ČAROBNA FRULA  (OŠ - LiDrano 2012)
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×
 

ČAROBNA FRULA (OŠ - LiDrano 2012)

on

  • 3,873 views

LiDrano 2012 - školski listovi - osnovne škole

LiDrano 2012 - školski listovi - osnovne škole
OŠ Jure Kaštelana, Zagreb

Statistics

Views

Total Views
3,873
Views on SlideShare
3,873
Embed Views
0

Actions

Likes
0
Downloads
4
Comments
0

0 Embeds 0

No embeds

Accessibility

Categories

Upload Details

Uploaded via as Adobe PDF

Usage Rights

© All Rights Reserved

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Processing…
Post Comment
Edit your comment

ČAROBNA FRULA  (OŠ - LiDrano 2012) ČAROBNA FRULA (OŠ - LiDrano 2012) Presentation Transcript

  • EUROPA za napredne ISSN 1332-2001 A TKO NAS PITA O Europi smo pisali davno. … ovako je bilo početkom ove godine na Trgu List Osnovne škole Jure Kaštelana . god­ gledalo 2001 bana Josipa Ovako je to iz Godina 17., broj 19, Zagreb, prosinac 2011. a Savici … Jelačića. Za­ ine kod nas n Krajem prošle godine ležali ispod zvali smo Tema broja: europskih zastava, a onda … bana da Nije važno što ga pitamo ja mislim. što misli o MIJENJAM SVIJET svemu. Naši deba­ tanti ljetos u europskom Mate Rimac: Ostvareni snovi (finskom) blatu. Bilo im je dobro. Nasilje: Tko je odgovoran Projekt Comenius Ove je Na ovoj se visini ne raz­ Debatni klub mišlja o takvim stvarima. mačiće sni­ ila m Spolnost – dar ili problem učiteljica Ve­ Pro­ ­ sna Starešinić feso­ u Grčkoj. Mačići k’o mačići. ri­ a c Briga njih za EU! Sa­ ja n Mi­o­ l Ovako misle učenici 2. b PB. Naš mali grb lo­ a ž i komadić zastave u velikom bratskom, tj. ?!???...!!?? sestrinskom zagrljaju europskih zvjezdica. Samo nemojte da ja poslije budem kriva! A vi opet novelu činite! DA u EU, NE u EU? Dž ili Đ? Cicibela, Zagreb Burek je isti, sve su ostalo Ravnatelj nijanse. Krešimir Petru­ jela, n Supanc u Dubrovnik Litvikorice.indd 1 30.1.2012 9:34:59
  • Hrvatska za početnike Nematerijalna Na UNESCO-ovu Reprezen- tativnu listu nematerijalne kul- ~arobna frula List Osnovne škole Jure Kaštelana 42 Knjiga Divlji Ane kulturna turne baštine čovječanstva, ili, ako vam je lakše, Representative Fotografija: Vladimir Gudac Benačić, učenice Godina 17., broj 19, prosinac 2011. 7. razreda iz baština List of the Intangible Cultural He- ritage of Humanity, upisano je i 11 nematerijalnih kulturnih ba- 3.  odišnji pokladni ophod zvončara s G područja Kastavštine Nakladnik: OŠ Jure Kaštelana Vinkovaca čovječanstva ština iz naše zemlje. Zagreb, Ul. Vladimira Ruždjaka 2 a Tel. 6331 550, fax. 6331 560 E-mail: os-jure-kastelana@zg.htnet.hr 46 Družba Braće www. os-jure-kastelana.hr Hrvatskoga Zmaja Fotografija: Vidoslav Barac UREDNIŠTVO: Ena Andruza, Martina Galović, Nikolina Krupec NOVINARSKA SKUPINA: Ena Andruza, Matea Crnjac, Lorena Čučković Deronja, 49 Izložba Omiš i 8. Sinjska alka – viteški turnir u Sinju Dea Demeter, Dora Filipović, Martina Galović, Poljica: Snovi Maja Gracin, Marta Hrenar, Vita Jozić, Uršula Kokor, na kamenoj Mara Krnić, Nikolina Krupec, Amalija Lalić Stanić, Fotografija: Vidoslav Barac Nikola Ljubanović, Vanja Matijević, Ivor Popović, kosi Mosora 1.  esta svetog Vlaha, zaštitnika F 2.  ipkarstvo u Hrvatskoj (Lepoglava, Č Dubrov­ ika n Pag, Hvar) Danira Ravkić, Andrej Slapničar, Lana Slović, Dora Stipić, Domagoj Šimić, Petra Tokić, Iva Antonia Zekan, Lucija Zelić, Damjan Žanko, 50 Etnobutik Petra Žeželj Mara: Moda VODITELJICA: nadahnuta 9.  edičarski obrt na području sjeverne M Maca Tonković, prof. hrvatskom Hrvatske maca.tonkovic@zg.t-com.hr baštinom LIKOVNI SURADNICI: Dubravka Đuretek Šuper, prof., 60 Supertalentirane Nikolina Krupec, Antonia Štefanac Ethnotine, NASLOVNA STRANICA: čuvarice 5.  voglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog D Antonia Štefanac, 8. r glazbene primorja (dvoglasno pjevanje i sviranje istar­ ske ljestvice) tradicije FOTOGRAFIJE: 4. Procesija Za Križen na 10. Bećarac – vokalno-instrumentalni  Novinarska skupina i suradnici otoku Hvaru Fotografija: Vidoslav Barac napjev s područja istočne Hrvatske LEKTORICA: Marija Nikolić, prof. 70 Tragom GRAFIČKA OBRADA: Heroina, Zagreb čuvara Čarobne TISAK: Denona d.o.o šume Fotografija: 7.  mijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih U igračaka s područja Hrvatskog zagorja Vidoslav Bagur Naklada 700 primjeraka 6. Godišnji proljetni ophod Nagradno pitanje: Koja europska 11. Nijemo kolo s područja Dalmatin­  kraljice ili Ljelje iz Gorjana zemlja ima najviše zaštićene svjetske ske zagore nematerijalne kulturne baštine? 91korice.indd 2 30.1.2012 9:35:21
  • Uvodnik IZ SADRŽAJA: ODLAZIMO LI U POVIJEST 7 Svemirski biznis Charlesa Chafera Velepoštovani listatelji i čitatelji, ne možemo 8 Električni automobil Mate Rimca napisati da ove godine nismo putovali ni sudjelovali u 11 Revolucionarni pristup među­ ulturalnim dijalozima i razvoju međunarodnih k 14 Djeca 20. stoljeća od­ osa u regiji, a i šire. Prilično šire. Velika Britanija, n 16 Kamenje – tko je odgovoran Fin­ ka, Belgija, Bugarska, Austrija, Španjolska, Litva, s 18 ACES u Makedoniji i Bugarskoj Češka, Slovenija, pa opet Finska, pa opet Slovenija, pa 21 Projekti Comenius opet Velika Britanija … Srećom, Bosna i Hercegovina, 25 Debatanti Makedonija i Turska razbile su tu EU monotoniju. Upo­ 30 Ekološke aktivnosti slenici Iranskog kulturnog centra priredili su nam u školi zanimljivo predavanje o svojoj zemlji. Hoćemo li 32 Školska događanja jednog dana debatirati i u Iranu? Zašto ne? 36 Smotre Ove sadašnje projekte nismo mogli ni zamisliti 38 Miro Gavran davne 1995. godine kad je izašao naš prvi broj. Tada 42 Ana Benačić su se tekstovi pisali na pisaćem stroju, energičnim 46 Družba Braće Hrvatskoga Zmaja udaranjem prstiju po tipkovnici i povlačenjem ručke 48 Fabula Croatica pisaćeg stro­ a nakon svakog retka (nešto kao ENTER), j 49 Izložba Omiš i Poljica a prije toga trebalo je pažljivo uvući nekoliko stranica 50 Etnobutik Mara papira iz­ e­ u kojih se stavljao indigo. Predavali su se, m đ 52 Duhovni zov zatim, tekstovi na disketama (koje su imale tek oko 54 Iran bijednih 2 MB memorije). Prvih nekoliko godina nismo 56 Posjet redakciji 24 sata u školi imali ni fotoaparat s filmom, a kamoli digitalac. 58 Putovanja – Lanzarote U broju 8 (1999. g.) s temom broja RAČUNALA piše se o tome da vrlo malo učenika kod kuće ima internet, a 60 Ethnotine novinari posjećuju jedini internetski kafić u gradu … U 62 Šport idućem, 9. broju (2000. g.), s temom MOBITELI, navodi se 68 Spolnost – dar ili problem da tek mali broj profesora i nešto veći broj učenika ima 70 Terenska nastava mobitele. Znamo da zvuči nevjerojatno, ali u početku 74 Kreativno-ekološke aktivnosti je odraslima bilo neugodno što imaju mobitele pa su 82 Literarni radovi za posjedovanje tog aparata nalazili razne izgovore. 84 Zabavne stranice Nakon posjeta redakciji časopisa Mobi novinari pišu o 88 Stranice Dječjeg kluba sjajnoj budućnosti kad ćemo svojim mobitelima moći fotografirati i na njima gledati filmiće … Razgovarali smo neki dan s našim poznatim književ­ ikom, zaljubljenikom u prirodu, a on nas pita n jesmo li na internetu jer ne želi da mu šaljemo našu Frulu u papirnatom obliku. Dosta mu je papira, kaže. Ako nas ne može vidjeti na elektroničkom predočniku, to je kao da nas nema. Istina je, danas smo možda među posljednjim školskim listovima koji izlaze na papiru. Ma, je li to moguće? Tako mladi, a već odlazimo u povijest … No, 88 Nagrade kako god bilo, kako će god biti, uvijek će na svijetu Dječjeg biti i čitatelja (pozdrav Djedu Mrazu i prosudbenom povjerenstvu) i listatelja, i učitelja, i učenika, a i kluba narodnih mudrosti. Stoga, ne idite volu ne rogove i ne dirajte u međeda kad mu se nos dimi. Bolje je svoju zemlju kopati, nego na tuđoj novce brojati i bolje je biti mali gospodar nego veliki sluga. Tuđ neka nikad ne bude tko svoj biti može. Naša suradnica Cicibela poručuje vam da nikada ne kupujete mačku u vreći, jer pustiti mačku iz vreće puno je lakše nego ponovno je strpati u vreću. Vi sad o tome razmišljajte. Zapravo, prvo pročitajte ili prelistajte našu velečarobnu Frulu, a onda razmišljajte. I mijenjajte svijet! Tko će, ako nećete vi? Voli vas vaše uredništvo i voditeljica 301-29.indd 3 30.1.2012 9:10:19
  • Veleanketa – Želimo li i možemo li promijeniti svijettema broja: mijenjam svijet Moguće je SVE Svi smo mi dio svijeta i sve što napravimo mijenja mijeniti samo svoj svijet; Želio bih ne­ kim izumom što se tiče energije promi­ svijet • Za sada želim da je sve oko mene lijepo, jeniti pogled na industriju; Probala bih a svijet ne mogu promijeniti • Moji prijatelji ujediniti sve ljude; Čuvala bih svijet od zagađenja; Željela bih da među ljudima iz razreda su mi promijenili svijet jer da nema vlada poštovanje i mir. njih ne bih imao prijatelje • Ne znam možemo li A kakve bi bile posljedice nakon toga? Bilo bi više sretnih ljudi na cijelom svijetu; promijeniti svijet, ali Hrvatsku možemo • Svijet je Život bi bio puno bolji; Svi bi bili sretni; toliko upropašten da ga nitko ne može promijeniti Ljudi bi više pomagali jedni drugima; Bo­ lji i sigurniji život; Sve bi bilo ljepše. Ljudi koji su promijenili svijet, po N e znamo hoće li ova anketa biti prijelomni trenutak u povijesti čovječanstva, no sigurno je da je u njoj sudjelovalo 208 najvećih i naj­ ljepših umova naše škole, od petog do promijeniti sebe; Ako je više ljudi do­ bro, pola svijeta je već bolje; Samo ako smo spremni uložiti muke i truda i biti hrabri; Da, samo moramo zajedno su­ rađivati; Tako da se obzirnije ponašamo mišljenju osmaša su: N.Tesla (11), T. A. Edison (6), F. Tuđman (3), J. Watt, majka Terezija i A. Einstein (po 2), a spominju se i Galileo, Columbo, M. Curie, M. Jack­ son, J. Cook, B. Gates, S. Jobs, sv. Blaž, N. osmog razreda. Pitali smo ih je li mogu­ prema svijetu; Da, velikim otkrićima. Mandela, M. Luther, M. Gandhi. Od osta­ će promijeniti svijet, žele li ga oni promi­ Zašto nije moguće promijeniti svi­ lih odgovora izdvajamo: Oni koji su pro­ jeniti i što bi učinili, kakve bi posljedice jet: Mogli bismo da hoćemo, ali sum­ mijenili sebe (3); Svi oni koji su napravili bile nakon toga te koji su ljudi, po njiho­ njam da je ikom dovoljno stalo; Ne vje­ neko dobro djelo; Svi izumitelji; Razni vu mišljenju, promijenili svijet. Priznaje­ rujem da jest, jer na svijetu ima previše političari; Svatko mijenja svoj svijet. mo, posljednje pitanje nije bilo dovolj­ zlih ljudi koji su rođeni takvi kakvi jesu; Sedmi razredi no jasno jer nismo naznačili u kojem su Današnji ljudi su nesposobni za to; Lju­ smislu (pozitivno ili negativno) neki ljudi di su tvrdoglava bića; Ne, ali može se UZ BOŽJU POMOĆ mijenjali svijet. Zato su u odgovorima na dosta toga napraviti; Svijet će zauvijek ovo pitanje naši ispitanici navodili i ljude ostati ovakav kakav je; Ljudi ne žele Od 47 anketiranih učenika sedmih koji su vrlo negativno utjecali na svijet. mijenjati svoju osobnost; Ljudi su glu­ razreda njih 27 (57%) misli da možemo Njih ovdje nećemo navoditi. Ne zaslu­ pi; Već je previše grešaka učinjeno; Mi promijeniti svijet. Ostalih 20 (43%) mi­ žuju. imamo mali utjecaj na svijet; To samo sli da je to nemoguće. Bog može; Nije jer svi imamo različito Evo kako je to moguće: Uz molitvu Osmi razredi mišljenje; Svijet toliko upropašten da i Božju pomoć (4); Tako da brinemo o TREBA PROMIJENITI SEBE ga nitko ne može promijeniti. okolišu (3); Kad bi ljudi bili dobri i mislili Oni koji misle da se svijet može o svojim postupcima; Kako i zašto, ovi­ Ispitali smo 61 učenika osmih razre­ promijeniti, žele ga promijeniti i sami, si o situaciji i mogućnostima; Da, ako J. da, a njih 38 (62%) misli da je svijet mo­ a oni koji ne vjeruju u to ne žele ga ni Bieber dođe u Hrvatsku; Uvijek može­ guće promijeniti, dok 23 (38%) smatra mijenjati. Tako su odgovarali i ispitanici mo promijeniti svijet dobrom voljom; da to nije moguće. iz ostalih razreda. (Nema potrebe, to bi Svi smo mi dio svijeta i sve što napravi­ Pogledajmo prvo zašto je moguće bilo previše potrošenog vremena; Svijet mo mijenja svijet. promijeniti svijet: Kad bi se različita je dobar takav kakav jest). No, pogle­ Mislite li da svijet nije moguće pro­ mišljenja i stavovi ujedinili, mogao bi dajmo što bi željeli učiniti naši osma­ mijeniti, evo izjava vaših istomišljenika: nastati svijet prihvatljiv za sve; Mi već ši: Strpala bih u zatvor sve kriminalce; Nije ga potrebno mijenjati (3); Ne, jer svojim postupcima mijenjamo svijet; Želim povećati obrazovanje, uvesti nismo puno razvijeni; Svijet je, nažalost, Kad ljudi postanu razumni i složni, to bolje ljude u rad i zalagati se za prava takav kakav jest; Ne, jer je to jača sila od će učiniti; Moguće je sve što možemo svih ljudi; Pomagati prirodi i širiti dobre nas; Svijet je stvoren takav kakav bi tre­ zamisliti; Zbog raznih kriza koje vladaju riječi i djela; Htjela bih da nema puno bao biti; Ne, jer su svi opsjednuti tehno­ moguće je donijeti promjene u svijetu; kriminalaca i ubojstava; Želim da ljudi logijom; Mnogi su probali, ali nisu mogli. Svaki čovjek može promijeniti svijet; budu ekološki osviješteni; Odnio bih Kako bi svijet promijenili sedmaši: Da bismo promijenili svijet, trebamo Afrikancima vodu i hranu; Ja mogu pro­ Novim idejama i izumima; Želim da se 4 01-29.indd 4 30.1.2012 9:10:20
  • što zamislimo izvučemo iz krize, da siromašni dobiju hranu, a nezaposleni posao; Želim učini­ ti nešto dobro za čovječanstvo; Tako da ne bacam smeće u kante i ne zagađu­ jem okoliš vožnjom u automobilu, nego se vozim biciklom; Mirom i dobrotom na zemlji; Htio bih da postane nemoguće napraviti bilo kakvo oružje; Pomagat ću siromašnima i neću zagađivati planet. Posljedice nakon promjene svijeta ovisile bi, naravno, o tome što bi se pro­ mijenilo, no u svakom slučaju svijet bi Vid Brnas Filković, 2.b bio puno bolji, imali bismo ljepši oko­ liš, svi bismo živjeli sretno i ne bi bilo ratova i nasilja, a i gospodarstvo bi se poboljšalo. Od ljudi koji su promijenili svijet sedmaši izdvajaju izumitelje i znan­ stvenike (9), a od konkretnih imena još se navode N. Tesla (4), S. Jobs (3), prevelik za to – ovo su neka od mišljenja sti; Ljudi bi znali kakav je šport umjet­ A. Einstein (2) te Isus, majka Terezija, J. naših šestaša. ničko klizanje. Watt. Dobri ljudi su poboljšali svijet, a zli Ovim putem pozdravljamo trojicu Da je svijet promijenio N. Tesla misli su ga pokvarili; Svijet je promijenila moja anketiranih koji bi izumili električni auto­ 7 šestaša. Dalje slijede: Isus (5), S. Jobs mama kad me rodila, napisao je jedan mobil. Dečki, žao nam je, morat ćete izu­ (4), L. da Vinci (3), a tu su još i W. A. Mo­ sedmaš. miti nešto drugo. Okrenite stranicu i uži­ zart, I. Newton, A. Einstein, C. Norris, J. Šesti razredi vajte u razgovoru s Matom Rimcem. Evo Bieber, S. Segal i A. Jolie. Evo još nekih što bi učinili ostali: Treba smanjiti štetne odgovora: Svijet su promijenili moji BRIGA O OKOLIŠU plinove i zagađenje prirode (5); Ukinuo mama i tata; Ljudi koji su izmislili raču­ bih proizvodnju cigareta; Kad bih mije­ nala, igrice, mobitel i Facebook; Znan­ U anketi je sudjelovalo 47 učenika njala svijet, u njemu djeca ne bi morala stvenici i znanstvenice; Osobe koje su šestih razreda. Većina njih, 32 učenika ići u školu; Ne bi bilo nasilja i zločestih promijenile način življenja; Najviše oni (68%) misli da je moguće promijeniti ljudi; Želim promijeniti svijet, ali moram koji čvrsto vjeruju u Boga; Slavni ljudi svijet, a 15 (32%) anketiranih suprot­ još pronaći savjeta o tome; Želio bih da iz povijesti i iz sadašnjosti; Oni koji su nog je mišljenja. su igrice stvarne; Mnogo izbora je preda branili Hrvatsku; Moji prijatelji iz razre­ Od onih koji smatraju da se svijet mnom i sad još ima vremena, za sada že­ da su mi promijenili svijet, sad da nema može promijeniti, 8 učenika te pro­ lim da je sve oko mene lijepo, a svijet ne njih ne bih imao prijatelje; Mnogi: pro­ mjene vidi u očuvanju prirode. Evo još mogu promijeniti; Probao bih istrijebiti fesori, obitelj, prijatelji, i svi dobri ljudi nekih odgovora: Ljudi se mogu promi­ zlo; Tako da kližem za našu državu. koji pozitivno utječu na mene. jeniti, a ako se ljudi promijene i svijet Nakon tako krasnih promjena mo­ Peti razredi se može promijeniti (5); Dobrim pona­ žete već zamisliti kao bi izgledao svi­ šanjem i postupcima (4); Možemo pro­ jet: Zemlja bi bila bolje i ljepše mjesto ČINITI DOBRO mijeniti sebe; Sve se može kad se hoće. psihički i fizički; Svi bi bili dobri i bilo Svijet bi bilo vrlo teško promijeniti bi više biljaka; Svijet bi bio bolji, a lju­ Anketirali smo 53 petaša, a njih 45 jer bi neki ljudi izgubili novac, a država di lošeg ponašanja bi možda poludjeli; (85%) misli da je svijet promijeniti mogu­ se brine samo za svoj džep; Samo Bog Ne bi bilo droge, alkohola, cigareta i će. Ostalih 8 (15%), naravno, tako ne mi­ li. s može promijeniti svijet; Ne, jer su se lju- krađa; Bio bi bolji svijet sreće i molitve i Evo što kaže većina: Da, jer ljudi mo­ di već navikli na ružno ponašanje; Ne, više bismo vremena provodili zajedno; gu biti bolji (6); Ima mnogo djece koja jer će se uvijek netko buniti i rušiti dobra Ozonski omotač više ne bi imao toliko još nisu došla na svijet, možda su baš djela; Ima previše zločestih ljudi; Svijet je rupa i naši potomci ne bi bili u opasno­ oni ti koji će ga promijeniti (2); Dobri 501-29.indd 5 30.1.2012 9:10:21
  • Poučna priča iztema broja: mijenjam svijet ljudi uvijek mogu promijeniti sve; Neke su stvari promjenjive, a neke ne jer do­ pradavnih vremena bre stvari mogu postati i bolje, a loše stvari ne mogu postati gore; Tako da zaustavimo nasilje; Možemo uništiti sva Premda vam se čini da oružja; Ako se mi razvijamo, i svijet se ra­ je s vama svijet počeo zvija; Tako da nema ratova za teritorije; i da su vaši stavovi i Stvar je samo u ljudima, kad ne bi toliko zagađivali zemlju i bili dobri jedni prema razmišljanja jedinstveni i drugima, svijet bi bio savršen; Ne znam nikad viđeni, iskustvo mi možemo li promijeniti svijet, ali Hrvat­ kaže drugačije • Vremeplov sku možemo. Neki žele da uđemo u EU, u mojoj glavi vraća me a drugi: Ako ne uđemo, spasit ćemo dr­ žavu od propasti; Ako se ti promijeniš, u sedamdesete godine možda će se i drugi; Sve je moguće, pa prošlog stoljeća. Ne, to nije tako i promijeniti svijet, samo treba malo vrijeme kada su Zemljom truda; Izumima i dostignućima. hodali dinosaurusi, nego Manjina misli da: Nije moguće, zato što je Bog napravio svijet kako jest i to se vrijeme kada sam ja bila Marija Smokrović, prof. ne može promijeniti; Mi ne možemo na­ revolucionarno raspoložena rediti nikome ništa; Svijet je velik i uvijek osmašica će biti zločestih ljudi; JA SVJETOVE MIJENJAM B Prema mišljenju petaša, svijet su io je to jedan od onih satova razred­ promijenili: N. Tesla (17); Svi dobri ljudi svome nećaku nika na kojem smo trebali raspraviti (8); Znanstvenici, liječnici, izumitelji (7); Kada pjesmu tvoju pjevam najnoviju nepodopštinu na satu engle­ S. Jobs (6), A. Einstein (5), Isus i kršćani Kada iskrama tvojim iskrim skog. Iako se sve događalo još u proš­ (4); B. Gates (2). Kada sam želja tvojih želja lom stoljeću, u jednoj od trnjanskih ško­ Pogledajmo kako bi promijenili svijet Kada sam tuga tuge tvoje la u kojoj sam tada djecu učila biologiju naši pametni i dobri petaši i što bi konkret­ Ja svjetove mijenjam! (štoviše, i zemlja u kojoj smo živjeli zvala no učinili: Voljela bih spasiti sve nemoćne se drugačije, a đaci su mi se obraćali s i bolesne osobe; Želim ljetne praznike 362 Kada te molitvama svojim čuvam “drugarice”), sve se moglo do­ oditi i g dana; Zaustavila bih nasilje; Napravio bih Kada zbog tebe zidove zidam i raziđam jučer. robota koji bi radio sve; Ne bi bilo zla i laži; Kada cvijeće tvoje zalijevam Naime, iako vam se čini da je s Tako da bih pričala ljudima o dobroti; Tako Kada sam sva od hrabrosti, od svjetla i raskriljenosti vama svijet počeo i da su vaši stavovi da na svijetu nestane novac; Da sve bude Ja svjetove mijenjam! i razmišljanja jedinstveni i nikad viđe­ besplatno i da svi poštuju pravila; Želim ni, iskustvo mi kaže drugačije. Znam očistiti svijet; Prvo bih okončao ratove i Kada sve svoje tebi dajem da je imenica iskustvo jedna od onih svim siromasima napravio kuće i sl.; Uvela Kada sve druge zaboravljam koje vam idu na živce, jer vas asocira bih novi zakon da ljudi ne bi krali ni u­bi­ Kada samo tebe očekujem na nešto staro, dosadno i čangrizavo, jali; Da, tako da se Hrvatska proteže cije­ Kada zbog tebe ozdravljam ali riskirat ću da me proglasite upravo lim svijetom; Tako da svi ljudi imaju radna Ja svjetove mijenjam! takvom i nastaviti priču. Dakle, ulazim mjesta; Voljela bih da se ljudi manje svađa­ u razred s namjerom da raspravimo ne ju; Tako da bih nekako promijenila ljude; Ja svjetove mijenjam baš poželjna, da ne kažem neotesana Tako da donesemo zakone po kojima ne Svaki put kada ti kažem da sav si moj svijet ponašanja na satu engleskog jezika, čiji bi bilo beskućnika; Svojim rukometnim Ja sve mijenjam kada te rukama obgrlim su akteri bili moji dragi osmaši. Krećem umijećem. Kada te zidovima svojim zaštitim u rasvjetljavanje događaja: Svakako bi posljedice takvih djela Ja sve mijenjam tvoju pjesmu pjevajući - Da čujem što mi imate ispričati o za- bile više nego dobre i odlične. Sretni­i j Sve se mijenja. Ti i ja, ne. dnjem satu engleskog? ljudi, a svijet, lijep, čist, bez ratova, krađa Reakcija je bila očekivana. Odlučili i svađa. Ukratko, bio bi to jedan savrše­ Zagreb, 05.12. 2011. su se za sve­ remensku taktiku napad je v no dobar svijet! najbolja o­brana: Anketirale: M. Galović, N. Krupec, D. - Drugarice, to što se dogodilo, ne bi Stipić, E. Andruza, D. Demeter, M. Krnić, L. se dogodilo da nismo bili izazvani! Pa ni- Zelić, 5. r, M. Puzak, D. Ravkić, L. Slović, U. smo mi strojevi! Ne možemo toliko toga Kokor, 6. r, L. Čučković Deronja, M. Crnjac, naučiti odjednom i nije engleski jedini 7. r, D. Andrić, L. Vujić, 8. r predmet! – uzrujano će razredni Borac 6 01-29.indd 6 30.1.2012 9:10:23
  • Piše Verica Revolucionarni Gemić, prof., OŠ Grigora Viteza, Zagreb PRISTUP i naučila da se ne­ suglasice moraju pokušati riješiti na za ljudska prava, koji je, usput put budi razmislite što vam je činiti da sve to nekako nešto pitomiji način. rečeno, bio idejni začetnik razredne izgladite i popravite. Iz prošlosti me vraća glas razrednog pobune protiv engleskog i testa koji su Eks­ lozivca: p tada trebali pisati. - Jel’ drugarica iz engleskog još u ško- Svijet se mijenja, - Pa da, kaj je to u redu da nas se li? Mi bismo joj se odmah išli ispričati. ali ne i osmaši odma’ nakon vikenda dočeka s testom? - Imate pravo, nismo bili OK – na to Vikend služi za odmor, a ne za štrebanje! I dok oni diskutiraju o tome kako će će razredni Borac za ljudska prava, ali ne – uključio se u raspravu fakin koga je se ponašati i što će sve reći na idućem možemo mi to odmah tako pitomo i smire- znalo cijelo Trnje po njegovim maštovi­ satu engleskog, vremeplov u mojoj glavi no. Nešto nas je jednostavno tjeralo na taj, tim nepodopštinama. vraća me u sedamdesete godine prošlog kako vi kažete, revolucionaran pristup, ali vi - Niste u pravu! – odjednom će ra­ stoljeća. Ne, to nije vrijeme kada su Ze­ to ne možete razumjeti. zredna Štre­ erica. Znali smo za taj test b mljom hodali dinosaurusi, nego vrijeme Od tada se, do danas, svijet oko nas dovoljno dugo i mogli smo se pripremiti. kada sam ja bila revolucionarno raspolo­ promijenio. Ne samo što živimo u državi Kako sam ja naučila, mogli ste i vi! žena osmašica. Provela sam jednom dva drugog imena, što u školi više nema dru­ - Držite me ljudi! – uzvikne razredni Ek­ školska sata na vrhu prečke s koje je vi­ gova i drugarica, što su direktori postali splozivac, ustavši naglo, a rukom dohvati sjelo uže za penjanje, a sve u znak prote­ ravnatelji, a fizički odgoj tjelesna i zdrav­ pernicu s namjerom da je lansira u smjeru sta zbog nečega što je napravio profesor stvena kultura. Promijenilo se još mnogo razredne Štre­berice. S obzirom na to da je tjelesnog, iako se danas više ne sjećam toga. Mnogo toga na bolje, ali nešto i na on gotovo uvi­jek reagirao na isti način, a što je to točno bilo. S obzirom na to da gore. Ono što je ostalo isto su – osmaši. mijenjali su se samo projektili, na vrijeme sam tvrdoglavo odbijala sići, razrednica I danas su revolucionarno raspoloženi i sam došla do njegove klupe. I ruka i per­ mi je objasnila da je telefonirala mojem misle da mogu mijenjati svijet u trenu, ju­ nica bile su zaustavljene. ocu i da se on upravo sprema u školu. reći glavom kroz zid. Pri tom su često po­ - Hajde da sad smirimo hormone i Moj je inat trajao još manje od minute i malo nepristojni, grubi i neotesani. Uvje­ porazgovaramo bez vike i svađe, pokuša­ si­ la sam samostalno na parket dvorane š reni su da ih roditelji, koji se i dalje zovu vam ja. – Dobro znate da nemate pravo. za tjelesni. Kasnije sam saznala da je ra­ starci, ne razumiju, profesori ih beskrajno Niste se primili posla na vrijeme, pa ste ska blefirala, a ja sam odradila razgovor gnjave i postavljaju pred njih nemoguće odlučili dizati revoluciju ne biste li izbjegli s pedagogom i ravnateljem koji se tada zadatke, ljuti ih mnogo toga oko njih. posljedice. A kad je već tako, nije li vam zvao direktor. Zaradila sam i opomenu u Nešto bez, ali mnogo toga s razlogom. palo na pamet da taj test odgodite na imeniku i prodike kod kuće, jer su o revo­ Pred njima je nepoznanica zvana srednja nešto pitomiji način? Niste li mogli lijepo, lucionarnom prosvjedu bili obaviješteni škola. Iako to nikome ne žele priznati, po­ pošteno priznati da ste ljenčine i zamoliti moji roditelji, koji su se i tada zvali starci. malo ih je strah. Poželimo im sreću. Drži­ da vam se da još malo vremena? Znate li Naravno da sam se ispričala profesoru mo im palčeve da jednog dana postanu onu..., nisam uspjela dovršiti rečenicu, tje­esnog, koji se tada zvao fizički odgoj l sretni ljudi koji mijenjaju svijet na bolje. a već je cijeli razred glasno govorio sa mnom: … lijepa riječ svaka vrata otvara. Viku i revolucionarno raspoloženje za­ mijenio je smijeh. - Kad vi to tako kažete, drugarice, sve izgleda jednostavno. Jeste li baš sigurni da bi test bio odgođen da smo primijenili tu vašu pacifističku strategiju? – ne da se razredni Borac za ljudska prava. -Nisam – odgovaram – ali sigurna sam da svo­jim revolucionarnim pristupom niste postigli ništa. Test ste na kraju ipak pisali, a uz to ste razljutili učiteljicu. A sada bolje 701-29.indd 7 30.1.2012 9:10:24
  • Razgovor s izumiteljem Matom Rimcemtema broja: mijenjam svijet KAD SE Mate Rimac: Uskoro ćemo napraviti i naš drugi prototip Concept_One-a pa ćemo s njim voziti utrke i napraviti mnoga testiranja. SNOVI OSTVARE Rimac e-M3 prvi je automobil kojem u prometnoj knjižici kao zemlja porijekla piše Hrvatska • Automobili su bili moj dječji san. Nedavno sam posjetio svoju staru osnovnu školu u Frankfurtu i pomislio da bi taj mali Mate, da je onda mogao vidjeti dokle je ovo sve došlo, bio jako sretan J edna od stvari koja bi svakako mo­ gla promijeniti svijet jest i električni automobil. Na Međunarodnom salo­ maturalni rad trebalo je izraditi nešto. Obično drugi učenici rade pojačala ili nešto jednostavno. Tada sam ja odlu­ znam da su oni dalje radili na testiranju i nu automobila u Frankfurtu jesenas je čio jednu svoju ideju pretočiti u stvar­ razvoju i da je mali problem kod toga što predstavljen Concept_One, električni nost, bila je to rukavica koja zamjenjuje zakoni za homologaciju ne dozvoljavaju superautomobil i to naš, hrvatski, izum tipkovnicu i miša. Profesoru se to jako pomični retrovizor. Ali, polako, možda se Mate Rimca. Za ideje našeg sugovorni­ svidjelo pa me poslao na natjecanje. jednom u budućnosti i to promijeni. ka otimaju se najveće svjetske tvrtke Osvojio sam prvo mjesto na općinskoj Sudjelujete li još uvijek na automo­ automobilske industrije. Njegov će au­ razini, zatim županijskoj, pa državnoj i bilskim utrkama? U kojem vozilu? tomobil biti konkurent najbržim auto­ onda je krenulo na svjetskoj razini. Išao Utrke su moja velika ljubav. Evo, baš mobilima na svijetu. sam po svijetu po sajmovima inovacija bih ovaj vikend trebao ići na Grobnik s Kako da Vas predstavimo čitatelji­ i osvajao prve nagrade. U međuvreme­ e-M3. Utrke su također i jedan dobar ma – kao izumitelja, studenta, auto­ nu sam napravio i svoj drugi patent, način ispitivanja naših vozila i kompo­ dizajnera, direktora tvrtke … Tko je bio je to pomični retrovizor koji poma­ nenti. Utrke vozim s e-M3 jer je on tes­ Mate Rimac? že u otklanjanju mrtvog kuta. Za to su tni automobil. Concept_One je za sada Prvo bih volio naglasiti kako ja ni­ se zainteresirale velike autoindustrije. samo show car. Uskoro ćemo napraviti sam autodizajner kao što znaju mnogi Zbog ugovora o tajnosti ne smijem reći i naš drugi prototip Concept_One-a mediji navesti. Dizajn automobila radio o kome se točno radi, ali dio prava za pa ćemo s njim voziti utrke i napraviti je Adriano Mudri. Ja bih za sebe rekao taj patent prodao sam. mnoga testiranja. da sam izumitelj, ali i direktor tvrtke Ri­ Ali, mi se još uvijek koristimo tipko­ mac Automobili. vnicom i mišem, a ni u automobilima Znate sve o automobilima, mehani­ naših roditelja nismo zapazili pomič­ Upornost, želja i ci, elektronici … a nemate tehničko ne retrovizore. U čemu je problem? dobra ideja obrazovanje. Kako ste sve to naučili? Ja sam sada prilično koncentriran Završio sam tehničku srednju školu na razvoj automobila tako da nemam Kakav je bio put od Vašeg zelenog u Samoboru smjer mehatronika, samo ni vremena posvetiti se svojim starijim BMW-a do modela Concept_One? što daljnje školovanje nisam nastavio izumima. Kako sam dio prava za sustav Osim tehnike, od malena sam ve­ u tom smjeru. Ali već u srednjoj ško­ pokretnih retrovizora prodao velikim liki zaljubljenik u automobile. Tako li krenuo sam sa svojim izumima. Za proizvođačima automobilske industrije, sam kupio BMW e30, bio je na benzin 8 01-29.indd 8 30.1.2012 9:10:25
  • kao što je BMW, Tesla, Audi dolazili su na naš štand i nisu mogli vjerovati što smo napravili. Njih je najviše zaintrigi­ rala naša tehnologija. Proizvodnja kreće za dvije godine Kada će početi proizvodnja automo­ bila Concept_One? Proizvodnja će krenuti za dvije go­ dine. Do tada još imamo prilično razvo­ ja kako bi došli do proizvodnog auto­ mobila. Trebamo napraviti homologa­ ciju i crash testove, tako da čeka nas još mnogo posla. Koliko će koštati takav automobil? Tko će ga moći kupiti? Automobil će biti prilično skup. O fotografije: Rimac Automobili cijeni još ne pričamo, iako uvijek kaže­ mo da onaj tko želi kupiti taj automobil neće pitati za cijenu. A cijena će biti ne­ što manja nego od konkurencije koja proizvodi supersportske automobile kao što je Pagani, Koenningsegg, Bu­ gatti. Je li točno da ćete svakom kupcu darovati električni bicikl? Električni bicikl koji može voziti 80 km na sat! i s njime sam vozio utrke. Na jednoj O čemu ste maštali u djetinjstvu? Je Zar se ti bicikli ne bi mogli proizvo­ od utrka benzinski motor se zapalio. li električni automobil bio u Vašim diti masovnije? Došao sam doma i gledao što ću sad, djetinjim snovima? Ako jest, kako to Jedna od opcija je da će kupac moći popraviti auto ili možda napraviti auto izgleda kad se snovi ostvare? dobiti bicikl, to ćemo još vidjeti. A bi­ na struju što je već dugo bila ideja Automobili su bili moj dječji san. I cikli bi se mogli proizvoditi masovnije, koju sam htio realizirati. I tako je ne­ stvarno mogu reći da mi se san ostva­ ali taj bicikl koji mi razvijamo je high kako krenulo. Prvu konverziju BMW-a rio, sada proizvodim automobile. Samo preformance i koštao bi kao jedan pro­ sam napravio sâm u garaži s kupljenim što je toliko posla oko svega toga da sječan automobil što baš i nije intere­ komponentama. Ali, onda sam shvatio mislim da još nisam ni postao svjestan santno za masovno tržište. A i za pokre­ da bi se to moglo napraviti puno bolje. što mi se dešava. Nekako snovi mi se tanje masovne proizvodnje potrebna Skupio sam nekoliko prijatelja i krenuli ostvaruju, ali nemam vremena uživa­ su ogromna početna ulaganja. Neki od smo raditi na tome da razvijamo vlasti­ ti u tome. No, nedavno sam posjetio naših zainteresiranih investitora imaju te dijelove. Tako je BMW prošao kroz svoju staru osnovnu školu u Frankfurtu ideju pokrenuti masovnu proizvodnju 5 faza potpune promjene. Sada BMW i prisjetio se tih dana, baš sam komen­ bicikla, ali ne u Hrvatskoj. više nije BMW, nego je homologiran i tirao kako mislim da bi taj mali Mate da Kakve su šanse da se naša generacija registriran kao Rimac e-M3. S obzirom je onda mogao vidjeti dokle je ovo sve jednog dana vozi u električnim auto­ na to da je od starog BMW-a ostala došlo bio jako sretan. mobilima? samo školjka, Rimac e-M3 je sada prvi Kakve su bile reakcije ljudi kad su Nije nemoguće, smo što su cijene automobil kojem u prometnoj knjižici vidjeli automobil na Frankfurtskom električnih automobila još uvijek pri­ kao zemlja porijekla piše Hrvatska. Dok sajmu? lično skupe. Najveći problem su same sam tako razvijao e-M3 i shvatio da od Reakcije su bile i više nego pozitiv­ baterijske ćelije i baterijski paketi koji starog BMW-a nije ostalo ništa, odlu­ ne. Bili smo popraćeni u svim svjetskim jako utječu na cijenu automobila. Mož­ čio sam da krećem raditi auto od nule. medijima. Mnogi su nas proglasili naj­ da kad tehnologija još malo napreduje Tako je polako krenulo stvaranje Con­ većim iznenađenjem na Frankfurt Mo­ i baterije budu jeftinije, možda će onda cept_One-a, uz puno upornosti, želje i tor Show-u. No, nisu samo mediji bili električni automobil postati svima pri­ uz dobru ideju. oduševljeni. Veliki svjetski proizvođači stupačniji. 901-29.indd 9 30.1.2012 9:10:26
  • tema broja: mijenjam svijet Pročitali smo da, kada naiđete na nerješiv problem, izlazite s druš­ tvom i zabavljate se pa se onda vra­ ćate problemu i rješavate ga. Koji je Vaš omiljeni oblik zabave? Da, nekad sam tako znao izaći van i sutra bi mi sinule bolje ideje. No, ot­ kad imam svoju firmu, zaposlene ljude i otkad radim na Concept_One-u nema više izlazaka. Sada sam sretan da uhva­ tim malo vremena da odspavam. Dan bude prilično naporan. Dižem se u 7, Mate Rimac: Dan a radim najmanje do ponoći, ako ne i bude prilično duže. I nije bitno koji je dan u tjednu, naporan. Dižem za mene nema vikenda. se u 7, a radim najmanje do Volio bih ostati ponoći, ako ne i u Hrvatskoj duže. Smišljate li već nešto novo? Svaki dan se smišlja nešto novo što Hoće li električni automobili promi­ bi se moglo primijeniti na razvoju au­ jeniti svijet? Možemo li uopće pro­ CONCEPT_ONE tomobila. Mi kao cijela firma smo tre­ mijeniti svijet? Što biste Vi učinili? To nutno u fazi R&D-a, svakodnevno ima­ je tema novog broja našeg lista. mo neke nove ideje i to primjenjujemo Nikakve velike promjene se ne na razvoju. Testiramo što nam je bolje i događaju preko noći. Tako mislim da u kojem ćemo smjeru ići. ni sam automobil na struju ne može Hoćete li ostati u Hrvatskoj? Je li važ­ promijeniti svijet, ali polako će sigurno no da čovjek ostane raditi u svojoj doći do promjena. domovini? Već sam spomenuo, nisam sto posto siguran hoću li ostati u Hrvatskoj. Ja bih volio, ali puno je stvari koje nam ovdje PROIZVODNJA U Concept_One, električni auto­ mobil, pokreću 4 elektromotora, po otežavaju rad. Ne možete ni zamisliti s HRVATSKOJ? jedan za svaki kotač. Automobil ima 1088 KS, a može razviti elektronski kojim se sve poteškoćama moramo no­ siti. Kada su nam stizale felge koje su se Hoće li se Concept_One proizvo­ ograničenu najveću brzinu od 305 glodale u Španjolskoj, dva tjedna su sta­ diti u Hrvatskoj, ima li kod nas km/h. Karoserija je izrađena od jale u zgradi preko puta naše firme na uvjeta za to? ugljičnih vlakana. Umjesto retrovi­ carini i mi nismo mogli doći do njih zbog Najvjerojatnije da će se proizvo­ zora, na svakom kutu automobila papirologije, a da ne govorim kakva nam diti u Hrvatskoj, to još ovisi o tome nalaze se kamere koje olakšavaju je frka bila prije Frankfurta i svaki dan s kojim ćemo investitorima na kraju praćenje prometa i parkiranje. nam je bio važan. Za ovakav bih projekt u potpisati ugovor. S obzirom na to da Punjenje baterija ovisi o tome drugim državama dobio velike poticaje. se ovakav projekt ne može financira­ koliki izvor struje imate na raspola­ Mi ovdje čak ne tražimo poticaje, samo ti iz vlastitih sredstava jer je prilično ganju. Ukoliko imate jaki izvor stru­ tražimo da nam se olakša rad. Mislim da zahtjevan, sada smo u pregovorima s je, auto mo­ e biti pun za dva sata, ž će konačnu odluku o tome gdje će se au­ investitorima od kojih neki žele naše no ukoliko ga prikopčate doma na tomobil proizvoditi donijeti ulagač. Za preseljenje. A ima li kod nas uvjeta za utičnicu, za pu­ jenje će vam trebati n sada mi se nekako čini da je ipak izgled­ proizvodnju? Iskreno, i ne baš. Jako gotovo cijeli dan. no da proizvodnja ostane u Hrvatskoj. nam je teško proizvoditi u Hrvatskoj. Vanjski dizajn vozila kreirao je hr­ Što još Hrvatska, osim Vašeg auto­ Da se, recimo, nalazimo u Italiji, ti u vatski dizajner Adriano Mudri, a unu­ mobila, može ponuditi svijetu? jednoj ulici možeš naći sve što je po­ trašnjost Goran Popović i njegova eki­ More, turizam samo da se malo bo­ trebno da bi se proizveo automobil. pa iz talijanskog studija Pininfarine. lje ljudi pokrenu. Također mislim da bi Kod nas nema prateće industrije koja Za mehaniku automobila zadužen je Hrvatska trebala poraditi malo na svo­ bi nam olakšala proizvodnju. zagrebački inženjer Zlatko Kvočić. joj proizvodnji. Imamo puno potenci­ jala koje, nažalost, ne znamo iskoristiti. Ena Andruza, 5. b 10 01-29.indd 10 30.1.2012 9:10:27
  • Razgovor s CHARLESOM CHAFEROM, uposlenikom tvrtke Space Services Inc osobnom planu i u svome po­slu. Mi ovdje u Hustonu pružamo je­din­stvenu uslugu N ašeg sugovornika Charlesa Članovi obitelji vrlo često odlu­ za ljude. Ta usluga pomaže proširiti ko­ Cha­ era upoznali smo ljetos f če počastiti svoje drage pokojnike sa mercijalnu uporabu svemira i otvaranje na Tre­ oj debatnoj akademiji ć sprovodom u svemiru. Isto tako, dosta tog prostora kao nove granice za čovjeka. u Kranjskoj gori. No, nije nam bio za­ se ljudi za to odluči za vrijeme života. Hoće li i turistički letovi u svemir nimljiv samo zbog svoje ljubavi prema Kolika je cijena takvog sprovoda? ubr­ o postati masovni? z debati. On je uposlenik tvrtke Space Cijena se kreće od 1000 do12500 $. Ja vjerujem u to. Pogledajte samo Services Inc. iz Hustona (Texas) koja se Ona zavisi o prostoru u svemiru gdje ka­ vom brzinom napreduje tehnolo­ i­ k g bavi organizacijom pogreba u svemiru. će biti sprovod. Možete izabrati izme­ ja u posljednje vrijeme. Danas je stvar­ Da, dobro ste pročitali. U svemiru! đu nekoliko mjesta (blizina Zemlje, Ze­ nost ono o čemu smo prije nekoliko godina mogli tek sanjati, u to ste se si­ Nadamo se da ćemo prostor i granice svemira moći gur­ o uvjerili i sami. Mislim da je pred n nama sjajna budućnost. otvoriti svim ljudima diljem svijeta stvarajući jedinstven prostor za razne svemirske aktivnosti • Članovi obitelji vrlo često odluče počastiti svoje drage pokojnike sa sprovodom u svemiru. Isto tako, dosta se ljudi za to odluči za vrijeme života. SVEMIR ZA SVE - Naša je tvrtka osnovana 1995. maljska orbita, Mjesec…) Charles Chafer: Usluga svemirskih po­ re­ ba pomaže proširiti komercijal­ u u­ o­ n g p rabu svemira i otvaranje tog pro­ to­ a kao nove granice za čovjeka. s r Ima li života u svemiru? Vjerujete li godine, a prvi svemirski pogreb orga­ Koliko ste ljudi do sada poslali u u NLO? nizirali smo dvije godine kasnije – kaže sve­ ir? m Teško je kratko odgovoriti na ovo nam gospodin Chafer. Nije to ništa ne­ Do kraja godine poslat ćemo još pitanje. U svakom slučaju, mislim da ni­ obično. Ideja o svemirskim pogrebima 315 i tako ćemo na kraju godine doći smo sami u svemiru. Što se mene tiče, može se pratiti još od 1880. godine u do brojke 1000. ja se nisam osobno uvjerio u postoja­ stručnoj literaturi. Ovu modernu kon­ Kako to izgleda? Kakvom se tehno­ nje NLO. Mislim da bi trebalo imati rele­ cepciju takvih pogreba osmislila je logijom služite? vantne rezultate istraživanja, ovako su moja tvrtka. Naš je najveći izazov bio Naša kapsula sadrži 3 grama kremi­ to još uvijek samo pretpostavke. Volio kako spojiti dvije već poznate industri­ ranih ostataka koje se stave u posudicu bih da se i na tom području stvari puno je (letovi u svemir i pogrebi) u jednu in­ sličnu onoj za labelo. One su smještene brže razvijaju, a uvjeren sam i da hoće. dustriju koja je svima nešto novo. u nekoj vrsti svemirskog broda koji teži Ove godine se zahvaljujući vama de­ Što ste željeli postići tim programom? oko 3 kg i zakačene su za raketu koja se batira o puno svemirskih teza. Koli­ Nadamo se da ćemo prostor i grani­ onda lansira u svemir. ko dugo Vi debatirate i je li bilo teško ce svemira moći otvoriti svim ljudima Biste li vi željeli da se i Vaše tijelo, na­ staviti svemirske teze u debatu? diljem svijeta stvarajući jedinstven pro­ kon smrti, pošalje u svemir? Ja sam debatirao 4 godine u sred­ stor za razne svemirske aktivnosti. Ovo Da, naravno, to mi je plan. njoj školi i 4 godine na fakultetu. Nije je tek početak. Koliko ste vi svojim djelovanjem bilo teško osmisliti svemirske teze zato Mora li čovjek, prije svoje smrti, dati pro­­mijenili svijet? što je svemir nešto što se tiče svih nas i pristanak za takav način pogreba ili Svi mi svojim djelovanjem mijenja­mo pitanje svemira od velike je važnosti za to može učiniti njegova rodbina? svijet, svatko na svoj način. To či­ni­mo i na čovječanstvo. Darija Jeger 1101-29.indd 11 30.1.2012 9:10:27
  • Djeca robovitema broja: mijenjam svijet RUŽNA SLI K MOŽEMO LI takvog stanja više ne bude. Razgovarale su s dvadesetak ljudi različitih uzrasta i SPRIJEČITI zanimanja, od učenika do umirovljenika. Evo što su zabilježile: To je loše, tre- ROPSKI RAD DJECE balo bi to promijeniti. Trebale bi postojati udruge koje bi to mijenjale; Poslodavce bi trebalo novčano kazniti; Djeca moraju Puno se piše o tome imati djetinjstvo; Trebalo bi to ukinuti, ali kako se velike svjetske to je začarani krug. To do sada nisam zna- la, ali svakako o tome imam samo loše korporacije bogate na mišljenje; Djecu treba naučiti radu, ali ne račun rada djece, no je li u tako ranoj dobi; To svakako treba ukinu- ti, jedino to mogu reći; Pa to je strašno! Ne itko svojim pisanjem bilo razumijem njihove roditelje i poslodavce što promijenio? Možda. koji to dopuštaju!; Mislim da djeca trebaju imati život, a ne mukotrpno raditi … Članci o poštenoj Odlučili smo pitati za mišljenje i ne­ jutra do večeri, šest dana u tjednu. Inače, trgovini i proizvodima u Indiji radi 30.000 djece u kamenolomi­ ke na­ e ugledne članove novinarske š s oznakom Fair Trade ma, iako je kod njih to zabranjeno. sku­ ine. p Matija Jurič energično bi odmah Istina, puno se piše o tome kako se daju nekakvu nadu. ve­ike svjetske korporacije bogate na l do­ io zakon koji bi kompanijama odre­ n dio visoke kazne tako da im se ne bi Svima je nama današnjim ljudima račun rada djece, no je li itko svojim pi­ ispla­ ilo poslovati na taj način. t važno da nam je majica od 100% pamu­ sanjem bilo što promijenio? Možda. Amalija Lalić Stanić kaže da je svjesna ka ili da je čokolada koju ćemo pojesti Članci o poštenoj trgovini i proizvo­ stanja u svijetu. Smatra da djeca ne bi tre­ na­­ pravljena od najboljeg kakaovca. Mi dima s oznakom Fair Trade daju ne­ a­ k bala raditi već učiti, da bi trebale posto­ ku­ ujemo takve majice i čokolade i takve p kvu nadu. Na primjer, ako kupite čo­ o­ k jati dobrotvorne akcije i svaka bi zemlja su nam stvari uobičajene. Zapitate li se ladu s oznakom Fair Trade znajte da ka­ morala bar malo pomoći i omogućiti toj ikad tko je brao taj pamuk ili kakaovac? kaovac nije proizveden na plantaža­ a m djeci školovanje i normalan život. Na poljima afričke države Burkine Fa­ s robovima. Tako bi to trebalo biti i na Vita Jozić o tome je napisala tekst: so, čak i devetogodišnja djeca u teškim drugim proizvodima. Umjesto u polja kakaovca poslala bih afrič- uvjetima beru pamuk koji je inače pun Raspitali smo se u našem Krašu ima­ u j ku djecu u vrtiće, igraonice, osnovne škole pesticida. U Obali Bjelokosti također dje­ li oni tu oznaku i gdje kupuju ka­ aovac. k i glazbene škole. No, što ako u Africi nema ca kao robovi rade na plantažama kaka­ Rekli su nam da poštuju sva na­ ela po­ č igraonica, vrtića, škola i glazbenih škola? ovca. Treba li spomenuti ne idu u školu? štene trgovine i da je njihov kakaovac iz Za to je potreban veliki novac i zato molim Nažalost, nisu to jedini proizvodi za Gane. Kupuju na burzama, a kompanija ljude dobra srca za pomoć u izgradnji … Ja čiji se nastanak koristi rad djece. Stoti­ koja ga prodaje ima oznaku Fair Trade. mogu i hoću na skroman način doprinijeti ne tisuća djece rade na duhanskim far­ Pitali smo i jednog poznatog uvo­ toj velikoj ideji štedeći novac koji ću poslati mama, beru lišće duhana bez zaštitnih znika modnih marki odjeće i obuće zna preko UNICEF-a. Također mogu širiti istinu rukavica. Voda iz lišća puna je otrovnog li kako je to proizvedeno, a on nam je o teškom životu mnogobrojne dječice i ne- nikotina koji se upija u odjeću i tako odgovorio da po njegovim saznanji­ pravdi koju stalno proživljavaju. Voljela bih preko kože upiju količinu nikotina kao ma ta roba nije proizvod dječjeg rada. nastupati na predstavama i koncertima da su dnevno popušili 50 cigareta. A Robu kupuje od velikih dobavljača. Što koji će biti organizirani toj djeci u čast. Ta što mislite kako se bere kava ili kako su nam preostaje nego da mu vjerujemo. su djeca opomena i ružna slika svijeta koju proi­ vedene vaše omiljene tenisice? z treba hitno promijeniti. HITNO!!! Ali, nije to sve. I nije tako samo u Afri­ Što biste vi učinili Kad idući put, prilikom kupovine, ci. Našu je novinarku Martinu Galović Naše su novinarke Ena Andruza, Lu­ okrenete etiketu na majici da vidite je li osobito pogodila priča o jednoj njezinoj cija Zelić, Mara Krnić i Dea Demeter od­ od pamuka ili zagrizete svoju omiljenu vršnjakinji iz Indije koja radi u kameno­ lučile napraviti malo istraživanje u školi čokoladu, razmislite. lomu i teškim čekićem razbija kamenje i u svojoj okolini. Zanimalo ih je znaju bez zaštitne maske na licu. I to radi od li ljudi za taj problem i što bi učinili da Nikolina Krupec, 5. a 12 01-29.indd 12 30.1.2012 9:10:28
  • I KA SVIJETA OVAKO JE TO DANAS U SVIJETU -  VJETSKI DAN BORBE PROTIV S m Diljem svijeta radi oko 250 milijuna djece. DJE­ JEG RADA OBILJEŽAVA SE Č m Svako šesto dijete na svijetu radi. 12. LIPNJA. m 73 milijuna zaposlene djece mlađe je od 10 godina. -  U planira zabraniti uvoz proi­ E m Dječji je rad prisutan u svim zemljama, na svim kontinentima, iako je nezakonit. zvoda nastalih dječjim radom. m Azijske zemlje imaju najviše djece radnika, i to između 5 i 14 godina, ukupno 124 milijuna. m Afrika ima oko 48 milijuna djece radnika, skoro svako treće dijete radi. KOJE SVE POSLOVE m 15% djece radi na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Africi. RADE DJECA m Južna Amerika i Karibi imaju otprilike 17,4 milijuna djece radnika. m U tranzicijskim zemljama radi 2,5 milijuna djece. Maloljetnici širom svijeta ra­ m Prije katastrofalnog potresa u Haitiju je bilo 450.000 djece robova. de poslove neprimjerene svojem m Više od 1.000.000 djece radi u rudnicima i kamenolomima. psihofizičkom razvoju! I to če­ to s m Više od 8,4 milijuna djece nalazi se u klopci ropstva, trgovine ljudima, dužničkog bez ikakve naknade! Rade u ru­ rada, prostitucije, pornografije. dnici­ a, kamenolomima, poljo­ m m SVAKE GODINE OD POSLJEDICA NESREĆA NA RADU UMRE OKO 22.000 DJECE. pri­ redi, industriji, graditelj­ tvu, v s (Izvor: internetske stranice) trgovini, ugostiteljstvu, za­ av­b ljačkoj industriji, pornografiji, pro­ tituiraju ih, ratuju, služe u ku­ s MOŽE LI FAIR TRADE PROMIJE­ ćama, prosjače … (Izvor: internet- I DANAS SU NITI SVIJET ske stranice) MNOGA DJECA Mnogi smatraju da može. Donio je ROĐENA KAO nadu i nove mogućnosti najsiromašnijima, ROBOVI a također je promijenio način života i raz­ Danas ima više mišljanja milijunima kupaca u razvijenom KAKO JE U HRVATSKOJ robova nego što ih svijetu. Oni sve više promišljaju o etičnosti je zarobljeno u Africi proizvoda koje svakodnevno kupuju. PRO­ Hrvatski zakon jasno propisuje u četiri stoljeća tran­ MISLITE I VI. … Uostalom, ka­ o je najniža dob za zapošljava­ k satlantske trgovine ne morate mijenjati cijeli nje dje­ e 15 godina. No, osvrnite c robljem! A mnogi od svijet. Bit će dovoljno da se malo oko sebe i pogledajte po­ njih su DJECA! I danas Fair Trade koncept promi­ štuje li se uvijek taj zakon. su mnoga djeca rođe­ jeni vaše kupovne navike, na kao robovi! (Izvor: odnosno samo jednu osobu internetske stranice) – vas same! (Izvor: internet- ske stranice) MILENIJSKI CILJEVI UN-a Međunarodna organizacija rada (International Labour Organization ZA TEBE – ILO) izvještava da je dječji rad na KOLIKO ROBOVA RADI je, na temelju svjetskoj razini, a pogotovo njegovi ći aplikaciju pomoću ko Na internetu možete prona . Ima najgori oblici, u značajnom padu. Ta koliko robova radi za vas stvari koje po sjedujete možete doznati va – koliki nam UN-ova organizacija smatra da bi se naša materijalna bogatst 11 pitanja koja se odnose na elektroničke najgori oblici dječjeg rada mogli isko­ jeće posjedujemo, koje je stan, koliko soba ima, koliko od amo li djece, auto­ rijeniti u roku od 10 godina! Ispunje­ bitel…) posjedujemo, im uređaje (TV, računalo, mo amo. Nikola i ja nje milenijskih ciljeva UN-a do 2015. kvu kozmetiku i nakit im mo bil, motor, što jedemo, ka 39 robova. je smanjivanje globalnog siromaštva. i ispalo je da za nas radi isprobali smo tu aplikaciju .org To bi trebalo doprinijeti iskorjenjiva­ na www.slaveryfootprint nju dječjeg rada. (Izvor: internetske Možete to provjeriti i vi stranice) Damjan Žanko, Nikola Ljubanović, 8. c 13 01-29.indd 13 30.1.2012 9:10:28
  • Djeca dvadesetogtema broja: mijenjam svijet stoljeća M … Rado bih da se promijeni na . T. bolje razredno i školsko ozračje. Pitali smo naše profesore Z. S. Sada ga ocjenjujem ocjenom 5 i ostale uposlenike škole da P. na skali od 1-10. Indikator koji bi nam kažu kako im je izgle­ me naveo da tu ocjenu povisim dao svijet dok su bili u dobi na 7 ili 8 bilo bi veće samopo­ koju prikazuju fotografije, … Sve moguće, ali nikako štovanje učitelja prema vlastitom kako im izgleda danas te bez ogromne požrtvova­ načinu vođenja i organizaciji nastave. Sada je veće što bi promijenili. Nije bilo nosti, ustrajnosti i opti­ samopoštovanje učitelja prema vlastitom ponosu. mizma. Svatko treba biti lako prikupiti sve te fotke, a primjer promjene koju ni izjave. Neki su nam samo želi vidjeti u svijetu. na brzinu dali fotografiju i … Sad gledam realno na svijet i puno odjurili dalje. Njihove izjave toga bih promijenila, o djetinjstvu ne objavljuje­ ali ne znam otkud da mo jer su sve slične. Sve je R. A. počnem. bilo SUPER. Naravno da su oni to rekli puno ljepše, no … Da mogu nešto promijeniti, dala na žalost, nemamo dovoljno bih vlast običnom čovjeku na svim prostora. Kako ćete ih pre­ važnim funkcijama. Spriječila bih na­ silje, korupciju, nepotizam, i najveću poznati? Pametni ste vi, ne A. Š. bih vrijednost dala obitelji. brinemo mi za to. K A K AV W O N D E Drveće je bilo zeleno, ruže crvene, plavo nebo, bijeli oblaci … Dugine boje tako lijepe na nebu poslije kiše … Pažljivo počešljane frizure, . J. I. Z velike djetinje oči, kao stvorene za Z. C. to da promijene svijet … A onda su se zaposlili u školi. … Prvo bih preuredila školu da … Svijet izgleda novije i modernije, s većim je danas učionicama i velikom blagovaonicom. Puštala bih na za mene globalno selo razglasu glazbu za vrijeme odmora, po izboru učenika. koje bih željela detaljno Zvuk stresnog zvona promijenila bih u neki ljepši, milo­ istražiti. Čovjek može zvučniji, a ne da nas prepadne kad zazvoni. pokušati utjecati na promjene; ukoliko ne proba, Š. nikada neće saznati koliko je moćan. Voljela bih D. Đ. da nitko ne gladuje i da nitko ne zlorabi djecu. … Svijet mi se danas čini čudesan zbog izuzet­ H. nog napretka u tehnici i I. . znanosti, ali istovremeno M. B … Promi­ i zastrašujući zbog izo­ jenila bih, da krenute skale duhovnih i … Ako ikad mogu, ljude, materijalnih vrijednosti. odrastem, bit ću njihov odnos Budućnost zamišljam kao Poštena, Iskrena, prema drugim mješavinu filmova Mad Odana, Napredna, ljudima, prema Max i Blad runner. I … (kako ono ide prirodi, prema dalje?) … Radit ću u duhovnim vri­ školskoj kuhinji. jednostima. 14 01-29.indd 14 30.1.2012 9:10:35
  • … Čovjek može promijeniti S. M. svijet, on ga može preoblikova­ A. B. ti svojom vedrinom, dobrotom i blagošću, i dati mu pečat svoje divne osobnosti. Jer, svatko je od nas u nečemu veličanstven, samo to moramo otkriti u …D sebi, ako još ne poznajemo tu svoju kvali­ lijep, n anas je svij tetu. Promjena ne mora biti globalna; mi­ ar et ost bar di očito ako j ao … U svijetu su danas o obit oš uvi podjednak jenjati svoj mikrokozmos, to nam je misija, može elji i p jek im o učiniti ga izborom svjetlosti. vidljive posljedice teh­ mo po rija am gurno dijelit telja s kojim o nološke revolucije koja bih pr i. K a omije ad bih mog ga je otuđila ljude. Čovjek nila o la, si­ dnose stalno mijenja svijet u djeci i prema M. L . nj svoju korist, ali i štetu vom o iho­ brazo zagađujući okoliš. Sva­ vanju ­ tako u as nije više ki čovjek može promi­ dijelo nekim … Svijet dan ijeme vim o je bio u vr jeniti svijet mijenjajući svijeta a dobar kao št bih, te pre Promijenila sebe i pritom poštuju­ ma pr ­ djetinjstva. odnos irodi de i njihov ći druge ljude. i njezi da mogu, lju pre­ no a drugima i uništa m jednih prem vanju iz kor isto ma prirodi. A. D. ljublja ­ .D E RFUL WORLD … Čini mi se da je, dok sam bila dijete, Nisu stigli ništa izjaviti: . bilo manje ratova i S. S. S ubijanja. Vjerojat­ Je l’ da, M. J no i nije, ali tako uopće . izgleda. Mislim da se nije bismo danas treba­ promi­ li jedni druge više jenila! G. Š razumijevati. M. J. T. B. . Pođite do . Vodi skupinu malih gla­ razredne J. I. O Jedini dečko na ovim nastave goljaša, jer, tko jednom stranicama! Naravno da i otkrit … Sada svijet vidim puno odjene narodnu nošnju ćete ga prepoznati. ćete. drugačije nego ranije. Na uvijek poslije brije na kulturnu baštinu. G. P. svijetu ima mnogo ne­ pravde i ružnih stvari koje dijete u dobi od 5 do 6 Možda je prepoznate Njezini su učenici godina ne može uočiti. Fotke i izjave kad vam za­ među najmlađima prikupljale: treba kakva u školi. E. Andruza, M. T. S. B. uplatnica … D. Demeter, D. Filipović, . A. M M. Krnić, L. Zelić, M. Galović, 5.r, Kad odrastem knjžničarit ja ću M. Puzak, D. makar bilo i za malu plaću. Ravkić, 6. r, P. Novinarske strasti neću skrivat. Kruneš, 7. r Njezini razredi uvijek imaju zanimlji­ Čarobnu ću frulu uređivat. ve igrokaze. Najnoviji: I-ju-ju! Tri strašna zmaja. 15 01-29.indd 15 30.1.2012 9:10:43
  • TKO O nasilju i odgovornosti iz drugog kuta Predstava Kamenje koju smo JEaktualno gledali u Maloj sceni potaknula nas je da ponovo pišemo o NAŠI KOMENTARI NAKON PREDSTAVE: nasilju mladih i da još jednom OSLOBODILA BIH DJEČAKE razmislimo o odgovornosti … Nisu krivi za ono što su počinili jer nisu mislili nikoga ozlijediti. Ipak, dovoljno su stari da bi trebali razmišljali o po­ sljedicama te njihove «igre». Za nasilničko ponašanje je dije­ lom kriva i narav. Krivi su i roditelji jer se ne pitaju gdje su im djeca i što rade. Manjak roditeljske ljubavi kod djece može izazvati agresivnost. Roditelji starijeg dječaka nisu dobri ro­ ditelji jer su ga poslali da živi s ujakom kad mu je bilo najteže. Da sam ja sudac, oslobodila bih dječake jer su već dovoljno propatili, a pogotovo mlađi dječak. Već im je dovoljno teško što tako mladi moraju živjeti s tako teškim zločinom i grije­ hom na duši. … Marta Bošnjak, 6. c NE BI IH TREBALO KAZNITI …Dječake ne bi trebalo kazniti, jer nakon ubojstva, sebi nikada nisu mogli oprostiti. Ta djeca su vjerojatno vršila na­ silje nad drugom djecom (u školi) i na javnim mjestima, a za to su odgovorni njihovi roditelji. Roditelji bi trebali znati gdje su njihova djeca u svako doba. Nije mi se svidjelo kada maj­ ka petnaestogodišnjeg dječaka nije htjela više živjeti s njim i počela ga je mrziti zbog ubojstva. … Karlo Drvar, 6. a KRIVI SU … Dječaci nisu razmišljali o svojim postupcima, a dovolj­ no su stari (stariji su i od nas, a i mi znamo da ne smijemo ometati promet i krasti), da su unaprijed mogli razmišljati o posljedicama svoje igre. Zato mislim da su krivi i da ih treba kazniti tako da ih zadrže u zatvoru bez posjeta obitelji sve dok ne osjete kako je to bez nekoga voljenoga. … Predstava mi je bila vrlo potresna zbog smrti vozača, a najviše zbog O PREDSTAVI silnog pritiska i psihičkog opterećenja. Mlađi dječak od tri­ JESU LI KRIVI naest godina bacio se sa istog nadvožnjaka s kojeg je bacio U kazalištu Mala scena učenici viših razreda gledali su kamen. predstavu Kamenje. Dvojica su dječaka bacala kamenje s Luka Orešković, 6. a nadvožnjaka na automobile i tako usmrtili jednog vozača au­ AKO SU KRIVI, KAKO IH KAZNITI? tomobila. Dječaci su i ranije bili problematičnog ponašanja. … Ako su krivi, kako ih kazniti? Tko je odgovoran za na­ Iako nisu htjeli namjerno ubiti čovjeka, ipak su to učinili. Dra­ silničko ponašanje među mladima? Ova predstava upozora­ ma je nastala prema istinitom događaju u Australiji. Tekst koji va nas na to da prije svake igre promislimo što bi se moglo su napisali Tom Lycos i Stefo Nantsou prevela je Maja Oršić dogoditi. Glumci su jako lijepo prikazali što se događa kad Magdić. Predstavu je režirao Ivica Šimić. Dva mlada glumca, uđemo u to jedno razdoblje. Radimo sitne prekršaje, a onda Marko Hergešić i Filip Lozić vrlo su uspješno odigrali različite dolazi do većih, kao što su krađe, a onda i ubojstvo, a sve to likove. Scenografiju je napravila Dinka Jeričević, glazbu Ivan­ da bismo ispali cool ili zbog radoznalosti. Ja mislim da nisu ka Mazurkijevič i Stanislav Kovačić. Kostimografkinja je Hana krivi, ali neka to zapamte i drugi put upotrijebe svoj mozak. Letica, a oblikovateljica svjetla Željka Fabijanić Šaravanja. … Nakon predstave, svi su učenici u­ acivanjem crvenih ili b Lucija Pejar, 6. a zelenih žetona u ku­ iju izrazili svoje mi­ lje­ je o tome jesu li t š n dječaci krivi ili nisu. O krivnji su raspravljali na satu hrvatsko­ I JA BIH ODLUČILA KAO POROTA ga je­ ika i napisali svoja mišljenja. z … Porota je odlučila pustiti dječake i proglasila ih neduž­ Paula Bukvić, 5. a nim i nevinim. Da sam ja na mjestu sudca ili porote, tako­ 16 01-29.indd 16 30.1.2012 9:10:44
  • ODGOVORAN đer bih ih pustila, ali mi ne saznajemo previše o obiteljskom OKRUGLI STOL NA TEMU ODGOVORNOSTI MLADIH odgoju. Kada je petnaestogodišnjaku bilo najteže, majka ga U MALOJ SCENI je napustila i poslala ujaku. Možda roditelji dvojice dječaka uopće ne brinu za njih, a njima treba pažnja i ljubav, o oni KAZALIŠTE NE RJEŠAVA, ALI UPOZORAVA ih iznevjeravaju. Možda su i usamljeni, zato se druže, ali na NA NASILJE krivi način. Nakon izvedbe predstave Kamenje, na koju su bili pozva­ Karla Zadro, 6. c ni učenici i njihovi učitelji, u Maloj sceni je početkom prosinca MORAJU SNOSITI TERET KRIVNJE organiziran okrugli stol na temu nasilja i odgovornosti mla­ … Tijekom predstave nekoliko sam se puta zapitao jesu dih. U razgo­ oru su sudjelovali učitelji i učenici za­ rebačkih v g li i neki moji postupci mogli završiti tragično. Dvojica dječa­ osnovnih škola, srednje škole iz Đakova, redatelj Ivica Šimić ka bez životnog iskustva, u trenutku nastanka ideje koja je te glumci Marko Hergešić i Filip Lozić. trebala ispasti tek dobra šala, nisu razmišljali o posljedicama. Od m������������������������������������������������� oderatorice�������������������������������������� ������������������������������������� okruglog����������������������������� ���������������������������� stola����������������������� ���������������������� Vitomire�������������� ������������� Lon���������� č��������� ar������� dozna­ Iako nisu željeli nikoga ubiti, apsolutno moraju snositi teret jemo da su prema dosadašnjim rezultatima ������������������ dvije������������� ������������ tre��������� ć�������� ine����� ���� gle­ krivnje. Treba ih kazniti, iako će im najveća kazna zasigurno datelja sudionike nasilja proglasili kri­ ima. (Sud u Australiji v biti spoznaja da su oduzeli ljudski život. Upravo nas savjest oslobodio je dje­ ake.) Do sada se u Maloj sceni pokazalo da je č čini odgovornima za naše postupke i na njih nas upozorava. oslobađajuća presuda češća što su djeca mlađa. Rezultati ovise … Ponekad me je strah sam se vraćati kući jer su ulice prepu­ i o tome jesu li djeca predstavu gledala u društvu roditelja, jer ne kriminala i raznih opasnosti, ali duboko se nadam da će se tada pretežu glasovi koji sudionike nasilja proglašavaju krivi­ to promijeniti. Vjerujem da će ulice ponovo biti mjesta gdje ma. se djeca igraju, da će ljudi moći živjeti sigurnije jer nikad ne Glumci Marko Hergešić i Filip Lozić govorili su o svom znamo tko je sljedeća žrtva nekog bolesnog čovjeka koji svo­ doživljaju reakcija iz publike. Mlađem je uzrastu zbog nela­ je frustracije i manjak samopouzdanja iskaljuje na drugima. gode smiješno, dok neki osmaši nastoje biti veći frajeri od Filip Bjelinski, 8. d glumaca. TEŠKO JE DONIJETI ISPRAVNU ODLUKU … Za ovakvo nepromišljeno ponašanje treba snositi neku odgovornost, ali ništa na svijetu neće vratiti život ne­ sretnom vozaču. Ipak, kako kazniti dječake, a da i za njih bude poučno? … Samim tim što su proveli dan u zatvoru, bili na suđenju mjesec dana i što su sami sebe psihički ubili, dovoljno je da nauče lekciju i da se maknu od nasilja zauvi­ jek. Isto tako, znam da nijedna kazna nije dovoljno velika da bi vratila jedan život. Postoji li ovdje pravda? Ili pravda ne može biti zadovoljena? Teško je donijeti ispravnu i poštenu odluku. … Pravdu je teško zadovoljiti na pravedan, pošten i pametan način. … Martina Jakara, 8. d Glumci Marko Hergešić i Filip Lozić i sami su se suočili s KAZNA BI BILA POPRAVNI DOM nasilnim ponašanjem mladih na zagrebačkim ulicama … Dječaci su krivi za tragediju koja se dogodila. Nisu raz­ mišljali da bi jedna glupa igra mogla prouzročiti ubojstvo. Premda priznaju da danas veliki broj mladih ide u kazalište Starijem dječaku bilo je super što je završio u zatvoru te ga s ciljem da se zabavi, učenici cijene vrijednost ovak­ ih pred­ v nije bilo ni briga za djelo koje je učinio. Mlađi dječak bio je u stava koje otvaraju oči. Nji­ o­ e su profesorica naglasile da je h v strahu, proganjale su ga crne misli. Ja mislim da bi im kazna najbolji način animacije dobra predstava. bila popravni dom. Ali, nisam sigurna koliko će ih to promije­ Ivica Šimić govorio je o dubokoj ukorijenjenost kaza­ištal niti i hoće li se vratiti svome starom životu. ... Iako znam da se u današnje vrijeme te da je katarza još uvijek moguća, osobi­ mlađi dječak nije mogao nositi s krivnjom da je ubio čovjeka, to u dječjem kazalištu. mislim da nije rješenje ubiti se. Ako smo pogriješili, ne treba­ Svi su se složili u ocjeni da za počinjen zločin treba snositi mo si oduzeti život nego dati sebi novu priliku. …Danas ne odgovornost i da takve igre, kao što su ih vidjeli u predstavi, znamo možemo li biti sigurni na ulici ili čak u svome domu uvijek nose posljedice. Iako treba učiti na tuđim greškama, jer svugdje može biti nasilja. U školi se često događa da jed­ sama informacija ne potiče na razmišljanje, ali to čini dobra na bezazlena igra završi tučnjavom i lošim posljedicama. predstava. Kazalište ne može riješiti, ali nas može upozoriti na Petra Ivanović, 8. d nasilje. (mt) 1701-29.indd 17 30.1.2012 9:10:44
  • ACES (Academy of Central European Schools ) u Makedoniji i Bugarskoj DOĆI ĆEMO OPETmeđunarodni projekti Plava torta za Hrvate • Nema tog sukoba koji naš Domagoj ne bi mogao riješiti • Martinki za uspjeh na svim područjima Nastavljajući projekt ACES-a Violence is not our way (Nasilje nije naš put/način) posjetili smo u veljači naše suradnike u Negotinu (Makedonija) i Blagoevgradu (Bugarska). Naša je ekipa bila sastavljena od debatanata i ujedno (kakvih-takvih) no­ vinara: Tajane Hrbud, Lane Pavić, Andreje Akrap, Andreja Slapničara, Domagoja Šimića, voditeljice projekta Vesne Starešinić te voditeljice novinarske skupine Mace Tonković. Učenici su bili smješteni kod svojih makedonskih i bugarskih vršnjaka što je rezultiralo prijateljstvima na duge staze. Negotino (Makedonija) bojanja keramičkih posudica koje smo ponijeli kući za uspo­ menu. Bili smo u mjesnoj galeriji na izložbi slika mladih likov­ U aktivnostima koje su se održavale u Osnovnoj školi Stra- njaka. Posjetili smo i vinariju Tikveš u Kavadarcima. šo Pinđur sudjelovalo je 40 učenika, a uz nas bili su u gosti­ Slobodno vrijeme proveli smo u druženju s našim doma­ ma i učenici iz bugarskog Blagoevgrada. Školu pohađa 856 ćinima, uživajući u šetnji i neodoljivim domaćim specijaliteti­ učenika od 1. do 8. razreda. Debatirali smo na temu Video ma. Negotino je mali grad gdje žive ljubazni i susretljivi ljudi. nadzor u školama je opravdan te sudjelovali u nizu radionica o nenasilnom rješavanju sukoba koje su vodile profesorice Blagoevgrad (Bugarska) Gorgina Dimova (nositeljica ACES projekta za Makedoniju) Nakon trodnevnog boravka u Negotinu otputovali smo, i Aleksandra Balkanski. Svidjela nam se i kreativna radionica zajedno s makedonskim i bugarskim učenicima u Blagoe­ vgrad. Odmah po dolasku prošetali smo ovim gradom koji ima oko 60 000 stanovnika i smatra se, nakon grada Varne, najugodnijim mjestom za život u Bugarskoj. Ljubazni su nam domaćini omogućili da u starom dijelu grada vidimo vjenča­ nje u pravoslavnoj crkvi, a onda su nas odveli u kino. U OŠ Strašo Pinđur u Negotinu: Na ovom smo panou ostavili otiske svojih dlanova Dio makedonsko-hrvatsko-bugarske profesorske ekipe u Blagoev­ gradu U njihovoj školi Arseni Kostensev, koja ima 530 učenika od 1. do 12. razreda, idućih smo dana radili u kreativnim radionicama koje su vodile profesorice Valentina Stefanova (nositeljica ACES projekta za Bugarsku) i Albena Cvetkova, pogledali smo njihovu izložbu Lica nasilja te raspravljali u Fo­ rum teatru na temu Kako spriječiti nasilje. Tu se, u rješavanju Naše voditeljice (ili možda samo jedna od njih) u Negotinu uz sukoba, istaknuo naš Domagoj Šimić i dobio je veliki pljesak. kavu smišljaju nove projekte Večer uoči odlaska proveli smo u diskoklubu. 18 01-29.indd 18 30.1.2012 9:10:45
  • Povratak Iz Bugarske smo se ponovo vratili u Makedoniju da još malo uživamo u Negotinu, a usput smo odvojili malo vre­ DOBRODOŠLICA mena da nakratko posjetimo makedonski grad Strumicu. Idućeg jutra domaćini su nas odvezli do Skopja odakle smo, KOD KROACIJA zrakoplovom, doletjeli do Zagreba. Na rastanku je bilo i suza, ali to valjda tako mora biti kad dođe kraj nečemu što je lijepo OSIGURUVANJE i kad znate da nastupaju svakodnevne školske obveze. I nije uopće fraza ako kažemo da bismo voljeli doći opet. Ni u snu ne bismo pomislili da malo makedonsko Negotino (oko 20 000 stanovnika) ima poslovnicu Cro- atia osiguranja, a još manje da će nam tamo, samo zato što smo iz Hrvatske, prirediti doček dostojan kakvih di­ plomatskih predstavnika. Pročulo se u mjestu da su stigli Hrvati, rekao nam je voditelj podružnice Tode Kuzma­ nov, i naravno da sam vas želio pozvati. Bio je to još jedan u nizu dokaza makedonske topline i gostoljubivosti, a mi smo uživali u plavoj torti pripremljenoj samo za nas. U OŠ Arseni Kostensev u Blagoevgradu na jednoj od kreativnih radionica MARTINKI Čim smo stigli u Blagoevgrad svi smo navalili na kupovinu MARTINKI, crvenobijelih narukvica, koje su se ovdje prodavale posvuda. Prema bu­ garskom narodnom običaju, stavljaju se na ruku 1. ožujka, a nose se dok ne ugledate prvu rodu ili lastavicu, no najkasnije do 21. ožujka. Ako do tada niste vidjeli navedene ptice, morate obvezno potražiti rascvjetalo stablo i martinku objesiti na granu. Istina, u to vrijeme nije bilo lako naći rascvjetano stablo na Savici, ali potrudili smo se. Sad se vi pitate: A zašto? Pogledajte samo koliko smo međunarodnih pro­ jekata ostvarili i sve će vam biti jasno. Ne brinite, imamo mi zalihu martinki i za ovu godinu, i za iduću … A. Akrap, L. Pavić, 8. b, D. Šimić, A. Slapničar, 7. c 1901-29.indd 19 30.1.2012 9:10:46
  • COMENIUS u Belgiji PARLEZ-VUOS FRANÇAIS?međunarodni projekti Naša kompletna ekipa u Liegeu U prvoj šetnji gradom nabasali čenicima la je u radu s u smo na kafić SARAJEVO gdje Profesorica Smok rović uživa smo popili pravu balkansku nitko od djece nije govorio engleski, profesorica Marija Smokrović sa kavu uz razgovor na svima svojim besprijekornim francuskim bila nam je izuzetno vrijedna. Ona je nam poznatom jeziku. I ta dva dana bila srce i duša susreta. Djeci smo podijelili čestitke koje je izradila učiteljica Gordana Petrović sa svojim učenicima. Dobili su Belgijanci su shvatili da se i prospekte o našoj zemlji te licitarska srca, a najviše su se obradovali odlično zabavljamo pa su nam bombonima. se pridružili. Nije uzalud ona Stekli smo dojam da će nas domaćini povesti u Bruxelles ili Mastri­ cht, no na kraju smo sami prošetali centrom grada s mapom u rukama. izreka: Ma, što je zemlja koja Posjetili smo odličnu putujuću interaktivnu izložbu S.O.S. Save the pla- Bosne nema! net na kojoj su predstavljene današnje ekološke katastrofe i opasnosti. Vesna Starešinić U vrijeme proljetnih praznika učenici 8. razre­ da Luka Ignac i Viktor Kolčić, učiteljica francusko­ ga jezika Mari­ a Smokrović, učiteljica matematike j Mi­ jana Ivanda i učiteljica razredne na­ ta­ e Vesna r s v Starešinić posjetili su, u sklo­ u programa Come­ p nius, školu u bel­ ijskom gradu Liegeu. Panorama g Liegea podsjetila nas je na naš Zagreb. Panorama Izuzetno susretljivi domaćini počastili su nas Liegea sendvičima improviziranima u školskoj kuhinji jer podsjetila u belgijskim školama nema školske kuhinje. Ecole nas je na Comunale du hallage, mala je škola za djecu do Zagreb 12 godina, a nalazi se u zadimljenom industrij­ skom predgrađu Saint-Nicolas. Pohađaju je djeca migranata svih rasa i religija. Budući da gotovo Školsko dvorište 20 01-29.indd 20 30.1.2012 9:10:48
  • ANJE COMENIUS u Litvi DR VO za SJEĆ Članovi Comenius tima iz europskih partnerskih škola Stanovnici Kaunasa posebno su ponosni na svoj košarkaški klub Žalgiris i njihovu legendu Arvydasa Sabonisa koji je kao aktivni igrač često imao prilike igrati i s našim pokojnim Draženom Petrovićem. svoju državu, grad, školu iz koje dolazi­ kojem smo im predstavili projekt i sve mo i uručili mu prigodne darove. ostale aktivnosti koje s tim u vezi provo­ Domaćini su nam pokazali svoje et­ dimo. U sjećanje na naš posjet Kaunasu no-eko selo u kojem se nalazi i muzej u parku kraj škole zasadili smo drvo. konja, za koji tvrde da je jedini u Europi. Moji dojmovi o Litvi i Kaunasu su Imali smo prilike isprobati hodanje na vrlo pozitivni jer se, unatoč bliskoj po­ štapovima koje se nekada prakticiralo vijesti koja ih veže uz nekadašnji So­ kod čuvanja domaćih životinja na ispa­ vjetski Savez, nisu daleko odvojili od ši kao i izradu tradicionalnog kruha koji Europe i vrlo brzo se vraćaju u europ­ može stajati i tjednima. sko okruženje, što i nas uskoro očekuje. Upoznali smo i Kaunas, grad boga­ Krešimir Supanc, te povijesti još od 10. st. pr. Kr. Danas ravnatelj Kaunas ima oko 350.000 stanovnika i razvija se u privrednom, kulturnom i športskom smjeru. Posjet partnerskoj školi iz Comeni­ Ove je godine u Litvi održano Eu­ us projekta u Litvi (Kaunas) održan je ropsko košarkaško prvenstvo (na ko­ početkom svibnja. Bio je to sastanak jem se Hrvatska, nažalost, nije previše kooordinatora projekta koji su imali za­ iskazala), a Kaunas je bio jedan od gra­ datak procijeniti tijek projekta, uspjehe dova domaćina u kojem su se odigrale koji su postignuti, probleme na koje na­ i polufinalne utakmice. Stanovnici Ka­ ilazimo, načine na koji se problemi rje­ unasa posebno su ponosni na svoj ko­ šavaju. Radni dio sastanka uspješno je šarkaški klub Žalgiris i njihovu legendu odrađen, a slobodno vrijeme koje nam Arvydasa Sabonisa koji je kao aktivni je ostalo naši su domaćini ispunili do­ igrač često imao prilike igrati i s našim ista na vrlo kreativan i maštovit način. pokojnim Draženom Petrovićem. Gradonačelnik Kaunasa, drugog Na samom kraju posjeta sudjelovali po veličini grada u Litvi, primio nas je smo u simpoziju za ravnatelje vrtića i u svome uredu. Tamo smo predstavili osnovnih škola tog dijela Kaunasa na 2101-29.indd 21 30.1.2012 9:10:49
  • COMENIUS u Londonu (prvi put) LEDANJEmeđunarodni projekti UP UTE ZA G Posjet partnerskoj školi u cijeloj Hrvatskoj. Doma­ u Londonu, u rujnu, bio je ćini nam, naravno, nisu Dogovoreno je više videokonferencija, ujedno i ponovni sastanak mogli pokazati cijeli grad, međusobnih posjeta. Nama u veljači koordinatora projekta na ali imali smo priliku vidjeti kojem smo definirali zadat­ najpoznatije znamenitosti: dolaze partneri iz Finske i Litve, ke za drugu godinu te ak­ tivnosti koje nam predstoje Big Ben, Buckingham pa­ lace gdje stanuje kraljica, a u travnju iz Belgije. prije završetka projekta. Do­ Trafalgar square, Downing govoreno je više videokon­ street, Tower bridge. Lon­ ferencija, međusobnih po­ don eye… sjeta. Nama u veljači dolaze Uz to, vidjeli smo i repliku Shakespeareovog partneri iz Finske i Litve, a u Globe theatrea u kojem se predstave odvijaju travnju iz Belgije. samo tijekom dana jer nije natkriveno. U sklopu Partnerska škola nalazi se kazališta nalazi se i muzej. Imali smo prilike prola­ u sjevernom dijelu Londona ziti samim centrom Londona i vidjeti brojne crkve, koji se zove East Finchley. spomenike i palače od kojih svaka ima neko povi­ Nekoliko kilometara istoč­ jesno značenje. nije nalazi se i Totenham u Na mene je dosta zbunjujuće djelovao cestov­ kojem igraju naši Modrić i ni promet koji se odvija lijevom stranom, odnosno Ćorluka. East Finchley uda­ u Ujedinjenom Kraljevstvu vozi se suprotnom stra­ ljen je otprilike 30-tak minu­ nom kolnika nego kod nas. Ipak, uspio sam preži­ ta vožnje podzemnom želje­ vjeti zahvaljujući i uputama koje se nalaze na pri­ znicom od centra Londona. jelazima preko ceste, a govore na koju stranu treba London je ogroman grad pogledati prilikom prelaska. u kojem živi gotovo dvo­ Krešimir Supanc, ravnatelj struko više stanovnika nego Slobodno vrijeme u Londonu ravnatelj je proveo stvarajući različita poznanstva, a vi prosudite koje mu je bilo najkorisnije za budući rad 22 01-29.indd 22 30.1.2012 9:10:51
  • Comenius u Londonu (drugi put) SUNCE I SUNCOKRETI Djeca su na svoju tjednu priredbu došla su u miru i tišini, a mi se nismo mogli prestati čuditi tome • Zbog male djece u školi uopće ne sole hranu Grupa od osam učenika i pet profesorica pod vodstvom profesorice engleskoga jezika Daliborke Zappalorto Rotim u listopadu je, u okviru pro­ jekta Comenius, posjetila partnersku školu u Londonu. Njihov zamjenik ravnateljice došao je po nas u hotel pa smo se s njim autobusom uputili do škole. Tamo smo pričekali u dvorani da djeca dođu na svoju tjednu prired­ bu. Došli su u miru i tišini te sjeli, a mi se nismo mogli prestati čuditi tome. Vrijeme do ručka proveli smo s djecom, pomagali im izrađivati autiće, či­ tati i pisati, a nakon ručka krenuli smo prema podzemnoj željeznici i centru Londona. Vidjeli smo crne taksije, crvene autobuse na kat i, naravno, Big Ben, Pi­ cadilly Circus, Trafalgar c Square… i još puno toga. Sutradan ujutro sami smo otišli do busa, pa u ško­u. Bili smo na „radioni­ l ci čoko­ade“ s mlađima, Učenici partnerske škole l satu matematike s najsta­ rijima, a najmlađi su nam sa svo­om odgajateljicom ponudili indijsko jelo koje j su spremili u sobi (učionici za male). Mi smo zahvalili, probali i razmišljali: Hm, kako bi bilo da mi kuhamo u vrtiću? Nakon nama neobičnog neslanog ručka (u školi NIŠTA ne sole zbog ma­ lih), opet smo se zaputili u grad te uživali u obilasku. Sljedećeg dana, nakon doručka odmah smo sjeli na vlak u podzemnoj, pa prema gradu. Stigli smo posjetiti i Nacionalnu galeriju, diviti se poznatim Suncokretima i drugim sli­ kama. Za ručak smo pojeli poznato englesko jelo Fish and Chips, kupovali u ogromnom dućanu igračaka Hamleys, prolazili kraj Harrodsa. Zadnji dan je bio gotov, a još je preostalo otići u hotel, spakirati se za po­ vratak u Zagreb. Teška srca i još težih kofera oprostili smo se od Londona, pa od Engleske koja nam je cijeli tjedan davala sunce, prekrasno netipično vrijeme za tu zemlju u to doba godine. Vanja Matijević, 8. b Za razliku od ravnatelja, mi nismo stvarali nikakva poznanstva s lokalnim stanovništvom, osim, možda, s telefonskom govornicom 2301-29.indd 23 30.1.2012 9:10:53
  • COMENIUS u Finskoj bez buke i jurcanjameđunarodni projekti Škola oljeli sjediti iste li na nastavi v Znate li što znači Suomi? Tako Finci nazivaju svoju zemlju. B čićima? Zahvaljujući sudjelovanju naše škole u Comenius projek­ tu pod nazivom Reci mi tko si, reći ću ti tko sam, grupa učite­ na stolicama s kota većini njihovih Takve su stolice u lja u travnju je posjetila je Finsku. da se djeca Nakon dugog putovanja u kojem smo promijenili tri avio­ na, učiteljice razredne nastave Marina Lucin i Zrinka Markota, učionica zbog toga iraju brže i lakše organiz učiteljica informatike Mirela Tomić, učitelj TZK Tomislav Busch i pedagogica Zdravka Ciglenečki sletjeli su u Turku. Međutim, a. to nije bio kraj našeg putovanja. Ljubazni domaćini dočekali su za rad u skupinam nas na aerodromu i odvezli do grada Raume u kojem smo bili smješteni. Svrha našeg dolaska bila je posjet njihovoj Osnovnoj školi Ruman normaalikoulu. Školu polazi 200 učenika od 1. do bojaju tkanine, šivaju, izrađuju torbice, ukrasne predmete i dru­ 6. razreda. U školi je zaposleno 19 učitelja. Međutim, osim njih, ge stvari. U učionici za glazbenu kulturu pjevali smo i svirali za­ s učenicima rade i budući učitelji jer je ta škola dio sveučilišta jedno s djecom i njihovim učiteljem. U razredu su razni instru­ te u njoj budući učitelji imaju vježbe i prakticiraju rad u nastavi. menti od zvečki i udaraljki do sintesajzera, gitara i bubnjeva. Škola je jako lijepa i dobro opremljena. U učionicama ima­ Tijekom nastave i odmora, kojeg učenici provode u škol­ ju računala, mnoštvo potrebnog materijala i pribora za rad te skom dvorištu, vlada smirenost, bez buke i jurcanja. Nakon običnu i „pametnu“ ploču. Biste li voljeli sjediti na stolicama s nastave išli smo na ručak zajedno s učenicima i njihovim uči­ kotačićima? Takve su stolice u većini njihovih učionica zbog teljima. Budući da i oni imaju status Međunarodne Ekoškole toga da se djeca brže i lakše organiziraju za rad u skupinama. velika se pažnja posvećuje zdravoj prehrani. Pored klasičnih učionica postoje i specijalizirane učionice. Odu­ Pitomi gradić Rauma osnovan je u 15. st., a danas ima oko ševila nas je prostorija za ručni rad u kojoj djevojčice i dječaci 37 000 stanovnika. Nama je bio vrlo zanimljiv i lijep njegov stari dio u kojem su pretežno drvene kuće. U novijem dijelu su uglavnom zgrade od nekoliko katova. Posebno je lijep i dio uz more u kojem su smještene obiteljske kuće. Finci vole saunu i ona je dio njihove kulture. I mi smo ima­ li priliku isprobati pravu finsku saunu, ali nismo bili dovoljno hrabri nakon saune zaplivati u ledeno hladnom moru. To smo prepustili domaćinima. Ukoliko niste za saunu možete otići u park i igrati se po suncu dugo, dugo. Naime, sunce je sjalo još u 21 sat. Vratimo se u školu. Predstavnici naše škole s učenicima su izrađivali licitarska srca koja su se djeci jako dopala. Putem prezentacije nazočne smo upoznali s ljepotama naše zemlje. Pogled na Raumu Zdravka Ciglenečki Naši profesori s finskim domaćinma Učionica za glazbeni odgoj 24 01-29.indd 24 30.1.2012 9:10:55
  • Youth in Action u Finskoj Cijeli dan - DAN Ljetos smo u malom finskom gradu Ohkoli doživjeli Finsku svim osjetilima. Uživali smo u saunama, jezerima, slasticama … Sve to ne bi bilo moguće da učiteljica Vesna Starešinić nije napisala projekt Mladi na djelu (Youth in Action) koji se prijav­ ljuje EU komisiji preko Nacionalne agencije (AMPEU). Projekt je ostvaren u suradnji s Emmi, vođom mladih iz Finske. S finskim smo domaćinima putem raznih aktivnosti razmje­ njivali detalje o našim državama. Igrali smo razne igre, od fin­ skog nogometa u blatu do ljuljanja na ljuljački od 20 metara. Stvarni cilj tih igara bio je upoznati se s finskom kulturom i obi­ čajima. Proveli smo dva dana u društvu finskih obitelji u njiho­ vim domovima. Vrijedilo je probati hranu na koju nismo navikli, npr. salatu s lubenicom. Prošli smo i kroz tri vrste finske saune («dimljene», električne i na vruće kamenje), nije nam se uopće dalo izlaziti iz njih. Kupali smo se u njihovim jezerima koja oni nazivaju «bazen», iako je to obična iskopana rupa puna kišnice. Na putu prema Helsinkiju promatrali smo finske kulturne znamenitosti. Svidjela nam se prelijepa, velika pravoslavna crkva koja se nalazi usred grada, tržnica koja obiluje svježim proizvo­ dima i suvenirima. Prošetali smo uz more koje je neusporedivo s našim, ali svejedno je lijepo. Posjetili smo mali grad Mantsalu u kojem živi većina naših domaćina. Obitelji kod kojih smo ranije boravili odvele su nas u kino gdje smo gledali Harryja Pottera. Većina cura, kao npr. Darija, plakale su za vrijeme cijelog filma. Održana je i priredba na kojoj su nam Finci prezentirali ono što još nismo čuli o njihovoj zemlji. I mi smo održali svoje pre­ zentacije, a najbolja je bila Tenina koja je u svojoj nošnji pokazi­ vala hrvatske plesove. Poslije je uslijedio Bijeli tulum, tulum prije dana našeg odlaska, na kojem se plesalo, pjevalo, jelo i uživalo. Luka Ignac, 8. d Život u finskom selu Iskušala sam granice svog straha na cirkuskim ludorijama, sudjelovala u tradicionalnim starim fin­ skim sportovima, poput nogometa u blatu, tj. kako oni to zovu «močvara». Bilo je zabavno, prljavo i ludo. Vidjeli smo kako Finci provode svoje dane na selu. S obzirom na visoki standard te zemlje, njiho­ va su sela bolje uređena od naših hrvatskih. Imali smo mogućnost vidjeti Finsku od 0 do 24 sata, jer je preko ljeta tamo cijeli dan – dan. Ana Klarić 2501-29.indd 25 30.1.2012 9:10:57
  • Youth in Action (Mladi na djelu) u Pulimeđunarodni projekti godišnjim volon­ Treća debatna VOLONTIRANJE terskim iskustvima. Bili smo uključeni akademija i turnir i u ‘’Dane mladih u na Kranjskoj gori I BESPLATNI Puli’’. Nekoliko smo dana različitim obli­ cima djelovanja i ZAGRLJAJI surađujući sa ZUM udrugom bili dio tog velikog događa­ Najemotivniji dio volontiranja bio je ja. Su­ jelovali smo d na bezalkoholnom posjet Domu za nezbrinutu djecu gdje par­ iju i tako poka­ t smo proveli dopodne. Organizirali smo zali da je alkohol pri zabavi stvarno ne­ o- p športsku, likovnu i cirkusku igraonicu t ­ reban. Budući da (naši prijatelji iz Finske su stručnjaci za se party odvijao u tvr- Darija, Matea i Ana s voditeljicom Ve­ đ ­ avi, sutradan smo snom Starešinić cirkus). Pričali smo s njima, naslikavali pomogli pri čišćenju. se i svi kao grupa na kraju se rasplakali. Uoči najvećeg do­ gađaja unutar Dana DEČKI IZ U sklopu projekta EU Youth in Acti­ mladih izrađivali smo plakate, razgledni­ on „Abeceda volontiranja“ tema našeg ce i raspravljali o problemima koji muče VENEZUELE projekta bila je volontiranje. Projekt je nas mlade. U akciji ‘’Send a message’’ na Debatantice Debatnog kluba Udru­ napisala i njime koordinirala učiteljica Giardinima (glavni gradski trg) veliki ge Jablani Matea Bogdan, Ana Klarić i Vesna Starešinić. Debatanti Debatnih broj ljudi napisao je na razglednice svoje Darija Jeger (bivše učenice naše škole) klubova Kaštelan i Jablani sedam su poruke onima na vlasti. Paralelno s tom ljetos su, zajedno s voditeljicom Ve­ dana volontirali ljetos na području Pule akcijom Finci i Hrvati dijelili su besplatne snom Starešinić, sudjelovale na Trećoj zajedno s prijateljima iz Finske. Uku­ zagrljaje. Time smo htjeli podsjetiti ljude debatnoj akademiji WS formata deba­ pno je bilo 28 mladih i 4 voditelja (iz da zagrljaj i osmijeh ne koštaju puno, a te i turniru na Kranjskoj gori u Sloveniji. Hrvatske V. Starešinić, D. Jeger, iz Fin­ poprave svaki dan. Ljudi su se vrlo rado Popis debatnih teza bio je jako za­ ske Emmy i Juhanna). Čistili smo okoli­ grlili i uz zagrljaj dobili i bocu vode. nimljiv. Raspravljalo se o mladima u cu hostela u kojem smo bili smješteni i Kako bi pokazali da mladi znaju politici, igračkama koje se dobiju u re­ tako doprinosili zajednici koja nije usko razmišljati o aktualnim problemima, storanima brze prehrane, obrazovnim povezana s nama. Kada su se male ruke debatanti Debatnih klubova Kaštelan i sustavima, odnosu roditelja i djece. složile, vreće su se brzo namnožile. Na Jablani debatirali su na tezu: Očuvanje Debatantice su se, osim s novim debat­ početku međunarodne razmjene po­ okoliša važnije je od ekonomskog rasta. nim formatom, susrele i s debatantima zdravio nas je pulski gradonačelnik. Suvoditeljice programa Emmy Hyn­ iz čitavog svijeta. Debatirale su protiv Posjetili smo i Crveni križ grada Pule ninen i Darija Jeger prisustvovale su ekipa Slovenije, Litve, Srbije, Bosne i gdje smo se upoznali s njihovim dugo­ okruglom stolu u organizaciji AMPEU- a (Agencije za mobil­ Hercegovine, Makedonije, Njemačke, nost i programe EU) Katara i Venezuele. Na kraju turnira Europska dimenzija završile su na 11. mjestu što smatraju sudjelovanja mladih u i više nego dobrim rezultatom s obzi­ razvoju zajednice, gdje rom na to da su debatirale u sasvim no­ su primjerima iz vlasti­ vom formatu i to na engleskom jeziku. tog iskustva pokazale Sve tri se debatantice slažu da su kako mladi iz Finske i dečki iz Venezuele bili najsimpatičniji iz Zagreba sudjeluju u na akademiji te su s njima i provodile lokalnoj zajednici. najviše vremena. Oduševile su ih ra­ Od zabavnih sadr­ zličite kulture. Iako nisu imale previ­ žaja izdvajamo dopod­ še vremena za zabavu, uživale su na ne u adrenalinskom bazenskoj zabavi i kič partiju na kraju parku Glavani te Ri­ akademije i u završnom disku. Nada­ barsku večer Pule gdje ju se da će dugo ostati u kontaktu s smo se dobro naplesali novostečenim prijateljima. uz domaće hitove. Darija Jeger Darija Jeger 26 01-29.indd 26 30.1.2012 9:10:58
  • Yuoth forum u Turskoj Biti dio cjeline, ili se barem tako se sa predivnom Turskom, hodati putovi­ KREIRAMO osjećati – danas je prava rijetkost. ma Šeherezade i okusiti čari Istanbula. Ono što je pobudilo tu težnju jest Na Youth forumu bavili smo se te­ NOVE ovogodišnji debatni kamp, takoz­ mom koja se zadirala u problematiku vani, Youth forum, koji je bio održan u imigracije, koja je, s obzirom na po­ KULTURE Istanbulu�������������������������������� . Mladenački, izrazito progresi­ dručje održavanja foruma, iznimno in­ van, uzbudljiv, egzotičan, tajanstven te teresantna i aktualna. Ovaj je forum bio jednostavno čaroban – to su atributi koji prilika za razvoj, nadogradnju i širenje opisuju istambulški argumentativni kru­ spoznaja. Pružio je mogućnost upozna­ žok, ali i hrvatski debatni klub Jablani. vanja mnogih, kulturološki različitih lju­ Jablani su zasjali u staroj postavi, no­ di, te jednako zanimljivih i dosad nevi­ voga ruha, u pogledu svježih ideja, koju đenih mjesta. Nakon ovakvog multikul­ je predvodila mentorica, voditeljica Vesna turnog druženja moram zaključiti da za­ Starešinić. Rukovodeći tim činili su Jurica jedničkim djelovanjem kreiramo nove Petković, Matea Bogdan i Martina Šimu­ suodnose kao i nove kulture. Svjedoci rina. Prilikom četverodnevnog među­ smo i spone znanja, morala i običaja, a narodnog natjecanja u Turskoj, osim što smisao takvog nastojanja jest simbioza. smo debatirali, imali smo priliku upoznati Martina Šimurina Bosna Open i Makedonija Open, debatni turniri Međunarodni debatni turnir u Sloveniji NAJBOLJI SMO NA BALKANU Debatni klub Udruge Jablani u proteklih naprama sigurnosti građana. I ovaj put je je godinu dana, pored svih «velikih» država, hrvatski tim – Petar (Premelić), Ana (Klarić) i ja posjetio i dvije balkanske zemlje. U travnju osvojio prvo mjesto. Upoznali smo puno ljudi smo sudjelovali na Bosna Openu, gdje smo iz balkanskih država i stekli nebrojena nova «debatovali» na mnoge zanimljive teze koje iskustva. Cilj oba turnira bio je poboljšati su se bavile problemima migranata, te smo međunarodne odnose i kulturalni dijalog Ana (Klarić), Nikola (Čudina) i ja, pobijedivši između država na području Balkana, što je crnogorski tim u finalu, osvojili prvo mjesto. nama, naravno, i uspjelo. Naravno, zajedno s novostečenim prijatelji­ Oba turnira su bila jaka i odlično orga­ ma iz država bivše Jugoslavije, upustili smo se u razgledavanje Sarajeva i nezaobilazno nizirana od strane krovnih nacionalnih udru­ ga civilnog društva za mlade koje aktivno NAŠE DEBATAN- jedenje ćevapa. Ni ljubavne avanturice nisu izostale, ali o tome ne bih htio u ovom članku. djeluju na međunarodnoj razini kroz projekte EU Europa za građane i Open society program TICE NA TRE- Početkom studenog uputili smo se u otkrivanje Balkana, drugi dio. Sudjelovali (u Bosni – Centar za kulturu dijaloga, a u Makedoniji – Forum za edukaciju mladih). ĆEM MJESTU smo na 9. Makedonija Openu u Skopju, gdje Najveće zahvale idu voditeljici Vesni Naše su debatantice Dora Koprivčić, smo debatirali o važnosti slobode kao prava Starešinić, bez koje ne bismo stigli ni do Tajana Hrbud i Lana Pavić proljetos na Naš pobjednički tim u Skopju na turniru Zapruđa. Međunarodnom debatnom turniru u Makedonija Open Jurica Petković Središču ob Dravi (Slovenija) osvojile 3. mjesto. To je naš najveći uspjeh dosad. Ni tim u kojem su bili dečki (Petar Premelić, Bruno Perić i Domagoj Šimić) nije nas razočarao. Plasirali su se na 9. mjesto. (vs) Svaka im čast! Leila na turniru Bosna Open 2701-29.indd 27 30.1.2012 9:10:59
  • ACES (Academy of Central European Schools) u Pragumeđunarodni projekti DOBILI SMO ZLATNU PLAKETU Krajem ožujka ove godine učiteljica Vesna Starešinić i Preuzi- manje zlatne ja sudjelovale smo na završnom dijelu ACES (Academy of plakete za Central European Schools ) projekta, u Pragu gdje smo sa ACES 3 svojim partnerima iz Makedonije i Bugarske predstavile zajednički projekt: ”Violence is not our way” (Nasilje nije naš tak. Učiteljici Vesni Starešinić produljeno je članstvo u ACES put/način). Council-u za još jedan mandat. Za tri uspješne koordinacije projektima naša škola dobila U Pragu sam se odlično provela i zabavila i u službenom je zlatnu plaketu (kojoj se još uvijek traži najbolje mjesto na dijelu kojeg je bilo najviše i u završnoj proslavi i neformal­ nekom od školskih zidova). Na predstavljanju projekta bili su nom druženju s vršnjacima iz ostalih zemalja. Razgledali smo predstavnici nadležnih ministarstava iz 15 zemalja. i Prag (meni najljepši od gradova koje sam do sada vidjela), i Te sezone u ACES-u je sudjelovalo preko 250 učenika i njegove znamenitosti te naučili mnogo o toleranciji i suzbi­ nastavnika iz 15 europskih zemalja, a iz Hrvatske dvadese­ janju nasilja u školama širom Europe. Tajana Hrbud, 8. b Međunarodni debatni turnir u našoj školi Državno natjecanje u debati U našoj se školi već treću godinu održava Međunarodni debatni turnir na engleskom jeziku za osnovne i srednje škole. Ove su godine, 19. i 20. studenog, došli mnogobrojni domaći te strani govornici (Slovenci, Make­ donci, Bosanci i Crnogorci). Većina su bili naši prijatelji, braća po debati, s međunarodnih razmjena i ljetnih škola koje smo mi, debatanti DK Kaštelan i Udruge Jablani, pod blagoslovom Europske komisije, Ministarstva obra­ zovanja i sličnih institucija, imali čast redovito pohađati. BRAĆA PO DEBATI Zahvaljujući dvodnevnom trajanju turnira bilo je moguće vrlo precizno rangiranje deba­ tanata i timova u koje isti bi­ jahu okupljeni. U čak 5 kola te polufinale i finale, natjecatelji su debatirali na više nego ak­ tualne teze (teme) o provođe­ nju testova na životinjama ili Pobjednički tim sastavljen od riječkih pak o zapošljavanju pušača (tj. debatantica i naše Ane Klarić utjecaju njihove ovisnosti na kvalitetu odrađivanja radnih DRUGO MJESTO ZA obveza), pa i na jednu političku temu o davanju prava glasa maloljetnicima starijima od 16 godina. NAŠE DEBATANTE Na svakoj od debata čuli su se svakakvi argumenti, od ozbiljnih, uteme­ ljenih i vrlo zrelih pa do onih već poznatih kad je u pitanju neka teza. Bilo je Proljetos, na državnom natjecanju u de­ i toliko zanimljivih i smiješnih argumenata da su se poneki sudci dvoumili bati održanom u OŠ Zapruđe u Zagrebu, naši hoće li pobjedu presuditi na korist boljih ili simpatičnijih. Naravno, bitku je su debatanti Jan Brizić, Petar Premelić i Bruno beziznimno dobivala objektivnost koja je uz racionalnost bila neizostavna Perić osvojili 2. mjesto. Tema je bila: Očuvanje vrlina svakog sudca angažiranog na našem turniru. okoliša treba imati prednost nad gospodarskim Nakon odlaska gostiju zaključili smo da je posao odrađen više nego do­ razvojem. bro, što nam otvara mogućnost za daljnju suradnju i druženja u (europskoj) Bio je to važan dan i za našu bivšu novinar­ budućnosti. ku, a sada suradnicu, Dariju Jeger koja je polo­ Lovro Marković žila ispit za debatnu sutkinju. (vs) 28 01-29.indd 28 30.1.2012 9:11:01
  • Za listatelje i neznalice Što je COMENIUS iz škole Dragi naši, kako god da se nazivali, ako JOŠ UVIJEK (a prema našim informacijama ima i takvih) NE ZNATE što je Comenius, pročitajte! Pa­ žljivo. Ne pouzdavajte se u svoje, kako je to jedan naš učenik rekao, fo- togenično pamćenje. Ovo pišemo još samo jednom. Tko ne bude znao, dobit će jedinicu, pa makar bio i učitelj. Comenius je dio Programa za cjeloživotno učenje koji je usmjeren na predškolski odgoj te osnovno i srednje školsko obrazovanje. Potiče međunarodnu suradnju škola ili vrtića, razvoj, usavršavanje te stjecanje novih vještina i kompetencija sudionika odgojno-obrazovnog procesa, Ovaj medvjedić, u Comeniusu, kruži njeguje ideju o europskom građanstvu od zemlje do zemlje, a svatko ga te promiče svijest o raznolikosti europ­ okiti nekim svojim simbolom. Na skih kultura. kraju će završiti u Španjolskoj. Bilo Jeste li pročitali? Super! Sad to lijepo bi vrlo korisno da mu novinari odu naučite napamet i ne pitajte nas više. u posjet i razgovaraju s njim. Uredništvo Svečana priredba povodom Tjedna Comeniusa BOŽIĆNI Reci mi TKO SI i ja ću debatni turnir ti reći TKO SAM JA Povodom Tjedna Comeniusa naši su učenici, uz pomoć men­ torica Marije Smokrović, Davorke Pinčić, Ivanke Herak, Daliborke Zappalorto-Rotim, Danijele Uradin-Biljan i mentora Milana Mi­ kulića, izveli niz pjesama i igrokaza na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku. Kraj priredbe izvedbama folklornih plesova uljepšali su učenici prvih razreda pod vodstvom učiteljice Ilonke Andrić, kao i školski zbor Kaštelanci pod vodstvom profesora Mar­ ka Jašeka. Priredbi su bile nazočne profesorice Christiane Mai, Christine Burlin i Nathalie Suarez iz francuske škole Ecole du Petit Prince (Bor­ deaux). Program Comenius odvija se pod motom: Reci mi tko si i ja ću ti reći tko sam ja! (Dis-moi qui tu es et je te dirai qui je suis! /Tell me who you are and I’ll tell you who I am!). Dora Koprivčić U našoj se školi 16. prosinca ove godine održao prvi Božićni debatni osnovnoškolski turnir. Sudje­ Od mnogih uspješnih nastupa izdvajamo Lord of the lovalo je 18 ekipa debatanata iz Zagreba, Rijeke, Dance u izvedbi učenika osmih razreda Viškova i Malog Lošinja. Debatiralo se na teze: Član- stvo RH u EU ima više prednosti nego nedostataka i Knjige su bolje od filmova. U finale su dospjele ekipe OŠ Zapruđe (afirmacija) i OŠ Podmurvice iz Rijeke (negacija). Pobijedio je tim OŠ Podmurvice. Svi su debatanti bili zadovoljni organizacijom naše učiteljice Vesne Starešinić, predsjednice Udru­ ge Jablani. Andrej Slapničar, 7. c 2901-29.indd 29 30.1.2012 9:11:03
  • T REĆA ZELENA ZASTAVA Ekološke akcije KAKO SMOiz škole ČUVALI ŠUME ljetos smo noj mreži ekoškola pro Budući da je ova godina rezoluci- Za projekte u međunarod enici generacije. jom Generalne skupštine UN-a pro- u zastavu, a uz nju su uč po treći put dobili zelen glašena Međunarodnom godinom šuma, na nastavi smo razgovarali o šumama, pisali o njima i slikali ih. Or- ganizirali smo i konkretne akcije. Ekološko – edukacijski ja, kablova, slušalica. Sve prikupljeno Osim papira koji redovito odlaže- preuzeo je Hrvatski Telekom te će biti mo u posebne kutije imali smo i akcije projekt poslano na recikliranje. prikupljanja starog papira, po jednu u MOBITELI – 3. Predavanje na temu „Mobiteli – od svakom polugodištu. Na taj smo način nabave do recikliranja“ održala je Ružica prikupili 3000 kg papira. Radionicu za Gajić. Uručena je nagrada za najbolji recikliranje starog papira vodila je go- OD NABAVE DO plakat, a dobila ju je Nina Kruljac iz 4. c razreda. Nina je nagrađena mobitelom šća, prof. Vlasta Seljanec, koja je zajed- no s učenicima provela postupak reci- RECIKLIRANJA čije je kućište izrađeno od reciklirane plastike i ne sadrži štetne kemikalije. Uz kliranja. Učenici su zaključili kako to mogu nastaviti činiti i kod kuće te re- U suradnji s Hrvatskim Telekomom mobitel nema uputa na papiru, nego se ciklirani papir koristiti na razne načine. ove smo godine realizirali projekt čiji je one nalaze u izborniku aparata. Punjač U svibnju su članovi Učeničkog cilj bio upoznati učenike s pravilnim na- troši manje energije nego što troše stan- ekoodbora, ekogrupe 2. razreda i činom odlaganja starih mobilnih uređa- dardni punjači. Prigodne nagrade uru- učenici 3. razreda posjetili Dane otvo- ja i pripadajuće opreme u svrhu njiho- čene su i ostalim sudionicima natječaja. renih vrata Hrvatskog šumarskog in- vog recikliranja i očuvanja okoliša. Pro- Jedini pogon za recikliranje mobi- stituta u Jastrebarskom. U lipnju smo jekt smo osmislili i proveli u tri koraka: tela (i ostalih elektronskih aparata) u u organizaciji Hrvatskog Telekoma 1. Natjecanje učenika u izradi naj- našoj zemlji nalazi se u Donjoj Bistri. posjetili Šumarski fakultet u Zagrebu. boljeg plakata na temu Skupljanje sta­ Svoje stare mobitele možete donijeti Tamo su učenici slušali izlaganje de- rih mobitela i pripadajuće opreme. Velik u najbliži T-centar. kana Milana Oršanića koji je govorio broj učenika izradio je zanimljive i ma- Voditeljice Ekoprojekta Marina Lu­ o značenju šuma kao najkomplek- štovite plakate, a komisija sastavljena cin i Zdravka Ciglenečki snijem ekosustavu na Zemlji. Ružica od učitelja, predstavnice Hrvatskog Gajić, menadžerica za zaštitu okoliša Telekoma Ružice Gajić, menadžerice HT-a, upoznala nas je sa Zelenim pro- okoliša, i Dubravke Vouk, urednice pu- jektom Hrvatsokg Telekoma – Pošu­ blikacije „Eko kuTak“, izabrala je pet naj- mljavanje opožarenih područja. uspješnijih radova čijim su autorima na Rad na osvješćivanju cijelog dru­ kraju akcije uručene nagrade HT-a. štva u pogledu dobrobiti koje do­ osi n 2. Akcija prikupljanja mobilnih šuma kao i upoznavanje njenih vri- uređaja, punjača, baterija za mobitele, jednosti svakako je potreban i ubu- slušalica i zvučnika u kojoj smo za pet duće. dana prikupili više od 40 raznih tipova Ružica Gajić s Ninom Kruljac i njezinim Voditeljice Ekoprojekta Marina mobitela, 45 punjača, mnoštvo bateri- nagrađenim plakatom Lucin i Zdravka Ciglenečki 30 30-49.indd 30 30.1.2012 9:12:25
  • Natječaj Ekologija i DANI KRUHA zdrava prehrana ZDRAV ŽIVOT Naša je škola ove godine sudjelovala na Državnoj smotri osnovnih i srednjih škola povodom zahvalnosti za plodove Zemlje i Dane kruha. Manifestacija se odvi- jala u organizaciji Udruge Lijepa Naša pod pokrovitelj- stvom MZOŠ-a. Izložba Dani kruha održana je u Pregra- di, mirnom lijepom gradiću u Hrvatskom zagorju. U pripremi materijala za pečenje kruha i kolača su- Dan športa obilježili smo tradicionalnom nogometnom djelovale su učiteljice Jasna Ilijaš-Zergollern, Marina Lu- utakmicom učeničke i učiteljske ekipe cin, Sanja Božičević i Violeta Beara s učenicima i njihovim vrijednim roditeljima, kojima ovim putem još jednom zahvaljujemo. Ove školske godine sudjelovali smo u natječaju za Na smotri smo se iskazali lijepo i kreativno uređenim najbolji ekoprojekt na temu ekologija i zdrava prehra- izložbenim prostorom s obiljem plodova Zemlje i ma- na koji su objavili tvrtka dm – drogerie markt i Udruga štovitim kruhom. Osobito ističemo kruh sa začinskim Lijepa Naša. Naziv našeg projekta bio je Zdrav život. biljem pečen u glinenim posudama uz tematski postav- Uveli smo zdravi jelovnik u školsku kuhinju, ispi- ljen začinski vrt. tivali mišljenja učenika o zdravoj prehrani i njihovim Violeta Beara prehrambenim navikama. Školska liječnica i medicin- ska sestra održale su predavanje na tu temu. Prigod- nim aktivnostima obilježavali smo Dane kruha, Dane jabuka, Dan školskog mlijeka. Povodom Dana športa organizirali smo sportska Aktivnosti u Nacionalnom centru natjecanja. Važnost kretanja naglasili smo šetnjom po nasipu uz rijeku Savu uz Dan bez automobila i Dan tehničke kulture u Kraljevici RADIONICA EKOODBORA pješačenja. Organizirali smo, u suradnji s Udrugom Suncokret, kreativne radionice koje su se odvijale u školskom dvorištu i na seoskom gospodarstvu. Zdravi������������������������������������������� stilovi����������������������������������� ������������������������������������������ ž��������������������������������� ivota���������������������������� uklju���������������������� ��������������������������� čuju i prevenciju ovi- snosti, te su održana predavanja u suradnji s Policij- skom postajom Kruge na kojima su učenici upoznati s raznim vrstama droge i njihovim posljedicama na zdravlje. Sve provedeno bilježili smo slikom i riječju te smo zadovoljni i zahvalni što je naš rad nagrađen. Dodije- ljena novčana sredstava koristit ćemo za unapređenje Početkom prosinca četrdesetak učenika naše škole rada na ekoprojektu. sudjelovalo je na ekološkoj radionici na kojoj su naučili Voditeljice Ekoprojekta Marina Lucin i nešto više o obnovljivim izvorima energije izrađujući ku- Zdravka Ciglenečki ćice sa solarnim ćelijama. Ova je radionica organizirana kao još jedna u nizu ekoloških akcija naše škole koja je od 1998. g. uključena u međunarodnu mrežu ekoškola. (sss) 3130-49.indd 31 30.1.2012 9:12:26
  • Izvannastavne aktivnosti tehničke kulture DOĐITE, ČEKAMO VASiz škole Dobro opremljena učionica tehničke kulture pravi je mali eldorado za tehničke aktivnosti. Razmišljate li o izboru izvannastavne aktivnosti ovdje su vam na raspolaganju robotika, modelarstvo i digitalna fotografija. ROBOTIČARI MODELARI Naši su robotičari su vrlo uspješni. Svake godine idemo Modelari… zmajevi, kućice, okviri za fotografije, čaše za na Robokup i uvijek se vratimo s ponekom nagradom. Karlo, držanje olovaka, stalci za mobitel… Ma, sve što vam padne Petar i Mate prošle su godine osvojili II. mjesto za konstruk- na pamet! Samo treba doći u radionicu svaki petak od 13.10 torstvo. Osim toga, Karlo Grgić i Andrej Slapničar su bili vrlo do 14.45 i baciti se na posao. Ne brinite, i za modelare postoji uspješni na Županijskom natjecanju mladih tehničara. Karlo natjecanje na kojem se možete iskazati u punom sjaju. Mia je osvojio I. mjesto, a Andrej IV. Obojici je to osiguralo put na Sušilović i Nina Salaj ove su godine bile u Đakovu na natjeca- Državno natjecanje u Pulu. Ove godine nam je počelo novo nju Mali majstor, a za njih se zainteresirala i lokalna televizija. natjecanje – Robo liga … još jedan izazov za naše sjajne ro- Dakle, još jednom – samo dođite! Čekamo vas. botičare. Svjetlana Seljanec Savković Naša ekipa na Robokupu Mia i Nina na natjecanju Mali majstor u Đakovu DIGITALCI Digitalci… to se već zna… stalno trče po školi i oko nje s fotoaparatom. Ako se nađete u kadru samo se nasmiješi- te, ništa ne boli, časna riječ. Osim toga možda se nađete i na kakvoj izložbi. Ove godine smo opet bili vrlo uspješni na natječaju Muzeja grada Zagreba – FOTOGRAFIJA I MLADI na temu Parkovi našeg grada – Marija Gliha je osvojila II. mjesto. Sudjelovali smo i na izložbi u OŠ Dr. Ivan Merz. Tema – Por­ tret. No, tu nije kraj. Već se pripremamo za novo natjecanje za EKO FOTKU. Ivi Mić ništa ne može promaknuti 32 30-49.indd 32 30.1.2012 9:12:27
  • Aktivnosti u Nacionalnom centru tehničke kulture u Kraljevici Natječaj Moja prva knjiga NAGRAĐENE TERENSKA NASTAVA SLIKOVNICE UČENICA 5. b RAZREDA Jeste li ikad sebe zamišljali kao autora neke slikovnice? Nađete li vremena, snage i nadahnuća, svakako pokušajte! Možda je naporno, ali kad krenete, bit će to vrlo uzbudljivo i zanimljivo iskustvo. Učenice 5. b razreda Dea Demeter, Dora Stipić, Mara Kr- nić, Jelena Kovač i Ena Andruza uživale su pišući i slikajući svoju slikovnicu i po drugi puta poslale radove na natječaj «Moja prva knjiga» u organizaciji Centra za neohumani- stičke studije u Karlovcu. Strogo prosudbeno oko književnika Tita Bilopavlovića i Sanje Pilić te nekih likovnih umjetnika, odlučilo je da su Je- lena i Mara dobile pohvalnice, a Dora 3. mjesto, Ena 3. mje- sto i Dea 2. mjesto. Osvojile su nagrade te su 29. rujna bile pozvane u Karlovac na svečanu dodjelu nagrada. Nakon prigodnog programa sve smo zajedno s men- Učenici osmih razreda početkom studenog bili su na toricom, učiteljicom Suzanom Plevnik, otišle na sladoled. terenskoj nastavi iz robotike, informatike i modelarstva u Pohvalnice i slikovnice zauvijek ćemo čuvati kao uspome- Nacionalnom centru tehničke kulture u Kraljevici. Radilo se nu na ovaj lijep događaj, a ostalim učenicima preporučuje- punom parom, bez predaha. Dobro, malo smo ipak predah- mo da pokušaju i sami postati autori neke knjige i pokažu nuli – prošetali Kraljevicom, ručali i opet se bacili na posao. možda skrivene talente. Nismo poštedjeli ni profesore. (sss) Ena Andruza, 5. b ŠKOLSKA PROMETNA JEDINICA gurava „uniforma“ koju čine reflektirajući prsluk, navlake za rukave, kapa i stop pločica. Sudjelovanjem u radu ŠPJ djeca postaju svjesnija opa- snosti u prometu i odgovornije se ponašaju, i kao pješaci, i kao vozači bicikla, skejta ili koturaljki. Polaznici ŠPJ sudjeluju na natjecanju školskih prometnih jedinica koje se već 15-tu godinu održava u OŠ Lovre pl. Ma- tačića. Osim ozbiljnog rada znamo se malo i zabaviti. Svake go- dine idemo u zagrebački Karting centar na vožnju kartin- gom. Ako još niste ŠPJ-ovac – vidimo se sljedeće godine! Dolaze topliji dani – nemojte Da bismo povećali sigurnost u prometu, u našoj školi, u zaboraviti na prometne propise suradnji s prometnom policijom, djeluje ŠKOLSKA PROMET- dok jurcate po naselju na vlasti­ NA JEDINICA. Njen je zadatak da na pješačkom prijelazu tim nogama ili na kakvom prije­ ispred naše škole osigura djeci siguran prijelaz kolnika. Do- voznom sredstvu. bru uočljivost pješacima i vozačima dok su na zadatku osi- Svjetlana Seljanec Savković 3330-49.indd 33 30.1.2012 9:12:28
  • Nova profa PAULA FAIST, bivša učenica naše škole Promjene NABOLJE profesorice koje su mi predavale. Svi su me u školi vrlo lijepo primili i sjećaju seiz škole Ove godine, na zamjeni za duže bo- mene kao učenice. lovanje profesora Marijana Vukresa, u Pitate zašto sam se odlučila za mate- našoj se školi zaposlila profesorica mate- matiku? Pa, imala sam dobre profesorice matike Paula Faist. To i ne bi bilo toliko koje su me motivirale (Mirjana Ivanda, zanimljivo da profesorica Faist nije bivša Marija Medić). Lijepo je sada raditi u školi učenica naše škole. Kad su naši profesori u kojoj sam provela osam godina. u zbornici vidjeli novu kolegicu, svi rekli Profesorica Faist u slobodno vrijeme isto: Kao da je još jučer bila naša učenica! pjeva u zboru Ex Mozartine i ide na zum- Pitali smo profesoricu kako se osjeća bu. Ima i kućnog ljubimca, kunića Šapu. u školi, što se promijenilo. Kaže nam da je zadovoljna ponaša- - Sada su bolja pravila za ponašanje u njem i znanjem učenika kojima predaje, školi i ima manje nasilja – kaže profesori- ali uvijek bi moglo biti i bolje. ca Faist. – Ovdje sam zatekla gotovo sve Uršula Kokor, 6. c PRIREDBA Svečana priredba za NA BLAGDAN Dan neovisnosti RH SV. NIKOLE Zastave se VIJU Već četvrtu godinu, na inicijativu uči- Zbog radova na obnovi športske teljice Ilonke Andrić, 8. listopad, Dan ne- dvorane ove je godine Sv. Nikola (Do- ovisnosti RH, obilježavamo svečanom magoj Cigić) morao malo manje pje- priredbom. Himnu RH otpjevao je zbor šačiti – samo do školskog predvorja, Kaštelanci. Domagoj Cigić iz 8. a nastupio gdje je održana priredba povodom je s prezentacijom o povijesti naše domo- njegova blagdana. Krampusi su bili vine. Stihove koji govore o domovini izveli Paula Ptiček i Danira Ravkić. Sve je su učenici nižih razreda, a pridružili su im osmislila vjeroučiteljica Nada Vlajse- se i Usnovci recitalom Moj dom (stihovi S. vić. Od Krampusice Danire doznajemo S. Kranjčevića). Učenici Ilonke Andrić uz da joj se svidjela priredba i uloga: Bila recitacije su pokazali i ples sa zastavama mi je čast glumiti Krampusicu. uz pjesmu Zastave se viju u izvedbi Kašte­ Mia Puzak, 6. b lanaca. Priredbu su režirale Ilonka Andrić i Sanja Miloloža. (mt) Svečana priredba za Dan škole VELIK kao DIJETE Povodom Dana škole koji pjelih igrokaza koje su izveli obilježavamo na dan rođe­ ja n Usnovci, članovi vjeronaučne Jure Kaštelana (17. 12.) pripre- skupine, učenici 3. a. i 4. c ra- mili smo priredbu pod nazi- zreda te plesnu točku Zvjezdice vom VELIK KAO DIJETE. Isto- i darovi u izvođenju 3. c. imeni recital izveli su učenici Nakon božićnih pjesmama, 4. c razreda, a Bijelu nevjestu klavirske točke Lukasa Levani- učenici 8. c. ća i narodnih plesova u izvedbi Stihove profesorice Sanje i nižih i viših razreda publiku je Miloloža Od snova i ka­me­ dočekalo iznenađenje – na- na posvećene Juri Ka­ te­anu š l stup glumice Nade Subotić, uglazbio je profesor Mar­ o Ja- k supruge Jure Kaštelana. šek, a izveli su je Ka­šte­lenci. Priredbu je režirala profeso- Igrokaz Tri strašna zmaja u izvedbi učenika 3. a razreda Gledali smo i nekoliko us­ rica Marija NIkolić. (mt) 34 30-49.indd 34 30.1.2012 9:12:30
  • P REDAVANJA O U DOMO VINSKOM RAT Ivan Krupec, umirovljeni pukovnik HV-a, Marijan Šantić, umirovljeni nared- nik HV-a, član UDVDR RH PUZ, Bruno Čavić, umirovljeni pukovnik HV-a, član UDVDR RH PUZ, Veljko Vičević, umirov- Marijan Šantić, umirovljeni ljeni pukovnik HV-a i zapovjednik 148. časnički namjesnik i Bruno Čavić, brigade HV-a i Antun Krešić, umirovljeni umirovljeni pukovnik HV-a poručnik HV-a, održali su proljetos pre- davanje o Domovinskom ratu drugim, četvrtim, sedmim i osmim razredima. U predvorju škole razvijalo se mnogo emocija koje su izazvane prikazivanjem dokumentarnog filma i pričama preda- vača koji su Domovinski rat proveli na bojištima naše domovine. U hodnicima škole priredili su izložbu fotografija o Domovinskom ratu. Autor izložbe je umi- rovljeni poručnik HV-a Antun Krešić, koji je po zanimanju akademski slikar. Budući da izložba (kao i uz nju veza- ne prezentacije) ide od škole do škole popraćena je i učeničkim literarnim i li- kovnim radovima o Domovinskom ratu. Za vrijeme trajanja izložbe (desetak dana) učenici su svakodnevno zastajali pred tim materijalima i s velikim zani- manjem promatrali fotografije. Nikolina Krupec, 5. a 3530-49.indd 35 30.1.2012 9:12:34
  • Naše novinarke i voditeljica na LiDraNu 2011. u Šibeniku Kao ZRELI MASLAČAKsmotre Mi trebamo vas, vaše umijeće vašu sposobnost, vaše nove ideje i hrabrost, a mi ćemo vam dati poticaj, ohrabrenje i potporu. To će vam dati LiDraNo. (Željka Horvat Vukelja LiDraNo je ove godine po četvrti put održan u Šibeniku, no ovo nije bio bilo kakav LiDraNo, nego jubilarni, dvadeseti. Bio je to mali jubilej i za našu novinarsku skupinu koja je na ovoj državnoj smotri tek nešto kraće – 15 godina zaredom. Smotra je  otvorena slikokaznom prezentacijom o 20 godina LiDraNa koju su pripremili profesori Anita Šojat i Josip Krunić, du- gogodišnji sudionici Smotre. Željka Horvat Vukelja, predsjednica središnjeg odbora, u svo- me je govoru rekla je da smo svi mi, okupljeni ovdje, elita hrvatske učeničke umjetnosti. Usporedila je LiDraNo sa zrelim maslačkom kojem vjetar na sve strane raznosi padobranaste sjemenke što ra- dosno lete daleko, daleko, u posve neočekivanim smjerovima. U Šibenskoj katedrali snimili smo (uz dopuštenje) ča­ Našu su Čarobnu frulu ove godine predstavljale osmašice Mo- snu sestru koja pred uskrsne blagdane uređuje crkvu nika Mijić i Dora Koprivčić. A kakav bi to bio LiDraNo bez naše najbolje školske glumice Vite Jozić i njezine mentorice Suzane Plevnik! Vitina je izvedba pjesme Grigora Viteza Jednog jutra u gaju Na izložbi školskih listova oduševila sve prisutne. Ni ostali scenski nastupi nisu nas razočarali, iako mi još uvijek stojimo pri onoj da nam je dramska skupina OŠ Petra Zrinskog iz Zagreba najbolja. Ni ove godine nas nisu iznevje- rili, a za izvedbu Preprodavača magle nagrađeni su velikim pljeskom. Dođite Ne smijemo zaboraviti ni prekrasni nam opet! grad Šibenik koji nas je počastio i ove godine lijepim vremenom, kulturnim spomenicima i ljubaznim ljudima. I dan-danas čujemo se sa svim Li- DraNovcima koje smo upoznale u tih nekoliko dana koji će nam svima biti U ime našeg šibenskog poučno i zabavno iskustvo. LiDraNu čitateljstva pozdravio želimo još mnogo jubilarnih godina. nas je mačak Mate Predstavljen priručnik OD IDEJE DO PREMIJERE Bili smo na predstavljanju priručnika Od ideje do premijere. Knjigu su napisali poznati dugogodišnji voditelji osnovnoškolskih filmskih družina Melita Horvatek Forjan, Josip Krunić i Nataša Ja- kob. Važna je za nastavu medijske kulture i za rad školskih filmskih družina. Doznat ćete kako nastaje dječji film, upoznati se s osnov- nim pojmovima filmske teorije, a naši će profesori doznati mnoge tajne organizacije rada u školskoj filmskoj družini. Uz knjigu su priložena 4 DVD-a na kojima se nalaze 43 dječja filma te jedan CD s nastavnim listićima za medijsku kulturu. Dora Koprivčić 36 30-49.indd 36 30.1.2012 9:12:37
  • 25. Susret „Ivica Kičmanović” USPJEŠNO I BEZ ZBORNIKA Po mišljenju mnogih profesora, dugogodišnjih sudionika ovih susreta, ovo su najstariji, najljepši i najosmišljeniji susreti za učenike osnovnih škola u Hrvatskoj. Ipak, još uvijek ima financijskih problema oko Željka Horvat Vukelja, s dijelom naše na­ tiskanja zbornika s našim radovima. građeno-pohvaljene ekipe Na 25. Susretu «Ivica Kičmanović» u Zagrebu ove je godine sudjelovalo 250 učenika i njihovih voditelja. Za učenike koji su to željeli omogućen je posjet Hrvat- skom saboru, a nakon toga svi smo uživali u programu u Starogradskoj vijećnici. O životu Ante Kovačića govorio je organizator i voditelj programa Susreta Stje- pan Laljak. Tako doznajemo da se u svome pisanju služio i pseudonimima, a ime Antun promijenio je u Ante da bi time bio bliži svome pravaškom vođi Anti Star- čeviću. Uz glasovirsku pratnju Stjepana Mihaljinca Miroslav Živković pozdravio nas je pjesmom Dobro mi došel, prijatel, a i ove smo godine uživali u glazbenom umijeću učenika Marka Glogovića te stalnog gosta Susreta Antuna Stašića. Poeziju Ane Horvat čitao je Zvonko Novosel, a Pajo Kanižaj govorio je svoje stihove. Čuli smo i Čuvarice Hrvatskoga sabora, profeso- pjesmu Dine Radića iz Gunje Kada nešto žarko želiš. rice Mara Borovac iz Garešnice i Branka Naše nagrađene literarne i novinarske radove o djetinjstvu i školovanju čitali Capurso iz Dubrovnika su Sunčana Zelenika i Zvonko Novosel. Ukupno je bilo poslano 1015 radova iz 158 osnovnih škola. Nagrađena su 73, a pohvaljena 174 rada. U tom se društvu našlo i naših pet novinarskih radova. U posebnoj kategoriji novinarske radionice za tekst o susretu s Hrvojem Hitrecom nagradu je dobila Dora Koprivčić. Karlo Penić (in- tervju s Nenadom Bachom) i Lana Pavić (tekst o djeci Benina) nagrađeni su, a po- hvaljenae su Marta Žinić za intervju s Blankom Šegović El Khalifa i Dora Koprivčić POSEBNE za tekst Šopingiranje bez navodnika. Naša novinarska skupina i voditeljica i ove su se godine našli među 6 pohvaljenih škola. Na novinarskoj radionici ove je godine bio gost Miro Gavran. POHVALE Nakon domjenka uputili smo se u Nove Dvore i položili vijenac na grobnicu bana Josipa Jelačića. U Mariji Gorici posjetili smo školu i bili na koncertu Miroslava VETERANIMA Živkovića i Blaženke Bačlija u župnoj crkvi. Drugi dan Susreta bio je posvećen odlasku na Mirogoj gdje smo obišli grobove S obzirom na 25-godišnji hrvatskih velikana. Ove godine, na našu sreću, nije bilo kiše. jubilej dodijeljene su posebne Dora Koprivčić pohvale školama i mentori- ma koji su bili na Susretima od 1985. godine do danas: OŠ Slav- ka Kolara iz Hercegovca (profe- Ove su godine na sor Stjepan Banas), OŠ Antuna i Susretima prvi Stjepana Radića iz Gunje (profe- put su­ jelovali d sor Josip Krunić), OŠ Garešnica naši susjedi iz OŠ (profesorica Mara Borovac) i OŠ Lovre pl. Ma­ ačića t Mate Lovraka iz Županje (profe- s profesoricom sorica Radojka Matić). Marijom Vesel. 3730-49.indd 37 30.1.2012 9:12:38
  • Miro Gavran Ako su prijašnji novinari zaključili za nas i što nas ispunjava: Ja ne vjeru­književni susreti da Miro Gavran zna sve o ženama, mi jem da je neka knjiga dobra i literarno bismo mogli reći da on zna sve i o školi: vrijedna, a da je dosadna. Jer, najveći Ja sam krenuo u osnovnu školu kad sam svjetski pisci pisali su knjige koje su čita­ imao jednu sekundu, a to je moguće tako čima njihovog vremena bile beskrajno što su mi roditelji bili seoski učitelji i živjeli zanimljive, sugestivne, važne i svi su uži­ su u stanu koji je bio u jednoj predivnoj vali u tome. Ne vjerujem u knjigu koja je školi u Gornjoj Trnavi kod Nove Gradiške. dosadna. I ne dajte se ni vi uvjeriti. Učit će Djetinjstvo i mladost proveo je u vas mnogi kasnije, i u školi i na fakultetu, školi i zato rado dolazi na književne da postoje knjige koje su dobre, a dosad­ susrete s djecom. Redovito čita školske ne. Nemojte vjerovati u to. listove koje dobije. Među učiteljima ima puno prijatelja i smatra da praktič- O privlačenju i nadahnuću ki rade isti posao. I on je želio biti pro- Vjerojatno ne postoji susret na ko- fesor književnosti, a onda se u nekom jem književnik nije morao odgovara- trenu ipak to promijenilo pa je upisao ti na pitanja što ga je POTAKLO da se dramaturgiju na Akademiji za kazalište, počne baviti pisanjem i GDJE pronalazi film i televiziju. Miro Gavran: Nema ljepšeg posla od pisanja Ne vjerujem u d Nisam tako značajna O satu književnosti inspiraciju. Ovoga je puta Miro Gavran osoba da bih promijenio Uživa u svom poslu i nikad nije za- odgovarao na pitanje što ga je PRIVU- KLO da se bavi književnošću. A privuklo žalio što je odabrao pisanje. Ali, novi- svijet, ali mislim da sam narima to nije bilo dovoljno pa su ga ga je to što je puno čitao i puno ma- štao. Upoznao je stotine pisaca u Hr- ga učinio malo ljepšim za pitali što bi bio kad ne bio … A bio bi vatskoj i inozemstvu, ali nijednog koji profesor književnosti. Sat književnosti one koji vole književnost kod njega izgledao bi super! Bilo bi to u djetinjstvu nije volio čitati. Preduvjet da bi čovjek postao pisac jest poriv za ili kazalište • Da od ugodno razgovaranje i druženje veza- no za književnost. Često kaže svojim pripovijedanjem, ljubav prema knjizi i pisanja nema kruha, ja prijateljima profesorima da smisao sata čitanju i bogata mašta. U djetinjstvu ga je zanimao šport, a književnosti nije to da učenici postanu bih već odavno bio mrtav, njezini tumači, nego da zavole čitanje. neko je vrijeme bio dobar matematičar. ali ako želite veliki novac Pisanje jest odvažnost, - Naravno da mi moramo proći kroz povijest hrvatske i svjetske književno- ne idite među pisce sti – rekao je Miro Gavran. – Ali, osnov- ali i radost ni je smisao sata književnosti da mi po- Jučer je Papa dobio na poklon N ovinarski razgovori s Mirom Ga- vranom, najprevođenijim hrvat- skim piscem, najizvođenijim dram- stanemo dobri čitatelji, da s lakoćom izražavamo svoje misli i osjećaje, a ne da pišemo neke eseje koji su naštreba- nalivpero na kojem su utisnute riječi sv. Augustina: Pisanje je odvažnost. Kako biste Vi komentirali te riječi? skim autorom na pozornicama širom ni i nisu iskreni. Ne samo pisanje, nego bilo koji Europe, i ove su godine organizirani u Dobar sat književnosti trebao bi biti jedan predivan razgovor o knjigama oblik bavljenja umjetnošću podrazu- Starogradskoj vijećnici prije početka koje nam se sviđaju ili o kojima ima- mijeva i hrabrost i odvažnost. Kada domjenka za tradicionalno izgladnjele sudionike 25. Susreta Ivica Kičmanović. mo različita mišljenja. Trebali bismo napravite neku skulpturu pa je izložite Miro Gavran već je bio na susretu razgovarati i osluškivati jedni druge i pred stotinu ljudi, morate imati hrabro- s kičmanovićima vrlo davno, prije 11 tek onda bismo vidjeli što jedna knjiga sti. Svatko može reći to mi se sviđa ili godina. Mi smo se tada tek rodili, ali on znači većem broju ljudi: Može postojati to mi se ne sviđa. Kod pisanja je to još se sjeća nagrađenog rada s novinarske jako dobra knjiga koja u ovom trenutku osjetljivije, jer pišući bilo koji umjetnič- radionice koji se zvao Zna sve o žena­ tebi ili meni ne znači puno, ali znači ne­ ki tekst, vi izlazite s tim pred druge lju- ma. U međuvremenu je napisao novi kom drugom čovjeku, jer je on možda u de kojima se to može ne svidjeti. Može- roman za mlade Profesorica iz snova tim emocijama koji se nalaze u toj knjizi, te doprijeti do njihovog srca, a možete koji nikad ne bi mogao tako uvjerljivo a mi, recimo, nismo u tome. ih i razljutiti onim što ste napisali. Zato, napisati da i sam nije bio zaljubljen u Preporučio nam je da čitamo ono doista, pisanje jest odvažnost, ali pisa- dvije svoje profesorice. što nam je zanimljivo i emotivno važno nje jest i radost. 38 30-49.indd 38 30.1.2012 9:12:39
  • Tko je zaljubljen Nakon šestog razreda okrenuo se čita- nju i književnosti. Imao je 16 godina ostvariti svoje snove i biti pisac. Tada je bilo teško, sada je lakše, ali ipak nam do ušiju kad je kad je počeo pisati. Nije prestao je savjetovao da ne idemo među pisce do danas. ako želimo skupe automobile i jahte. Novinari su od Mire Gavrana tražili da Evo i odgovora o pronalaženju te Nagradama se uvijek obraduje. izdvoji svoju knjigu koja mu je po neče- čuvene inspiracije koju svaki pisac Sretan je kad ih dobije, nije tužan kad mu posebna. To je roman Zaljubljen do mora NEGDJE pronaći. Miro Gavran ga mimoiđu. Nagrade su uvijek dobar ušiju, ljubić o dječaku koji se prvi put u ima dva izvora nadahnuća. Prvi je povod da pozove prijatelje i da ih do- životu zaljubi i čini milijun gluposti ne bi stvarnost, a drugi je čista mašta. Ako bro počasti. Tako je bilo i kad je dobio li osvojio djevojčicu koju voli. Knjiga ne krene od stvarnog događaja, mora jednu od najvažnijih nagrada u životu, završava na stranici na kojoj piše kraj, jer koristiti maštu da bi ga učinio uvjer- nagradu Central European Time koja se ispod toga piše: Okreni, ima još. I onda ljivim ili da ga nadogradi. Krene li od svake godine u Budimpešti dodjeljuje slijedi dodatak, Test dubine ljubavnog čiste mašte, opet mora koristiti svoje najboljim srednjeeuropskim piscima. jada koji ima 12 pitanja. Treba zaokru- životno iskustvo da bi to bilo uvjerljivo. žiti ponuđene odgovore na pitanja kako Čak je i njemu nekad teško odijeliti što O kazalištu i prijevodima biste se u određenoj situaciji odnosili je jedno, a što drugo, jer se stvarnost i prema osobi za koju mislite da je volite - Kakav je osjećaj gledanje svojih dje- mašta beskrajno isprepleću. ili koja vam se sviđa. Kad zbrojite bodo- la u kazalištu? – bilo je jedno od pitanja. ve, onda ustanovite jeste li zaljubljeni do dosadne knjige ušiju, ili ste samo malo zaljubljeni, ili vam je to samo simpatija ili uopće nemate pojma o ljubavi. - Vidio sam u nekim knjižnicama da je taj test toliko puta ispunjen i išaran O pisanju i nagradama da više sliči na svaštaru, a manje na dio Svoje romane uvijek piše u četiri - Nekad je predivan, nekad je uža- knjige – rekao je Miro Gavran. Mi smo se verzije. Od početne ideje do konačne san. Ako je dobra predstava, ako su u našoj školskoj knjižnici i sami uvjerili u verzije treba mu oko pola godine ako glumci i redatelj na dobar i nadahnut to. I naši su primjerci bili mnogo puta is- je riječ o romanima za mlade. Romani način slijedili pisca, čak i nadogradili punjavani, a evo i male tajne – većina je za odrasle su nešto malo deblji pa na svojom kreativnošću ono što je on za- naših čitatelja ili čitateljica bila zaljublje- njih potroši od godinu do dvije. mislio, ako su točno pogodili njegovu na do ušiju. Obično ljeto i zimu koristi za pisa- osnovnu ideju, ako su u pitanju dobri nje. Ljeti voli pisati ispod oraha ili, kad glumci i dobar redatelj, onda je to ve- je na moru, ispod neke smokve. Piše od liko, veliko zadovoljstvo za dramskog O novim tehnologijama jutra do večeri. Za nekog izvana to je pisca. A ako se nekad dogodi da to sve Miro Gavran s radošću je toga dana vrlo dosadno, ali njemu je beskrajno odgodio sve svoje poslove da bi bio ode krivim smjerom, čak i ako su dobri zanimljivo. Za njega nema ljepšeg po- s nama i s radošću je poslušao naše glumci i dobar redatelj, ali su na krivi sla od pisanja. nagrađene radove. Predložio nam je način pročitali piščevu osnovnu ideju, Jedan od novinara, tko zna, možda da napravimo internetsku stranicu namjeru i želju, onda nema tužnijeg i budući pisac, čuo je puno puta da od na koju bismo stavili sve naše uspjele čovjeka od dramskog pisca kad gleda pisanja nema kruha pa se htio uvjeriti radove kako bi bili dostupni i ljudima svoj tekst na sceni u onom obliku u ko- je li to doista tako. izvan Hrvatske. - Ja bih već odavno bio mrtav da jem on to ni u snu nije zamislio. Nije uočio bitnu razliku između je to istina, jer već 18 godina živim od O kvaliteti prijevoda svojih djela učenika prije 11 godina i nas sada. Ra- pisanja. Ali, zaista je teško živjeti od pi- dobije informacije od ljudi koji znaju te zlika se odnosi samo na izvanjske stva- sanja kad su u pitanju romani, kratke jezike, ili od glumaca kad dođe na pre- ri. Uvijek kad bi se pojavila neka tehno- priče i poezija. Ja imam tu sreću da je mijeru, a dobiva i pisma od ljubitelja loška novotarija ljudi bi govorili da će pola mog stvaralaštva vezano uz kaza- književnosti. Prevoditelj ne može biti zasjeniti sve ono prije, no na kraju se lište, jer pišem drame i komedije. A kad bez literarnog talenta, bez osjećaja za pokazalo da nas fascinira samo neko one uspiju i imaju puno izvedbi, onda rečenicu. Isto tako, ne postoje dva pre- vrijeme, a onda postane sastavni dio pisac dobiva takozvane tantijeme, po- voditelja koja će istu knjigu prevesti na našega života i ne poništava ono što je stotak od prodaje karata, i onda se od isti način, niti naći na dlaku ista rješenja bilo prije. toga može živjeti bolje nego od roma- u svakoj rečenici. Miro Gavran uvijek Internet jest važan, ali nije dobro na, kao neka solidna srednja klasa – od- je otvoren za suradnju s prevoditelji- ako proguta cijeli naš život. Jer, čovjek govorio je Miro Gavran. ma kad mu se obrate i ima povjerenja koji svede život samo na jednu stvar, No, prvih nekoliko godina kao pro- u njih. Ne vjeruje da dobar prevoditelj postaje ovisnik. I zato sve u životu tre- fesionalni pisac živio je daleko ispod neće dobro prevesti njegov tekst. ba ravnomjerno rasporediti. Tako je prosjeka. Premda su mu nudili dru- bilo uvijek, tako je i danas. ge poslove, on je to odbio jer je želio Martina Galović, 5. b 3930-49.indd 39 30.1.2012 9:12:39
  • Ankica Blažinović Kljajo SUSRET za petknjiževni susreti J este li čuli za Ankicu Blažinović Klja- jo? Vjerujem da niste, jer ona i nije tako poznata i nije osvojila Nobelovu nagradu, ali ona zbog toga ne brine. No, nadajmo se da će jednog dana uspjeti, zašto ne? … Znači, Ankica Blažinović Klajo… Uh, jezik mi se zapetljao. Ali … Anki- ce Blažinović Kljajo, mogu li vas zvati samo Ankice … Da. A možemo li za ovaj prekrasan sastavak prijeći na ti? Da. Super! Dakle, s nama će razgovara- ti naša nova samo Ankica (s prelaskom na ti). Neću ni slučajno ja pisati njezin U čenici trećih razreda proljetos su se, svi okupljeni u jednoj učionici, susreli s govor, ne, to nikako. … Ankica je napi- književnicom i knjižničarkom Ankicom Blažinović Kljajo. Predstavila nam je sala mnoge priče, ali samo dvije knjige, dvije svoje knjige – Priče iz bakina dvorišta i knjigu koja je upravo izašla – Meni je no to je odličan uspjeh, za pet nula! … najbolje biti ja. Pročitala nam je po jednu priču iz obje knjige. Bilo je toga i za dje- Moja je mama rekla da pisci umiru, a vojčice i za dječake. Svi smo pažljivo slušali. njihove knjige i priče vječno žive, je li Kada je završila s čitanjem, ispričala je nešto o sebi. Rekla je: Ja nisam poznata to istina, Ankice? Da. Joooj. Knjige ima- književnica zato što sam napisala samo dvije knjige. Ne bavim se time stalno, nego te u knjižnici pa ih možete posuditi. Da. samo kad imam vremena. Ankica baš i nije pričljiva, ima malu tre- Postavljala nam je pitanja iz tih priča. Svi smo sve znali. Pozdravila se s nama i mu, ali za sad, to je sve o našoj Ankici otišla. Kada je otišla, rekla sam prijateljicama da je jako simpatična i dobra osoba. (ali i od mene). Petra Drakulić, 3. c Hana Štimac, 3. c Tito Bilopavlović Ne stidite se svojih riječi Tito Bilopavlović je poznati pisac i piše sjajne priče i pjesme. U to ste se sigurno uvjerili i sami čitajući Paunaša. On jako voli životinje i zato ima vrlo puno priča i pjesama o njima. Ima u njegovim knjigama i ljubavnih pjesama, a najvažnija je ona pod naslovom IZJAVLJUJEM JAVNO DA SAM ZALJUBLJEN. Zavirite u knjigu Oprostite, volim vas i naći ćete još puno lijepih pjesama. Pred kraj susreta mogli smo razgovarati o svemu što nas zanima, pa nismo zaobišli našu temu broja, a on je rekao: Kad bih mogao, rado bih promijenio svijet. Ali, čovjek može promijeniti samoga sebe. Pitali smo ga ima li kućnog ljubimca, a to ga je pitanje malo rastužilo jer je rekao da je imao psa koji je uginuo. No, za sekundu se opet razvedrio. Pričao nam je da mu je knjiga bila najbolji prijatelj kad je bio mali i kako je znao na kineskom Učenici petih razreda upoznali su se jeziku reći volim te. s piscem Titom Bilopavlovićem. Na po- Savjetovao nam je da govorimo kao da smo «Predsjednik Amerike», tj. da ne četku susreta uzeo je kredu u ruku i na mumljamo i da se ne stidimo svojih riječi. ploči nacrtao sebe «kad je bio mlad», a Na susretu s Tito Bilopavlovićem često smo se smijali i bilo nam je zabavno. onda smo krenuli s pričom. Nina Kruljac, 5. c 40 30-49.indd 40 30.1.2012 9:12:41
  • Sonja Zubović Najvažnija je LJUBAV Povodom Mjeseca hrvatske knjige u knjižnici Savica susreli smo se s književnicom Sonjom Zubović. Predstavila nam je neka svoja djela. Živjele pohvale – priča je o djevojčici koja je voljela loše vijesti na televiziji. Ima i priču o djevojčici koja se bojala češljeva. Te su priče bile tako spektakularne da smo joj svi pljeskali na kraju. Ljubavne ospice (još neobjavljena knjiga) govore o učenicima jednog razreda koji su zamolili učiteljicu da im opravda nenapisane zadaće zbog ljubavnih problema i da proglasi ljubavne ospice. O dje- čaku koji se zaljubio govori pjesma Nisam ja neki dugouško. Pričali smo i o tome što znači biti dobar, a to znači biti poslušan i pristojno komunicirati. Razgovarali smo i o tome što tko želi biti kad odraste te o ljubavi i zaključili da je ona najbitnija stvar na svijetu. Na susretu je bilo toliko dobro da su čak na kraju gotovo svi zaplesali sa spisateljicom. Na kraju nam je rekla svoju tajnu i preporučila da puno čitamo. Jessica Masten, Dora Grgić, 4. b Jadranka Čunčić Bandov Toga nema NIGDJE Lijepo je što je i ova naša generacija naučila da za dobru lutku nije potrebno Za učenike drugih, a zatim i one prvih ra- otići u šoping, nego zreda, organiziran je susret s Jadrankom Čunčić je sami možete na- Bandov. Uživanje u susretu i njezinim maštovi- praviti od stare četke, tim lutkama ponovilo se i ovaj put. Učenici su podmetača, čarape i nakon završetka izvedbe igrokaza sa simpa- … svega što god vam tičnim lutkama željeli još, a za sudjelovanje u dođe pod ruku, Treba igrokazu podigle su se sve ruke. Pa toga nema vam samo malo ma- nigdje! – rekao je nakon susreta jedan prvašić. šte. (mt) Nada Mihelčić DRAGA DRAGICA U knjižnici Savica susreli smo se sa spisateljicom Nadom Mihelčić. Na susret je povela i svoga psa koji se zove Dragica. Dragica je vrlo lijepa, draga i kulturna. Strpljivo nas je slušala, a gospođa Mihelčić pri- čala nam je o svojoj novoj knjizi Pustolovine Arna i Điđija. To je knjiga o velikom prijateljstvu između dječaka i psa. Nama se učinilo da je to vrlo lijepa i posebna knjiga i svakako ćemo je pročitati. Na susretu smo pričali o životinjama, ali i o knjigama, filmovima te o tome kako bismo mi napisali svoju knjigu. Petra Drakulić, 4. c 4130-49.indd 41 30.1.2012 9:12:42
  • Razgovor sa sedmašicom Anom Benačić, autoricom romana Divlji Nove iknjiževni susreti jela uživo, Ni lisicu ni vuka nisam vid kad bih mogla, iako bih jako voljela om vrtu • Kad ar to bilo u zoološk votinja, iako ne oduvijek. Inače sam mak o kuka zbog bila luda za konjima, ali i dalje oboža- god čujem nekoga kak vam pse i mačke, iako mi nisu to jedine em i upitam ođe mi da mu priđ najdraže životinje. Jednostavno, volim lektire, d to muka čitati životinje pa sam zato i pisala o njima. ga zašto je njemu Ponekad sam luda za engleskim jezikom Imaš li kućnog ljubimca? Kako se zo­ ve? Ima li neko strano ime? Na moju žalost, nemam. Žao mi je zbog toga, ali je nemoguće jer živim u stanu. Da živim u kući, možda bi bila druga priča. Nisam sigurna, ali možda ćemo imati male ribice, a što se tiče imena, to ovisi o tome ako imam ne- kakvo strano ime koje zvuči dobro za životinju. Zašto u knjizi koristiš strana, uglav­ nom engleska, imena likova? (Tako su nekad pisci koristili životinje i strana imena da bi opisali stvarnost Na promociji romana Ane Benačić, spominje u knjizi. Kada bolje razmis- koju nisu smjeli kritizirati.) učenice OŠ Josipa Kozarca iz Vinkova- lim, ni sama ne znam u kojoj se to šumi To se ponekad i ja zapitam zašto ca, čuli su se samo komplimenti, i to radnja odvija. Imam bujnu maštu pa mi sam baš morala s njima početi. Vidite, ne bilo kakvi. Njezin je roman nazvan stoga ne treba nikakvo pravo mjesto. stvar je u tome što sam ponekad luda remek-djelom dječje književnosti, a U knjizi imaš jako puno opisa. Voliš za engleskim jezikom i san mi je jed- ona posebnim talentom. Roman Divlji li više opise od dijaloga u knjigama nom posjetiti Ameriku. Da nisam poče- zaista je poseban i njegove ćete 142 koje čitaš? la s engleskim imenima, očito ljudi ne stranice pročitati s uživanjem iako ima Iako ima puno opisa, odgovor bi bi mislili ono što i vi mislite – da sam to dosta opisa koje većina nas baš i ne bio da više volim dijaloge. Opis samo opisivala neke druge ljude! voli. Knjigu je Ana napisala u dvanae- uključujem da bi ljudi mogli zamisliti Ima li knjiga skrivenu poruku, jesu li stoj godini, a sad ima godinu dana više onako kako ja to zamišljam. Jedini slu- te životinje zapravo ljudi? i ide u sedmi razred. čaj kad ne volim opise je onaj u nešto Iskreno, nisam sigurna ima li pouku Tako dobro pišeš, jesi li išla na LiDra­ starijim knjigama gdje još koriste buj- osim one da dobro uvijek pobjeđuje! No sa svojim radovima? ni rječnik da okrijepe taj komplicirani Naposljetku, ne, to nisu zapravo ljudi. Ne, na žalost, nisam nikada sudjelo- opis. Koji lik ima najviše tvojih osobina? vala u LiDraNu, ali priznajem da zaista Koliko si puta vidjela lisicu i vuka Drago mi je da si to pitala jer sam i želim sudjelovati u takvim natječajima. uživo? sama�������������������������������� nedavno������������������������ ������������������������������� shvatila��������������� ����������������������� da������������ �������������� sam�������� ����������� nesvje- ������� Jednom sam čak i poslala jedan literar- Nisam������������������������������ ����������������������������� ni��������������������������� �������������������������� lisicu�������������������� ������������������� ni����������������� ���������������� vuka������������ ����������� vidjela���� ��� ni- sno svoje osobine trpala u moje likove ni rad na jedan natječaj, ali nije imalo jednom, iako bih jako voljela kad bih iz knjige. Najviše će vas nasmijati ovo uspjeha zbog manjka vremena. mogla, makar to bilo u zoološkom vrtu. – odgovor je Anna! Znam, znam, ima i Ja nisam bila u Vinkovcima, ali Zašto ti je glavni lik lisica? isto ime kao ja, ali istina je da ima ot- čula sam da je u tom kraju ona ču­ Zaista ne znam. Mogao je to biti prilike najviše mojih osobina, iako je i vena Slavonska šuma koju ćemo na i vuk, ali ipak sam odabrala lisicu iz Kiara djelomice ja. Čak su i na promoci- godinu imati za lektiru. Jesi li bila u posebnih razloga. jama pitali jesam li to zaista ja, a meni toj šumi? Je li to možda ta šuma iz Zar ti je možda lisica najdraža živo­ je stalno bilo neugodno odgovarati da knjige? tinja? više nisam sigurna! Smiješno je i to što Jesam, naravno da sam bila u toj Da, i pretpostavila sam da ćete me su me pitali također za kraj knjige: Jesi šumi. Ipak, nije to ta šuma koja se to pitati. Istina, lisica mi je najdraža ži- li ti to opisala svoju vlastitu promociju? I 42 30-49.indd 42 30.1.2012 9:12:44
  • ideje za nove knjige onda je meni opet neugodno! fiti, koja je bila tamo na promociji, izda- promijeniti i što bi ti promijenila u Dobro, onda te to neću pitati. A je li u vaču Vladimiru Bakariću, ilustriratoru svijetu? redu ako te pitam jesi li zaljubljena? Dubravku Matakoviću i lektorici Ružici Naravno da se može promijeniti! Pitanje je sasvim u redu, a odgovor Pšihistal. No, sve ima svoju cijenu. Da ljudi ima- je����������������������������������� ���������������������������������� ne�������������������������������� . I����������������������������� mam�������������������������� ������������������������� stotinu������������������ ����������������� ideja������������ ����������� kojim������ ����� povo- ju srce i dušu te da se zalažu za naš dom se to pitate. planet Zemlju, možda bi se i spasila. Svijet se može promijeniti Voliš li čitati lektiru? Moraš li uopće Pogledajte samo situaciju sa šumama. čitati lektiru sad kad si postala prava Bespotrebno se ruše samo da bi nastao Je li točno da imaš već napisane dvije spisateljica? novi grad, a i ptice na grani znaju da knjige? Obo������������������������������ ž����������������������������� avam������������������������� ������������������������ ovakvo������������������ ����������������� pitanje���������� ! �������� I������� ������ narav- šume proizvode puno kisika. Također Točna je rečenica da imam samo no, volim čitati lektiru od prvog razreda. sam zgranuta i sa topljenjem leda. Da- jednu napisanu knjigu, a ne dvije. Iako Kad god čujem nekoga kako kuka zbog kle, dolazi se do toga da zaključujem se već spominjala i ta druga uživo, ona lektire, dođe mi da mu priđem i upitam kako se sve može popraviti ako su svi još nije gotova. ga zašto je njemu to muka čitati. Jedno- u tome i postupaju onako kako treba. Možeš li nam nešto više reći o tim stavno, kako sam opisala u svojoj zadać- Svaka zatvorena slavina dok se peru knji­ ama? Jesu li opet u njima životi­ g nici, knjige su blago koje nikada neće zubi, svako smeće koje se baci u koš za nje glavni likovi? izgubiti sjaj. Tu se vidi kako su knjige smeće, a ne na travu, ili još gore, u ri- Ne�������������������������������� , ������������������������������ u����������������������������� ���������������������������� tim������������������������� ������������������������ knjigama���������������� ��������������� nisu����������� ���������� vi�������� š������� e������ ž���� ivo- meni jedan od najdražih predmeta na jeku, već je korak nadomak čistom pla- tinje glavni likovi. U drugoj knjizi, pod ovom planetu. Što se tiče ovog drugog netu. Na žalost, znam da uvijek postoje imenom Prokleti predosjećaj, radi se o pitanja, ja ne vidim razloga da ne čitam negativci, makar oni ne bili svjesni što životu jedne djevojke koja proživljava lektiru. rade. Tvornice ispuštaju razne plinove i razne nesreće koje ju uznemiravaju te Koju ćeš knjigu čitati sad preko pra­ time zagađuju prirodu još više. Sigurna ona pobjegne od svojeg doma. znika? sam da ni oni ne žele živjeti u takvom Što radiš kad ne pišeš? Pročitala sam Preko praznika sada već polako okolišu! Zato pamet u glavu, neka oni da ideš u dramsku radionicu vinko­ skupljam knjige iako bih trebala mož- ljudi koji imaju veću vlast nad sudbi- vačkog kazališta. Jesi li i tamo tako da unaprijed sljedeću lektiru napisati nom okoliša upravljaju njome na bolji uspješna kao u pisanju? da imam vremena. Pošto su mi najdra- način. Najdraži su mi hobiji, osim pisanja, že SF knjige s magijom, imam ih već Vita Jozić, 5. b pjevanje����������������������������� ���������������������������� i��������������������������� �������������������������� gluma��������������������� ! ������������������� I������������������ ����������������� to��������������� mi ����������� tako������� đer is- nekoliko na raspolaganju: Oksu Pollock, prvi i drugi dio te Hekatinu školu. punjava život radošću. Istina, idem u Kako si se osjećala dok si pisala knji­ Dramsku grupu vinkovačkog kazališta gu na djedovu laptopu? Imaš li sada Joze Ivakića koju vodi dragi vinkovač- svoj? ki glumac Vladimir Andrić. Zapravo, Kako������������������������������� sam��������������������������� ������������������������������ ve������������������������ �������������������������� ć rekla, što se tiče pi- počela sam čak glumiti u prvom razre- sanja knjige, nisam ni razmišljala o du, a godinama sam išla u svoju dragu tiskanju. Ruke su mi same poletjele, a knjižnicu na razne predstave. Tek u še- budući da me pisanje ispunjava, narav- stom razredu sam saznala za tu drugu no da mi je to jedan prekrasan osjećaj. sezonu dramske grupe te sam odlučila Trenutno nemam još vlastiti laptop, otići budući da mi govore da imam i iako namjeravam, rado bih imala svoj. veliki glumački talent. Kakav je to osjećaj biti na promociji Koje predmete u školi najviše voliš, a svoje knjige? koje baš i ne? Pa������������������������������ , prvi������������������������ ���������������������������� put�������������������� ����������������������� sam���������������� ������������������� imala���������� ��������������� malu����� ��������� ner- ���� Budući da sam mali pravi kreativac, vozu, iako sam se osjećala neizmjerno najprije su mi najdraži likovni i glazbe- sretno, a ta nervoza zapravo nije bila ni, zatim vjeronauk i hrvatski. Inače, ne- nervoza, nego nakupina sve te silne mam baš najgorih predmeta jer mislim sreće i radosti. Inače nervozu nemam da nije potrebno mrziti predmet. Osim gotovo nikad, nigdje, jer sam već navi- toga, jedino ako se ima loša ocjena iz kla biti na TV-u i u novinama, dok mene nekog predmeta, onda se počinje mr- ziti predmet. Ilustrirao: moja mama samo zapitkuje kako to da Tema našeg novog broja je Mijenjam Dubravko Mataković se ponašam tako normalno. Ovim pu- tem bih zahvalila cijeloj biblioteci Gra­ svijet. Misliš li ti da se svijet može 4330-49.indd 43 30.1.2012 9:12:45
  • Nove knjige predstavlja vam teta kuharica MAJA BARAĆ U spomen RADOST ČITANJA VIŠNJA STAHULJAKkultura (10. 3. 1926. – 4. 3. 2011.) Nema radosti odrastanja, sazrijevanja, zrelosti i dobrote bez Na XVIII. Susretu Ivica čitanja priča. U pričama se nalazi sve što moramo naučiti o Kičmanović 2004. godine ljudima i stvarima koje ih okružuju da bismo mogli zadovoljno naši su novinari upoznali Višnju Stahuljak, autoricu živjeti onda kada pomislimo da život nije samo priča. Začaranih putova, Čarolija (Višnja Stahuljak) iza ugla, Dona od Tromeđe, Zlatne vuge, Čarobnjaka… Otkrila, tako, vaša teta kuharica za­­ mljivu inter­ ni­ net­ ku adresu s TV seri­ ama, pa je na ne­ o vrijeme s j k Uvijek je voljela priče, kazalište i glazbu, pa malko zapustila čitanje. Ali, samo na neko vri­eme. Jer, j je zato i postala glazbenica, pjevačica, glumi- nema te sapunice koja bi zamijenila dobru knjigu! ca, lutkarica i književnica. Diplomirala je solo Kad sam, prije ljetnih praznika tražila nešto za čita- pjevanje na Muzičkoj akademiji, a na Filozof- nje, otkrila sam da naša knjižnica krije mnogo tajan- skom fakultetu studirala je hrvatski i njemački stvenih knjiga. Kako ne bi bile tajanstvene kad u na- jezik te etnologiju. slovu kriju riječ TAJNA. Ponijela sam tako puno tajni na godišnji odmor i sve ih pročitala. Dobre su! Vama također savjetujem da prošećete do police na kojoj piše HRVOJE KOVAČEVIĆ, a dalje ćete se snaći IVICA BEDNJANEC sami. (1. 6. 1934. – 15. 2. 2011.) Evo što ima novo na našim policama: Sigurno nema JULIJANA MATANOVIĆ – ANA DORIĆ: učenika koji nije uživao ONE MISLE DA SMO MALE u����������������������� stripovima������������ ���������������������� Ivice������ ����������� Bedn- ����� Knjigu ćete pročitati u jednom dahu. To je nezaobilazno štivo za sve janca. Primjerci Durice majke i kćeri jer im može spasiti život. Knjiga govori o HPV virusu koji se u našoj su knjižnici može dogoditi svakome od nas. Kad je pročitate, sigurna sam da ćete je uvijek u posudbi. Osim proslijediti i vašim mamama. stripova za odrasle, Ivica MALI SPORTAŠI Bednjanec poznat je i Ne jedna, nego pet knjiga koje na zabavan način, slikom i riječju, opi- po stripovima u Modroj lasti i Smibu, a popu- suju razne vrste športova. Svatko će ovdje pronaći nešto za sebe. larni Lastan također je njegovo djelo. KAŠMIR HUSEINOVIĆ: NEOBIČNA KNJIŽNIČARKA Sprema li i vaša knjižničarka knjige koje joj se sviđaju u najudaljeniji kut prostorije? Jeste li, možda, ulazeći u knjižnicu zatekli u njoj likove iz tih knji- ga koji su se pobunili što ih nitko ne čita? Što je bilo dalje, otkrit ćete sami. LUIS SEPÚLVEDA: PRIČA O GALEBU I MAČKU KOJI GA JE NAUČIO LETJETI KNJIŽNICI (prijevod Tanja Tarbuk) U to da mačke znaju pisati sigurno ste se već uvjerili čitajući Čarobnu DAROVANE frulu. I mačak iz ove knjige može pisati i govoriti. I ne samo to. On je othranio i naučio letjeti jednog galeba čija je majka stradala zbog zagađenja mora. VRIJEDNE DEBORAH ELLIS: DJEVOJČICA IZ AFGANISTANA KNJIGE (prijevod Lidija Vinković) Zamislite da ne možete izlaziti van iz stana. Kako biste se osjećale? Naša je knjižnica jesenas dobila na dar Ovo je priča o djevojčici koja je morala glumiti da je dječak kako bi pre- dvije vrijedne knjige. Učiteljica Jasna Ilijaš hranila svoju obitelj. Ženama u Afganistanu vrlo je teško, nemaju nikakvo knjižnicu je obogatila monografijom MUZEJ pravo glasa. MIMARA, a roditelj našeg bivšeg učenika Si- A što reći o OKSI POLLOCK? Knjiga puna nevjerojatnih događaja, poma- niša Radišić knjigom ENCIKLOPEDIJA HRVAT- lo bajkovita. Nikako nije loša, pročitala sam i drugi nastavak, ali meni je dra- SKIH PREZIMENA. ži Harry Potter. Ipak, veseli me što je producent Sumrak sage otkupio filmska Zahvaljujemo donatorima! prava i jedva čekam ekranizaciju. Do tada ću pročitati još puno knjiga, nadam Ena Andruza, 5. b se da ćete i vi. 44 30-49.indd 44 30.1.2012 9:12:46
  • Cendrine Wolf i Anne Plichota ČA ROLIJA je krenula Autorice niza romana o trinaestogodišnjoj djevojčici Oksi Po- llock, Anne Plichota i Cendrine Wolf iz Strasbourga, na ovogodiš- njem su se Interliberu sastale sa svojim obožavateljima kojih na Facebooku ima preko 3000. Uz njih je bila i prevoditeljica knjige Nataša Medved. Cendrine Wolf uglavnom piše akcijske dijelove knjige, a Anne Plichota psihološku karakterizaciju likova. Knjiga je prevedena na 25 jezika, a priprema se i film. Ukratko, nakon poteromanije, zavladala je polokomanija. Zbog novonastalih ob- veza i putovanja autorice su morale napustiti svoja bivša zanima- nja (obje su bile knjižničarke). Tražite li nešto za slobodni izbor lektire, Oksa Pollock je pravo rješenje za vas! I neka vas ne obeshrabri to što knjiga ima više od Prevoditeljica Nataša Medved, Cendrine Wolf i Anne pedesetak stranica. Plichota u prostoru Školske knjige na Interliberu na Knjižničarka predstavljanju drugog dijela Okse Pollock Naše novinarke na pretpremijeri filma KOKO I DUHOVI SLIJEDI SERIJAL FILMOVA O KOKU Producentica Ankica Jurić Tilić predložila je Danielu Kušanu da napravi serijal filmova o Koku. U planu su četiri filma: Zagonetni dječak, Koko u Parizu, Ljubav ili smrt i Uzbuna na Zelenom vrhu. Filmovi bi se trebali snimiti s istom ekipom djece koja su glumila u filmu Koko i duhovi. Kinorama i producentica Ankica Jurić Tilić autor romana. Doznajemo da mu je tata pogledao film i da je bio vrlo pozvali su jesenas novinare osnovnih škola na zadovoljan. pretpremijeru dječjeg filma Koko i duhovi koja Koko je dvanaestogodišnji dječak koji se sa svojim roditeljima i se- je održana u kinodvorani Centra Kaptol. Nakon strom Maricom seli sa sela u veliki grad. Već prvih dana u novom stanu prikazivanja filma za nas 140 novinara i članova nešto se čudno zbiva – razbijeni prozor, neobjašnjiv nestanak struje i pri- filmskih i dramskih družina upriličena je prava jeteća pisma … U otkrivanju tajni pomažu mu njegovi prijatelji i pas Car. press konferencija. Hoće li uspjeti riješiti misterij? Na presici je bio redatelj filma Daniel Kušan, Mene film Koko i duhovi podsjeća na Družbu Pere Kvržice ili na Vlak u sin književnika Ivana Kušana koji je napisao ro- snijegu. Zašto? Zato jer je mnogo malih umova pametnije od bilo kojeg man Koko i duhovi, i ekipa mladih glumaca (Koko odraslog i to će tako uvijek biti. I premda su roditelji oprezni, djeca će se – Antonio Perač, Marica – Nina Mileta, Zlatko – ipak bez problema upustiti u nove avanture. Koko i duhovi vrlo je poučan Kristijan Bonačić, Miki – Filip Mayer, Božo – Ivan film koji nam govori da, iako smo mali, možemo biti snažniji, hrabriji i Maltarić). Nakon brojnih novinarskih pitanja do- pametniji od bilo kojeg lopova i bilo kojeg duha. znajemo da su svi zadovoljni postignutim i da Svakako bih preporučila da pogledate film jer je stvarno lijep i poučan, za vrijeme snimanja filma nije bilo nesuglasica. odlično režiran, a svi su glumci, i odrasli i djeca, ostvarili izuzetno dobre uloge. Mladi glumci svi odreda ističu da je to za njih Matea Tomašek, 7. d bilo predivno iskustvo i da svakako žele ponovo glumiti u nekom dječjem filmu. U našoj je zemlji snimljen vrlo mali broj dječjih dugometražnih fil- mova i bilo bi vrlo dobro da im se ta želja i ostvari. U romanu se radnja događa krajem pede- setih godina prošlog stoljeća, no u filmu je ona premještena u osamdesete, u vrijeme kada je redatelj filma bio dječak. Eksterijeri filma snima- li su se u Karlovcu. Roman Koko i duhovi Dani- el je pročitao u trećem razredu osnovne škole Redatelj Daniel Kušan s mladim glumcima na presici u Centru Kaptol i nimalo ga nije opterećivalo to što mu je tata 4530-49.indd 45 30.1.2012 9:12:47
  • Družba Braće Hrvatskoga Zmaja U Družbi je, od samog osnivanja bilo i žena. Ali, na izborima u svibnju prvikulturna baština je put u povijesti Družbe za člana Meštarskog zbora izabrana žena. Meštar protonotar sada je zmajica Za žrtvenike i ognjišta K amenita vrata, i sve ono oko njih, za mnoge je od nas nedovoljno poznato mjesto, pomalo tajanstveno. uspomenu na događaje iz hrvatske prošlosti i zaslužne Hrvate. Utemeljili su je Emilije Laszowski i Velimir Deželić Jeste li tamo zapazili mala crna vrata stariji. U svojim redovima imala je, a i od kovanog željeza i poželjeli doznati danas ima, veliki broj istaknutih ljudi što se krije iza njih? Spomen-ploča na različitih zanimanja, vjerskih i političkih zidu govori vam da je to Kula Braće Hr- opredjeljenja. vatskoga Zmaja … nalazite tu imena Družba ima demokratski hijerarhij- Zmaja Svetohelenskog i Zmaja od Har- ski ustroj, a njome upravlja Meštarski mice … Prošli ste i pored spomenika sv. zbor koji se sastoji od 9 meštara i Veli- Jurja, a znate što je on radio zmaju … kog meštra. Bira se tajnim glasovanjem Onda se sjetite da se i taj trg zvao Trg na mandat od 5 godina. Braće Hrvatskoga Zmaja. Ako se, nakon Nisu svi članovi jednaki po svojim svega, niste zapitali otkud i zašto toliki pravima, kao ni po dužnostima. Najviši zmajevi, onda ovo nije tekst za vas. Mi stupanj prava je redovito članstvo. Niži smo se zapitali, a tko pita odgovorit će Kula nad Kamenitim stupanj je član prinosnik. Kod glaso- mu se. Odgovor nam je dao maestro Jo- vratima vanja redoviti članovi imaju pravo na sip degl’ Ivellio, Meštar obredničar XIV. Početkom 20. stoljeća postojala je, dva glasa, a jedan glas imaju članovi saziva Meštarskog zbora Družbe Braće navodno iz ekonomskih razloga, želja prinosnici. Oni koji se tek pripremaju Hrvatskoga Zmaja. Uveo nas je u Kulu za rušenjem svega što je bilo neprak- za članstvo (pripravnici) nemaju pravo nad Kamenitim vratima, sjedište Druž- tično u gradu. Tada su volovske zapre- glasa. Pripravnički rok traje od 6 mjese- be. Sjedili smo u viteškoj dvorani za ge vukle namirnice u Gornji grad i nisu ci do godine dana, ali ne mora završiti obrede i nismo znali gdje zaustaviti po- tuda mogle proći, nego su morali ići pozitivno. gled – na stolu Vijeća trojice, na lancu okolnim putem. To su naveli kao razlog Broj redovite braće je ograničen. Velikog meštra, na grbu, na gongu … za rušenje Kule. No, zalaganjem Druž- Ovo je jedina ustanova u našoj državi, be Braće Hrvatskoga Zmaja, pogotovo pored HAZU, koja ima tzv. numerus tadašnjeg prvog Velikog meštra Emi- clausus, znači ograničeni broj članstva. Josip degl’ Ivellio: Nije bitno koje si nacije, lija Laszowskog, Kula je spašena od Može biti samo 310 redovitih i isto to- vjere ili političkog opredjeljenja, nego ono rušenja. Postala je njihovo sjedište, od liko članova prinosnika. Broj počasnih što ćeš učiniti za Hrvatsku i za Družbu. osnutka Družbe, 1905. g., sve do 1946. članova nije ograničen, a sada ih ima g. kada je Družba ukinuta. Rad su na- dvadesetak. Oni ni o čemu ne odlučuju stavili 1990. g. i otada su opet u posje- i nisu prolazili redoviti stupanj ulaska u du Kule. Svečanu dvoranu i sva tri kata Družbu. preuredio je 1938. g. član Družbe, ču- veni zagrebački arhitekt Juraj Denzler, Zmaj od Harmice. Bila je potrebna i ob- SVIJETLIŠ U TMINI nova nakon nastavka djelovanja. Za proslavu 100. obljetnice Družbe gospodin Degl’ Ivellio, koji Kakva je to Družba je po zanimanju glazbenik (diri- Družba Braće Hrvatskoga Zmaja gent, zborovođa, skladatelj) napi- osnovana je 16. 11. 1905. g. kao hrvat- sao je kompoziciju na stihove Jure ska bratska i kulturna udruga utemelje- Kaštelana Svijetliš u tmini. Tekst mu na na načelima bratstva, prijateljstva, se svidio jer se nigdje imenom ne dragovoljnosti, kolektivnog rada i od- spominje Hrvatska, a opet govori lučivanja sa svrhom da očuva i obnav- o njoj. lja hrvatsku kulturnu baštinu i oživljuje 46 30-49.indd 46 30.1.2012 9:12:48
  • Zašto baš zmaj i koje je Što je zazmajenje boje Pravila za ulazak u Družbu vrlo su Gospodin Degl’ Ivellio na reveru stroga. To je vrlo opsežan postupak u ima srebrnu značku sa znakom zmaja kojem osoba prolazi put od pripravni- (značke se inače razlikuju po izradi i ka do prinosnika i do konačnog gla- materijalima, ovisno o statusu člano- sovanja za redovito članstvo koje se va). To je zeleni zmaj koji repom ovija odvija pomoću crnih i bijelih kuglica. štit. Prema teoriji o zmajevima, crni i Članovi Meštarskog zbora, jedan po crveni zmajevi su negativni. Ali, zeleni jedan, ulaze u meštarsku sobu gdje se zmaj simbol je zaštite, dobrostivosti i nalazi kutija u koju ubacuju bijele ili plodnosti. crne kuglice. Ukoliko se u kutiji pojavi Ime Družbe odabrano je po uzoru makar samo jedna crna kuglica to znači na Red zmajskih vitezova hrvatsko- da osoba nije primljena u Družbu i da NIKADA VIŠE ne može pristupiti Braći Hrvatskoga Zmaja, iako se za to spre- NEKE OD ZASLUGA mala nekoliko godina. Kad čovjek ulazi u Družbu, u konač- DRUŽBE nici mora proći obred ređenja, tj. zaz- majenja, koji se odvija u svečanoj dvo- Da bi za buduće naraštaje oču- rani, jer bez toga, čak i kad je izglasan, vala uspomenu na znamenite Hr- nije punopravan član. Pogled na svečanu dvoranu vate, Družba je postavila brojne spomen-ploče i spomenike. i klub za neformalno druženje. Izvana Prenijeli su posmrtne Grbovi i imena se čini nevjerojatno da u tom prostoru Svaki redoviti član može imati svoj mogu biti smještena tri kata. S te smo ostatke Petra Zrinskog i Frana Krste grb. Družba Braće Hrvatskoga Zmaja visine još jednom pogledali vitešku Frankopana iz Bečkog Novog Mje- jedina je institucija u našoj zemlji koja dvoranu i zamišljali svečanosti koje sta u Zagrebačku katedralu, kao i legalno izdaje osobne grbove u surad- počinju udarcem gonga i dolazak Me- posmrtne ostatke Eugena Kvater- nji s heraldičkom službom. Vanjski dio štarskog zbora koji predvodi Meštar nika i njegovih suboraca, Podigli grba je određen, a unutrašnji se izra- obredničar s obredničarskim štapom. su spomenik hrvatskoj himni u Ze- đuje po želji člana. Imena se također Ako još uvijek ovo čitate, moramo lenjaku, osnovali su Gradsku knjiž- uzimaju po želji, obično su povezana s vam reći da članovi Družbe ne mogu nicu, Gradski arhiv, Muzej grada rodnim krajem ili nečim što je toj oso- biti mlađi od 30 godina. Zagreba, Hitnu pomoć, uredili grob bi zanimljivo, a odobrava ih Meštarski Ante Starčevića u Šestinama, podi- zbor. Sva se imena registriraju. Damjan Žanko 8. c gli veliki glagoljski natpis u Zagre- Gospodin Degl’ Ivellio odabrao je bačkoj katedrali. Stekli su stari grad ime Zmaj Brački II. zato što njegova obi- Stol Vijeća trojice (to je najuži krug koji Ozalj (koji sada obnavljaju) te kaštel telj potječe s Brača i prije 600 godina upravlja društvom). Prijestolje Velikog tamo su sagradili prvu palaču. Morao je meštra je povišeno, a uz njega su Meštar Bakar. iza imena staviti II. jer je prije njega već protonotar i Meštar rizničar. Pomagali su hrvatske branitelje tijekom Domovinskog rata, preu- bio jedan Zmaj Brački. Nisu dopuštena zeli školovanje djece poginulih bo- dva ista imena kod aktualnih članova. raca, uključili se u obnovu razruše- Čim je netko drugi ili treći … znači da nih crkava i kulturnih ustanova … su oni prije njega umrli. Objavili su velik broj knjiga, organi- zirali brojne znanstvene skupove i Meštar obredničar predavanja. Meštar obredničar, osim ceremoni- jalne uloge, vrlo je važan i zbog toga što od početka do kraja vodi i prati one ugarskog kralja Sigismunda, utemeljen koji žele pristupiti Družbi. Gospodin 1408. g. u kojem su prvotno pretežno Degl’ Ivellio rekao nam je da, ako zaista bili Hrvati. Znakom Družbe postao je želite raditi, brže ćete i napredovati: Na zlatni zmaj zelenih krila koji čuva štit s prvom mjestu je Družba. U Družbi nije povijesnim hrvatskim grbom, a zaštit- bitno kojeg si političkog opredjeljenja ni nik im je sv. Juraj. koje si vjere, nego ono što ćeš napraviti Geslo je Družbe: PRO ARIS ET FOCIS za Hrvatsku i za Družbu. DEO PROPITIO (Za žrtvenike i ognjišta, Vidjeli smo i ostali dio Kule gdje su s Božjom pomoći). smještene administrativne prostorije 4730-49.indd 47 30.1.2012 9:12:50
  • Razgovor s Filipom Cvitićem, autorom projekta Fabula Croatica Promicanjekulturna baština HRVATSKI H VRIJEDNOSTI Pismo i jezik čine najvažniji dio našeg osobnog i nacionalnog identiteta • Očekujem da će mladi više postati svjesni onoga što imamo i da jednog dana pronađu ono što ih zanima i stvaraju svoju budućnost u Hrvatskoj. Ove se godine pojavio Čime se nastavlja Vaš projekt? jedan novi projekt vezan uz Zamišljeno je mnogo projekata i proizvoda, samo su reći našu kulturnu baštinu, Fabula da se radi na novom proizvodu Aza. Fabula Croatica je naziv Croatica. Izgledao nam je za- krovnog projekta, a cijela priča je počela 11. studenog 2009. nimljivo pa smo odlučili do- godine u Matici Hrvatskoj na redovnoj mjesečnoj tribini znati više od autora projekta, Društva prijatelja glagoljice, kada je predstavljena prva faza asistenta na Grafičkom fakul- tog projekta, naziva Epistula tetu, Filipa Cvitića. Croatica. Epistula Croatica je zapravo dio projekta Fabule Što je točno sadržaj Fabule Croatice u kojoj se željelo in- Croatice? formirati javnost o glagoljici i Sadržaj projekta su novi modernizirati to pismo.Više o proizvodi povezani s hrvat- cijelom projektu možete naći skom kulturnom baštinom. na www.fabula-croatica.com. Filip Cvitić: Želimo informi- Cilj projekta je promicati Marta Hrenar, 5. c rati javnost, pogotovo mlade, hrvatske vrijednosti i poka- o glagoljici i drugim kulturn- im vrijednostima naše zemlje zati ljudima u Hrvatskoj i u koristeći se dizajnom svijetu kakvo kulturno bo- gatstvo ova zemlja sadrži. To je projekt na kojem se treba puno raditi, tek je u začeću. Ali trenutno se želi informirati javnost, pogotovo mlade, o gla- goljici i drugim kulturnim vrijednostima Hrvatske koristeći se dizajnom Po čemu je glagoljica važna za hrvatsku kulturnu baštinu? Ono prvo po čemu razlikuješ Hrvata od nekog stranca je po jeziku kojim se služi. A uz jezik, čovjek treba i prenijeti svo- je misli i želje drugim ljudima na veće udaljenosti. Pored na- šega glasa služimo se i pisanjem. Pišući poruke, zadaće, priče, ispite... koristimo određeno pismo kojim se izražavamo. Zbog toga pismo i jezik čine najvažniji dio našeg osobnog i nacio- nalnog identiteta. A kako su na glagoljici, ljudi prije nas, pisali i izražavali svoje misli, zapisivali svoje znanje zaključujemo da je glagoljica bitan dio naše kulturne baštine. Što očekujete od Fabule Croatice? Prije svega očekujem puno od sebe, da radim na njemu što više i da postepeno uključujem druge ljude da se bave tim projektom. A za to je potrebno strpljenje. Također oče- kujem da će mladi više postati svjesni onoga što imamo i da jednog dana pronađu ono što ih zanima i stvaraju svoju bu- dućnost u Hrvatskoj. 48 30-49.indd 48 30.1.2012 9:12:54
  • Izložba OMIŠ I POLJICA u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna ij sti S okusom posivMoseora) (Snovi na kamenoj ko U Školi primijenjene umjetnosti i dizajna proljetos smo razgledali izložbu na temu Omiš i Poljica. Izložba je bila vrlo zanimljiva i za našu školu jer je to rodni kraj Jure Kaštelana. Učenički radovi rađeni su različitim tehnikama i likovnim postupcima (crta- nje, slikanje, grafika, tipografija, ukrasno pismo, dekoracija tkanina, tapiserije …). Uživali smo u prikazima omiške tvrđave, starih poljičkih glagoljaških crkvica, ka- menih kućica, čempresa … Pred nama su oživjeli stihovi Jure Kaštelana, bili su to zaista snovi na kamenoj kosi Mosora. Među grafičkim radovima isticali su se plakati i razglednice nadahnute slo- vima bosančice jer su tim pismom ispisani poljički spisi. Tapiserijama i ljetnom odjećom svoju su interpretaciju baštine pokazali i učenici tekstilnog odjela. Ova je izložba još jedan od dokaza da znamo i možemo čuvati našu baštinu, prepoznati je i interpretirati je na nov način. Izložbu su postavili profesori grafičkog i tekstilnog odjela. Budući da u toj školi ima i mnogo naših bivših učenika, nakon izložbe posje- tili smo njihove učionice i oduševili se ozračjem koje tamo vlada. Kad ste kreati- vac, onda vam ne treba školsko zvono ni mirno sjedenje u klupi. Na kraju smo razgovarali s Ivom Miloložom, učenicom 2. c grafičkog odjela, čije ste ilustracije već mogli vidjeti u našoj Fruli. Iva je za izložbu priredila jedan crtež, dizajnirala dvije razglednice, a njezini su i neki od likova podno omiške tvrđave na najvećoj slici. Iva nam je rekla da je uživala surađivati na izložbi. U školi uglavnom rade na zadane teme, no to im ne predstavlja problem jer vole Učenica Iva Miloloža za izložbu je slikati sve. Javljaju se i na razne natječaje. Iva je, između ostalog, nagrađena i za priredila jedan crtež, dizajnirala dizajn bilježnice. Više o supertalentiranoj Ivi moći ćete pročitati u idućem broju. dvije razglednice, a njezini su i neki Lana Pavić, 8. b od likova podno omiške tvrđave. 4930-49.indd 49 30.1.2012 9:12:58
  • Razgovor s Vesnom Milković, dizajnericom i vlasnicom etnobutika Mara Volim da mikulturna baština B ETNO u Lijepoj Našoj mnogima je bio sinonim za indijski i drugi etno. Dolazile su mi mlade djevojke i razočarano usta- novile da tu nema ništa indijsko. Ja bih upitala gdje piše in- dijsko, a one bi odgovorile: Pa piše vani ETNO. Tko je odabrao ime Mara? Moja pokojna majka i moja kći su Marije, tj. Mare, a to mi se čini jedno lijepo narodno ime od Slavonije do Dalmacije. Sve su naše pučke pjesme o nekoj Mari. Tko sve radi u butiku i koje poslove? Imam četiri uposlena. Marija je u međuvremenu diplo- mirala dizajn na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i radi pro- Vesna Milković: Sve su naše pučke pjesme o nekoj Mari grame i sve ostalo. Imam i stalne suradnike za «šlingu», vez perlica i ostale ručne radove. Ako vas zanima spoj suvremenog i tra- Koje vrste materijala i ručnih radova dicionalnog, tada ćete sigurno zastati koristite za izradu proizvoda? pred izlogom Etnobutika Mara u Ilici 49. Čak i ako niste veliki po- Pojam Nastojim nabaviti tkanine iz Hrvatske. I uglavnom us- znavatelji mode, bit će vam ETNO u Lijepoj pijevam. Volim da mi bu- jasno da gledate original- tik miriše na lavandu, a nu i kvalitetnu odjeću i Našoj mnogima je bio sinonim ne na istočnjačke loše modne detalje ukraše- za indijski i drugi etno. Dolazile boje i tkanine. Budu- ne vezenim tradicijskim ći da koristimo orna- motivima iz raznih kra- su mi mlade djevojke i razočarano mente iz svih kraje- jeva naše zemlje. Ov- ustanovile da tu nema ništa indijsko. va Hrvatske, imamo dje možete naći muške i sve tehnike veza – i ženske bluze, suknje, Ja bih upitala gdje piše indijsko, zlatovez, “šlinga”, šare- haljine, kapute, pa sve do a one bi odgovorile: Pa piše ni vez... Najčešći su mo- vjenčanica, ili, ako vam je tivi sa šestinske nošnje, draže, do traperica ukrašenih vani ETNO. sinjskih alkara, paška čipka stihovima izvezenim glagoljicom. … Meni je najljepša stilizacija Dio ponude su i suveniri, torbice, poja- kićenog kaporana iz Kruševa. Ne- sevi, narukvice, šalovi, kutije za nakit, broševi i davno sam gostovala u Zadru i studentima još puno toga. Obrt je osnovan 1999. godine. etnologije on se silno svidio. - Danas u Dubrovniku imamo butik (u poslovnom par- Primijetili smo da je i glagoljica Vaš omiljeni motiv. Jeste tnerstvu) te dio dućana u Zlatarni Križek u hotelu Westin u li prije osnivanja obrta znali pisati ili čitati glagoljicu? Zagrebu i u hotelu Milenij u Opatiji – kaže gospođa Milko- Gdje ste naučili? vić. - Kad sam počela, moja je kći išla u prvi razred Škole za Nisam znala glagoljicu prije... Naučila sam je spontano. I primijenjenu umjetnost i činilo joj se da je moj obrt seljački, moja djeca ju znaju. I uposlenici. Glagoljica je tako likovna, zastario... Shvatila sam i po njoj da mladi ljudi ne poznaju i geometrijska, a opet arhaična. Najviše koristim uglatu, ali ne poštuju dovoljno baštinu, mislim tu na etnomotive. Ali, ponekad se poigram i oblom glagoljicom. glagoljica je brže prokrčila put. Je li bilo teško početi s radom? Kako su vas u početku pri- Proizvodi poviješću obilježeni mili, a kako je to danas? Primate li i narudžbe? Što se obično naručuje? Biste li Koliko je VEZ bio zanemaren govori i podatak da nije bilo pristali izvesti neki natpis s čijom se porukom ne slažete? moguće registrirati izradu vezenih predmeta, nego samo ku- Rado primam narudžbe. Obično su to imena ili neki lju- kičanih i pletenih. Smatram da sam imala pionirski zadatak bavni zavjeti. Zar nije lakše naručiti košulju nego se tetovira- u našoj zemlji. Dok su Njemice i Austrijanke ponosno nosi- ti? A u slučaju, nedajbože, prekida lakše se skida ...ha...ha. Ne, le svoje dirndle (a ja sam imala mali butik na galeriji), pojam ne bih pristala izraditi poruku s kojom se ne slažem.. 50 50-77.indd 50 30.1.2012 9:17:14
  • i BUTIK MIRIŠE NA LAVANDU Nosite li i vi odjeću koju dizajnirate? Što Vam je najdra- že? Nosite li neki svoj omiljeni stih na odjeći ili torbici? Naravno da nosimo. I Marija i ja. Najviše nosimo bijele košulje sa crnim slovima. Moj omiljeni tekst je Snaga ljubavi. I obožavam crveni kaputić s motivom životnog stabla (kru- ševački kaporan). Koliko često mladi navraćaju i kupuju kod vas? OJ, BUDI SVOJ! Sve više. To sam shvatila kao svoju misiju, ako se sjećate Tko smišlja natpise ili odabire stihove na odje- početka razgovora. ći i torbicama? U prošlom broju Bašćine i Čarobne frule objavili smo in- Tekstove uglavnom smišljam ja. Najčešće su tervju s Nenadom Bachom. Na jednoj od fotografija no- to stihovi naših pjesnika Augusta Šenoe – BUDI sio je košulju iz Vašeg butika s natpisom sve što želim je SVOJ, A. B. Šimića – ČOVJEČE, PAZI DA NE IDEŠ sloboda. Koje još poznate osobe nose Vaše proizvode? MALEN ISPOD ZVIJEZDA … To su divni stihovi, a Nenad to zna lijepo nositi…Trenutno našu robu nose 2 imaju snažne poruke. cellos (Luka i Stjepan), Rajko Dujmić, Ivan Aralica, Ronald Bra- Zašto je, po Vašem mišljenju, važno biti svoj? us, Dinko Bogdanić, Ana Rucner, Enes Kišević, Sanja Pilić … JAKO je važno   biti svoj. Ako poštuješ svoje, Traže li poznati neke posebne natpise? poštuješ i tuđe. I, trebalo bi biti i obrnuto! Oni koji Neki svoj stih… Koji sam ja već možda prepoznala i kori- znaju tko su, snažni su i kao ljudi i kao narodi. Sva- stila... ha...ha. kako pročitajte pjesmu OJ, BUDI SVOJ. Bili ste na poslovnom putovanju u Australiji. Kako je bilo? Bila sam veoma dobro prihvaćena. Tamo su već treće ge- neracije naših iseljenika. Kod starijih postoji “žal” za domovi- nom, a kod mlađih radoznalost. Moji su im proizvodi dostu- pni, uporabni, a opet poviješću obilježeni. Kako bismo, bolje nego do sada, mogli upotrijebiti i glagoljicu, ali i ostalu kul- turnu baštinu za promociju naše zemlje u svijetu? Mi smo “stari” narod. Hrvatska je pre- bogata kulturnim znamenitostima. Želim da se Hrvatska povezuje s glagoljicom kao što se povezuje s kockicama. Ako su kockice obišle svijet, zašto ne bi i glagoljica. Koliko Vas bavljenje hrvatskom baštinom, ali i suvreme- nim dizajnom obogaćuje kao osobu? Na neki način spajam dizajn i kulturu. I to je predivan posao. Ah, još da nije ovog poduzetničkog (najam prostora, plaće uposlenicima, porezi...). Lana Slović, 6. c 51 50-77.indd 51 30.1.2012 9:17:16
  • Susret s papom Benediktom XVI. ISUS – NAŠ SUVREMENIKduhovni zov Svi smo, početkom lipnja, s uzbuđe- njem očekivali posjet pape Benedikta XVI. Većina nas bila je na misnom slavlju na hipodromu, no bilo je i onih koji su došli na bdijenje mladih na Trgu bana Josipa Je- lačića. Prema kasnijoj izjavi Svetog Oca, a i mnogih koji su pratili sva događanja, to je bio najupečatljiviji doživljaj s cijelog posjeta. Svi koji su toga dana bili na glavnom za- grebačkom trgu neće nikad zaboraviti tišinu u kojoj se, u tijeku klanjanja pred Presvetim Oltarskim Sakramentom, čuo samo pjev ptica. Papa nas je podsjetio da se nalazimo u predivnom životnom razdoblju koje u sebi nosi duboku čežnju i time dobiva puninu: Vaša je mladost vrijeme koje vam Gospodin da- ruje da biste mogli otkriti smisao postojanja. ana Josipa I. na Trgu b Pozvao je mlade da se otvore životu i uzmu Papa Benedikt XV jeme koje mladost vri : Vaša je ogli Isusov primjer kao vodilju u učenju i radu: Isus vam i danas govori putem Evanđe- Jelačića da biste m vam Gosp odin daruje lja i Duha Svetoga, on je vaš suvremenik. On je onaj koji traži vas, prije nego vi njega. Pot- . o postojanja puno poštujući vašu slobodu, on se približava svakome od vas i predlaže sebe kao istinski i otkriti smisa odlučujući odgovor na onu čežnju koja prebiva u vašem biću, na želju za životom koji vrije- di živjeti. Pustite da vas uzme za ruku! Pustite da bude prijatelj i suputnik na vašemu putu. Dora Koprivčić Sve što ste željeli doznati o MINISTRANTIMA Razgovor s Vjekoslavom Jakopovićem župnikom Župe bl. Alojzija Stepinca DOPRINOS LJEPOTI OKUPLJANJA Župnik Vjekoslav Ljepota euharistijskog slavlja ne ovisi samo o Jakopović: Nas­ tavak moje min­ svećeniku, nego i o svima drugima koji su se istrantske službe bio je odlazak u uključili i barem nečim doprinijeli ljepoti slavlja Bogosloviju gdje • Do sada nije bilo velikog interesa djevojčica za sam se pripremao za svećeničku ministriranje • Za mene je ministrantska služba službu bila velika čast, ali i velika odgovornost Mnogi su nas čitatelji pitali zašto u Zanimalo nas je kada je uspostavljena služba kakvu mi i danas vidimo javlja ovoj rubrici do sada ništa nismo pisali o ministrantska služba. već od samih početaka postojanja Cr- ministrantima. To nam je bio povod da - Budući da znamo kako ministrant- kve kao zajednice Isusovih učenika, o ministrantskoj službi razgovaramo ska služba ponajprije uključuje poslu- trenutka Posljednje večere koju je Krist s našim župnikom VJEKOSLAVOM JA- živanje oko oltara i unutar liturgijskih slavio sa svojim učenicima. Sami učenici KOPOVIĆEM. Počeli smo – od početka. slavlja, možemo reći da se ministranska bili su ponajprije ministranti – posluži- 52 50-77.indd 52 30.1.2012 9:17:17
  • u 3. razredu osnovne škole i mogu reći da je trajala prilično dugo. Zapravo, nastavak moje ministrantske službe bio je odlazak u Bogosloviju gdje sam se pripremao za svećeničku službu. Kroz sve te godine osjećao sam poseban Božji poziv doprinositi ljepoti euharistijskih slavlja u našoj župnoj zajed- nici. Bila je to velika čast ali i velika odgovornost. Ima li razlike između ondašnjih i današnjih ministranata? Mislim da se neka bitna razlika ne može naći od onih pri- je i od ovih danas. Jedino što se može primijetiti jest da je možda kod današnje djece slabiji interes za ono što iziskuje odgovornost i dosljednost. Svi bi puno toga željeli, ali nisu spremni puno uložiti – kako truda, tako i vremena itd. A mi- Na misnom slavlju, koje se još uvijek odr­ slim da i ova služba, kao i mnoge druge, ponajprije uključuju to – biti spreman ža­ a u našoj školi, u listopadu je, povo­ v žrtvovati nešto od sebe za drugoga… Ljepota euharistijskog slavlja ne ovisi samo dom otvaranja pastoralnog centra na Sa­ o svećeniku nego i o svima onim drugima koji su se uključili i barem nečim do- vici, bio nazočan kardinal Josip Bozanić prinijeli ljepoti slavlja. Dakle, da bi sv. misa bila što ljepša i svečanija, važan je i telji oko stola oko kojega su bili okuplje- svećenik ali i pjevači, čitači, ministranti a također i oni koji su spremni pripremiti i ni u zajedništvu sa svojim Učiteljem. Da- počistiti prostor gdje se misa slavi. Mnogi doprinose ljepoti svakoga okupljanja pa kle, možemo reći da služba poslužitelja tako i euharistijskog slavlja. – ministranta seže od samih početaka Jeste li zadovoljni ministrantima? Crkve – kaže velečasni Jakopović. Mogu reći da sam zadovoljan našim ministrantima, koji su redoviti i revno izvr- Kakvu obvezu imaju ministranti na šavaju svoje dužnosti, ali kao župnik bih volio da ih je više. euharistijskom slavlju? Zadaća ministranta u euharistij- skom slavlju jest prvenstveno poslu- DOBROTA I POŠTENJE – PUTOKAZ I POTICAJ živanje i pomoć predvoditelju slavlja Kako vi, kao čovjek i župnik, mijenjate svijet? (svećeniku) u svemu onome što dopri- Budući da je ovo pitanje zaista preširoko da bi se moglo u nekoliko nosi ljepoti slavlja. Da bi slavlje bilo do- rečenica objasniti, mogu reći ukratko da upravo svojim načinom živo- stojanstveno i svečano, moraju posto- ta, svime onime što govorim, radim i sl. doprinosim da se ovaj svijet jati oni ljudi kojima će biti povjerena mijenja, i to na bolje. Uvijek želim ukazati da se isplati činiti dobro, biti briga (uloga) za određeni posao. dobar i pošten jer to je jedino što ostaje na kraju i što i mnogim drugi- Od kada djevojčice mogu biti mini- ma može biti putokaz i poticaj. Zla je u svijetu i bez nas previše, a nas je stranti? Bog stvorio i vodi nas da upravo u takav svijet donesemo nešto lijepo, Budući da se kroz povijest čovječan- dobro i pozitivno. Zato i svoj vlastiti život doživljavam kao mogućnost stva i sama Crkva razvijala u svome životu da u ovaj svijet unesem nešto lijepo i dobro. I, što je najvažnije, u tome i radu, tako su se i različite zadaće povje- i zbog toga osjećam radost i zadovoljstvo. ravale i sve većem broju ljudi. Možemo reći da upravo zaslugom II. vatikanskog sabora Crkva se sve više otvara svijetu i Matija Jurič, 7. c različite uloge povjerava različitim ljudi- ma, kako muškarcima tako i ženama. Zašto u našoj župi nema djevojčica ŠTO RADE NAŠI NAJPOZNATIJI MINISTRANTI ministranata? S početkom školovanja, počela je i ministrantska služba MIHAELA Jednostavan razlog tomu jest što KAMPIĆA. Na misi je zadužen za zvonjenje. Odlično osjeća u ulozi mini- do sada nije bila takva praksa u našoj stranta od samog početka. župi, budući da su uvijek bili dječaci MATIJA JURIČ na euharistijskom slavlju poslužuje vodu i vino, zvoni, ministranti. Nisam do sada niti doži­ drži rupčić i ulijeva vodu u kalež. U ministrantskoj je službi od ove škol- vio neki veliki interes djevojčica za ske godine. U početku je bio uzbuđen, a sada nema tremu. ministri­ anje. No, ljepota euharistijskog r DOMAGOJ ŠIMIĆ oduvijek je želio postati ministrant, a u ovoj je služ- slav­ja nije samo u ministriranju. Posto- l bi već više od dvije godine. On toči vodu i vino, prodaje časopise. Sada je i mnoge druge mogućnosti gdje se i sve obavlja s lakoćom, a u početku mu je bilo malo teže. djevojčice i dječaci mogu uključiti – či- DOMAGOJ PAVLOVIĆ, promatrajući ostale ministrante, želio je i sam tači, pjevači u zboru itd. to postati. Vrlo je zadovoljan, a ovu službu obavlja dvije godine. Kako je bilo kad ste vi bili ministrant? Andrej Slapničar, 7. c Svoju ministranstantsku službu za­ počeo sam u svojoj župnoj zajednici 5350-77.indd 53 30.1.2012 9:17:19
  • Predavanje o Iranu Zemlja užitka i slavetzemljopis Predstavnica Iranskog kulturnog centra u Zagrebu Ivo- na Denk priredila je, krajem studenog, za učenike šestih i sedmih razreda vrlo zanimljivo predavanje o Iranu. Prije početka svi su učenici dobili na dar knjigu o iranskoj Novoj godini (noruz = novi dan) koja počinje na prvi dan proljeća. Mnogi od nas poželjeli su posjetiti tu zemlju slavne prošlosti, prebogate kulturne baštine, lijepih gradova, za- nimljivih običaja. Znate li da Iran nije pustinjska zemlja? Pustinje čine samo 7% teritorija. U Iranu se možete skijati na planinama bez drveća. Veći dio zemlje su planinska po- dručja, ali ima i puno šuma s vodopadima i rižinih polja. Ova je zemlja najveći svjetski proizvođač najkvalitetnijeg kavijara i šafrana, a koliko smo shvatili iz knjige Perzijska kuhinja, ne oskudijevaju ni u drugim delikatesama. Iran je smješten između Kaspijskog jezera i Perzijskog zaljeva. To je danas samo dio nekada moćnog Perzijskog carstva koje se protezalo od Europe do Kine i koje je TEHERAN (moderni dio grada). Glavni grad Irana ima preko 13 upamćeno kao prvo tolerantno svjetsko carstvo. Povijest milijuna stanovnika, a u cijelom Iranu živi oko 75 milijuna ljudi. LOTFOLLAHOVA DŽAMIJA U ISFAHANU. Grad je Lotfollahova džamija iznutra poznat po izreci Isfahan je pola svijeta, koja ukazuje na njegovu veli­ an­ tvenu ljepotu. č s ISFAHANSKI BAZAR, iransko središte umjetnosti i VRATA KURANA U ŠIRAZU. Širaz zovu gradom pjesnika jer su obrta gdje se izrađuju svjetski poznati tepisi, tekstil i tu rođeni poznati iranski pjesnici Hafez i Sadi. Zovu ga i gradom rukotvorine. slavuja, a poznat je i po prekrasnim vrtovima. 54 50-77.indd 54 30.1.2012 9:17:21
  • Irana počela je prije 7000 godina. (Mogu misliti Ovo je samo dio onoga što smo vidjeli i naučili, a ako želite doznati kako je tamošnjim učenicima na satovima povi- više i uživati u lijepim fotografijama otiđite na www.iran.hr. jesti.) U 7. st. prihvatili su islam, ali nisu zanema- Poslije prezentacije odgovarali smo na neka pitanja da se vidi što smo rili vlastito kulturno nasljeđe. zapamtili. Za točne odgovore bili smo nagrađeni knjigama o Iranu. Mo- Žene u Iranu danas mogu se obrazovati za veći- ramo se pohvaliti da smo točno odgovorili na sva pitanja koja baš i nisu nu zanimanja, jedino što na ulici (isto kao i stranki- bila lagana. nje) moraju poštovati određeni kodeks odijevanja. Domagoj Šimić, 7. c Ivona Denk iz Iranskog kulturnog centra na predavanju u našoj školi KIROV CILINDAR (6. st. pr. Kr.) smatra se pre­ tečom Povelje o ljudskim pravima. Kir Veliki naj­ veći je vladar u povijesti Perzijskog carstva. Oslo­ bodio je Židove iz sužanjstva. PERZEPOLIS Perzepolis je počeo gra- diti Darije Veliki, a gradnju su nastavili njegovi potomci (500 godina pr. Kr.). Gradilo se pedesetak godina. Bio je to tada najbogatiji grad na svijetu. U 4. st. pr. Kr. uništi- Reljef na Perzepolisu Vrata svih nacija (Perzepolis) la ga je vojska Aleksandra mogu vidjeti ostatci grada koji se Perzepolisa nije nađena nijedna sce- Makedonskog, a danas se iskopani iz ruševina. Na zidovima na nasilja. Znate li? IRANSKI GRB IRANCI NISU ARAPI Oblik iranskog državnog U Iranu živi manje od 3% Arapa. Iranski su narodi indo-europskog podrijetla. grba u cjelini ima trostru- Iranski jezik je FARSI i potpuno je različit od arapskog jezika. Iranci prakticiraju i ko značenje: riječ “Bog” kao različitu vrst islama od Arapa. Iranci su šijitski muslimani, dok su arapske države simbol monoteizma, crveni uglavnom sunitske. tulipan kao simbol drevnog vje­ ovanja o palim borcima r ŠTO POTJEČE IZ IRANA? te polumjesece, mač i knjigu r kebab, biskvit, jogurt i sladoled kao simbole vjere, snage i r šah, backgammon i polo mu­ rosti. d r prve hlače (zbog potreba iranskog konjaništva) ZANIMLJIVOSTI IZ KULTURE r U Iranu je rođeno knjigoveštvo, tj. knjige u obliku kakav danas poznajemo iranski su izum. r Svjetski slavna zbirka “Tisuću i jedna noć” potječe iz drevne iranske književnosti. r U iranskoj kulturi, za razliku od većeg dijela muslimanskog svijeta, nisu zabranjeni prikazi ljudskih oblika u umjetnosti. Zastava Irana 5550-77.indd 55 30.1.2012 9:17:23
  • U posjetu kolegama iz 24 sata REDAKCIJA Lada Novak- VELIKA Starčević,novinarski susret zamjenica ure­ ­ i­ dn ALE VIJESTI ce rubrike Show, ZA M provela nas je kroz redakcijske prostorije Kratki, jasni, sažeti, precizni tekstovi • Pišu o problemima koji tište obične ljude. Novinari uvijek daju točnu informaciju, bez uljepšavanja. Obilazak smo završili na trećem katu gdje se nalazi TV studio 24 sata u kojem se upravo snimao dnevnik. Bili smo zadivljeni veličinom prostora, savršenom organizacijom, radom novinara i brzinom kojom se sve odvija. Pitali smo Ladu Novak-Starčević u čemu je taj- Naši su novinari na da su 24 sata najprodavanije novine kod nas. početkom prosinca Po njezinu mišljenju tajna je u tome što su kratki, posjetili redakciju 24 jasni, sažeti, precizni, nema nepotrebnih infor- sata kako bi upozna- macija. Pišu o problemima koji tište obične ljude. li stvaranje tog naj- Niska cijena tu sigurno igra ulogu, ali i najjeftinije prodavanijeg lista u dugoročno nije prodavano ako nije kvalitetno. našoj zemlji. U zgradi - Naši novinari uvijek daju točnu informaci- nas je dočekala, te ju, uljepšavanja nema – kaže gospođa Novak- počastila slatkišima Starčević. – Nitko nije nedodirljiv i doći će u i sokom, Deja Koren, naše novine ako napravi nešto loše. zaposlena u Odjelu Zanimalo nas je zašto u njihovim besplat- upravljanja ljudskim nim izdanjima prevladava crna kronika, a ona potencijalima. Kroz prostore redakcije provela nas je Lada Novak-Starče- misli da je to vjerojatno zato jer je čitana. vić, zamjenica urednice rubrike Show. Dalje doznajemo da je za zvanje novinara Na prvom katu, gdje rade novinari Showa mogli smo vidjeti kao prate svakako poželjno da ima završen fakultet, s ob- zvijezde svijeta u njihovim aktivnostima. Razgledali smo i Lifestyle, a onda zirom na znanje koje daje. Nije toliko bitno ni krenuli do drugog kata gdje rade novinari News rubrike. Tada aktualni re- koji… Ali, nemaju svi novinari visoku stručnu zultati izbora bili su glavna tema. U redakcijama je jako dobra organizaci- spremu, čak ni neki odlični. ja pa nije čudno što sve funkcionira tako brzo. Posao novinara u redakciji 24 sata dosta je Velikom brzinom funkcionira i grafički dizajn. Da bi nam pokazali kako stresan, kao i svaki novinarski posao. Gospođa to rade, za nekoliko nas je minuta dočekala naslovnica 24 sata (izgledala je Novak-Starčević dolazi na posao 10 sati, zatim baš kao prava) na kojoj je pisalo: Učenici iz Jure Kaštelana najbolji su novinari. dobiva tekuće zadatke od urednika, a onda sli- (Poslije smo tu naslovnicu izložili u našoj knjižnici, no čitatelji Čarobne frule jede odlasci na teren, nazivanje sugovornika na nisu bili time osobito iznenađeni. Rijetki su shvatili o čemu je riječ, a oni telefon (uvijek se mora dobiti sve strane), traže- brojniji rekli su nam da nikad nisu ni sumnjali u tvrdnju s naslovnice. Znate nje novih tema, istraživanje i na koncu – pisanje kako se ono kaže: Mi ne tvrdimo da smo najbolji, ali boljih od nas nema.) teksta. A rok je svaki dan u 17 sati. I tako sva- Produžili smo do športske redakcije gdje, naravno, novinari pišu vijesti ki dan… Ponekad su zadatci i navečer. Radi se o bitnim događanjima iz športa. svaki treći vikend oba dana. Posao novinara je Slijedila je zatim redakcija web izdanja. Svi znamo da je danas internet težak, ali je za nju i lijep i dinamičan. vrlo popularan pa je web izdanje svakih novina veoma bitno. Ivor Popović, 6. c 56 50-77.indd 56 30.1.2012 9:17:25
  • Digitalna fotografija Zagrebački parkovi Članovi izvannastavne aktivnosti Digitalna fotografija su- djelovali su na natječaju Muzeja grada Zagreba – FOTOGRA- FIJA I MLADI s temom Parkovi našeg grada. Naša Marija Gliha osvojila je II. mjesto. Čestitamo Mariji, a vi uživajte i u ostalim fotografijama. (mt) a ija Glih Martin aG alović Mar Jan Šča v ničar Mari ja Gl iha Ma rija Glih a 5750-77.indd 57 30.1.2012 9:17:29
  • SALTO u Lanzaroteu s blagim okusom Madrida SAMO NEK JE MOBILNOputovanja Nema tla na kojem bi se uzgajali poljoprivredni proizvodi pa se sve uvozi iz Maroka • Vulkani su nedavno bili aktivni i okruženi su vrućim pijeskom • Otoci polako „tonu“ jer se diže razina oceana i kad-tad će nestati K rajem studenog 2011. otputovala sam u sklopu treninga za voditelje projeka- ta neformalnog obrazovanja u Lanzarote, najsjeverniji od španjolskih Kanar- skih otoka u Atlantskom oceanu. Želite li znati što je SALTO? To je Support Advan- ced Learning and Training Opportunities. Put je dug, trebala sam promijeniti tri zrakoplova (via Pariz i Madrid) te je moj pokušaj da cijeli put strpam u jedan dan neslavno propao. Međutim moj neplanirani ostanak u Madridu pridonio je boljem uvidu u špa- njolsku kulturu i tradiciju što i jest jedan od glavnih ciljeva ovakvih treninga ko- jima koordinira Europska komisija, a u Hrvatskoj AMPEU (Agencija za mobilnost i Glavni grad Arrecife Demonstracije u Madridu Lanzarote projekta EU). Prvo je oduševljenje uslijedilo zbog odlične prometne povezanosti. Madrid ima podzemnu željeznicu koja vas vodi iz zračne luke ravno u centar grada. Kako je u Madridu gradskom centru sve (relativno) blizu uspjela sam obići i kraljevsku rezidenciju, Plazu Mayor, muzej Prado, slavnog Neptuna, legendarne Don Quijotea i Sancha Pansu te simbol Madrida – medvjeda s planikom, u svega nekoliko sati. Posebno me oduševila keramika. Nakon nastavka puta i dolaska na trening na Lanzarote uslijedio je 4-dnevni naporan rad koji je uključivao radionice, seminare, primjere dobre prakse u radu s mladima i interkulturalne večeri na kojima je svaki od 28 sudionika trebao predsta- viti svoju zemlju i stanje neformalnog obrazovanja u njoj. Dnevni raspored uključi- vao je početak rada u 9 h ujutro i završetak u 23 h. U tijeku treninga predstavljen nam je novi program EU do 2013.: „Erasmus za sve“ kojim bi se još više trebala povećati mobilnost unutar članica EU. Najviše pa- žnje posvećeno je izradi Youthpass-a, certifikata neformalnog obrazovanja koji svaki koordinator projekta unutar programa Mladi na djelu treba izdati svim sudi- onicima projekta. Iako je riječ o certifikatu neformalnog obrazovanja, on je u EU prepoznat i služi kako bi mlada osoba povećala svoje šanse kod zapošljavanja jer je 58 50-77.indd 58 30.1.2012 9:17:32
  • sudjelovanjem u projektima razvila znanja, vještine, kompe- tencije i stavove potrebne za budućnost EU. Najcjenjeniji su certifikati koje je mlada osoba dobila nakon (višemjesečnog do jednogodišnjeg) volontiranja u nekoj stranoj zemlji. Zašto kiše ZNATE LI? ne padaju okomito Lanzarote je pretež- Vremena za organizirano ra- no planinski otok na ko- zgledavanje nije bilo jer je zbog jem živi oko150 tisuća štednje i recesije trening skraćen za ljudi. Nalazi se oko 140 jedan dan. Svatko od sudionika je kilometara zapadno od u manjim grupama nakon treninga obale Maroka. UNESCO razgledavao lokalne znamenitosti je1993. godine cijeli ovisno koliko je imao vremena do otok proglasio rezer- U Madridu s Chaplinom polaska zrakoplova. vatom biosfere. Plaže Odlučila sam otići do glavnog na otoku pretežno su Paloma u očekivanju grada Arrecifea gdje sam vidjela stjenovite (od 213 km Čarobne frule nevjerojatne pješčane plaže. Iako obale samo je 16,5 km nisam uspjela posjetiti još aktivne pješčanih plaža). vulkane (ima ih nekoliko) ni rezer- vat biološke raznolikosti po kojima je otok poznat uspjela sam doživjeti Vjetrovito vrijeme pogoduje jedrličarima i surferima otok svim osjetilima. Otok je tipično turističko mjesto, a u ovo doba godine prepun britanskih, američkih i njemačkih umirovljenika i obitelji s malom djecom o kojima brinu animatori. U tih ne- koliko dana koliko smo bili tamo puhao je jak vjetar koji ni u jednom trenutku nije oslabio ili prestao. Ocean je bio prehla- dan za kupanje no zato su jedriličari i surferi došli na svoje. Od lokalnog stanovništva doznali smo da zbog jakog vjetra kiše ne padaju okomito, da nema zemlje na kojoj bi se uzgajali poljoprivredni proizvodi pa se sve uvozi iz Maro- ka. Vulkani su nedavno bili aktivni i okruženi su vrućim pije- skom (Kanari jesu vulkanskog podrijetla) i da otoci polako „tonu“ jer se diže razina oceana i kad-tad će nestati. Kao i sve izolirani otoci tijekom prošlosti bili su kolonizirani od raznih Završila bih konstatacijom lokalnih stanovnika: „Ljudi s naroda, a i val iseljavanja je bio velik, najviše u obje Amerike. Kanarskih otoka su Europejci, geografski u Africi, a sa srcem Zanimljivo je da je otok naseljen pretežno katoličkim stanov- u Južnoj Americi.“ ništvom. Vesna Starešinić 5950-77.indd 59 30.1.2012 9:17:34
  • Ethnotine Maja Perišić i Ivana Barać Ansambl imaglazba 14 članica • Vokalno-plesne točke nije lako pripremiti • fotografije iz arhive Ethnotina Još nemaju odgovarajuće prostorije za rad Ethnotine na Supertalentu ČUVARICE GL AZ B Ča je Lord of the Dance kontra Ethnotina - Pa to su bile Ethnotine!!!... One što su došle u po- lufinale Supertalenta???!!! – takve su bile reakcije uče- nika kad su vidjeli dvije djevojke na odlasku iz naše knjižnice. Malo je tko čuo za vokalno-plesnu skupinu Eth- notine, sve dok se nisu pojavile na tom natjecanju. A onda su čak i oni kojima baš nije draga tradicijska glazba i ples bili oduševljeni njihovim nastupom. Jed- na od njihovih članica je tada izjavila: Ča je Lord of the Dance kontra Ethnotina! Dobile su mnogo pohvala, nazivali su ih čuvaricama hrvatske glazbene tradicije. Našu su školu posjetile studentice Maja Perišić i Ivana Barać koje su u ansamblu od samog početka, a to baš i nije dugo, tek nešto više od godinu dana. Jer, Ethnotine su nastale iz folklorne grupe u kojoj su ranije plesale. - Ime ansamblu dao je sin našeg voditelja koji ide u 7. razred osnovne škole kaže Maja – ETHNO, zbog stila plesa i kojom se bavimo, a TINE jer smo prije bile u ansamblu EN-TEN-TINI. - Sada imamo 14 članica, a s vremenom će se an- sambl i povećavati, imat ćemo audicije – dodaje Iva- na. Umjetnički voditelj i osnivač ansambla je Goran Knežević, a voditelj pjevanja Tomislav Habulin. Ethnotine na Supertalentu 60 50-77.indd 60 30.1.2012 9:17:36
  • Ivana Barać Za folklor i pjevanje Ivanu su je modernog i tradicijskog. PJEVAM I PLEŠEM zainteresirale prijateljice koje su se već bavile time. Bilo je to u dobi - Mjesec i pol dana spremali smo koreografiju OD DJETINJSTVA kad je imala 6 godina. Danas je studentica industrijskog dizajna – kaže Ivana. – Nije lako ple- sati i pjevati istovremeno, ali na Tehnološko-prehrambenom fa- publika nas samo potiče da kultetu. budemo bolje. Treninge imaju 2 – 3 puta tjedno, a treniraju u OŠ Da može, Ivana bi u svi- Grigora Viteza i u Mjesnoj zajednici Pešćenica. Pored jetu promijenila razliku iz- toga, ima i vremena za sebe, voli modernu tehnologiju među bogatih i siromašnih i dosta vremena provodi na internetu. jer danas ima previše siro- Pjesme za nastupe bira im umjetnički voditelj Go- maštva u svijetu. Kad bi bilo ran Knežević koji ih je i prijavio na Supertalent, a one volje onih koji imaju previše, su željele pokazati ljudima da postoje mlade djevojke bilo bi dovoljno za sve. koje čuvaju tradiciju. Komentarima žirija u Supertalen- Kaže nam da uživa u tu nisu našle nikakvih mana, a kako i bi, kad su čule onome što radi, a od plano- samo pohvale. va ističe samo to da Ethno- U svome pjevanju nastoje sačuvati izvornu ljepotu tradicijske glazbe. Ivanu je osobito tine planiraju i gostovanja u privukao upravo taj stari, već pomalo zaboravljeni način pjevanja, a opet sve što rade spoj inozemstvu.Z BENE TR ADICIJE Maja Perišić OD IGRE DO LJUBAVI druži – kaže Maja. - Sa starim jatelji bili iznenađeni i svima smo ansamblom osvajale se svidjelo. Nisu očekivali da puno nagrada, a ovdje tek će biti tako dobro. počinjemo, pa nas tek oče- Kad bi Maja mogla pro- kuju nagrade. mijeniti svijet, željela bi da Da su dobile nagradu u svi budu sretni, a osobito Supertalentu vjerojatno bi djeca: zato što na djeci svi- je uložile u razvoj grupe, jer jet ostaje, i ako djeca budu sada nemaju dobar prostor sretnija, veća je mogućnost za vježbu. da će ostati djeca u pozitiv- Prijavile su se na natje- nom smislu. canje jer su htjele da se čuje U školi je najviše voljela Maja je studentica na Fi- za njih, a željele su pokazati povijest, a najmanje kemiju lozofskom fakultetu. U dje- da vrijedi čuvati hrvatsku i fiziku. Ali, bila je štreberica, tinjstvu ju je privukao jedan baštinu. Za nastup se bilo imala je sve same petice. plakat za upis u folklornu teško pripremati jer je tre- Toga se sjeća, ali kaže da se grupu. Sve joj je na njemu balo uskladiti njih 14 s vodi- ne sjeća svoje prve ljubavi. izgledalo tako veselo i šare- teljem i prostorom. Bilo je i Maja je učila engleski i tali- no. Počelo je kao igra, a pre- naporno jer su bile dva dana janski jezik, a plesala je i jazz raslo u ljubav i tako je već 12 u studiju, od jutra do mraka, dance. godina. uz puno proba i snimanja. Nama za kraj poručuje: - S folklorom se puno Imale su tremu, ali kad su Budite sretni, igrajte se i uži- putuje i po Hrvatskoj i izvan vidjele svoje navijače, trema vajte u djetinjstvu! Hrvatske, puno se zabavlja i je nestala. Svi su njihovi pri- Martina Galović, 5. c, Ena Andruza, Lucija Zelić, Dea Demeter, 5.b 61 50-77.indd 61 30.1.2012 9:17:40
  • Plivanje Atletika KARLA NA NAJBOL JI U GRADU PRVOM MJšport ESTU Mario Milošević, Antonijo Bajo, Marko Čukman, Ivan Prebeg, Luka������������������������������������������������������������ ����������������������������������������������������������� Ignac������������������������������������������������������ , ���������������������������������������������������� Viktor���������������������������������������������� ��������������������������������������������� Kol������������������������������������������ č����������������������������������������� i���������������������������������������� ć, ������������������������������������� Marko�������������������������������� ������������������������������� Beki��������������������������� ć, ������������������������ Filip������������������� ������������������ Soldo������������� ������������ s����������� ���������� profesori­ Na županijskom natjecanju u atletici, u 1. kolu, u trčanju com Aleksandrom Šaravanjom na 100 m prvo je mjesto osvojila Karla Anić. Na Županijskom prvenstvu grada Zagreba u plivanju za osnovne škole (ekipno) naša je ekipa osvojila 1. mjesto i pla- sirala se na državno natjecanje. Chicago week u ZKM-u AKROBATSKO NAJBOLJ I U DRŽAVI NAVIJANJE Jesenas, u vrijeme odvijanja Chicago weeka, pozva- ni smo u ZKM gdje smo gledali nastup svjetski pozna- tih izvođača JESSE WHITE TUMBLERS. Gledajući njihove akrobacije doslovno smo ostali bez daha. Dečki nastupaju u poluvremenima utakmica američke NBA te njihovog nogometa i bejzbola. Često gostuju izvan SAD-a. Riječ je o bivšim delinkventima koji su se uz pomoć športa vratili u normalan život i da- nas su svi oni sretni mladi ljudi. (mt) Na Državnom prvenstvu u plivanju za osnovne škole (eki- pno) koje je održano u siječnju ove godine u Trogiru naši su učenici David Rakić, Vinko Ciglar, Ivan Šaravanja, Mario Jurje- vić, Patar Premelić, Mario Čukman, Luka Ignac i Ivan Prebeg osvojili prvo mjesto. 6250-77.indd 62 30.1.2012 9:17:43
  • Europsko natjecanje u show danceu MODUSICE U BEOGRADU Članice kluba Modus bile su u listo- ći), otišli u publiku gledati dječja sola. padu na Europskom natjecanju u show Paula i Nika bile su sedamnaeste u danceu u Beogradu. Vidjele smo mno- paru, uspjele su proći u polufinale. Po- ge beogradske znamenitosti – tvrđavu slije parova uslijedile su male grupe, pa Kalemegdan, Hram svetog Save, Muzej tako i naša mala grupa s koreografijom 25. maja … Nakon dobre šetnje i veče- Touch by the angels. Cure su se plasirale re još nas je čekala jedna lagana proba na 21. mjesto. formacije. U međuvremenu smo imale mali Drugi dan autobusom smo se dove- trening s probom formacije u rezervnoj Pogled s Kalemegdana zli ravno ispred kazališta Madlenianum dvorani i svratile pogledati kako napre- duje naša scenografija. Ormar je izgle- dao odlično i to sve zahvaljujući našim vrijednim mamama i tatama. Napokon smo obukle svoje slatke narančasto- srebrne haljinice i pune šljokica na oči- ma i ustima bile spremne pokazati što znamo. Prošle smo u polufinale i završi- le na 11. mjestu, točno u zlatnoj sredini, u konkurenciji od 22 formacije. Luna se u solu plasirala na 25. mje- sto, Barbara na 29. Luna i Barbara u paru završile su na 20. mjestu. Ana Marija i Lucija na 13. mjestu, a Korina i Tea na 22. mjestu. Mala grupa Rose pla- sirala se na 17. mjesto. Seniorka Nika završila je na 10. mjestu, Nikolina na 14. mjestu. Nika i Hana u paru zauzele su 4. mjesto, a Maja i Matija 28. mjesto. Seniorska mala grupa Save the Earth bila je 11., a mala grupa Home na 23. mjestu. Seniorska formacija svojom je Nika i Paula prije nastupa u paru koreografijom Life after? završila na 11. mjestu. Dorada scenografije gdje se održavalo natjecanje. Svi smo Na ovom je natjecanju bilo vrlo uz- (osim Nike i Paule koje su se morale budljivo i zabavno, puno smo toga vi- spremati za par u kojemu su bile dabri- djeli i lijepo se proveli. Martina Galović, 5. c 6350-77.indd 63 30.1.2012 9:17:44
  • Tenis Strahovali smo KARLOV IZBOR da u ovom broju ne- ćemo pisati o tenisu jer je naš svjetskišport uspješni tenisač Borna Ćorić završio osmi razred. Ali, imamo sreće! U našu je školu došao pravi Bornin nasljednik! Karlo Suevich učenik je 6. c razreda. Evo što je, na našu molbu, napisao o sebi: - Tenis sam počeo trenirati s tri godine i otada treniram svakodnevno u teniskom klubu Chromos Savica. Zimsku se- zonu provodim u dvorani Zagrebačkog velesajma. Mogu se pohvaliti da sam već sa 5 godina ostvario pobjedu na ZTS do 10 godina (turnir koji se boduje za hrvatsku rang-listu). Već sada iza sebe imam oko 300 turnira odigranih u svim gradovima Hrvatske. Prošle sam godine osvojio 2. mjesto na Ponosan sam što sam igrao s velikim imenima našeg Smrikva Bowlu (neslužbeno prvenstvo svijeta do 10 godina). tenisa: Ćilićem, Ljubičićem, Karlovićem i Ivaniševićem. Svje- Trenutno sam reprezentativac Hrvatske i odigrao sam stan sam da je to tek početak i dugotrajan, težak put k uspje- turnire u Londonu i Milanu gdje sam ostvario sve pobjede. hu. Podržavaju me roditelji, škola i prijatelji. To je moj izbor i Upravo sam se vratio iz SAD-a gdje sam igrao na Little Mo nadam se da ću ostvariti još puno dobrih rezultata. (prvenstvo svijeta 2011. g. ) i osvojio drugo mjesto. Karlo Suevich, 6. a Klizanje LANINI MEĐUNARODNI USPJESI Na klizanju se stvaraju nova predi­ vna međunarodna prijateljstva radi kojih se isplati učiti strane jezike. Klizački uspjesi Lane Petranović nastavili su se i ove go- dine. Tako je na natjecanju OTVORENOG PREVENSTVA BiH Lana osvojila 1. mjesto, u Ljubljani na TIVOLI CUP-u 2. mje- sto, dok je u Beogradu bila također na postolju s osvojenim 3. mjestom. Moramo spomenuti i međunarodno natjecanje Zlatni medvjed održano u Zagrebu u studenom na kojem je osvojila 2. mjesto. Prvo mjesto u paru s Tomislavom Mikulandrićem, KUP Zagreba I, šećer na kraju, Lana je upravo postala za ovu sezonu u Celju. Pred njom su još ove sezone Budimpešta, Beograd, viceprvakinja Hrvatske osvojivši na državnom prvenstvu 2. Canazzei (ITA), i dva natjecanja u austrijskim alpama. mjesto iza godinu dana starije djevojčice s puno dužim kli- U natjecanju u paru Lana je sa svojim partnerom Tomisla- začkim stažem. vom Mikulandrićem osvojila KUP Zagreba prije ljetnih prazni- U upravo započetu sezonu uspješno je krenula s trenut- ka. nim 4. mjestom prema Europa Criteriumu nakon natjecanja Krešimir Petranović Plesni klub POUZ-a rade. Djevojčice 1, 2, 3 … I PLES su naučile kako plesati suvreme- Zahvaljujući suradnji sa svima dobro poznatom Mirnom ni ples, a dečki su Vukotić iz Pučkog otvorenog učilišta, jesenas smo posjetili se zabavili nekim njihovu plesnu radionicu, jednu od mnogih u kojima može- pokretima break te dati maha svojoj kreativnosti. Upoznali smo voditelje Ple- dancea. Bilo je snog kluba 1, 2, 3… od kojih smo naučili razne plesove. Po- smijeha, radosti i Marta Hrenar, 5. c kazali su nam korake kojima su počeli, sve do onih koje sada veselja. 6450-77.indd 64 30.1.2012 9:17:45
  • Događanja u POUZ-u OSMIJEH SE VRAĆA TRNJANIMA Obilježavajući 45 godina od osnivanja najpopularnijeg ple- snjaka za mlade, polaznici kreativnih radionica Pučkog otvore- nog učilišta odlučili su nas malo vratiti u prošlost našeg Trnja. Svirala se popularna glazba iz tog vremena, osobito hi- tovi Grupe 220 (Osmijeh i Uvijek kad ostanem sam), modna radionica priredila je za sve izvođače kostime iz toga doba, a likovna radionica izradila je i izložila svoje bedževe. U ve- černjim satima predviđen je nastup Drage Mlinarca, popu- larnog frontmana Grupe 220. Naše novinarke nisu mogle ostati na svim događanjima, Ovakva je odjeća bila moderna 70-tih godina prošlog stoljeća no zahvaljujući Mirni Vukotić koja nas je provela kroz prigod- tada emitirala na televiziji. Vama je, naravno, poznato da ona nu izložbu, obogatile smo svoje znanje o prošlosti Trnja. s Mendom nastupa još i danas (obećala nam je da će nas idu- Nekada su mladi išli u disko od 20 do 22 sata. Bile su mo- će godine opet posjetiti). No, možda niste znali da je u ono derne duge kose, šarena odjeća i bedževi, bilo je to vrijeme vrijeme živjela (a i danas živi) u Trnju. Rekla nam je da se Trnje hippija. Njihov je znak bio peace (mir). Tada popularni vo- jako puno promijenilo, i to nabolje, jer je tada bilo dosta ma- kalno-instrumentalni sastavi, grupe od 5 mladića, svoje su lih ruševnih kućica. pjesme izdavali na gramofonskim pločama, a obično bi na Postavljena je bila i tzv. vremeplovna kulisa za fotogra- njima bila tek jedna ili dvije pjesme. firanje. Tako smo svi progurali glave kroz izrez i uvukli se na Na izložbi smo srele našu dragu poznanicu Slavicu Filu, tren u to davno vrijeme. glumicu svima poznatu po emisiji Mendo i Slavica koja se Ena Andruza, 5. b Radionica likovno-verbalnog izričaja Centra za kulturu POUZ-a Zagreb KUĆA LUTKINE PRIČE … Mi samo želimo podsjetiti da još … Pažljivo postoji riječ, oblik, pokret, slika... i smo izrezali dijelove za njima se, vjerovali ili ne, štošta može lutke te ih po- izreći! … (Mirna Vukotić) čeli bojati. Za- tim smo lutke odjenuli, a svaka je bila posebna. Na sebi su imale od modernih U organizaciji Pučkog traperica, tajica, kratkih hla- otvorenog učilišta Zagreb, ča, do suknjica i haljina. … Centra za kulturu u Vukovar- Lorenna Stanić skoj aveniji, bolje rečeno, za- hvaljujući našoj TETI MIRNI … Od kartona smo na- (Vukotić) ove smo godine u pravili dijelove tijela koje našem 4. b uživali u izradi lu- smo spojili tako da se ruke i taka i igrokazu nakon toga. noge mogu pomicati. Ja sam Svi su polaznici radionice svojoj lutki odjenula haljinu i nazvala ju Kleopatra. … Jako … Došli neki ljudi iz Kuće lutkine priče. Oni su bili iz malog ovladali kompletnim proce- lutkinog kutka. S njima smo izrađivali kartonske lutkice. Ma- som izrade lutaka, rekvizita mi se svidjela radionica zato što lutke mogu biti onakve terijali su bili: karton, različite tkanine, ljepilo, škare, floma- i same predstave, bili smo i ster i konac (debeli). Svaka lutkica imala je nešto posebno. pisci i glumci-lutkari i sceno- kakve ja želim da budu. grafi i kostimografi… Dora Grgić Paula Tomić 6550-77.indd 65 30.1.2012 9:17:47
  • Posjet tvornici TOZ Penkala d. d. u Zagrebu PUTO VANJE U ZNATE LI?posjeti SVIJET O LOVAKA SLAVOLJUB PENKALA bio je jedan od vodećih izumitelja 20. st. On je 1906. godine paten- tirao i počeo proizvoditi prvu dobro, veselo i radno raspolo- mehaničku olovku na svijetu, a ženje tih dobrih ljudi koji za nas 1907. godine i prvo nalivpero. rade olovčice, bojice i pastele i To su njegovi najpoznatiji izumi, još mnogo stvari. Sigurna sam a imao ih je osamdesetak. da niste znali da u TOZ-u pro- TOZ Penkala, Tvornica olo- izvode i kozmetičke olovke za vaka Zagreb, d. d. osnovana je usne i oči te boje za lice, a u 1937. godine. U početku je to pripremi navijača za športska bio mali pogon za proizvodnju događanja crvena i bijela su olovaka i pastela. Zahvaljujući glavne boje. Boja se kasnije uspješnoj suradnji s Krunosla- može oprati običnom vo- vom Penkalom, sinom Slavo- dom. ljuba Penkale, od 2001. godine Nitko od nas nije ostao tvornica dodaje i ime PENKALA. bez olovke. Džepovi pre- trpani olovkama kojima su virili samo vrhovi. Ali, nama djeci nikad nije dosta pa smo navrati- Novinarska i ekološka skupina po- li u predivnu tvorničku prodavaonicu sjetila je jesenas tvornicu olovaka, uredskog i školskog pribora TOZ Pen- kala d. d., jedinu takvu tvornicu u našoj punu olovaka, bojica, šiljila, gumica … sve što bi za školu jedno dijete moglo SENDVIČI poželjeti. Zabavili smo se i u li- … Na početku je bio jedan kovnoj radionici gdje smo crtali aparat koji pravi ureze u drve- čarobnim bojicama i flomasteri- nim pločicama. Zatim se ulije- ma. Kad preko pastela prijeđete va ljepilo i stavlja mina, a onda mokrim kistom, pretvara se u druga pločica, da se dobije «sen- akvarel. dvič». Ti se sendviči režu i umaču U školu smo ponijeli punu u boju, a potrebno je bojati 5 kutiju lijepih olovaka s porukom do 9 puta. Olovke se zatim suše, i kvalitetnih bojica, dar TOZ-a. lakiraju i stavljaju se na njih nat- Uvjet za pravednu po­ jelu pri- d pisi. vlačnog sadržaja ku­ ije bio je t Mia Puzak, 6. b tekst o posjetu tvornici. Nikolina Krupec, 5. a zemlji. Nakon upoznavanja sa samom tvornicom, proizvodima, kvalitetom i eko­oškim standardima koji se ovdje l poštuju, krenuli smo u obilazak pogo- na Od daščice do olovčice. Kroz tvorni- cu nas je provela Gor­ ana Horvatović, d referen­ ica kontrole gotovih proizvo- t da. U tvornici je zaposleno stotinjak radnika, a 40% proizvodnje izvoze u inozemstvo – zemlje EU i u ostale zem­ lje u regiji. Između velikih strojeva i puno ko- madića malih drvenih pločica vlada 66 50-77.indd 66 30.1.2012 9:17:49
  • Posjet tvornici CEDEVITA K REIRAJ s voj BO MBON Prvi Cedevita instant napitak napra­ Sretni što smo probali nove oku- vljen je još davne 1969. godine, a 42 se, nismo ni slutili da ćemo napraviti i Nakon izlaska iz prvog dijela tvorni- godine kasnije učenici šestih razreda bombone s potpuno svojim, original- ce posjetili smo zgradu u kojoj se nala- posjetili su tvornicu gdje se proizvodi nim okusima. Bio je to šećer na kraju ze uredi i prostorija gdje se isprobavaju ovo piće, omiljeno mnogima, poznato posjeta. Napravili smo svoj prah i bom- novi okusi. Sjeli smo za okrugli stol da gotovo svima. bon koji smo probali, dobro smo se za- isprobamo okuse borovnice i breskve Vodič nam je svima podijelio radne bavili, nešto novo naučili. Pišem ovo i te da kažemo koji nam je bolji. Na kraju uniforme pa smo tako oboružani kapa- pijem Cedevitu. je odabrana breskva. Ivor Popović, 6. c ma, kutama i zaštitom na cipelama veli- kim teretnim dizalom krenuli do prvog pogona. Na drugome katu nalazi se veliki stroj koji izbacuje prah. Krenulo je odmah naguravanje, a vodič nam je dopustio da svatko proba malo praha. Nakon kiselog iskustva krenuli smo do nečeg slađeg, do pogona bombo- na. Pune vrećice bombona stvarale su među nama prividnu glad, a posebno je bilo zanimljivo gledati kao se oni stavlja- ju u omot pomoću automatskog stroja. U prostoriji ispred skladišta obav- ljale su se završne pripreme prije nego što proizvod postane spreman za pro- daju. Gledajući strojno lijepljenje etike- ta, od vodiča doznajemo da tvornice troše jako puno struje. U skladištu smo svi dobili najnoviji napitak, Cedevitu GO, koji nam je utažio žeđ. 6750-77.indd 67 30.1.2012 9:17:51
  • Spolnost – Sa sata vjeronaukadjetinjstvo i odrastanje DAR ili PROBLEM Svi bi ljudi trebali imati slobodu Svjesni smo činjenice da neki ljudi osjećaju privlačnost prema osobama istoga spola. izražavanja, ali bez pretjerivanja • Medicina i psihologija pronalaze različite uzroke, do kraja Isus nas je učio ljubiti druge, bez iznimaka neistražene, takvom ljudskom stanju. za one istospolne • Svako dijete treba Crkvena je predaja uvijek tvrdila da su čini homoseksual- majku, a ne dva oca ni u sebi neuredni. Protive se naravnom zakonu. Oni spolni čin zatvaraju daru života. Ne proizlaze iz prave čuvstvene i Na satu vjeronauka, kod vjeroučiteljice Nade Vlajčević, spolne komplementarnosti. Ni u kojem slučaju ne mogu biti u sklopu nastavne jedinice SPOLNOST – DAR ILI PROBLEM odobreni.» (KKC 2357) razgovarali smo o ljudskoj homoseksualnosti. Sve je lijepo «Ne biraju oni svoje seksualno stanje; ono za većinu njih počelo, no pretvorilo se u raspravu između onih koji su «za» predstavlja kušnju. Zato ih treba prihvaćati s poštovanjem, njih i onih koji su «protiv». Raspravljali smo cijeli sat, a i slje- suosjećanjem i obazrivošću. Izbjegavat će se prema njima deći sat bili smo zainteresirani za istu temu. svaki znak nepravedne diskriminacije. Te su osobe pozvane Je li moguće spojiti različita mišljenja, prosudite sami. da u svom životu ostvare Božju volju, i ako su kršćani, da sa U Katekizmu Katoličke crkve napisano je: žrtvom Gospodinova križa sjedine poteškoće koje mogu su- «Božja je zamisao da se dva po spolu različita bića među- sresti uslijed svoga stanja.» (KKC 2358) sobno privlače i nadopunjuju u odgovornoj ljubavi. Evo što o tome misle osmaši: MARKO MIHOKOVIĆ MARIO MARKOVIĆ PODRŽAVAM STAV TREBA PRIDONOSITI CRKVE DARU ŽIVOTA Ja podržavam stav Crkve i mislim Ja podržavam stav Crkve koji kaže da je čin homoseksualaca neuredan. da bi ljudi trebali ili živjeti u bračnoj Ne sviđa mi se što paradiraju po zajednici ili se zavjetovati Bogu. Tre- centru grada. Mislim da ne zaslužu- bali bi pridonositi daru života, što ju tolika prava i da ne bi trebali širiti homoseksualci ne čine. Ne sviđa mi homoseksualnost. Isto tako, uvje- se gledati ih na ulici, pomalo je gad- ren sam da su oni glavni prenositelji bolesti jer njiho- ljivo. Također ne podržavam izraz vi činovi nisu zdravi, nepromišljeni su i neodgovorni. topla braća. To nije pristojan izraz za homoseksualce. Neodgovorno je i to što mala djeca na televiziji mogu Mislim da oni ne bi trebali posvajati djecu jer svako vidjeti prizore homoseksualnosti i mogu pomisliti da dijete treba majku, a ne dva oca. Takvo bi dijete pa- je to nešto najnormalnije i da tako treba biti. Takve tilo zbog posvojitelja. Osim toga, mislim da je homo- bi neprikladne sadržaje trebalo ukinuti s televizije i s seksualnost na neki način bolest, tj. poremećaj, jer to interneta. uopće nije normalno. ANDREA RAOS IMAJU PRAVO NA SVOJ IZBOR Neutralna sam što se tiče homoseksualaca. Oni paradama. Manje je poželjno da posvajaju djecu, ali imaju mana, ali su isti kao i svi mi i imaju svoja pra- ako to čine, trebaju ih odgajati normalno i ne name- va na izbor i život. Oni ne predstavljaju ništa loše ni tati im homoseksualnost, nego im dopustiti izbor. za naše, ni za bilo čije društvo. Nemam ništa protiv Ako oni imaju gay paradu, mogle bi i žene i dje- toga da se dva dečka ili dvije cure vole, ali neka to ca imati svoju paradu. Trebali bi svi ljudi imati slo- previše ne pokazuju na ulici i neka ne izazivaju na bodu izražavanja, ali bez pretjerivanja. 68 50-77.indd 68 30.1.2012 9:17:52
  • KRISTIJAN ČAVLOVIĆ MARTINA ŠČRBEC TREBA IMATI RAZUMIJEVANJA SVI SMO MI Ne zalažem se za stav Crkve koja tvrdi da je njihov DJECA BOŽJA čin neuredan, jer, oni se samo vole. Okrivljavani su za prenošenje bolesti, a oni koji ih okrivljuju isključuju To su normalni ljudi koji se vole, heteroseksualce. Ipak, moram reći da mi se ne sviđa baš kao što se vole dečko i cura. Sme- njihovo pretjerivanje na paradama. Po mom mišlje- ta mi što se Crkva ne zalaže za ravno- nju, ako žele više prava trebali bi se manje isticati. pravnost svih ljudi jer bi i homoseksu- Trebalo bi imati razumijevanja i staviti se na njihovo alci trebali imati jednaka prava kao i mjesto. ostali ljudi. Isus nas je učio ljubiti dru- ge, bez iznimaka za one istospolne. Svi smo mi djeca Božja. Iako, žao mi je vidjeti zgodnoga dečka s drugim DORA ANDRIĆ dečkom, a i nije ih baš poželjno vidjeti na paradama kako s umjetnim penisima i sličnim takvim stvarima NEKA SVATKO VOLI KOGA HOĆE hodaju ulicom. Rijetki razumiju da oni to rade zbog Ja mislim da su homoseksualci da- pozornosti, a kad bi je dobili oni bi to prestali raditi nas normalna stvar i podržavam ih. Neka (vjerojatno). Iako ti ne možeš odrediti koga ćeš voljeti, svatko voli koga hoće. Nisu oni ni nenor- mislim da baš nije dobro što posvajaju djecu, jer, kako malni, ni bolesni niti glupi. Jedino što ne su dva muškarca sposobna odgojiti dijete? mogu reći da sam baš oduševljena što je odobreno sklapanje njihovih brakova. Vanja Matijević, Petra Tokić, 8. b SUKOBI U PUBERTETU ŽIVOT Ljudi se rađaju, odrastaju, umiru. Ja sam isto čovjek koji će odrasti, ostarjeti pa umrijeti. PROBLEMI DJECE S RODITELJIMA: U moj život ulaze i izlaze ljudi te svatko od njih ostavlja trag Vjerujem da do sukoba s roditeljima dolazi zato što ni u mojem srcu. Osobnost je jedinstven i neograničeni dio našeg jedna ni druga strana ne komunicira dovoljno, a čak i kada života po kojem se međusobno razlikujemo. to čine, ne razumiju se. Djeca uglavnom misle da se mogu Otok u moru može biti samo vrh ogromne planine, a naša sama brinuti o sebi, iako to zapravo ne mogu, ne u pot- je osobnost poput takva otoka. Ne poznajemo dubinu svoje punosti, ne još. Također su uvjereni da im roditelji žele za- duše i ne možemo je izmjeriti. Ako počnemo misliti da može- gorčati život te da nitko ne razumije njihove patnje. Zbog mo izmjeriti svoju dušu, ubrzo ćemo shvatiti kako postoji samo toga postaju ogorčeni i ne vide da ih roditelji žele samo jedno biće koje nas razumije, a to je naš Stvoritelj. zaštititi. Kad Božja ljubav ili njegov duh nas zahvati, ta se preobraz- PROBLEM RODITELJA S DJECOM: ba nastoji održati na našoj osobnosti. Kada jednom predaš Bogu svoje pravo na sebe, odmah se Roditelji vole svoju djecu. Ponekad je ta ljubav toliko tvoja prava osobnost počinje obraćati Bogu. velika da ne primjećuju vlastite mane i pogrješke u poku- Tin Duvnjak, 7. a šaju da zaštite djecu. Drže da su u pravu te time još više pogoršavaju međusobnu komunikaciju i odnos s djecom. RJEŠENJE: Mislim da je rješenje tog problema vrlo jednostavno, samo se moramo potruditi. Trebamo pustiti roditelje da nam pokažu svoje stajalište te same činjenice kako bismo na koncu donijeli ispravnu odluku. Ali, i roditelji nam tre- baju ponekad popustiti. Trebaju razgovarati s nama i imati vremena za nas. Vjerujem da bi to riješilo sve postojeće probleme, te, naravno, i one nadolazeće. Lara Paunović, 7. b (Vjeroučiteljica Snježana Pandžić) 6950-77.indd 69 30.1.2012 9:17:53
  • TN (terenska nastava) TN u Slavonskom Brodu, a osobito izvan njegadjetinjstvo i odrastanje u Rijeci i Novom Vinodolskom TRAGOM ČUVARA KVARNERSKA ČAROBNE ŠUME PJESMA TERENSKA Kako su šestaši, unatoč brojnim nesporazumima, opterećeni Turcima (ne Prekrasan bje dan u Novom i Rijeci iz TV serija, nego iz davne prošlosti), na radost profama i veseloj djeci iz Jure Kaštelana Osnovne škole dospjeli do Šume Striborove koja terensku nastavu vole. Vidjeli smo mnogo zanimljivih stvari, Kad uredništvo dobije tekst pro- Mažuranića prošlost i Trsat stari, fesorice Sanje Milolože onda postoji i čudotvornu sliku Gospe Trsatske samo jedan problem: Kako to skratiti? koju smo molili za dobrobit Hrvatske. Što izbaciti, kad je sve TAKO DOBRO? Ali, život je takav, novine su novine, Ivana draga, i kod tebe smo bili, a šuma je šuma, pa bila ona ne znam u tvojoj najdražoj Ružić vili, kako čarobna i sto posto Striborova. i zato ti kažemo velika hvala Ovo što vam donosimo drugi je dio što si nam mudra Hlapića dala. čuvene ovogodišnje terenske nastave kaže, jer i ovdje, unatoč nekim manjim šestih razreda. napetostima, na kraju ništa nije propa- Gospodaru Striboru sada kaži lo, mnogima se dopalo. Pogotovo ma- o Potjehu koji istinu traži, njoj grupici učenika prirodnjaka koji i Regoču divu, i Kosjenki vili su odlučili s profesoricom Miloložom, iz davnih priča što skupa smo štili. profesoricom Pinčić i gospodinom Kle- mom otići na šetnju uz nasip i udubiti A Vladimir Fran Mažuranić taj, se u razgovor o šumi, o Klemovoj Ča- Matije oca putopisca, znaj, robnoj šumi. Iz jedne bajke kročili smo napisa „Lišće“. I Vinodol Novi, u drugu, životniju, manje poznatu, ali biser glagoljaštva, grad mu je rodni. na svoj način posebno očaravajuću. To Ništa nije propalo, je životna bajka Ivice Klema, čovjeka Bili smo i ispred rodne kuće mnogima se dopalo koji je nakon 17 dana u komi danas ču- novovinodolske slavne braće, var Šume kojoj je vratio vodu, tj. život. … Kad sam toga jutra sjedeći u au- Da biste bolje razumjeli o čemu je riječ, a poslije na pizzi i na plaži – tobusu kroz staklo gledala mlade srne pročitajte Pljuskaropis. ne znamo koji je dio nam draži. po poljima uz autocestu i u razgovoru s Ivicom Klemom objasnila da će uče- Sigurni naš vozač zove se Robi, Što je zaključila naša nici iz Zagreba doći u Slavonski Brod a Goranu, vodiču, povijest je hobi … šačica prirodnjaka sa sa željom da upoznaju Čarobnu šumu, Eh, što bismo mogli reći za kraj? svojom profesoricom ni slutila nisam da će doći do niza nes- Bilo je stvarno naj, naj, naj! S gospodinom Klemom razgovarali smo uz nasip. Profesorica je pročitala (25. svibnja 2011. za vrijeme jedan članak o neobičnom djelovanju jednodnevne TN u Rijeci i Novom pojedinca za spas prirode i nakon 17 Vinodolskom sročili učenici 5. a, 5. b i dana kome, i nakon prognoze da se ne 5. c razreda uz malu pomoć će moći više kretati, a kamoli teško fi- prof. Milolože. zički raditi. Ivica Klem, koji se ponosno Razrednice: Julka Madžarac, sam naziva čuvarom Čarobne šume, Stana Milošević i Sanja Miloloža. porazuma. No, gdje čeljad nije bijesna, tvrdi da je on Pljuskari vratio vodu, a Profesorica u pratnji: Martina Nimac) kuća nije tijesna, kaže narod. I dobro ona njemu život. Šestaši su sve začuđe- 70 50-77.indd 70 30.1.2012 9:17:53
  • žan što ga odrasli ne razumiju u onoj Profesorica Sanja Miloloža mjeri koliko i kako bi on htio. i Ivica Klem Zaključismo – dobili smo tematski park Šumu Striborovu, nismo dobi- li šumu Šumu Striborovu (iako bi nas Ivica Klem mogao jednom prigodom onamo odvesti, no nije ona čarobna kao Čarobna šuma Pljuskare), ali na no slušali i postavljali pitanja, primje- njezinu smo tragu našli čuvara Čarob- rice – zašto niste nastavili s atletikom ne šume i zašli u jednu novu brođan- kad vam je tako dobro išlo, gdje su vam sku, diljsku bajku. Našli smo čovjeka bili bageri, zar ste stvarno to sami ruka- koji je golim rukama otkopao slap koji ma otkopavali, kako ste imali hrabrosti je bio zatrpan od 1964. godine i Plju- ne slušati liječnike nakon kome od 17 skari vratio lice ljubavi i života. Tko zna, dana, kako ste se oporavili, jeste li za- možda kao ekoškola jednom organizi- dovoljni Pljuskarom danas... Na sva je ramo posjet toj ponovno oživjeloj lje- pitanja naš sugovornik pomno odgo- s djecom (odrasle ne voli baš tako kao potici. Autorica ovoga članka svim je varao, vidjelo se da uživa u razgovoru naše šestaše, he he), a i da je malo tu- srcem za tu ideju. PLJUSKAROPIS IVICE KLEMA do 1991. s izvrsnim rezultatim a), ali „želio sam vidjeti barem dio koji se sjećaju kako je to područje na ljepote o kojoj su pričali oni dotok Te godine potres je zaustavio Dilj-gori izgledalo prije 1964. kanjonu.“ vode i nestao je Veliki slap u smjer nekadašnjeg vodotoka, I. K. Obilazi kanjon, proučava do lja, naslaga zemlje i lišća, sve potok se ne vidi, puno je grm lo vode. izvora. Na izvoru iz špilje ma razmaka, planinarenja, za- Nakon petnaestogodišnjeg 90. lin, skakanja padobranom (19 ljubljivanja u prirodu, u adrena da do Osijeka trkaćeg bicikla od Bro godine 29 skokova!), vožnje nost , ratišta, iskustva kome, invalid (a inače ne vozi trkaći bicikl) za kre - za i svijetlih životnih izbora – 90%, crnih liječničkih progno vraća se na planinaranje, Ivica Klem tanje u prirodi i samostalno . Veliki slap i nekadašnju ljepotu Pljuskaru s vizijom: vratiti joj s radovi ma na Pljuskari i „U ožujku 2001. započinjem o sam vratiti vodu na to područje! ona postaje moj život. Obeća a puno posla jer Izgleda nemoguće: bolestan, bez pomoći ljudi, skara ila i pomagala. Danas je Plju je sve zatrpano.Priroda me vod turus teče, a u njemu vodenjaci (Tri ono što sam obećao: potok na stije- i rakovi. Mahovina i lišajevi vulgaris, 4 cm), daždevnjaci enjaka. Go- đena 4 izvora, puni vod nama i alge kremenjače. Ure is, 10 ski vodenjak (Triturus vulgar dine 2009. pojavio se i planin azim puta do sada. Na Pljuskaru odl cm), a Veliki slap pojavio se 12 o i nazad . Pješačim od grada (tam svaki drugi dan, već 11 godina a ona m. Pljuskari sam vratio vodu, 18 kilometara) i živim s prirodo meni život.“ lo ine nagradu za životno dje najljepšem mjestu koj e naziva Ivica Klem dobio je 2008. god Ivica Klem na njemu za svoje zasluge za uređenje Pljuska- Ga lerija Brodsko-posavske županije nacionalno se Pljuskara zaštiti kao re, no njemu bi bilo draže da postaje član PD DILJ – vrijedno prirodno područje. U travnju 1985. Ivica Klem Poštivateljica I. Klema i tičarskih obveza (nadare- njegova djela, sm GORA. Ne planinari zbog atle 10.000 m, trenira od 1977. ni trkač na 1500 m, 5000 m, 7150-77.indd 71 30.1.2012 9:17:54
  • TN u Jastrebarskomdjetinjstvo i odrastanje SADNJA CRNOG BORA ski šumarski institut. Sadili smo biljke, gledali kukce, učili o tome kako se drvo ra- zvija. Posjetili smo i dvorac Erdödy. Na kraju smo imali mali kviz, a pobjednici su dobili nagrade. Dora Grgić, 3. b (4. b) … Naučili smo kako se uzima sjeme iz češera crnog li smo u njemu ribe i bolje smo upoznali bora. U laboratoriju smo gle- svijet koji živi u stajaćim vodama i uz njih. Učenici trećih razreda proljetos su dali kako se sjeme otvara. Zatim smo … Sa sobom smo ponijeli pet crnih boro- išli na jednodnevnu terensku nastavu u mikroskopom promatrali kukce i bube. va koje smo posadili u školskom dvorištu. Jastrebarsko. Tamo smo posjetili Hrvat- Uz dvorac Erdödy nalazi se jezero. Vidje- Neva Dobrić, 3. b (4. b) Škola u prirodi na Lošinju PLAVOZELENI SVIJET Učenici četvrtih razreda svoju su kupanje. Kupali smo se i na otoku Susku školu u prirodi imali proljetos na Loši- gdje smo vidjeli dupine. U osnovnoj nju. Obišli smo Mali Lošinj, a u Velikom školi u Susku ima samo sedmero djece. smo Lošinju započeli prvo ovogodišnje No, nismo se samo kupali i povre- meno organizirali zabavu, kao, npr. šiz- friz show. Naučili smo puno, a bilo je zabavno. Posjetili smo lošinjsku kulu, vidjeli smo čuvenog Apoksiomena i ostale lošinjske znamenitosti, upozna- Spremanje za party. Nervoza i uzbuđenje U Malom Lošinju vidjeli smo psa koji se vlada hodnikom. oblizivao dok smo mi jeli sladoled Luka u Velom Lošinju nije baš bila bez smeća li biljni i životinjski svijet, na kopnu i moru. Bili smo u miomirisnom vrtu i upoznali magarca Dragana. Apoksiomen Iva Antonia Zekan, 4. c (5. c) S jednodnevnog izleta u Mali Lošinj 72 50-77.indd 72 30.1.2012 9:17:57
  • TN u Varaždinu i Čakovcu UZ PRATNJU ANĐELA U Varaždinu, Čakovcu i Dravi uživali anđela kojih u ovom gradu ima na su proljetos učenici šestih razreda. Bila svakom koraku pa nije čudno što i je to jednodnevna terenska nastava grad u svome grbu ima lik anđela. na kojoj smo, na ugodan način, naučili To je grad u kojem anđeli spavaju. mnogo o našoj povijesti i kulturi. Sve U 18. st. Varaždin je bio glavni se to događalo uz pratnju varaždinskih grad Hrvatske, a da nije bilo poža- ra 1776. godine, možda bi to bio i danas. U Čakovcu smo obišli grad Zrinskih i Frankopana, a zatim smo se, prije odlaska, odmorili uz modrozelenu Dravu na kojoj su se, osim nas, odmarali i labudovi. Učenici 6. c (7.c) razreda U starogradskoj jezgri Varaždina ima 11 zvonika, 6 crkava i 3 samostana. U parku ispred starog grada Zrinskih i Frankopana u Čakovcu sve su nas oduševili Ovaj je prostor između dviju zgrada ure­ ostatci ovog dio umjetnik Željko Prstec, predsjednik višestoljetnog Udruge Anđeli Varaždina. Uskoro će u stabla. Nis­ gradu biti otvoren i Muzej anđela. mo znali da je zabranjeno zadržavanje na njemu pa smo se, nakon upo­ zorenja poli­ cajca, stablu divili samo iz daljine. I Varaždin ima Grgura Ninskog čiji je nožni palac, jednako kao i onaj u Splitu, izlizan. Tome su pridonijeli i naši šestaši, a želje su bile vezane uz ocjene na kraju školske godine. Tek poneka ljubavna. Labudovi na Dravi 7350-77.indd 73 30.1.2012 9:17:58
  • unarodni Posjet učenika izdjetinjstvo i odrastanje Međ A OŠ GRIGORA D AN MOR VITEZA tili Učenike 2. b razreda produženog boravka posje poteš- su učenici 1. razreda OŠ Grigora Viteza, djeca s i ples, a koćama u razvoju. Zajedno su priredili program zatim podijelili međusobno darove i čestit ke. Priredbu b PB. je pripremila učiteljica Ilonka Andrić i učenici 2. Susret je bio srdačan i zanimljiv. Ilonka Andrić More je plavo. najljepše na svijetu. Jedna More je slano. moja baka živi u Dubrov- More je modro. niku, a druga u Splitu. U More je bistro. razredu smo na produže- More je veliko. nom boravku slikali ribe i More je toplo. napravili smo izložbu naših morskih stanovnika u pod- Ovako smo opisali more morju Jadrana. i obilježili Međunarodni Hvala, Bože, što si nam dan mora, 21. rujna. Ja vo- stvorio tako lijepo more. lim more jer je naše more Katarina Gjeldum, 2. b Božićna priredba učenika 2. b razreda Učenici produženog boravka s učiteljicom Ilonkom Andrić D an u svojoj su učionici pripremili priredbu povodom Božića i Nove G ŠTAPA godine. Priredbi su prisustvovali svi učenici produženog borav- B I J E LO ka te nekoliko roditelja i učiteljica. Izvođači su vrlo talentirani pa očekujemo da će se za njih čuti i na Lidranu. Nakon priredbe Djed Mraz počastio je sve prisutne slatkišima. (mt) Povodom Dana bijeloga štapa učenici 4. a razre- da sa svojom učiteljicom Marijom Justinić posjetili su knjižnicu Savica. Tamo smo upoznali simpatičnu slijepu djevojku Zrinku. Pričala nam je kako čita i kako zna koliko je sati. Na sva naša pitanja strpljivo je odgovarala. Uza Zrinku je bila i njezina labradori- ca Nina koju smo svi mogli pomaziti. Mnogo smo doznali o životu slijepih osoba. Ovaj je susret bio zanimljiv i koristan za sve nas. Zoe Milošević, 4. a 74 50-77.indd 74 30.1.2012 9:18:00
  • Katarina Nika Pernar – glumica u TV seriji Larin izbor Katarinu Niku Pernar, učenicu 3. c razreda ove godine mo- LUCIJA žete gledati u TV seriji Larin izbor gdje glumi djevojčicu Luciju, Naša kćerku glavnog negativca Dinka. - Mislim da to nije važna uloga, zato što je Lucija sporedni lik – skromna je naša Katarina. Zbog snimanja, na koje dolazi dva puta tjedno, propusti po- nekad satove vjeronauka i satove u glazbenoj školi, gdje svira violinu, ali sve se to, kao i ostalo školsko gradivo, nadoknadi. Ulogu je dobila putem audicije. A što se radi na audiciji? - Moram pokazati kako sam sretna, kako sam tužna … Do- bijem i mali tekst koji moram naučiti napamet – kaže Katarina. Svi su glumci dobri prema njoj, ali kad se snima onda su ozbiljni. Najdraža joj je glumica Bruna Bebić Tudor, njezina baka Blanka u seriji, jer je dobra i dobro glumi. Na snimanju se sprijateljila sa svojim bratom, Janom Begovićem. U film- skoj ekipi imaju i pedagogicu koja s njima razgovara. Serija se snima na raznim lokacijama – u Splitu, Lovranu, na Mljetu. Nika zasad još nije išla izvan Zagreba jer se dosta toga snima u stu- ća IMENA diju na Velesajmu. Najčeš Scenarij serije ponekad joj se i ne sviđa. Na snimanju joj nije naporno, našoj školi jedino ponekad može biti dosadno, u ako se snima cijeli dan. Tremu nema, ali zna se dogoditi da se zbuni. Prijatelji je često zapitkuju o svemu što je u vezi sa serijom. Mi je nismo htjele Ove školske godine imamo 549 učenika, 269 djevoj- gnjaviti da nam ispriča što će se sve događati u seriji jer onda čica i 280 dječaka. Istražili smo koja su najčešća muška, ne bi bilo zanimljivo vama koji je gledate. A onima koji ne vole a koja ženska imena. Prema našim podatcima najčešće takve TV serije savjetujemo da barem pogledaju scene s na- žensko ime u našoj školi je PETRA (12), a najčešće muško šom Katarinom Nikom. ime LUKA (25). Dea Demeter, Ena Andruza, 5. b Znamo da će vas zanimati i kako je dalje pa smo na- pravile liste najčešćih imena: DJEVOJČICE KAKO JE TO U PETRA (12) Lana (9) i Sara (9) HRVATSKOJ Nika (8), Lara (8), Karla (8), Ivana (8), Lucija (8) Mia (7), Iva (7), Dora (7), Paula (7), Ema(7) Marta (6), Dorotea (6), Martina (6) Ana (5), Nina (5), Marija (5) DJEČACI Prema Državnom zavodu za MUŠKA imena LUKA (25) statistiku najčešća ŽENSKA Ivan Filip (18) imena u Hrvatskoj su Josip Marko (15) Marija Stjepan Ivan (14), Karlo (14) Ana Marko Domagoj (9), Dominik (9), Fran (9) Ivana Tomislav Tomislav (7), Matija (7) Katarina Željko Patrik (5), Tin (5) Dragica Ante Kata Ivica Mali je broj onih koji imaju dva imena: Katarina Nika, Mirjana Nikola Iva Antonia, Lana Lara, Ana Marija – djevojčice, a dečki Ljubica Mario Karlo Stjepan, Vito Jurica, Ivan Zvonimir, Petar Krešimir, Nada Danijel Petar, Jura Darko. Marica Matea Crnjac, Lorena Čučković Deronja, 7. b 7550-77.indd 75 30.1.2012 9:18:02
  • Anketa: ŠTO ZNAČI GLAGOLJATI? TI GLAGOLJAŠ, A UČITELJICA MISLI DA BRBLJAŠdjetinjstvo i odrastanje govorenjem potražilo je 10 ispitanika, Katica, 68, kućanica: Glagoljati, mi- a 4 anketirana misle da to ima veze s slim da je to neki ples ili možda pjeva- uporabom glagola u rečenici. nje. Neki narodni ples koji ima određe- Izdvajamo neke od odgovora: nu vrstu glazbe. Tihomir, 36, informatičar: Glagoljati Stanka, 78, umirovljenica: To znači či- znači pisati ili pričati glagoljicom. tati neku određenu vrstu knjiga. Anamarija, 5,5 god.: Klizati se po sni- Ivan, 35, prodavač: Glagoljati znači jegu. pomagati nekima koji imaju problema Zoe, 10 god.: Pisati slova glagoljice, s govorom. često ih koristiti, pridržavati se njih. Karlo, 14 god: Možda repati? Jasna, 43, arhitektica: Pričati, rasprav- Karlo, 19, student: Reći mnogo glago- ljati o nečemu. la u rečenici. Antonela, 6,5 god.: Glagoljati znači Jura, 13 god.: Pričati na glagoljici. glasno govoriti. Nina, 20, studentica: Glagoljanje je Marijan, 70, inženjer: Služiti se staro- pravilno pisanje i pričanje književnoga hrvatskim jezikom. jezika. Jasminka, 65, mr. sc., inženjerka: Pri- Matija, 15 god.: To znači da razumiješ P itali smo svoje prijatelje, članove čati, prema izrazu blagoglagoljiv (slat- glagoljicu. obitelji, rođake, poznanike i prola- korječiv). Ivan, 38, odvjetnik: Puno čitati i znati znike: Što to znači glagoljati? Na pitanje Lana, 7 god: Možda to znači da kada puno riječi. je odgovaralo 46 ispitanika različitih pričaš onda ti učiteljica kaže da glago- Ana, 14 god.: Ako glagoljaš, to znači zanimanja i dobi. ljaš, mislim kao brbljaš. da si pismen. Glagoljati znači služiti se glagolji- Marina, 26, profesorica: Mislim da Anketirali: M. Galović, N. Krupec, 5. r., com, čitati, pisati ili poznavati glago- gla­ oljati znači razgovarati s nekom g I. Popović, L. Slović, U. Kokor, 6. r., ljicu – tako misli 19 anketiranih. Vezu s osobom. L. Čučković Deronja, M. Crnjac, A. Lalić Stanić, 7. r., D. Žanko, N. Ljubanović, 8. r Birali smo tsku riječ Ovo je krilatica naših djedova i jružniju hrva najljepšu i na baka, možda čak i pradjedova LJUBAV, A NE RAT i prabaka. Pa što se uopće promijenilo u svijetu??? Učenici nižih razreda birali su naj- ljepšu i najružniju hrvatsku riječ. proglasilo najljepšom, a GLUPAN (6 ČETRTI RAZREDI PRVI RAZREDI učenika, tj. 19%) najružnijom hrvat- Sudjelovalo je 44 učenika koji su za Od 56 ispitanih učenika prvih razre- skom riječi. A evo kako je išlo dalje: najljepšu hrvatsku riječ izabrali LJUBAV da za najljepšu hrvatsku riječ najviše ih najljepša riječ – hvala (5), Zagreb (4), (7, tj. 16%), a za najružniju RAT (7, tj. se odlučilo za riječ HVALA (10 ispitani- radost, Hrvatska i ljubav po 2 glasa. (16%). ka, tj. 18%), a najružnija im je riječ KRV Nakon glupana najružnija je riječ Dalje, za najljepšu hrvatsku riječ (5 ispitanika, tj. 9%). budala (3) te drek, proljev, rat, mržnja konkuriraju: prijateljstvo (6), hvala 4) Poredak sljedećih najljepših hrvat- i prostote s po 2 glasa. i mir (3), a za najružniju: tučnjava (5), skih riječi: pamet (6), cvijet (5), volim TREĆI RAZREDI svađa i mržnja po 4 glasa i glupan (3). (te) (4), lijepo (3), jesen i priroda po 2 Za najljepšu hrvatsku riječ 44 ispi- Nakon kompletno završene ankete glasa. tana trećaša proglasili su LJUBAV (8 is- zaključili smo da je, prema mišljenju Najružnije su riječi poslije krvi: glu- pitanih tj. 18%), a za najružniju RAT (6 nižih razreda, najljepša hrvatska riječ je pan (5), neću (4), smrt i tuča po 3 glasa, učenika, tj. 14%). ljubav, a najružnija rat. psovka (2). Dalje to izgleda ovako: hvala (3), Anketirale: E. Andruza, D. Demeter, DRUGI RAZREDI Božić i prijateljstvo (po 2 glasa) – naj- V. Jozić, D. El Khalifa, M. Krnić, L. Zelić, N. Ispitali smo 32 učenika drugih ra- ljepša te smrt (4), glupan (3) i mržnja (2) Krupec, 5. r, D. Ravkić, M. Puzak, 6. r zreda, a 6 njih je (19 %) riječ NOGOMET – najružnija riječ. 76 50-77.indd 76 30.1.2012 9:18:02
  • PINE IZ r ADA VJERONAUČNE SKU Članovi vjeronaučne skupine i vje- roučiteljica Snježana Pandžić ove su godine bili vrlo kreativni. Izrađivali su križeve od šibica, slikali, napravili jasli- ce. A K ONKURENCIJ Jednako zanimljive jaslice napravili su i učenici 4. c razre- da (učiteljica Violeta Beara). A ovako su izgledale jaslice Župe bl. Alojzija Stepinca. A TAKTILN A SLIKOVNIC Ovo su dijelovi taktilne slikovnica Livada, a izradili su je učenici OŠ Zvonimira Franka iz Kutine u suradnji s njihovom knjižničarkom Anom Demut. 7750-77.indd 77 30.1.2012 9:18:05
  • djetinjstvo i odrastanje Kreativna radionica 3. b (4. b) razreda Svaki sat kreativne satu kreativne aktivnosti jer uživam aktivnosti počinje na- u druženju sa svojim prijateljima i kon dogovora grupe o zajedničkom radu. tome što raditi, od ka- Ana Binenfeld, 3. b (4. b) kvog materijala te tko i gdje nabavlja materijal. Za vrijeme rada svi smo uzbuđeni i svatko od nas želi da njegov rad bude najbolji. Učiteljica pra- ti naše radove, pomaže nam i upozorava nas ako radimo krivo te potiče grupu da pomažemo jedni drugima. Kad sat završi, mi smo sretni, zadovoljni i ponosni na obavljeni zadatak. Radujem se svakom USPJESI NAŠIH MAKETARA Naši učenici, maketari maketarsko- va dobila brončanu medalju. modelarskog kluba Savica, na 6. Za- U kategoriji J3 vojna vozila Tomislav grebačkom kupu u maketarstvu odr- Štefiček (5. r.) osvojio je brončanu me- žanom u svibnju ove godine u OŠ D. dalju. Kušlana ostvarili su odlične rezultate. Mali se maketari sastaju u prosto- U kategoriji J1 juniori zrakoplovi za rijama Kluba svake subote i marljivo maketu helikoptera Luka Drezga (7. r.) pripremaju nove maketa za naredna osvojio je zlatnu medalju, a Paula Bu- natjecanja. kvić (5. r.) za svoju je maketu zrakoplo- Nikolina Krupec, 5. a ŠUME, ŠUME ... Ove smo godine zbilja temeljito obradili šume. Učenici 3. c bili su u Botaničkom vrtu U mnoštvu uspjelih likovnih radova nižih razreda nagrađene su učenice Reveka Bae, Marta Naši su radovi bili izloženi u knjižnici Savica. Kvesić i Marta Vračar 78 78-90.indd 78 30.1.2012 9:21:02
  • Priča Ružice Artić, naše školske spremačice MOJA GORDANA stima koje su ih do sada su- i pečenju kolača nije joj bilo nekoliko mjeseci rekli su mi stigle. Kada sam već bila pri ravne. Znala je sve o djeci i da će se vjenčati. Počele su kraju posla, ugledala sam dječjim bolestima... ma, sve, pripreme za svadbu... Gor- malu sitnu djevojčicu koja sve što ju je život naučio. dana i ja same smo ispekle je pokušavala voziti bicikl I tako se jednog dana, uz kolače za cijelu svadbu, za po cesti punoj snijega. Kako dozvolu njezine majke, Gor- stotinjak ljudi. Spremila sam joj to nije uspijevalo, sišla dana potpuno preselila kod joj udaju kao što je to i red Zime na selu znaju biti je s ceste i počela plakati. mene. Odlazila bi povreme- na selu. Udala sam svoju jako oštre i naporne. Tako Poznavala sam je površno, no vidjeti svoje, a njezini su Gordanu u susjedno selo. je i ove godine, napadalo je znala sam da ima mamu i bili sretni jer su znali da je Tako mi je postala i prava puno snijega i ne može se gomilu braće i sestara, da na sigurnom i toplom. Nije rodbina. Nakon nekoliko go- izaći iz kuće. Dok moji klinci žive u kući bez struje i vode nam trebalo dopuštenje ni- dina rodila je jednog sina… spavaju, ja se moram pobri- i da im je jako teško. Nikada kakvih institucija jer njezina pa drugog. Držala sam joj si- nuti da očistim sve prilazne s njom nisam razgovarala... majka je bila tu, blizu, i uvi- nove na krštenju i tako smo putove. Uživala sam i doviki- a sada… djevojčica mi je jek je mogla doći u naš dom. postale i kume. vala se sa susjedima koji su prišla i počela pričati i priča- Gordana je ostala kod Gordana se i dalje bori s to isto radili. Neka djeca su ti. Rekla mi je da je krenula mene do svoje dvadeset i težim intelektualnim stvari- već ustala i punila vreću sa u pekaru, da danas ne mora treće godine. Obogatila je ma, ali pomaže joj suprug. slamom da se mogu spušta- peći kruh. Ali, ne može do i razveselila naš život. Nije Dobra je žena i majka, a još ti niz strminu. Za trenutak se pekare po snijegu. I sada imala nekih većih interesa bolja radnica. Ne postoji to na ulici stvorila gomila ljudi. opet mora kući, ispeći go- i ambicija, jednostavno je što ona svojim rukama ne Oni stariji, ljuti na zimu i na milu kruha za gladnu braću bila s nama i ništa je drugo može napraviti. Uostalom, posao koji ih čeka, gunđali i sestre. nije interesiralo. Gurala sam zar nam svima trebaju fa- su i prigovarali svim bole- Malo pomalo, djevoj- je i poticala da izađe u druš- kulteti da bismo bili dobri čica se uvukla u moj dom. tvo, da nađe prijateljice, a ljudi i dobri roditelji svojoj Moja su je djeca zavoljela i kasnije i dečka, ali sve je od- djeci? Ja sam sretna, jer sam prihvatila kao svoju sestru. bijala od sebe. uz svoja dva sina imala pri- Gordana, tako se zvala, išla Kod mene je uvijek bila vremeno i kćer kojoj sam je u šesti razred i škola joj puna kuća i tako su jednom sada uvijek rado viđeni gost. nije išla. Jednostavno, nije u posjet došli moji rođaci. Čujemo se telefonom često, mogla pamtiti. Nakon puno Moj bratić je bacio oko na još uvijek kada joj nešto za- rada s njom vidjela sam da moju Gordanu. Bio je blizu pne u životu zove mene i joj ja na taj način ne mogu tridesete i živio je sam u svo- uvijek mi kaže: Tu sam gdje pomoći, puno toga joj je ne- joj kući, radio je u firmi i još jesam zahvaljujući tebi. A ja dostajalo. Unatoč tome što sam vodio svoje domaćin- joj odgovorim da ju je njena nije mogla učiti, bila je rad- stvo. Malo, pomalo, između upornost, volja za radom i nik... sve je znala. U kuhanju njih se rodila ljubav. Nakon učenjem dovela tu gdje jest – u sretnu obitelj! lustracija: Patricija Šoša 7978-90.indd 79 30.1.2012 9:21:04
  • Samo za listateljedjetinjstvo i odrastanje Nastavili smo oslikavanje školskih hod- Birali smo najljepše ukrašenu kutiju za ...a ovo je najljepše ukrašena novinarka. nika odlaganje papira... IZBOR IZ EKOLOŠKO-KREATIVNIH U oslikavanju platnenih vrećica (u or- … pomagali su nam i roditelji. ganizaciji Udruge Vilibald) … Učenike produženog boravka posjetio Roditelji su pomagali i u izradi uskršnjih … a neki su ih izradili i sami. je i pravi pravcati zec (da ne kažete ukrasa na Danu otvorenih vrata … kako stalno slikamo mačke) Ovo je otišlo u povijest. Nema više ni vatre, ni dima. Lišće sada uklanjamo na kreativniji, ekološki način 80 78-90.indd 80 30.1.2012 9:21:07
  • Brinuli smo za svaki cvjetić … … svaki list. Tko bi imao što protiv ovakve vrste kreativnosti? A sigurno je sve i ekološko, uglavnom.H AKTIVNOSTI Mislite da ovi radovi u športskoj dvorani nisu kreativni? Vidjet ćete kad (napokon) bude gotovo! Kreativne učiteljice nakon pauze i male proslave jednog rođendana Tko je rekao da Djed Mraz ne čita Čarobnu frulu?! Hajde, sad se malo zabavite uz ovu forvardušu, da ipak i vi nešto pročitate. Kako smo sadili … … tako nam je i cvalo. Uredništvo 81 78-90.indd 81 30.1.2012 9:21:11
  • literalni radovi MOBITEL ZAŠTO JE PROSINAC Plavi mobitel: Hej, ti! Kako si pocrvenio! Što se NAJLJEPŠI MJESEC dogodilo? Crveni mobitel: Ne pitaj. Primio sam ponižava- U GODINI juću poruku. Plavi: Znaš li tko ju je poslao? Prosinac je najljepši mjesec u godini. Dolazi nam Crveni: Ne znam, ali otkrit ću. sveti Nikola, Božić i Nova godina. Sveti Nikola i Plavi: Sumnjaš li u koga? Djed Božićnjak imaju puno posla. Po cijelom svije- Crveni: Sumnjam i provjerit ću ga. tu nose darove dobroj dječici. Zapravo, svoj dječici, Plavi: U koga sumnjaš? pa ne postoje zločesta djeca, zar ne? Crveni: Sumnjam u zelenoga, on se uvijek šali Ja se posebno veselim Božiću jer je to dan kada je na ružan način. cijela obitelj vesela, raspjevana i kada odrasli bar na Barbara Škoro, 3. c (4. c) kratko, zaborave na svakodnevne obveze i probleme. Obitelji zajedno kite bor, spremaju finu papicu i svi zajedno pjevaju božićne pjesme. Iz susjednih kuća čuje se smijeh, veselje i prekrasan miris božićnih kolača. MIMI I ASTRA I na kraju, što poželjeti? Svi se veselimo igračkama i slatkišima. Najveća je želja moja, a i svih ostalih, sreća, zdravlje i ljubav naših bližnjih. Mimi je mačka. Astra je pas. Ira Pavlinić, 2. b Ne slaže se njihov glas. Kad Astru šećem, gdje god prođem, tu Mimi tada dođe. A kad se njih dvije sretnu… Astra reži, Mimi uplašena na drvo skače, ispruži pan- dže pa sve svrši naopačke. Jedna je ljubomorna dok drugu mazimo, a druga dok drugu pazimo. Mimi je mačka. Astra je pas. LJEPOTE Ne slaže se njihov glas. Zoe Milošević, 3. a MOJE DOMOVINE Noćas sam sanjala da letim LJETO iznad svoje domovine. Ispod mene su bila polja, Završilo je proljeće, došlo je ljeto. jezera S veseljem su ga dočekali: oblaci, more, vjetar, sunce, galebovi. i planine. Svatko od njih zahvali mu. A zatim ga upitaše: A gdje su djeca? Zar ti se ne vesele kao prije? Poletjela sam daleko, - Kakva su to glupa pitanja! Naravno da se vesele – odgovori sve do mora. Sunce. Nisam ni primijetila - A zašto ih onda nema? kada je svanula zora. Ljeto ih pogleda: Bit će ih kad sunce počne jako grijati i uspije more zagrijati. Kad galebi ribe natjeraju da skaču iz vode i kad Ne bilo kakva, oblaci pobijele. već ona prava. Svi su poslušali. Tako je i bilo. U školu ne moram ići, Vidite koliko je mudro ljeto, pa eto. a baš mi se spava. Zoe Milošević, 3. a Ana Binenfeld, 3. b (4. b) 82 78-90.indd 82 30.1.2012 9:21:14
  • PRAVILO LJUBAVI U svome srcu možemo osjetiti razne osjećaje – mržnju i tugu, radost i sreću. ANA BRKIĆ No, za mene postoji samo jedan osjećaj – ljubav. uharica Pravilo ljubavi je da kažeš što osjećaš, bilo to lije- Teta k po ili ružno. Ljubav nas vodi kroz raskoš i sjaj. Ljubav ima tisuće čuda i skriveni raj. OBOJENA To je krasan osjećaj. Zoe Milošević, 3. a PJESMA U pogledu, VOLIM Zeleno se predaje. Žuto …, žuto. Volim đake koji uče, Crveni purpur, toplo smeđe. volim pticu što cvrkuće. Narančastoblago. I pjevača koji pjeva. Zatreptao list na drvetu, I pospanca koji zijeva. Pozlatio se i opao. Volim dan. Posvuda zlato. I volim noć, Staro zlato pod nogama. volim ljude koji će U totalnoj impresiji u novi dan festival boja: u nove avanture poć’. Zeleno se predaje žutom Nika Dolušić, 2. b Žuto crvenom, Crveni purpur zlatnožutom. Svugdje zlato! To svemir slavi A jesen se zove. Već struji daleki poziv zimi Da pokrije blago. Kotač beskraja se okreće Miješajući kolorit. Zeleno se predaje … Od jeseni LJUBAV Ilustracija: Ivona Mihalec, 6. c plamenje ushita u meni. Ljubav može biti slatka, Obojila se pjesma. ljubav može biti kratka. Ljubav je naslov ove pjesme. Bez ljubavi se živjeti ne smije. Marija Ivanković, 2. b 8378-90.indd 83 30.1.2012 9:21:16
  • Dijelovi igrokaza JESENSKA GARDEROBA Jadranke Čunčić Bandov u interpretaciji (izmjeni) učenika 2. b PB (učiteljica Zdenka Seme Pašić)zabavne stranice GARDEROBA JESENSKA GARDEROBA ZA SVA DOBA JEŽ: Zanima me košuljica šarenim lišćem prekrivena, dugi rukavi s nacrtanim JEŽ: Krojačice vjeverice, treba mi voćem, štrample s jesenskom slikom. Oduvijek sam htio i hlače smeđe boje. garderoba za proljetno doba. (Jana Stojić) VJEVERICA: Nema toga što sašiti ne bih znala, a što vas zanima i od kojeg materijala? (Jadranka Čunčić Bandov) Jadranka Čunčić Bandov na jednom od susreta s našim učenicima Ilustracija: Jana Stojić, 2. a LJETNA Anketica – što je bilo najljepše, a što najteže GARDEROBA u protekloj nastavnoj godini JEŽ: Zanima me kupaći kostim od lopoča, ručnik od mahovine, japanke TERENSKOM NASTAVOM PROTIV TESTOVA od slame i kamenčića, šeširić od tikvica, majica od lišća i trave. Najteže je bilo slušati osobito ispiti iz (Ivor Županić) Na kraju nastav- ne godine razgo­ profesore i sjediti NA matematike i hrvat- JEŽ: Zanima me haljinica od mor- skih kapljica, kostim od plavih školjkica varali smo s uče­ SVOME mjestu za skog jezika, svađe i nicima trećih, pe- … jedna slomljena te mekane spužvaste sandale za bose tih, šestih i sedmih vrijeme nastave. ruka. nožice male. … Slamnati šešir, torbe razreda o tome što U šestim je ra- vesele boje i ručnik s likom kuće moje. im je bilo najljepše, a što najteže u na- zredima bilo najljepše druženje s (Maja i Jana Stojić) prijateljima, odličan uspjeh i poneki stavnoj godini koja je prošla. U anketi JEŽ: Zanima me majica kratkih ru- je sudjelovalo 75 učenika. slobodni sat. I šestašima su najteži bili kava, kupaći kostim od crvenih cvje- Učenicima trećih razreda najljepša testovi i odgovaranje za ocjenu. tova i šešir. … Ljubičaste sandale za je bila terenska nastava te zadnji tje- Maturalac je uvjerljivo najljepše vruće ljetne dane. dan u školi, osobito zadnji dan kad su što se dogodilo sedmašima. Ovdje (Tena Pavlović) organizirali mali domjenak. Najteže je dolazi i druženje s prijateljima te sam bilo kad su se vraćali s terenske nasta- završetak nastavne godine. Najteže je PROLJETNA ve i kad su se svađali. Nekima je najte- bilo učiti, pisati testove, osobito za- GARDEROBA že bilo učiti mjerne jedinice iz mate- dnjih tjedana, nekima je najteže bilo matike, nekima priroda. Priznajte da gradivo iz fizike i kemije, nekima hr- JEŽ: Zanima me kaputić od zelenog je teško i to kad je vani lijepo vrijeme, vatski. lišća, košulja od ivančica i borovih igli- a vi morate učiti! Završavamo ovu anketicu riječi- ca, tenisice od grana i kapa od jorgo- Petašima je najljepše bilo druže- ma jednog sedmaša: Najteže je bilo vana. nje i sati likovne kulture. Među najte- slušati profesore i sjediti NA SVOME (Bruna Novak) že trenutke ubraja se pisanje testova, mjestu za vrijeme nastave. (dk) 84 78-90.indd 84 30.1.2012 9:21:18
  • Vremeplov ČIME SMO NASTOJALI ZABAVITI NAŠE ČITATELJE (1995. – 2003.) Čarobna frula br. 1/1995. Čarobna frula br. 9/2001. MUDRI ODGOVORI NAŠIH UČENIKA: ČIME SU SE ZABAVLJALI SREDNJOŠ- Ivan Zajc sudjelovao je u bitci kod Sigeta. KOLCI U GRAFIČKOJ ŠKOLI, javio nam Michelangelo je oplovio svijet 1970. g. je naš tadašnji suradnik Otto Firm: Patuljci su bili razbojnici. Čarobna frula br. 7/1999. NEOPRAVDAN SAT – Samo navika, sta- Huni, dvilji konjički narod, došli su u ra navika... Europu na devama. MOZGALICA ISPITIVANJE GRADIVA – Nemoj, nemoj, Dragutin Gorjanović Kramberger bio je Mama vam odlazi na posao, daje nemoj, Dunave... prvi krapinski čovjek. upute što ćete jesti. Kaže da vam je PODJELA KOMADA – Dabogda te voda Pamuk se dobiva od ovce. skuhala kobasice i da još treba kupiti odnijela... Makija je vrlo uzgajano voće sredozemlja. kruh. Kobasice je ostavila na stolu u ta- ISPRAVAK TESTA – Ide mi, u životu ide Glagoljicom su pisali Egipćani. njuru i poklopila ih da ne dođu mušice. mi... Međutim, kako ste bili pospani, niste IZLAZAK PRED PLOČU – Što sam Bogu Čarobna frula br. 3/1996. sigurni je li vam rečeno da su kobasice skrivio... skuhane ili ih vi trebate skuhati. VELIKI ODMOR – Ti snagu daješ mi... U NAŠOJ KNJIŽNICI TRAŽILI STE: Pogledate kobasice, razrežete ih POPRAVAK – Tuga, ti i ja... - Strah u ulici lipova – ali kobasice su već hladne i jedno- DAN PROVEDEN U ŠKOLI – Što je meni - Priče iz doline stavno ni po čemu ne možete zaključiti ovo trebalo... - Ezopne pjesme jesu li skuhane ili nisu. PRVI SAT – Dobro jutro, tugo... - Doživljaji Harija Hlapića Ipak, možete to utvrditi, a da ne zo- RAZGOVOR S PEDAGOGOM I RAVNA- - Sedam zvonara Bogorodičine crkve vete mamu na posao. Kako? TELJEM – Uzalud vam, trud svirači... (Mozgalicu je smislio SVAĐA S PROFESORIMA – Zašto praviš Čarobna frula br. 4/1997. tadašnji osmaš Dragan Dobrić) slona od mene… TRAŽENJE ZANIMLJIVIH KNJIGA Čarobna frula br. 8/2000. Čarobna frula br. 10/2002. NASTAVILO SE SLJEDEĆE GODINE: - Sad ako hoću živjeti IZ KNJIŽNICE: ŽENIDBA – UDAJA - Novela od starca Pisac Grga Zvrko napisao je Ratka Čvar- Zgodu iz nastave ispričao je Marijan - Mladi jadi Andrijanija Molea ka, a Vladimir Nazor pripovijestku Bijeli Vukres, učitelj matematike: - Bitka kod litice Lesne konj. Uz Pijanog Lovru tražio se i Trau- U petom razredu, kod upoznavanja s - Dvije milje pod morem matični kišobran, Krda čvaraka … učenicima, dopuštam da me pitaju sve Nekima nije bilo dosta što je naša Frula što ih zanima. Jedna me učenica upita- Čarobna frula br. 5/1998. čarobna, pa su pitali kad će izaći novi la jesam li oženjen. Kad sam odgovorio broj ZLATNE FRULE. No, dobro smo da nisam, ona je odmah dodala: Da, ni MUDRI ODGOVORI NAŠIH UČENIKA: prošli u usporedbi s filmom Čudesna moja mama nije udata! Dnevnik je misaona bilježnica u koju se šuma za koji je puno učenika reklo da pišu gluposti. se zove ČUDESNA FRULA. Čarobna frula br. 11/2003. Jure Kaštelan je izmislio našu školu. U našoj se školi nalazi slika po kojoj je na- VAŽNA OBAVIJEST KNJIŽNIČARSKE zvana škola, a na slici se nalazi Ivan Kušan. SKUPINE: Boksit je ruda od koje se dobivaju lijekovi. KRALJEVIĆI mogu biti: ili MALI, ili SRET- Na Glavnom kolodvoru stoji kip bana Jo- NI, ili S PROSJAKOM. Kombinacije is- sipa Jelačića. ključene. 8578-90.indd 85 30.1.2012 9:21:18
  • Pronađi put do ciljazabavne stranice Autor je Fran Horvatić, 6. c Knjige koje niste mogli posuditi Provale u našoj knjižnici Na satu engleskoga jezika profesorica Zap- palorto, objašnjavajući, podigne test u zrak. Marko: Profesorice, podignite još jed- nom, ja imam fotogenično pamćenje! * * * * * an Jonath Golub e Rogo č a pravd Prof. Vahtarić: Marko, reci pojam suprotan tran- č Desnic a moru Roga n sgresiji. (abrazija) nc Starac eli labudovi Ve seli pri ale te bij Marko: Ah, da to je ambrozija. Zla tane sv ir Kako le bli gusari O * * * * * Pitali Tiu u kojoj ulici živi, a ona kaže: U Savici. A koji je glavni grad Hrvatske? - Varaždin. Nemamo knjige Paje Kanižića ni Dobrislava Cesarčića. * * * * * Želite li posuditi Pripovijetke, Priče ili Pjesme, ne bi bilo loše kad biste znali i tko ih je napisao. No, ne bri- Vidi Vanja na stolu sprej za osvježivanje prostora nite! Izlazimo mi na kraj i s težim slučajevima, npr. kad i pita: netko želi “onu knjigu koju je čitala ona teta”. - Jel’ to za zrak? Knjižničarska skupina Laura Vujić, 8. c 86 78-90.indd 86 30.1.2012 9:21:19
  • Genijalni odgovori na pitanja iz likovne kulture i se stalno kokaju. Kod nas U našoj školi dečk jbolji ih i petih razreda na Odlučili smo da nećemo navoditi vaša imena, kažu da je u smjeni sedm Luka M. kokač Marko, a zatim ti zabav- sigurno ćete se i sami prepoznati. ju. Kažu da može bi I neke cure se koka Hortikultura obuhvaća proizvodnju i no kad se uživiš. r, osobito kad po- Dečkima je to supe enuli sa 2 sličice i oplemenjivanje biljaka. bjeđuju. Neki su kr To im je zabavno. već pokokali puno. Na Zrinjevcu je tzv. Venecijeva potkova ju sa sedmima i Peti se razredi koka – misli jedan učenik, a drugi ga ispravlja: a nekada i izgube. nekada pobijede, Ne, to je Lucijanova potkova! čkima sličice, ali i Cure su pokokale de u. Grafički prikaz mačke je mrtva priroda. dečki curama, većin - Evo komenta ra najuspješnijih ko U Zagrebu postoji Muzej privremene umjetnosti. kača u razredu: što sam najbolji ko- Marko: Ponosan sam Sakralni objekti u Zagrebu su vijadukt i ka nije loš. kač u razredu, a ni Lu Arena. žbati da bih dosti- Luka: Moram još vje gao Marka. a kokati se s dečkima, U New Yorku se nalazi Palača Ujedinjenog Kraljevstva Fran: Zabavno mi je Perspektive mogu biti: ptičja, žablja, mačja i riblja. s curama je napeto Odgovore prikupila profesorica Dubravka Đuretek Šuper Maja Gracin, 5. c Osmosmjerka R U Č I O N I C E B A M S I P E E A L O K Š E L B E K A Č I V R V K Z P E A P R I J A T E LJ I R E A A R O J T E B S Č I U U G I D T NJ E K I P A D O S L R C B R J I S A D R C R J A K N E I U A A E S A V Z I A E N E U O N I K V Z Đ I N A A V R D E M S R A S K A A A V E C D A E M E K U M E V I NJ NJ A NJ V A NJ N E L E Z I M O V A NJ E NJ A D Ć A E T A T E H N I Č K I J E T E E E G I Š A L A B A H T E R I E R G L U P O S T I N V O K I L K M P E NJ A M I N S E NJ A V I S I P O D generacije, jakne, tehnički, raska, pisma, prepisivanje, gluposti, nered, pokrivanja, učionice, kino, ljubav, pjesme, prepucavanja, likovni, zimovanje. dopisivanje, igra, bekači, slikanje, škola, ekipa, prijatelji, šalabahteri, predmeti, ometanje nastave, snimanje, tekme, vrijeđanje, šale, razred, tajne, zadaće, sukobi Lorena Čučković Deronja, 7. b 8778-90.indd 87 30.1.2012 9:21:20
  • 8878-90.indd 88 30.1.2012 9:21:21
  • 78-90.indd 89 30.1.2012 9:21:21
  • Maskenbal Zmajevi, kraljice, neka jezivazabavne stranice čudovišta, cure i dečki … Neki su se dečki maskirali u cure i baš je bilo zabavno. Prvo mjesto osvoji- la je Helena Božić koja se maski- rala u tortu. Plesali smo, pjevali, zabavljali se. Jedino što bih volje- la da je trajalo duže. Ali, kao što je poznato, sve što je lijepo kratko traje, samo uspomene ostaju. Dielza Lushaj, 6. b (7. b) SVE što je LIJEPO kratko TRAJE 90 78-90.indd 90 30.1.2012 9:21:26
  • Hrvatska za početnike Nematerijalna Na UNESCO-ovu Reprezen- tativnu listu nematerijalne kul- ~arobna frula List Osnovne škole Jure Kaštelana 42 Knjiga Divlji Ane kulturna turne baštine čovječanstva, ili, ako vam je lakše, Representative Fotografija: Vladimir Gudac Benačić, učenice Godina 17., broj 19, prosinac 2011. 7. razreda iz baština List of the Intangible Cultural He- ritage of Humanity, upisano je i 11 nematerijalnih kulturnih ba- 3.  odišnji pokladni ophod zvončara s G područja Kastavštine Nakladnik: OŠ Jure Kaštelana Vinkovaca čovječanstva ština iz naše zemlje. Zagreb, Ul. Vladimira Ruždjaka 2 a Tel. 6331 550, fax. 6331 560 E-mail: os-jure-kastelana@zg.htnet.hr 46 Družba Braće www. os-jure-kastelana.hr Hrvatskoga Zmaja Fotografija: Vidoslav Barac UREDNIŠTVO: Ena Andruza, Martina Galović, Nikolina Krupec NOVINARSKA SKUPINA: Ena Andruza, Matea Crnjac, Lorena Čučković Deronja, 49 Izložba Omiš i 8. Sinjska alka – viteški turnir u Sinju Dea Demeter, Dora Filipović, Martina Galović, Poljica: Snovi Maja Gracin, Marta Hrenar, Vita Jozić, Uršula Kokor, na kamenoj Mara Krnić, Nikolina Krupec, Amalija Lalić Stanić, Fotografija: Vidoslav Barac Nikola Ljubanović, Vanja Matijević, Ivor Popović, kosi Mosora 1.  esta svetog Vlaha, zaštitnika F 2.  ipkarstvo u Hrvatskoj (Lepoglava, Č Dubrov­ ika n Pag, Hvar) Danira Ravkić, Andrej Slapničar, Lana Slović, Dora Stipić, Domagoj Šimić, Petra Tokić, Iva Antonia Zekan, Lucija Zelić, Damjan Žanko, 50 Etnobutik Petra Žeželj Mara: Moda VODITELJICA: nadahnuta 9.  edičarski obrt na području sjeverne M Maca Tonković, prof. hrvatskom Hrvatske maca.tonkovic@zg.t-com.hr baštinom LIKOVNI SURADNICI: Dubravka Đuretek Šuper, prof., 60 Supertalentirane Nikolina Krupec, Antonia Štefanac Ethnotine, NASLOVNA STRANICA: čuvarice 5.  voglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog D Antonia Štefanac, 8. r glazbene primorja (dvoglasno pjevanje i sviranje istar­ ske ljestvice) tradicije FOTOGRAFIJE: 4. Procesija Za Križen na 10. Bećarac – vokalno-instrumentalni  Novinarska skupina i suradnici otoku Hvaru Fotografija: Vidoslav Barac napjev s područja istočne Hrvatske LEKTORICA: Marija Nikolić, prof. 70 Tragom GRAFIČKA OBRADA: Heroina, Zagreb čuvara Čarobne TISAK: Denona d.o.o šume Fotografija: 7.  mijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih U igračaka s područja Hrvatskog zagorja Vidoslav Bagur Naklada 700 primjeraka 6. Godišnji proljetni ophod Nagradno pitanje: Koja europska 11. Nijemo kolo s područja Dalmatin­  kraljice ili Ljelje iz Gorjana zemlja ima najviše zaštićene svjetske ske zagore nematerijalne kulturne baštine? 91korice.indd 2 30.1.2012 9:35:21
  • EUROPA za napredne ISSN 1332-2001 A TKO NAS PITA O Europi smo pisali davno. … ovako je bilo početkom ove godine na Trgu List Osnovne škole Jure Kaštelana . god­ gledalo 2001 bana Josipa Ovako je to iz Godina 17., broj 19, Zagreb, prosinac 2011. a Savici … Jelačića. Za­ ine kod nas n Krajem prošle godine ležali ispod zvali smo Tema broja: europskih zastava, a onda … bana da Nije važno što ga pitamo ja mislim. što misli o MIJENJAM SVIJET svemu. Naši deba­ tanti ljetos u europskom Mate Rimac: Ostvareni snovi (finskom) blatu. Bilo im je dobro. Nasilje: Tko je odgovoran Projekt Comenius Ove je Na ovoj se visini ne raz­ Debatni klub mišlja o takvim stvarima. mačiće sni­ ila m Spolnost – dar ili problem učiteljica Ve­ Pro­ ­ sna Starešinić feso­ u Grčkoj. Mačići k’o mačići. ri­ a c Briga njih za EU! Sa­ ja n Mi­o­ l Ovako misle učenici 2. b PB. Naš mali grb lo­ a ž i komadić zastave u velikom bratskom, tj. ?!???...!!?? sestrinskom zagrljaju europskih zvjezdica. Samo nemojte da ja poslije budem kriva! A vi opet novelu činite! DA u EU, NE u EU? Dž ili Đ? Cicibela, Zagreb Burek je isti, sve su ostalo Ravnatelj nijanse. Krešimir Petru­ jela, n Supanc u Dubrovnik Litvikorice.indd 1 30.1.2012 9:34:59