biti Torte su bile jako fine (probao sam i sam) pozdrav za sve čitatelje Hlapića šalje gradonačelnik gradonačelnik grada čija prošlost seže u stručnog suradnika pedagoga, ali iskustveno 13. st.? i ovaj put bih zahvalio slastičarnici Horvat Iako govorite o sadašnjosti Grada, koja je napravila ovo slatko iznenađenje. učenje počelo je trenutku kada sam se zaposlila. Jedno vrijeme bio sam najmlađi Uz tortu smo građanima podijelili zasigurno već razmišljate i o budućnsoti. Imaju li mladi razlog optimistično gradonačelnik u Republici Hrvatskoj, kuhane kukuruze i lubenice. Tako smo a biti gradonačelnik jednog strarog razmišljati o svojoj budućnosti u se građanima na jedan skroman način Virovitici? kraljevskog grada zaista je velika čast. odužili za sve što su činili za svoj grad. Moram napomenuti da neki podaci U industijskim zonama otvraju se novi govore da se Virovitica spominje još i u Nakon brojnih događaja koji su obilježili trgovački centri, otvaraju se novi pogoni, 11. te 10.st.tako da je imala svoj veliki značajnu obljetnicu Grada kojom smo iako znamo da je ovo krizna godina i naučili dosta o prošlosti, moramo se teško je doći do investitora - ulagača. utjecaj na razvoj cijele regije. Nekada vratiti u sadašnjost. Povijest nas uči da No, mogu reći da već sada imamo noveNina u 8. razredu se zvala Virovitička županija, ali sa trebamo znati svoju prošlost, ali još je središtem u Osijeku. Nažalost, Virovitica ugovore investitota koji će sljedeće važnije brinuti o sadašnjosti i budućnosti godine započeti izgradnju. Nadam se da je doživjela sličnu sudbinu kao i grad Grada. Što biste rekli za današnju Varaždin. Dio njene tamnije prošlosti će se ulaskom Hrvatske u Europsku uniju Viroviticu koja je regionalno središte je veliki požar i kuga, uz koju vežemo VPŽ? otvoriti nove mogućnosti zapošaljavanja ime velikog sveca, sv. Roka, koji je danas Virovitica je posljednjih nekoliko mladih ljudi. Vjerovatno ste vidjele da zaštitnik grada. Velika je čast živjeti u godina postala pravo središte Županije, je u našem gradu veoma živo, stalno Virovitici koja se diči dalekom prošlošću. ali ne samo Županije, već i regije. se nešto događa. Sada smo u mjesecu Dobivši Visoku školu za menandžment prosincu, u kojemu se događanja nižu U Virovitici se svake godine obilježava svakodnevno. Sadržaja je veoma mnogo Davne, ili ne zanimanja se mijenjala. Uvidjela sam da radu. Stručni suradnik-pedagog planira u informatici, postali smo studentski Dan grada – Rokovo. Je li ova obljetnica za sve mlade koji se žele i s čim baviti tako davne 1991. je to osoba koja pomaže, koja razgovara i programira rad, priprema i obavlja Grad bila posebno proslavljena i grad,ujedno smo administrativno godine upisala s djecom koja dolazi na sate i promatra poslove u neposrednom pedagoškome središte, kulturno središte, a dokaz su samo ih treba iskoristiti. obilježena? sam prvi razred nas i učitelje, vodi neke izvannastavne radu, organizira radionice, prati Ova proslava imala je posebna obilježja. Muzej, Kazalište Virovitica, Gradska Što i kako svi Virovitičani mogu učiniti da Osnovne škole Gradina u mjestu aktivnosti, ali još uvijek sva ta saznanja izvođenje nastave, pomaže u rješavanju Napravljen je kružni tok u centru na knjižnica i čitaonica, osnovna i srednja bi dali svoj doprinos još boljem razvitku Gradina i započela svoje putovanje su bila tek dio poslova pedagoga. Upisala odgojnih pitanja, analizira i vrednuje čijem travnjaku stoje ovi značajni brojevi glazbena škola.... Grada? prema svojemu današnjem zanimanju i sam srednju školu koja i nije imala djelotvornost odgojno-obrazovnog rada – 1234 i 777. Tražili smo i od Hrvatske Svi mi možemo dati svoj doprinos i da pozivu. Nekako sam od prvih trenutaka pedagoga i tako i ono što sam znala o škole, stručno se usavršava, surađuje Mnogobrojni događaji tijekom godine čuvamo sve ono što je naše. Evo vam pošte da se izda posebna markica, pokazatelji su da je ona i turističko razmišljanja o budućem zanimanju pedagogu i njegovim poslovima više sa zdravstvenim i drugim ustanovama, nažalost nije nam uspjelo to na vrijeme jedan primjer. U gradu je napravljeno znala da će biti vezano za školu. U nisam znala. Unatoč tomu, moja želja sudjeluje u radu povjerenstva za središte, ali najvažniji čimbenik je da smo 14 dječjih igrališta, čiju su opremu radili realizirati, ali ovo Rokovo je bilo izuzetno postali i gospodarsko središte. Mnogi nižim razredima osnovne škole za za rad u školi i s djecom kroz srednju upis djece u osnovnu školu, vodi bogato sadržajima.Mislim da smo ga učenici Tehničke škole. Svatko treba vrijeme igre nosala sam bilježnice školu samo je rasla i u trenutku upisa odgovarajuću pedagošku dokumentaciju investitori planiraju i otvaraju svoje čuvati svoju okolinu, svoje dvorište, jer dostojanstveno obilježili. Rokovo je investicije. Grad će postati i prometno koje su bili moji zamišljeni dnevnici i na fakultet, nisam nimalo dvojila oko i vodi brigu o ostaloj pedagoškoj postalo simbol, jer tih dana Virovitica uređenost grada je zapravo i slika kakvi imenici u koje sam upisivala ocjene. U odabira svoga budućeg zanimanja. dokumentaciji te obavlja niz drugih središte jer se planira cesta A13 kojom ljudi žive u tom gradu.Ponosni smo naš postaje kulturno i turističko središte. ćemo se povezati s glavnim gradom višim razredima rodila se ljubav prema Svojim fakultetskim obrazovanjem poslova vezanih uz unaprjeđivanje i Cvjetni park i trg. Znači važno je jedno hrvatskom jeziku i u osmom razredu dobila sam osnovna teoretska znanja razvoj odgojno-obrazovne djelatnosti. U mnoštvu aktivnosti i događanja Zagrebom, ali i brza cesta za Osijek te zajedništvo i jedan zajednički osjećaj tijekom desetak dana svatko je mogao virovitička obilaznica. sam bila gotovo sigurna da ću, ako potrebna za rad stručnog suradnika prema javnom dobru. Smatram kako u životu svatko treba naći što će pogledati, posjetiti, no, veliko ikada budem studirala, upisati studij pedagoga, ali iskustveno učenje počelo je raditi posao koji ga usrećuje, jer tada Razgovarale hrvatskog jezika. A kako to da sam sada trenutku kada sam se zaposlila. I danas, daje najviše i najbolje od sebe. Posao Monika Katalenić i Vesna Biuk, 8.c pedagoginja? To je bio moj drugi izbor nakon tri godine i dalje učim, i svakim pedagoga je raznolik i dinamičan, svaki koji je sve nekako zaokružio. U osnovnoj danom nešto novo saznam, i svakim dan donosi nešto novo, svaki je dan školi nisam imala jasnu predodžbu danom još jedan dio svojeg zanimanja novi izazov, a najveći uspjeh i pohvala je o zanimanju pedagoga. Za mene je bolje upoznajem. Posao stručnog uspjeh i zadovoljstvo učenika i roditelja. pedagog u nižim razredima bio osoba suradnika pedagoga na prvom mjestu kod koje nikako ne smije završiti jer bi to se i sastoji od trajnog učenja i usvajanja Nina Babić značilo da nisam napravila nešto dobro. novih znanja kako bi mogao pomoći Kako sam odrastala, moja vizija toga učenicima i učiteljima u što uspješnijem završno ukrašavanje torte, foto - A. Jurkin Jurkin torta 777 cm, snimio A. 16 Nekada učenica - sada pedagoginja Nekada učenik - sada gradonačelnik 17
  • 10. Fotografija svjedoči o neprikladnim i zdravstveno opasnim sanitarnim prostorima. Danas je sanitarni prostor prikladno uređen. Uredili su ga naši školski majstori. Prostor zahtijeva stalnu brigu spremačica i svih učenika jer samo sanitarno ispravan, očuvan i uredan 2002. - 2012. zdravstveno je siguran sanitarni prostor. Bilo i ne ponovilo se Zgrada Osnovne škole Ivane Više papuča - manje smeća! Brlić – Mažuranić Virovitica Stariji učenici sjećaju se stare građena je u tri etape. Započeta garderobe. Željezne ograde i je izgradnjom krila predmetne kavezi zamijenjeni su čistim nastave, potom razredne nastave i uređenim prostorima, jer, i na kraju uprave, hola i restorana. garderoba nije samo prostor Dovršena je 1974. godine bez za odlaganje i čuvanje naših školske dvorane, premda je bila u stvari, već je zaštitar unutrašnjeg planu izgradnje. školskog prostora i čuvar našeg zdravlja. Prostori su ostali isti, ali smo I drugi su prostori obnovljeni i ih dodatno uredili i prilagodili uređeni. Svaki prostor za neku učenicima i potrebama škole. namjenu. Još ima puno posla, Dodali smo oglasne panoe i ali jednako je važno uređeno klupe za odmor, a zidove smo i očuvati. Školski majstori osvježili bojom, radovima Anto, Ivo, Vjeko i Siniša stalno učenika i dekoracijom. Poseban popravljaju, uređuju i održavaju. ugođaj prostoru daju zidne slike Naše je da im pomažemo – tako učenika i učiteljice Ankice Fijale. da uređeno štitimo i čuvamo. Loša kvaliteta građenja i Imati računalo danas je normalno loše održavanje dovelo je do i očekivano. Prva računala u propadanja vanjske stolarije. našoj školi dar su naših prijatelja Prozori su strunuli. Dva je iz Traunreuta. Gospoda Kesy prozora vjetar srušio u učionicu i Charly prikupljali su rabljena pa su umjesto zaštite postali računala i dovozili ih nama. Nova opasnost. Zamjena prozora računala dar su Ministarstva i i vanjskih vrata započela je roditelja – naše donacije iz koje 2003. a završila je 2010. godine. je izdvojeno 150.000 kuna. Hvala Gradu Virovitici i gradu Iskoristimo i čuvajmo nove Traunreutu. tehnologije. Blato i ugibalište za školski Novi školski namještaj, vrijedan autobus. Iz autobusa u blato, 305.000 kuna, dar je Grada a potom u školu. Danas je tu Virovitice. Boravak je u školi parkiralište za automobile, a u ugodniji, a suvremena oprema školskom je dvorištu BUS postaja učionica omogućuje kreativnu i veliki kružni tok koji omogućava nastavu. prilaz školi automobilom. Idejno rješenje napravila je škola, a Naše je da imovinu prikladno prilaz školi i ulicu uredio je 2007. koristimo i očuvamo drugima. emu enost u sv godine Grad Virovitica. Umjer enju! osim u uč18 Prošlost, sadašnjost, budućnost Tekst i fotografije: Josip Strmečki, prof. - ravnatelj škole Prošlost, sadašnjost, budućnost 19
  • 11. Hrvatski kraljevi Povijesni istraživački rad Židovi u Virovitici Hrvatski kraljevi je igrano-dokumentarnio obnovila kneževske i kraljevske kamene povijesna serija HRT-a. U sedam epizoda natpise. No radnja i vrijeme nisu dočarali Hrvatski kraljevi opisuju jedno od samo računalnom 3D tehnologijom, najzanimljivijih doba hrvatske povijesti; već i povijesnim kostimima kojih je bilo vrijeme između dolaska Hrvata na stotinjak. Na seriji je sudjelovalo oko 1000 današnje prostore u 7. stoljeću, pa sve ljudi, velik broj domaćih i inozemnih do kraja dinastije Trpimirovića na kraju stručnjaka sa sveučilišta u Oxfordu, 11. stoljeća. Svi veliki hrvatski vladari Cambridgeu, Pragu, Varšavi, Beču i kao što su Trpimir, Tomislav, Stjepan Zagrebu, te Zadru. Osim života vladara Držislav, Petar Krešimir IV. i Zvonimir i plemića, ova serija sjajno prikazuje i po prvi puta dobili su lica i karaktere svakodnevni život „običnoga“ čovjeka uz temeljene na raznim spisima. Da bi nam pomoć sedam srednjovjekovnih hrvatskih lakše dočarala radnju, ekipa HRT-a po seljaka, njihovih komičnih pothvata i prvi je put u potpunosti rekonstruirala zabava kakvih se ne bi posramilo niti hrvatsku kraljevsku krunu, najvažnije današnje doba. starohrvatske crkve u prirodnoj veličini i Elizabeta Pinter, 8.b Šugavi srednji vijek virovitička sinagoga Mjesto izdanja: Zagreb groznim lijekovima, strašnim igrama, o se svim snagama morali boriti protiv Nakladnik: Egmont ratovima i općenito o šugavom životu feudalnih odnosa, zlih vitezova i kraljeva. Ilustrirao: Martin Brown srednjeg vijeka. Zanimljive su šale Zaista, u srednjem vijeku postojalo je Poticaj za istraživanje se Židova sve više povećavao pa ih je Šugavi srednji vijek 1836. g. 71 osoba, 1845. 96, a 1857. na na račun strašnih vitezova, odbojnih toliko užasnih stvari, ali Deary ih je Na kraju našeg grada, uz cestu koja vodi popisu je 137 stanovnika. 31. prosinca Narmana ili smotanih i nepromišljenih sve opisao na smiješan i humorističan za Mađarsku, nijemo i neposjećeno, u Knjiga pod nazivom 1890. Virovitica ima 6580 žitelja, od toga kraljeva koji su vladali u ondašnje način. Sviđa mi se to što pisac u ratovima patini vremena leži oko 170 grobova. „Šugavi srednji vijek“ 265 su Židovi. 1863. god. sagrađena je vrijeme. U srednjem vijeku valadale su i u svim ostalim strašnim događajima Većina ih je u dobrom stanju, a nekima jedno je od poznatijih prekrasna sinagoga. Pratili smo i dalje okrutne i nemilosrdne bolesti. No, pisac optimistično pronalazi zanimljive i se naziru samo tragovi. Pred njima je djela britanskoga pisca porast stanovništva pa tako pred Prvi nije bolesti prikazivao na neki strašni humoristične podatke. Kao da želi oronula i dotrajala mrtvačnica. Slika Terry Dearya. Terry svjetski rat broj je 250. način nego je na zanimjiv i smiješan pronaći nešto zanimljivo u toj pomalo je privukla našu pažnju i krenule smo Deary je bivši glumac i kazališni redatelj. način ismijao pokušaje pronalaska dosadnoj i tmurnoj povijesti. Knjiga mi u istraživanje istine o ovom svjedoku Život Židova u Virovitici lijekova. Na primjer, ako si bolestan udiši se jako svidjela. Prije sam uvijek mislila postojanja jednog naroda, Židovima koji Rođen je 4. ožujka 1946. godine. Pisati Od doseljenja Židovi su se pokazali dim od spaljenog kokošjeg perja ili jedi kako je povijest dosadna i naporna, ali su živjeli na ovim prostorima. Tražile ostaci židovskog groblja je počeo u 29. godini života. Napisao je kao skrbni i marljivi. Uglavnom se đumbir i zasigurno ćeš ozdraviti! U ono ova je knjiga promijenila to mišljenje. smo odgovore na pitanja: kada su stigli niz knjiga o užasima povijesti. Njegova bave trgovinom i obrtom. Poznate Bili su u jedanaest logora i ukupni ih vrijeme djeci je bilo zaista grozno! U Ovu knjigu svakako trebate pročitati na ova područja, čime su se bavili, kakvu su djela prevedena na mnoštvo jezika i obrtničke obitelji su : Pilpel – ciglana, je stradalo oko 200 iz Virovitice i bliže škole su morali ići, ali nije bilo odmora, ako želite promijeniti svoje mišljenje i ih je sudbina zadesila i što je od njih proglašen je jednim od najprodavanijih Pajtaš- mlin u Ulici S. Radića, Drah – okolice. Samo su četiri Židova preživjela roditelji nisu brinuli za njih i za djecu svoj odnos prema povijesti. Knjigu bih ostalo? Obišle smo grad, tražile znakove i najpopuarnijih britanskih književnika pilana ( živjeli u Beču), Swartz- trgovina logore: Weiss Eugen i Weiss Marko – nije bio očekivan dugotrajan život. preporučila baš svima jer ona opisuje i ostatke imenam zgrade, raspitivale se o 21. stoljeća. Deary u knjizi „Šugavi željeznom robom, Wenberger – trgovac logor Birckenau, Bing Đusi – Jasenovac Nikada se ne bih željela naći na mjestu onu smiješnu stranu povijesti koju ćete s sjećanjima na ovaj narod. Prelistale smo srednji vijek“ na zanimljiv i humorističan kožom, Bing – trgovina mješovitom i Bukenhole Jakob logor Auschwitz. djeteta u srednjem vijeku! A seljaci? oduševljenjem zavoljeti. literaturu i utvrdile mali broj podataka. način opisuje i pomalo ismijava tadašnje robom, Reich i Benedeck – trgovina U partizanskim redovima bilo ih je Njima je bilo još gore nego djeci! Djeca U traženju odgovora na neka pitanja događaje i likove. U knjizi govori o Vesna Biuk, 8.c tekstilom, Kohn i Singer – odvjetnici petnaest, a Edo Lipšić dao je svoj život u su samo morala ići u školu, a seljaci su rado nam je pomogao predsjednik te Rosenberg – liječnik. U Drugom borbi protiv fašizma. židovske zajednice Virovitice gosp. svjetskom ratu imovina im je oduzeta, Sat povijesti u Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica Željko Weiss. a 1945. je stavljena u vlasništvo države. Židovi danas Pisana baština Dolazak Židova – Neke su zgrade porušene, a neke su Židovska zajednica i danas djeluje u prva spominjanja prenamijenjene u druge svrhe. Virovitici iako je u izumiranju. Prilikom grada Zadra zadnjeg popisa stanovništva 2001. god. Prve dvije židovske Stradanja Židova u Drugom 12 ih se izjasnilo kao Židovi. Iako je broj obitelji doseljavaju 1790. svjetskom ratu malen, aktivno sudjeluju u izgradnji g. , narednih godina još boljeg života našega kraja. Od 1941. do 1945. bilo je najteže Učenici 7. i 8. razreda posjetili su izložbu iz 13.st. te druge pisane izvore o Zadru. šest, a 1799. upisano razdoblje u životu Židova. Po Prema istraživačkom radu Sare Marije „Tisuću godina pisane baštine Zadra“ Oduševio nas je rukopis na pergamenu je osam obitelji ili 40 Hitlerovom planu taj je narod trebalo Lovrenović i Sanje Martinušić, bivših koju je organizirao Državni arhiv u i vješto ispisana slova glagoljice. S članova. Stanuju u potpuno uništiti. Odvođeni su u učenica naše škole, sažetak napisala Stela Virovitici. Iskoristili smo priliku da kroz ponosom, što o tome znamo, čitali kućama grofa Pejačevića logore; Auschwitz u Poljskoj, Dachau u Poljanac, 8.a pisane povijesne izvore iz razdoblja smo stihove Petra Preradovića na jer ni jedan nema svoju Njemačkoj te Staru Gradišku i Jasenovac od 10. do 20. st. ponovimo sadržaje o prvoj stranici preporodnog lista „ Zora imovinu. Jednu su kuću u Hrvatskoj. Zadnje odvođenje iz Petru Krešimiru IV. , upoznamo matične dalmatinska“ – „Zora puca, bit će dana“ pretvorili u sinagogu Virovitice zbilo se 4.5.1943. , ostalo je knjige, jedan misal, kodeks Biblije na svjesni da smo upleteni u simbolično kamo su odlazitli svake učenici 8. a i učiteljica Ankica Lovrenc malo obitelji i to samo oni koji su bili u arapskom pismu, spise javnih bilježnika značenje riječi. subote na molitvu. Broj miješanim brakovima – židov – katolik.20 Prošlost, sadašnjost, budućnost Stela Poljanac, 8.a nadgrobni spomenik Prošlost, sadašnjost, budućnost 21 iz 19. stoljeća
  • 12. Međunarodna godina kemije je mnogo izuma u svrhu smanjenja azida (NaN3) koja je uzrokovana I ljubav je kemija opasnosti od ozljeđivanja pri sudarima. električnim impulsom i on se raspada Gotovo idealna zaštita je mekani jastuk na čvrsti natrij i plinoviti dušik. Dušik koji se napuše samo pri udaru i danas napuše zračni jastuk i amortizira je standardna oprema koja štiti vozače i mogući udarac putnika o unutrašnjost suvozača. automobila. Natrijev azid čvrsta je tvar visoke gustoće i stoga zauzima vrlo malo Jastuk se nakon udara napuše za oko Različiti kemijski procesi događaju se svugdje oko nas: u prirodi, u našem organizmu, a 40 milisekundi, a potom se lagano mjesta. Lako ga je pohraniti u središte volana ili na kontrolnoj ploči. Brzina suvremeni život nezamisliv je bez mnogobrojnih proizvoda različitih grana kemijske industrije ispuše kako bi omogućio gibanje prema detonacije je velika. (lijekovi, sredstva za osobnu higijenu, plastične mase i sl.). naprijed. Sve to omogućuje jednostavna kemijska reakcija. Nakon mehaničkog Morana Šušak, 8.a Smatra se da su čovjekovi predci zaljubljene osobe te su saznali zašto su brze ekspanzije plinova. Oslobođena udara dolazi do detonacije natrijeva koristili vatrom još prije 400000 godina. zaljubljeni uvijek veseli i ushićeni. Naime toplina pobuđuje različite elemente Pretpostavimo li da je paljenje vatre prvo u mozgu zaljubljenih osoba povisuje koju su dodani gorivu, a zaslužni su za kemijsko otkriće, mogli bismo zaključiti se razina kemikalije koja stvara osjećaj prekrasne boje. Žuta boja potječe od da je kemija najstarija prirodna znanost. ugode i zadovoljstva. Ta se tvar zove natrija, crvena od stroncija, zelena od Zid najuspješnijih učenika, sportaša i sportašica od 1995. do 2011. dopamin i povezuje se s pojačanom barija, plava od bakra. Mnogi su narodi još od vremena Perzije energijom, dobrim raspoloženjem i prije 5000 godina, preko Egipćana i Luka Moslavac, 8.a osjećajem sreće. alkemičara u srednjem vijeku poznavali različite postupke za taljenje i kovanje Nastajanje špiljskih ukrasa Umjetni snijeg metala, dobivanje alkohola i sl. Skijašima je veoma Vapnenac je po kemijskom sastavu Kemija se u Europi razvila u 13. stoljeću kalcijev karbonat, netopljiv je u bitno da za vrijeme iz arapske alkemije. Alkemija je bila vodi, ali je topljiv u vodi koja sadrži skijaške sezona ima što mješavina znanosti i magije. Alkemičari ugljikov dioksid. Voda koja isparava više snijega. Poseban su vjerovali da s pomoću «kamena u vapnenačkim špiljama reagira i je problem kada u mudraca» mogu metale pretvoriti u ugljikovim dioksidom iz zraka te nastaju skijaškoj sezoni nema zlato ili pronaći recept za pripremu manje količine ugljične kiseline, koja dovoljno snijega ili ga čarobnog «eliksira života» koji bi liječio otapa vapnenac. Pri tom nastaje u vodi uopće nema kao ove sve bolesti i osigurao dugovječnost. topljiv kalcijev hidrogenkarbonat. godine. Zbog toga Isparavanjem vode ponovno se oslobađa su uređaji za «stvaranje snijega» danas Mnogi su znanstvenici svojim otkrićima postali sastavni dio velikih skijaških ugljikov dioksid i zaostaje netopljiv pridonijeli razvoju prirodnih znanosti, središta. kalcijev karbonat. Tako nastaju prelijepi no temelje suvremene kemije postavio spiljski ukrasi sige. Otapanje vapnenca Ako je dovoljno hladno, nije teško je francuski kemičar Antoine Laurent i nastajanje siga u spiljama vrlo je spor napraviti snijeg. Postupak je sljedeći: Lavoisier u 18. stoljeću (otkrio zakon kemijski proces. voda se ohladi na oko 0 °C a zatim se o očuvanju mase, sastav vode i zraka, uveo vaganje kao objektivno mjerenje). Margareta Horvat, 8.a potiskuje pri visokom tlaku kroz uređaj Kemija je u početku bila jedinstvena zvani “snježni top”. On proizvodi znanost. Proširivanjem znanja finu maglu vodenih kapljica koje se nametnula se potreba da se podijeli u zalede prije nego padnu na tlo. Ako nekoliko područja: anorganska kemija, su atmosferski uvjeti povoljni, a organska kemija, analitička kemija, temperatura niža od -8°C u snježnim fizikalna kemija, biokemija, Iako se se topovima upotrebljava voda bez kemija postupno razvijala tijekom dugog primjesa. Da bi kakvoća snijega bila što razdoblja najvažniji kemijski zakoni bolja, da bi on bio što zrnatiji, vodi se otkriveni su u posljednjih dvjestotinjak dodaju ioni kalcija i magnezija. Ako je godina. temperatura između 0°C i -8°C, vodi NAJUČENICI • Senka Švraka (2008./09.) NAJSPORTAŠI se dodaju srebrov jodoid, detregenti • Dragana Dogančić (1995./96.) • Sandra Manojlović (2009./10.) • Jure Duvnjak (1999./00.) Različiti kemijski procesi događaju se ili neke organske tvari, da bi pospješile • Tijana Turudić (1996./1997.) • Lea Pavelko (2010./11.) • Pejo Pejaković (2000./01.) svugdje oko nas: u prirodi, u našem kristalizaciju. organizmu, a suvremeni život nezamisliv • Marija Rudec (1997./1998.) • Marko Boos (2003./04) Vatromet Automobilski zračni jastuk je bez mnogobrojnih proizvoda različitih • Dejan Pil (1998./1999.) NAJSPORTAŠICE • Matija Zrnić (2005./06.) grana kemijske industrije (lijekovi, Za vatromet je potrebna kemijska Svake godine mnogo ljudi nastrada ili • Ivana Mejašić (1999./00.) • Marin Ferenčević (2006./07.) sredstva za osobnu higijenu, plastične reakcija u kojoj će se osloboditi energija. • Sanja Gomerčić (2000./01.) je ozbiljno ozlijeđeno u automobilskim mase i sl.) Gorivo većine vatrometa je sumpor • Nikolina Antonia Domokuš • Dora Međimorec (2001./02.) • Filip Škaro (2007./08.) nesrećama. Automobil se pri sudaru pomiješan s magnezijem i aluminijem. (2000./01.) • Hrvoje Vuković (2008./09.) 2011. godina proglašena je naglo zaustavlja, ali putnici zbog inercije • Suzana Smiljčić (2002./03.) Svaki od njih reagira s kisikom sporo, • Suzana Bingulac (2001./02.) Međunarodnom godinom kemije. nastavljaju gibanje prema kontrolnoj • Ema Španović (2003./04.) • Ivan Zdeličan (2009./10.) mnogo efikasniji izvor kisika je kalijev ploči i vjetrobranskom staklu, te tako • Ana Vargek (2002./03.) • Kristijan Mrazović (2010./11.) perklorat KClO4 koji reagira s gorivom • Kristiana Zečević (2004./05.) I ljubav je kemija uz pojavu bljeskave bijele svjetlosti koji dijelovi automobila postaju smrtno • Sanja Sabolić (2003./04.) oružje. Konstruktori automobila bili • Patricia Tomac (2005./06.) Znanstvenici su istražili kemijske u posljedica gorenja metala. Briljantni • Ines Krišto (2004./05.) reakcije koje se zbivaju u mozgu su odavno svjesni tih problema. Bilo • Ivana Grgić (2006./07.) bljeskovi popraćeni su glasnim šištanjem • Mario Kostelac (2005./06.) • Maša Ivančević (2007./08.)22 Znanost: Kemija • Tea Tovarović (2006./07.) • Lara Žeravica (2007./08.) • Jelena Matijević (2009./10.) Iz riznice najvećih uspjeha 23 • Lucija Koščak (2010./11.)
  • 13. a20. obljetnica LiDraN STAUSPJEH ŠKOLSKOG LI Velika obljetnica LiDraNa Devet dan LiDraNa. ŠIBENIK – 2011. om proslavljen 20. rođen . na državnom LiDraNuOvom je školskom godin učenici osnovnih „Hlapić“ je deveti put prošli su mnogobrojni Tema broja: BIOLOŠK A RAZNOLIKOSTStazom najuspješnijih su ih pripremali za stvara nje Na državnom susretu u Šibeniku školski list ori koji tei srednjih škola te ment renja. predstavljale su glavna urednica Monika Mikolčić arskih i dramskih ostva 7.c.najboljih literarnih, novin učenice novinarka Vesna Biuk, državni LiDraNo urednik Renata Sudar, a grafički a svake se godine na Odgovorna je urednica U kategoriji školskih listov a. Matej Sudar. i najboljih školskih listov a ostali posvećen je temi broja, poziva 20 najuspješnijih Jedan dio školskog lista u rubrikama: Iz riznice uspjeha, “Hlapić” koji je u 20 sadržaji raspoređeni su h našeg školskog lista za vas, društvu, Pročitali smo Ponosni smo na uspje najuspješnijih Hobi, Projekti, U dobrom Školski globus, Riječju i lovao 9 puta kao jedan od 20 Putovanja, Terenska nastava, godina LiDraNa sudje slikom, Zabava, Sport te Strip. i. školskih listova u držav je naš PULA – 2009. ŠIBENIK – 2010. naš je Hlapić Državna LiDraNa se nižu, u Hrvatskoj, vrijedne re- opet ušao u izbor 20 naboljih ekipe sportaša ostvarile g povjerenstva Budući da su školske e, odab- brojne su pohvale državno tašice državne prvakinj svih sadržaja kojima zultate i da su naše rukome za odabir teme broja i bude posvećena sportu. je ona obrađena. rali smo da većina sadržaja Ljubanović, 7.a Tema broja: SPORT Glavna je urednica Iva Ljubanović, 8.a. Sudar, Glavna je urednica Iva Odgovorna urednica Renata urednik Sudar. Renata Sudar, a grafički grafički urednik Matej Odgovorna je urednica BAŠTINA VIROVITICE Tema broja: JEZIČNA Na trenutak krenule u svijet gusara. Matej Sudar. koje smo naslovili ( uz temu broja) – autor Osim sporta pisali smo i o temama st, U Naslovnica: Lik Mikeša uspjeha, Scenska umjetno Roko Idžojtić, prof. rubrikama: Iz riznice škole, Školski u školi, Novo lice Susreti, Kronika dobrom društvu, Novosti Sadržaji vezani uz rubrike: Iz riznice uspjeha, globus te Podlistak. Balint, Sanja Gomerč sport – Sven Balint, Tea Naslovnica: I oni su odabrali Mario Hrženjak. ić i prof. zbivanja, Terenska nastava, Putovanja, Aktualnosti, Šport te Strip. Riječju i slikom, Zabava, Okolina hotela posebno nas se dojmila. Krije li se negdje J. Deep? Prva misao? sretan NOVIGRAD – 2007. DUBROVNIK – 2008. Svake smo godine izdavali školski list koji je bio predložen za državni LidraNo . na državni LiDrano pozvani na državni susret. Odlazak u Dubrovnik Ove smo godine ponovno . a grafički urednik bio je poseban doživljaj Odgovor na urednica Renata Sudar, Renata Sudar, Odgovorna urednica: Matej Sudar. Sudar. Jurić, učenica 7.a grafički urednik Matej Glavna urednica: Marina MI Jurić, 8.a PREVENTIVNI PROGRA Glavna urednica: Marina Tema broja: ŠKOLSKI DAN BUDE razreda – sudionici Tema broja: NEKA SVAKI Naslovnica: Učenici 3.a DAN DJETETA CAP programa. , Reportaže, Sadržaji vezani za rubrike: Kronika Rubrike: Kronika zbivanja interesi, zbivanja, Tema broja, Uspješna škola, Na vrh jezika, Svi naši og kuta, Putovanja, Globe, Novosti u školi, Obilježili smo, Iz učeničk Sport te Novosti u gradu, Svi naši interesi, Izvanučionička nastava, u isto Novi zaposlenici, Svake godine Strip. broj te Sport. vrijeme, Riječju i slikom Naslovnica: Učenici 1.a plakat, uspjeh hlapićaA – 1995. SUPETAR – 2000. VIROVITIC je i g LiDraNa na kojemu jer Naš je grad domaćin državno šnijim školskim listovima. dobili posebnu pohvalu Hlapić treći put među najuspje Na državnom smo LiDraNu novina u Pavelić i likovni urednik izdali tri broja školskih Glavna je urednica Goranka smo jedini u Hrvatskoj jednoj školskoj godini. Josip Strmečki. urednica škole pisali o Renata Sudar, a likovna I u ovom su broju učenici Odgovorna urednica: život, ali Ankica Fijala. temama vezanim za školski Ivana Mejašić i Vlatka ti. Između Glavne su urednice Hlapića i za izvanškolske aktivnos ve Kurjančić. mnogobrojnih tema zanimlji tvu ki i likovni radovi čine su reportaže o prijateljs Sadržaj: Literarni, novinars Eko eko, s njemačkom školom iz : Humanost na djelu, rubrike koje smo naslovili tavne Traunreuta, o dolasku pape naših učenika, Izvannas Znanost mladima, Uspjesi Ivana Pavla II. aktivnosti, Zabava i Sport. ČAKOVEC – 1993. PULA – 1994. Hlapić jer je škola Školski je list dobio ime Brlić – Mažuranić. preimenovana u OŠ Ivane ušao u Pavelić, likovni urednik Naš je Hlapić drugi put Glavna je urednica Goranka u državi izbor najboljih listova Josip Strmečki. ratnih s temom domoljublja, Glavna je urednica Goranka Sadržaj: literarni radovi , a novinarski radovi Pavelić te likovni urednik Josip zbivanja , dječjeg svijeta te povijesti Tu je , intervjua i putopisa. Strmečki. oblikovani u formi izvješća radovi te kutak te strip. Sadržaj: literarni i likovni uvijek zanimljiv zabavni o šarolik izbor tema, naša domovino, Riječ novinarski u kojima nalazim i sadržajima vezanim za Nazivi rubirika: Lijepa U nama i oko nas, Izložba školskih listova. Prije samog a odraslih, Naša škola, obogaćen je novim rubrikam Krist s nama, Mi smo mali, ali znamo, školski život. do ev kutić. , Likovnjaci, Od Hlapića Velik je svijet te Tintilinić Nazivi rubrika: Riječ odraslih i oko nas, Krist li s mali, ali znamo, U nama Cijeli je školski list crnobije otvorenja upoznavanje s ostalim urednicima Svi znatiželjno prelistavamo i čitamo Hlapića, Mi smo Žargonada, Tintilinićev s nama, Mi osmaši, Hlaposkop, naslovnicom u boji. kutić. listova i razmjena školskih listova. druge školske listove. Državna smotra LiDraNo, održana je u Šibeniku od 10. – 14.travnja 2011., bila je u znaku proslave jubileja – 20.obljetnica od prve smotre u Zagrebu. Na svečanom otvorenju prikazani su filmovi koji su svojim sadržajem podsjetili na razna događanja tijekom svih ovih godina. Mozaičnim isječcima i brojnim fotografijama prikazani su detalji sa svih susreta. Lijepa su sjećanja, ali i dokaz da u našim školama diljem domovine nastaju djela trajne vrijednosti- litararna, novinarska, Srećko Listeš- predsjednik državnog povjerenstva: „ Školski dramska ili videofilmska. su listovi ulaganje u učenje. Ovaj broj Hlapića nosit ću svojim Sve je počelo u razredu. 8.c slavi odlazak Hlapića na Dok smo se mi upoznavale i družile, biolozima u školu jer je jako dobro obrađena tema broja u kojoj Za našu je školu ovo bio poseban doživljaj državni LiDraNo. Glavne protagonistice Vesna Biuk i mentorica je u ugodnom društvu svojih nalazimo cijeli leksikon proljetnica i bilja oko Virovitice“ – samo i isto tako mali jubilej jer je naš školski list Monika Mikolčić te glavna urednica Renata Sudar. kolegica s fakulteta, Blagicom i Melitom. je dio riječi o našem listu na državnom LiDraNu. Hlapić petu godinu za redom, a deveti put u ovih 20 godina pozvan na državnu smotru kao jedan od 20 najuspješnijih školskih listova u Republici Hrvatskoj. Brojne pohvale prosudbenog povjerenstva za sve što je napravljeno u Hlapiću bile su nam poticaj i motivacija za stvaranje ovogodišnjeg školskog lista. Lijep je osjećaj biti lidranovac, upoznati mnoge isto tako uspješne učenike i njihove mentore, urednike školskih listova. Veoma smo ponosne što je školski list Hlapić postigao takav uspjeh. Hlapić u slikokazu člana povjerenstva Marka Bausa. Lijepo je Urednice Monika Mikolčić, Vesna Biuk i slušati pohvale i sve ono za što smo posnosni na svoj rad. „ Hlapić odgovorna urednica Renata Sudar nastavlja u visokom ritmu, ima sjajnu shemu, logotip je vrlo 24 Dočekao nas je suncem okupan Šibenik. Hotel Ivan, karakterističan i jako dobar, lijepa naslovnica, odlično riješeni Iz riznice najvećih uspjeha bazen! Kakva radost i oduševljenje! naslovi uz tekstove, pomaknuta varijanta rubrika, što dobro Bilo je vremena i za obilazak poznate 25 funkcionira; ovo je vrlo visoka razina obrade teksta.“ šibenske katedrale.
  • 14. Smotra i natjecanje hrvatskih GLOBE škola Mladi biolozi u Puli - 3. mjesto u državi Najuspješniji Ugroženost ptica istraživački projekt gnjezdarica Ovo je već šesta godina za redom kako okoliša i prirode. Rezultate rada tijekom virovitičkih zgrada Tin i Domagoj naša škola sudjeluje na Državnom svake školske godine predstavljaju na Samostalni istraživački rad iz biologije su gnijezda ptica i procijenjena njihova ukupnost stupnja rasta temperature natjecanju i smotri GLOBE škola. Na međužupanijskoj i državnoj smotri, ako učenika Tina Gelenčera i Domagoja ugroženost. Zabilježeno je 12 vrsta. u okolišu (GDS-a ) za 2009. i 2010. natjecanju koje je održano od 11.5. do su pozvani. Sve o GLOBE programu Šuška pod nazivom „Ugroženost Podjednako su zastupljene selice i god. pokazuju razlike. Selice 2009. god. 13.5.2011. god. u Čakovcu i Svetom možete naći na internetskim stranicama Globe - IBM i Gimnazija Petra Preradovića ptica gnjezdarica virovitičkih zgrada.“ stanarice. Roda, kukuvija i lastavica ranije dolaze u proljeće nego 2010. Martinu na Muri ekipu naše škole GLOBE programa u Hrvatskoj i svijetu. Županijsko povjerenstvo predložilo je nalaze se na popisu ugroženih ptica god. Ptice pokušavaju gnijezditi na predstavljale su Leonora Bedeković, Lea Naša je škola nagrađena za najuspješniji mentorom prof. Zvonkom rad za Državno natjecanje i smotru iz Hrvatske. Sve vrste, osim vrapca, novosagrađenim zgradama, no nemaju Pavelko i Magdalena Špoljarić te njihova istraživački projekt u sekciji Pokrov i tlo Ternjejom. U Viroviticu su se vratili biologije 2011. god. Nakon recenzije u poljskog vrapca i gradskog goluba, dovoljno adekvatnog prostora. Često GLOBE voditeljica, mentorica mr.sc. gdje su prezentirani rezultati projekta puni dojmova i želje da i dalje nastave Zagrebu učenici su pozvani na državno su zakonom zaštićene. 2002.god. su fasade obložene staklom što ih Jasna Razlog-Grlica. koji je ekipa škole pripremila zajedno s svoj rad u ovom zanimljivom i korisnom natjecanje na kojem su prezentirali rad nije zabilježena prisutnost vjetruša dodatno ugrožava. Prikupljeni podatci GLOBE program je svjetski obrazovni učenicima Gimnazije Petra Preradovića međunarodnom ekološkom programu. plakatom i prezentacijom te odgovarali u gradu. Izdvojene su četiri zone s anketiranjem građana pokazuju da programa gdje učenici provode mjerenja iz Virovitice, našim bivšim GLOBE na pitanja o radu i osvojili treće mjesto najvećim brojem gnijezda piljaka. U građani ne znaju koje vrste ptica su u okolišu i kroz suradnju s drugim učenici Sandrom Manojlović, Bornom Anja Majurec, 7.d s 92 od ukupno 100 bodova u kategoriji odnosu na 2002. god. njihov broj je u ugrožene i zaštićene, ni kako im mogu školama aktivnije se uključuju u zaštitu Nemetom i Lucijom Zečević te njihovim Biologija životinja za osnovne škole. opadanju Zbog obnove fasade direktno pomoći. Potrebno je provesti akciju je ugrožena populacija čiopa i njihov informiranja građana i odgovornih ljudi Suradnja GLOBE škola Sažetak rada broj se smanjio za 50 %. Neke vrste u gradu te postaviti umjetna gnijezda Drava-Natura 2000 Ključne riječi: ptice gnjezdarice, zgrade, (roda, lastavice, čiope i vrapci) postale za ptice i siluete grabljivica na staklene Virovitica, ugroženost, zaštita su osjetljive, dok su se druge (mrka površine gdje je to moguće. Istraživanje ptica gnjezdarica na crvenrepka i gradski golub) prilagodile Učenici: Tin Gelenčer i Domagoj Šušak, 8.d virovitičkim zgradama provedeno je suživotu s ljudima, pa su im populacije I ove školske godine nastavljamo U jesen smo proveli fenološka (sada učenici Gimnazije Petra Preradovića) tijekom 2009. i 2010. godine. Brojana stabilne. Izračunate vrijednosti s mjerenjima i radom u GLOBE promatranja žućenja listova u Gradskom Mentorica: mr.sc. Jasna Razlog-Grlica prosječne mjesečne temperature i programu. Kako je ovo svjetski parku i na brezama u okolici škole, obrazovni program, nude nam se brojne izmjerili pokrovnost i promjere deset Seminar za voditelje u Slavonskom Brodu Natjecanje mladih tehničara Poželjeli smo opet doći mogućnosti rada. Ako vam se sviđa ono odabranih stabala na biološkoj postaju što radimo, pridružite nam se ili pratiti u Gradskom parku te jedni druge učili naš rad na www.globe.gov. Iako do kako se rade ta mjerenja. Na Ođenici sada nismo bili u mogućnosti nabaviti mjerimo svaki tjedan od 2007. godine radova, dok je Lucija nastupala sljedeći nove instrumente za mjerenja, ipak pH i temperaturu vode. Preko ljeta, dan kao sudionik natjecanja i učenica nismo posustali, prikupljamo podatke tijekom praznika, mjerenja su provodile šestog razreda sudjelovala je u području iz okoliša, šaljemo ih u svjetsku bazu Anja Majurec i Iva Foret iz 7. d, a graditeljstvo. U ponedjeljak smo već podataka i družimo se s učenicima nakon toga je tu obvezu preuzeo Marko U OŠ IBM Virovitica krenuli punom parom naprijed. Lucija i voditeljima drugih GLOBE škola. Bratrenek iz 6. e razreda koji vrijedno je otišla na prvi dio natjecanja, Ivor je GLOBE program je postao dio školskog bilježi svoja zapažanja o Ođenici kraj Maloj čigri i sprudovima rijeke Drave te ostao prezentirati svoj rad svim prisutnim kurikuluma i nastave. Na Stručnom koje stanuje. Uključili smo se i u svjetski Nacionalnoj ekološkoj mreži i Natura posjetiteljima i dan nam je prošao u strci, skupu u Slavonskom Brodu Danijela projekt “Pokrov i klima” gdje pomažemo 2000 u Hrvatskoj, koje je održala mr.sc. rad Ivora Stojevskog tehničari na malom odmoru zbrci i da, pauzi za ručak. Sedam sati i Žarković, učiteljica engleskog jezika, praćenju klimatskih promjena. Na Jasna Razlog-Grlica, voditeljica projekta, Rano jutarnje buđenje. No, to nije bilo konačno malo predaha i malo opuštanja. uspješno je položila tečaj za GLOBE stranicama GLOBE Google Earth-a učenici su pod stručnim vodstvom već smo kretali kući. I opet ono jutarnje koji dan, putujemo na državno natjecanje Večernje smo sate iskoristili za druženje voditelja te je od ove godine GLOBE možete promaći naše podatke o pokrovu nastavnice likovne kulture Ankice Fijale ustajanje, doručak i ona vožnja u autobusu, mladih tehničara. Ove godine to je nešto s ostalim sudionicima, malo ponavljali za voditeljica. u Gradskom parku zajedno s podatcima crtali motive čigre i rijeke Drave na sa sada već poznatim ljudima. I kući novo za našu školu. Nakon odličnih sljedeći dan i malo se informirali kako su o pokrovu iz cijelog svijeta. dravskom kamenju. Na taj su se način smo se vozili autobusom u kojem je bio uspjeha na školskoj i županijskoj razini ostali riješili svoje zadatke. Sljedeće jutro upoznali s problemom zaštite male pokvaren sustav za klimatizaciju. Moram U studenom 2011. u OŠ Ivane Brlić- natjecanja, dogurali smo do državnog. nas je čekao nastavak natjecanja. Dovršavao čigre, ugrožene ptice sprudova rijeke li reći da je bio pun autobus učenika i Mažuranić Virovitica održana je Dakle krećemo s autobusnog kolodvora se praktični dio natjecanja (vatrogasna Drave, dijelom buduće europske mreže nastavnika koji se razumiju u tehniku, radionica u sklopu projekta Drava- u punom sastavu Lucija Relić (učenica postaja) i nakon ručka je uslijedila zaštićenih područja Natura 2000. elektroniku, elektrotehniku, strojarstvo, Natura 2000 kojeg provodi Dravska 6. b razreda), Ivor Stojevski (učenik 7. b neslužbene objava rezultata. Moramo graditeljstvo u promet, a došli smo jedva liga. U radu je sudjelovalo 26 učenika Anja Majurec i Iva Foret, 7.d razdera) i nastavnica Izabela Konto (u ulozi spomenuti i slobodno vrijeme. Iskoristili kući i to u autobusu bez klime. Ali iskustvo i tri GLOBE voditelja (Vanda Viljevac mentora). Naravno mi smo mala skupina smo ga za odlazak u dugo očekivanu je neprocjenjivo i nadamo se da će se prof., Zvonko Ternjej, prof. i mr.sc.Jasna pa su nas smjestili u autobus koji je kretao Chipoteku i posjet gradu Puli. Imali smo ponoviti i ove godine. Razlog-Grlica) iz tri virovitičke GLOBE iz Osijeka. Pula je bilo naše odredište, jako malo vremena, pa da budemo iskreni škole (OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, OŠ točnije naselje Punta Verudela. Uz malo vidjeli smo samo Arenu, i to s vanjske Učenici: Lucija Relić Vladimira Nazora i Gimnazije Petra više strke smjestili smo se u sobe, i onda strane, ali bitna je bila Chipoteka. Nakon Ivor Stojevski Preradovića). Nakon predavanja o je trebalo početi sve ono zbog čega smo objave službenih rezultata imali smo Nastavnica: Izabela Konto Pored potoka Ođenice ovdje. Ivor je išao izložiti rad na Smotru zabavu i slobodnu večer, a sljedeći dan26 Iz riznice najvećih uspjeha U parku Iz riznice najvećih uspjeha 27
  • 15. Treća u državi Povijest je moj odabir Dvanaesto državno natjecanje iz je provjera znanja nakon koje smo povijesti održano je u svibnju prošle posjetili Eufrazijevu baziliku, Etnografski Monika Katalenić godine godine u istarskom gradu muzej Istre i Državni arhiv u Pazinu, Poreču. Na njemu su sudjelovali te Zavičajni muzej Poreštine u Poreču zatvorenje natjecanja. Nakon ručka učenici od sedmog razreda osnovne i tako saznali nešto više o povijesti tog čekao nas je dug put kući sa željom da škole do četvrtog razreda srednje škole prekrasnog grada. Nakon obilaska grada se sljedeće godine ponovno susretnemo podijeljeni u dvije kategorije-pisane vratili smo se u hotel kako bi saznali s novim prijateljima i ljepotom odlaska provjere i istraživački radovi. Kad rezultate. Prije odlaska podijeljene na državno natjecanje na kojemu sam smo stigli u Poreč, smjestili smo se u su nagrade učenicima koji su osvojili osvojila treće mjesto uz veliku pomoć hotel “Delfin”, te krenuli na otvorenje jedno od prva 3 mjesta (a među i podršku svoje mentorice Ankice koje su priredili učenici osnovne škole njima bila sam i ja), te smo pogledali Lovrenc. iz Poreča. Sljedećeg jutra uslijedila malu predstavu koja je bila i službeno Monika Katalenić, 8.c Ekokviz Lijepa naša U društvu najboljih Već drugu godinu za redom prezentaciju s temom „Španjolski puževi prvaci smo na županijskom u virovitičkim vrtovima.“ Natjecanje natjecanju u ekološkom se sastojalo od prezentacije koja je kvizu „Liješa naša“. Nakon bila odmah prvi dan, pismenog testa i županijskog natjecanja usmenog dijela drugi dan. Drugi smo započeli smo pripreme za dan išli u razgledavanje Primoštena i državno natjecanje koje njegovih znamenitosti. Ekipu naše škole je održano u Primoštenu činili su Antonio Balog, Tomislav Periša, sredinom ožujka. Uz Denis Kovač i Mario Gašparić. mentorstvo naše nastavnice Denis Kovač, 8.b Željke Šolc pripremili su Antonio, učiteljica Željka, Denis, Tomislav i Mario Njemački jezik Dvije velike ljubavi 1. mjesto 2. mjesto 3. mjesto 4. mjesto 1. mjesto 2. mjesto 3. mjesto 4. mjesto Na državnom natjecanju iz njemačkog Theo i njegova mentorica vrijedno su se 2. škola 2. škola jezika u šk.g. 2010./2011. sudjelovao pripremali za to natjecanje. Mentorica je učenik 8. razreda naše škole Theo je naglasila da Thea nije trebalo puno 3. škola 3. škola Romaj sa svojom mentoricom Marijom poticati na rad, jer je imao silnu želju Brajković. otići na to natjecanje. Inače je Theo znao 4. škola 4. škola reći da u životu ima dvije ljubavi. Prva Uvijek se veselimo kada učenici naše ljubav je naravno glazba, druga ljubav je škole budu sudionici državnih natjecanja njemački jezik. Theo Romaj iz bilo kojeg predmeta, jer je to velika čast broj učenika 980 i priznanje koje učenici zasluže svojim Državno natjecanje je održano od 24.-26. se krajoliku koji je toliko razlikuje od razrednih odjela 45 radom i iskazanim znanjem. Kako bi ožujka u Primoštenu.Natjecanje je trajalo naše ravne Slavonije. Domaćini, učenici i osigurali pravo sudjelovanja na najvišoj dva dana u OŠ Primošten. Prvi su dan predloženi za državni pozvani na učenika putnika 244 učitelji te škole zaslužili su svaku pohvalu razini natjecanja, potrebno je uložiti učenici bili dva puta pismeno testirani. za rad i uloženi trud u gostoprimstvu i u susret državni susret učitelja predmetne nastave 24 puno truda i savladali sve prepreke. Drugi dan bio je usmeni ispit pred prezentiranju svoga mjesta. LiDraNo 2011. LiDraNo 2011. učitelja predmetne nastave 34 državnim povjerenstvom. Theo je osvojio stručnih suradnika 4 Prethodilo je školsko natjecanje na kojem I ja učim njemački jezik kao izborni 1. škola 4. mjesto na državnom natjecanju. učitelja izborne nastave 5 je Theo imao maksimalan broj bodova, predmet. Nadam se da će ova škola a tim je ujedno osigurao sudjelovanje na Osim što su se natjecali učenici i mentori ponovo imati nekog učenika koji će administrativnih djelatnika 4 županijskom natjecanju. Na županijskom su uživali u razgledavanju Primoštena i posebno voljeti njemački jezik i poći ostalih radnika 21 natjecanju Theo je bio ponovo prvi s okolice. Saznali su nešto o povijesti toga Theovim stopama. 3. škola UKUPNO 92 velikim brojem bodova te je bio prvi na grada, vidjeli stari dio grada Primoštena, Morana Šušak 8.a rang listi pozvanih na državno natjecanje. autobusom obišli bližu okolicu i divili 4. škola28 Iz riznice najvećih uspjeha Iz riznice najvećih uspjeha 29
  • 16. Posjet TVIN- u Projektna nastava četvrtih razreda - Gospodarstvo nizinskih krajeva Drvna industrija našega kraja Naša jenamještajove školske godine udobila novi škola od Od trupca do školski koji je izrađen baš TVIN-u. Na početku školske godine učitelji Odmah iza pilane nalazi se i doradna četvrtih razreda planirali su Projekt: pilana gdje se režu manji drvni elementi gotovog proizvoda Gospodarstvo nizinskih krajeva. Važnost za daljnju izradu namještaja. U tvornici tom projektu dali smo i samom temom lijepljenih drvnih elemenata manji se Drvna industrija našega kraja TVIN. drvni elementi, odnosno letvice, lijepe u masivne ploče koje služe za izradu Po završetku obrade nastavnih jedinica masivnog namještaja. gospodarstvo nizinskih i brežuljkastih krajeva s učenicima smo krenuli u Tvornica kalupa je bila zanimljiva po Učenici 4. razreda u studenom su ove su njezinu gospodarsku granu, preradu projekt i terensku nastavu. drvenim napinjačima, drvenim kalupima godine realizirali planirani projekt: drveta u namještaj i ostale drvne Planiranu nastavu u za izradu cipela i đonovima za klompe. Gospodarstvo nizinskih krajeva, predmete. TVIN-u smo unaprijed Pogon smo detaljno istražili od početka dogovorili za 21.11.2011. do kraja proizvodnog procesa. učenici PŠ Rezovac i učiteljica Dubravka Jurić Drvna industrija našega kraja –TVIN, Posjetom Tvornici namještaja TVIN Našu zamolbu za posjet s ciljem razvijanja pravilnog osobnog Tvornica kancelarijskog namještaja je učenici su upoznali proizvodni proces TVIN-u odobrio nam je pozdrava s domaćinom napravili smo i stajališta prema šumama kao cjelovitim najveći od svih pogona u TVIN-u. Oko prerade drveta od trupca do gotovog direktor Ivan Slamić. zajedničku fotografiju o tom događaju. eko sustavima koji su važni za život i rad nas bilo sve prepuno radnih ploča stolova proizvoda. ljudi te uočavanja da je drvna industrija O radu naše najveće i stranica ormara. Jedan je djelatnik slagao Povratkom u naše učionice uslijedio je važna gospodarska grana vezana uz Na kraju su znanje što su ga stekli Industrije namještaja kancelarijski ormar od gotovih dijelova skupni rad učenika na temu projekta. šumarstvo i djelatnost ljudi našega kraja. tijekom projekta objedinili u skupnom TVIN-u unaprijed smo što smo sa zanimanjem promatrali. U Plakatima smo napravili sintezu onoga što radu izradom plakata. podijelili zadatke što će tko nekim smo pogonima smo pronašli i smo naučili. Svaka skupina je prezentirala Imenovali su najveću drvnu industriju TVIN drvna industrija d. o. o. Odredili Barbara Kunkić, PŠ Rezovac pratiti i voditi bilješke o roditelje nekih učenika i zajedno ih slikali. što sve Drvna industrija viđenom.. Oni su po prvi put vidjeli radno mjesto našega kraja proizvodi svojih roditelja. i od čega. Uočena je Na samom ulazu u TVIN važnost razvoja te dočekao nas je mladi ing. U TVIN-ovom salonu pogledali smo gospodarske grane Ivan Karlović koji nas je cijeli proizvodni program. Najveći izbor našega kraja za život i vodio od stovarišta drva, kancelarijskog namještaja, radnih stolica, rad ljudi. pilane, kalupare, pogona za izradu ormara, masivnog namještaja, klompi kancelarijskog namještaja, salona , đonova, napinjača, spavaćih soba i Lucija Volenik, 4.a namještaja do restorana gdje smo završili školskog namještaja. Naša je škola i učiteljica naš posjet. od ove školske godine dobila novi Jasna Resler školski namještaj koji je izrađen Na stovarištu trupaca vidjeli smo velike baš u TVIN-u. trupce bukve, hrasta i lipe koje velika dizalica odnosi u pilanu na rezanje. U Naš je posjet završio u radničkom samoj pilani velike i snažne pile režu od restoranu gdje su nas počastili trupaca različite oblike daska što nas je ukusnim ručkom i sokićem, koji posebno dojmilo. smo slasno pojeli i popili. Poslije učenici 4.a i učiteljica Jasna Resler učenici četvrtih razreda i učiteljice pred TVIN-om30 Projekti Projekti 31
  • 17. Jesenska svečanost Škole za Afriku Svako godišnje doba je lijepo, a jesen Iza velikog zida neznanja i je posebna. Svojim čarobnim kistom dotakne svaki list, granu ili travku i oboji ih u crvenu, žutu, smeđu boju. U Virovitici siromaštva Stoga smo mi, učenici prvoga razreda, odlučili jeseni posvetiti posebnu pažnju. smo Čitali smo joj pjesme, pjevali, plesali i prikupili njene plodove (kestene, žirove, češere, lješnjake...) te od njih napravili Naša županija je Virovitičko-podravska. U školskoj godini 2010./2011. naša U okviru ovoga projekta grade se  i rad s djecom s teškoćama u razvoju čuda! Naše vrijedne ručice, jeseni u čast, Na granici je Slavonije i Podravine. škola  uključila se u UNICEF-ov projekt opremaju škole, nabavlja se školski • Zajedno s donacijama ostalih zemalja, izradile su i gospođu Jesen. Na taj smo Posjetili smo županijsko središte Škole za Afriku. pribor,  pitka voda  i sve drugo što je omogućeno je školovanje 5,5 milijuna joj način zahvalili i poručili da će nam još Viroviticu: županijsku vijećnicu, muzej, potrebno - dajući priliku ovoj djeci za afričke djece. Cilj je ovoga projekta je prikupljanje dugo ostati u srcu. crkvu sv. Roka. bolji i sigurniji život. novčanih sredstava za pomoć Ove godine sredstva su namijenjena Učenici 1.r. PŠ Rezovac 3.r. PŠ Rezovac najugroženijoj djeci Afrike kako bi mogli Od svega toga već je 5 milijuna djece u obrazovanju i pomoći djece Etiopije. ići u školu. Africi imalo koristi. To je jedna od najugroženijih afričkih Jedna jabuka na dan, Učitelji, roditelji i učenici naše škole prepoznali su važnost projekta. Još zemalja. Najveća suša u zadnjih 60 godina, dodatno je ugrozila njihove doktor iz kuće van živote. Za mnoge od njih škola je jedino Jabuke su veoma zdravo i ukusno voće nemamo točne informacije, ali većina mjesto gdje dobivaju hranu, pitku vodu i i od njih se može načiniti puno slasnih razrednih odjela se uključila u projekt. zdravstvenu skrb. stvarčica; kolači, kompoti, marmelade, Što je UNICEF dosad učinio? mogu se jesti svježe, pečene i sušene. Što se može nabaviti donacijama Zbog svega ovoga što nam jabuka • Od 2005. do kraja 2008. godine 95 kn stoje knjige i bilježnice za dva daje učenici 2. i 3. razreda odlučili su postignuti su značajni rezultati. učenika za jednu školsku godinu joj posvetiti jedan svoj dan. Kuhali • Između ostalog: 190 kn stoje klupa i stolice za dva učenika su kompot,pisali joj pjesme, izradili • izgrađene su ili obnovljene 683 škole 325 kn omogućuje dodatnu edukaciju slikovnicu , te darovali jabuke jedni • više od 446 škola dobilo je pitku vodu učitelja drugima. Naučili su i zašto bi bilo dobro (izvori ili spremnici) 500 kn stoji sportska oprema za jednu da se dnevno na njihovom jelovniku Projekt Škole za Afriku zajednička je školu inicijativa: • 743 škole opskrbljene su sanitarnim nađe barem jedna jabuka. 625 kn stoji “škola u kutiji” - kovčeg pun prostorijama stvari koje se mogu naći u učionici UNICEF-a • 829 škola dobilo je potreban namještaj (bilježnice, olovke, gumice, škare, Humanitarna akcija Zaklade Nelson Mandela ploča), a koji se upotrebljaa u Jedan ždral i školski pribor izvanrednim situacijama. Svaki Hamburškog društva za promoviranje • više od 83 900 učitelja prošlo je kovčeg ima dovoljno pribora za jednog učitelja i 80 djece. demokracije i međunarodnog prava dodatnu edukaciju za rad s djecom za jednu kunu 10.700 kn obnova i opremanje jedne učionice Škola – prijatelj djece je sveobuhvatan • provedene su i ostale intervencije u klupama i stolicama, pločom i pristup kojeg je od 1990. g. UNICEF postizanju principa škola – prijatelj učiteljskim stolom službeno usvojio kao model postizanja djece 25.000 kn uspostava i opremanje centra za obrazovanje djece koja su napustila kvalitetnog obrazovanja u školama. • Samo je tijekom 2008. godine Školske knjižničarke OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Virovitice i u Ruandi, za koju su i učenici redovno školovanje članovi grupe mladih knjižničara izradili su tisuću tih papirnatih iz Hrvatske prikupljali pomoć, Zašto je obrazovanje važno postignuto slijedeće: ptica i poželjeli da se Japan oporavi od te velike nesreće. Obrazovanje mijenja živote. Djeca koja • izgrađeno je ili obnovljeno 130 su se imala priliku školovati, nastoje Tijekom mjeseca ožujka 2011. godine Kako bi pomoć japanskoj djeci uistinu učionica svojim obiteljima osigurati bolje uvjete. Japan je pogođen nizom jakih potresa postala materijalna, u školskoj je • 50 škola dobilo je odgovarajuće Škola je mnogo više nego priprema za zbog kojih je došlo do katastrofe knjižnici organizirana humanitarna sanitarne prostorije posao, pomaže djeci da se zaštite od ogromnih razmjera. Tisuće djece ostale akcija „1 ždral za 1 kunu“. Svi su učenici bolesti koje mogu poharati siromašna • postavljeno je 100 spremnika s pitkom su bez svojih domova i potrebna im je i zaposlenici škole mogli kupiti pticu za područja - jednostavne informacije i vodom pomoć. jednu ili koju kunu više i na taj način savjeti kako održavati svakodnevnu • nabavljeni su školski materijali za higijenu i spriječiti bolesti spašavaju pomoći unesrećenima. Cijeloj akciji Prema jednoj staroj japanskoj legendi učenike od 1. do 3. razreda živote i čuvaju obitelji na okupu najviše su se veselili najmlađi učenici koji Školovanje, koje je temeljno pravo možete zaželjeti želju koja će se ostvariti • kupljeno je 1500 školskih klupa te su rado mijenjali svoje novčiće za ptice svakoga čovjeka, ovoj je djeci zbog Zahvaljujemo svima koji su prepoznali ako od papira izradite 1000 ždralova. drugi namještaj za 50 škola kako bi nekome pomogli. siromaštva uskraćeno.  Afrička djeca i prihvatili inicijativu naše škole u akciji Školske knjižničarke OŠ Ivane Brlić- nemaju škole, torbe, bilježnice, olovke. • u 52 škole osiguran je školski pribor za Škole za Afriku. Projekt će se realizirati u Mažuranić iz Virovitice i članovi grupe Ukupno je prikupljeno 1985,40 kuna Satima pješače do pitke vode i moraju djecu bez roditelja i djecu koja žive u drugom polugodištu. mladih knjižničara izradili su tisuću tih koje su uplaćene na žiro račun Hrvatskog teško raditi. Zatočeni su iza „velikog iznimno teškim uvjetima papirnatih ptica i poželjeli da se Japan Crvenog križa posebno otvoren za ovu Katarina Zubak, vjeroučiteljica oporavi od te velike nesreće. prigodu. zida“ neznanja i siromaštva. • 120 učitelja posebno je educirano za Tekst: Vesna Biuk, 8.c32 Projekti Fotografija: Monika Mikolčić, 8.c Projekti 33
  • 18. Hrvatski narodni preporod U duhu i ozračju Horvatske domovine riječi odjekivale su u Domoljub lje i snažan osjećaj hrvatske vatrenom riječju i poletnom bu dnicama, pjesmama koje su vatska ni propala” glazbom bodrile široke slojeve. “Još Hr pjevao je školski zbor kao i te “Prosto zarakom ptica leti” ot .” hrvatsku himnu “Lijepa naša Još Hrvatska ni propala mentorica Vesna Matovina i učenice Svake je godine Mjesec hrvatske knjige Kviz znanja u školskoj zadovoljstvo svih onih koji su družine i na satovima likovne kulture popraćen različitim aktivnostima i temama. knjižnici bili na svečanosti u Gradskoj pripremili su radove – dizajn odjeće s poč. Ove je godine tema bila „Čitajmo pjesnike“, knjižnici i čitaonici Virovitica 19.st. u tehnici kolaža. ali i prisjećanje na obljetnice poznatih Taj važan književni i politički pokret bio bili su znak da trud i volja svih hrvatskih pjesnika. je i tema kviza znanja koje su organizirale sudionika nije bila uzaludna. Modna revija i provele knjižničarke škole za učenike Putovanje kroz povijest završilo je modnom Učiteljice hrvatskog jezika i knjižničarke 8. razreda. Sudjelovala su dva učenika Ilirci su motivirali naše revijom koju su pripremile učenice 8.r. OŠ Ivane Brlić – Mažuranić u Virovitici u iz svakog 8.razreda, a najviše znanja literarce da napišu dojmljive izradivši kostime da bi pokazale kako školskom su kurikulumu planirale projekt i sreće imale su učenice 8.c. Odlično pjesme domoljubnog i suvremeni materijal može biti dio dizajna pod nazivom –HRVATSKI NARODNI poznavanje ove povijesne građe pokazali rodoljubnog karaktera. I odjeće 19.st. PREPOROD. su: Sanela Barnaki, Stela Poljanac, Zrinka povjesničarska družina Slamić, Elizabeta Pinter, Vesna Biuk, nadahnutim su dijalogom Svojim su nastupom djevojke izmamile Aktivnosti su započele u rujnu na Monika Katalenić, Dorian Gadanac, prikazala zanimljive podatke o glasan pljesak i oduševljenje publike. zajedničkom sastanku na kojem su Rene Prugovečki, Ines Akrap i Vedran poznatim ilircima – S. Vrazu, Osim programa pripremljeni su i plakati na dogovorene aktivnosti i načini kako će se Simeunović. Petru Preradoviću, Dimitriju kojima su zabilježene aktivnosti kojima je projekt ostvariti. Demetru, V. Lisinskom... obilježen ovaj značajan kulturno-umjetnički Odlazak u rodnu kuću Petra Svečanost u Gradskoj knjižnici Povijesnu pozornicu posjetio pokret. Preradovića i čitaonici je i Ivan Kukuljević Sakcinski Vrhunac projekta završen je 14. 11. 2011. na te podsjetio na prvi govor na Projekt je ostvaren u suradnji mnogih Jedna od aktivnosti bila je odlazak u rodnu učenika i učitelja Željke Puškarić, Gordane sam dan obilježavanja 150. obljetnice smrti hrvatskom jeziku u Saboru, kuću Petra Preradovića u Grabrovnicu Kos, Zumbulke Foret, Blanke Medvecki, Antuna Mihanovića. a čuli smo i riječi Antuna gdje je gosp. Mrak i ispričao neke detalje iz Sanje Pavelko, Vesne Matovine, Ankice Mihanovića iz djela“ Reč života poznatog hrvatskog pjesnika. Nakon Bogat i raznolik program pripremili su Lovrenc, Ankice Fijale, Ivice Tomljanovića, domovini od hasnovitosti toga prof. Ivica Tomljanović održao je sat učenici s učiteljima. Samom programu Vesne Zvečić, Sanje Pajnić, Vjekoslava pisanja vu domorodnem jeziku“. povijesti s temom hrvatskog narodnog prethodile se pripreme koje su trajale Lončara pod vodstvom Renate Sudar. preporoda. Domoljublje i snažan osjećaj hrvatske riječi Vesna Biuk Zrinka Slamić gotovo dva mjeseca. No, pljesak i Vesna Biuk, 8.c odjekivale su u budnicama, pjesmama koje su vatrenom riječju i poletnom glazbom bodrile široke slojeve. “Još Hrvatska ni propala” te “Prosto zarakom ptica leti” otpjevao je školski zbor kao i hrvatsku himnu “Lijepa naša”. Krasnoslovljenje domoljubnih pjesama pripremila je recitatorska družina u recitalu, a učenici likovne Elizabeta Pinter, 8.b recitatori 5.r. plakati u Gradskoj knjižnici i čitaonici dramska družina članovi povijesne grupe Romina Mišić34 Projekti recitatorska družina Projekti 35
  • 19. po jedan sportaš u ime svih natjecatelja i jedan sudac u ime sudačke službe na ceremoniji otvaranja olimpijskih igara. Prisega sportaša prvi je put izrečena na Olimpijskim igrama u Antwerpenu 1920., i od tada je standardno u programu. Prije samog natjecateljskog dijela, mi smo poslušali zajedničku prisegu naših natjecatelja. Sudionici nekadašnjih igara morali su udovoljiti sljedećim uvjetima: sportaš je morao biti muškarac, Grk i slobodan čovjek. Žene, robovi i stranci nisu mogli sudjelovati. Sportaši su polagali zakletvu da će se boriti časno i poštovati pravila. No nisu Olimpijski krugovi svi poštovali danu zakletvu. Varanje se kažnjavalo i nepošteni sportaši morali Pitagora, Aristotel i Hipokrat. Platon je “Najvažnije na olimpijskim igrama nije su platiti kaznu. Tim novcem podizali čak bio i dvostruki pobjednik! pobijediti nego sudjelovati, kao što ni su se kipovi u čast bogu Zeusu. Kipovi u životu nije najvažnija pobjeda nego Obilježen Olimpijski dan u OŠ Vidovec iz Vidovca I naši su se natjecatelji borili časno su postavljani na putu do stadiona, a na borba. Velik je čovjek onaj tko ne osvaja Brže, bolje, jače slijedeći primjer slavnih i časnih Grka. podnožju kipa upisivalo se ime varalice nešto bez časne borbe.” U rukometu su se nadmetali učenici pa su sportaši, dolazeći na natjecanje, osmih i sedmih razreda, tj. ekipe Časnu borbenost i vještinu pokazale prolazili pokraj kipova koji su Sokratovaca i Hipokratovaca. Pobjednik su nam Platonke i Apolonke, učenice ih podsjećali na primjer koji ne smiju olimpijskih igara bio je slavan. Klesali sedmih i osmih razreda, u rukometnom slijediti. su se njegovi kipovi i o njemu pisali nadmetanju. stihovi. U nekim polisima kovao se Najvažnije na olimpijskim igrama nije pobijediti nego Ekipe učenika sedmih i osmih razreda, novac s likom pobjednika da ne bi bio Pobjednicama su uručene nagrade, a kako je moto olimpijskih igara da nije važno sudjelovati, kao što ni u životu nije najvažnija pobjeda nego Pitagorovci i Aristotelovci, nadmetale su zaboravljen. Na lokalnim natjecanjima pobijediti nego sudjelovati, zahvalnicu su se u igranju nogometa. pobjednici su dobivali nagrade veće borba. Velik je čovjek onaj tko ne osvaja nešto bez časne borbe. materijalne vrijednosti.Vijenac od lišća primili i predstavnici ostalih ekipa jer bez Na modernim olimpijskim igrama njihovog sudjelovanja, ne bi bilo pravog za prvo, drugo i treće mjesto sportaši smatrao se ipak najvećom mogućom U našoj je školi obilježen Hrvatski kultura idu zajedno, pokazali su nam sportskog nadmetanja. dobivaju zlatnu, srebrnu i brončanu nagradom u grčkom svijetu koji je olimpijski dan pod vodstvom učiteljice Alojzije, Helena, Laura, Mihaela, Vlatka, nositelju osiguravao čast i poštovanje u Ravnatelj naše škole Predrag Mašić, tjelesne i zdravstvene kulture Verice Petra, Sara i Patricija, koji su tijekom medalju. U Olimpiji su pobjednici dobivali vijenac od maslinovih grančica, društvu. Stoga su okrunjeni vijencima zahvalio je svim sudionicima na sportskoj Ozmec, i psihologinje škole Ane prvog dijela programa oslikavali plakat od lišća i pobjednici ovog nadmetanja. igri, te male olimpijske igre proglasio Haramina. I ovogodišnje obilježavanje motivima antičkih stupova, koji je u crvenu vunenu vrpcu te palmin list. Tako je i našim malim olimpijskim Službeni je olimpijski moto latinski izraz: zatvorenima. organizirao je u antičkom duhu, kako bi drugom dijelu programa činio pozadinu Citius, Altius, Fortius (brže, više, jače). se učenici i učitelji podsjetili na početak scene za primanje i uručivanje nagrada pobjednicima uručena nagrada u duhu Piše: Igor Korpar, 8.a antičkih olimpijskih igara – vijenac od A Coubertinovi su ideali, vjerojatno, i smisao olimpijskih igara. Dan prije natjecateljima. Ples u sebi sadrži Tekst iz školskog lista “Budilica”, Paljenje olimpijske bak lišća jer čast i poštovanje zaslužili su najbolje opisani u olimpijskom credu: natjecanja, učenice su u grčkim togama elemente sporta, umjetnosti i zabave – lje OŠ Vidovec obilazile učionice i oglašavale datum što odgovara duhu olimpizma, pa je u poštenom igrom. Na igrama olimpijade Suradnja škola sudjelovanje dopušteno tek sudjelovali su i slavni Grci: Sokrat, natjecanja, poput nekadašnjih glasnika svom sportskom izričaju podržan i od 1900. godine na Olimpijskim koji su obilazili grčke gradove i pozivali Međunarodnog olimpijskog odbora. igrama u Parizu, i to samo u na obustavu ratovanja kako bi sportaši Zato smo ove godine našu olimpijadu tenisu i golfu. Naše učenice mogli sigurno putovati. Igre su započele započeli plesom. Macarenu su izvele Mia, sedmih razreda pokazale su nam olimpijskom himnom i paljenjem baklje Laura i Elena, a pridružili su im se svi svoje vještine u badmintonu koju je ove godine upalila Anamarija učenici i učitelji. i odbojci, a učenici sedmih Vusić, učenica 5. c razreda, a nosila razreda elemente košarke i Učenici petih i šestih razreda pokazali su Jelena Kovačić, rukometašica i odlična jednog ljetnog olimpijskog nam kako vježbe oblikovanja možemo učenica 8.a razreda. Pet krugova na sporta, rukometa. Na same izvesti i u paru. Nadahnut antičkim sredini podija dvorane službeni su početke olimpijskih igara igrama olimpijade, francuski povjesničar znak olimpijskih igara, a predstavljaju vratili su nas naši učenici Pierre de Coubertin, osmislio je jedinstvo pet kontinenata u okupljanju Franjo, Mihael, Florijan i Sudionici LiDraNa Varaždinske županije u Šibeniku suvremene olimpijske igre i 1894. sportaša iz cijelog svijeta tijekom Matija koji su nam pokazali godine u Parizu osnovao Međunarodni Školski list Budilica OŠ Vidovec za državni LiDraNo na kojemu je bio olimpijskih igara. Cilj prvog dijela neke zahvate u hrvanju. olimpijski odbor. Prve olimpijske igre izlazi 12 godina. Glavna urednica je tri puta. programa bio je zajedničko promišljanje Dok se teren pripremao modernog doba održane su 1896. u prof. Sanja Biškup koja je i voditeljica o duhu olimpizma koji želi združiti za daljnji natjecateljski dio OŠ Vidovec nalazi se u Varaždinskoj Ateni. Prema izmijenjenim pravilima, novinarske družine škole. Marljiv kvalitete tijela, volje i uma. Stoga se programa, plesačice Plesnog županiji, 8 km od Varaždina. Broji 430 te su igre natjecanje sportaša iz cijeloga olimpijski plamen rad urednišva prepoznat je i na ove godine željelo pokazati kako taj studija Eli, potaknule su učenika, imaju 1 PŠ Nedeljanec s 55 svijeta i održavaju se svake četvrte godine LiDraNu jer je svake godine najbolji duh ne postoji isključivo u sportskom publiku na navijanje svojim plesnim učenika od 1. c do 4. c razreda. u velikom broju športova. Natjecati list u županiji i kao takav predložen duhu, nego promiče i vrijednost kulture točkama. Olimpijsku prisegu polaže su se mogli svi osim žena, kojima je i umjetnosti. A da sport, umjetnost i36 Vruća linija Vruća linija 37
  • 20. Vesela povorka Od zrna do kruha šarenih Učenici nižih razreda sa svojim su učiteljicama obilježili Dane kruha i maškara zahvalnosti za plodove zemlje. U holu škole održana je školska svečanost u prosudbeno povjerenstvo kojoj su svojim recitacijama, scenskim nastupima, pjesmom i plesom, te Poklade su početkom ožujka obilježili u likovnim i literarnim radovima proslavili našoj športskoj dvorani učenici razredne nastajanje kruha i važnost njegovog nastave. Vesela povorka šarenih maškara postojanja. prošetala je školom i pred ocjenjivačkim sudom bio je težak zadatak. Učenici i njihovi Za prigodnu izložbu krušnih proizvoda roditelji i ove su godine uložili mnogo truda zaslužne su mnoge mame i bake koje su održana je radionica „kako nastaje kruh“ kako nastaje kruh, a i sami su sudjelovali i kreativnosti kako bi maske i kostimi bili svojim vrijednim rukama ispekle razne pod vodstvom pekarice Marije Pecolaj. u oblikovanju pekarskih proizvoda koje što maštovitiji. Ocjenjivački sud (Snježana maštovite proizvode. U sklopu priredbe Tako su mnogi učenici po prvi put vidjeli je posvetio pater Klaudije. Lončar, Nina Babić, Vesna Zvečić, Sandra Lovrić i Jasmina Šandor) odlučio je da su Ena Moslavac, 2.c kome će pasti najljepše maske: Knjigolov je naša tradicija Pa gdje je ta knjiga? ) maštovito1. a – crnac (Branimir Denić žević)1. b – trudnica (Marinela Bla Najljepše maske dobile su priznanja prvi zgaziti balon drugima, a da njegov balon rotaj)2. a – Spužva Bob (Mislav Ko ( Julija Prevedan) i male, slatke nagrade, a nakon toga ostane čitav. Četvrti razredi plesali su oko2. b – Ivana Brlić-Mažuranić organizirane su igre za maškare koje su stolaca kojih je bilo za jedan manje nego3. a – rokerica (Sara Blažević) sa zanimanjem pratili i mnogobrojni djece. Na kraju sve su se maškare zasladile U knjižnici škole krajem te ih odnijeti na stol za kojim je sjedila 3. b – kućanica (Fran Blažinčić) roditelji na tribinama. Prvi razredi krafnama pa sretne i zadovoljne krenule mjeseca listopada održao se sutkinja knjigolova Sanela Barnaki 3. c – roda (Andrea Podobnik) natjecali su se u plesu s balonima, drugi svojim kućama razmišljajući putem u što bi knjigolov u kojem su sudjelovali svi i nastavnica koje su budno pratile Oberling) 4. a – pantomimičar (Andrea u puhanju balona, treći u tome tko će se mogle maskirati sljedeće godine. knjižničari od 5. – 8. razreda. Prvi krug natjecatelje. U finale su prošli Anamarija 4. b – pijanac (Alen Mikac) poslužio je kao zagrijavanje, a nastavnici Ferenčak, Sven Blaževski i Darija Modrić 4. c – patuljak (Sara Novosel) Sara Novosel, 4.c Vesni Zvečić, koja je vodila ovogodišnji koja je na kraju ovog natjecanja odnijela knjigolov, kako bi vidjela tko od nas pobjedu. Svim učenicima dodijeljene su Maskenbal zaslužuje prolazak u drugi krug. Kada pohvale, a najboljima diplome. su elimenacije drugog kruga završile, u Sanela Barnaki, 8.a Sven Blaževski, Darija Modrić i Ana Marija Ferenčak natjecanju su morali pronaći tri knjige u Rezovcu Čitajmo Andersena Hans Christian Andersen poznati je danski Početkom ožujka u PŠ Rezovac održan pisac bajki za djecu. Njegov se rođendan je maskenbal. 2. travnja svake godine obilježava kao Međunarodni dan dječje knjige. Školom su šetala strašna, čudesna i smiješna bića: gusari, princeze, mumije, U našoj je školskoj knjižnici ove godine indijanci i mnogi drugi. obilježen čitanjem njegovih bajki. Učenice Maja Blažičević, Martina Blažičević, Paula Odabrali smo najbolje maske, jeli slasne rezovačke Cindrić, Marija Iličić (8.e), Vesna Biuk, krafne, igrali različite igre, pjevali i maškarice Monika Katalenić (7.c) te Sanela Barnaki plesali. i Marta Stanić (7.a) članice grupe mladih Na kraju smo osudili Fašnika, koji je sa knjižničara tijekom cijeloga su dana čitale sobom u pepeo odnio sve ono loše što se različite Andersenove bajke učenicima događalo u školi i izvan nje. razredne nastave. Mališani su pažljivo Robert Minauf, PŠ Rezovac slušali i spremno odgovarali na pitanja nakon čitanja. Marta Stanić, sada 8.a38 39 vesele učiteljice Školski globus Školski globus
  • 21. Blagdan Dan škole i svečanost proglašenja najučenika škole Uzbuđenje i radost na Isusova licima najuspješnijih rođenja pljeskom pozdravljeni su svi žup. prvaci u sportu jer su i ove godine postigli najbolje rezultate u Županiji.” Most prijateljstva” naziv je dijela programa koji Lea Pavelko, najučenica škole je bio posvećen zajedničkom Bogat i raznolik program priremili programu dviju prijateljskih su učenici sa svojim učiteljicama Božićna priredba kojom je Osnovna solo pjevača te školskog zbora kao i najbolji učenici škola. Srdačno i nadahnuto Zumbulkom Foret, Jasenkom Jurić - škola Ivane Brlić-Mažuranić obilježila prvi put viđeno sviranje na ksilofonima obratio se ravnatelj njemačke Ćivro, Jasnom Resler, Jasnom Mikolić, kraj prvog školskog polugodišta te zacijelo su obilježili priredbu. Kao šlag Svečanom priredbom u sportskoj škole Dieter Flessa na hrvatskom jeziku. Željkom Puškarić, Marijom Brajković nadolazeći blagdan koji slavi dan Isusova na tortu, na kraju priredbe nastupom dvorani obilježen je Dan škole na kojoj Bila je ovo prigoda da se proglase te zajedničku točku učiteljice njemačke rođenja ove je godine nadmašila sva nas je uveselio učiteljski zbor izvodeći su nazočili mnogobrojni gosti, učenici, učiteljski zbor najbolji učenici škole. Prema Pavilniku o očekivanja. Održala se 23.12.2011. s poznate božićne pjesme u kojima im učitelji te ostali djelatnici škole. Ovom škole.  nagrađivanju predloženo je sedam učenika početkom u 12:00, a ovogodišnji bogati se pridružila i publika koja je učitelje je svečanošću proslavljena obljetnica : Domagoj Šušak, Fran Hercigonja, Za svečano ruho dvorane pobrinula se program pamtit će se po izvedbama nagradila gromoglasnim pljeskom. – 25 godina partnerstva s njemačkom Leonora Bedeković, Lea Pavelko, Maks učiteljica Kornelija Šarić s učenicimam, raznih plesova, pjesama, recitacija i školom iz Traunreuta kao i  prijateljstvo Anamaria Mikolčić, 8.c   Luka Šenjug, Josip Šutalo te Klara Miš. program je vodila Ivana Nežić, učenica 8.b. mnogo toga zanimljivog na čemu su dvaju gradova – Virovitice  i Traunreuta. foto: Renata Sudar Prema postignutim rezultatima na učenici radili od početka školske godine. Ravnatelj škole Josip Strmečki prigodnim U pripremi i realizaciji svečanosti fotografija učiteljskog zbora: natjecanjima i odličnim uspjehom tijekom Zanimljive izvedbe kao plesovi učenika riječima obratio se svima nazočnima, sudjelovali su mnogobrojni učenici i Jasna Razlog - Grlica svih osam godina proglašeni su zlatni i dva od prvog do četvrtog razreda, pjevanje a riječi hvale uputio je najuspješnijim učitelji, a koordinatorica aktivnosti bila je srebrna učenika: Lea Pavelko je najučenica Sanja Pavelko. učenicima i mentorima koji su osvojili škole, a Fran Hercigonja i Josip Šutalo dva Veseli, raspjevani i Nadia Dujmović i Lovro 1.2.3.mjesto na žup. natjecanjima te su srebrna učenika. Najbolja Zrinka Slamić, 8.b Švast učenicima koji su sudjelovali na državnim rasplesani sportašica je Iva Galetić, a natjecanjima i smotrama. Srdačnim sportaš Kristijan Mrazović.  Kao i svake godine, učenici 3. i 4. razreda PŠ Milanovac održali su božićnu priredbu za roditelje i sve druge goste. Smotra zborova osnovnih škole VPŽ Započeli su prigodnim pozdravom, a zatim su se izmjenjivali u pjesmama, recitacijama, igrokazima i Milozvučnost se širila dvoranom plesu. Bili su veseli, raspjevani i rasplesani. Roditelji i ostali dragi gosti pozdravili su glasnim pljeskom svaku točku pripremljenog programa. Tin Blaževski, 3.r. PŠ Milanovac sviranje na udaraljkama Dan za pamćenje Radosni dočekali pjesmom smo dočekali sv. Nikolu svetog Nikolu U čast dolaska svetog Nikole , u našoj vjeronauka koje su učenici pokazali školi, organizirana je priredba u kojoj su odgovarajući na pitanja svetog ritmička točka učestvovali učenici od prvog do četvrtog Nikole, te pjesmu i radost zbog razreda vođeni svojim učiteljicama. susreta nitko nije skrivao osmijeh i uzbuđenje. Na Svečanost obilježavanja Dana pripremljenim za ovu prigodu. Bili su Matija Rister, Dražen Kovačević te Na početku priredbe bilo je veliko škole započela je u dvorani to zborovi iz OŠ Gradina, OŠ Ivana Zumbulka Foret. kraju su svi zapjevali pjesmu uzbuđenje uz recitacije i pjevanje škole 3. susretom pjevačkih Gorana Kovčića Gornje Bazje, OŠ IBM KAD SI SRETAN. Ispratili Prigodnim riječima smotru je otvorio učenika u zboru. Igrokazom NEBESKI zborova osnovnih škola Orahovica, OŠ Josipa Kozarca, Slatina, su dragog gosta i obećali ravnatelj škole Josip Strmečki te RADIO učenici su najavili dolazak Virovitičko-podravske županije. OŠ Voćin, OŠ Vladimira Nazora Nova da će do iduće godine biti predstavnica Ureda za društvene svetog Nikole. Sveti Nikola stigao je s Ove su godine sudjelovali Bukovica te škola – domaćin OŠ IBM vrijedni i marljivi učenici. djelatnosti Martina Pavin koja je anđelima koji su mu pomogli donijeti učenici iz sedam škola te se Virovitica. Voditelji zborova su Marija Bio je to dan za pamćenje. voditeljima podijelila zahvalnice za slatkiše za svaki razred. Uz dobro znanje predstavili publici skladbama Palm Štefar, Rade Perić, Viktor Čelant, Veronika Hanić, 3.b sv. Nikola dijelio je slatkiše sudjelovanje.40 Školski globus Školski globus 41
  • 22. Odlazak u mirovinu U opasnom svijetu informatizacije S djecom se uvijek nešto Jesmo li spremni za društvene mreže? događa, napeto je i veselo Današnje je društvo siromašno događajima i skupovima za mlade pa je Kako se osjećate kao nedavno umirovljena učiteljica? to i glavni razlog tolike popularnosti društvenih mreža. Osjećam se izvrsno. Ja sam radila baš do kad se Kako im samo ime kaže, društvene taj trenutak produlji za koji sat. Tu dolaze To, naravno, ne uključuje špijuniranje. meni radilo. Radila sam dugo i kad sam osjetila mreže postoje za druženje i povezivanje loše strane koje se možda iz prvog pogleda Ako to već ne mogu roditelji, bilo bi dobro da mi je dosta , onda sam otišla u mirovinu. Ne ljudi, no njihova je svrha odavno prešla ne daju pročitati. Svi smo čuli za ovisnost okupiti stručnjake i osnovati posebnu manjka mi škola u onom smislu da sad patim što granice društvenoga. Sada se društvene o cigaretama, alkoholu, drogama, a udrugu koja bi pazila i upozoravala mlade više nisam ovdje i baš mi je ta mirovina dobro mreže koriste za svakodnevnu promidžbu nažalost i ovisnost o društvenim mrežama. s kim komuniciraju. Zato predlažem došla. Taman mi je trebala, tako da se osjećam različitih sadržaja (dobrih i loših), pa i za Takva vrsta ovisnosti je već postala IN ograničavanje društvenih mreža mladima jako dobro. one nemoralne i protuzakonite radnje. među mladima. Ali kada se sprijateljimo od strane roditelja. Današnje je društvo Onaj tko ne postoji na Facebooku ili s nepoznatom osobom, u nadi da ćemo siromašno događajima i skupovima za Twiteru, kao da ne postoji u pravom, upoznati novu, zanimljivu osobu s kojom mlade, mislim da je to i glavni razlog još jedan osmjeh za čitatelje Hlapića realnom svijetu. Društvene mreže dio dijelimo ukus za glazbu ili možda hobi, ovolike popularnosti društvenih mreža. Ne su naše svakodnevnice, one, kao i sve moramo znati da smo možda upali u nečiju bi bilo loše organizirati različite društveno- petog do osmog razreda i onda je prva lektira Puno, jako puno.S djecom se uvijek nešto ostalo, imaju svoje dobre, ali i loše strane. dobro osmišljenu zamku. Takve zamke nije zabavne skupove za mlade, onako u petom razredu bila onakva kakva obično događa, napeto je i veselo. Sjećam se jednog Dobre strane u virtualnom svijetu svi lako prepoznati. Najjednostavnije je pitati tradicionalno, uživo «u četiri oka», a ne bude, dok je u osmom već bila razvijena, fina i događaja kad sam bila još početnica. Došao nam već znamo; to su povezivanje s različitim za mišljenje nekoga «sa strane», no uz virtualno. A što se roditeljskog ograničenja vidjelo se koliko je dijete napredovalo u te četiri je inspektor (prosvjetni savjetnik). Ja sam bila ljudima sa svih krajeva svijeta, a samim današnji trend loše komunikacije između tiče, zašto roditelji ne bi bili naši prijatelji, godine, kako je naučilo. To je uvijek bilo lijepo. pod tremom, a razred se sav „smrznuo“.Svi su se time i upoznavanje različitih kultura. roditelja i djece, sumnjam da bi itko to i pa bili su to i prije nastanka Facebooka. rado smo se susrele s našom knjižničarkom, Bilo mi je drago kada je bilo puno petica, bilo ih ukipili, a ja ponovim pitanje. Jedna ruka se digla nedavno umirovljnom učiteljicom Također,društvene su mreže bijeg iz naše pokušao. Svakako je poželjno kontrolirati je dosta, ali možda ih je moglo biti i malo više, u zadnjem redu i to ruka najslabijeg učenika. Elizabeta Pinter, 8.b oblačne stvarnosti. No, kod mnogih se ljudi djecu i mlade na društvenim mrežama. to ne znam. Ali, u svakom slučaju, voljela sam Prozvala sam ga i on je rekao točan odgovor. Ilustracije: Monika Mikolčić, 8.c Nedostaju li vam učenici, knjižnica, kolege? svoj posao. Tada nije bilo puno knjižničara pa Problem je uhvatio maha Facebook – zabava, Nedostaju mi učenici, kolege i knjižnica, ali ne Znam da sada imate više vremena za sebe i me ondašnji ravnatelj, gosp. Balajić zamolio da svoju obitelj. Kako sada provodite slobodno na taj način da bih ja plakala za njima ili bila preuzmem knjižnicu, to je bilo 1980. godine. vrijeme? depresivna, nego se volim sjetiti i sjećam se potreba ili ovisnost? Ja sam pristala, ali pod uvjetom da uvijek imam Ove jeseni nisam više išla raditi. Srela sam često toga. Bilo mi je jako lijepo u školi. Ja sam jedna razred budući da sam bila premlada svoju prijateljicu koja je već dugo u mirovini radila 42 godine, 7 mjeseci i 12 dana, tako su da izađem iz razreda. Onda je knjižnica bila i ja joj kažem da sam u mirovini, a ona će na mi izračunali. Voljela sam jako svoj posao, ali relativno nova. Rado sam u njoj radila, a puno to: „Nemoj misliti da ćeš imati više vremena.“ mislim da je to dosta vremena. Već sam sad Živimo u vremenu tehnologije. Imamo Naime, većina osoba koje su korisnici tako kriva su djeca zato što tu su mi moja djeca odnosno moj razred pomagali. Pomislila sam što ona to govori, ali upravo stara i bilo mi je teško. Osjećala sam da mi je puno mogućnosti što se tiče Interneta i Facebooka ne poštuju nikakva pravopisna roditeljsku „ljubav“ i dobru Tada je nastala i knjižničarska grupa. U to je tako.Iako ne radim, nemam baš previše prenaporno i zato sam otišla u mirovinu, po njegovih društvenih mreža. Najpoznatija pravila. Sve pišu malim slovom, ne stavljaju volju iskorištavaju odnosno vrijeme takvi projekti bili su puno drukčiji nego vremena. Više čitam, radim po kući, više sam svojoj volji, ne zato što me netko poslao. Radila od njih je Facebook. Facebook ima svoje kvačice niti ikakve dijakritičke znakove. zloupotrebljavaju. danas, tehnologija nije bila ni izbliza razvijena se vremena posvetila svojoj kući, vrtu, svojim sam zapravo cijeli život, praktički u istoj školi korisnike diljem svijeta. Najčešće su to Onda se kasnije čude kako imaju loše kao danas. Prvo smo imali neki magnetofon, unucima kad mi dođu. Ugodno provodim Da bi se djeca riješila te samo što je ona mijenjala ime. Kada sam počela tinejdžeri. Koliko oni zapravo vremena ocjene iz gramatike, a ni sami ne znaju da poslije je došao kazetofon, pa smo imali i vrijeme, lijepo mi je. „ovisnosti,“ potrebna im je zvala se „OŠ Nada Dimić“, pa se spojila u školu na njemu dnevno provedu? Za što im je uzrok tomu njihovo najdraže opuštanje grafoskop. pomoć. Pomoć bi im trebali „OŠ Braća Ribar“, a onda se promijenila u „OŠ Ovo ugodno druženje završili smo zajedničkom Facebook ustvari služi? Je li on postao – Facebook. Korištenje Facebooka može Ivane Brlić-Mažuranić“, ali to su isti kolege i isti Radili ste kao učiteljica hrvatskog jezika i kao pružiti roditelji i okolina; fotografijom s našom dragom nastavnicom i potreba ili ovisnost? Ako je, kako je se se podijeliti na tri razine. Ispočetka je ljudi, i to su djeca mojih prvih đaka. Počela sam knjižničarka. U svom dugogodišnjem radu škola ili prijatelji. Mislim da knjižničarkom. riješiti? on samo zabava. Razne igrice koje se na imali ste priliku učiti mnoge generacije djece. bi se korištenje Facebooka raditi s 22 godine, a nakon 20-ak godina stigla njemu mogu naći i igrati, skoro svaki dan Kakav je bio Vaš odnos s učenicima? Razgovarala Monika Katalenić, 8.c Najčešća slika djece koja su došla iz uvelike smanjilo da si djeca su njihova djeca. Onda nakon još 20-ak godina neka nova, ponekad znaju pomoći ako su Mislim da sam se dobro slagala s učenicima. Foto: Vesna Biuk, 8.c i Renata Sudar, prof. škole je buljenje u ekran računala ili znaju isplanirati dan, i njihova djeca tako da sam već i u školi postala djeca umorna ili preopterećena. Kasnije, Uglavnom nisam imala problema. Djeca su mobitela. Zašto? Možda su djeca u školi odnosno odrediti baka, a baka sam i u životu pa sam i zbog svojih Facebook postaje potreba. Prijatelji se dobro reagirala na moj način učenja. Voljela preopterećena i kada dođu kući ne da im se vrijeme za pojedine unučića htjela otići u mirovinu kako bih imala međusobno dopisuju tj. chataju i saznaju sam ih učiti i tjerala sam ih da uče. Mnogi su pisati zadaća ili ponavljati naučeno gradivo. stvari. Tako bi imali više vremena za njih. razne informacije za koje bi inače morali mi rekla kako sam stroga, ali i pravedna. Ja sam Spas od toga vide u Internetu i društvenim vremena za učenje, Dok ste radili, što Vas je najviše veselilo na zadovoljna i rado se prisjećam svog rada. posjetiti tog istog prijatelja ili pričekati mrežama, najčešće Facebooku. Na njemu posjećivanje Vašem radnom mjestu? sljedeći dan kako bi ga u školi to pitali. To Kako je nekada izgledao rad u knjižnici, a provode sve svoje slobodno vrijeme,tj. veći prijatelja, zabavu Ja sam jako voljela raditi s djecom i baš mi u jednu ruku olakšava naš svakodnevni kako danas? dio dana, zatupljujući se. Rijetki su oni koji koja može je to bilo veselo. Ima dana kada je čovjek život, ali nažalost iz toga se ide i na treću Jako se razlikuje. Nekad je knjižnica bila baš izađu iz kuće i igraju se lovice ili skrivača uključivati i neraspoložen, ali kad god bih ušla u razred, ta razinu – ovisnost. Poneki ljudi provode knjižnica, puna knjiga, a danas je tehnički dio kao nekada. To je sve sada zamijenjeno Facebook, ali i živost koju djeca nose u sebi, meni je to dalo toliko vremena na Facebooku i sličnim puno jači. Danas je knjižnica informacijski virtualnim igricama koje privlače djecu i ne toliko potreban puno snage i ja sam se odmah oraspoložila i bila društvenim mrežama da su jedva u stanju centar. Najveće promjene su učinila računala u daju im van iz kuće. Nitko više ne posjećuje odmor. Koliko bi dobre volje. Također sam jako voljela kada sam raspoznati stvarnost od onoga što je zadnjih 15 godina. svoje prijatelje. Jednostavnije im je poslati to imalo uspjeha, vidjela da sam nekoga nešto naučila. Sjećam se virtualno. Nemaju granica. Smatram da poruku nego se prošetati. To uistinu i je ovisi o njima samima, tj. o njihovoj dobroj bilježnica za lektiru, imali su jednu bilježnicu od Pamtite li neku posebnu situaciju ili događaj/ su zbog toga jednim dijelom krivi roditelji jednostavnije, ali ne zdravije i bolje. On volji. događaje kojih ćete se uvijek rado prisjetiti? zato što žele da njihova djeca imaju sve i Monika Katalenić, 8.c također šteti i našem hrvatskom jeziku.42 U dobrom društvu darivanje na oproštaju s kolegama u zbornici zato im previše stvari dopuštaju, ali isto Iz naše perspektive 43
  • 23. Problemski članci Anketa Kazna kao odgojna mjera Kazna kao odgojna mjera U današnje vrijeme kazne su česte, kazne izriču učitelji prema Pravilniku su prije bila kažnjena. Nakon toga a najčešće ih dobivaju djeca. Djecu o pohvalama i kaznama. No, je li s njima je lakše raditi i lakše ih je kažnjavaju roditelji kod kuće ili učitelji problem s davanjem kazne riješen? odgajati. u školi. Kakvog to zapravo smisla ima? U većini slučajeva to nije tako. Djeca Moje mišljenje je da se kazne Kada se djeci treba dati kazna, a kada ostaju neposlušna i ponavljaju iste Oduvijek postoje dvojbe odraslih treba li ipak ne trebaju davati. U većini U normalnim uvjetima je ipak bolji razgovor? Pomaže li ona greške. Njihovo ponašanje se samo djecu kažnjavati ili ne. Do nekih saznanja ne bih bila za kaznu,ali slučajeva djeca se pogoršaju, a u odgoju i postaju li nakon toga djeca pogoršava. Učitelji i roditelji misle kako željeli smo doći anketirajući upravo one neki učenici se već previše Ako ponavljaš nakon toga nitko zapravo ne zna bolja? oni nisu krivi, već su djeca jednostavno kojih se ovo pitanje tiče. izdvajaju neprimjerenim iste nedozvoljene što je uzrok tomu i kako to riješiti. takva. Kazna u nekim slučajevima ipak ispadima, pa ako je to jedini radnje,trebaš biti Nije rijetka pojava da se prijatelji žale Puno je sigurnije pristupiti mirno, Spoznaja do koje se došlo poslije kažnjen. pomaže, ali uz objašnjenje zašto se daje. način da shvate grješku, jedni drugima kako su opet dobili kaznu razgovorom. Djetetu koje je napravilo provedene ankete u putničkoj smjeni je treba ih kazniti. Ako dijete misli da je nešto ispravno, a Romina, 8.c koja je, po njihovom mišljenju, potpuno problem ili onom koji ga radi neočekivana. Učenici 8.a, b i c razreda nije, i ono to svejedno napravi, treba mu Zrinka, 8.b nepotrebna. Možda su prekršili dogovor uzastopno treba objasniti prednost su dali kazni kao odgojnoj objasniti kako to ne valja i više puta, da o dolasku kući, bili bezobrazni, dobili kako to šteti njemu samom i mjeri. Od njih 15 samo je četvero u potpunosti shvati kako to nije dobro. Za kaznu sam, ali s lošu ocjenu, ne izvršili dane im obveze drugima u njegovoj okolini. učenika reklo – ne. Da, treba ih kazniti. Ako dijete uzastopno radi probleme učenikom ipak treba ili nešto sasvim drugo. Na koje načine Tada će zasigurno dijete Granice u svemu s namjerom da povrijedi druge, ne postoje.Svi znaju prava , popričati, ukazati mu tada roditelji kažnjavaju djecu? Roditelji postati bolje ili će barem to treba ga se kazniti. Tada će biti samo obveze zaboravljaju. Ako na posljedice njegova svojoj djeci zabranjuju ono što djeca pokušati. Kazna samo potiče djecu čina. I pružiti mu još gore, kako bi dokazalo da se ne boji ni da budu još gora. nema zakona, idemo u zapravo najviše vole; izlaske, televiziju, jednu šansu. roditelja ni učitelja i kako bi postalo Monika Katalenić, 8.c anarhiju.“ kompjutore, mobitele ili druženje s Anamarija, 8.b „veća faca“ u svojem društvu. Jedno od Filip, 8.b prijateljima. U školi je to malo drugačije. Ilustracija: Monika Valentino, 8. b mogućih rješenja problema je razgovor Kazne u obliku opomena, ukora, strogih Mikolčić, 8.c kako bi se tom djetetu pomoglo, na ukora ili u najgorem slučaju izbačenja, ispravan način, a ako i to ne pomogne, Nemamo pravo ljutiti se kad nam izriču se za razne neposluhe; uništavanja potrebno je zatražiti psihološku pomoć. roditelji brane predugo druženje imovine, neopravdanih sati ili vršenja Nama treba samo Dobro je znati. Nagrada U tom slučaju djeca postaju poslušnija, s kompjutorom, noćne izlaske, nasilja nad drugim učenicima. Te lijepa riječ. I poslušat i kazna trebale bi biti odgovornija i ne rade gluposti za koje jer često vrebaju opasnosti mlade ćemo. motivacijski čimbenici i neiskusne. Kršiš li dogovoreno, koji će dijete potaknuti Mihael, 8.a slijedi ti kazna. na promjenu lošeg ili na Antonio, 8.b ustrajnost dobrog ponašanja. Ukoliko se roditelj, odgajatelj Problemi Na mene kazna djeluje ili učitelj odluči za odgojnu mjeru Mislim da kazna nije pozitivno. Trudim kazne, potrebno je procijeniti je li primjerena zato što je dijete nešto loše učinilo iz neznanja i roditelja i djece se biti bolji, lijepo se djeci povod za otpor i ponašati na satu ,biti to prvi put, može li objasniti zašto je inat. Kada ih se kazni, pristojan. to učinilo, je li ponašanje primjereno oni u inat rade što im je za njegovu dob i je li pravo vrijeme zabranjeno i što ne smiju. Kristijan, 8.a za kažnjavanje, kakvu kaznu odrediti Po mom mišljenju ima da bi bila djelotvorna, koliko kazna su tada zbunjena, osjetljiva te traže kako će im to sve biti potrebno. To je boljih načina da se djetetu treba trajati? Ako je neka mjera dana samostalnost. Većina mladih tvrdi da ih što se tiče škole. Izlasci su još jedna stvar objasni kako je pogriješilo. Ako je potrebno, da, zbog preventive, može izazvati kod jer ako netko prođe djeteta,a naročito adolescenta otpor i roditelji mnogo puta ne razumiju. Čak s kojom roditelji nisu na zelenoj grani. Stela, 8.a nekažnjeno, slijedit će želju da učine nešto loše (prkos,inat), naprotiv, ali ne znaju kako bi pristupili i Mladi bi se htjeli zabavljati kao i njihovi jer se nisu loše ponašali, a kažnjeni su, ga drugi, neće naučiti prišli problemu. U suštini, oni žele samo vršnjaci. No muka je kada iz grada moraš što je ispravno i uvijek po njihovom mišljenju. Kazna nikako Kaznom se postiže samo najbolje za nas. Najčešći problem tada su ići rano kući. Razumijem roditelje u će raditi gluposti. ne smije vrijeđati djetetovu osobnost kontraefekt. Ako djeci ovisnosti. Sve više mladih danas počinje potpunosti i mislim da su uvijek u pravu, branimo da budu, na neki jer ponižavanjem u djetetu potičemo Sanela,8.a konzumirati alkohol, cigarete i drogu. iako mi svaki put tvrdimo suprotno. Iz način, slobodni, ako ih u bilo stvaranje negativne slike o samome Tu je roditeljima najgore. Vjerovatno vlastitog iskustva znam kada i kako sve kojem smislu kažnjavamo, sebi. Svaka kazna mora djetetu biti Nekad, u prošlosti, djeca nisu imala ne znaju pristupiti djetetu ispravno, a te svađice i nesuglasice nastupaju. Svi ti oni će kasnije željeti sve objašnjena; zašto ju je dobilo i što se U školi postoji kućni od njega očekuje, a ne smije trajati mnogo toga na izbor. Što su imala, da ne kažu nešto krivo. Kada se dijete problemi bi se trebali rješavati mirnim nadoknaditi. red i ako ga kršimo, dugo jer gubi svoju učinkovitost. time su bila i više nego zadovoljna. osjeća napadnutim, „zatvori“ se u sebe i razgovorom. Sve bi bilo lakše kada bi Vesna, 8.c moramo snositi Važno je pratiti dijete, pohvaliti Današnjica se u mnogočemu razlikuje. ne želi više razgovarati o tom problemu. djeca više poštivala roditelje kao nekad posljedice.“ ga, ponekad kazniti, ako prelazi Problemi u obitelji između roditelja Uz to, još su tu problemi u školi. Mladi i bili zadovoljni onime što imaju, a naši Kazna kao odgojna mjera granice dozvoljenoga, ali nikada ga Daniel, 8.c i djece dolaze u vrijeme kad nastupa se zaljubljuju, nije ih više briga ni za nam roditelji posvećivali više trenutaka ne vrijedi. O problemu ne smijemo ignorirati. Bitno je kod pubertet. Pubertet je vrijeme kada što pa tako ni za ocjene. Tu se većina razgovora i strpljenja. Nažalost, borba treba s učenicima djeteta izgrađivati osjećaj vlastite dijete sazrijeva i odrasta fizički, spolno i mladih pogorša, a naročito dječaci. za opstanak je nemilosrdna! Ne vidim u razgovarati, upućivati ih , vrijednosti. Znači, i kazna i pohvala u psihički. Jedan od problema današnjice Ne uče, počinju dobivati loše ocjene, budućnosti za slabe happy end. savjetovati. Za kaznu jesam jer se službi su odgoja, samo se mora znati je upravo taj, nesuglasice roditelja i markiraju sa satova, traže veći džeparac, nasilje mora obilježiti prava mjera jednoga i drugog. Željka Balog, 8.b Hrvoje, 8.c djece u vrijeme sazrijevanja. Djeca itd. Nisu, nažalost, svjesni što rade i kao negativnost.“ Anamarija i Antonela Kovačević, 6.r. Ivan, 8.c44 Iz naše perspektive Iz naše perspektive 45
  • 24. Put u Opatiju Put u Ujedinjene Arapske Emirate Uz opojne mirise i U zemlji sunca meke zvukove Ovi zimski praznici bili su posebni. Donijeli su nam prekrasno putovanje u Ujedinjene Arapske stati i do 40 000 ljudi. Moja mama i teta su morale za ulazak u džamiju obući njihovu Emirate, odnosno njihov glavni tradicionalnu odjeću kao i sve Krajolici Hrvatske plijene svojom ljepotom. Nije neobično što im se grad Abu Dhabi. Tatin brat, koji druge žene bile one Arapkinje divimo mi, ali i oni koji ih u potrazi za prirodnim blagom obilaze. ondje radi i živi s obitelji, poslao ili strankinje. Bili su nam malo nam avionske karte kao božićni neobične u tim crnima haljinama i crnim poklon. marama. Putovanje na Bliski istok je Uživali smo na suncu i Cornichu (korniš) započelo prvog dana Božića, 25 velikom šetalištu uz plažu i pogledom prosinca. na more -Arapski zaljev. U hotelu Palace Emirate mogli smo uživati u ogromnoj Rano ujutro krenuli smo autom iz ukrašenoj jelci i svom raskošu i blještavilu Virovitice do beogradskog aerodroma, ovog bogatog svijeta.Susretali smo ljude iz a zatim avionom do dalekog Dubaija. cijelog svijeta. Čuli smo arapski, francuski, Moja obitelj, mama, tata, brat i ja, bili More! Priroda oblači novo ruho. Plavo “Djevojka s galebom” za koju Opatijci engleski, portugalski , indijski jezik. Ljude smo spremni na putovanje od 11 sati. ogledalo je mirno pa izgleda kao da kažu da ju je ubio morski pas na plaži koji su kulturom oblačenja bili slični Najveće uzbuđenje putovanja bilo je je usnulo, ali kada prođe neki veći na kojoj je postavljen kip. Vraćajući se nama do žena obučenih u abaye i burke- noćno slijetanje u milijunski grad prepun brod, valovi zapljuskuju na sve strane. kući, ponovno uživam u pogledu na tradicionalnu arapsku odjeću u kojima je svjetala koja su bljeskala kao lampice More očito ne voli brodove kad se tako ravničarske i gorske dijelove čije slike i prekriven svaki dio tijela osim očiju. na jelki. Bili smo šokirani vremenskom ljuti. Opatija! Dočekuje me raskošna danas žive u meni. Kako li je divna naša razlikom od tri sata (U Hrvatskoj je bilo Posjetili smo i grad u unutrašnjosti Al Polazeći iz Virovitice, promatram i prpošna istarska ljepotica. Opatija je Hrvatska! 17 sati dok u Dubaiju 20 sati). Val topline Ain koji je nekada bio glavni grad. Isticao predivna, nepregledna, ravničarska polja. prekrasan grad, malen, ali divan. Uz nas je zapljusnuo pa smo naše zimske jakne se prirodnom oazom i palačom sultana Zrinka Slamić, 8.b Pogled s povišene ceste prema niskim razigranu obalu nanizali se stari, ali morali zamijeniti laganijom odjećom. Iz (kraljevske obitelji). Nama je posebno oranicama jednostavno ostavlja bez dotjerani hoteli. Ne znaš koji je ljepši niskih temperatura došli smo na ugodnih bio interesantan po Zoološkom vrtu i daha. Jedno polje načičkano je balama, od kojega. Ispod palmi je šetalište 20 C. Njihova zima je drugačija od naše, egzotičnim divljim životinjama koje smo drugo je smeđe, tek izorano, a iz trećeg slavnih Hrvatske i svijeta Osim ljepote, ovdje je zima kao početak našeg ljeta. ondje vidjeli, te zabavnom parku u kojem se izdižu visoke stabljike kukuruza. Do Opatija ima i zanimljivu povijest, te Nakon susreta sa svojom rodbinom, smo jahali devu. Na sam dan dočeka nove tih polja spušta se jedna uska, vijugava mnoge druge znamenitosti. Što se tiče koji je bio vrlo radostan, krenuli smo u godine posjetili smo Dubai koji nas je cesta koja se gubi u visokom raslinju povijesti, Opatija je od 1889.g. bila upoznavanje ovog neobičnog dijela svijeta. očarao najvišim tornjem u svijetu Burj- ispred njih.Nekoliko sati vožnje… službeno lječilište Austro-Ugarske khalifu s visinom od 828 metara. Grad Svaki dan posjeta nosio je svoje uzbuđenje. potpuno druga slika. Nekoliko pobrđa, Monarhije, a kao takva, ugostila je brojne bogat raznovrsnim sadržajima od hotela, U Abu Dhabiju su nas iznenadile jedno do drugog. Po čitavim udolinama europske vladare. Također su je posjetili trgovačkih centara, parkova i akvarija. U prekrasne visoke zgrade gdje je svaka i izbočinama proteže se beskrajno zeleno i braća Lumiere i ondje snimili dva njemu smo vidjeli različite vrste riba od posebna na svoj način. Grad na moru širi zlato. Visoka stabla bukve i hrasta filma. Najljepše znamenitosti Opatije morskih konjica do morskih pasa. Sve je se svaki dan, neprestaje se s izgradnjom daju dojam mora, valova. Izlazim van, su Lungomare, Kristalna dvorana bilo puno boja, mirisa, okusa neobičnih još ljepših i većih zgrada. Puno se toga udišem opojne mirise, osluškujem meke u hotelu Kvarner, crkva sv. Jakova, slastica. Uživali smo u obiteljskom promijenilo od 1960. kada su u gradu zvukove. fontana Helios i Selena, te skulptura druženju i upoznavanju svijeta koji je postojale samo njihove tradicionalne kuće drugačiji od našeg. Vraćamo se kući puni od palmi. doživljaja i priča kao što je i ova prekrasna Džamija Sheikh Zayed Grand Mosque zemlja. I preporučujemo svakom tko ostavila nas je bez daha. U vrijeme može neka posjeti ovaj grad i ovu zemlju. njihovih vjerskih blagdana u I za kraj nećemo doviđenja nego SALAM taj veličanstveni ALEJKUM. prostor može Stefan Oluić, 3.a46 Putovanja Putovanja 47
  • 25. Put u Kanadu Ljepota gorskih krajolika Kraševe napolitanke Jankovac - oaza na policama u ovozemaljske ljepote kanadskoj trgovini U lipnju ove godine moja obitelj i ja krenuli smo u neobičnu pustolovinu, smo kosu, promatrali košnice sa pčelama. Bili smo u posjeti dvorcu Casa Loma čiji i mira put u Kanadu točnije u Toronto. je vlasnik bio Sir Henry Mill Pellatt. Na Toronto grad koji ima jezero veličine njihovom jezeru koje nije čisto kao naše našeg Jadranskog mora i koji broji oko more, a naravno nije ni slano nalazi se na 5 milijuna stanovnika. Putovali smo nekoliko otoka. Jedan od tih otoka smo Sara i žena-mačka naravno avionom. Bilo je to prvi put i posjetili brodom. Bila je užasna gužva da letim avionom i to punih devet jer je bio Dan Kanade. Na otoku se nalazi zanata stara tiskara, crkva, škole, mlin, sati, preko oceana. Let izgleda kao da pješčana plaža, zabavni park, vodoskoci, farma. Vrijeme tamo kao da je stalo. U sjediš u svojoj dnevnoj sobi gledaš tv, vrtovi sa puno cvijeća i prostor gdje se Pionirskom selu mi je bilo najljepše zato Staklarsko groblje a netko te poslužuje hranom i pićem. nalaze domaće životinje. Naše sljedeće što sam mogla probati raditi onako kako Mali problemi nastaju jedino prilikom odredište bio je CN TOWER koji je se nekad izrađivala vuna, začini, kako se polijetanja i slijetanja aviona. Išli smo u posjet strini i stricu. Kod njih smo visok 553,34 metra. Do vrha smo se dovezli liftom. Pogled sa vrha bio je vezlo, radila sam i na tiskarskom stroju. U našem zavičaju krije se neprocjenjivo blago. boravili punih 46 dana. predivan, a kada je lijepo vrijeme vidi Puno toga se dogodilo u 46 dana našeg Papuk će vam ga darovati. boravka u Torontu, ali došao je dan se i Amerika. Najviše mi se je svidjelo Kanadske ljepote se nižu staklo na kojem se može stajati, a kroz našeg povratka. Ovaj let će biti zanimljiv Subota je. Ranom zorom, dok grad devastacije neodgovornih. Uz prekrasan jer će noć trajati, zbog vremenske razlike još spava, odlučili smo se na kratko sunčan dan i veselo raspoloženje došli Život u Torontu je drugačiji nego njega izgleda sve tako sitno. Često samo pet sati. putovanje.Kofera i pakiranja ovoga smo u planinarski doma gdje smo se kod nas. Ljudi su više vezani za kućne smo s roditeljima odlazili do jezera i do Sara Novosel 5.e puta nije bilo potrebno.Nakon sat i pol dobro najeli i odmorili. Jankovac je ljubimce. Vjeverice, rakuni, dabrovi, vodenog parka. U vodenom parku smo nestrpljive vožnje polako dolazimo do idealno mjesto za odmor i uživanje u kojoti žive u parku, koji se proteže se spuštali niz velike plastične tobogane našeg odredišta.Uz naš put pratio nas je svako doba godine. gradom. Uz blokove zgrada nalaze na gumenim čamcima, igrali smo golf, živahno, uzburkano užurbani potočić se bazeni, igrališta… Neke škole su vozili se na gumama koje imaju električni Nažalost,sve što je lijepo kratko traje premještajući se čas na lijevu, čas na nove i u njima se nalaze bazeni, a neke motor, na gusjenicama, u čamcu kroz pa tako i naše putovanje. Puni dojma desnu stranu. Žurio se svojim putem su stare i one često služe za snimanje umjetni kanjon, bili smo u 4D kinu i vraćamo se u Viroviticu. Do sada prebacujući kapljice preko kamenja, filmova. Ondje živi puno ljudskih rasa, vozili se raznim vrtuljcima. U blizini se nisam znala kakve se sve prirodne stvarajući male šuštave slapove. i svi se dobro slažu. Engleski i francuski nalazi i jedan od četiri aerodroma tako ljepote skrivaju u našem zavičaju. To su službeni jezici. Mi smo odlazili u da smo mogli vidjeti kako avioni uzlijeću Stigli smo do planinarskog doma su bogatstva koja trebamo cijeniti, trgovine gdje smo mogli kupiti naše i slijeću. Jankovac. Dočekali su nas vodiči i unaprijediti, sačuvati od štetnog hrvatske proizvode, zamislite u središtu interesantan pogled započinje priča. Jankovac se nalazi u djelovanja Toronta Kraševe napolitanke. Posjetili Na granici s Amerikom samom srcu Parka prirode Papuk. On ljudi. smo veliki ZOO vrt u kojem sam jahala Predzadnji vikend posjetili smo slapove je najljepša gorska dolina i poznato Maja Žagar 8.b devu i dodirivala ražu te malog morskog Niagare. Kada smo stigli, nisam znala planinarsko izletište. Bogat je prirodnim psa. Sljedeće što smo posjetili bili su što bih prvo pogledala. Zgrade su geološkim,kulturnim, sportskim muzeji Roma i Science centar. U muzeju uređene kao u filmovima. Sve je bilo sadržajima. Dugotrajno hodanje i Roma vidjeli smo bude, kipove starih šareno, puno neobičnih likova. Gradom razgledavanje napokon se isplatilo. Za ratnika, drago su hodali ratnici iz Zvjezdanih staza. oko nam je zapeo prekrasan slap po kamenje, kosture Slapovi Niagare je nešto neobično lijepo; imenu Skakavac koji se obrušavao s dinosaura i drugo. ogromna snaga vode koja pada nakon visine i pada na stijene koje su ispod Opremu iz nekih spajanja četiriju rijeka. Otišli smo skroz njega. Stvara vodenu pjenušavost tisuće razdoblja smo do slapa turističkim brodom, doživljaj kapljica koje vjetar raznosi po granama. u dobrom društvu mogli obući i je bio još veći. Nedaleko se nalaze i Penjanje uskom stazom u planinskom nije mi bilo baš američki slapovi i granica s Amerikom. odijelu bilo je očaravajuće. Osjećala udobno. U Scienc Na povratku smo posjetili muzej sam se kao pravi planinar koji poznaje centru mogli voštanih figura i naselje Niagara u kojem Jankovac toliko dobro kao da sam smo sve uraditi se nalaze samo trgovine i restorani. rođena u njemu. Najzanimljivije otkriće sami. Mjerili smo Kočije sa konjima voze turiste u obilazak. bile su ogromne bukve stare više od količinu tekućine Nedaleko se nalazi i veliki botanički vrt stotinu godina. Došli smo do groba u tijelu, izrađivali i muzej leptira. Pionirsko selo se nalazi grofa Jankovića koji je urezan u planinu smo papir,cipele, na samom rubu grada. Selo i život ondje iznad ljetnikovca. Grobnica je izgrađena veselo je na ulicama naelektrizirali je uređen kao nekada. Puno različitih od kamena i trenutno se preuređuje. slap Skakavac (slavonske Plitvice) Postoje i rendžeri koji čuvaju okoliš od48 Putovanja svi uživaju Rupnica Putovanja 49
  • 26. Ostvarenje želje i sna Moja grčka avantura unatoč vjetru učitelji dobro raspoloženi Povodom Dana učitelja sindikat je organizirao dvodnevni izlet u Istu Obilazeći sva navedena mjesta, sjetila sam se svega Spoj prirodnih ljepota što sam naučila o Grčkoj i njezinoj povijesti. Bila sam ponosna kada sam znala što se sve dogodilo na i kulturne baštine tim mjestima, prije mnogo godina. Zatim je uslijedilo uspinjanje do sva ljepota otočja i Velikog Brijuna, koji Motovuna, grada Nazorovog Velog smo mi posjetili, ne može opisati. To je Uzbuđenja nije i starogrčku prijestolnicu Mikenu. Jože. Tamo smo uživali u građevinama jedan izuzetan spoj prirodnih ljepota, U Mikeni su mi se najviše dojmila tog malog srednjovjekovnog gradića, vrijednosti i kulturno – povijesne nedostajalo nesvakidašnjem pogledu s njegovih baštine. Dolaskom na otok pred nama lavlja vrata i obrisi planine u obliku Večer je bila rezervirana za mikenskog kralja i vrhovnog zapovjednik zidina u obliku prstena i poluprstena te je bio jedinstveni sklad flore, faune i kvalifikacijsku utakmicu Agamemnona, odakle su Grci krenuli na u okrijepi hotelskog restorana. baštine. Grčka-Hrvatska. Odmoreni Troju. Obilazeći sva navedena mjesta, i „naoružani“ navijačkim Posebni doživljaj je bio razgled jame Puni dojmova, koje smo začinili na kraju sjetila sam se svega što sam naučila o Baredine, zaštićenog geomorfološkog putovanja ugodnim posjetom seoskom rekvizitima uputili smo se Grčkoj i njezinoj povijesti. Bila sam prema stadionu Georgios spomenika prirode koja se nalazi kraj imanju u blizini Pazina, stigli smo u našu ponosna kada sam znala što se sve mjesta Nova Vas između Poreča i Viroviticu. Karaiskakis u Pireji. Počela pred Arenom dogodilo na tim mjestima, prije mnogo Višnjana. Spuštajući se do 66 metara je utakmica, ali na samom godina. Dugo su se još po zbornicama „Putovanjem u Izrael, javila mi se želja početku dogodilo se ono što pod zemljom bez daha nas je ostavljala prepričavali lijepi trenuci s putovanja u da iduće putovanje bude Grčka gdje će nitko nije htio. Grčki huligani upali su na Nažalost, sve što je lijepo kratko traje, Kao i djeca i mi smo jedva dočekali to tajnovita igra prirode stvarana tu zelenu, ljepotama bogatu Istru. naša reprezentacija igrati iduće godine.“ stadion naoružani petardama, kacigama i pa tako i moja grčka avantura. Zbog jutro kada se kretalo na izlet. Magla, tisućljećima. Ova spilja je riznica Ovako je glasila zadnja rečenica u tekstu topovskim udarima te nas počeli napadati. jakog vjetra i vremenskih neprilika avion oblaci, sivilo nisu smetali veseloj stalagmita i stalaktita nastalih strpljivim Irena Balint, učiteljica koji sam napisala prošle godine, nakon Nažalost, naši navijači su to odmah je kasnio, pa smo to vrijeme iskoristili i raspoloženoj ekipi u autobusu. radom vode vjekovima. Dobru rekreaciju putovanja u Izrael. Zahvaljujući tati, želja uzvratili i nastao je, kako ja u šalim znam za kupovinu. Prije kretanja pilot nas Raspoloženje je samo još popravio smo obavili vraćajući se mnoštvom mi se ostvarila. reći „ 3. svjetski rat“. Moji roditelji i ja je upozorio da bi zbog jakog vjetra lijep, snježni krajolik Gorskog kotara te stepenica iz spilje. popeli smo se na vrh tribine i u strahu moglo doći do turbulencija. Uz malo sunčano i toplo vrijeme u Istri. Spremili smo stvari i krenuli u avanturu. Prije odlaska na odmor i noćenje u Nakon dva sata stigli smo u zračnu luku čekali da to završi. I nakon 15 minuta podrhtavanje aviona, sretno smo stigli Prvo smo svratili do turističkog hotel bilo je vremena i za kratki obilazak Pleso u Zagrebu, obavili sve carinske napokon se smirilo. Potreseni i u šoku u Zagreb. Bila sam puna dojmova, bez kompleksa obitelji Zigante u Livadama, prelijepe Pule čije povijesne građevine formalnosti, sjeli u avion i poletjeli. nastavili smo gledati utakmicu. I tako, obzira na ishod rezultata utakmice, a simpatičnom mjestašcu u centralnoj plijene pogled i izazivaju ljudsko Trebalo nam je oko 2 sata do zračne luke primili smo 1. gol, pa zatim 2. i izgubili iduće putovanje bit će iznenađenje i vama Istri, gdje smo uz kratku prezentaciju i poštovanje. Eleftherios Venizelos u Ateni. Budući 2:0. Mnogi su rekli kako više nemaju i meni. kušali pripravke od tartufa koji su njihov Dora Duvnjak, 8.a Drugi je dan na programu bio da smo došli u 5 sati ujutro, odmah smo povjerenja u našu reprezentaciju, ali ja glavni proizvod. nisam izgubila povjerenje i ostala sam im Nacionalni park Brijuni. Ukratko se se smjestili u hotel Titania i odmarali, svima je zastao dah sve dok nas vodič nije pozvao u obilazak vjerna. Umorni uputili smo se u hotel. Atene. Prvo mjesto na koje smo stigli, Čudnovati novčić bio je grčki parlament. Tada sam i uživo mogla vidjeti gdje se odvijaju prosvjedi Sutradan, nakon doručka posjetili smo koje sam gledala na televiziji. Nakon mnoga mjesta izvan Atene. Najbliži nam parlamenta posjetili smo Zeusov hram, je bio otok Peloponez koji je odvojen Acropolis - najveću utvrdu na najvišem umjetno prokopanim Korintskim dijelu grada Atene, Monastiraki - jedno kanalom između Egejskog i Jonskog od središta Atene, poznata kao najveće mora, zatim starogrčko kazalište središte trgovine. Imali smo slobodnog Epidaurus (može primiti 70.000 vremena koje smo mogli iskoristiti za posjetitelja) gdje nam je vodič pokazao razgled grada ili odmaranje. čudnovatu akustiku, bacanjem novčića na središnju kamenu ploču, grad Naplion Motovun50 Putovanja Putovanja 51
  • 27. Slavonska idila Škola u prirodi Split 2011. Komarcima ni traga ni “zuja” Zašto “gospodski”, zato jer u Slavoniji ne vrijedi izreka: “Doručkuj kao car, ručaj kao kralj i večeraj kao siromah”, jer su za večeru naši domaćini pripremili gusku i purana ispod peke, sataraš i pečeni krumpir, sve proizvedeno na njihovom imanju. tkalačka radionica sa starim baranjskim nošnjama, kovačeva kuća i brijačnica. Nakon upoznavanja s starim, ponekim Kad zvono ne zvoni i odumrlim zanatima uslijedio je posjet vinskom Podrumu Belje, pa slobodno možemo reći da su tijekom izleta i vinoljupci došli na svoje. Smatra se da je Baranja ime dobila od mađarske Vila Mikice, stigli smo! mostom s kopnom. Ušli smo u katedralu sv. Trajektom na Brač riječi ‘boranya’, što znači - Lovre i pomolili se. Portal zapadnih vrata Jedan sat nakon ponoći krećemo na naše Osvanuo je sunčan i radostan dan! Sjeli vinska majka, pa stoga i ne te katedrale isklesao je Majstor Radovan u veliko zajedničko putovanje prema Splitu. smo na trajekt i nakon sat vremena vožnje čudi da je izuzetno bogata Naše uzbuđenje bilo je očito pa smo nakon 13.st. stigli u Supetar na Braču. Cijeli smo se dan vinogorjem u kojem se mahanja roditeljima veselo razgovarali kupali, gradili u pijesku, skupljali školjke i na ulasku u poznati vinski podrum uzgajaju različite sorte Spilja- nešto posebno dugo u noć. Oko 9 sati stigli smo na naše kamenčiće zanimljivih oblika i boja. Družili vinove loze. odredište - u vilu Mikicu na samoj obali Jutro je bilo prohladno jer je zapuhala bura. smo se i igrali i brzo je došlo vrijeme za Na sjeveroistoku Hrvatske okružene odnijela dalje u posjet Tikvešu. Tamo smo plaže Bačvice. Smjestili smo se u sobe, a Dobro smo se obukli pa autobusom krenuli povratak. Nakon večere učili smo borbenu trima rijekama, Savom, Dravom i prošetali prekrasnim parkom okruženim Uz stručno vodstvo prema špilji Vranjači koja je od Splita enologa obišli smo vinski podrum, nakon ručka i popodnevnog odmora išli vještinu Kapueru koja se izvodi uz ples. To Dunavom smjestile su se ravnice Slavonije stoljetnim stablima hrasta, bukve i lipe. smo prvi put na plažu Bačvice. udaljena 24 km, a nalazi se u podnožju mi se jako svidjelo jer sam naučila nešto i Baranje, dio naše domovine koji krase U parku je smješten Lovački dvorac u u kojemu smo mogli i kušati neka od planine Mosor kod sela Kotlenica. Na ulazu najkvalitetnijih vina. novo i zabavno. stoljetne hrastove šume, pašnjaci, brojni kojem su nekada odsjedali mnogi svjetski Obilazak Splita u špilju sam se malo bojala jer smo krenuli dvorci i ljetnikovci, palače i crkve, zeleno političari koji su tamo dolazili u lov. Danas Posjetili smo i vinograde koji se protežu Dan smo (kao i sve naredne) započeli stepenicama prema dolje, ali kad sam Želimo čuvati uspomene vinogorje s neizostavnim vinskim taj kompleks služi kao Europski centar za na više od 700 hektara južnih obronaka tjelovježbom i ocjenjivanjem urednosti vidjela svu tu ljepotu straha je nestalo. Špilja Potrudili smo se što bolje namjestiti krevete podrumima te prekrasni fenomen Park okoliš. Banovog Brda, najveće uzvisine u Baranji. soba i nakon doručka krenuli smo je prepuna stalaktita i stalagmita koji čine i pospremiti sobu kako bismo dobili što prirode Kopački rit. Pogled s Vidikovca na predivne vinograde u obilazak grada Splita i njegovih razne oblike: zavjese, Svetu Obitelj, goluba, bolju ocjenu, a nakon toga krenuli smo Prepuni dojmova o ljepoti naše ravnice, i ravnicu gotovo u svima je izazvao znamenitosti. Obišli smo Dioklecijanovu ženu, kameleona, kapelicu... Nisam mogla još jednom do Dioklecijanove palače. Na Privučeni takvom ljepotom, učitelji nastavili smo put Vardarca na Eko divljenje. palaču, vrijedan kulturno-povijesni vjerovati da je te prekrasne oblike stvorila Peristilu je prevelika gužva pa se na ulaz u naše škole u lipnju ove godine odlučili gospodarstvo - Orlov Put. Upravo je spomenik. U palaču staru više od 1 700 voda kroz mnogo godina. Špilju je 1903. katedralu jako dugo čekalo. Zaključili smo su se i sami uvjeriti u turističku ponudu vlasnik tog imanja Goran Gusak, ove Puni dojmova vratili smo se na Eko god. vode Mjedena vrata s južne strane, god. otkrio jedan dvanaestogodišnji dječak da su to sigurno turisti s onog kruzera koji Slavonije i Baranje. godine osvojio titulu najboljeg mladog gospodarstvo gdje smo “gospodski” i Srebrna vrata s istočne strane, Željezna u potrazi za ranjenim golubom. je pristao nedaleko obale. Poslije ručka hrvatskog poljoprivrednog proizvođača. večerali. Zašto “gospodski”, zato jer u Prvo odredište koje smo posjetili bio je vrata sa zapadne strane i glavna, Zlatna održano je plivačko natjecanje, a navečer čuveni Park prirode Kopački rit. Odmorni Malo tko je ostao ravnodušan na ljepotu Slavoniji ne vrijedi izreka : “Doručkuj kao Vlakićem na Marjan okoliša i mirisa koji su nas mamili da car, ručaj kao kralj i večeraj kao siromah”, vrata s južne strane. Vidjeli smo katedralu izbor za miss i mistera. Miss je Arianna i puni energije krenuli smo u jutarnju sv. Dujma-zaštitnika Splita. Prošetali smo Nakon doručka otišli smo u Pomorski Meter (4. b), a mister Fran Blažinčić (4. zauzmemo svoje mjesto na uređenoj jer su za večeru naši domaćini pripremili muzej grada Splita. Tamo smo upoznali šetnju parkom, nakon čega je uslijedila prekrasnom splitskom rivom i primili b). Ovaj tjedan prošao je brzo. Puno smo terasi i isprobamo domaće eko proizvode gusku i purana ispod peke, sataraš i pečeni način života slavnih pomoraca, vidjeli poučna vožnja brodom. Tijekom vožnje Grgura Ninskog za palac zamišljajući želje. toga vidjeli i naučili, a pritom se i zabavljali. i nadaleko čuveni slavonski čobanac. krumpir, sve proizvedeno na njihovom modele jedrenjaka, hidrozrakoplova i upoznali smo se s raznolikim, bogatim, ali Tužnih lica sjeli smo u autobus. Mahnula Nakon odličnog ručka i slasnih domaćih imanju. Pravo iznenađenje slijedilo je Trogirske znamenitosti ostalih brodova, čuli o pomorskim i rijetkim biljnim i životinjskim svijetom sam plaži i odlučila u srcu zadržati sve ove jagoda krenuli smo dalje. Posjetili nakon večere, do dugo u noć zabavljali su bitkama koje su se vodile u prošlosti parka, a kako je cijelo to područje Do Trogira se vozimo kroz sedam Kaštela lijepe uspomene. smo Karanac gdje se nalazi jedan od nas tamošnji tamburaši, koji su svojom i vidjeli razne vrste oružja kojim se okruženo rijekom i šumama, tijekom i vidimo mnogo plastenika i staklenika najpoznatijih obiteljskih etno-restorana svirkom na kraju zaista ugodnog izleta, ratovalo, ronilačka odijela, kormilo, sidro, Ena Fadljević, 4. b kišnih godina izlegnu se mnogobrojne u kojima se uzgaja rano povrće i cvijeće. diljem Slavonije-Baranjska kuća, iako pomalo već umorne mnoge od nas svjetionik...Vidjeli smo amfore. U većima vrste komaraca, pa je posjet parku, za one Prisjećamo se da vlasništvo Vladimira Škrobe Baje. natjerali na ples. se držalo vino i ulje, a u manjima mirisi. osobe osjetljive na ubod komaraca nekad smo o tome učili na vrlo neugodan. Zanimljivost ovog restorana je dio uređen Mateja Ciprijanović, satovima prirode i Bilo mi je jako zanimljivo i puno sam pod nazivom “Ulica zaboravljenog učiteljica engleskog jezika društva, a sada to toga naučila. Poslije ručka Sreća naša, vrijeme je bilo odlično, a vremena”, u okviru kojeg se može vidjeti možemo i vidjeti. vozili smo se vlakićem na komarcima ni traga ni “zuja”. Ravnica klomparska, bačvarska i stolarska te Trogir je smješten Marjan. Putem smo pjevali nas je nakon posjeta Kopačkom ritu na otoku između i mahali prolaznicima koji kopna i Čiova, su nam veselo odgovarali spojen kamenim mahanjem.52 Putovanja baranjski vinogradi Putovanja 53
  • 28. Uspješna suradnja s Gradskom knjižnicom i čitaonicom – Ivana Molnar, voditeljica PŠ Rezovac Nešto malo o Rezovcu dramskog studija Svaka je predstava Stanivuković i naša kuharica-spremačica Ana Sabljak. mala tajna i veliko Učiteljice Zorica, Lidija, Dubravka i Ivana U školi učimo, zabavljamo se, pripremamo priredbe, realiziramo projekte. Uvijek je živo, veselo i svakodnevno se nešto događa. prema Virovitici tako da je Stari Rezovac ostao samo ulica Rezovca. Na raskršću novih iznenađenje Evo nekoliko riječi o Rezovcu. ulica Pešte i Novoga Rezovca Da vam se predstavimo. Mi smo Rezovčani. Možete nas pronaći u Novom Naselje Rezovac je najstarije naselje u nalazio se zvonik oko Rezovcu, u blizini nogometnog igrališta. našoj župi. Svoju starinu zahvaljuje kojega su se okupljali Starom Rezovcu, sadašnjoj ulici seljani na svibanjskim Ovu školu pohađali su i naši roditelji. i listopadskim Veselim se svakoj suradnji Zgrada ove škole otvorena je 1984. g. ovoga naselja. Naselje Stari Rezovac spominje se u popisu pobožnostima. s meni dragim ljudima, povodom 750. obljetnice grada Virovitice. naselja Zapadne i Srednje Na ovoj stranici pogotovo djecom. Školu danas pohađa 47 učenika od 1. do 4. razreda. U njoj rade četiri učiteljice Lidija Slavonije 1698. godine. Naseljavali su ga novo pridošli predstavit ćemo vam samo mali dio Kljajić-Ložnjak, Zorica Tomljanović, Vlasi, domaći Hrvati i Mađari. S onoga što mi radimo. Koje je Vaše zanimanje i radno mjesto: Dubravka Jurić i Ivana Ternjej vremenom se naselje povlačilo Izvannastavne Ivana: Po zanimanju sam odgajatelj Kuharica i spremačica predškolske djece i knjižničarka. Radim Ana Sabljak kao knjižničarka na mjestu voditeljice aktivnosti u PŠ Rezovac programskih sadržaja za predškolsku djecu. Ujedno vodim i dramski studio Gradske čitaonice i knjižnice. Tko vam pomaže u postavljanju scene i Kako djeca prihvaćaju uloge u kostima? predstavama? Koje ste predstave postavili? Ivana: U svim predstavama pomagala Ivana: Uloge su uvijek prihvaćene s Ivana: Postavila sam tri predstave, a nam je vanjska suradnica Kornelija Šarić, oduševljenjem od strane djece, mojih to su Pustolovine Mravka Kraljića, učiteljica iz OŠ Ivane Brlić-Mažuranić. malih glumaca. Usamljena svjetiljka i Tigiji i spletke duha Pohlepića. Tko Vam je pomagao u postavljanju Možete li izdvojiti posebno nadareno Škola mojih muzičke podloge i plesnih koreografija? dijete-glumca? Gdje pronalazite tekstove i tko Vam daje Ivana: Za plesne koreografije zaslužna je Ivana: Ne bih nikog posebno isticala roditelja podršku u radu? moja draga kolegica i suradnica Danijela jer svi ulažu maksimalan trud, kako bi Ivana: Dvije predstave radila sam Duvnjak, a glazbu je napisao jednako odglumili najbolje što znaju. Vrijeme će U PŠ Rezovac djeluju 4 izvannastavne Zorica Tomljanović, Dramsko-scenska na inicijativu ravnateljice knjižnice tako mi drag Dean Premrl. pokazati svoje pa možda netko i bude skupine u čiji se rad uključuju svi učenici skupina pod vodstvom učiteljice Lidije Višnje Romaj, prof. prema slikovnici (od 1. do 4. razreda), ovisno o svojim Kljajić - Ložnjak, Mali školski zbor Moji roditelji išli su i istu školu kao i ja. Koliko Vam vremena treba za zaista izdvojen. Pustolovine Mravka Kraljića i Tigiji i željama i sposobnostima. To su: Skupina kojeg uvježbava učiteljica Ivana Ternjej Mama mi uvijek priča kako je voljela ići u postavljanje jedne predstave? Kako publika prihvaća Vaše predstave? školu i kako je imala jako dobru učiteljicu. spletke duha Pohlepića. Za predstavu za estetsko uređenje (unutarnje i vanjsko Stanivuković te Likovna skupina koju Usamljena svjetiljka angažirala me Ivana: Ovisno o složenosti predstave. Ivana: Predstave su uvijek rado Učiteljica se zvala Zorica Tomljanović. uređenje škole) koju vodi učiteljica vodi učiteljica Dubravka Jurić. Okvirno, jedna školska godina. prihvaćene i posjećene, a sve dosadašnje Izrada kasica Policijska uprava VPŽ-e. Tekst za Tatina učiteljica zvala se Nives Levanić predstavu napisala sam sama. Koja Vam je predstava najzanimljivija? kritike su bile pozitivne. i tata kaže da je bila jako lijepa. Baš je Ivana: Meni je svaka draga na svoj način Možete li nam otkriti koju novu smiješan taj moj tata! Mama se opet hvali prasica jer sam u svaku uložila puno truda. predstavu planirate? da su njezini crteži i sastavi uvijek bili Veselim se svakoj suradnji s meni dragim Ivana: U planu je nova predstava, neka to Učenici 4. razreda PŠ Rezovac odlučili najbolji. Možeš si mislit! Tatin najdraži ljudima, pogotovo djecom. ostane mala tajna i veliko iznenađenje. su obilježiti Svjetski dan štednje na predmet bio je tjelesni, jer je uvijek bio prigodan način. Nakon razgovora i najbrži i najbolji. Bar on tako kaže. Kaže Hana Žeravica, 4.a iznošenja vlastitih iskustava o tome da je volio i matematiku, a ja se samo zašto štedimo, kako i kada štedimo, te nasmijem jer sam ga jednom čula da u što stavljamo novčiće koje dobijemo, kaže da mu je od svega bio najdraži veliki zaključili smo da je najpametnije odmah odmor. Uvijek mi govore da moram biti se prihvatiti posla i izraditi vlastite kasice. dobra, slušati učiteljicu, pisati zadaće i biti Za to nam je bio potreban glinamol, dobra prema drugim učenicima. Baš su plastične posudice s poklopcem, dosadni! A čula sam ih jednom kako se tempere i malo dobre volje. Nakon smiju dogodovštinama iz školskih klupa. završenog „posla“, zadovoljni rezultatima Mama je često zaboravljala zadaće, a tata je svoga rada, preostalo nam je jedino da djevojčicama podmetao nogu i čupao ih za započnemo štedjeti i da budemo ustrajni kosu. Ah, ti roditelji! Zaboravljaju da su i u tome. oni nekad bili djeca. izrada kasica Lorena Malečić, PŠ Rezovac Monika Sertić 2.r. Rezovac54 Gost Hlapića Područne škole 55
  • 29. PŠ R ezovačke Krčevine Moje selo malo (BUDUĆNOST) „Nemoj se bojati budućnosti, jer Moja jednostavna „Pokušajmo učiti iz prošlosti, ali planirati za budućnost fokusirajući se samo na sadašnjost. kada dođe vodit će te isti onaj budućnost To je zabavno.“ zdravi razum kao i do sada.“ U budućnosti bih voljela raditi u maloj „Kao što se u ogledalu nečiji seoskoj prodavaonici. Bila bih lijepa i bez Irving Stone dečka. Moj život u budućnosti ne bi bio Konstruirali smo, a potom teškom puno drugačiji. Imala bih istu kosu kao i sada lik može pokazati, tako mukom izradili VREMEPLOV. I on samo malo dužu, bila bih veća i malo ljepša. doista radi! Poželite li se naći u trenu Za posao bih odjenula obične traperice i majicu,a haljine su mi za posebne prigode. se iz prošlosti sadašnjost na nekom drugom mjestu, u nekom drugom vremenu, dođite k nama, vrata Imala bih lijepu, veliku, bijelu kuću. Sa mnom su vam širom otvorena. bi živjela tri psa Reks, Boni i Riki. Mislim može upoznati.” da bi mi bilo jako lijepo u budućnosti ako Naše odabrano putovanje bio je izlet ostvarim snove. u budućnost. Nakon povratka učenici Ena Reider, 3. razred, prvoga razreda slikom su prikazali sebe u (kineska poslovica) budućnosti. PŠ Rezovačke Krčevine Život prije mnogo godina  baka kaže da su se bezbrižno igrali po Kakav je naš kraj danas, po čemu Lana Crnogaj, Gabriel Mitrović, Laura brdima, trčali, utrkivali, radili topove od je poseban? To je bio izazov. Kako Šešet, Antonija Mudrovčić Zanimalo nas je kakav je život bio prije blata, a djevojčice su se igrale krpenim predočiti ova naša prekrasna mnogo godina u našem malom selu. U lutkama. Obveze djece bile su drugačije brda, šume, skiljalište pokraj škole, pomoć nam je stigla jedna baka. Draga nego danas. Poslije škole morali su vrijedne ljude. I sjetili smo se. baka našeg učenika 4. razreda Emanuela čuvati krave, guske, pomagati u polju i Smutnog, gospođa Kata Farkaš. Napisat ćemo pjesmu i ilustrirati kući. Današnja djeca imaju puno više, je. Pokazati vam slikom i riječju i Zanimalo nas je kakvo je djetinjstvo a roditeljske mogućnosti su veće. Baka pozvati vas u naše malo selo. imala baka, kako je izgledala naša škola i Kata misli da su djeca više poštivala i kako su se oni prije zabavljali. slušala odrasle i učitelje. Učenici 2. i 4. razreda (Teo Zeba, Josip Zeba, Antonija Banja, Natalija U razgovoru s bakom Katom saznala Zahvali smo se gospođi Kati koja nas je Oštrkapa, Emanuel Smutni) sam da je baka rođena u R.Krčevinama, razveselila svojom pričom o našoj školi ali su joj roditelji doselili iz Like. Pamti prije toliko vremena. bezbrižno i lijepo djetinjstvo. Voljela Spašavam svijet Počeli smo drugačijim očima promatrati je ići u školu, bila je odlična učenica. naše zidove učionice. Zamišljali smo vremeplov U vrijeme njenog školovanja postojale ciku, učitelje, učenike koji su sjedili na su dvije smjene jer je bilo više djece u našim mjestima. Slike su oživjele i dobri Imam 23 godine. Smeđa mi je kosa, a ladica analizira slike pacijenata i tako selu. Živjelo se skromno. Iznenadila Ponudili smo i jednu vožnju vremenskim duh prošlosti nas je odveo u ta vremena. oči plave. Doktorica sam. Na svijetu je otkrijem uzrok bolesti. Jednoga sam sam se da struje nije bilo do 1964. strojem našim roditeljima, djedovima, zavladala smrtonosna bolest koja se zove dana otkrila da moj najteži pacijent Pisalo se uz fenjere. Omiljeni predmet (SADAŠNJOST) bakama... Potom smo proveli malo bio joj je hrvatski jezik jer je voljela Mimozija.. Protiv Mimozije nema lijeka. boluje od Mimozije zato što jede previše istraživanje i saznali zanimljive podatke. Učiteljica nas je prenula glasom i vratila Ja istažujem kako napraviti lijek protiv kolača i ostale gotove hrane s auto-moba. čitati, osobito bajke. O svojim igrama Dok bi svi mi mali vrlo rado razgledali nas u današnje doba. Zadala je zadatak. Mimozije. Svojim mobitelom uslikam Auto-mobi sami proizvode i prodaju što nam budućnost sprema, naši bi pacijente koji boluju od Mimozije. Imam gotovu hranu. Za čas sam otkrila lijek roditelji i svi odrasli koje smo priupitali, malu auto-letjelicu kojom putujem protiv Mimozije: jesti više povrća iz radije svratili u provjerenu prošlost, u učenici izrađuju plaka kući iz bolnice. Živim u Zagrebu, na bakinog vrta. Svima sam to preporučila. t zavičaja svoje bezbrižno djetinjstvo ili još dalje Trgu kralja Tomislava sa svojim bratom, Bolest je ubrzo nestala. Postala sam u tajanstveno doba faraona i dinosaura. Tomislav 2031. mamom i tatom. Moj brat pomoću slavna doktorica koja je spasila svijet. Vratili bismo se popravljati učinjene računala koje ubaci u sebe moj mobitel pogreške s mišlju; Eh, da mi je ova pamet Maja Tomljanović, obrađuje slike pacijenata. Mala digitalna i one godine. Ne zaboravimo, prošlost Ja sam Tomislav i imam 30 godina. Imam 3. razred, PŠ Rezovačke Krčevine zgodan, najnoviji Mercedes i lijepu, veliku uvijek izgleda bolja nego što jest zato što kuću. Živim u Zagrebu. Imam ženu i dvoje nije ovdje. djece. Žena radi u svom kafiću, a djeca idu No podjednak broj ispitanika najradije bi u privatnu školu. Radim na zagrebačkom ostao tu gdje jesu, u sadašnjosti. Sada su aerodromu, vozim putnički zrakoplov. Ja sretni, sigurni, ispunjeni. Zamislite, jako sam najomiljeniji pilot u gradu. Nije mi mali broj odraslih usudio bi se zakoračiti baš sitna plaća. Najviše i najčešće volim u budućnost. Možda zato što su jesti pizzu. Imam psa, njemačkog ovčara, a odrasli!? A čovjeka po prirodi plaši ono zove se Roki. Imam i tri konja, dva mužjaka nepoznato, tajanstveno i neotkriveno. Zoro i Faraon, a kobila je Jagoda. Moja budućnost je bezbrižna i lijepa. Učenici PŠ Rezovačke Krčevine s intervju s bakom učiteljicama Jelicom i Kristinom Tomislav Žagar,56 Područne škole 3. razred, PŠ Rezovačke Krčevine budućnost prvašića Područne škole 57
  • 30. PŠ Čemernica U Muzeju neobična izložba PŠ Taborište U zagađenoj šumi Upoznajemo županiju U Vijećnici, muzeju, potok je ružan crkvi i samostanu Bili smo u muzeju pogledati izložbu Još smo vidjeli kakva je šuma u četiri Čudesna šuma. Ta postava je neobična, godišnja doba i zaključili da je lijepa Učenici svih trećih razreda naše škole U Gradskom muzeju pogledali jer u njoj nisu izloženi stari predmeti, niti šuma uredna i čista. posjetili su Virovitičko-podravsku su stalnu postavu muzeja i izložbu povijesne stvari. U njoj smo vidjeli kako županiju. U Velikoj vijećnici dočekao poštanskih markica. Na kraju obilaska U nečistoj šumi zrak je zagušljiv i smrdi. ih je tajnik Skupštine Virovitičko- posjetili su i Franjevački samostan i je lijepa šuma kada nije zagađena, a kako je ružna kad je nečista. Vidjeli smo ptice, Zaključak je da šumu ne smijemo podravske županije Ivan Horvat te župnu crkvu sv.Roka. Dočekao ih je vjeverice, sovu, ježa i ostale stanovnike onečistiti, zagađivati ako želimo zdravo pročelnica Ureda župana Melita Sirovica. gvardijan Marko Malović koji ih je šuma. živjeti. Prikazali su promotivni turistički film upoznao s unutrašnjosti crkve i poveo Virovitičko-podravske županije, „5 for u samostanski muzej. Puni informacija U zagađenoj šumi potok je ružan, zrak Anja Strusa, 4.r. PŠ ČemernicaLjubav se life“, odgovarali su na mnogobrojna i prepuni doživljaja vratili su se svojim zagađen. pitanja,okrijepili učenike sokom i za kućama. uspomenu podijelili blok i olovku.nalazi u vinu i Niko Zečević, PŠ Taborište Čudesna šumakruhu Učenicima prvog razreda PŠ Taborište u obilasku kulturno – povijesnih šumama, fotografije šuma kroz godišnja doba te fotografije šumskih životinja. Drvo je bilo crno, plastike i smeća umjesto cvijeća, u crnom potoku kosturi hu, spomenika grada Virovitice posebno riba… Ljubav se nalazi u vinu i kru se svidjela kazališna predstava i postav Zatim su u drugoj prostoriji uvidjeli što Oca i sina spaja u Svetom duhu. nebriga za prirodu i zagađivanje može Zelenilo i ljepota prirode ipak je ono Gradskog muzeja „Čudesna šuma – neka a posebnu donijeti. čime trebamo težiti i nastojati čuvati. Zbog ljubavi takve sve dobiv takva i ostane“. boju Učenici 1.razreda PŠ Taborište U prostorijama muzeja ih je dočekao ljubav tvoju. Hvala ti ,Bože, što rastem uz cvrkut ptica, listopadno i zimzeleno Lara Krznarić drveće, cvijeće koje raste i cvate u Šetnja U mjesecu prosincu kroz I k nama je došao sv. Nikola kulturne i Početom mjeseca prosinca u PŠ povijesne Čemernica obilježili smo prosinačke blagdane. Učenici su sa svojim ustanove učiteljicama uvježbali prigodan program Putujući maštom ili stvarnošću, učenici koji su pokazali roditeljima, bakama i Basna o medvjedu 1., 2., i 3. razreda PŠ Taborište su djedovima i ostalim nazočnim gostima. posjetili kulturne i povijesne ustanove Plesali smo narodne plesove, recitirali i našeg grada. Potaknuti kazališnom i pčeli pjevali božićne pjesme, a igrokazom smo predstavom, pisali su svoju basnu. dočekali svetog Nikolu koji je učenike Promatrajući Čudesnu šumu u i goste počastio slatkišima i lijepim Gradskom muzeju, shvatili su kolika riječima. Goste smo na kraju ispratili je odgovornost čovjeka. U mjesecu Jednog gladnog medvjeđeg Medo zabrunda i zaprijeti pčelama da pjesmom na engleskom jeziku. hrvatske knjige svratili su do Gradske poslijepodneva, medo Ledo je pokušao će im zbog toga srušiti dom. Na to će Barbara Hegediš, PŠ Čemernica knjižnice i čitaonice te shvatili važnost doći do hrane. - Nije mi dobro, toliko pčelica: - Samo daj! Medo Ledo to i čitanja. U sklopu projekta Moja županija sam gladan da mi zuji u ušima- stenjao je učini, ne razmišljajući da je naštetio i sam obišli su i kulturno-povijesne spomenike medo. U blizini ugleda košnicu i zamoli sebi. Nakon toga roj pčela jurne za njime. našeg grada. Šećući tako kroz povijest, pčelice vrednice da mu dadu meda. Pčele Kraljica Nelica ga ubode ravno u njušku, kulturu i vrijeme, uočili su različitosti, ljutito i hrabro odluče medvjeda otjerati a pčele naprave pobjedničku zabavu. naučili cijeniti vrednote i graditi stečena snažnim zujanjem. – Bez truda nema znanja za budućnost. Učenici 2. r. PŠ Taborište nagrade!- javi se kraljica pčelica Nelica. 58 Područne škole Niko Zečević, PŠ Taborište Područne škole 59
  • 31. Božić moje bake Domovina se brani i Jesen u Božić je vrlo važno vrijeme našeg života nalazile i razne žitarice, sjemenke i sl. koje ćemo uvijek pamtiti.To je vrijeme ljubavi i pažnje prema drugima, koje što bi značilo rodnu godinu. Uvijek su se zabavljali i veselili, a najviše su voljeli ljepotom našem parku trebamo podijeliti s našim bližnjima. igrati da izaberu slamu, a tko izaberu Vrlo je različit način slavljenja Božića najdulju, taj bi imao najsretniju godinu. Lijepa Naša, imaju nekada i ovih dana. Kako se prije slavio Jeli bi razne plodove poput oraha, a pravo kad tako kažu Božić? jeli bi i ribu i lakšu hranu. Na Božić bi jer Lijepa Naša u cijeloj se rano dizalo da nahrane životinje, a Europi ima najljepšu plažu. Na Badnjak bi se rano digli i odmah zatim bi se doručovalo i išlo u crkvu na Sve prekrasne slavonske Početkom listopada posjetili smo naš crvenom, smeđom, žutom i zelenom sve počeli spremati za božićno slavlje. misu. Kasnije bi se svi okupili za stolom šume,nizine,rijeke i jezera gradski park. Krenuli smo ispred škole bojom. Skupljali smo plodove divljeg Kitili su bor raznim ukrasima. Radili bi ručati. Poslije bi se odmarali, pjevali obiluju životom sve zajedno sa učenicima 2.b razreda. kestena i hrasta. Između tog starog se kolači, spremalo kuću i peklo kruh. i svirali svojim mandolinama i ručno do Jadranskog kvarnera. Putem smo ponavljali sve što smo učili drveća smješten je dvorac Pejačević. Taj kruh bi se posvetio i stavio u malu izrađenim instrumentima poput samice o prometu. Bilo je zabavno hodati do Kraj njega smo se slikali za uspomenu prostoriju. Prije večere bi se uzelo slame, Svi ti Nacionalni parkovi koja je bila nalik tamburici i izrađena od parka. Tamo smo se igrali i promatrali na te jesenske dane. Gradski bazen sada postavljale u vreće i stavilo ispod stola. i Parkovi prirode jasenovog drveta, žica i sličnog pribora. park u jesen. Drveće je dobilo novu je pust. Na slame bi stavili puno dekica što bi Lijepu Našu još Ne bi nikome išli u posjet, već se išlo tek jesensku haljinicu. Lišće je prošarano slamu činilo jako ugodnom. Djeca bi ljepšom čine. Lovro Švast 2. a dan nakon Božića jer se smatralo da je to ležala na slami, igrala se i pjevala. Zatim Upoznali smo Zagreb, hrvatsku metropolu vrijeme za obitelj i svoje bližnje. Iz cijelog svijeta ljudi bi bilo vrijeme da donesu Božić u kuću. Ohladili smo užarene obraze Donijeli bi posvećeni kruh, zajedno Ostaje im Božić u najljepšem sjećanju, dolaze samo da joj se dive sa svijećom, stavili ga na stol i time pamte trenutke provedene sa svojim i tada shvaćam da nema unijeli Božić u kuću.Kruh bi se jeo tek najbližima, sa svojom obitelji. joj ravne nigdje. u bistroj vodi Manduševca tri dana nakon Božića. Na stolu bi se Nela Pušić, 7.d Katarina Puklavec 8.e Jutro je. Još uspavani, ali puni radosti i Prošetali smo Gornjim gradom diveći Domovina je sva naša prošlost, sadašnjost i iščekivanja sjedamo u autobus i krećemo se njegovim kulturno-povijesnim prema Zagrebu. Promatramo i bilježimo spomenicima. Spustili smo se imena mjesta kroz koja prolazimo. Stigli uspinjačom do Ilice i prošetali se do smo u Zagreb. Obišli smo Tehnički muzej i uživali u izložbi vatrogasnih vozila, aviona, brodova i ostalih Trga bana Josipa Jelačića. Ohladili smo užarene obraze u bistroj vodi Manduševca. Bilo je lijepo i zabavno, a budućnost prijevoznih sredstava. Najviše nam se nadasve poučno. Puno se lakše i bolje uči Ljudi žive u tri vremena u sadašnjosti, kako ona napreduje i kako u njoj svi svidio rudnik. Posjetili smo i sjedište izvan učionice. prošlosti i budućnosti. Dobra prošlost građani uživaju u plodovima, napretka RTL televizije i upoznali se s nastankom je čvrst temelj na kojem se možemo i mira. Kad govorimo o našoj domovini Ana Lanšćak, 4.r. PŠ Milanovac sigurno osjećati u sadašnjosti i planirati i pogledamo u prošlost, vidimo da ona programa. budućnost. Ali…moramo biti oprezni nije bila sretna i slavna, nego tužna i jer prošlost i sadašnjost određuju nesretna. Prošlost,znajući da joj ne Nastava lektire u školskoj knjižnici budućnost. Budućnost našeg života- možemo ništa dodati, pobuđuje u nama Božićna bajka školovanja, budućnost kojoj idemo svi ponos i zahvalnost. Kada pogledamo u susret odvija se u našoj domovini- našu sadašnjost, vidimo ju sa svim Hrvatskoj. Domovini u kojoj smo se dobrim i lošim stranama. Znamo da Knjižničarka Vesna Zvečić pozvala nas je rodili,rasli,domovini koju su naši djedovi bismo se svi trebali truditi da nam u posjet knjižnici naše škole. Tamo smo Dorian Hercigonja, 7.c i očevi branili u prošlosti da bismo mi bude što bolje, ali teško je jer mnogi najprije pogledali sve vrste knjiga koje imali ljepšu sadašnjost i budućnost. ljudi gledaju samo što mogu izvući posjeduje školska knjižnica. Najdulje Ljubav našeg srca ide u mnogim iz domovine, a zauzvrat daju samo Hrvatski vremena proveli smo na odjeljku za nas smjerovima koje mi sami određujemo. lažne riječi. Onoga dana kada budemo najmlađe. Međutim postoje neke ljubavi koje su spremni za svaku žrtvu prema domovini, jezik toliko čvrste i određene, jedna od njih ona će doista biti velika, slobodna i Slijedila je obrada lektire:“Božićna je ljubav prema domovini. Nju nosimo sretna, a prošlost će biti žrtva za ljepšu bajka“. Knjižničarka nam je najprije duboko u sebi. Čak i oni koji odu u neku sadašnjost i sretnu budućnost. S nadom pročitala bajku, zatim smo o njoj Hrvatski jezik narječja je pun drugu zemlju,vrlo brzo osjećaju tugu i hrabro gledamo u tu budućnost, s razgovarali, odgovarali na pitanja i kao plodnog šipka žbun. za svojom domovinom. Ljubav prema uvjerenjem da naša domovina neće stati rješavali listiće. Od riješenih listića domovini je ljudska, gotovo je kao zakon na svom putu slave i napretka, jer će sačinili smo svoju slikovnicu. Na kraju Ča, kaj ili što prirode, i ona nije ograničena. To je budućnost, pripremimo li ju pažljivo, biti smo smjeli podići knjigu po svojoj želji. hrvatski je to. sveta ljubav i kao svaka ljubav zahtijeva i dostojna i sadašnjosti i prošlosti. Sat je bio jako zanimljiv i čekamo Svatko ima nešto svoje, nameće svoja herojstva. Jedina nagrada Dunja Rajniš, 8.d ponovni poziv u knjižnicu. ali meni je najdraže moje. za ljubav prema domovini je gledanje Renato Petričević, PŠ Čemernica Luka Slavić, 8.e60 Izvanučionička nastava Riječju i slikom 61
  • 32. Jesen Razglednica u mom moga grada gradu Još od davnih dana kada još ulice ni asfaltirane nisu bile, kada niste mogli čuti Na krilima lastavica odlaze lijepi,sunčani buku automobila, na granici različitih dani ljeta,a s kišnim vjetrovima u moj krajeva Slavonije i Podravine, razvio se mali grad dolazi jesen. malen grad Virovitica. Ona čarobnima kistom stavlja boje na Povijest tog malenog grada seže daleko naš uspavani park. Ljudima koje sretne u prošlost, a zapisana je u pamćenju ulicom zavlači se u kosu. Provirila je naših djedova i baka, ali i u knjigama. Te u kućicu male obitelji kojoj je toplinu Ana Martinčić, 4.a knjige koje su prošle kroz mnoge ruke, davala mala crna peć. i još brojne koje čekaju da ih se pročita, Utkana Moj Leon Berec, 5.a Pogledala je svojim jesenskim,smeđim čuvaju se u našoj sada već suvremenoj očima i otišla. Na svome putu Gradskoj knjižnici. Prije nego se naše pogledate kroz prozor, vidjet ćete toranj i gradske buke, mnogi su našli mir i je u moje Milanovac neprestano se igra malim žutim listićima. knjižnica preselila u novu, suvremenu barokne crkve koju su naši preci sagradili uživaju u prirodi virovitičkih ribnjaka. Stanovnici su se naoružali kišobranima i zgradu, sve te brojne knjige čuvale su sv. Roku jer je uslišao njihove molitve Na prvom od dvanaest ribnjaka nalazi se srce i kišnim kabanicama. se u dvorcu grofa Pejačevića koji je tijekom haranja kuge. To su znamenitosti poučna staza. Šećući njom tijekom ljeta, Milanovac je prigradsko naselje. okružen zelenilom našeg gradskog parka. koje su naši stari gradili godinama. Kao možete uživati u patkama i labudovima Stala je na ulaz bazena poput Smješten je na obroncima Bilogore. Ima Nekada se iz dvorane u dvorcu čuo neki ponos našeg grada, mlađeg postanka, koji mirno plivaju. Volim svoj grad, zato dušu smrknutog,crvenog stražara. I nitko,baš jednu trgovinu, veliki dom, nogometno valcer, a danas čujemo zborove i orkestre ubraja se Glazbena škola koja svojim što je moj i gdje god da odem, vratit ću nitko nema hrabrosti pored njega proći. i dječje igralište. Naša mala škola koju tijekom njihovih koncerata. Odmah u izgledom sliči našim prekrasnim se njemu. Sve miriše na kišu i snijeg. Jedino stari jako volim nalazi se nasuprot igrališta. prostoriji pokraj nalazi se naš muzej koji cvjetnim gredicama u proljeće. Nakon kestenjar u prljavim rukavicama peče Domovina je riječ od koje mi srce Imamo i novu crkvu. Stara je smještena Tajana Kukolj, 8. e ukratko priča povijest našeg grada. Ako napornog dana, daleko od centra grada Put u... fino i ukusno kestenje. zadrhti od topline, ljubavi, poštovanja, na vrhu jednog brda. Brda su prekrivena sreće… Lice mi ozari smiješak, u oku vinogradima i voćnjacima. Često s Pali se ulična rasvjeta,uskoro će jesen mi zasja suza za sve njene patnje i žrtve. prijateljicama šećem po našim brdima. utonuti u san na krevetu od lišća sve do Moja domovina je Hrvatska i u njoj se novoga buđenja. Volim svoj Milanovac i ne bih ga Svaki odlazak u Ilok za mene je posebna Izlazeći iz njega, odjednom se ispred prelijepi Ilok. Bilo je podne kada sam stigla osjećam sigurno kao u toplom majčinom mijenjala ni za jedan drugi. radost. Vozeći se starom cestom krajolik se mojih očiju stvorila predivna slika od i sunce se još kupalo na nebu. Toranj crkve Marino Bloudek, 6.e krilu, kao u čvrstom očevom zagrljaju. Znam da tu pripadam. Tu sam se rodila. Lorena Andrea Fabijanac neponovljivo mijenjao. koje doslovno zastaje dah. Rijeka Dunav sv. Kapistrana kao da je pozdravljao svakog Tu su grobovi mojih predaka. Moja 3. razred - PŠ Milanovac pojavila se u svoj svojoj veličini i slikovitosti putnika. Odmorila sam se u Dvorcu, a Nepregledna polja duhana zamijenila su domovina je za mene svetinja koja se Učiteljica: Mirela Valinčić spajajući se s nebom. Spuštala sam se zatim obišla stare podrume i vidjela dobro polja kukuruza i polja pokošenog žita, mora čuvati. Ona je jedina i najljepša. u Šarengrad, lijepo i pitomo selo puno poznata vina koja su se točila i na vjenčanju a bale tek sakupljene slame razasute su uspomena kojima svjedoči mala tvrđava kraljice Elizabete. U parku Utkana je u moje srce i dušu. naokolo. Što smo bili bliže Iloku, cesta se na brdu. Vozeći se dalje cesta se ponovno Dora Županić, 8.d spuštala sve niže i niže. Sada je na ulazu u Grad obiluje starinama i znamenitostima uspinjala, a krajolik se mijenjao. Sada su svako selo bio klanac pun raslinja na čijem koje čekaju putnike da im ispričaju svoju Na putu od kuće do škole prolazim kroz toga vremena i naše slavne povijesti, ispred mene bili nepregledni vinogradi, se vrhu vidjela glinena zemlja. Gledajući priču. park prepun visokog i krupnog drveća. teške sadašnjosti, te nade u svjetliju a uokolo se širio miris zrelog grožđa. sam se zapitala tko je sve u prošlosti ovuda Unatoč dugom putu nisam bila umorna. Loreta Paponja, 8.d Svaki djelić maloga parka budi u meni budućnost. Moja inspiracija iz dana prošao i čije su se tu sudbine ispreplele. razne uspomene, jer je moja kuća netom u dan je pogled na visoka stabla lipe Nestrpljivo sam čekala da dođem u mali, ali Konačno smo ušli i u predzadnji klanac. uz park. kroz koje svaki dan prodiru zrake sunca Obuhvaćen je tankom stazom kojom prolaznici svaki dan zastanu i zaborave obasjavajući mi put do škole. Kora tog drveća je suha, ispucala, tamnosmeđe Ljudi, pružite priliku miru! boje s ponekim bijelim tragom. Savršeno na svoje brige, probleme i nađu dašak razgranate grane krasi usko i plosnato odmora u idiličnom pogledu. Već lišće žuto-zelene boje. U jesen upravo to oronule klupe, tamnosmeđe boje, još lišće prekrije cijeli park malo tamnijim uvijek podnose teret ljudi i vremena u Ljudi, pružite priliku miru, nijansama. kojem se nalaze. U malom parku nema Čemu ratovi i nemir zasađenog cvijeća, nego tek divlje izrasle Moje je djetinjstvo prožeto igrom u Kad mirom možemo spasiti svemir, tratinčice u proljeće. U sredini se nalazi ovom parku koje s vremenom postaje Čemu nekoga povrijediti spomenik Stjepana Radića. Spomenik dio uspomena i neprestane inspiracije za Kad možemo mirom svijet urediti. je rađen od sivog mramora sa zlatno kročenje kroz dan u užurbanoj gradskoj Stavimo svi osmijeh na lice, ispisanim slovima i njegovim likom. sadašnjosti. Razveselimo sve gradove i ulice. Pored spomenika uvijek gore dvije do Lora Štengl, 6.d Pokušajmo sačuvati povijest, i ono što tri svijeće koje upale ljudi na sjećanje imamo sada, Jer će i naša djeca kad odrastu čuvati to Erik Šuvak, 6.e tada.62 Riječju i slikom Mihael Grgurević, 4.b Dorotea Fereža 8.d Riječju i slikom 63
  • 33. Svi su ga Zima Osmosmjerka Zagonetka Premetaljke ŠOAZEKJKALON voljeli Pao je prvi snijeg i zabijelio cijeli brijeg. K R NJ O I L G E A V Četiri noge ima, repom maše svima. Kandže svuda nosi, skače bosa po rosi. Rješenje: __ __ __ __ __ Šapica njegovo je bilo ime Rješenje: __ __ __ __ __ __ G NJ I K A istinski se ponosio time. Pohrlila djeca mala, da bi se zimi radovala. A K U O I Rješenje: __ __ __ __ __ Voli svoju ulicu i za nju bi život dao, LJ I S G O Rebusi a na kraju priče je pokleknuo, pao. Jure sanjke, skije male, RPIDTEME Dominik Berec, 6.b Uklesan u pamćenje moje a i snježne grude su letjet stale. E S T R N Rješenje: __ __ __ __ __ ostao je zbog požrtvovnosti svoje. Pavlova ulica bio je njegov dom Vesele se zimi svi, V T R A O RE Rješenje: __ __ __ __ __ samo ne roditelji. NEUJVROAK te je svoje djetinjstvo posvetio domu svom. S R A F V Rješenje: __ __ __ __ __ Svi su ga voljeli u dubini svoje duše Tin Blaževski- 3. razred i nisu dali zlima da ga sruše. PŠ Milanovac Mirna Turčinović, 4.b T A T I I Gabriela Hanžek, 5.c Erik Šuvak, 6.e Učiteljica: Mirela Valinčić V V O J N O A R A E Pogodite, Na početku staze Rješenje: __ __ __ __ __ __ Rješenje: __ __ __ __ __ što je ovo? koja se zove 6.razred E K A J I D N I A Pokrivalo, otkrivalo: „Dobar dan želim.“ s nestrpljenjem, zanimalo me što me mučila. Bit će sve u redu, tješio sam se. G R M T I I O N N Što je to? Pokrivalo, otkrivalo: „Ljubim ruke, milostiva!“ čeka. Udžbenici su deblji i ima ih više. Trudit ću se kao i do sada, mora biti Na početku uvijek Sva sreća nema novih predmeta. U dobro. Drugi dan nastave protekao je u I S NJ LJ V B L A N veliko slovo ima Pokrivalo, otkrivalo. U cičoj zimi pokrivalo nedjelju navečer blagi osjećaj nelagode druženju s prijateljima i nastavnicima. u želucu, ujutro moram u školu.Na Onaj teret koji sam osjećao na početku je P I S M O A I R K povezuju je riječi U crkvi otkrivalo. da se ne rasklima! putu do škole neizvjesnost. Kako sam nestao. Treći dan nastave smo ponavljali, A R B T B R B E S Točka, upitnik Iako su različite, prijateljstvo Nives Čizik, 6.c se približavao, susretao sam prijatelje i upoznavali se s novim gradivom, a stigle ih veže. Jedna je mala i spora i poznanike iz škole. Osjećaji su se počeli su i prve zadaće. T S K A O U A M O ili uskličnik na kraju, kako joj je ime do velike ne seže. Druga velika Kako se približavao početak nove školske godine, obuzimali su me razni smirivati. Stigla je razrednica, osjećao Trebat će još malo vremena da se H R A M R M B U T već svi đaci znaju! ide polako, a treća vitka juri sam olakšanje. Dobili smo raspored jako. Različite, a zajedno idu, osjećaji. sati. Ponovila je kućni red, mjerila vratimo u „štos“. Sve je opet na svom mjestu. Jedina razlika je u tome što smo I Č R I S A K S K Nikolina Jezerčić, 5.c idu, idu... Radost što ću se ponovno susresti sa starim prijateljima iz razreda i praćenja i ocjenjivanja te prava i obveze učenika. Hrabrila nas je rekavši da nema godinu stariji, a naše torbe još teže. No, A S M E L H R K R Domagoj Kirin, 5.c nastavnicima, ali isto tako i strah od ni to nije tako strašno. Mi smo snažniji, Ana Ojdanić, 5.c Rješenje: __ __ __ __ __ Rješenje: __ __ __ __ __ velike razlike u odnosu na peti razred. Rješenje: __ __ __ __ __ __ onoga što me čeka u novom razredu. U svladat ćemo i tu obvezu koja je pred Nastavnici su ostali isti, sva sreća. U nama. Nadam se da su s ovim završile Rebusi Pronađi riječi mojoj glavi nastao je kaos. Toliko pitanja razredu se komentirao raspored sati, na koja nisam znao odgovore. sve moje glavobolje i strahovi na početku nastao je onaj isti žamor i došaptavanje. staze koja se zove 6. razred. Stigli su novi udžbenici. Listao sam ih Kući sam došao zadovoljan, dobio sam većinu odgovora na pitanja koja su me Marko Bratranek, 6.e A U G U S T R E M Z A A C R E A S S U L A P S A T A Vatrogasci u službi spašavanja Hrvatska jezero A D R H R N I O Z U J S R Osnovna zadaća vatrogasaca je štititi za rad u timu. Njihov posao je vrlo moraju biti u dobroj tjelesnoj kondiciji. I R T A I A B M S E I E O a=i ljude i njihovu imovinu ugroženu požarom. Osim što spašavaju ljude i zahtjevan i složen. Moraju znati rukovati vatrogasnim aparatima za gašenje Trebaju biti zdravi , imati dobar vid i sluh, osjećaj za ravnotežu i zdrave dišne The best N K A N J M M M S Z C V F imovinu vatrogasci pomažu i u drugim požara, spašavati ljude i pružati prvu putove. Najveća tragedija u RH dogodila A O P I K I E U E F N T M opasnostima , kao što su poplave , pomoć unesrećenima. Pri gašenju požara se na Kornatima 2007. godine kada je u prevedi potresi, olujna nevremena , prometne izloženi su mnogim štetnim utjecajima. požaru poginulo 12 vatrogasaca. Samo Č L O B L R L R N M I L A nesreće, ekološke i druge katastrofe. Najčešće su to opasnosti plamena , dima, je jedan vatrogasac preživio tu tragediju. Š O E A N A L O A U V U G otrovnih para , urušavanja objekata, Do danas još nisu poznati uzroci te Rješenje: __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ Imamo profesionalne vatrogasne postrojbe , dobrovoljne vatrogasne pada predmeta i raznih kemikalija. katastrofe. U S L L N O G F T J O P A Maja Matančić, 5.c postrojbe i udruge koje se uključuju Da bi se zaštitili od štetnih utjecaja , primjenjuju osobna zaštitna sredstva U spomen na te hrabre vatrogasce R E K O P A R T A I R A T u akcije prema potrebi. Oni rade 24 podignuto je spomen-obilježje. sata na dan i u svakom su trenutku i razna pomagala kao što su zaštitna Izgrađeno je i sastavljeno od kamenja u AUGUST JUhNONA ANFORA SULA T J N E R O N A R R P T R odjeća i obuća , kacige , ljestve , užad i REA GALI KATAPULT KOLOSEJ spremni pomoći. Na znak dojave boce s kisikom. Nisu svi njihovi zadaci obliku 12 križeva na mjestu kornatske ROMUL LEGIJA FORUM TRIJUMF E U D O M I N U S T S A A požara vatrogasci kreću na mjesto tragedije. Dan hrvatskih vatrogasaca je požara i nastoje ga što prije ugasiti. tako opasni. Ponekad ih ljudi pozivaju Dan sv. Florijana, 4.svibnja. REM KARTAGA VESTA SENAT J R O M U L E G I J A K K da spase njihove kućne ljubimce npr. ETRUŠĆANI DOMINUS NERON PARTA Dobro su organizirani i osposobljeni Karla Launek, 6.b da skinu mačku sa stabla. Vatrogasci Marko Bratranek , 6.e KLEOPATRA PARTA MIR SPARTAK64 CEZAR ZEUS PROVINCIJA Riječju i slikom Zabava 65
  • 34. Kros Sportskih novosti i Hrvatskog atletskog saveza Sport – ŠŠD IBM S Bundeka se vratili Uspjesi se nižu Tekst: Kristijan Smiljčić i Silvio Buzuk 6.a Foto: www.sportske-jutarnji.hr okrunjeni medaljama U organizaciji Sportkih novosti i rezultat. I učenici 8.razreda na 1500 I ove godine naši učenici sportaši razigravanju pobjednika Hrvatskog novinarskog saveza održano metara bili su veoma uspješni jer su svojim sudjeluju na gotovo svim triju skupina i ove godine je natjecanje u krosu u pojedinačnim i rezultatom osvojili 2. mjesto. Nakon svih Prvenstvima školskih sportskih učenici slatinskog „Juniora“ ekipnim kategorijama. Bundek je mjesto zbrojenih rezultata u ukupnom poretku društava osnovnih škola naše ponovno su bili najbolji dok na kojem su se okupili mladi iz cijele učenika osnovnih škola učenici OŠ IBM županije. Kao i prijašnjih godina, su naši dječaci zauzeli treće Hrvatske, učenici osnovnih i srednjih škola. zauzeli su 3. mjesto. Učenice OŠ IBM tijekom prvog polugodišta odigrana mjesto u ukupnom poretku. osvojile su 18. mjesto. Učenici naše škole sudjelovali su u su natjecanja u nekolicini sportova. Rukometašice su s kategoriji učenika osnovnih škola koje su Svojim su rezultatima ukupno osvojili 64 Među učenicima 5.r. najbrži su bili Marino Tako su prvi s natjecanjima krenuli druge strane odličnim okupile učenike od 5. – 8. razreda (učenici boda i to im je omogućilo da se plasiraju Bloudek, Leo Rajnović, Enio Posavec, nogometaši. Još u listopadu naša igrama izborile nastup i učenici) iz 71 osnovne škole Republike na 5. mjesto( ukupni ekipni poredak) od Silvio Buzuk, Kristijan Smiljčić, Petar je škola sudjelovala u natjecanju na županijskoj završnici, Hrvatske. Učenici 5.razreda na 1000 m 71 škole, koliko je sudjelovalo u krosu na Pažin, Dominik Rakošević i Željko Romić. malonogometaša skupine Zapad. gdje će se zajedno s još tri ekipno su osvojili 1. mjesto i najbolji Bundeku. Voditelj je profesor Zlatko Tot. Sustav natjecanja je dijelio ekipe ekipe boriti za plasman u S broncom oko vrata Na državnom prvenstvu školskih športskih na dvije skupine, a pobjednici skupina ostvarili su pravo nastupa na županijskoj završnici koja će se Poluzavršnicu državnog prvenstva. košarkaši - prvaci županije Tamo su se već plasirali naši društava nastupile su i rukometašice OŠ održati krajem veljače u dvorani košarkaši, koji su u napetoj Ivane Brlić -Mažuranić. Natjecanje je naše škole. Sljedeće polugodište obilovati završnici pred punim tribinama održano u Splitu od 16.do 18.svibnja. Nakon nogometaša došao je naših navijača na domaćem terenu će sportskim događajima u Rukometašice su bile smještene u hotelu red i na rukometaše. Brlići su svladali najvećeg rivala, ekipu kojima će naravno sudjelovati Medena koji se nalazi u Trogiru. Nastupilo nažalost i ove godine naišli na „Mladost“ iz Čačinaca. naši učenici i učenice. Od već je šest rukometnih ekipa iz cijele Hrvatske. boljeg suparnika. U međusobnom navedenih nastupa na Županijskoj U prvoj utakmici poražene su od ekipe završnici nogometaša i rukometašica, “Goran” iz Đakova s 7:11, a onda su održavati će se i natjecanja u atletici, zasluženo pobijedile Trilj 18:14. Utakmica odbojci, košarci za djevojčice i krosu, koja je rukometašice vodila do finala kao i natjecanja učenika i učenica 5. i 6. završila je 13:13, no nakon izvođenja razreda u malom nogometu, rukometu, sedmeraca završeno je 24:25 za Brestje. košarci i odbojci. Igračice su borbom pokazale volju i POR ŠKOLA ŠŠD MJESTO Nadamo se da ćemo i ove godine ostvariti pobjedom nad Mladosti (Bjelovar) 15:12 1. Osnovna škola Ivan Goran Kovačić  Goran Đakovo  odlične rezultate i ponovno postati osvojile su brončanu medalju. Važno je reći 2. Osnovna škola Brestje  Brestje Sesvete najuspješnije Školsko športsko društvo da su 3.mjesto osvojile: Iva Galetić, Lucija na županiji, a ponajviše da će naši učenici Sabo, Maja Ferenčević, Tea Balint, Andrea 3. Osnovna škola Ivane-Brlić Mažuranić Virovitica  IBM Virovitica svojim vladanjem u školi i izvan nje Jezidžić, Rea Rakošević, Ela Novosel, Tea 4. IV Osnovna Škola Bjelovar  Mladost Bjelovar ostvariti pravo nastupa za školsku ekipu Grizelj, Ivana Ercegovac, Anđela Vidović, 5. Osnovna škola Trilj  Trilj Trilj  i na natjecanjima provoditi i promovirati Josipa Kaselj, Ivona Strusa, Tea Feketija i fair play te time predstaviti sebe i svoju Stela Poljanac. Voditelj je prof. Zlatko Tot. 6. Osnovna škola Rikard Katalinić Jeretov  R.K.Jeretov Opatija Napisala: Stela Poljanac, 7.a školu u najboljem svijetlu. Filip Pažin, 8.a Kuglanje sport i rekreacija Sportska aktivnost mali nogomet, dječaci Voditelj ŠŠD IBM - Mario Hrženjak, prof. učiteljica IBM-a Već treću godinu za redom učiteljice tri, a na zadnjim turnirima osvaja samo kuglačice se natječu u Virovitičkoj prva mjesta. Ovogodišnji božićni turnir rekreativnoj kuglačkoj ligi. je pokazao da smo najbolja ženska ekipa s osvojenim prvim mjestom i najboljom Ligu čini osam ekipa. Tri ekipe su igračicom Ivom Validžić. ženske, a pet je muških . Svakom godinom uspjeh ekipe IBM-a je sve bolji. Kao i svake godine tako i ove kuglačka Ove godine Kuglačka ekipa IBM je na Ekipa IBM-a ide na prijateljsku odličnom petom mjestu na tablici. utakmicu s ekipom Mokka iz Barča. Prijateljska utakmica je u proljetnom Uspjeh na ženskim kuglačkim turnirima kuglašice IBM dijelu prvenstva u Virovitici. je više nego odličan. U konkurenciji od66 rukomet, dječaci 67 šest ženskih ekipa naša je uvijek u prve Tekst i fotografija: Jasna Resler Sport Sport
  • 35. autor stripa: Andrija Golub, 8.a