Your SlideShare is downloading. ×
Budilica (2010)
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Thanks for flagging this SlideShare!

Oops! An error has occurred.

×

Introducing the official SlideShare app

Stunning, full-screen experience for iPhone and Android

Text the download link to your phone

Standard text messaging rates apply

Budilica (2010)

3,842
views

Published on

Školski list - Lidrano 2010 …

Školski list - Lidrano 2010
OŠ Vidovec


0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total Views
3,842
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
0
Actions
Shares
0
Downloads
7
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

Report content
Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
No notes for slide

Transcript

  • 1. List učenika OŠ Vidovec • godina 10. • broj 10 • siječanj 2010. • cijena 20kn TEMA BROJA: Pravilna prehrana E. Kišević Prvi ti stih da Bog, a drugi moraš napisati sam Na kavi s Jamesom Joyceom Život je maskenbal
  • 2. IMPRESSUM Budilica - list učenika OŠVidovec IZDAVAČ: OŠVidovec, Školska 4, 42205Vidovec tel./faks 042/741- 307 e-mail: os-vidovec- 001@skole.htnet.hr ZA IZDAVAČA: prof. Predrag Mašić, ravnatelj GLAVNI UREDNIK: Damjan Grđan, 7. a ZAMJENICA GLAVNOG UREDNIKA: Ida Posavec, 7. b ODGOVORNA UREDNICA IVODITELJICA NOVINARA: Sanja Biškup, prof. UREDNIŠTVO: Prtra Krklec, Nikolina Maruševec, Ana Ljubek, Diana Papec, Josipa Glavaš, Laura Lazar-Đurđek, Dario Gradečak, Dario Horvat, Jelena Blaži, Ines Kučko (5. razred); Iva Breš- ki, Matija Hudak (6. razred); Damjan Grđan, Patrik Ozmec, Ida Posavec, Karla Hranić, Filip Pandža, Jovana Atanasova, Maja Hulama (7. razred); Maja Rogiona, Katarina Kovačićek, Nikolina Papec, Mihaela Gazdek (8. razred) UČITELJI SURADNICI: Ivanka Lajtman-Lešnjak, Zlatko Cesar, Kristinka Štefan,Verica Ozmec, Ines Hrain- Ludošan,Tanja Kos, Miroslav Dolenc, Danijela Koščec, Ivana Čolak, Suzana Mesić, Tanja Koren... LEKTORICA: Sanja Biškup, prof. FOTOGRAFIRALI: učenici fotogrupe: David Mašić, Nikola Kovačić, Luka Kovačić, Marko Gredelj, Jurica Cafuk, Antonio Farc, Edo Presečki, David Ma- šić ... (pod vodstvom učitelja Zlatka Cesara) ILUSTRATORICA: Karla Hranić, 7. b NASLOVNICA: Nikola Kovačić: Na sanjkanju Velika hvala svima koji su pomogli da i ovaj broj Budilice ugleda svjetlo dana!!! TISAK I GRAFIČKA OBRADA: Letis d. o. o. Pretetinec NAKLADA 400 primjeraka Na ovim neizdrživim zimskim tem- peraturama od - 20°C, pokušavamo se probiti do novog, jubilarnog 10. broja Budilice. Zima nas usporava, ali ipak, Budili- ca se probija kroz sve nepogode. U ovom broju osvrnuli smo se na proš- logodišnje događaje, otkrili vam neka nova lica na školskim hodni- cima, predstavili zanimljive, uspješ- ne i talentirane učenike i učitelje, a najviše smo se posvetili školskoj ku- hinji te zdravoj i nezdravoj prehrani. Progovorili smo o važnosti doručka i užine, vitaminima, mineralima, pri- premili smo recepte koje možete isprobati bez bojazni da vam neće uspjeti. Posjetili smo Uljaru Županić i otkrili samo za vas kako se proizvo- di crno zlato, tj. bučino ulje, jedna od najvažnijih namirnica našega kraja. Pitali smo i vas, dragi naši čitatelji, kako ste zadovoljni školskom kuhi- njom, što volite jesti, a od čega vam se diže kosa na glavi. Zavirili smo i u školsku kuhinju te popričali s na- šim kuharicama, Baricom i Micikom. Upozorili smo vas na poremećaje prehrane, bulimiju i anoreksiju, pre- tilost te nezdravu hranu koju treba izbjegavati, osobito u prekomjernim količinama. Oprez i s čokoladom, vama zasigurno najdražom namir- nicom! Ne pretjerujte sa slatkišima kako ne biste morali posjetiti svo- je omiljene liječnike, stomatologe! Nadam se da ćete se zabaviti uz naš psihotest koji će vam otkriti hranite li se zdravo ili ne. Uživajte u putovanjima s našim uči- teljima i učenicima, bavite se spor- tom jer u zdravom je tijelu zdrav duh! Otkrili smo koliko pomažete u kući, predstavili modne novitete, progovorili o aktualnom filmu i od- lasku kralja popa, razgovarali s knji- ževnicima... S temperaturom ili bez nje, sa (svinj- skom) gripom ili bez nje, uzimajte Budilicu svakih pola sata, i vaši će problemi bilo koje vrste, nestati! Uživajte i zabavite se i uz jubilarni broj vaše najdraže, najljepše, najmi- lije... Budilice, naravno!!! Vaš urednik Damjan Uvodnik Zima,zima,epaštaje Novinarska ekipa 2
  • 3. Na kavi s Jamesom Joyceom 4 Učenje pod slapovima 18 Tema broja: Pravilna prehrana 21 U zdravom tijelu zdrav duh 28 Život je maskenbal 48 Važno je sudjelovati 54 S fotografijom na ti 6 Čarolija Božića 13 Izsadržaja Bili smo gosti u Modroj lasti, br. 2., 2009./2010. 3
  • 4. Naši uspjesi Knedla u grlu Danas se budim s knedlom u grlu. Od- mah nakon doručka, u predvorju ho- tela, otvara se izložba školskih listova. Voditeljica i ja dijelimo primjerke Budili- ce, dobivamo ostale listove i željno išče- kujemo okrugli stol za školske listove. Susrećem se sa svojim poznanicama i novinarkama iz Osijeka: Marijom, glav- nom urednicom Frangipana te Lornom, glavnom urednicom KBG-a. Sjedamo odmah u drugi red i slušamo uvodnu riječ prosudbenog povjerenstva, Srećka Listeša i Snježane Marić. Na okruglom stolu poneki su list pohvalili, a neke pak malo i kritizirali.Ostajemo nakon za- vršetka okruglog stola na razgovoru s članovima prosudbenog povjerenstva. Snježana Marić, glavna urednica dječjeg časopisa Smib, lista po našoj Budilici. Meni zastaje velika knedla u grlu. No, naša je Budilica dobila pregršt pohvala! Pada mi kamen sa srca. Voditeljica i ja vrlo smo zadovoljne, te sa smiješkom na licu odlazimo na ručak. U društvu Jamesa Joycea Poslijepodne odlazimo u Grad. Odu- ševljena sam Pulom i njenom ljepotom. Legenda kaže da su Argonauti, davni moreplovci s broda Argo, predvođeni Jasonom, a po nalogu tesalskog kralja Pelija, oteli zlatno runo Kolhiđanima, koji su obitavali negdje na Crnom moru (u području današnje Gruzije), te su bje- žeći od njih uzvodno Dunavom, došli sve do obala sjevernog Jadrana, te se tu skrasili osnovavši današnju Pulu. Divim se veličanstvenoj Areni, najpoznatijem i najznačajnijem pulskom spomeniku ko- jim započinje i završava svaki obilazak Grada. To li je, znači, taj pulski Amfitea- tar, građevina u kojoj su se priređivale borbe gladijatora! Legenda kaže da ju je dao sagraditi carVespazijan svojoj lju- bavnici Antoniji Cenidi koja je tu, u Puli, imala svoje posjede. Amfiteatar je stvar- no i izgrađen u razdoblju vladavine cara TitaFlavijaVespazijana,od69.do79.go- NadržavnomsusretuLid Na kavi U Puli je od 22. do 25. ožujka održan državni susret Lidrano 2009. godine. Iz naše je škole na Državnom Lidranu, u kategoriji školskih listova, sudjelovala učenica 8. razreda Mirela Kubat kao glavna urednica našeg školskog lista Budilica, te voditeljica novinarske skupine, Sanja Biškup. Deveta- sreća Devetgodinapostojanjalista,moječeti- ri godine u novinarskoj skupini, godine uredništva, desetci napisanih tekstova... Sve se svelo na jedno jutro. Zbog čega? Jer smo tada trebali saznati ide li naš, već mnogo godina zaredom predlagani školski list, na Državni Lidrano. Napo- kon! Naš je trud dobio zasluženo pri- znanje! Budilica je pozvana na državni susret! Kaže se treća- sreća! No, u našem slučaju, bila je to deveta- sreća! Veseli me što ću vidjeti Pulu, prekrasan istar- ski grad s najviše starih građevina u Hr- vatskoj. Arena, Forum, Augustov hram, Zlatna vrata... Jedva čekam nedjelju, 22. ožujka, dan polaska. Tko čeka, dočeka Dan polaska konačno je stigao. Kreće- mo rano jer do 13 sati moramo biti u hotelu Histria u hotelskom naselju Pun- ta Verudela kraj Pule. Na kolodvoru u Varaždinu susrećem voditeljicu, profe- soricu Sanju Biškup, Martinu iz Svetog Ilije, kolegicu novinarku koju otprije poznajem, i sve ostale lidranovce. Sje- damo na zadnja sjedišta autobusa. Pe- tar iz Petrijanca, Doroteja izVinice, Fani i Anamarija iz Varaždina, Dario iz Bed- nje, Martina i ja brzo se sprijateljujemo. Dug je put pred nama te u nekom po- lusnu slušamo upute voditeljice puta. Martina i ja stavljamo slušalice na uši te strpljivo čekamo dolazak u Istru. Ma kakvo spavanje Rano je poslijepodne, a mi smo korak do odredišta. Stižemo. Iznenađuje me veličina i raskoš našeg hotela. Ulazimo i dobivamo ključeve soba. Martini i meni pridružuje se Doroteja. Sobe su velike, lijepo uređene, i što je najvažnije, ima- ju televizor sa satelitskim prijemnikom (ha,ha). Raspremamo se i odlazimo na ručak. Svi uzimamo obilne porcije, gladni smo od puta, a i hrana izgleda odlično. Naši voditelji imaju radionice, a mi cijelo poslijepodne slobodno. Sa- vršeno za razgled hotela! Oduševljeni smo... U podrumu hotela je teretana i veliki bazen. Nakon večere odlazimo na svečano otvaranje u Koncertnu dvoranu Doma hrvatskih branitelja. Program je zanimljiv, ali preopširan, pa smo malčice nemirni i zezamo se me- đusobno. Najviše mi se svidjelo što su program vodili učenici iz obližnje škole i što je jedna njihova učenica nižih ra- zreda pjevala. Sve u svemu, na otvara- nju je bilo zabavno. Odlazimo u hotel, ali spavanje nam nije ni na kraj pameti. Mirela Kubat, glavna urednica Budilice, na otvorenju izložbe školskih listova u Puli 4
  • 5. Naši uspjesi dine novoga vijeka. Prije nje je postojala slična manja građevina koju su Flavijev- ci proširili i u cijelosti izgradili od kamena (koji je vađen u okolnim kamenolomima i dobrim dijelom dopreman morem). I danas se kamenolom u obližnjem zaseo- ku Vinkuran naziva Cave Romane. Kad se samo sjetim tko je sve posjetio Arenu, sve te povijesne ličnosti, zvijezde, svi ti mno- gobrojni održani koncerti, filmski festivali, postanem ponosna na sebe što sam i ja dio te povijesti. U obilasku Arene uistinu sam uživala. U podrumu se nalazi muzej amfora iz antičkog vremena. Malo je po- znato da se najveće svjetsko nalazište am- fora nalazi upravo u Puli. Zatim odlazimo do Augustova hrama, hrama posvećenog božici Romi i caru Augustu; sagrađen je u razdoblju od 2. do 14. godine prije Krista, kad je August ujedno i preminuo. Posjetili smo i Slavoluk Sergijevaca-Zlatna vrata, koja je oko 29., odnosno 27. godine prije naše ere, podigla obitelj Sergijevaca, da bi odala počast svojim članovima koji su u tadašnjoj Puli obnašali visoke činovnič- ke dužnosti. Družili smo se i s irskim knji- ževnikom Jamesom Joyceom, autorom glasovitog Uliksa, koji je stigavši iz Trsta, u listopadu1904.doožujskihdana1905.go- dine,radiokaoprofesorengleskogjezikau Berlitzovoj školi u Puli. Nakon šetnje Gra- dom, odlazimo u hotel na večeru, a nakon toga gledamo nastup naših prijatelja reci- tatora u Domu hrvatskih branitelja. Bili su odlični. Nakon toga se u hotelu zabavlja- mo i proslavljamo još jedan uspješan dan. Odlazimo i k novostečenim prijateljima u susjednihotel.SimpatičneKorčulankeuče nasigratinjihovekartaškeigre,amisesmi- jemojerništanekužimo. Oproštajni tulum Već u deset sati odlazimo u Dvoranu B na radionicu o školskim listovima. Radio- nicu vode Srećko Listeš i Snježana Marić. Gledamo prezentaciju o internetu i no- vinama na internetu, te o medijima op- ćenito. Štošta smo zanimljivog čuli i nau- čili. Poslijepodne svi zajedno odlazimo u AquariumPulakojisenalazinedalekood našeg hotela. Smješten je u austrougar- skoj utvrdi Verudela, sagrađenoj 1886. godine na istoimenom poluotoku. Pre- namjena utvrde u akvarij teče kontinui- rano od 2002. godine. Postav je smješten u pedesetak bazena u prizemlju, rovu te prvom katu utvrde. Nakon razgleda, vra- ćamoseuhotel;Martinaija odlazimona kupanje u hotelski bazen. Odjednom do nas dolazi, dobro mi znana, ekipa s Hr- vatskog radija, te razgovaramo o Lidranu zanjihovuemisiju.Nakonvečerecijelase ekipa okuplja te zajedno odlazimo u po- drum hotela. Svi željno iščekujemo opro- štajni tulum. Plešemo, pjevamo... Fani i ja se čak usuđujemo pjevati na pozornici neku rock pjesmu, pošto smo obje okor- jele rokerice (ha,ha). Odlazimo u sobe te se tamo još malo zabavljamo i razgova- ramo. Tužni odlazimo u svoje krevete jer sutra je dan odlaska. Do nekog novog susreta Budimo se jako rano, jer naravno, nismo spremile putne torbe. Moje cimerice i ja veoma žurimo jer je prtljaga već trebala biti u autobusu. Nakon doručka, u deset sati, odlazimo na svečano zatvaranje u Kongresnu dvoranu hotela. Program je zanimljiv, ali je atmosfera tužna jer nas samo nekoliko sati dijeli od odlaska. Uzi- mamo svoje lunch-pakete i odlazimo u Lidrano2009.godineuPuli i s Jamesom Joyceom Na kavi s Jamesom Joyceom S voditeljicom ispred hotela autobus. Sa stražnjih sjedala ori se pje- sma, smijeh... Zabavljamo se, ali smo tuž- ni što se rastajemo.Vjerujem da ćemo se sresti na nekom novom Lidranu... Piše: Mirela Kubat, prošlogodišnji 8.b Foto:S.Biškup,učiteljicahrvatskogjezika 5 Brončani James Joyce danas sjedi na terasi caffe-bara Uliks, samo nekoliko koraka od spomen-ploče postavljene na zgradi gdje je Joyce predavao.Bilo je divno popiti kavu u društvu tako značajnog svjetskog velikana
  • 6. Naši uspjesi Marko Gredelj, učenik 8. c razreda, sudjelovao je na državnom natje- canju Znanost mladima u kategoriji fotografije, koje se održalo u Puli od 14. do 17. svibnja 2009. godine. Na državno natjecanje pozvan je kao jedini predstavnik Varaždinske županije, ostvarivši 1. mjesto na županijskom natjecanju.Učenici su se natjecali kao i na županijskom natjecanju, uz dodatak općeg testa iz tehničke kulture, izložbom svojih 6 najboljih fotografija, snimanjem na terenu na temu Perspektiva, iz- borom 6 najboljih snimaka, pred- stavljanjem i dokazivanjem što prikazuje koja snimka, zašto ju je autor izabrao; slijedilo je vredno- vanje likovne i fotografske uspješ- nosti, postavljanje foto izložbe, suradničko učenje. Marko Gredelj osvojio je odlično 7. mjesto. Mar- ko je i dalje vrlo plodonosan mladi autor, što dokazuju i njegove izlož- be fotografija koje krase hodnike naše škole. Trenutno je postavljena izložba U prolazu, koju sa zanima- njem razgledavaju učenici i učitelji. Na izložbi se iščitava, kroz niz foto- grafija snimljenih u Zagrebu i Puli, Markova socijalna osjetljivost. Mar- kov mentor je učitelj Zlatko Cesar. Piše: Damjan Grđan, 7. a Foto: Zlatko Cesar, učitelj Državnonatjecanjeizfotografije S FOTOGRAFIJOM NA TI U prolazu... Osvajanje Pule Markova šetnja uz more Na izložbi Markovih fotografija u školi 6
  • 7. Naši uspjesi Diplomeipriznanjaučenicimainjihovim mentorima uručili su varaždinski župan PredragŠtromarinjegovizamjeniciBlan- ka Glavica-Ječmenica i Milan Pavleković. Prije uručivanja diploma i priznanja va- raždinski župan Predrag Štromar, česti- tajući nazočnima na uspjesima, naglasio je: Uspjehe koje ste postigli na županij- skim,međužupanijskimidržavnimnatje- canjima i smotrama idu vama u korist, te su na ponos vašim roditeljima, mentori- ma, vašem gradu i županiji. Zahvaljujem mentorima na silnom zalaganju i entuzi- jazmuštosuihuložiliupripremuučenika za natjecanja, s obzirom na to da velika zasluga pripada upravo njima. Osvajanje prvih mjesta njihovih učenika zasigurno im je najljepša nagrada za uloženi trud. Jačanje obrazovnog sustava jedan je od najvažnijih zadataka ove županijske vla- sti, stoga veseli ovoliko mnogo nagrađe- nih učenika. Učenicima pojedincima, skupinama, eki- pamaizborovimakojisusudjelovalinažu- panijskim natjecanjima, susretima i smo- trama,uručenasupriznanja,azaosvojena prva, druga i treća mjesta na državnim na- tjecanjimadodijeljenesudiplome. Četvero učenika naše škole primilo je di- plome i priznanja za najbolja ostvarenja, i to: Mirela Kubat, 8. b ( glavna urednica Budilice, najboljeg školskog lista u Va- raždinskoj županiji koji je sudjelovao i na Državnom Lidranu; mentorica: Sanja DodjelapriznanjanajboljimauŽupaniji POTVRDA KVALITETNOG RADA U utorak 9.lipnja, u Gospodarskoj školiVaraždin, održana je svečanost dodjele di- ploma i priznanja učenicima osnovnih i srednjih škola te njihovim mentorima za ostvarene uspjehe na županijskim, međužupanijskim i državnim natjecanjima, koju tradicionalno na kraju svake školske godine organiziraVaraždinska županija. Povjerenstvo u sastavu: Ivan Me- sek, zamjenik gradonačelnika Grada Varaždina,Vesna Dušak, zamjenica predsjednika Savjeta za europske integracije Varaždinske županije i Silvija Ladić, pročelnica Upravnog odjela za europske integracije, po- duzetništvo i turizam Varaždinske županije, 11. svibnja odabralo je po- bjednike natječaja, te dodijelilo na- grade i posebne pohvale. Povjeren- stvo je posebno pohvalilo sljedeće učenice naše škole: Mirelu Kubat za filmsko ostvarenje te Paulu Brezovec i Idu Posavec za literarne uratke. Svečanost dodjele nagrada odr- žala se 22. svibnja 2009. godine, u dvorani Poglavarstva Varaždinske županije. Na svečanosti su dodije- ljene nagrade te poklon-paketi svim pozvanim sudionicima. Mentorica nagrađenih učenica je profesorica Sanja Biškup, a nagrade učenicima uručila je Blanka Glavica Ječmenica, zamjenica varaždinskog župana. Piše: Ida Posavec, 7.b ObilježavanjeEuropskogtjedna2009. MOJA ŽUPANIJA-EUROPSKA REGIJA Natječaj Moja županija-europska regija organizirao je Upravni odjel za eu- ropske intergracije, poduzetništvo i turizam Varaždinske županije u sklopu obilježavanja Europskog tjedna 2009. godine. Biškup); Marko Gredelj, 7. c ( državno natjecanje iz fotografije; mentor: Zlatko Cesar);DamjanGrđan,6.aiAnjaRog,6.c (najbolja radioigra u Županiji; mentorica: Sanja Biškup). Piše: Damjan Grđan, 7.a Zamjenica župana, Blanka Glavica-Ječmenica, s nagrađenim učenicima i voditeljicom Nagrađeni učenici 7
  • 8. Naši uspjesi Učenici naše škole sudjelovali su prošle školske godine na smotri Lidrano i natjecanju Znanost mladi- ma, te postigli vrlo zapažene rezultate. Vrijednim knjigama nagrađeni su i najučenici generacije, koji su radom, zalaganjem i rezultatima pronosili ime naše škole. NA SMOTRI LIDRANO POSTI- GLI SMO SLJEDEĆE USPJEHE: LITERARNI IZRAZ Paula Brezovec – prvo mjesto na međuopćinskoj smotri Lidrana i sudjelovala na županijskoj smo- tri Lidrana, te predložena za dr- žavnu smotru Lidrana; - njezina mentorica je učiteljica Sanja Biš- kup, prof.; Marko Kovačić – prvo mjesto na međuopćinskoj smo- tri Lidrana i sudjelovao na župa- nijskoj smotri Lidrana; - njegova mentorica je učiteljica Kristinka Štefan, prof.; NOVINARSKI IZRAZ – KA- TEGORIJA SAMOSTALNOG NOVINARSKOG RADA Mirela Kubat - prvo mjesto na međuopćinskoj smotri Lidrana i sudjelovala na županijskoj smo- SmotraLidranoinatjecanjeZnanostmladima2009. RADOM DO ZAPAŽ tri Lidrana; - njezina mentorica je učiteljica Sanja Biškup, prof.; Hrvoje Gazdek – prvo mjesto na međuopćinskoj smotri Lidrana i sudjelovao na županijskoj smotri Lidrana; - njegova mentorica je učiteljica Kristinka Štefan, prof.; RADIO IGRA Ekipa u sastavu: Anja Rog i Da- mjan Grđan osvojili su prvo mjesto na županijskoj smotri Li- drana, te predloženi za državnu smotru Lidrana sa svojom radio igrom MAJČINE RUKE I KRUH; - njihova voditeljica je učiteljica Sanja Biškup, prof.; NOVINARSKI IZRAZ – KATE- GORIJA ŠKOLSKIH LISTOVA Školski list BUDILICA osvojio je prvo mjesto na županijskoj smotri Lidrana, te sudjelovao na državnoj smotri Lidrana; - pred- stavnica redakcije BUDILICE bila je učenica Mirela Kubat; - vodite- Najučenici 8. a razreda s razrednicom Valentinom Flajšek Najučenici 8. b razreda s razrednicom Sanjom Biškup 8
  • 9. NAGRAĐENI UČENICI: VIII.a: Mihael Sačić, Nikola Škreb i Anđelko Žirovec; VIII.b: Mirela Kubat, Elizabeta Skoči- bušić, Valentino Cafuk, Borna Kolarek i Andrijana Petrina; VIII.c: Matija Blažeković, Miha- el Blažeković, Sandra Kučko, Petar Rog i Damir Šajn. Naši uspjesi AŽENIH REZULTATA ljica novinarske družine je učite- ljica Sanja Biškup, prof.; NA NATJECANJIMA ZNANOST MLADIMA 2009. POSTIGLI SMO TAKOĐER IZNIMNE USPJEHE GEOGRAFIJA Mirela Kubat osvojila je 6. mje- sto na županijskom natjecanju osmih razreda; - mentorica: uči- teljica Ana Sajko, nastavnica; KEMIJA Nikola Škreb osvojio je 8. mje- sto na županijskom natjecanju osmih razreda; - mentorica: uči- teljica Gordana Križanić, prof. POVIJEST Andrijana Petrina i Elizabeta Skočibušić osvojile su 3. mjesto na županijskom natjecanju u ka- tegoriji samostalnih istraživač- kih radova; - mentorica: Tanja Kos, prof. FIZIKA Nikola Škreb osvojio je 4. mje- sto na županijskom natjecanju - mentor: učitelj Zlatko Cesar, ing. TEHNIČKA KULTURA FOTOTEHNIKA Marko Gredelj osvojio je 1. mje- sto na županijskom i 8. mjesto na državnom natjecanju; - men- tor: učitelj Zlatko Cesar, ing. NATJECANJE MLADEŽI HRVATSKOG CRVENOG KRIŽA Ekipa Mladeži Hrvatskog crve- nog križa naše Škole koju su či- nile: Valentina Pomper, Fabijan Kolačko, Ivana Rog, Petar Rog i Damir Šajn osvojila je 2 . mje- sto na gradskom natjecanju; - voditeljica: učiteljica Gordana Križanić, prof.; Učenici naše ško- le, Vinko Županić i Filip Kučko, sudjelovali su na županijskom natjecanju iz njemačkog jezika, a Matija Đurđek iz matematike. Učenici su postigli zapažene re- zultate. Njihove mentorice su učiteljice Lea Lesar – Dolenc i Valentina Flajšek, diplomirane učiteljice razredne nastave. Osim navedenih natjecanja, uče- nici naše škole sudjelovali su i na međunarodnom matematičkom natjecanju Klokan bez granica, te postigli izniman uspjeh. Uče- nica Anđela Črnila plasirala se među 10% najboljih, a pohvalje- ni su učenici Marijana Presečki, Nikola Ister i Damjan Grđan. SVIM UČENICIMA I NJIHOVIM MENTORIMA I VODITELJIMA ČESTITAMO NA POSTIGNUTIM REZULTATIMA! Napisao i fotografirao: prof. Predrag Mašić, ravnatelj Najučenici 8. c razreda s razrednikom Miroslavom Dolencom Školsko natjecanje iz hrvatskog jezika 2010. 9
  • 10. Naši uspjesi Usubotu26.rujna,uokvirumanifesta- cije Dani kajkavske riječi-Zlatar 2009. godine, održan je jubilarni, 40. Zbor malihpjesnika.Naraspisaninatječajza ovogodišnji Zbor prispjelo je 325 pje- sama, a stručni ocjenjivački sud u sa- stavudr.sci.JožaSkok,prof.ŽeljkaHor- vat-Vukelja,dr.IvoKalinskiiprof.Borna Lulić odabrao je za javno izvođenje 50 pjesama,46autoraiz38osnovnihško- lakajkavskoggovornogpodručja. Recitatori su nastupali u izvornim na- rodnim nošnjama svog kraja. Iz naše su škole na ovogodišnjem Zboru malih pjesnika svoje stihove kazivale učenice Paula Brezovec, 8. razred (prošlogo- dišnji), te Ida Posavec, 7. b razred pod vodstvom profesorice hrvatskog jezi- ka, Sanje Biškup. Učenica Paula Brezovec nagrađena je za vjernost Zboru malih pjesnika. Nai- me, ona je jedina učenica čiji su stihovi svakegodine,od5.do8.razreda,objav- ljivaniuzbornikuZboramalihpjesnika, aujednojeisvakegodinekazivalasvo- jestihove.Povodommnogobrojnihna- grada na kajkavskim književnim susre- tima, Paula je sa svojom voditeljicom Sanjom Biškup, sudjelovala u emisiji VekericaVaraždinsketelevizije. Piše:DamjanGrđan,7.a DanikajkavskeriječiuZlataru ZLATNIJUBILEJZBORAMALIHPJESNIKA U Svetom Ivanu Zelini održana je 29. smotra dječjeg kajkavskog pje- sništva Dragutin Domjanić, popu- larno zvanog Mali Domjanić. Na ovogodišnji natječaj odazvalo se 58 osnovnih škola kajkavskog go- vornog područja s ukupno 328 uče- ničkih radova. Ocjenjivačko povjerenstvo u sasta- vu dr. sc. Ivo Kalinski (predsjednik), prof. dr. sc. Joža Skok i mr. sc. Božica Pažur ,odabralo je 48 pjesama za objavu u zborniku Detinstvo, nej me ostaviti!, od kojih je 28 izvede- no na završnom događanju Smo- tre, pred punom dvoranom Kraluš Doma kulture u Sv. Ivanu Zelini. Stručni ocjenjivački sud dodijelio je nagrade najuspješnijim učenicima, školama i voditeljima. Učenici Va- raždinske županije trijumfirali su na ovogodišnjoj Smotri osvojivši čak 10 nagrada. Nagrada Večernjeg li- sta dodijeljena je našoj školi za naj- uspješniji odabir radova. Voditeljica je profesorica Sanja Biškup. Nagradu tjednika Varaždinske vije- sti osvojila je Paula Brezovec, proš- logodišnja učenica naše škole za pjesmu Rouke. Voditeljica učenice je prof. Sanja Biškup. Piše: Ida Posavec, 7. b Završena29.smotradječjegkajkavskogpjesništvaDragutinDomjanić DETINSTVO,NEJMEOSTAVITI manifestaciju u ivanečkom kraju, orga- nizira Ana Vresk, ravnateljica ivanečke Gradske knjižnice i čitaonice Gustav Kr- klec. Ove godine ocjenjivačko povjeren- stvo u sastavu: Olja Gregur, prof., Ivanka Kunić, prof. te Ana Vresk, za javnu izved- bu i objavljivanje u Zborniku odabralo je 93 najbolja rada. Brižnost za očuvanje i njegovanje kajkavskog jezika iščitavamo iz brojnih stihova djece koja ga njeguju najbolje što znaju. Mali pjesnici najviše vole pisati o domu i zavičaju u kojem žive. Našu školu predstavljale su sljedeće učenice: Patricia Jambres (7.b) pjesmom Kumice na placu, Laura Uranić (7. a) pje- smom Kmica v srcu i Ida Posavec (7.b) pjesmom Rieči. Bivša učenica naše škole, Paula Brezovec, i ove je godine sudjelo- vala na manifestaciji Draga domača rieč pjesmom Živleje, kao samostalni autor, ali u kategoriji odraslih.Trebamo vjerova- ti da će se svake godine povećavati broj prijavljenih radova i da će sva djeca nau- čiticijenitiipoštovatidragudomačurieč. Piše:IdaPosavec,7.b Foto:S.Biškup,učiteljicahrvatskogjezika ManifestacijaDragadomačarieč ČUVAJMOINJEGUJMODRAGINAMKAJ Na 29. Dragoj domačoj rieči, u petak 11. prosinca 2009. godine u Ivancu, odazva- lo se 129 autora sa 191 radom. Ovaj broj pokazuje da sve više učenika, ali i odra- slih, cijeni, poštuje i njeguje svoju doma- ču rieč. Dragu domaču rieč – literarnu Na VTV televiziji s A. Loparić Laura, Patricija i Ida 10
  • 11. Događajnica U petak 16.10. u školi su obilježe- ni Dani kruha- Dani zahvalnosti za plodove zemlje. Svi učenici su po- zvani u hol na kratku prigodnu pri- redbu i blagoslov izloženog kruha i plodova zemlje. Priredbu su upot- punili i učenici koji su govorili sti- hove pjesama vezanih uz jesenske plodove i kruh. Ida Posavec, učeni- ca 7. b razreda, govorila je stihove svoje pjesme Klampuotic kriči, a Iva Breški iz 6. a, govorila je stihove pjesme Zemlja nas hrani, autorice Lucije Trojko iz 6. b razreda. Kar- la Hranić iz 7. b razreda, govorila je stihove svoje pjesme Kruh. Na škol- skim hodnicima osvanule su slike i crteži peciva i kruha koje su učenici nacrtali na satu likovne kulture. Naš novi kapelan Nikola Bukovčan odr- žao je kratku molitvu i blagoslovio krušne i jesenske plodove. Piše: Karla Hranić, 7.b Foto: Nikola Kovačić Sve je počelo na satu razrednog odjela.Rodila se ideja da se u koriz- meno vrijeme učini neko zajednič- ko dobro djelo cijelog 6. a razreda. Jedna od najzanimljivijih ideja bila je Pismo u Afriku. Tadašnja vjero- učiteljica Irena Gotal dala nam je reportažu o životu i radu naše ča- sne sestre karmelićanke Marije Lucije Vincek, misionarke u gradu Owerri u državi Nigeriji, koja brine za siromašnu djecu Afrike.To nas se veoma dojmilo i krenuli smo s pi- sanjem pisma podrške djeci Afrike. Iz sata u sat nastajalo je pismo od 30 stranica, gdje se na svakom listu papira predstavio jedan učenik 6. a razreda sa slikom anđela i riječima podrške za svaki težak trenutak u životu djece Afrike, koja jedva pre- življavaju. Pismo je putovalo 5 mje- seci .U međuvremenu je u Hrvatsku Projektnasaturazrednogodjela PISMOUAFRIKU ObilježeniDanikruha NEMOJMOPOVRIJEDITIKRUH stigla i časna sestra Marija Lucija Vincek, posjetila nas u školi i zahva- lila na pismu.Sva ushićena i s puno ljubavi pričala nam je o svom misio- narskom radu u Nigeriji. Pozdravila je našu akciju podrške djeci u Afri- ci i nije krila oduševljenje; rekla je kako imamo veliko srce jer suosje- ćamo sa svojim vršnjacima na dru- gom kontinentu. Na kraju nam je predala poklon, instrument koji oni koriste na zboru kao zvečku. Bilo je to jedno divno iskustvo kojim su obogaćeni svi učenici 6.a razreda. Piše:Verica Ozmec, razrednica 6. a Foto: Predrag Mašić, ravnatelj Blagoslov kruha i plodova zemlje Krušni proizvodi Cijeli 6. a razred s časnom sestrom, razrednicom i vjeroučiteljicom 11
  • 12. Događajnica Radionica s učenicima 8. a razre- da održana je 17. studenog, a s učenicima 8. b i 8. c razreda, 27. studenog, pod vodstvom struč- nih djelatnika Obiteljskog centra. Osnovni cilj tih radionica bio je preventivno djelovati i educirati učenike o štetnosti konzumiranja opojnih droga, te poučavanje i vježbanje socijalnih vještina kako se učenici mogu zaštititi i odupri- jeti pritiscima vršnjaka i okoline vezanim uz poticanje na konzu- miranje opojnih droga. Očekivani rezultati nakon provedenih radio- nica su educirani i osnaženi učenici koji će prepoznati štetnost konzu- miranja opojnih droga, te usvaja- nje određenih vještina i načina na koji se mogu zaštititi i oduprijeti pritiscima vršnjaka i okoline veza- nim uz eksperimentiranje i konzu- miranje opojnih droga. U sklopu tog projekta proveden je od 16. do 27. studenog i likovni nagradni natječaj na temu vezanu uz ovisnosti (droga,alkohol,cigareta,kockanje),a uključeni su učenici od 4. do 8. razre- da. Učenici 8. razreda pod vodstvom učiteljice Danijele Koščec sudjelovali su na likovnom nagradnom natje- čaju likovnim ostvarajima, izrađivali plakate na temu ovisnosti, te ih izlo- žili u holu naše škole.U izradi plakata sudjelovalesusljedećeučenice:Maja Rogina, Tanja Grđan i Magdalena Melnjak (8.a razred) te Petra Košić, Nina Težak, Mateja Kovačić i Valenti- na Uranić (8. b razred). Prosudbena komisija ocijenila je najbolje likovne radove, a prva 3 rada nagrađena su nagradama koje je osigurao Obitelj- ski centar Varaždinske županije. Naj- boljim radom proglašen je rad Ede Presečkog iz 8. a razreda, na drugom je mjestu rad Marina Kosa iz 8. c ra- zreda, a treću nagradu dobila je Ja- sminaĐurđekiz8.crazreda.Nagrade najuspješnijim učenicima uručili su Robert Čusek, ravnatelj Obiteljskog centra Varaždinske županije te Ire- na Stipešević-Rakamarić, voditeljica Centra za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvoVaraždinskežupanije. Piše: Damjan Grđan, 7. a Foto: Nikola Kovačić ObilježenMeđunarodnimjesecborbeprotivovisnosti ZDRAVA ZAJEDNICA Obiteljski centar Varaždinske županije proveo je preventivne radionice s učenicima 8. razreda naše škole, a u sklopu obilježavanja Međuna- rodnog mjeseca borbe protiv ovisnosti, pod nazivom Zdrava zajednica. Plakati i nagrađeni radovi 1. mjesto Edo Presečki 2. mjesto Marin Kos 3. mjesto Jasmina Đurđek Nagrađeni učenici 12
  • 13. Događajnica Učenici i učitelji naše škole odr- žali su 22. prosinca u crkvi sve- tog Vida u Vidovcu, božićni kon- cert ispunjen mirom, radošću, srećom... Program je osmislila Kristinka Štefan, učiteljica hrvat- skog jezika, a u programu je de- bitiraozbordjelatnikanašeškole pod vodstvom učiteljice glazbe- ne kulture, Rajke Kovačić. Nakon uvodnih riječi učenice Maje Ma- šić, klavirsku skladbu Tiha noć izvela je učenica Laura Težak. U nastavku programa slijedile su sljedeće točke: Ivona Prester krasnoslovila je pjesmu Mehki božićnikoncertucrkvisvetogVida ČAROLIJA BOŽIĆA snežek, Patrik Flajšman govorio je stihove pjesme Moj Bog, Edo Hajdarović Puninu ljubavi, Iva Breški Tebi, Bože, Tamara Banec i Dajana Horbec Te deum, Di- jana Habulan Betlehemske pa- stire, Lana Plečko Betlehemsku noć, učiteljica Kristinka Štefan Baladu o Gospinim pčelama, Valentina Uranić Dobrodošlicu Božića. Učenički zbor Škole, pod ravnanjem učiteljice Rajke Ko- vačić, izveo je sljedeće skladbe: Kakav prekrasan svijet, Božićno jutro, Ljubav Božić donosi, Javi sad i Želim da si tu. Solo dionice pjevale su učenice Marija Briš- ka i Elena Ozmec, a učenik Ivan Novak, izveo je na harmonici skladbu Radujte se narodi. Zbor djelatnika škole izveo je sljedeće skladbe: Adeste fideles, Djetešce nam se rodilo i Svim na Zemlji. Na kraju koncerta učenica Maja Mašić zaželjela je svima u crkvi sretan i blagoslovljen Božić. Piše: Damjan Grđan , 7. a Foto: Nikola Kovačić, 8. a Dječji zbor na nastupu u crkvi Zbor djelatnika škole pod vodstvom Rajke Kovačić, učiteljice glazbene kulture Ivan Novak na nastupu u crkvi 13
  • 14. Oko sokolovo Lutajućifotoreporteri U pravom trenutku Učenici fotogrupe marljivo su bilježili zanimljivosti u š Djelatnici naše škole na izletu u Osijeku Mažoretkinje na karnevalu u Opatiji 14
  • 15. Oko sokolovo u na pravom mjestu u školi i izvan nje Unašojškoli Kredenc Udruge žena Općine Vidovec Vjerojatno ste ulazeći u školu primijetili starinski kredenc prepun zimnice i starinskih uporabnih predmeta. Radi se o akciji Udruge žena Općine Vidovec, koje su ovaj stari kre- denc izložile na ulazu u školu, i podsjetile nas na neka prošla vremena. Kredenc je darovala Ruža Novačko, baka naše čla- nice, a eksponate i zimnicu donirale su članice Udruge. Hvala im na svemu! Piše: Damjan Grđan, 7. a Pripremio: Damjan Grđan. 7. a Nove njihaljke pokraj škole Mjesečno planiranje u novom ruhu Matija Cafuk u Koprivnici na Reviji hrv. filmskog stvaralaštva 15
  • 16. Na terenu Predsjednik ste središnjeg odbo- ra Lidrana 2009. godine, te član državnog povjerenstva za literarne radove. Možete li nam reći nešto više o tome? Kako sam već godinama na Lidranu, predložili su me da budem predsjednik. Drago mi je da su mi kolege ukazale to povjerenje, jer se stvarno radi o ozbilj- nim piscima, vrlo uglednim i profesio- nalnim profesorima, novinarima. Kao član državnog povjerenstva za literarne radove, znam da pomno iščitavamo i ovdje dovodimo samo one koji su to ui- stinu zaslužili. Žao mi je što nemam sve literarne radove pred sobom jer dogodi se da mnogi radovi otpadnu, a da daro- vita djeca nažalost ne dođu na državni susret. Mi u povjerenstvu dobijemo ra- dove koji prođu prve dvije razine. Među tim radovima stvarno ima odličnih, ali ima i osrednjih. Žao mi je što ne mogu imati sve radove koji su prijavljeni na Lidrano. Kakvi su ovogodišnji radovi na Li- dranu u odnosu na prošlogodišnje? Teško je ocijeniti jesu li neki radovi do- bri ili neki lošiji. Ovdje dolaze stvarno najbolji radovi. Ove godine ima takvih radova da bih ih odmah potpisao. Sjaj- ni su. I poezija i proza, pogotovo proza. Ima jedan rad, koji sam zapamtio, Svi- njokolja. Ne sjećam se koji je to razred. To je toliko dobro, da je čudesno. Vrlo je sažet rad, ali toliko govori. Poput Bunuela, poput Dalija. Čudo! Precizno govori o tome kako se svinja kolje, ka- kav se rez pravi. Da bi na kraju završio, sjajno, kako ga onim crijevima ispiru i kaže, kako misle da će time isprati svoje djelo. Čudesan jedan rad koji je mene baš dotakao. Ima mnogo sjajnih radova, duhovitih, vedrih, potresnih. Tako da stvarno ovdje dolaze samo najbolji. Što za Vas znači Lidrano? Lidrano za mene znači jedno veliko isku- stvo. Imam uvid u svu darovitu djecu iz cijele Hrvatske. Po njima vidim što im je dano od Boga, a što oni sami jesu. Prvi ti stih da Bog, a drugi moraš napisati sam. Da bi napisao taj drugi stih, ti moraš uz svoj dar i mnogo čitati. Ovisi i o roditelji- ma kako te usmjeruju i o profesorima, a i Enes Kišević, bosanski pjesnik i dramski umjetnik, rođen je 1. maja 1947. god. u Bosanskoj Krupi. Osnovnu školu i gi- mnaziju završio je u Ključu. Glumačku karijeru započeo je u Narodnom pozorištu Bosanske krajine u Banja Luci, odakle odlazi u Zagreb, gdje je 1971. godine diplomirao na Akademiji dramskih umjetnosti. U svojoj glumačkoj karijeri igrao je u predstavama najpoznatijih režisera, najviše na Dubrovačkim ljetnjim igrama i u zagrebačkom teatru ITD. Član je DHK-a, HDDU-a i DHHP-a. Igrao je u više kazališnih, filmskih i televizijskih drama. Pjesme su mu prevedene na engleski, arapski, njemački, slovenski, italijanski, turski, mađarski. Živi radi u Zagrebu. Profesionalni je glumac i književnik. Prvi ti stih da Bog, a dru RazgovorsEnesomKiševićem,pjesnikom,glumcemipredsjedn Mirela razgovara s poznatim pjesnikom 16
  • 17. Na terenu o tebi samome. Profesor ti može otvoriti vrata, ali ti moraš dalje sam tražiti. Jedi- no što stvarno mogu profesori jest da ti skrate put, da te upozore na prave pisce i pjesnike. Tako da mi Lidrano stvarno puno znači. Kada ste Vi počeli pisati? Kao djevojčica koja je otvorila Lidrano, tako sam ja kao mali počeo pisati i go- voriti, kao da sam sebe u njoj vidio. Vrlo sam rano počeo pisati i govoriti, već s pet godina. A poslije, jer mi je otac jako voliopraveknjige,aimati,kroznjihsam zavolio knjige i pisanje, pa u školi… Oz- biljnije sam se pisanjem počeo baviti na svojoj kazališnoj akademiji, kad mi je Ranko Marinković rekao: Enes, lijepo je da ste upisali Akademiju, ali nemojte ostaviti pisanje. Jer je čitao neke moje pjesme. Tako da mi je to dalo snagu, dalo mi je krila. Dugo sam se bavio glumom, a pisanje mi je bilo u drugom planu. Možda zadnjih petnaest do dvadeset godina sam se baš potpuno posvetio pisanju. Odakle crpite inspiraciju za pisanje? Najviše od ljudi, od drugih pisaca. Ri- ječ otvara riječ. Riječ plodi riječ. Najviše otuda, ali i od prirode. Zašto se priroda uvijek ponavlja, zašto ne stavi točku na svoje stvaranje? Zašto iznova uvijek stvara? Ali ne isto. Svatko od nas, kao i ona djeca koja ovdje dolaze, iznova se stvara. Čovjek uvijek ide jednu misao dalje. Svi pisci pišu jednu knjigu. Svi. Znači, ako možemo u toj prirodi mi dati jednu svoju misao, to je veliko. Priroda je temelj. A na tom temelju smo mi koji sami sebi stvaramo. Koliko ste pjesama do sada objavili? Pjesama tisuće... a knjiga negdje oko dvadesetak. I za djecu i za odrasle. Koja Vam je Vaša pjesma najdraža? Teško bih to mogao izdvojiti. Uvijek mi je najdraže ono što upravo radim. Sad mi je izašla jedna knjiga, zove seVoda je moja mati. To je sonetni vijenac o vodi. Trenutno mi je to najdraže. Imam mno- go pjesama koje su mi baš drage. Po meni bi to možda bila pjesma Jabuka. Na kojoj ste pjesmi, tj. knjizi najduže radili? Najduže sam radio na sonetnom vi- jencu Pred partiturom mora. To sam radio skoro godinu dana. Napisao sam nekih 10-15 verzija i onda sam se odlučio za jednu. Vaša kći isto piše pjesme. Kreće li i ona Vašim stopama? Sarajejakodarovita.Izvrsnosviraklavir, voli jezike; govori francuski, engleski, talijanski i slovenski. Završila je ritmiku, a poslije je išla u školu manekenstva. Kaže da će sve obaviti dok je još mlada. Igra sa mnom u predstavama. Sjajno piše. Čak sam uzeo jednu njenu misao kao moto u svojoj knjizi. Kaže: Djevojka upali svijeću, a svijeća ugasi mrak. To mi je moto u cijeloj knjizi. Vrlo je darovi- ta, ali isto tako voli i matematiku, voli glazbu, književnost, kazalište, pokret. Samo... što će ona odabrati od toga? Možete li usporediti Lidrano i Novi- gradsko proljeće? Novigradsko proljeće mi je priraslo srcu, zato što sam tamo upoznao i zavolio gospodina Mirka Todorića. Njemu sam i posvetio knjigu. Tamo mi je drago do- laziti jer nema tog natjecateljskog dijela. Tamo su radionice i djeca kreiraju dok su tamo. Tamo se stvara i poezija, i batik, i slike, i glazba, i filmovi… tamo je tih tje- dan dana kao kad Bog stvara. To je pre- divno. Ovdje, na Lidrano, došla su djeca koja su već nešto stvorila pa se o tome razgovara. A tamo se stvara. Više volim sebe kad stvaram nego kad sam nešto završio. Dok stvaram, to je samo moje. Čim je stvoreno, to više ne pripada meni. Pripadadrugima.Tojeradost,kadasedi- jelisdrugima.Lijepojeijednoidrugo,ali Novigradskoproljeće mi je bliže. rugi moraš napisati sam dnikomsredišnjegodboraLidrana2009. Otvorenje Lidrana u Puli 17 Piše:MirelaKubat,prošlogodišnji8.b Foto:S.Biškup,učiteljicahrvatskogjezika Vaša poruka za kraj? Moja jedina poruka je da pokuša- te što više saznati u životu. Mislite više na drugoga nego na sebe i podignite svoju djecu da vas vole i poštuju. Ako doživite to za svog ži- vota, sigurno će sve drugo što ćete raditi biti samo odsjaj tog vašeg djela. Život nije nešto veliko, život je zapravo obitelj, nekoliko prijate- lja, nekoliko knjiga. Kad je čovjek postigao svoje ciljeve i ima djecu, prijatelje, onda to ima univerzalno značenje. To je zapravo i sama riječ koju su odabrali. Riječ može čovje- ka oblikovati, a može ga i razoriti. Ovisi kako se mi prema riječima odnosimo. Jesmo li prema njima ponizni ili skrušeni, ili smo bahati i prevrtljivi. Riječi su jako opasne. Ljudi se olako služe riječima. Poru- čio bih djeci da za života dočekaju i dožive ljubav i poštovanje svoje djece.
  • 18. Kad zvono ne zvoni Memorijalni centar Nikola Tesla Nakon dugog i napornog iščeki- vanja, napokon je došao i taj dan – terenska nastava na Plitvičkim je- zerima i u rodnom selu NikoleTesle, Smiljanu. U 7 sati okupili smo se pred školom kako bismo napokon posjetili naj- ljepši nacionalni park Hrvatske i sla- vili Nikolu Teslu. Pred sam polazak, iako rano ujutro, vladala je euforija. Napokon je došao i autobus. Svi smo zauzeli svoja mjesta, upoznali se s vozačem i vodičem, te s razred- nicom Leom Lesar- Dolenc napo- kon krenuli u istraživački pothvat. Nakon 2 sata vožnje, stigli smo do Memorijalnog centra Nikola Tesla u Smiljanu, malenom selu udaljenom 7 kilometara od Gospića. Vodič nas je proveo kroz cijeli Memorijalni centar, te upoznao s izumima, do- gađajima, te životom Nikole Tesle. Memorijalni centar Nikola Tesla otvoren je 2006. godine u čast čo- vjeku koji je osvijetlio svijet.Teslina rodna kuća pretvorena je u mali muzej. Kroz lentu na zidu upoznali smo se sa Teslinim životom. Ispred rodne kuće izrađen je krug o gra- Učenici7.arazredanaizvanučioničkojnastavi UČENJEPODSLAPOVIMASČOVJEKOM KOJIJERASVIJETLIOSVIJET Učenici 7. a razreda učili su na terenu o Nikoli Tesli, NP Plitvička jezera, pisali haiku stihove pod slapovima…. dovima u kojima je Tesla boravio, te zračna udaljenost od Smiljana do njih. U kući su prekrasni slides- howovi, te ladice s Teslinim misli- ma. Napravljena je i mala biblioteka Teslinih knjiga. U potkrovlju je nekoliko Teslinih najvažnijih izuma, te popis svih. Na zidu se nalaze i neka pisma pozna- tih upućena Nikoli Tesli. U sklopu memorijalnog centra je i ispitna stanica s prototipom od čak 1 000 000 volti ( objekt iz Colorado Sprin- gsa). Na kraju dolazi multimedijalni centar s prezentacijskom dvora- nom, suvenirnicom i dječjim igrali- štem napravljenim na osnovi Tesli- nih izuma. O Nikoli Tesli Evo što smo naučili o Tesli: rođen je 10. srpnja 1856. godine u malom mjestu Smiljanu, 7km udaljenom od Gospića. Imao je 3 sestre i brata. Tesla je već kao dječak zavolio zna- nost.Tvrdio je da čovjek može letje- ti, a to je i demonstrirao. Skočio je kišobranom s rodne kuće, no u tom Na Plitvicama Spomenik Nikoli Tesli u Smiljanu 18
  • 19. Kad zvono ne zvoni Zadatak iz hrvatskog jezika bio je napisati haiku posvećen slapu. Na satu smo čitali pjesme nastale pod slapovima,teizabralinajbolji. Najhaiku Ovdje stoji slap, Slap bez prijatelja, Proziran i sam. Autorica: Patricija Leljak, 7- a skoku je dobio jedino ozljede. Otac mu je bio pravoslavni sveće- nik, pokraj rodne kuće nalazi se pravoslavna crkva. U obitelji se 1863. godine dogodi- la tragedija. Pred Teslinim očima, brata mu je udario konj, te je od po- sljedica udarca Nikolin brat umro. Nakon smrti brata, obitelj se seli u Gospić. Ondje se Tesla školovao. Ni- kola se odselio u Ameriku, točnije u New York gdje je nastavio školo- vanje. Čak 9 mjeseci bolovao je od kolere. Tijekom bolesti, Tesli su se mutile stvari, viđao je bljeskove. Li- ječnici su 3 puta dizali ruke od nje- ga, no nekim čudom je ozdravio. Tesla je surađivao s mnogim znan- stvenicima, te napravio mnogo, mnogo izuma. Najpoznatiji od njih je motor za izmjeničnu struju. Vje- ruje se da je izumio i žarulju, no po- što je radio za Edisona, on je uzeo tu zaslugu ( Tesla je sudskim putem ipak dokazao da je izum njegov). Tesla je radio bez puno nacrta, sve je imao u glavi. Njegov laborato- rij je izgorio 1895. godine. Nakon toga Tesla je morao većinu izuma složiti iznova. Napravio je prototip za brod na daljinsko upravljanje (1898. godine). Tesla nije volio žene, ni previše se dodirivati s ostalim ljudima. Živio je usamljeno. Jako je volio golubo- ve, čak je i živio s jednim. Iz toga je proizašao njegov zaštitni znak – go- lubica. Njegov broj bio je 3, sve je moralo biti djeljivo s 3. Do labora- torija je brojio korake, i ako dobive- ni broj nije bio djeljiv s 3, vraćao se ispočetka. Jako je volio knjige, te je 1919. godine izdao autobiografiju. Zadnji hotel u kojem je živio, bio je u New Yorku. Umro je 7. 1.1943. godine u 87. go- dini života. Plitvička jezera Nakon kratkog predaha nastavili smo put prema našem glavnom odredištu – Plitvicama. Kod dolaska na Plitvička jezera, svi smo bili jako uzbuđeni. Ipak je to čudo prirode. NP se sastoji od 16 manjih i većih jezera međusobno spojenih sedre- nim barijerama. Najveće jezero je Kozjak s 81.5 hek- tara površine i 47 metara dubine . Jezera su kristalne modrozelene boje, neviđeno čista. Imaju vrlo bujan biljni i životinjski svijet. U ci- jelom parku ima 30 spilja. Jezera se dijele na donja i gornja. Gornja čine: Prošćansko jezero, Ci- ginovac, Okrugljak, Batinovac, Veli- ko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Ve- liki Burget i Kozjak. U donjima se nalaze Milanovac, Ga- vanovac, Kaluđerovac i Novakovića brod. Cijeli Nacionalni park je popraćen stazama, te se kroz manji dio može čak i ploviti malim brodićem. Prije ukrcaja na brodić, bili smo u mo- gućnosti poslužiti se u restoranu, ili pak kupiti nešto u suvenirnici. Vožnja brodićem traje petnaestak minuta. Priroda je u jesen prekra- sna. Šarene boje krošanja, kristalna boja vode dočarava status Plitvica u svijetu. Nakon užurbanog hoda, stigli smo do vožnje vlakićem, te naposljetku do našeg autobusa. Predivna avantura privela se kraju, te smo oko 22 sata stigli kući. Piše: Damjan Grđan,7.a Foto: Dominik Pozder, Kristina Košić i Damjan Grđan, 7. a Ljepota plitvičkih slapova U Memorijalnom centru Nikola Tesla 19
  • 20. Kad zvono ne zvoni Učenici petih razreda krenuli su 19. listopada na izvanučioničku nastavu u spilju Vindija u Donjoj Voći, poznato nalazište neander- talaca. Pod vodstvom svojih uči- telja,Tanje Kos, Miroslava Dolen- ca, Sanje Biškup, Danijele Koščec i Verice Ozmec, podijelili su se u 5 skupina te organizirali nastavu povijesti, hrvatskog jezika, likov- ne kulture i tjelesne i zdravstve- ne kulture. Povijest Na satu povijesti saznali su mno- go zanimljivih podataka o živo- tu neandertalaca i o spilji Vindiji. Iako su neandertalce zamišljali kao polumajmune, nova istraži- vanja pokazuju da su po svemu bili nalik ljudima, da su živjeli u obiteljima, brinuli se za ranjene i bolesne, te da su pokapali mrtve koji su im bili bliski. U znanstvenim okvirima svjet- ski poznata špilja Vindija, nalazi se oko 2 km od središta Donje Voće, s jugozapadne strane Kri- žnjakova vrha, na 275 metara nadmorske visine. Špilja je otkri- vena 1928. godine, ima oblik iz- dužene dvorane dugačke 50-ak metara, široka je oko 30 metara, a visoka 10-ak metara. Poznati ivanečki znanstvenik dr. Mirko Malez koji je radio na istraživa- nju špilje Vindije, navodi da je nastanak špilje vezan uz neotek- tonske pokrete u srednjem plio- cenu, a šupljina se s vremenom postepeno proširivala erozivnim i korozivnim procesima. Prona- đeni materijalni ostatci sežu od paleolitika do ranog srednjeg vijeka, a ostatci kostiju, omogu- ćuju praćenje evolucije od ne- andertalca prema suvremenom čovjeku. Svi nalazi upućuju da se špilja koristila za život i kao sklo- nište 40 tisuća godina prije naše ere, pa sve do 9. stoljeća naše ere. U spilji su pronađeni ostatci čovjeka i životinje (polarni zec, lisica, nosorog, špiljski medvjed), oružje, oruđe i nakit. Hrvatski jezik Na satu hrvatskog jezika jedna je skupina objektivno i subjektivno opisivala izgled spilje Vindije rje- šavajući nastavne listiće, a druga je skupina za to vrijeme govorila o stripu, te na kraju crtala strip zamišljajući neku smiješnu zgo- du iz života neandertalaca. Likovna kultura Na satu likovnog odgoja učenici su crtali najzanimljivije motive s terenske nastave, a kasnije su u školi izložili najbolje radove. Tjelesna i zdravstvena kultura Nastava tjelesne i zdravstvene kulture najviše se odvijala u Tra- košćanu, kamo su učenici kre- nuli nakon razgledavanja spilje Vindije. Na livadi su učenici igrali razne igre, npr. koja će grupa brže zaobići torbe. Vrijeme je proletjelo, te su se u ranim poslijepodnevnim satima, učenici vratili svojim kućama. Piše:Nikolina Maruševec , 5.b Foto: učenici 5. razreda Učenicipetihrazredanaizvanučioničkojnastavi DRUŽENJE S NEANDERTALCIMA Učenici petih razreda posjetili su spilju Vindija u Donjoj Voći, po- znato nalazište neandertalaca u našem kraju. Petaši pred spiljom Vindijom 20
  • 21. Kristina Košić, 7. a Ne odgovara mi hrana u školskoj kuhinji, zbog toga se i ne hranim. Najviše volim pizzu, naravno, a puno toga ne volim jesti, npr. grah, kobasice itd. Omiljeno jelo mi je hobotnica, i ne jedem baš puno zdrave hrane. Ana Ljubek, 5. b Kuhinja je ponekad stvarno super, a ponekad mi se uopće ne sviđa. Volim hrenovke, sendvič, mljeveno meso, puding, pljeskavice ... Ne volim jesti gulaš. Ima puno jela koja volim, npr. pizza, ćevapi ... Od zdrave hrane većinom jedem povrće, ali zavisi koje (npr. rajčicu ne volim, papriku volim). Mihaela Sačić, 6. a Hrana u školskoj kuhinji je dobra. Volim jesti čokolino, pizzu, sendviče... Ne volim variva, a najdraže jelo mi je pizza. Ne jedem baš prečesto zdravu hranu. Kako kada. Mateo Kolarek, 5. c Ponekad je hrana u školskoj kuhinji jako dobra, a ponekad baš i nije. Najviše volim jesti voće i povrće. Ne volim jesti hrenovke, a omiljeno mi je jelo pizza. Mislim da se hranim dosta zdravo. Matija Hudak, 6. c O školskoj kuhinji mislim sve najbolje, sve je ukusno i nemam niti jednu zamjerku. Najviše volim jesti gulaš, saft, paprikaš… Ne volim zelje, kelj, poriluk. Omiljeno jelo mi je gulaš. Ne hranim se pretjerano zdravo. Vedran Tomašić, 8. c Većina mojih prijatelja iz razreda i ja mislimo da kuhinja nije loša, ali bi mogla biti još bolja. Glavna je zamjerka što povrće u jelima nije često dovoljno kuhano. U školi najviše volim jesti panirane štapiće od lignji, tjesteninu, pljeskavice i hrenovke. Ne volim variva od povrća. Omiljena hrana mi je, kao i većini mladih, brza hrana. Ponekad odem u McDonalds, a kod kuće najviše volim lazanje, pizzu, šnicle i tjesteninu. Mislim da jedem zdravo jer jedem vrlo raznovrsnu hranu. Sebastijan Gazdek, 5. a Školska kuhinja mi se sviđa jer ima raznolike hrane i jako je ukusna. Najviše volim jesti pileći file i riblje štapiće, a ne volim jesti gris na mlijeku. Moje je omiljeno jelo riba i mislim da se hranim zdravo. Ivana Košić, 6. b Kuhinja mi je dobra, i uvijek se uspijem najesti. Najviše volim mljeveno meso s pužićima, a ne volim variva. Omiljeno jelo mi je mljeveno meso. Hranim se zdravo. Adrijana Jurinjak, 6. a Mislim da je školska kuhinja bolja nego prošlih godina kada nismo dobivali kuhanu hranu. Najviše volim jesti čokolino i pizzu. Ne mogu izdvojiti neko jelo koje baš ne volim. Jedem zdravu hranu, npr. povrće, a pogotovo volim voće. 21 Tema broja Anketa Volim, ne volim… UČENICI GOVORE O ŠKOLSKOJ KUHINJI U drugom polugodištu školske godine 2008./09. u našoj je ško- li započeo rad školske kuhinje s kuhanim obrocima. Pitali smo učenike što vole, a što ne vole jesti u školskoj kuhinji, koje im je omiljeno jelo te hrane li se zdravo. Piše: Karla Hranić, 7. b Foto: Jurica Cafuk
  • 22. Prehrana je jedna od potreba sva- koga čovjeka na Zemlji.To je proces u kojem čovjek unosi u organizam hranu, dok se nastavak procesa, u kojem se onda u probavnom traktu hrana prerađuje u energiju, naziva probava. Prehrana treba biti ra- znolika. Treba sadržavati: vitamine, ugljikohidrate, bjelančevine, masti i minerale. U našoj školskoj kuhinji rade dvije kuharice, Marija Ozmec i Barica Kučko. Prema njihovim ri- ječima, učenici u školskoj kuhinji najviše vole jesti pužiće sa saftom od mljevenog mesa ili tjesteninu s benkom, čokolino, eurokrem na kruhu, sendvič, pizzu, hrenovke, gris, štapiće od lignji, nesquik. Ne vole jesti varivo s graškom i grah s ričetom. Hrana osigurava energiju potrebnu za rast, za tjelesnu aktiv- nost i ostale tjelesne funkcije (npr. disanje, kontrolu tjelesne tempera- ture, mentalni rad, cirkulaciju, pro- bavu). Hranom unosimo tvari koje izgrađuju i održavaju tijelo, prido- nose održavanju tjelesne i men- talne kondicije, te poboljšavaju otpornost prema bolestima. Važno je da se dotična vrsta namirnice do- punjuje ili kombinira s ostalom hra- nom da bi se zadovoljile energet- ske potrebe i potrebe za hranjivim tvarima određene osobe. Najbolji savjet je da ljudi jedu raznovrsne namirnice i da  ukupnu količinu hrane rasporede u više obroka tije- kom dana. Ovo je posebno važno za djecu, koja ne mogu pojesti do- voljno u jednom ili dva obroka da bi zadovoljili svoje potrebe za hra- njivim tvarima. Konzumiranje ju- tarnjeg obroka (zajutrak, doručak) je posebno važno radi osiguranja energije za tjelesnu i mentalnu ak- tivnost tijekom radnog dana. 22 Tema broja Zdrava prehrana TKO TO TAMO KUHA? PREHRANA JE JEDNA OD POTREBA SVAKOGA ČOVJEKA NA ZEMLJI I VAŽNO JE DA BUDE RAZNOLIKA. NAMIRNICE TREBAJU BITI ZDRAVE, A UKUPNA KOLIČINA HRANE RASPOREĐENA U VIŠE OBROKA TIJEKOM DANA. NAŠE KUHARICE, MICIKA I BARICA, KUHAJU ZDRAVU HRANU, ŠTO NE ODGOVARA SVIM UČENICIMA. Piše: Ida Posavec, 7.b Foto: Jurica Cafuk Ilustrirala: Karla Hranić, 7.b DEVET PREPORUKA O PREHRANI I ZDRAVLJU 1. vodite računa o svojoj tjelesnoj težini 2. svakodnevno se bavite tjelesnom aktivnošću 3. jedite raznovrsne namirnice, sli- jedeći prehrambenu piramidu 4. svakodnevno jedite proizvode od žitarica, posebice od punog zrna 5. svakodnevno jedite voće i povrće 6. birajte manje masnu hranu 7. birajte manje zašećerenu hranu i pića 8. manje solite hranu 9. pazite da hrana bude zdravstve- no ispravna
  • 23. 23 Tema broja Pravilna prehrana-osnovni preduvjet za pravilan rast i razvoj djece Doručak-najvažnijidnevniobrok DORUČAK I UŽINA NUŽNI SU ZA NORMALAN RAD MOZGA. DJECA KOJA NE DORUČKUJU, ČESTO SU POSPANA, UMORNA I TEŠKO PRATE NASTAVU. IDEALAN SU DORUČAK PAHULJICE OD ŽITARICA PUNOG ZRNA S VOĆEM I ČAŠA MLIJEKA. Djeca koja ne doručkuju često su pospana, umorna i teško prate nastavu. Za pravilan rast i razvoj djece osnovni je preduvjet pravil- na prehrana. Osobito to vrijedi za školarce, koji su izloženi i tjelesnim i mentalnim naporima. Važno je da djeca imaju pet obroka dnevno. Tri su glavna- doručak, ručak i večera, te dva međuobroka. No, slika koju vidimo ispred škola sasvim je druk- čija: djeca s pecivom, sendvičem ili, još gore, vrećicom čipsa u vrijeme velikog odmora. I to je mnogima prvi obrok u danu. Stručnjaci ističu važnost i zdrav- stvenu vrijednost doručka. On bi trebao djetetu osigurati čak 40 po- sto dnevnih energetskih potreba, te mu osigurati pravilno funkcioni- ranje. Pokazalo se da su djeca koja ne doručkuju često pospana i teško prate nastavu, dok ona koja doruč- kuju, bolje rješavaju testove i imaju bolju koncentraciju, kreativnija su i pokazuju više zanimanja za ono što uče. Suprotno bojaznima mnogih tinejdžera, koji u nastojanju da ima- ju vitku liniju preskaču doručak, do- kazano je da je upravo doručak ve- oma važan u kontroli tjelesne mase. Doručak je ključan za održavanje konstantne razine šećera u krvi ti- jekom dana. On mora biti bogat žitaricama punog zrna i složenim ugljikohidratima, a treba izbjega- vati jednostavne, rafinirane šećere. Djeca kroz česte, a manje obroke moraju imati stalni unos glukoze neophodne za rad mozga i živča- nog sustava. Stoga su i međuobro- ci izrazito važni za koncentraciju i funkciju mozga. Dobar je izbor za međuobrok jogurt, mlijeko, ener- getske pločice obogaćene kalcijem te svježi sir i sirni namazi s integral- nim kruhom ili pak orašasti plodo- vi, sjemenke suncokreta i sušeno voće. Te namirnice osigurat će ško- larcu dovoljno energije i potrebnih hranjivih sastojaka da mogu pratiti ostatak nastave i dočekati objed. Pravilna prehrana Pet do šest obroka dnevno Doručak je najvažniji dnevni obrok, ne preskači ga! U školi uzmi kvalitetan obrok ili uži- nu koja će ti osigurati koncentraciju potrebnu za pamćenje nastave. Dnevno konzumiraj pet do šest obroka. Svakoga dana pojedi pet ili više serviranja raznovrsnog i razno- bojnog voća i povrća. Slatkiše i grickalice zamijeni svje- žim i sušenim voćem te energet- skim pločicama i žitaricama. Uzimaj dva do tri serviranja mlijeka i jogurta dnevno (jedno serviranje: 2,5 dl mlijeka ili jogurta ili 30 - 60 g sira). Izbjegavaj grickalice, brzu hranu i gazirane sokove! Piše i ilustrira: Karla Hranić, 7. b Piše: Karla Hranić, 7. b Foto: Jurica Cafuk
  • 24. I ove godine Udruga kuhara Va- raždinske županije sudjeluje kao suorganizator na Zeljarijadi 2009. Na trodnevnoj manifestaciji koja se održavala od 18. do 20. rujna u Vidovcu, tridesetak kuhara Varaž- dinske, Međimurske i Koprivnič- ko-križevačke županije, uz pomoć učenika Gospodarske škole Varaž- din, pokušalo je nadmašiti prošlo- godišnji uspjeh kada su pripremili 788 metara dugu sarmu. Priprema mega sarme započela je u varaž- dinskom hotelu Turist pod budnim okom predsjednika Udruge kuhara Varaždinske županije i Hrvatskog kuharskog saveza, Damira Crlenog. Velika završnica dočekala nas je u subotu kad se već u jutarnjim sati- ma sarma završava i kuha, a rezanje i podjela bila je u 15:00 sati.     Ova već tradicionalna manifesta- cija promovira varaždinsko zelje za koje se svi kuhari, ali i zaljubljenici u jela od zelja, slažu da je najbolje za izradu sarme. Ujedno Zeljarijada okuplja mnogo zaljubljenika u ze- lje, kojima se u tri dana nudi pregršt atraktivnih sadržaja usko vezanih uz zelje, poput Zeljarske olimpija- de, Gospodarskog sajma, Zeljarske noći itd.  Mala zeljarijada  ponudila je razne igre sa zeljem, a priprema jela od zelja i sa zeljem okupila je kuhare i domaćice iz cijele Hrvat- ske. Birao se i najbolji tradicional- ni  Vidovečki gibanek, a manifesta- cija je završila uz dobru glazbu i tradicionalnu kuhinju. Na taj način Vidovec je ponovo po- kazao zašto je nadaleko poznat po uzgoju vrhunskog zelja. Piše: Ana Ljubek, 5. b Foto: Jurica Cafuk 24 Tema broja Održana tradicionalna manifestacija Zeljarijada SARMA ZA GUINNESSA Vađenje koštica U VIDOVCU SE SVAKE GODINE ODRŽAVA SVETKOVINA POSVEĆENA ZELJU, ZELJARIJADA RECEPT ZA SARMU Pripremite listove kiselog kupusa u koje će te savijati sarme. Pažljivo ih skidajte sa glavice da se listovi ne potrgaju. Odvojene listove ostavite da stoje u hladnoj vodi da se iz njih ispere suvišna sol. Prije savijanja sa svakog lista odsijecite zadebljanje. Sitno nasjeckajte luk i popržite na malo masnoće, a zatim luku dodaj- te mljeveno meso i još malo sve za- jedno pržite. Meso posolite, popaprite dodajte rižu i dobro izmiješajte, odmaknite s, vatre, a zatim umiješajte jaje. Na dno dublje posude najprije stavite one dijelove kupusa koje ne možete upotrijebiti za uvijanje sarmi. Za savijanje sarmi koristite listove srednje veličine , u svaki list stavite po žlicu nadjeva od mesa i zavijte. Slažite sarme u krug tako da na sredini ostane mala rupa kroz koju će te poslije dodati zapršku. Slaninu i suho meso izrežite na ko- made i stavite između sarmi. Kad savijete sve sarme dodajte lovorov list i nekoliko zrna papra te pokrijte sarmu preostalim listovima. Nalijte hladnu vodu i kuhajte na la- ganoj vatrici oko tri sata. Od brašna i crvene paprike napravite zapršku prelijete preko sarme i nastavite kuhati još pola sata. Gotovu sarmu isjeći na komadiće i toplu poslužiti. Pripremila: Nikolina Maruševec, 5.b Foto: Jurica Cafuk I mi znamo raditi sarmu
  • 25. 25 Tema broja U Uslužnoj uljari Županić OD KOŠTICA DO CRNOG ZLATA Povodom Dana kruha novinar- ska skupina naše škole posjetila je Uslužnu uljaru Županić, osno- vanu 1936. godine. Gospođa Božica Županić, vlasnica uljare, napomenula nam je da je prvi vlasnik uljare bio Vinko Županić- Bebić, te da je u početku uljara imala svega četvero zaposle- nih. Danas koštice nabavljaju od ljudi iz okolice, te imaju vla- stitu oranicu bundeva. Uljara proizvodi bučino ulje, te bučinu pogaču.Tijekom dana najčešće uspiju proizvesti između 1000 i 1500 litara ulja. Za jednu litru ulja potrebno je oko 2,5 kg buči- nih koštica. Nadaju se da će u budućnosti uspjeti ulje i izvoziti. U proizvod- nji ulja sudjeluju mlin, miješali- ca, pećnice, preše. Od koštica do crnog zlata, tj. bučinog ulja, po- trebno je proći sljedeće etape: sijanje, vađenje, pranje, sušenje, miješanje, pečenje, prešanje. Piše: Damjan Grđan, 7.a Foto: Sanja Biškup, voditeljica novinarske skupine Vađenje koštica Pečenje koštica Prešanje Sušenje Ulje je gotovo U trgovini s vlasnikom
  • 26. 26 Tema broja Psihološke bolesti mladih ANOREKSIJA I BULIMIJA? NE, HVALA Paris Hilton, Kate Moss, Angelina Jolie, Giselle Bundchen, Heidi Klum, se- stre Olsen… Svakog dana ih gledamo na televiziji, internetu i u časopisi- ma. Uspješne su, bogate, slavne, žive u glamuroznom svijetu… Tko ne bi poželio biti poput njih? Svaka je lijepa na svoj način, ali ih povezuje jedno: sve nose konfekcijski broj 34. Znači li to da nisi lijep ako nisi jako mršav? Da ne možeš uspjeti ako imaš normalnu tjelesnu težinu? Znači li to da sam ja debela?! Upravo takve misli prolaze glavama milijunima djevojaka diljem svijeta. Da bi postale lijepe, poželjne i savršene, počinju držati dijete, piti pilule za mršavljenje, koristiti različite diuretike i laksative. U velikom broju slučajeva to se razvije u ozbiljne bolesti: bulimiju i anoreksiju. Bulimija je psihološka bolest kod koje se bolesnik prvo prejeda, a zatim se čisti povraćanjem koje je sam izazvao. Anoreksija  je težak gubitak apetita čiji su razlozi emo- cionalne prirode. Ne nastaje zbog gubitka apetita, već je riječ o bor- bi protiv gladi zbog stalno prisut- nog i potpuno nerazumnog straha od debljanja koji ne popušta ni onda kad je mršavost dostigla ta- kve razmjere da je ugrožen život bolesnika. Anoreksičari su skloni potiskivanju svojih poriva i želja, a oboljeli od bulimije obično udovo- ljavaju svojim željama, prenagljuju- ći se, upadajući u nevolje s drogom, promiskuitetnim ponašanjem, kra- đom po trgovinama ili nekontro- liranim kupovanjem. Anoreksičari imaju nisku razinu samopoštovanja i osjećaju se nedostojnima ljuba- vi. U  adolescenciji  takve osjećaje mogu pogoršati hormonalne pro- mjene,kulturološkeporukekojeve- ličaju mršavost te pritisci, napetost unutar obitelji, želja za pozornošću ili savršenstvom. Simptomi anorek- sije su vrlo ozbiljni, znatan gubitak na težini, abnormalna zaokuplje- nost hranom, poput zbrajanja kalo- rija ili opsjednutog proučavanja ku- harica, zatvor, suha, žućkasta koža, rast dlaka na licu i tijelu, gubitak dijela kose, prestanak menstruacije, kronična nesanica, neobjašnjiv rast ili pad energije. Najčešći razlozi zbog kojih se javlja bulimija su pritisci i sukobi unutar obitelji. Bulimičar je osoba koja želi previše postići i teži savršenstvu, a osjeća da ne može zadovoljiti oče- kivanja svojih roditelja i okoline. Njihovo  je samopoštovanje  na ni- skoj razini te pate od depresije. Oko polovica svih oboljelih od bulimije imaju u prošlosti iskustvo zlostav- ljanja. Neki od simptoma bulimije su: gubitak zubne cakline, depre- sija, impulzivnost, zlouporaba lije- kova i alkohola, samoozljeđivanje, ispucale usne, problemi sa štitnja- čom, grlobolja, oticanje želuca ili gušterače, upala jednjaka, pove- ćane žlijezde slinovnice, kvarenje zubi, bolest desni. Čestim povraća- njem također se troše voda i kalij u tjelesnim tkivima što izaziva pore- mećeni ritam srca, grčenje  mišića, oduzetost, a u najgorem slučaju smrt. Liječenje anoreksije i bulimije je du- gotrajno i teško. U većini slučajeva potrebna je hospitalizacija, i to u slučaju da je bolesnik izgubio više od 25% tjelesne težine. U središtu li- ječenja se nalazi psihoterapija kako bi se otkrili emocionalni problemi i teškoće međuljudskih odnosa koji se možda nalaze u pozadini bolesti. Obiteljska terapija je također vrlo važna, ako pacijent živi s obitelji, a bihevioristička terapija može po- moći da promijeni štetne navike. Osim toga, trebalo bi postaviti cilj u obliku točno određenog raspona težine, a važni su i prehrambeno savjetovanje i medicinsko praćenje. Da do tih bolesti uopće ne dođe, vrlo je važna potpora i prihvaćanje obitelji, okoline i prijatelja.Trebamo shvatiti da smo svi posebni i lijepi na sebi svojstven način. Ono što je najvažnije, jest kakva smo osoba, kako se odnosimo prema drugima i oni prema nama. Kako sami sebe vidimo, tako će nas i drugi vidjeti. Piše: Mirela Kubat, 8. b (prošlogodišnji) SVI SMO POSEBNI I LIJEPI NA SEBI SVOJSTVEN NAČIN. KAKO SAMI SEBE VIDIMO, TAKO ĆE NAS I DRUGI VIDJETI.
  • 27. 27 Tema broja Zabavni psihotest Hraniš li se (ne)zdravo? Dobro je poznata uzrečica: Ono si što jedeš! Ako niste sigurni hranite li se zdravo ili ne, odgovorite na pitanja, zbrojite bodove i otkrijte rezultate! 1. Koliko puta dnevno jedeš slatkiše? a) Dva do pet puta dnevno. b) Jednom dnevno. Ponekad više, a ponekad manje. c) Ne jedem slatkiše svakodnevno. d) Više od pet puta na dan. 2. Što obično jedeš kada gledaš televiziju? a) Ništa. Jedem samo kada je vrijeme obroka. b) Kokice. c) Uzmem sušeno ili svježe voće. d) Čips, čokoladu, pizzu, sendvič ili nešto slično. 3. Koliko često jedeš fast food (pizzu, hot dog...)? a) Jako rijetko. Tek nekoliko puta na godinu. b) Svaki tjedan. c) Gotovo svakodnevno. d) Jednom mjesečno ili rjeđe. 4. Što bi od ponuđenog najviše volio/ voljela jesti u školskoj kuhiji? a) Sendvič i čaj. b) Kuhano povrće i jabuku. c) Žitarice i kakao. d) Pomfrit, ćevape i sok. 5. Kada je obično tvoja večera? a) Oko devetnaest sati. b) Oko dvadeset sati. c) Oko dvadeset jedan sat ili kasnije. d) Jedem najkasnije oko osamnaest sati, kasnije uopće ne jedem. 6. Što najčešće jedeš za večeru? a) Ostatke od ručka. b) Obično odem u neki fast food restoran ili naručim pizzu. c) Miješanu salatu ili kuhano povrće. d) Voće, mlijeko ili žitarice. 7. Što jedeš ujutro prije škole? a) Prije škole obično ne jedem ništa. b) Salamu, sendvič, pecivo s čokoladom. c) Žitarice, mlijeko, kakao, sirni namaz. 8. Kakav bi kolač najradije pojeo/ pojela? a) Medenjak. b) Tortu ili čokoladni kolač. c) Kremšnitu. d) Radije bih pojeo/pojela sušeno voće. 9. Što bi od ponuđog uzeo/uzela sa sobom na izlet? a) Sendvič, gusti sok. b) Voće, sendvič, vodu. c) Čips, grickalice, Coca Colu. 10. Misliš li da se zdravo hraniš? Koju bi si ocjenu dao/dala od 1-5? a) 5 b) 2 c) 3 d) 4 Zbroji bodove! R E Z U L T A T I Manje od 15 bodova: Bravo! Hraniš se jako zdravo! Samo tako nastavi! Pažlji- vo biraj hranu, puno vježbaj, budi na zraku i bit ćeš još zdraviji /zdravija! Više od 15 i manje od 35 bodova: Ne hraniš se baš previše zdravo, zato do- bro razmisli prije nego što nešto po- jedeš. Ujutro nikako nemoj propustiti doručak jer će ti on dati snage za cijeli dan. Večerati nije dobro poslije devet- naest sati! Više od 35 bodova: Pažljivije biraj što ćeš pojesti. Nemoj samo sve trpati u sebe. Radije prvo razmisli, pa pažljivo odaberi namirnice koje ćeš pojesti. Budi umjeren u svemu, pa tako i u jelu i piću! I znaj da nije dobro jesti najma- nje dva sata prije spavanja! Piše: Karla Hranić, 7. b Foto: Jurica Cafuk
  • 28. Osmašice, samo hrabro Početak utrke šestaša Jovana, još malo do ciljaLukin ulazak u cilj Povodom obilježavanja Hrvatskog olimpijs razreda, pod vodstvomVerice Ozmec, učite 600 metara, a djevojčice i dječaci 7. i 8. razr Nagrade učenicima predala je psihologinja Evo i najboljih rezultata u svakoj kategoriji: 5. razredi - djevojčice: 1. Dragana Atanasova 2. Monika Škreb 3. Jelena Blaži - dječaci: 1. Janko Martinez 2. Sebastijan Gazdek 3. Josip Novak 6. razredi - djevojčice: 1. Lucija Trojko 2. Leona Jurinjak 3. Jelena Kovačić - dječaci: 1. Patrik Tuđan 2. Emanuel Melnjak 3. Leon Petric ObilježenHrvatskiolimp U ZDRAVOM Osmaši na tronu 28 Kad zvono ne zvoni
  • 29. Petaši na startu Ravnatelj i knjižničarka hrabro su stigli na cilj pijskog dana 10. rujna, u našoj je školi održano natjecanje u krosu učenika viših čiteljice tjelesne i zdravstvene kulture. Djevojčice i dječaci 5. i 6. razreda trčali su razreda, 800 metara. ginja Ana Haramina, a diplome je uručio ravnatelj naše škole, Predrag Mašić. mpijskidan MTIJELU, ZDRAV DUH 7. razredi - djevojčice: 1. Jovana Atanasova 2. Dunja Kozulić 3. Helena Minđek - dječaci: 1. Luka Lešnjak 2. Nikola Ister 3. David Rog 8. razred- djevojčice: 1. Valentina Uranić 2. Mihaela Gazdek 3. Magdalena Melnjak - dječaci: 1. Vjekoslav Bosilj 2. Mihael Tomiša 3. Davor Rožić Lucija na cilju Odmor nakon utrke Neki još razmišljaju hoće li startati Piše: Jovana Atanasova, 7. a Foto: Edo Presečki 29 Kad zvono ne zvoni
  • 30. U sklopu Mjeseca hrvatske knjige u varaždinskoj je Gradskoj knjižnici, 29. listopada 2009. godine, pred- stavljena knjiga varaždinske spisa- teljice Ines Hrain, ujedno i učiteljice razredne nastave u našoj školi. Ines Hrain već je duže vrijeme pri- sutna u književnoj periodici kratkim pričama, objavila je i nekoliko krat- kih romana, tako da je bilo pitanje trenutka objavljivanja njene prve knjige. Riječ je o romanu Najdeblja, u kojem spisateljica obrađuje kom- pleks debljine jedne urbane mlade žene, ujedno i glavne protagonisti- ce romana, te govori na koji način taj kompleks utječe na njen život još od školskih dana. Najdeblja je također i suvremeni prikaz današ- njeg ubrzanog i otuđenog načina života u jednoj urbanoj sredini. Da je interes za roman bio velik, po- tvrđuje i činjenica da je publika po- sve ispunila prostor čitaonice Grad- ske knjižnice. Autoricu i njenu knjigu predstavio je gospodin Robertino Bartolec, urednik i vlasnik naklade Moder- nist, pod čijim je pokroviteljstvom i objavljen roman Najdeblja. Uz urednika i samu autoricu, u programu predstavljanja romana sudjelovali su još mr. Ivan Mesek i glumica varaždinskog HNK-a Ljilja- na Bogojević, koja je pročitala po- jedine odlomke iz romana, a u glaz- benom dijelu programa nastupio je Dražen Dragović koji je zvucima na gitari upotpunio atmosferu. Piše: Ivana Čolak, knjižničarka Foto: Nenad Ludošan Roman Najdeblja u isto vrijeme predstavlja simpatičnu priču o sa- zrijevanju - o društvu, školi, ljubavi, prihvaćanju, a s druge strane opisu- je probleme i dogodovštine mlade urbane žene s viškom kilograma. Iako je glavna tema ovog roma- na debljina, ne govori nam samo o tome, već i o današnjem načinu života koji je ubrzan, pun stresa i nemira. Glavna junakinja ove priče, Zena - autorica koristi asocijaciju na titulu Žena - pokušava se boriti sa životom i sustavom današnjice oko nje, ali na pogrešan način - skriva- jući se od ljudi, srameći se, želeći se stopiti s okolinom, strahujući da bi mogla biti drukčija, neprihvaćena, isticana. Ali kad dođe do ljubavi, najčešće pušta one stvari za koje bi se trebala boriti. Pouka ove knjige je da se u životu uvijek treba boriti - za sebe, za obitelj, za bližnje, a ne pustiti da nam sve prođe. I naravno, ona neizbježna: sve se može kad se hoće, što nam je pokazala i Zena na kraju knjige - riješila se viška kilo- grama, pobijedila strah od društva, upisala fakultet... Piše: Katarina Kovačićek, 8.a Predstavljanje knjige Najdeblja u varaždinskoj Gradskoj knjižnici Osvrt na knjigu Najdeblja, Ines Hrain Ludošan Romaneskni prvijenac Svesemožekadsehoće 30 Kad zvono ne zvoni
  • 31. Razgovor s učiteljicom i spisateljicom Ines Hrain Ludošan Želimiskoristitiživotiuživatiunjemu Vaš roman Najdeblja na slojevit na- čin obrađuje tipično ženski kom- pleks debljine. Jeste li iVi u mladosti imali problema s viškom kilograma? Ja osobno nisam, ali svaki čovjek ima svojih problema pa sam u svo- joj knjizi pisala o problemima svih nas. Vaše djelo nije samo knjiga o kilo- gramima, nego i suvremeni literar- ni prikaz sadašnjeg urbanog života u jednoj urbanoj sredini. Smijemo li pomisliti da se radi o Varaždinu i kolika je primjesa autobiografskog u djelu? Da, apsolutno! Velik dio knjige od- nosi se na mene, Varaždin, pro- bleme moje mladosti, a ako ne na mene, onda na ljude oko mene i moje bližnje. Obično kad ne mogu spavati, padne mi na pamet neka ideja, a za ovu knjigu mi je inspira- cija vjerojatno bilo neko razdoblje u životu kada sam bila tužna ili neza- dovoljna nečim. Koliko ste dugo pisali knjigu? Trebalo mi je nekoliko mjeseci. Dva, tri dana pišem intenzivno, a zatim imam odmor od tjedan dana. Kako ste odabrali naslov romana? Htjela sam knjigu nazvati Debela, ali već postoji jedna poznata knjiga pod tim nazivom, pa sam se onda ipak odlučila za sličan naslov, Naj- deblja. Kako ste zadovoljni promocijom svog romana u varaždinskoj Grad- skoj knjižnici? Zadovoljna sam promocijom koja je održana 29. listopada 2009. godi- ne. Bilo je dosta ljudi, moj je izdavač govorio o djelu, a pročitani su i neki dijelovi iz romana. Odakle ta ljubav prema pisanju? Vjerojatno sam počela pisati jer sam sramežljiva pa mi se lakše izraziti pisano nego usmeno, a to je i način kojim mogu izbaciti sve iz sebe. Koje sve književne vrste pišete? Pišem romane, krimiće... Općenito knjige o životu, mladima... Volite li više pisati ili vam je draže čitanje knjiga? U zadnje vrijeme mi je draže pisanje. Kada imam vremena radije počnem nešto pisati, jer se mogu osloboditi i izbaciti iz sebe sve što me muči. Ina- če volim i čitati. Kojeg književnika osobito cijenite, tko Vam je književni uzor? Uzor mi je Pavao Pavličić, iako on piše krimiće koje ja inače ne pišem. No, imam jedan neobjavljeni krimić, koji ću, nadam se, objaviti. Njegovi krimići su mi vrlo zanimljivi i napeti. Koja Vam je najdraža knjiga i film? Gospodar prstenova mi je najdraža knjiga, a i film. U djetinjstvu mi je najdraža knjiga bila Kroz pustinju i prašumu. Jeste li u djetinjstvu voljeli čitati lek- tiru? Nisam, kao ni sva ostala djeca. Obič- no ono što nam je obaveza, posta- ne dosadno. Kasnije sam shvatila da to nije neka velika obaveza, nego užitak i zadovoljstvo, a iz knjiga se može i nešto naučiti. Koji je vaš hobi osim pisanja? Trbušni ples! Njime se bavim već godinu i pol. Jeste li počeli pisati novu knjigu? Da, već je sve dogovoreno s izdava- čem i uskoro ću je izdati. Možete li nam otkriti o čemu se radi u sljedećoj knjizi? Moja sljedeća knjiga definitivno nije za djecu! Radi se dvjema ženama mojih godina i o njihovim ljubav- nim i ostalim avanturama. Planirate li se prijaviti na neki knji- ževni natječaj za najbolju knjigu? Da, samo ne znam još točno na koji. Karlovačko književno društvo orga- nizira natječaje, Jutarnji list itd. Imate li svoj životni moto? Željela bih iskoristiti život, a ne da mi prođe u čišćenju, kuhanju i trča- nju na posao. Želim uživati u životu i ugodno se osjećati. Piše: Karla Hranić, 7. b (Međuopćinski Lidrano 2010.) Foto: Predrag Mašić, ravnatelj U knjižnici naše škole održan je književni susret povodom predstavljanja knjige Najdeblja, spisateljice i učiteljice 1. c razreda PŠ Nedeljanec, Ines Hra- in Ludošan. Autorica je već duže vrijeme prisutna kratkim pričama i kraćim romanima u književnoj periodici. Vodi dramsku skupinu u PŠ Nedeljanec, obožava raditi s djecom i ne bi se mijenjala ni za jedan drugi posao. Voli s učenicima osmišljavati tekstove kojima nastupaju na raznim priredbama, a više su puta bili i sudionici županijskog susreta Lidrano. 31 Kad zvono ne zvoni
  • 32. Razgovor s novinarkom i književnicom Brankom Primorac Pisanjemeobilježilokrozcijeliživot Susret s novinarkom i književnicom Brankom Primorac održao se u holu naše škole, gdje su se okupili svi učenici viših razreda, te postavljali različita zanimljiva pitanja na koja je gošća spremno odgovarala; tako nam je omogu- ćila bolji uvid u svoj život i cjelokupan rad Na početku nam je ukratko ispričala svoj životopis. Doznali smo da joj je najveća želja bila postati novinarka, te da joj se želja ostvarila (radi u Večernjem listu). Također smo doznali da je jedinica, da ima dvoje odrasle djece i da se šali na račun svojeg prezimena, jer kako ističe, nema nikakve veze s bivšim ministrom Primorcem. Djelo Maturalac je najčitanija i najpoznatija njezina knjiga, pa se nalazi i na našem lektirnom popisu. Zanimljivo je da je prvi izdavač kojemu je odnijela rukopis, odbio objaviti tu knjigu, ali ona nije odustala, te je na kraju Maturalac objavila izdavačka kuća Znanje. Više pojedinosti o njoj i njezinom radu, saznat ćete putem ovog intervjua Kada ste shvatili da želite postati no- vinarka? Kada sam imala trinaestak godina, bila sam zaljubljena u jednog studenta, vi- sokog, crnog, zelenih očiju, koji je bio podstanar moje bake, i rado je pričao sa mnom. Kroz razgovor, procijenio je da bih ja mogla biti novinarka. Od tada sam, kad god bi me netko pitao što želim biti, odgovarala da želim postati novinarka. Ta želja je u meni sve više i više rasla. Upisala sam Fakultet politič- kih znanosti. Kada sam završila, odlu- čila sam otići u Englesku, gdje sam bila godinu dana. Nakon toga upisala sam još i novinarsku školu koja se osnovala mimo fakulteta. Na kraju sam došla na praksu u Večernji list i tamo ostala do danas. Oduzima li Vam taj posao mnogo vre- mena ? Naravno, okupira me cijeli dan. Pone- kad mi i oduzima praznike, vikende i slobodno vrijeme. Imam puno posla, prošla sam sve rubrike, svašta sam ure- đivala. Ali od svih poslova koje bih mo- gla raditi u novinama, novinarstvo mi je najdraži. Kako Vi doživljavate književnost i pi- sanje? Pisanje me obilježilo kroz cijeli život, prvo kroz novinarstvo, a onda kroz knji- ževnost. Za književnost sam smatrala da je to nedodirljiva sfera za mene, da ja u tu sferu ne mogu ući kao autor, već kao promatrač, čitatelj. Naime, jako 32 Kad zvono ne zvoni
  • 33. sam voljela čitati, to je bilo dio mene, i u jednom trenutku taj talent je došao do izražaja. Što Vas je potaknulo na pisanje knjige Maturalac ? Knjigu sam napisala kada je moj sin do- šao s maturalca. Ne mogu reći da me samo on potaknuo na pisanje te knjige. Naime, ta se tema kuhala već neko vri- jeme. Moram napomenuti da ja nisam bila na maturalcu (ni u osnovnoj školi - jer me mama nije pustila, a ni u srednjoj školi – jer sam bila u veoma zločestom razredu), tako da ova knjiga nije rekon- strukcija mojeg maturalca, ali je u njoj uključeno moje školovanje, doživljaji i izleti vezani uz školu. Lik razrednice prepoznala sam u jednoj svojoj učite- ljici koja nas je zvala perle moje. Nema pisca koji nije nešto svojega ugradio u svoja djela. Koliko ste knjiga dosad objavili ? Objavila sam šest knjiga i namjeravam objaviti i sedmu, stručnu, koja se zove Novinarstvo u školi. U njoj pišem kako urediti školski list da bude što bolji. Koje sve književne vrste pišete ? Najviše pišem prozu – romane i priče, ali pisala sam i pjesme kada sam bila zaljubljena, no to je bilo samo za moju ladicu. Koji je Vaš uzor među piscima ? Teško bih nabrojala sve pisce čiju bih kvalitetu rado željela postići, ali ću ista- knuti Ivana Kušana, Ivanu Brlić-Mažura- nić i Jožu Horvata, koji je napisao moju najdražu knjigu, Waitapu. Vi ćete je vje- rojatno čitati kad budete malo stariji, jer je pomalo filozofske naravi. To je zai- sta prelijepa knjiga, koju treba više puta pročitati da bi se dobro shvatila. Kako smišljate imena svojim likovima? Biram imena koja su jednostavna, koja mogu imati više stilskih oblika, na pri- mjer: Vjekoslav, Vjeko, Vjekica itd. Za- tim uzimam neka popularna imena, pa imena koja možda nisu toliko rabljena u našoj literaturi. Je li mačak Joja izVaše knjige Ljubavni slučaj mačka Joje izmišljen lik ? Nije izmišljen. Taj mačak je bio seda- mnaest godina u mojoj obitelji. Zahva- ljujući njemu, nastala je knjiga Ljubavni slučaj mačka Joje, koja je i njemu po- svećena, jer sam u njoj opisivala razli- čite dogodovštine koje smo imali s tim mačkom. Ali pravi mačak se nije zvao Joja. Po dolasku u našu kuću, mačka su zvali Gandiva. Mi smo mu promijenili ime i neko vrijeme ga zvali Tadija, po Dragutinu Tadijanoviću. Uspoređujući mačje godine s piscem, utvrdili smo da su vršnjaci, tj. stogodišnjaci. Mačak u romanu dobio je ime po mojem rođaku Josipu, kojeg od milja zovemo i Joja. Koje ste sve književne nagrade dobili? Na šest knjiga dobila sam dvije književ- ne nagrade. Obje su mi drage, jedna je za dječju književnost, a druga za odra- sle. Kod dječje književnosti dobila sam nagradu Mato Lovrak za Maturalac. Bila sam blizu i za knjigu Mama, pazi, pas!. Drugu nagradu dobila sam za knjigu Perešin, život ili smrt. Nagrade su lijepa stvar, veoma su motivirajuće, ali kada dobijete nagradu, morate se ubrzo na- kon toga spustiti na zemlju, jer nagrade ne pišu nove knjige. Odakle Vaš interes za Domovinski rat? Kao i svatko tko je proživio to razdoblje, tako i ja imam određene osjećaje i odre- đena sjećanja vezana uz rat. Međutim, nisam ja ta koja je došla na ideju napi- sati knjigu vezanu uz Domovinski rat. To su mi predložili, i ja sam prihvatila. Imala sam dosta posla vezanog uz knji- gu Perešin, život ili smrt, od istraživanja do samog pisanja, ali mi je sad drago što sam poduzela taj pothvat. Koja vam je najdraža knjiga koju ste napisali? To je teško reći. Kao da me pitate koje mi je od šestero djece najdraže. Sve te knjige su mi drage, svaka na svoj po- seban način. Međutim, kad baš ovako moram izdvojiti, onda ću opet reći Ma- turalac, zato što me lansirala u književ- nost, zato što sam dobila nagradu i što je moja najčitanija knjiga, pa se vi kroz nju svakodnevno družite sa mnom. Imali ste 5 samostalnih izložbi foto- grafija. Odakle Vaša ljubav prema fo- tografiji ? Kad sam bila mala, baka mi je kupila fotoaparat, što je tada bila rijetkost. Ja sam bila vjerojatno jedna od rijetkih osoba u razredu koja je imala fotoa- parat. Na fakultetu sam završila tečaj vezan uz fotografiranje. Kada sam se počela baviti novinarstvom, malo sam zanemarila fotografiju (jer to iziskuje dosta vremena), ali je ta ljubav i dalje postojala. Sada skoro uvijek uza se no- sim fotoaparat, jer nikada ne znaš kad će ti zatrebati, kad ćeš otkriti nešto novo. Fotografiranje je slično književ- nosti, ima puno motiva koji su opisani na tisuću načina, i koji će još biti opisi- vani na nove, različite načine. Što biste poručili ili možda savjetovali nama učenicima? Svi vi imate skrivene talente, ali oni neće sami izaći, već ih vi morate potaknuti, a možete ih potaknuti samo tako da pro- bate. Bez obzira koji to talent imate, nije dovoljno da znate da ga imate, već ga morate i njegovati, a njegovati ga mo- žete samo ako puno radite. Piše: Ida Posavec, 7. b (Županijski Lidrano 2010.) Foto: Jurica Cafuk 33 Kad zvono ne zvoni
  • 34. Predstavljamo Nikolu Kovačića, najperspektivnijeg fotografa Škole IZ FOTOGALERIJE NIKOLE KOVAČIĆA Samo da uhvatim ovaj detalj Nikola Kovačić iz 8. a razreda, već je drugu godinu najrevniji fotograf među učenicima-fotografima naše škole. Mjesečno snimi, na zadanu ili slobodnu temu, od 700 do 1000 fotografija. Ove godine u rad foto- kluba uključio se i njegov brat Luka. Za sada pokazuje sve odlike svoga brata. Na temelju svoje revnosti i predstavljanja svojih fotografija na raznim natječajima, Hrvatski foto- savez Nikolu je nagradio Radioni- com u Puli, u hostelu Zlatne stijene. Fotoradionica je počela 2. srpnja 2009. godine na Zlatnim stijenama kraj Pule, gdje se odvijao teoretski nastavni rad. Terenska djelatnost odvijala se kroz cijelu Istru: od drev- nih  gradića  na obali  mora, Labina, Rovinja, Poreča i Umaga, do gradi- ća na Ćićariji, Buzeštini, Pazinštini te Aleje glagoljaša, Huma , Roča,… Dakle, ova dvotjedna fotoradionica okupila je 12 učenica i 12 učenika iz svih krajeva Hrvatske. Provodili su je iskusni pedagozi likovne kulture, fotografije i povijesti umjetnosti. Jedan se dan radila teorija, drugi dan primjena teorije na terenu. Kad su učenici imali bazne radionice, imali su još jedan zadatak, a to je suradničko učenje (od teorije, pri- mjene fototehnike do postavljanja izložbe). Uz sve te aktivnosti uče- nici su imali vrijeme za odmor i re- kreaciju. Bazni smještaj je na samoj obali mora s prekrasnom  plažom. Kupanje je moguće već za doručak. Nikola veli kako mu nikada nigdje nije bilo tako lijepo kao na ovoj ra- dionici.  Jer, nakon napornog dana, u učionici ili na terenu, užitak je bio s prijateljima otići na plivanje, sun- čanje, odmaranje i razmjenu mla- denačkih snova. Piše: Zlatko Cesar, voditelj fotokluba naše škole Foto: Luka Kovačić 34 Kad zvono ne zvoni
  • 35. Razgovor s Karlom Hranić, ilustratoricom Budilice Tvrdoglava,odlučna,izbirljiva Koliko dugo se baviš crtanjem? Crtanjem se bavim oko sedam go- dina, a pohađala sam razne škole crtanja. Koju školu crtanja sada pohađaš? Polazim Edukacijski centar galerije Klarić pod vodstvom profesora Živ- ka Skuhale. Koje motive najradije crtaš? Najradije crtam motive mrtve priro- de, odjevne kombinacije, portrete... Koliko ti vremena treba da nacrtaš neku sliku, crtež? Zavisi kojom tehnikom radim. Ako radim olovkom, ugljenom ili slič- nim, tada mi je potreban jedan do dva sata, a za slike koje radim ulja- Da,tojeona,KarlaHranićiz7.brazredanašeškole.Vrlojesvestrana,kreativ- na, a osobito je talentirana u crtanju i pisanju. Prošle je godine sudjelovala u radionici Slikovnica Škole stvaralaštva Novigradsko proljeće, te samostal- no napisala i ilustrirala svoju slikovnicu Znatiželjna bubamara. Kajkavskom pjesmom Kruh sudjelovala je i na književnom susretu Draga domača rieč u Ivancu, svake godine glumi u predstavama na njemačkom jeziku, ilustrato- rica je u našem školskom listu Budilica...Krajem prošle godine dobila je na- gradu popularnog tinejdžerskog časopisa OK! Naime, zadatak je bio osmi- sliti jesensku kreaciju, a Karla je osvojila glavnu nagradu: bon od 1000 kuna! Uspjeh se ponovio početkom ove godine, kada je ponovno u OK-u osvojila mobitel. Ovim putem čestitamo Karli na dobivenim nagradama i želimo joj još puno uspjeha! Više o njoj saznajte u nastavku. nim bojama ili temperama potreb- no mi je oko 15 sati. Koliko si izložaba do sada imala? Imala sam dvije izložbe, ali s ostalim polaznicima Edukacijskog centra galerije Klarić. Kojim se crtačkim i slikarskim teh- nikama voliš služiti? Od crtačkih tehnika volim raditi olovkom i ugljenom, a od slikarskih tehnika volim uljane boje i tempe- re. Što je za tebe Novigradsko proljeće? Novigradsko proljeće je za mene mjesto na kojem se susreću talen- tirana djeca iz cijele Hrvatske, rade- ći s ljubavlju ono što najviše vole; pritom susreću nove prijatelje s kojima dijele ljubav, mir i sreću što sudjeluju u tako zanimljivom do- gađanju kojemu je cilj kreativnost, prijateljstvo, ljubav, a ne novac koji vlada današnjim svijetom. Što voliš raditi u slobodno vrijeme? U slobodno vrijeme, kojeg baš i ne- mam previše, volim crtati i surfati internetom. Imaš li kućnog ljubimca? Da, imam psa, crnog pekinezera imenom Piko i deset zlatnih i crnih ribica. Jesi li zaljubljive naravi? Pa, baš i nisam. I ne bih rekla ništa više o toj temi. Opiši se u 3 riječi! Tvrdoglava, odlučna, izbirljiva. Koju srednju školu namjeravaš upisati? Još nisam u potpunosti sigurna, ali voljela bih ići u neku umjetničku školu ili gimnaziju. INFO Datum rođenja: 11.10.1996. Horoskopski znak: Vaga. Hobiji: Crtanje, učenje engleskog jezika, sviranje gitare, surfanje in- ternetom... Najglazba: Rock. Najfilm: Buntovnica u internatu, Mladi mjesec. Najglumac/glumica: Nemam Najpjevač/pjevačica: Avril Lavigne, La Fee Najjelo: Njoki sa sirom. Najboja: Crna, bijela, ljubičasta ... Najgrupa: Paramore Najpredmet: SRO Broj cipela: 41...ozbiljno... Piše: Ida Posavec, 7. b Foto: Sonja Ivić Karla na izložbi slikovnica u Novigradu 35 Kad zvono ne zvoni
  • 36. ANKETA UČENICI GOVORE KOLIKO POMAŽU U OBAVLJANJU KUĆANSKIH POSLOVA I POLJOPRIVREDNIH RADOVA, TE KAKO ZARAĐUJU DŽEPARAC (Ne) pomažem u kući Iako je učenje težak posao, i uče- nici se, kao članovi obitelji, trebaju uključiti u obavljanje kućanskih i poljoprivrednih poslova, bez dije- ljenja na muške i ženske poslove. Marko Kolenko, 8. b U kući baš i ne pomažem previše. Moje obaveze su da postavim stol, ali to je rijedak slučaj.Vani često radim, a najčešće vozim traktor i radne stroje- ve. Džeparac dobijem uvijek kada ga zatražim, a to je gotovo svake subote. Diana Papec, 5. b Baš i ne pomažem previše, u tome sam jako lijena, ali volim raditi neke kućanske poslove. Moje obaveze su čišćenje sobe, spremanje kreveta, pomaganje mami ili tati kad im za- treba pomoć; ponekad moram oprati posuđe, što me jako nervira, moram učiti, pisati zadaću, slušati roditelje, ne smijem se svađati s braćom… Ne pomažem u obavljanju poljopri- vrednih poslova jer se moji roditelji ne bave poljoprivredom. Mama ima samo vrt, ali to ona voli sama obra- đivati. Ponekad za nagradu dobijem čokoladu, bombone ili nešto drugo, a ponekad dobijem 5, 10 ili 15 kuna. Dajana Horbec, 6. a Moje su obaveze pomoći očistiti kuću, pomoći vani mami i tati ako ne- što trebaju, i naravno, učiti. Pomažem i u poljoprivredi, a najviše kad vadi- mo i skupljamo krumpir. Ne dobivam džeparac. Danijela Šajn, 7. c Naravno, pomažem svaki put kada mama radi poslijepodne, ili kada starije sestre nema kod kuće; tada pospremim i pometem kuhinju, ope- rem posuđe i pospremim svoju sobu. Vani obično zalijevam vrt, cvijeće… Svaki tjedan dobivam džeparac od 20 kuna. Za moje zasluge u kući to je dovoljno. Romana Papec, 8. a Pomažem ponekad, kad me zamole roditelji ili kad je nešto hitno. Za sada, moja je jedina obaveza škola. Ne po- mažem u obavljanju poljoprivrednih radova, a džeparac dobivam za svaki dobro obavljen posao. Ako zaslužim i potrudim se, onda i nekoliko puta na mjesec. Mateo Kolarek, 5. c Pomažem u kućanskim poslovima, a moje su obaveze brisanje posuđa, usisavanje, čišćenje, brisanje poda… Nagrada mi je što mogu igrati igrice na računalu, a ponekad dobijem do 20 kuna džeparca. Moja obitelj nema polje, tako da ne pomažem u tom di- jelu. Dino Papec, 7. b. Pomažem u obavljanju kućanskih poslova, no većinom pomažem izvan kuće, npr. kosim travu. Dobivam 10 kn džeparca tjedno ako sam dobar. Matija Hudak, 6. c U kući baš i ne pomažem jer mi se ne da, ali zato na poljoprivredi radim jako puno: tanjuram, orem, berem kukuruz, skupljam krumpir itd. Moja je obaveza i donijeti drva za ogrjev i kuhanje. Ne dobivam džeparac. Sebastijan Gazdek, 5. a Na prvom mi je mjestu učenje, zatim pospremanje i čišćenje sobe. Poma- žem roditeljima u vrtu, vinogradu i voćnjaku, gdje skupljam obrezane grane. Džeparac koji dobijem štedim, a ponekad dobijem novac i za rođen- dan, imendan i prigodne blagdane. Piše: Karla Hranić, 7. b Foto: Sanja Biškup Marko Kolenko Danijela Šajn Dino Papec Diana Papec Romana Papec Matija Hudak Dajana Horbec Mateo Kolarek Sebastijan Gazdek 36 Kad zvono ne zvoni
  • 37. Predstavljamo nove učitelje NOVI UČITELJI GOVORE O KOLEGAMA I UČENICIMA NAŠE ŠKOLE, DOSADAŠNJIM RADNIM ISKUSTVIMA, INTERESIMA… UČENICI SU ZAKON ime i prezime: Milica Mašić (Varaždin) završila-zanimanje: profesorica geografije prethodna radna mjesta: IV. OŠ Varaždin (zamjena) o učenicima naše škole: Dobri, pametni, radišni! o kolegama: Odličan kolektiv, lijepo su me prihvatili! najknjiga: Vodič kroz svemir. najfilm: Džingis kan. najglumac: Pierce Brosnan. najglumica: Catherine Zeta Jones. najpjevač: Nemam. najpjevačica: Nemam. najgrupa: Queen. moto: Učiti, učiti,učiti i dati sve od sebe! ime i prezime: Suzana Mesić (Varaždin) završila-zanimanje: učitelj engleskog jezika o učenicima naše škole: Da nema njih, bilo bi nam dosadno! o kolegama: Najbolji kolektiv ikada! najknjiga: Zločin i kazna. najfilm: Zelena milja. najglumac: Mel Gibson. najglumica: Julia Roberts. najpjevač: Toni Cetinski. najpjevačica: Nemam.. najgrupa: TBF. moto: Znanje je majka prirode! ime i prezime: Vesna Bugarinović (Klenovnik) završila-zanimanje: vjeroučiteljica prethodna radna mjesta: II. OŠ Čakovec, vanjski suradnik u Srednjoj strukovnoj školi Varaždin o učenicima naše škole: Vrijedni, dobri i pametni! o kolegama: Za svaku pohvalu! najknjiga: Knjiga životnih zakona. najfilm: Krevet od ruža. najglumac: Vin Diesel. najglumica: Bojana Gregorić-Vejzović. najpjevač: Toni Cetinski. najpjevačica: Celine Dion. najgrupa: Nemam. moto: Upornost, strpljivost i marljivost! ime i prezime: Tanja Koren (Ključ kod Novog Marofa) završila-zanimanje: učiteljica engleskog jezika prethodna radna mjesta: 2 god. radila sam u privatnoj školi Angla u Zagrebu. o učenicima naše škole: Sve najbolje! o kolegama: Još bolje! najknjiga: Milan Kundera: Nepodnošljiva lakoća postojanja najfilm: Trilogija Gospodar prstenova najglumac: Sean Connery, Ian McKellen najglumica: Cate Blanchet najpjevač: Nemam. najpjevačica: Nemam. najgrupa: Idoli, inače volim klasičnu glazbu. moto: Carpe diem! (Iskoristi dan!) ime i prezime: Daniela Koščec (Varaždin) završila-zanimanje: modni dizajn prethodna radna mjesta: VIP net d.o.o. o učenicima naše škole: Kreativni, živahni! o kolegama: Odličan kolektiv! najknjiga: Ima ih više. najfilm: Gospodar prstenova I.,II.,III. najglumac: Johnny Deep. najglumica: Cameron Diaz . najpjevač: Nemam. najpjevačica: Nemam. najgrupa: U2, Depeche Mode. moto: Nemoj raditi ono što ne želiš da drugi čine tebi! ime i prezime: Blaženka Lanta (Varaždin) završila-zanimanje: vjeroučiteljica prethodna radna mjesta: VI. OŠ Varaždin o učenicima naše škole: Učenici su zakon! najknjiga: Mi djeca s kolodvora Zoo i Mali princ. najfilm: Jesen u New Yorku. najglumac: George Clooney. najglumica: Julia Roberts. najpjevač: Nemam. najpjevačica: Nemam. najgrupa: Elemental moto: Sve mogu u Onome koji me jača. (sv. Pavao) Pišu: Jelena Blaži, Ines Kučko, 5.c Foto: Sanja Biškup 37 Kad zvono ne zvoni
  • 38. Kada ste se počeli baviti glazbom? Glazbom i pjevanjem bavim se od malih nogu. Oduvijek su me opčinjavali ti zvuci i harmonije. Brzo je zamijećen moj talent pa sam se dokazivao na raznim kućnim proslavama i druženjima. S 8 godina već sam nastupio na priredbi Mikrofon je vaš i osvojio 1. mjesto. Stalno sam nastupao i pjevao. Jeste li imali svoj bend? U 15. godini baka mi je kupila bubnjeve te smo bratić i ja s još jednim prijateljem osnovali trio. Svirali smo na manjim gažama i lijepo zarađivali sve do 1970. godine, a 1969. sam upisao fakultet. Gdje ste sve nastupali? Pobijedio sam na najvećem natjecanju za mlade pjevače Subotom uveče. Za nagradu sam nastupio na tada najvećem i najprestižnijem festivalu Opatija 70. Snimio sam 1. singlicu i tako je krenulo. Nastupio sam kasnije na festivalima u Krapini, Slavoniji, Zagrebu i održao bezbroj koncerata diljem svijeta. U bivšem SSSR-u nastupao sam 17 puta, 2 puta u Americi i Kanadi, a bio sam i 80 dana u Australiji. Nastupe za naše ljude u Austriji, Švicarskoj, Njemačkoj, Švedskoj, Belgiji ne mogu izbrojiti. Upoznao sam mnoge gradove, stekao brojna poznanstva i prijateljstva i to je najvrjednije od svega. Susreo sam toliko dobrih ljudi koji su nas primali u svoje domove otvorena srca i činili sve da bismo se osjećali kao kod kuće. S nekima kontaktiram i danas. Koliko ste bili popularni? Nisam stekao veliku popularnost jer mi nije uspjelo snimiti hit pjesmu. Ambicija mi isto nije jača strana, a htio sam i diplomirati. Ne žalim previše za slavom jer volim običan, svakodnevan, ležeran način života u krugu obitelji i prijatelja. Sada nastupam i uveseljavam ljude na raznim svečanim prigodama da malo podebljam ovu učiteljsku plaćicu. Je liVam draži posao učitelja ili glazbenika? U školi radim tek 10 godina pa se još nisam istrošio. Taj posao me jako veseli i sad mi je žao što nisam započeo ranije. Između sviranja i rada u školi, biram školu. Volim djecu i mislim da oni to osjećaju. Nadam se da će im moja iskustva pomoći da lakše donesu neke važne životne odluke. Osim glazbom, čime se još bavite u slobodno vrijeme? Brinem za kćer i sina te na to potrošim dosta slobodnog S GLAZBOM I PJESMAMA Razgovor s profesorom i glazbenikom Miroslavom Dolencom Učitelj Dolenc predaje hrvatski jezik u našoj školi, a glazbom se bavi od malih nogu. Nastupao je na festivalima u Opatiji 70., Krapini, Slavoniji, Za- grebu te održao bezbroj koncerata diljem svijeta: nastupao je u bivšem SSSR-u, Americi, Australiji, Kanadi, Austriji, Švicarskoj, Njemačkoj, Švedskoj, Belgiji… Po prirodi je optimističan i ne žali za slavom jer voli običan, sva- kodnevan, ležeran način života u krugu obitelji i prijatelja. Njegov je moto da ništa nije vrjednije od njegovih živaca. Danas svira i uveseljava ljude na raznim svečanim prigodama. Osmogodišnji Miro pjeva u kinu Gaj 1958. g. U Moskvi kraj plakata Umjetnici zagrebačke estrade 38 Kad zvono ne zvoni
  • 39. A SAM PUPČANO VEZANvremena. Nadam se da će uspješno završiti školovanje te postati vrijedni i sretni mladi ljudi. Imate li vremena za druženja s prijateljima i što oni vole kod Vas? Najbolji prijatelji su mi oni iz djetinjstva, iz škole. Mislim da me vole zbog moje vesele naravi i poštenja. Mnogo ste putovali. Imate li neko drago mjesto i gdje biste voljeli živjeti? Jako bih želio (svake godine) nekoliko mjeseci provesti na moru.Akobihmoraoživjetiizvan Hrvatske, bila bi to Švicarska. Koji Vam je životni moto? Moj je životni moto je da ništa nije vrjednije od mojih živaca. Pokušavam uvijek ostati sabran i koncentriran. I kad se razljutim, u 90% slučajeva to je gluma. Koje su Vaše kvalitete, imate li neku manu? O sebi mislim kao i većina – sve najbolje. Moje su dobre strane optimizam i pozitivan način razmišljanja, a loše- neumjerenost u jelu. Čovjek se tijekom godina neminovno mijenja. Svi utječemo jedni na druge. Ne veli se bez razloga: S kim si, takav si. Sretan sam što se privatno i na poslu družim sa zanimljivim i dobrim ljudima pa mi vrijeme naprosto leti. Koje su Vaše želje u budućnosti? Najveća mi je želja da me posluži zdravlje. Jako volim sport, osobito tenis i plivanje. S glazbom i pjesmama sam pupčano vezan. U našem domu uvijek netko ili nešto svira. Često i zaspim uz zvuke neke lijepe melodije. Sjećate li se nekog šaljivog ili impresivnog doživljaja s mnogobrojnih nastupa? Imam bezbroj zanimljivih i šaljivih doživljaja sa svojih nastupa. Na svom posljednjem, 92. koncertu, otpjevao sam sve pjesme iz repertoara kolege koji je nastupao poslije mene. On je jadan otrčao u garderobu i panično na gitari isprobavao pjesme koje bi mogao otpjevati umjesto svojih. I sad se naježim kad se prisjetim nastupa s najpopularnijim sovjetskim pjevačima u Moskvi na stadionu Lužnjiki pred 18 tisuća gledatelja, ili u Sidneyu, na stadionu Croatia, gdje je15 tisuća naših Hrvata pjevalo zajedno s nama. Veličanstveno, uzbuđujuće i nezaboravno! Piše: Paula Brezovec, 8. b (prošlogodišnji) Foto: iz albuma učitelja Dolenca S Dilemama 1985. g. U Chicagu 1993. g. U Sidneyu kraj čuvene Opere 39 Kad zvono ne zvoni
  • 40. Budi kiša sve što u nama drijema Sada je dvadeset tri i trideset, a ja još uvijek gledam televiziju. Polako tonem u san, ali se nekako uspije- vam istrgnuti iz tog čudesnog zagrljaja. Jasno mi je: ako se uistinu želim odmoriti za sutrašnji naporan dan, trebam u krevet. Konačno liježem i prepuštam se snu... Odjednom...tap, tap, tap... Zar pada kiša? Zbog glasnog televizijskog programa nisam čuo nešto tako predivno, lagano i uspavljujuće. U toj pjesmi kiše koja budi moja sjećanja, mogu čak i namirisati uspo- mene. Mirisi se čine tako svježi, tako stvarni... Sanjam li? Polako dižem glavu i gledam prema prozoru. U njemu vidim slike potpuno zaboravljene, slike koje su u meni dugo spavale i već izgubile nadu da ću ih se jednog dana ponovno sjetiti. Vidim svoju sestru kako se ljuti što sam joj uništio najomiljeniju igračku, a iz kuhinje na donjem katu širi se slatki miris kolača, koji nikada nisu bili napravljeni po receptu. Baka ih je pripremala od srca. Neki bi rekli od oka, ali kada bi samo vidjeli kako ta starica bolesnim rukama, ali uvijek nasmiješena, mijesi te ukusne kolače, znali bi da se u njima nalazi djelić njezine duše. Vidim svoju majku kako sjedi na rubu kreveta i čita Petra Pana jednom malom pospanom dječaku. Kako bih volio biti Petar Pan i zauvijek ostati mlad, gledati svijet s one vedrije strane gdje je sve savršeno, popravljivo, mirno, bijelo, bezgr- ješno... Želim da mi cijeli život bude djetinjstvo. Što će biti kada odrastem? Hoću li izgubiti prijatelje? Hoću li zaboraviti njihova lica? Njihov glas? Hoću li biti ozbiljan zaposlen čovjek? Bojim se odrastanja... Nepomično gledam u prozor i strah me da će sve slike izblijedjeti ako se samo malo pomaknem. Gle- dam, gledam, gledam...i tonem u san... Odjednom, glasna budilica javlja mi da trebam krenuti u školu. Budim se i ustajem još u polusnu. Je li sve bio samo san ili...? Više mi nije važno. Kiša je probudila moja sjećanja. Naučila me da svaki trenutak s obitelji i prijateljima trebam cijeniti daleko više. Da svaki smijeh prijatelja ili roditelja koji ja izmamim na njihova lica, trebam smatrati darom. Neprocjenjivim darom koji će zauvijek ostati u mojem sjećanju. Krećem na autobusnu stanicu. Punim plućima udišem vlažan jutarnji zrak. Sretan sam! Sretan sam jer mi je djetinjstvo još tu, blizu duše, blizu srca. Blizu svega što dotaknem. Blizu svake stvari i svakog živog bića... Ej, Pandža! Kaj si tak sretan danas? Filip Pandža, 7. b Ma, ništ! Malo sam se zamislil! (Međuopćinski Lidrano 2010.) Rieči Negda su kak kruh mefke, A negda kak kameje žmefke. Negda se tak liepo nasmejeju, A negda hudu glediju. Negda su kak pesma Pa ih je liepu poslušati, A negda su srdite pak počneju špuotati. Slatke ili žufke, Sejedno furt v srce pehneju. Ida Posavec, 7.b (Draga domača rieč 2009.) Laura Težak, 5.a Čarobne stranice 40
  • 41. Na svetik Na svetik mi babica Rukave zasuče, Meljicu mefku Posipa po tiestu. Mefki vajnkušik Puloži v peč. Na ubedu si prste Ublizovleju, a ciela kuhja diši, diši... Petra Krklec, 5. b Kmica v srcu Tam gori v gorici Klopotec je negdar stal. Klopotal je, škrmplotal, Škvorce i golube je špotal. «Čuj, klopotec, kaj tu tračaš? Za sakim se vetrum ti obračaš!» Najempout je ftihnul, Zamočala i gurica. Zadnji ftič je fprhnul, V srcu pustala mi kmica. Laura Uranić, 7.a (Draga domača rieč 2009.) Hrvatska u mom srcu Ona je čvrsta kao kula, jaka kao bura. Ona je Hrvatska, moj dom, brza kao munja, glasna kao grom. Onajedušamojanajljepšihboja. Hrvatska joj je ime, i njoj u pisati najljepše rime. Domovinu volim sve jače, više, Hrvatska u mom srcu piše. Jelena Glavaš, 8.c Školski haiku Zelenom pločom klizi bijela cesta. Kap sa spužve. David Mašić, 6.a (Županijski Lidrano 2010.) Diana Papec, 5.b Danijela Šajn, 7.c Maja Hulama, 7.a Čarobne stranice 41
  • 42. Zeleno, a zlatno Svake se jeseni u mom kraju čuju razgovori:“Kolko pak ti imaš vreč?“, ili „Zutra smo celi dan napolju“, a malo poslije u traktor- skim prikolicama putuju deseci vreća u kojima leži glava do glave. Strancu sigurno ne bi bilo jasno kakva je to gužva, strka i metež na našim putevima i cestama, ali ja dobro znam oko čega se sve zavrti – oko Brassice oleracee koja je još finija i draža ako je zoveš zeljem. Većina mojih sumještana posvećuje se toj biljci cijele godine, po- nekad od jutra do mraka. Za njih sunce, kiša ili snijeg ne postoje. Brinu se o njemu kao o malom djetetu. Tepaju mu kad male sje- menke polažu u gredice, čekaju zabrinuto da nikne krhka biljka, a zatom je kao novorođenče prenose na plodnu oranicu, u novi život, osjećajući pritom zadovoljstvo jer se nadaju da će im se trud višestruko isplatiti. Probode ih i iskra straha: ako sve propadne, mnogima ne ostaje ništa. Često, kad za žarkih kolovoških dana prolazim pored oranica, osta- jem zatečen pred ljepotom tih zelenih smaragda koji vire iz crne zemlje i udubim se u njihovu životnu priču. Nicali su njihovi preci još od predhistorije europskim poljima i hra- nili razne sudbine, ali najvažnije je da su danas ovdje. A kad dođe vrijeme da se male zelene loptice pretvore u sjajne i tvrde kugle, zavlada veselje. Smeđi grbavi pokrivač pretvori se u glatki zeleni tepih kojim se razmile ljudi. Uz bljeskove dugih nože- va pregažena koracima berača, njiva se učas pretvori u stari ofu- cani sag. Trenutak prije nego što nož odvoji zelenu glavu od tijela zemlje, u glavi seljaka događa se oluja. Sretan je što mu se trud isplatio, no osjeća neku neobičnu tugu što je sve gotovo. I tada po- bijedi misao o broju presadnica koje će sljedeće godine presaditi. U kasnu večer čuju se još samo pozdravi i brundanje traktora dok ulaze u garaže. Sljedećeg dana gazda ponosno šeće dvorištem, bro- ji vreće i izračunava dobitak u kojem će zeleno postati zlata vrijedno. Hrvoje Gazdek, 8. b (Županijski Lidrano 2010.) Kumice na placu Vjutro, dok Varaždin još spi, Kumica na placu Svoju robu slaže i muči. Sirota, kak i ne bi mučala, rano se je stala, robu v cekere složila i starim biciklinom na plac se dokuturala. Kumica za kumicom, Reč po reč, I začas se na placu Od vike i galame Ne čuješ več. Jedna kriči za papriku i krumpir, druga za jajca i sir... Oko polneva štande čistiju, Prazne cekere na biciklin stiščeju. Z penezima v žepu k hiži stižeju... Patricia Jambres, 7.b (Draga domača rieč 2009.) Mihael Horvat, 6.c Katarina Kovačićek, 8.a Čarobne stranice 42
  • 43. Čarobne stranice RIJEČI Svaka je posebna. Ima svoj po- četak i svoju priču. Neke govo- re o tuzi, a neke o sreći. Neke o ljubavi, a neke o mržnji. Postoje riječi koje jedva čekaju izaći iz duše. Uzavrele, nemirne i uspla- hirene. One se zovu ljubav i do- movina. Čim ih spomenemo, osjećaji nam naviru na dušu. Osjećaji sigurnosti i sreće. Njih želimo podijeliti s drugima i pri- kazati ih čarobnima, kakve one uistinu i jesu. Ali ipak... Postoje riječi koje ne žele izaći iz duše. Zaključaju se duboko. U najmračniju prostoriju na- šeg srca i šćućure u kut. Često ih osjećamo u grlu. Te se riječi zovu tuga, bol, patnja, stid... Ima riječi koje žele izaći iz duše, ali im naše tijelo ne da. One se pojavljuju kada želimo nekome priznati da ga volimo ili kada želimo priznati nešto što smo predugo tajili. Kada ih tijelo više ne može zadržati, one izlaze u suzama. Postoje riječi pohvale i nadah- nuća koje nas potiču na krea- tivnost i stvaralaštvo... Da nema riječi, ne bi bilo čo- vječanstva. Ne bi bilo čovjeka. Ne bi bilo - nas. Piše: Filip Pandža, 7.b (Međuopćinski Lidrano 2010.) Vraćeni osmijeh Plitvice Sama pomisao na nju izmami mi osmijeh na lice. Čini mi se da je tako dobro poznajem. U jesen, kada počnu padati obilne kiše, ona postane ljuta i bijesni sve dok ne dođe zima i utješi je svojim šaputanjem. Tada se smiri i čak postane umiljata, sve do proljeća. S prvima sunčevim zrakama koje donesu igru i veselje, ona više nije sama. Jutarnje joj društvo prave seljaci kad izađu na svoja po- lja i razgovaraju s njom. Za kasna poslijepodneva uz nju potrči po- koji trkač i pokušava držati njen ritam, ali kada shvati da ne može, odustane i krene svojim putem. Noćima je usamljena. Pokadkad se začuje zaostali cvrkut ptice koja ima nemiran san. Odmalen gajim neke jake osjećaje prema njoj, prema prvoj rijeci svog života, dragoj Plitvici. Čak mi je jedno vrijeme bila i najbolji prijatelj. Kako sam ja bio raspoložen, činilo mi se da je bila i ona. Pomagala mi je da razbistrim glavu, da se opustim. Kako sam odra- stao, mijenjala se i ona. Ponosno se zelenjela od biljaka koje su se stisnule uz nju. Tada sam se promatrao u njoj i zamišljao kako bi svijet izgledao da je zelen. A onda mi se počela činiti sivom. Kao da joj se promijenio i ten i raspoloženje. Bio sam sve rjeđe uz nju. Iznevjerio sam je kao i oni koji su je gušili otpadom. Neko se vrijeme držala, ali se činilo da će morati popusti- ti. Zacrnjela se poput ugljena. Bila je gusta, neprozirna. Proteklo je dosta vremena. Moja se rijeka uz pomoć same prirode na neki neobičan način počela obnavljati. Postajala je bistrija, vra- ćala je svoj stari sjaj. Vratio sam joj se i ja iako oboje shvaćamo da ništa više nije isto. Hrvoje Gazdek, 8. b (Međuopćinski Lidrano 2010.)Matija Cafuk, 7. b Petar Buhin, 5. b 43
  • 44. Firenca- grad obitelji Medici I tako su se učitelji ukrcali u autobus, proputovali dugi put preko Slovenije i sjeverne Itali- je, da bi napokon stigli do svo- jeg cilja.Već su i gradovi kroz koje smo protrčali da bi stigli do Rima, na nas ostavili duboki do- jam. Firenca, grad na rijeci Arno i glavni grad Toskane, u 2. pol. 19. st. Jedno je kratko vrijeme i glavni grad tadašnje Kraljevine Italije. Ta divna Firenca – grad obitelji Medici (gradom su vla- dali tristotinjak godina), koli- jevka renesanse, grad svjetski poznatih i značajnih umjetni- na. Tu su stvarali Botticeli, Mi- chelangelo, Brunelleshi, Giotto, Donatello... Jeste li znali da se u Firenci nalaze Vrata raja? Osim po svojoj katedrali Duomo s ogromnom kupolom u koju je navodno ugrađeno oko 4 mili- juna opeka, brojnim umjetnina- ma i građevinama, Firenca je u doba renesanse, a i kasnije, bila poznata i po svojim bankarskim i zlatarskim poslovima, o čemu svjedoči Ponte Vecchio - most preko rijeke Arno, prepun zla- tarnica i draguljarnica. Orvieto- grad na vulkanskom brdu Već bliže Rimu, smjestio se Or- vieto – grad nastao na vulkan- skom brdu u kojem se nalazi Papinska rezidencija i prekrasna gotička katedrala, bogat ostaci- ma iz etruščanskog razdoblja. Malen i spokojan gradić kao iz bajke, poznat i po navodno izu- zetno kvalitetnom vinu est est est. Teško nam je bilo otići iz Or- vieta i ostaviti taj mir za sobom. Ipak, čekao nas je Rim. Rim- grad koji ostavlja bez daha Legenda kaže da su grad Rim osnovala braća Romul i Rem 753. godine prije Krista. Taj grad bo- gate prošlosti, nekada središte svijeta, prepun je kulturno-povi- jesnih ostataka, vjerskih objekata i relikvija, živopisnih ulica i trgo- va. Proći cijeli Rim, tj. vidjeti sve ono što se u Rimu treba vidjeti, nije bilo moguće ostvariti u tih nekoliko dana koliko smo ih mi imali na raspolaganju. Antički dio Učiteljinastručnojekskurziji SVI PUTOVIVODE UProljetne praznike školske godine 2008./09. dio učitelja OŠ Vido- vec proveo je na stručnoj ekskurziji u Italiji. Cilj ekskurzije bio je obilazak znamenitosti i doživljaj uživo talijanskog duha u gradovi- ma Firenci, Orvietu, Rimu, Assisiju i Padovi. Ipak, glavni cilj ekskur- zije bio je grad u koji svi putovi vode - Rim. Učitelji naTrgu svetog Petra uVatikanu Kolosej Put putujem 44
  • 45. Rima nas je oduševio: rimski Fo- rum (nekada središte grada, trg okružen bazilikama, hramovima i spomenicima, na kojem se od- vijao društveni, politički, vjerski i gospodarski život grada), Kolosej (amfiteatar Flavijevaca sagrađen u 1. st. koji je mogao primiti oko 50000 gledatelja), rimski brežulj- ci Kapitol (okružen palačama i za- štićen kapitolskom vučicom) i Pa- latin (s ostatcima rimskih vila, ali i vilom obitelji Farnese iz 16. st., te prekrasnim vrtovima i pogledom na grad Rim). Popis građevina, kipova i drugih umjetnina iz an- tičkog doba u gradu Rimu koje treba vidjeti, zapanjujuće je dug, a vremena je bilo malo. Osim antičkog Rima, tu je i kr- šćanski Rim. Mnogi smatraju da bi propašću Zapadnog Rimskog Carstva u 5. st., Rim postao sa- svim prosječan grad da nije bilo U RIM kršćanstva. Rim je međutim i grad lopova, prosjaka, uličnih prodavača. Na ulicama grada možete kupiti sve – od suvenira i nakita, dječjih igračaka i odje- će, kišobrana koji se čudom stvore s prvim kapima kiše, do umjetničkih slika i vlastitih por- treta izrađenih u nekoliko mi- nuta. Ulični prodavači spremno i dosadno trče za vama nudeći svoju robu. Rim čine i bezbrojni turisti koji se poslušno kreću ulicama gra- da za svojim vodičima, od jed- ne turističke atrakcije do druge. Dojmljivi Španjolski trg kojim dominira fontana u obliku čam- ca i mnoštvo stuba isprekida- nih terasama prepunih turista, Fontana di Trevi, u koju prema legendi morate baciti novčić kao garanciju da ćete se vratiti u Rim, mnoštvo prekrasnih trgova i ulica sa sve samim važnim gra- đevinama, sve je to Rim. Idoksmoopljačkanimautobusom s razbijenim prozorskim staklom zaklonjenim najlonom i kartonom odlazili iz Rima, zaključili smo da se u Rim doista treba vratiti. Assisi, grad svetog Franje Prije povratka u Hrvatsku obišli smoAssisi,gradsv.FranjeAsiškog, s prekrasnom crkvom i franjevač- kim samostanom, ulicama prepu- nim suvenirnica i malenih dućan- čića s raznovrsnim slasticama. Protrčali smo već mračnim uli- cama Padove, i nakon cjelonoć- ne vožnje, umorni, ali prepuni dojmova, u ranim jutarnjim sa- tima stigli smo u Varaždin. I na kraju, postavili pitanje: Vode li svi putovi u Rim? Svakako! Piše: Tanja Kos, učiteljica povijesti Foto: S. Biškup, učiteljica Zahvaljujući tome što je postao sjedište pape, Rim je zadržao ulogu središta svijeta. Velebne crkve sv. Pavla, sv. Petra u oko- vima, sv. Marije Velike, sv. Ivana Lateranskog i niz manjih crkva i bazilika s mnoštvom relikvija, umjetninaidragocjenosti,mrač- ne i tajanstvene katakombe, te nezaboravniVatikan s bazilikom sv. Petra i ogromnom kupolom, s neprocjenjivim bogatstvom Vatikanskih muzeja, ostavljaju bez daha. Nemoguće je riječima opisati svu grandioznost kršćan- skog Rima. Fontana diTrevi Put putujem 45
  • 46. Njemačkikutić Engleskikutić Priredba na njemačkom jeziku u našoj školi Videki u Osijeku s predstavom Fußballstarund7Models BRAIN TEASERS - mozgalice TONGUE TWISTERS (brzalice, petljači jezika) You are a cyclist in a bike race. Just before the crossing finish line you overtake the person in second place! What place did you finish in? Answer/odgovor: Second Pla- ce. If you pass the person in se- cond, you take second place, and they become third. Jimmy’s mother had 4 children. She named the first Monday. She named the second Tuesday. The third is named Wednesday. What is the name of the fourth child? Answer/odgovor:” JIMMY’S MOTHER had 4 children”! A plane crashes on the border of the U.S. and Canada. Where do they bury the survivors? Answer/odgovor: You don’t bury the SURVIVORS! Tongue Twisters are expressions that are difficult to say clear- ly and you should pronounce them as fast as you can. Peter Piper picked a peck of pickled peppers. A peck of pickled peppers Peter Piper picked. If Peter Piper picked a peck of pickled peppers, Where’s the peck of pickled peppers Peter Piper picked? Pripremile: Suzana Mesić i Tanja Koren, učiteljice engleskog jezika Voditeljice: Lea Lesar Dolenc i Lucija Tomašković učiteljice njemačkog jezika Strani jezici 46
  • 47. UkinuCineStaruZagrebu MLADIMJESEC Razred 7. a gledao je 2. prosinca 2009. godine u kinu CineStar u Zagrebu, film Mladi mjesec re- datelja Chrisa Weitza. U glavnim ulogama su Kristen Stewart kao Bella Swan, Robert Pattinson kao Edward Cullen i Taylor Lautner kao Jacob Black. Mladi mjesec (eng. New moon) je romantič- no-fantastični film, baziran na istoimenoj knjizi poznate ame- ričke autorice Stephenie Meyer, te predstavlja nastavak filma Su- mrak iz 2008. godine, baziranog na prvoj knjizi. Summit Enterta- inment je u studenom 2008. dao dozvolu za nastavak, zbog uspje- ha Sumraka. Film se nastavlja samo par mjeseci nakon svršetka prvog djela. Film i glazba Glazba: Alexandre Desplat Snimatelj: Javier Aguirresarobe Montaža: Peter Lambert Distributer: Summit Entertainment Godina izdanja: 2009. Trajanje: 134 minute Država: SAD Jezik: engleski Budžet: 50 milijuna USD Prethodni: Sumrak Sljedeći: Pomrčina POMRČINA (nastavak Sumraka i Mla- dog mjeseca) Umrokraljpopa,MichaelJackson ZBOGOM,MICHAELMichael Jackson Evo kako je izgledao kroz život…………………… Rodno ime: Michael Joseph Jackson Rođen: 29. kolovoza 1958. Mjesto rođenja: Gary, Indiana, SAD Umro: 25. lipnja 2009., Los Angeles, Kalifornija, SAD Žanrovi: pop, R'n'B, rock, soul Zanimanje: pjevač, tekstopisac, producent, plesač, koreograf, glumac Instrument: vokal Djelatno razdoblje: 1967. - 2009. Producentska kuća: Motown, Epic, Sony Angažman: The Jackson 5/The Jacksons Web-stranica: http://www.michaeljackson.com/ Piše: Ana Ljubek, 5. b Michael Joseph Jackson rođen je u brojnoj glazbenoj obitelji Jackson i sedmo je od od de- vetero djece. Debitirao je na profesionalnoj glazbenoj sce- ni s jedanaest godina kao član sastava Jackson 5. Solo karijeru započeo je 1971. godine dok je još uvijek bio član sastava. U ka- snijim godinama, u javnosti je često nazivan kraljem popa. Preminuo je desetak dana prije koncerta u sklopu svoje povrat- ničke turneje u londonskoj O2 areni za koju je bilo rasprodano svih 50 koncerata. Piše: Ana Ljubek, 5. b Piše: Maja Hulama, 7. a 47
  • 48. Održanplespodmaskama ŽIVOTJEMASKENBAL U našoj se školi svake godine održava ples pod maskama. To je dan kada svi učenici i učitelji postaju nešto drugo, ulaze u različite uloge iz bajke, postaju prinčevi, princeze, lopovi, kriminalci... Nakon mi- mohoda i predstavljanja svih razreda s razrednicima, slijedi ples uz glazbenu pratnju učitelja Miroslava Dolenca. Mozgalice Pripremile: Ida Posavec i Karla Hranić, 7. b Foto: Fotogrupa škole Vrijeme je... Rasplesani Tarzan Danas je naša fešta Mažoretkinje u akciji U ritmu glazbe • Ime jedne rijeke Razbibriga 48
  • 49. Jesen Nose se traper i kožne jakne, pletene veste, šareni šalovi, pu- loveri, velike torbe jarkih boja, obavezno kapuljača i uočljivi detalji u jarkim bojama. Za ško- lu je dobro odabrati torbu koja ne iskrivljuje tijelo, a mora biti udobna, velika i praktična, po mogućnosti preko jednog rame- na, a može i ruksak. Za školske hodnike odaberi udobne tra- perice (može i poderane) i pa- mučne majice veselih uzoraka, a može i košulja. Što se tiče obuće, najbolje je odabrati popularne starke ili visoke čizme. Najdetalj: palestinka Zima Obavezno nabavi debelu jaknu kariranog uzorka ili jednoboj- nu, može i kaput. Obavezna je Dobitnica glavne nagrade časopisa OK Najboljajesenskakreacija Učenica naše škole Karla Hranić iz 7.b razreda, dobit- nica je glavne nagrade u crtanju koju joj je dodijelio popularni tinejdžerski časopis OK!. Naime, zadatak je bio izmisliti i nacrtati jesensku odjeću. Karla je poslala svoju kreaciju i osvojila glavnu nagradu. Čestitamo Karli na dobivenoj nagradi i želimo joj još puno uspjeha! Piše: Ida Posavec, 7.b Modnakolekcijaza2010.godinu ODABERISVOJSTIL pletena kapa, rukavice na pruge i dugi šal. Nose se čizme do ko- ljena. Odaberi tamnije boje po- put ljubičaste, maslinastozelene, sive, smeđe, a može i tamnija žuta. Obavezna je debela majica ili vesta s kapuljačom. Za hladne dane odaberi pletene veste, pu- lovere , dolčevite ... Najdetalj: majica s kapuljačom Proljeće Za proljeće nabavi tunike krat- kih rukava i tajice, a može i tan- ka jakna u jarkoj boji. Još uvijek dobro dođu traperice. Mogu se početi nositi kratki rukavi, zato nabavi razne majice. Mogu se nositi i cvjetne marame i rajfo- vi raznih materijala. Sada su na redu balerinke i starke. Balerinke neka budu lagane i s mašnicom ili karirane, a dobar su izbor i one jednobojne. Starke se mogu no- siti uz traperice, minice, tajice..., zato ih obavezno nabavi. Nose se svijetle boje. Najdetalj: balerinke Ljeto Za ljetne dane nabavi prozračne majice bez rukava ili s rukavima. Obavezne su i japanke i kratke hlačice. Nose se i minice, haljine i košulje. Najboje su sivoplava, svijetlozelena, sivozelena i bije- la. Za školu obuci tuniku ili halji- nu, a ispod tajice i starke. Nabavi i kupaći za more ili bazen. Možeš staviti i nekoliko dugih ogrlica ili više narukvica odjednom. Najdetalj: kupaći kostim Pripremile: Ida Posavec i Karla Hranić, 7.b Moda 49
  • 50. Osmašicebiraju 5NAJKOMADAŠKOLE Filip Hrvoje Fabijan Domagoj Vjekoslav PJESME Hrvatskih top 5 1. Ne govori da me znaš - Bojan Jam- brošić 2. Možda te volim - Franka Batelić 3. Buba Švabe - Hladno pivo 4. Uzalud sunce sja - Opća opasnost 5. No sikiriki - Edo Maajka Stranih top 10 1. I like - Keri Hilson 2. Tik-Tok - Ke$ha 3. Russian Roulette - Rihanna 4. Waking up in Vegas - Katy Perry 5. One time - Justin Bieber 6. Halo - Beyonce 7. Video phone - Lady GaGa & Beyonce 8. Silly boy - Lady GaGa & Rihanna 9. No handlebars - The Flobots 10. Paparazzi - Lady GaGa Spot top 10 1. Ignorance - Paramore 2. Russian Roulette - Rihanna 3. Supergirl - Miley Cyrus 4. Tik-Tok - Ke$ha 5. One time - Justin Bieber 6. I like - Keri Hilson 7. Video phone - Lady GaGa & Beyonce 8. Halo - Beyonce 9. Silly boy - Lady GaGa & Rihanna 10. So what - P!nk ŠKOLSKA FORA -odmor-‘’Get the party started’’ -povijest-‘’Year 3000‘’ -fizika- ‘’The hardest thing’’ -praznici-‘’Sweet dreams’’ -markiranje-‘’Bye bye’’ -petica-‘’Beautiful’’ -jedinica-‘’So what’’ -sreća-‘’Please don’t leave me’’ -profesori-’’Chill out‘’ -ravnatelj-‘’Pokerface’’ -ravnateljica-‘’Superwoman’’ -glazbeni-’’La La La song’’ -simpatija-‘’Sugar’’ -kraj škole-‘’The day that never comes’’ -svjedodžba-‘’My happy ending’’ Pišu: Maja Rogina, Nikolina Papec i Mihaela Gazdek, 8. a Foto: Marko Gredelj, 8. c BojanJambrošićnaZeljarijadiuVidovcu Osmaši 50
  • 51. 8.a - razrednica: Suzana Mesić 8.c - razrednica: Đurđica Teodorović 8.b - razrednica: Ana Sajko Osmaši 51
  • 52. Kako dugo treniraš rukomet? Rukomet treniram već 5 godina. Počeo sam u 1. razredu srednje škole. Kako to da si rukomet počeo trenirati tek u srednjoj školi? Prije rukometa trenirao sam no- gomet 5 godina. Nakon toga otac me pitao želim li probati igrati rukomet, pa sam tako ušao i u svijet rukometa. Pozvan si u Hrvatsku repre- zentaciju gluhih i nagluhih. Što je bilo presudno kod te odluke izbornika? Prije svega, presudila je igra. Odigrao sam par utakmica za reprezentaciju, te je komisija od- lučila da sam dovoljno dobar za reprezentaciju. Kako si se osjećao kad si sa- znao da ćeš zaigrati na Parao- limpijskim igrama? Bilo je super, bio sam jako uzbu- đen, stvarno nisam očekivao da ću otputovati u Peking. Jesi li imao tremu prije uta- kmica? Naravno, imao sam jako veliku tremu. Mislim da bi svatko imao tremu prije tako velikog natjeca- nja. Je li ti u tim trenutcima nedo- stajala obitelj kao podrška? Da, jako mi je nedostajala obitelj pošto nisu išli sa mnom, a nismo se mogli čuti ni telefonom. RazgovorsJakovomKolarićem,rukometnimreprezentativcem NIJEISTOZABITIGOLNAOBIČNOJUT Dva tjedna nakon završetka Olimpijskih igara, Peking je ponovno otvorio vrata sportašima iz cijelog svijeta. Riječ je o Paraolimpij- skim igrama, a glavni je kineski grad ugostio oko 4000 sportaša s invaliditetom iz 150 zemalja svijeta. Hrvatska reprezentacija brojila je 25 sportaša, koji su se natjecali u 6 sportova. Jakov Kolarić, biv- ši učenik naše škole, a sada brucoš na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, sudjelovao je kao rukometni reprezenta- tivac na Paraolimpijskim igrama u Pekingu, gdje je sa svojom ru- kometnom ekipom osvojio zlatnu medalju. Potražili smo Jakova, te iz prve ruke saznali više pojedinosti o tom velikom događaju za sve nas. Jakov u akciji Mjesto održavanja Igara Sport 52
  • 53. Tko ti je bio najveća podrška? Najviše nas je podržavao trener, izbornik, te svi ostali igrači. Kakav je bio osjećaj zabiti gol na takvom natjecanju? Super, neopisiv osjećaj! Nije isto zabiti gol na običnoj utakmici i na olimpijskim igrama! Kako si reagirao nakon po- sljednjeg sučevog zvižduka u finalu? Prvo sam se rasplakao kao i svi ostali, te sam počeo skakati od sreće. Protiv kojih ste reprezentacija igrali? Igrali smo protiv Srbije, Njemač- ke i Tajlanda. Jeste li imali koji poraz ili ne- odlučan rezultat? Imali smo samo 1 poraz i to od Sr- bije, ali smo ih pobijedili u finalu. Kako si se osjećao kod prima- nja zlatnog odličja? Bio sam uzbuđen, sretan, ovo mi je prvo natjecanje takve vrste i odmah sam osvojio zlato. Jesu li svi vaši protivnici po- šteno primili poraz? Da, nije bilo nikakvih nesugla- sica, sve je odigrano u stilu fair - playa. Što je najviše utjecalo na odličnu igru Hrvatske tijekom Igara ? Najviše su utjecale pripreme koje su trajale 8 mjeseci ( Del- nice, Daruvar, Zagreb), izbornik koji nas je tjerao da dajemo sve od sebe, te međusobna podrška. Piše: Damjan Grđan, 7.a Foto: Jakov Kolarić i dečki iz ekipe Županijski Lidrano 2010. mnaParaolimpijskimigramauPekingu UTAKMICIINAOLIMPIJSKIMIGRAMA Dodjela zlatne medalje Zatvaranje Igara Sport 53
  • 54. Na županijskom natjecanju u krosu koji se održao u Vinici, u parku Opeka, sudjelovali su uče- nici od 5. do 7. razreda i to: Janko Martinez, Sebastijan Gazdek, Ja- smin Pozder, Jelena Blaži, Leon Petric, Dunja Kozulić, Marin Po- zder, David Rog. Učenik Janko Martinez osvojio je medalju- 3. mjesto u kategoriji petih razreda. Učenik Leon Petric osvojio je medalju- 2. mjesto u kategoriji šestih razreda. Ekipa djevojčica natjecala se u rukometu i stigla do polufinala koje se održalo u OŠ Ivana Ku- kuljevića Sakcinskog u Ivancu, te osvojila 3. mjesto. Djevojčice koje su sudjelovale na natjecanju su: Dunja Kozulić, Josipa Brezovec, Lucija Paska, Sanja Juranko, Gabrijela Čanje- vac, Helena Minđek, Iva Mel- njak, Maja Hulama, Ines Kučko, Jelena Blaži, Jelena Kovačić, Anita Melnjak. Ekipa rukometaša na natjeca- nju u skupinama i u polufinalu, osvojila je prvo mjesto, te se pla- sirala u finale koje se održalo u OŠ Kneginec (osvojila je 3. mje- sto u Županiji). Učenici koji su sudjelovali na natjecanju iz rukometa su: Mar- ko Kolenko, Domagoj Črnila, Mihael Tomiša, Nikola Banić, Patrik Ozmec, Matej Melnjak, Damjan Grđan, Danijel Korpar, Igor Korpar, Domagoj Hajsok, Matija Cafuk. Ekipa nogometaša naše škole na natjecanju u skupinama i polufi- nalu je pobijedila, te se tako pla- sirala u županijsko finale i osvoji- la 3. mjesto. Rezultatisportskihnatjecanja VAŽNO JE SUDJE Športsko školsko društvo OŠ Vidovec sudjelovalo je šk. god 2009./2010. na natjecanjima u krosu, momčadskim igrama- ruko- metu, nogometu, te još slijedi natjecanje u košarci u mjesecu veljači Sudionici krosa s Miljenkom MumlekomRukometna ekipa 3. u Županiji Na postolju (Leon Petric, 6.a, 2. mjesto) Atletičari s medaljama (Janko i Leon) Sport 54
  • 55. Učenici koji su sudjelovali na natjecanju iz nogometa: Marko Rog, Marin Kos, Vjekoslav Bo- silj, Marin Pozder, Ante Pozder, Nikola Đurđek, Marko Blaži, Domagoj Črnila, Patrik Tuđan, Emanuel Melnjak, David Rog, Tomislav Gredelj. Na natjecanju u košarci, iskazat će se u veljači sljedeći učenici: Marko Kolenko, Vjekoslav Bosilj, Domagoj Črnila, Igor Ozmec, Marin Kos, Marko Sokač, Ivan Županić, Marko Rog, Edo Preseč- ki, Dominik Pozder. Voditeljica učenika je učiteljica tjelesne i zdravstvene kulture, Verica Ozmec. Zahvaljujemo treneru Dragutinu Novaku i Rukometnom klubu Vi- dovec na suradnji. Pripremila i fotografirala: Verica Ozmec, učiteljica TZK JELOVATI S voditeljicomVericom Ozmec Na postolju (Janko Martinez, 5.a - 3. mjesto) Nogometna ekipa 3. u Županiji Sport 55
  • 56. Bilojednomnamaturalcu... PREMOTAJVRIJEMEPANEKASVE PONOVNOKRENE Autorica: Katarina Kovačićek, 8. a Foto: učenici 8. razreda