Your SlideShare is downloading. ×
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Thanks for flagging this SlideShare!

Oops! An error has occurred.

×
Saving this for later? Get the SlideShare app to save on your phone or tablet. Read anywhere, anytime – even offline.
Text the download link to your phone
Standard text messaging rates apply

019 lovorko 2011

2,370

Published on

Published in: Education, Technology
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total Views
2,370
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
0
Actions
Shares
0
Downloads
2
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

Report content
Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
No notes for slide

Transcript

  • 1. ISSN 1847–0084 OŠ Lovre pl. Matačića Tema broja: BILO KUDA ŠKOLE SVUDA Sava, rijeka lutalica Folka jeFolka (dar čitateljima: CD s fotografijama) Bubanj sve lakše podnosi Ruže za Chopina Zelena zastava Godina 10., broj 10, Zagreb, prosinac 2010.lovorko 2010 1-23.indd 1 2.2.2011 16:07:50
  • 2. I z S A D U društvu s Ružom Šnajder LOVORKO List učenika Ja svoje pjesme pjevam OŠ Lovre pl. Matačića Str. 14 - 15 Godina 10., Broj 10, Zagreb, prosinac 2010. Izdavač: OŠ Lovre pl. Matačića Zagreb, Laurenčićeva bb Tel: 6144 315, 6144 316 Fax: 6112 455 Bubanj sve lakše podnosi Za izdavača: – reci DA prijateljstvu Zdenka Kapović, ravnateljica Za urednika: Preusmjeriti Denis Gaščić agresiju Novinarska skupina: Str. 24 – 27 Denis Gaščić, Matea Dumančić, Dominik Gudiček, Hella Miloševski, Petar Kir Hromatko, Karla Poljančić, Lara El Zayegh, Antonela Bogović, Martin Čižmešija, Lara Spajić, Dario Meštrović, Iva Dodig 200. obljetnica rođenja Učenici suradnici: Irena Jovičić, Antonio Vlahović, Grga Gregor KLAVIR Cipek, Helena Fajdetić, Marko Dumančić, Darija Martinjak, Viktorija Juren, Adrian 200 ruža za Chopina Iveković, Filip Turčić, Paula Tuđa, Maja Str. 28 – 31 Antonia Križić, Zoe Zeba, Lana Glibotić, Dunja Posavec, Josip Szabo, Marija Mrnjavac, Marta Valenta, Učitelji suradnici: Jozsef Mikuška, Vesna Zaimović, Dajira Bergam, Marija Barlek, Silvana Pešut Vitasović, Goran Šeketa, Marijana Skorup, LiDraNo Ksenija Čop, Sunčica Meštrović, Edita Brolich Bortek, Ivana Topić, Gabrijela Zagorščak Ne budi zaifan, Fotografije: budi gotivan novinarska skupina i učitelji Str. 34 – 35 Naslovnica: Leo Šitum Lektorica: Ljiljana Mirt-Kruc, prof. Voditeljica: Marija Vesel, prof. e-mail: marijavesel@yahoo.com Knjige s potpisom Grafička priprema: Trag Heroina /Natalija Šugar/, Zagreb Str. 38 - 39 Naklada: 400 primjeraka Tisak: Profil 2lovorko 2010 1-23.indd 2 2.2.2011 16:07:55
  • 3. A D R Ž A J A Uvodnik Odgovornost Nema malih obljetnica Zelena zastava Uređujući ovaj broj vidjeli smo opet, da nema šanse Str. 59 da pobjegnemo od obljetnica. Ušlo nam u krv. To je vjerojatno nadškolsko, nadnacionalno. Svi se cijelo vrijeme bavimo poviješću pa i kad se bavimo sadašnjošću. Odlično to radimo. I zabavljamo se. Već deseti broj! Tek deseti broj! Netko će reći jednu, netko drugu rečenicu. Ovo je deseti broj otkako Debata o hrani naš školski list nosi ime Lovorko. I to je obljetnica. Buba u uho Čestitamo svima nama! Ove smo godine u NSK naučili kako se čuvaju novine i časopisi (vidi prilog). Str. 62 Potrudit ćemo se sačuvati brojeve Lovorka za istraživanja nekih drugih generacija. Znamo osobe koje čuvaju svoj školski list i više desetaka godina jer je u njemu tiskan njihov tekst ili objavljen crtež ili fotografija. To im je draga uspomena, na vrijeme koje je uvijek drukčije od sadašnjosti. Nepoznato u poznatom Naša hiperaktivna škola vrvi događanjima. Htjeli smo ove godine uvesti novu rubriku, osvrt na Folka je Folka ozbiljne vijesti, kojima nas bombardiraju novine Str. 70 – 73 za odrasle. Počeli smo bilježiti. Godina je nekako počela s islandskim vulkanom koji je zagađivao Zemlju i danima ometao avionski promet, zatim je u avionskoj nesreći poginula cijela poljska vlada zajedno s predsjednikom i njegovom porodicom, u CERN-u su pokušali izvesti veliki prasak, o recesiji su napisane nebrojene stranice, crne kronike su Uspjesi bile prepune crnila, nafta je zagadila pola oceana, poplave su pustošile i u sušnim područjima, zemlja Tri sekunde se odranjala… Čovjek bi izgubio volju i za životom, Str. 90 - 91 a kamoli za novinarstvom. Ona druga vrsta tiska, čije ime je bolje ne izgovoriti, upoznavala je svoje čitatelje s preciznim ritualom pranja zubi njihovih omiljenih celebriti i preporučivala što se točno treba raditi, govoriti i kako izgledati. Zato, naše školske vijesti proglašavamo naj novinarstvom. A ima ih toliko, da nam treba više novinara, istra- živača, promatrača, komentatora i fotografa. Sastav bez imena Naši su novinari još na početku godine željeli krenuti s agresivnijim nagovaranjem za uključivanje Bljesak u rad novinarske skupine. Ne dajte se nagovarati, Str. 94 - 95 jednostavno se priključite. Netko mora pisati i dobre vijesti i bilježiti ono što jedino vrijedi, a to je nezagađeno djetinjstvo. Voli vas vaše uredništvo 3 lovorko 2010 1-23.indd 3 2.2.2011 16:07:59
  • 4. OLE SVUDA ILO KUDA, Š K B Tema broja: 4lovorko 2010 1-23.indd 4 2.2.2011 16:08:03
  • 5. 5lovorko 2010 1-23.indd 5 2.2.2011 16:08:06
  • 6. A OLE SVUDA ŠKOLE uvijek i svuda s o c i j A mna U a map ima riječ ILO KUDA, Š B K Tema broja: piše: Denis Gaščić, 8. a Samo se čini da je jednostavno jeniti i na škole. Mnogo mjesta, mnogo ili e-škole. Ima ih privatnih, državnih, obraditi ovu temu broja. Kad kažeš škola, jedna misija - obrazovati. za bogate ili siromašne. Neke imaju škola, pojavi se ne jedna, već sto posebne nazive jer rade po posebnom asocijacija. Od koje je onda naj­ Vrijeme programu (Waldorfska i druge). bolje započeti, Bog bi znao. Lo- gično je bilo da prvo napravimo Uz vrijeme se mogu staviti različiti Prema korisnicima mogu biti podi- umnu mapu. Tu se potvrdila ona pridjevi. Govorimo o pradavnim vre- jeljene na muške ili ženske te one za druga rečenica. Na mnoga bi pita- menima, davnim, nedavnim, sada- djecu ili odrasle. Postoje opće, spe- nja trebalo odgovoriti. Poslužili smo šnjem vremenu, budućem. Zatim cijalne, eksperimentalne i predmetne se priložnim oznakama (vremena, govorimo o ratnim vremenima, mirno- škole. Specijalne škole su prilagođene mjesta, načina, uzroka, namjere, dopskim i drugim. U svakom tom vre- svojim korisnicima, osobama s po- posljedice) koje su nam pomogle menu ljudi su žudili za znanjem. Željeli sebnim potrebama, mogu biti za sli- osmisliti te podjele. Lako je mapu su razvijati svoje sposobnosti i talente. jepe ili za gluhe. Predmetne škole su staviti u školski list, o ostalome može- Zato su osnovali škole. Stari pisani škole usmjerene nekom predmetu pa mo samo natuknuti. spomenici govore nam o pradavnim mogu biti jezične, plesne, umjetničke, školama. Društvo se razvijalo, razvijale glazbene, duhovne, vjerske, vojne, su se i škole. Ponekad su ih kovali u športske, pomorske, tehničke, auto Mjesto zvijezde, a ponekad zabranjivali. Ho- škole, kuhanja, šivanja ili umjetničke. Škole se nalaze svugdje na svijetu. će li nestati, pretvoriti se u nešto dru- Postoje i škole koje se uz ostalo brinu Na kontinentima, u državama, u gra- go, ili biti slične, samo modernije, za okoliš i ekološko osvještavanje dovima, selima, kvartovima, izolirane… mogla bi nam odgovoriti samo neka svojih učenika. To su eko-škole. Često Svako mjesto ima svoje običaje, svoju talentirana i vidovita baba vračara. osnovne ili srednje škole zbog svojeg tradiciju i svoju kulturu. Zato se i škola opredjeljenja i rada dobivaju status razlikuje od mjesta do mjesta. Ponekad su razlike velike, iako su udaljenosti ma- Način eko škola. le. Ipak, danas mnogo znamo o drugim Postoji zaista mnogo podjela škola i Narodna poslovica kaže da je život kulturama. Različiti smo, a opet tako školovanja. Postoje osnovne, srednje i škola. To znači da je sve što ti se do- slični. Moto Europske unije glasi Uje­ visoke. Mogu biti otvorene ili zatvorene, gađa u životu tvoj učitelj. Ovdje se dinjeni u raznolikosti. To se može primi- pa čak i slobodne. Mogu biti virtualne dodaje i druga narodna poslovica 6lovorko 2010 1-23.indd 6 2.2.2011 16:08:09
  • 7. i j A c i j e Tamna K RONIK Pismen čovjek nije sva A ki onaj • 8. rujn koji se a obilje znade p žava se otpisati protiv n Međun . prema kojoj se najbolje uči na pogre- episme arodni nosti dan bo škama. • UNES rbe CO je p DEKAD eriod 2 I na kraju škole mogu biti moderne, ali OM PIS 003.-20 MENO 12. pro i staromodne (tradicionalne) i ekspe- • U svij STI glasio etu ima rimentalne. odrasli preko 8 h osob 00 milij a. Dvije una ne • Oko 1 trećine pismen 20 milij od tog ih Uzrok najosn una ovnije o djece nema broja s u žene. Škole su morale nekako nastati. Morao brazov nikakvu • U Hrv anje. šansu n atsk iti za je postojati uzrok njihovog osnivanja. obrazo oj je 15% onih Ne možemo ga sa sigurnošću utvrditi, vanje, a koji ne visokim vrlo je n završe obrazo iz os ali možemo nagađati. Možda nije bio vanjem ak postotak o novno . soba s jedan razlog, možda ih je bilo više. Vjerojatno su uzroci znatiželja, želja za znanjem, želja za razvijanjem ta- lenata, altruizam, tj. pomaganje dru- gima u kojem se ne očekuje ništa zauzvrat. Moguće je da se kao uzrok pojavljivala i gruba sila, bilo ona zaista militantna, bilo roditeljska. Namjera Posljedice no ponekad čovjek postigne zavidne Škole su nastale s razlogom. Cilj im je Škole su kroz svoju povijest ostavile uspjehe i bez škole. Ipak, danas sve bio i ostao promijeniti, uzdići, poboljšati, mnoge posljedice. Ostavljaju i dan više govore o cjeloživotnom učenju. osloboditi, odgojiti, razviti, opismeniti i danas. Uzrok uvijek ima posljedicu. obrazovati, ali ponekad i podjarmiti. U To su pismenost, ali i nepismenost Bila kakva bila, za školu je najvažnije njih je uloženo mnogo truda i volje od (u nekim slučajevima). Škola može da je njeni učenici vole i da im je strane učitelja, ali i od strane učenika. stvoriti erudite, mudrace i intelektualce, zanimljiva i korisna. 7 lovorko 2010 1-23.indd 7 2.2.2011 16:08:14
  • 8. s t v A r n temu, novine o tome pišu, no poboljšanje nije veliko. Bogati se ne žele odreći dijela Nepravda OLE SVUDA svojega bogatstva u korist siromašnih, ia- ko stalno obećavaju da će pomoći. Oni koji nemaju sredstva, nemaju obrazovanje, i nema- ju prave informacije pa se teško mogu za sebe Teško je vjerovati izboriti. U Dakaru je prije 10 godina napravljen Na ovom svijetu nema jednakosti, program zvan Obrazovanje za sve. pogotovo u bogatstvu. Postoje jako, Prošlo je 10 godina, ali u svijetu još jako bogati ljudi koji i ne znaju koliko im je uvijek milijuni djece nisu obuhva- K bogatstvo i koji si mogu priuštiti sve najbolje ćeni nikakvim programom, a riječ ILO KUDA, Š što postoji. Istovremeno postoje jednako toliko je o osnovnom obrazovanju koje bi siromašni ljudi koji si ne mogu baš ništa priuštiti. Takvih trebalo biti dostupno svakom djetetu. U nekim je na žalost mnogo, mnogo više. Bogatstvo i siromaštvo afričkim zemljama 80% djevojčica nikad ne- očituje se na svim područjima pa tako i na školovanju. će pohađati školu. Nije problem samo dječje obrazovanje. Pismenost odraslih isto je tako Mnogo djece nema dobro obrazovanje, neka nemaju baš velik problem jer u ovom trenutku ima oko nikakvu priliku za školovanje. To se posebno odnosi na 759 milijuna nepismenih odraslih osoba, manje razvijene zemlje po svim kontinentima. Postoje još od čega su dvije trećine žene. Bilo je ne- i velike razlike po boji kože, nacionalnosti i spolu. Dje- koliko pokušaja zadnjih godina da se B vojčice su u mnogim zemljama svijeta više zanema- nepismenosti u svijetu stane na kraj, no rene u obrazovanju od dječaka. Postoje mjesta u trebat će ih još puno više. Tema broja: kojima djeca nikada nisu vidjela slikovnicu. Nije lako izabrati naslov ovog kratkog Bogate zemlje i UNESCO su svjesni tih problema. članaka. Može glasiti: Nikad za druge, Održavaju se različite konferencije i susreti na tu Jedinica iz suosjećanja, Uvijek novac, Nepravda, Puno priče ali malo rezul­ Razlozi tata…Liči na zabavu, no tema je iteka- ko ozbiljna. Potrebno je mnogo milijardi dolara, no nadam se da će se razvijene zemlje i to emaš š UNESCO dalje nastaviti zalagati za vi- N še odvajanja novca u obrazovanje. Te- ško je vjerovati da ljudi ne vide kako bi i izgubit od toga svi imali koristi. Antonijo Vlahović, 7. b Možda neki iz čiste znatiželje idu u škole. Ima ih koji imaju silnu želju za znanjem pa im Zašto škole postoje? Uglavnom radi nisu dosta osnovna, srednja i interesa pojedinaca i zajednice. Da se fakultet, nego nastavljaju dalje mladi i stariji naraštaji obrazuju. Zašto s još više fakulteta, doktorata ljudi idu u školi? Iz mnogo razloga. dodatnih usavršavanja. Neki ljudi su altruisti, npr. liječnici. Oni Danas je razlog, prije svega, su u škole išli da bi stekli dovoljno obveza školovanja. Obveze su obrazovanja, da mogu jednog dana iz dana u dan sve veće. U svim pomagati onima koji su ozlijeđeni, ili se razvijenim državama mora se ne osjećaju dobro. ići u školu po samom zakonu. Ima ljudi koji jednostavno imaju talent Neki se ipak toga još ne pri- za neku određenu stvar i hoće naučiti državaju. više o njoj i taj svoj talent pretvoriti u Iskreno, što bi bez škole? One nešto više. su veći dio našeg odrastanja, Neki ne žele ići u škole iz raznih ra- iz njih dobivamo sve potrebno zloga (nasilje, ruganje, sami su pro- znanje za život. Bez njih život blematični ili nešto drugo). Njih drugi ne bi imao smisla, ništa se ne tjeraju silom. Možda i ima drugih na- može izgubiti, samo se dobije. čina, ali neki ipak koriste silu. Lara El Zayegh, 7. a 8lovorko 2010 1-23.indd 8 2.2.2011 16:08:18
  • 9. r n o s t Školovanje U današnje vrijeme, kad su škole velike kvalitetniju naobrazbu nego u školi. U najvećem broju ze- u nastavi internetom povezani sa školom. Tako mogu pratiti cijelu nastavu, mogu direktno institucije, čini nam se posve normalnim odlaziti tamo svakodnevno ili možda kod malja određena je za- konom školska obveza odgovarati gradivo i na taj, poseban način, biti dio razre- kuće boraviti cijelo vrijeme, ako je u pitanju dne zajednice. pa nema takvih razlika. internat. Povijest nam, međutim, daje Mislim da bi sva djeca trebala Postoje još razlozi za- i drugačije podatke. U vrijeme kad je ići u školu. To je važan period što se koristi školova­ pismenost bila privilegija bogatih, učitelji života. To nisu samo profesori, nje kod kuće. Neka su dolazili k njima ili živjeli u njihovoj učenje, ispiti i zadaće, nego djeca jednostavno ne mogu ići u školu jer žive kući i podučavali djecu. Roditelji su su to i prijatelji, lijepi trenutci, u području u kojem škole nema. Tada se ro- imali utjecaj na vrstu i količinu gradiva. druženje, zabava, zafrkancija. ditelji drukčije snalaze. Učitelj jest bio cijenjen, no istovremeno Ima, istina, i tužnih trenutaka, je bio i sluga.Vjerojatno toga negdje Djeca s malih udaljenih otoka, na kojima če- poput nepravde ili nasilja. No, ima i danas. Možda roditelji misle da sto boravi mali broj stanovnika ili djeca svje- malo kome nije najljepše đa- su njihova djeca bolja od ostalih i za- tioničara, uče kod kuće, pa odlaze u veća čko doba. služuju bolje obrazovanje na njima mjesta jednom ili više puta godišnje polagati Lara El Zayegh, 7. a odgovarajući način. Misle da će dobiti ispite. U današnje vrijeme sve više sudjeluju VREMEPLOV Nikad isto su odlazila od kuće u nepoznatu Taksila sredinu gdje su učila, ali često bila Najstarije sveučilište na svijetu kažnjavana i zlostavljana. Mama mi je Želja i potreba za znanjem je stara nalazilo se u Taksili, današnji ispričala kako je školu pohađala baka. koliko i čovjek. Praljudi su morali Pakistan. Utemeljeno je u sedmom Njihovo osnovno obrazovanje bilo je naučiti osnovna znanja i vještine kako stoljeću prije Krista i brojilo je 10 obavezno samo do četvrtog razreda. bi mogli preživjeti. Njihovo se znanje 600 studenata. Posebnost Taksile Učenici su išli u školu samo s kredom prenosilo od čovjeka do čovjeka i tako je u tome što je svaki guru imao, i pločicom po kojoj su pisali. Mnoga se širilo i nadograđivalo. Pismenost i otprilike, pet učenika i nije govorio s su djeca svakodnevno pješačila grane nauke počeli su razvijati sve- katedre, već sjedio u krugu, zajedno kilometrima do škole jer su one bile ćenici u samostanima. Tada su mogla sa studentima. Nadalje, nije bilo samo u većim mjestima. Tada nije bilo učiti samo muška djeca. Kasnije su zapisivanja. Od njih valjda potječe prijevoza kao danas. Učili su u velikim osnivali internate. Oni roditelji koji misao: Zapisivanje je dobro za razredima i imali samo jednog učitelja su odlučili školovati djecu, morali su trgovce, ali je sramota za studente. koji je istovremeno radio sa starijom se odvojiti od njih i plaćati školarinu. Mislim da su količina znanja i i mlađom djecom. Danas imamo Sa samo desetak godina djeca sposobnost usredotočenja mnogo škola. Većinom su dobro i pamćenja dosegnuli u opremnjene kako bi djeca lakše došla Taksili vrhunac. I slavu – do što većeg znanja. Na osnovne stoga su ih posjećivali škole nadovezuju se srednje, zatim učenjaci Istoka i Za- fakulteti. pada pa i osvajači Od najstarijih vremena do poput Aleksandra i danas škole se neprestano njegovih sljedbe- mijenjaju. Mijenja se op- nika. seg informacija, način pre- Iz intervjua s nošenja znanja, sve. Mije- književnicom njaju se i školske zgrade. Vesnom Krmpotić u Osnovno obilježje škola je Vijencu od 16.12.2010. raznolikost. Da imamo vre- meplov, pitanje je kako bi se u vremenu i prostoru prepoznali i snašli učenici. Dominik Gudiček, 8. a 9 lovorko 2010 1-23.indd 9 2.2.2011 16:08:22
  • 10. P i s m Das SCHULSYSTEM in KROATIEN und in DEUTSCHLAND OLE SVUDA Wir vergleichen Nach der Grundschule gehen die Kinder in Kroatien in die Mit­ Das Schulsystem in Kroatien In Kroatien kommen die Kinder telschule. Die Mittelschulen sind: im Alter von 6 Jahren in die Grundschule Grundschule das Gymnasium, die technische Grundschule. Die Grundschule (Alter 7-15 Jahre) (Alter 6-10 Jahre) 4 Jahre Schule und die Berufsschule. 8 Jahre Hauptschule dauert 8 Jahre. Die Grundschule (Alter 11-15 Jahre) 4 Jahre teilt man auf die Unterstufe (von Nach der Mittelschule darf jeder, Gymnasium Handelsschule Berufsschule 1. bis 4. Klasse) und die Oberstu- der das Abitur macht, an der Uni- (Alter 15-19 Jahre) (Alter 15-19 Jahre) (Alter 15-18/19 Jahre) 4 Jahre 4 Jahre 3/4 Jahre fe (von 5. bis 8. Klasse). versität studieren. Abitur K Arbeiten Universität ILO KUDA, Š In Deutschland kommen die Kin- Die Realschule dauert 6 Jahre Das Schulsystem in Deutschland der im Alter von 6 Jahre in die und danach kann an noch auf ein Grundschule. Die Grundschule Fachgymnasium gehen oder eine Grundschule (Alter 6-10 Jahre) dauert 4 Jahre. Lehre machen, was die meisten 4 Jahre Realschüler auch tun, weil sie so Dann wählen die Kinder zwischen bald wie möglich arbeiten und drei Schulen der Sekundarstufe: Geld verdienen möchten. Hauptschule Realschule Gymnasium dem Gymnasium, der Realschule (Alter 11-14/15 Jahre) (Alter 11-15 Jahre) (Alter 11-18/19 Jahre) 5 bis 6 Jahre 6 Jahre 8 bis 9 Jahre und der Hauptschule. Das Gymnasium dauert 9 Jahre und führt zum Abitur. Jeder, der B Hauptschulabschluss Realschulabschulss Die Hauptschule dauert 5 Jahre. das Abitur macht, darf an der Uni- Die meisten Hauptschüler dann Tema broja: (fast) alle Abitur / allgemeine hauptsächlich versität studieren. handwerkliche Ausbildungsberufe Hochschulreife den einen Beruf auf einer Berufs- Berufsschule + Lehre Ausbildungsberufe alle Ausbildungsberufe schule und machen eine Lehre. Denis Gaščić, 8. a und Lehrerin Berufsschule + Lehre Zugang zu Universitäten Marijana Skorup moraju pohađati nastavu. Ne uzima JEVI se za zlo ako netko psuje, naravno nitko ne potiče psovanje. O slobodi odlučuju svi zajedno. To je školsko CIL g samoupravljanje. Skupe se svi, od ravnatelja do spremačice i najmlađeg su o snovno a djeteta i dogovaraju npr. tjedni jelov­ nik. Glas učitelja vrijedi isto koliko i glas ško lovanj šestogodišnjaka. Dogovora se mo- Summerhill ra držati. Neki misle da u školi vlada anarhija, no metode su nastale na promatranju • da kod učenika potiče i razvija interes i samostalnost pri učenju i rješavanju zadaća, stvaralaštvo, Škole štete prirodnom i proučavanju prirodnog ponašanja moralnu svijest, estetski ukus djece. Učitelj ima jedini zadatak da i kriterij, samopouzdanje i razvoju djece bude prisutan u učionici. Smatra se da odgovornost prema samome sebi Ako se dijete u djetinjstvu naigra, kad djetetu priroda znači više od bilo kojeg i prirodi, društvenu, gospodarsku dođe vrijeme prihvatit će se posla i predmeta. Na kraju školovanja djeca i političku svijest, snošljivost i suočiti se sa životom. To je teorija Ško- nisu neuspješnija od djece iz drugih sposobnost suradnje, poštivanje le Summerhill koja je nastala 1921. u škola. Samo, prema analizama, imaju ljudskih prava, dostignuća i težnji; Njemačkoj kao međunarodna škola, više smisla za humor i veću dozu • da učenika pouči pismenosti, zatim je premještena u Austriju i na iskrenosti. Lako prepoznaju laž. komunikaciji, računu, znanstvenim kraju u Englesku na brijeg Sum- Matea Dumančić, 8. a i tehnološkim principima, merhill po kojem je dobila ime. Osni- kritičnom promatranju, razumnom vač je Alexander Sutherland Neil. raspravljanju, razumijevanju Jedinstvena je u svijetu. Zovu je školom slobode ili slobodnom ško- Dobar učitelj smije se svijeta u kojem živi i razumijevanju međusobne ovisnosti ljudi i prirode, lom. Pohađa ju oko sto učenika. zajedno s djetetom, a pojedinca i nacija. Uče se slični sadržaji kao i u ostalim loš na račun djeteta. iz Hrvatskog Zakona o osnovnom školstvu školama, no učenici koji ne žele, ne 10lovorko 2010 1-23.indd 10 2.2.2011 16:08:24
  • 11. s m e n o s t Neke osobe, zbog odre- đenih fizičkih razlika (od Specijalne ŠKOLE zauzeti položaj u ko- jem je naše lice naj- ostalih), imaju potrebu za bolje osvijetljeno. Va- posebno organiziranim Ne smijemo imati predrasude žno je ostvariti kon- školama. To su, prije sve- takt očima, ako treba ga, slabovidne i slijepe te gluhe ili na- sažalijevati. Oni trebaju konkretnu pojednostaviti rečenicu. Ako gluhe osobe. Samo ih u Hrvatskoj ima pomoć. Trebamo naučiti kako im po- nismo razumjeli, ne praviti se više tisuća. Naš Ustav svakoj osobi moći. da jesmo. Ako smo u društvu omogućava obrazovanje u skladu s gluhe/nagluhe osobe tijekom njezinim sposobnostima. Uspješna ili neuspješna nekog zvučnog upozorenja ili komunikacija zvučnog podražaja, trebamo Kvaliteta života joj objasniti što se događa. Centar Slave Raškaj u Zagrebu se Slijepe osobe mogu se obrazovati u bavi rehabilitacijom, odgojem i obra- Osobama s posebnim potre- integriranom školstvu i specijalnim zovanjem djece i mladeži oštećenog bama dostupno je obrazova- školama za slijepe. Specijalne škole sluha i govora te djece s komunika- nje, no njima je više nego dru- za slijepe su Osnovna i Srednja škola cijskim poteškoćama. Njima i njiho- gima potrebna naša podrška Vinka Beka u Zagrebu i Srednja škola vim obiteljima pomažu razviti vještine i pomoć. Unatoč hendikepu Vinka Beka u Osijeku. Centar za odgoj kojima će se osamostaliti i postati one mogu biti vrlo uspješne. i obrazovanje Vinko Bek osnovan je nezavisni. Tamo možemo vidjeti slo- Prije svega ne smijemo imati koncem 19. st. na poticaj Vinka Beka, gan: Nepismenost je hendikep, a ne predrasude. našeg prvog tiflopedagoga (riječ gluhoća. Gluhoća nije zapreka za tiflologija potječe od grčkih riječi Karla Poljančić, 7. a stjecanje pismenosti. Govor ne tre- typhlos (slijep) i logos (govor). U ono ba prethoditi čitanju. Mnogi gluhi lju- vrijeme bila je to jedina ustanova za di najradije pismeno komuniciraju obrazovanje slijepih u ovom dijelu Eu- s ljudima koji čuju. Gluha i nagluha rope. Slijepe osobe se služe Braje- djeca mogu učiti čitati praćenjem vom abecedom, popularnom braji- TV- programa s natpisima (titlovima). com. To je međunarodna abeceda za Komunicirati s osobom oštećena slu- slijepe. Slova se sastoje od najviše ha treba naučiti. Često postoji strah od šest različito poredanih točaka koje neuspješne komunikacije u susretu s su metalnim šiljkom utisnute u papir gluhom / nagluhom osobom. pa ih slijepa osoba opipom prepo- znaje. Izumio ju je Louis Braile. U Ne smijemo pričati i imati neki pred- današnje vrijeme velika im je pomoć met u ustima (olovku, cigaretu, žvaka- kompjuter. Omogućava im lakše uče- ču...). To smeta čitanju s lica i usana. nje i studiranje, samim tim i izbor zani- Treba ruku držati dalje od usta, ne manja. stajati okrenut leđima. Potrebno je a i Što znMčN Kvaliteta života osoba s oštećenjem vida često je vezana za sredinu u kojoj žive. Njihov položaj u društvu nepravedno je nizak zbog niske ra- • Biti u stanju u potpunosti uskladiti zine svijesti o njihovim posebnim po- E trebama. Treba ih uključiti u društvo. U društvu sa slijepim osobama treba BITI PIS sve komponente čitanja (glasovne, grafičke, sintaktičke i kontekstualne) u cilju praćenja i korekcije vlastitog govoriti o stvarima koje nas okružuju. • Čitati i pisati sa sigurnošću, glatko, čitanja Treba izgovarati riječi, komentirati rječito, smisleno i s razumijevanjem odjeću, boje. Nikako ih ne smijemo • Biti sposoban planirati i urediti • Biti zainteresiran za knjigu i čitanje vlastite tekstove radi uživanja i biti sposoban za opravdanu, kritičku procjenu teksta • Zanimati se za riječi i njihovo u cilju odgovarajućeg izbora značenje te obogaćivati rječnik • Poznavati i razumjeti različite • Razumjeti glasove i izgovor žanrove u književnosti, te kroz i koristiti to u cilju točnog uočavanje temeljne ideje, okvira, čitanja i tečnog izričaja likova i zapleta radnje poznavati • Imati jasan i čitljiv rukopis i razumjeti različite načine strukturiranja pisane riječi Prema materijalima 10.europske konferencije o čitanju održane u Belgiji • Razumjeti različite stručne tekstove početkom kolovoza 1997. pod motom i biti u stanju koristiti se njima Pismenost­ljudsko pravo 11 lovorko 2010 1-23.indd 11 2.2.2011 16:08:30
  • 12. Duhovnost ie voli la – ško la koja se odna ško OLE SVUDA Slob Obrazovan je ... Svi ideali svi jeta ne vrije Općenito je obrazovan onaj de suze jed nog djeteta . tko spram određenih stvari Dostojevski osjeća gađenje: spram lažljivosti reklame i izborne borbe, K spram fraza, klišea i svih formi Očito je potrebno da čovječanstvo stekne ILO KUDA, Š nepoštenja, spram eufemizma novo, moderno razumijevanje duha i da mu i cinične informacijske politike da pripadajuću važnost, ne bi li se uspostavilo vojske, spram svih formi poremećeno zdravlje planeta i civilizacije u pravljenja važnim i sljedbeništva cjelini. Isto tako, potrebno je razmotriti kako na kakve se nailazi i u novinama se odvija igra duha i tijela kod djeteta koje građanstva koje se smatraju raste i razvija se… mjestom obrazovanja. Narodni zdravstveni list Josip Vidmar, slovenski pisac i političar B Kako je UČITI lako Tema broja: Potrebna je sigurna okolina koja potiče na istraživanje. Učenje treba graditi na svih pet osjetila, um i tijelo trebaju djelovati kao cjelina. Potrebna je strast, vizija, akcija. MONTESSORI Treba često izaći iz učionice po iskustvo. Učenje treba biti prirodno i zabavno. pedagogija Nastava treba biti okrenuta stvarnom životu. Marija Montessori, talijanska pedagoginja (ujedno Važno je ponavljati naučeno. prva žena liječnica u Italiji i borac za ženska prava) Važno je poštivati osobni stil učenja. osmislila je posebne pedagoške metode. Još Voditi računa o sebi, drugim ljudima, 1907. godine otvorila je Dječju kuću za djecu s Zemlji. mentalnom retardacijom. Prvu Montessori školu osnovala je u Španjolskoj 1913. godine. Tri puta je prema članku Planirajmo uspjehe, a ne predlagana za Nobelovu nagradu za mir. neuspjehe!, ŠN, 5.10.2010. Osnovna obilježja njezine pedagogije : Djecu se poučava u više dobnih skupina: od rođe- nja do treće godine, od treće do šeste, šeste do devete i devete do dvanaeste godine. Smatra se da su djeca u stanju samostalno dono- siti odluke. Poučavanje se temelji na promatranju djeteta. Prostor i namještaj su prilagođeni djeci. Ako planirate godinu dana unaprijed, posijte sjeme, ako Svako dijete može samo kreirati svoj svijet. planirate deset godina unaprijed, Zajedno s roditeljima utvrđuje se djetetovo zdrav- posadite drvo, ali ako planirate stveno stanje i higijenske navike. za narednih sto godina, poučavajte djecu. Razvojne faze su osnova za rad u razredu. mv Konfucije 12lovorko 2010 1-23.indd 12 2.2.2011 16:08:36
  • 13. st i etikA ljubavi. Učitelj oblikuje mladi naraštaj u sa­ OBRAZ je cilj obrazovanja mopouzdane, samostalne, svjesne oso­ be. Učitelj je arhitekt sretnih obitelji, pro­ U pedesetak država na svim kontinen- osloboditi straha od nepoznatoga i speritetnih zajednica i miroljubivih nacija. tima postoje škole u kojima se obra- otvoriti za kreativni pristup, najvažnije za Učitelju za poučavanje nisu potrebni zovanje temelji na pet ljudskih vrijedno- moralni stav. Ne dijeli se intuicija od samo znanje i vještine, nego i vizija i sti, pet stupova mudrosti. To su istina, prakse, povezuju se naoko nespojivi razumijevanje kako bi mogao nada­ ispravnost, mir, ljubav i nenasilnost. prilazi. U školama nema rasnih, naci- hnjivati i preobražavati. Djeca od učitelja Prvu takvu školu i odgojnu metodu onalnih ili vjerskih odvojenosti. Glavno i odraslih upijaju njihove navike i manire, osnovao je Sai Baba u Indiji. Na prvo je načelo međunarodno bratstvo. Sve ponašanje i uvjerenja. Stoga učitelj mora mjesto je stavio odgoj vrline, karaktera, Sai Babine škole i univerziteti su bespla- biti stalan primjer ideala koje je potrebno jer o tome ovisi budućnost. Predmeti i tni, kao i bolnice (voda, školovanje i lije- usaditi u njihova srca; mora se odlikovati informacije nisu cilj nego sredstvo. čenje, tri stvari koje svakome moraju skromnošću, jednostavnošću, moralom Pomoću predmeta treba poticati svijest biti dostupne). To su škole za novo dru- i integritetom, tako da obrazovanje rezul­ o dobru, istini i ljubavi. Etika ne bi trebala štvo. tira odličnošću karaktera. Takav učitelj biti predmet, nego način života. Eduka- može biti svjetionik istine, ljubavi i pošto­ Poučavanje je najplemenitiji poziv, najve­ cija kojoj nije cilj karakter, nije samo be- vanja. Djeca koja rastu pod njegovom će služenje i najbolje sredstvo samora­ skorisna, nego i opasna. Djecu treba ili njezinom mudrom skrbi blistat će u zvoja, jer uključuje njegovanje nesebične svojim obiteljima kao svjetiljke ljubavi i zračiti hrabrost, radost i nadu. Neka se Radosno učenje sada i ovdje svjetionici nikad ne ugase. Neka svjetilj­ ke uvijek budu sjajne. WALDORFSKA ŠKOLA S blagoslovom, Sathya Sai Baba (mv) Probuditi sposobnosti, Waldorfske osnovne škole je zakonski priznat, ali nije baš ravnopravan jer se osam razreda. Učenici imaju dodatne a ne prenositi uvjerenja predmete (ručni rad, vrtlarstvo, zanate, ne financira kao državni program pa ta- ko ispada da roditelji nemaju pravo iza- euritmiju) i uče posebne vještine (npr. U strahopoštovanju primiti, brati školovanje za svoju djecu. Naime, žongliranje). Nema numeričkih ocjena, u ljubavi odgajati, Waldorfska škola nije besplatna jer se niti udžbenika do sedmog razreda. u slobodi otpustiti. mora sama financirati. Učenici sami kreiraju svoje udžbenike. R. Steiner Nastavni predmeti su raspoređeni u Po programu se mnogo razlikuje od dr- dvije grupe. Matematika, hrvatski jezik, žavne škole. Namjera joj je razviti spo- zemljopis, povijest, biologija, kemija, Danas su na cijeni informacije, znanost, sobnost djece za stvaralački i odgovorni fizika, astronomija i mineralogija pre- osobni materijalni status, pa školski su- odnos prema svijetu, a ne samo prila- daju se u okviru glavne nastave. Strani stav nastoji učenicima to i dati. Škole su goditi djecu postojećim društvenim jezici, slikanje, euritmija, ručni rad, za- prilagođene težnjama društva i ne oba- odnosima. Opći ciljevi su isti kao u držav- nati, vrtlarstvo se predaju u predme- ziru se baš previše na individualne po- noj školi – pružiti učeniku opće osnov- tnoj nastavi. Predmeti glavne nastave trebe učenika. Nisu svi zadovoljni takvim no obrazovanje. izvode se u epohama tri do pet tjedana, školama. Smatraju da treba voditi ra- čuna ne samo o intelektu, nego o cije- Posebni ciljevi su: razvijati osjetljivost dok su ostali predmeti dva do tri puta lom čovjeku, o njegovom tijelu, umu, za pojave oko sebe, za promjene kao tjedno. Dnevni raspored sati počinje osjećajima i duhu. Za njih nije obrazo- osnovni oblik života, razvijati sposob- blok satom glavne nastave, zatim slijedi vanje samo sebi svrha. Važnije im je ka- nost za komunikaciju, zatim povjerenje predmetna. Jezici se predaju po epo- ko se uči, nego što se uči. u vlastite sposobnosti, samopošto- hama: jedan mjesec engleski, a slje- vanje. Stjecanje i vježbanje unutarnje deći mjesec njemački. Tako se jedan Kroz 19. i 20. stoljeće ponovno su razli- sadržaj kroz mjesec dana produbi i kontrole, samodiscipline važno im je čite grupe ljudi pokušale osnovati škole integrira u iskustvu. Euritmija je umje- zbog ispravnog djelovanja cijele zaje- koje bi dale više odgovora na život, tnost pokreta. Svako slovo i svaki ton dnice. Socijalne sposobnosti također, društvo, prirodu i odnose u njoj, koje ima svoj pokret. Euritmijom se razvija prihvaćanje različitosti, poštivanje oso- bi bolje objasnile čovjeka i njegove po- tjelesna inteligencija. Poslije nastave je bnosti drugoga… Veliku važnost ima trebe i zadaće. Nastale su različite škole, produženi boravak (tečaj violine i flaute, suradnja s roditeljima i smatra se da ro- ravnopravne s većinskim školama dru- cirkuska radionica). ditelji zastupaju ista stajališta u odgoju štva, ali s različitim programom. Jedna kod kuće. Nakon osnovne škole učenici waldorfske od takvih škola je waldorfska. Prva wal- dorfska škola osnovana je 1919. godine Moglo bi se reći da su isti ciljevi i u dr- škole normalno nastavljaju u srednjoj u Stuttgartu, u Njemačkoj. Danas ih ima žavnoj školi, no ako pogledamo samo je- školi koju odaberu. Neki misle da im se 900 na različitim kontinentima i u razli- lovnik ili kućni red waldorfske škole u Za- poslije nije lako prilagoditi. Drugi ospo­ čitim sredinama. Najviše ih je u Europi. grebu možemo vidjeti da se razvoju osob- ravaju vrijednost waldorfske škole jer Postoji i u Zagrebu. nosti pristupa, blago rečeno, ozbiljnije. se ne slažu sa stavovima osnivača wal- dorfske pedagogije Rudolfa Steinera. To nisu privatne škole, nego su osno­ Nastava se također izvodi drugačije. vane kao udruge građana. Program Jedan učitelj vodi učenike kroz svih Hella Miloševski, 8. a 13 lovorko 2010 1-23.indd 13 2.2.2011 16:08:37
  • 14. U drUštvU s r Ja OLE SVUDA SVOJE PJESME K pjevam ILO KUDA, Š Ruža Šnajder Prabaku Daria Meštrovića iz 4. b upoznali U životu je najvažnije smo kao pjesnikinju na kajkavskom B narječju na danu posvećenom narječjima, biti dobar i zdrav Tema broja: pod nazivom ČA, KAJ, ŠTO. Govorila je svoje pjesme i već tada smo vidjeli da bi bilo jako dobro s njom porazgovarati Igra prasičke o školi. Ona ima mali odmak u vremenu Djecu su za neznanje ili nestašluke kažnjavali udarcima šibe, a to je (nismo zločesti) i tko zna što možemo jako boljelo. Ako bi netko bio jako zločest, morao bi se nasloniti na saznati. Ljubazno se odazvala i u ugodnom klupu pa bi dobio i po stražnjici. (Nije jasno zašto su djeca dobivala prostoru naše knjižnice čuli smo i zabilježili batine kad svi govore kako su djeca nekada bila bolja.) Na pitanje jednu zanimljivu životnu priču. jesu li plakali odgovorila je: Joj, kak ne bi plakali! No, roditelji nikad nisu išli u školu zbog toga što su djecu tukli. Ja sam jedan jedini put Puno bilo treba plaćati dobila zbog Prosjaka Luke... Gospođa Šnajder je rođena 1928. godine Samo je dvoje djece iz moje škole nastavilo školovanje u Zagrebu, i školu je pohađala prije II svjetskog rata. jedan je završio za veterinara, a drugi za fiškala. Iako je u životu stanovala na jednom Dječje igre bile su Miša i mačke, Prasičke, nahitavali jedni drugima mjestu (najduže putovanje joj je bilo do velki kotač...Cure se baš nisu igrale. mora), živjela je u četiri države (Stara Jugoslavija, NDH, Jugoslavija i današnja Na pitanje sjeća li se koje prijateljice iz škole odgovara: Sjećam se ja RH). Iz rodnog mjesta Guci odlazila je u njih puno, ali su mi pomrle. školu u Dragonožac (danas je to područna škola OŠ Brezovica). Završila je samo dva Kaj si imal, imal razreda osnovne škole. Rat je školovanje Do škole je trebalo hodati četiri kilometra. U opancima i tankoj prekinuo, no nije nastavila, jer tada škola haljinici kroz blato do koljena. Zimi je promrzla i jedva uspjela doći do nije bila jeftina. Ljudi su grunte tržili kaj bi bake u Dragonošcu. Morale su je baka i ujna zagrijavati da bi mogla se školovali. Sjećanje na te davne školske nastaviti do škole. Danas mora općina i država dati ako nemaš. Onda dane nije sasvim precizno jer ljudi baš i toga nije bilo. Kaj si imal, imal si, kaj nisi, nisi. Od mala sam počela ne pamte detalje iz svoje osnovne škole, po šumi brati glive, vrgajne, jagode, kupine. Oko jedne u noći se išlo mada dok idu u školu, misle kako će sve prodavati u Zagreb. Sat hodali, pa počinuli. Za jedanajst dinari koje pamtiti cijeli život. sam dobila sam kupila rubec i cipelice za umorne nožice. Ocjene su bile od jedan do pet, kao i danas. Kad je bila malo starija, onda je i prela i tukla konoplju. Ja sam išla Kako je tko znao, takvu je i ocjenu dobio. na pašu s pajceki i s kravami. Brala sam jagode i vrgajne i dalje, kaj Imala je i učitelja i učiteljicu. Od predmeta delam još i sad. Išla sam na plac pak sam se navčila računati. Morala se sjeća samo računa i materinjeg jezika. sam znati koliko bum dobila penez. U školi su pjevali i radili ručni rad. Školska zgrada je bila mala, i danas je ista. Nije joj Udala se s 19 godina. Ima sina i kćer, unuke i praunuke. Imala je bilo žao što nije nastavila ići u školu, više svoj križni put po grmlju i po trnju, bila je i u zatvoru. S druge strane joj se sviđalo igrati se oko kuće. napravila je i preko trideset svadbi. Kaže da je imala siromaški život. 14lovorko 2010 1-23.indd 14 2.2.2011 16:08:38
  • 15. s rUžom šnajder, rođ. vlahović O Nekaj mi je došlo Zag rebu Pjesme piše trideset godina, možda i više. Najprva mi je bila ovak. Bila je sušna godina. Nekaj mi je došlo... Zagreb, Zagreb, voljeni moj grad, ja te volim uvijek i sad, Suha zemlja raspukla je, Volim tvoje lepe zgrade bele mlada trava uvela je, i visoke nebodere. uvelo je cveće na polju, Volim cveće i parke zelene nema kiše, nema rose u zoru. i dućane lepo izložene. Jednog dana magla digla se, Volim ljude stare i mlade otišla je u visine među oblake. i se koji dobro za nas dobro rade. Vjetar i oblaci se skupiše. Volim tebe dragi Zagreb naš, Oblak, oblak, oblače, mi smo tvoji ti si naš. pusti kišu na to tle, Volim tvoju goru Medvednicu, osveži nam to polje. tvoju prvu lepoticu. Jutrom kad se zdignem odma morem Uzduž gore stoljećima raste, cvate Zagreb, pevati. Ja svoje pesme pjevam. Skoro po brežuljku i dolini preko Save po ravnini. sve svoje pjesme zna napamet. Ipak, Raste, cvate Zagreb grad, kći ih je zapisala. Svojim pjesmama nebu pod oblake. bilježi svoje vrijeme, o onom što voli Gde su nekad kukuruze rasle, govori pjesmom. Kad sam kukuruzu svinje, krave pasle, kopala, odmah sam pjesmu za zemlju sad su velke zgrade zrasle. izmislila. Znači da volite zemlju? Volim. Samo rasti, samo cvati, I Zagreb voli i sve u njemu. I Zagrebu tebe vole svi Hrvati. pjesme pjeva. Govori o čudesnim svjetlima grada, odnosno o načinu na koji vidi svjetiljke: iz jedne kuglice II vidim osam, osam žarulja vidim odje­ Pokraj Save hladne vode, tri djevojke kolo vod. dnom. To mi je prelijepo. kolo vode i pjevaju, dragi Zagreb pozdravljaju. Med društvom Zdravo da si Zagreb naš, mi smo tvoji ti si naš. Praunuci su mi dobri i volim ih kak Ti si nama sve na svetu samu sebe. Uči od njih i oni od nje. i po zimi i po letu. Školovanje je važno, ali i ne treba. I Uvijek si nam u pomoći ovo što čovjek radi kod kuće je škola. i po danu i po noći. Čovjek proba, jedanput uspije pa ne Male bebe ti porađaš, uspije... stare ljude ti obnavljaš. Uvijek si nam u pomoći Na pitanje bi li praunuku preporučila i po danu i po noći. da ide u školu ili ne, odgovara: Kako Gladne hraniš, žedne pojiš, got on hoće. Samo da može posal uvijek na uslugi nam stojiš. dobiti. Ako ne može posal dobiti, kaj S koje strane svijeta pođeš mu to... v dragi Zagreb dobro dođeš. U životu je najvažnije biti dobar i zdrav. Zdravo da si Zagreb naš, Sreća je kad si je čovjek sam stvara. mi smo tvoji ti si naš. Je li sretna u životu? Na jen kraj jes, na jen kraj nis. III Usred grada na brežuljku Dva puta je došla k nama u školu. stoji ljepotica stara, Zagrebačka katedrala. Lepo mi je kad otidem nekam. Ovde Stoljećima stoji i broji godine i dane, sam med društvom. čuva svoje Zagrepčane. Sa dva tornja, sa visoka, Karla Poljančić, 7. a široko oko sebe gleda, svoj Zagreb nikomu neda 15 lovorko 2010 1-23.indd 15 2.2.2011 16:08:39
  • 16. K U l t t UMJETNOST t, uvijek vijes ZA DJECU Zvukom o likovnoj umjetnosti Jednom vijes Polazeći od pretpostavke kako današnja djeca imaju u tjednoj nastavi tek po 1 sat likovne kulture, a kako je to zaista premalo (danas se malo pažnje posvećuje umjetnosti), Dječji program Hrvatskoga radija i Nakladnička kuća AGM pokrenuli su program Umjetnost za djecu. To je zvučni i pisani materijal koji se međusobno dopunjuju. U Studiju Bajsić 6. lipnja sudjelovali smo Planirano je 6 knjiga, u kojima su, ne samo priče, nego i upute na predstavljanju projekta. Tjedne radijske (recepti) za spravljanje boja prirodnim putem, na starinski način i emisije dječjeg programa HR-a (srijedom druge zanimljivosti. Naslovi knjiga: Tajni život boja, Okvirno o okviru, od 17,30) govore o tajnama iz svijeta lijepih Gozba za oči, Slika i prilika, Četiri godišnja doba i Oslikane priče. umjetnosti, o zanimljivostima i životima Knjige su lijepo osmišljene i ilustrirane. Ilustrirao ih je Daniel Srdarev. poznatih umjetnika. Namijenjene su djeci viših razreda osnovne škole. U njima su- O knjigama i emisijama govorili su: urednica Obrazovnog i dječjeg djeluju djeca, likovni stručnjaci i muzejski programa, likovna kritičarka, autori projekta. Na tribini su sudjelovala pedagozi. Po tri emisije snimljene su na i djeca iz OŠ Tina Ujevića i Vjenceslava Novaka. Izrađivali su boje CD-ima koji se nalaze uz svaku knjigu, a miješajući pigment s jajima, baš kao što su to nekad radili poznati i mogu poslužiti u nastavi likovne kulture, u slavni slikari. Tim su bojama djeca slikala i izrađivala okvire za slike muzejskim radionicama i svugdje gdje se nadahnute pričama iz knjiga Umjetnost za djecu. govori o umjetnosti. Denis Gaščić, 8. a ZEKO I POTOČIĆ Ukratko s Interlibera I ove su godine učenici naše škole okupirali Interliber na Zagrebačkom velesajmu. Svake godine posjećujem sajam knjiga, no ne sjećam se da je ikad bila ovakva gužva, ovoliko posjetitelja. Tema sajma je bila bio raznolikost. Predstavljane su nove knjige, bilo je puno kreativnih radionica, turnira i razgovora s piscima. Hit ovogodišnjeg Interlibera bila je slikovnica Zeko i potočić, koja je napokon bila napravljena prema popularnoj istoimenoj dječjoj pjesmici. Još prije 50 godina napisao ju je i skladao Branko Mihaljević. Na- kladnička kuća Naša djeca odlučila je pjesmu pretvoriti u priču i tiskati kao slikovnicu. Mame, Bilo je još zanimljivosti, no ja sam željela samo jednu knjigu. To bake i knjižničarke odmah su je, naravno, kupile. je knjiga Mladi mjesec. Vampiri Stephenie Meyer, istina, nemaju Cijena, 32,90 kn je prihvatljiva. Sa CD-om na kojem nikakve veze sa zekom i potočićem. Zaista sam ju željela, ali dječji zbor Pahuljice izvodi pjesmu stoji 69,90 kn. nisam imala dovoljno novaca. Nadam se da ću je uskoro kupiti. Pjesmicu je izvodila pjevačica Zdenka Vučković. Prisustvovala je i na promociji slikovnice. Matea Dumančić, 8. a 16lovorko 2010 1-23.indd 16 2.2.2011 16:08:42
  • 17. l t U r a ISPOD KOŽE O samoj ideji mišljenja su podijeljena. Neki ističu kako je to neprocjenjivo za Bodies Revealed medicinska istraživanja, drugi govore o ljudskom dostojanstvu. Tko zna tko Itekako nas zanima kakvi smo ispod Izložba potiče i na prestanak pušenja. je u pravu. kože, kako naše tijelo izgleda iznutra, U jednoj prostoriji izložena su pluća Denis Gaščić, 8. a kako izgledaju organi, mišići i kosti zdravog i pluća bolesnog čovjeka, uživo. Zato smo posjetili izložbu pušača. Između njih se nalazi kutija u Bodies Revealed koja je na svojoj koju pušači ubacuju cigarete i tako ih svjetskoj turneji, nakon mnogih gra- se odriču. dova svijeta, postavljena u Zagrebu, u Posjetitelji su također pozvani da se galeriji Klovićevi dvori od 9. travnja do izjasne o doniranju organa ili čitavog 11. srpnja 2010. godine. tijela za proučavanje u znanstvene Izložbu smo posjetili 10. svibnja. Vo- svrhe. Nekako smo brzo prošli pored dila nas je i tumačila nam izloške kutije u koju su se trebali ubaciti listići. odlična studentica medicine. Tajne ti- Imamo mi razumijevanja za znanost, jela objašnjavala nam je na izloženih no od svega smo ipak osjećali malu 14 ljudskih tijela i oko 200 izloženih nelagodu. zdravih i bolesnih organa. Posjetitelje Na izložbi smo saznali mnogo zani- iz cijeloga svijeta privlači činjenica da mljivih činjenica koje su bile napisane je izložba načinjena od preminulih na pločicama poredanim po zidovima ljudi. Ti su ljudi na neki način pre- izložbenih dvorana. Saznali smo da u parirani i njihova su tijela očuvana tijelu čovjeka ima više od sto tisuća od raspadanja. Najfascinantnije, ali i krvnih žila, da svaka kap krvi u tijelu, najgroznije je bilo vidjeti male fetuse svake minute jednom prođe kroz srce, koji u životu nisu spoznali svijest o te da tijekom prosječnog ljudskog ži- postojanju, zatim, tijelo izrezano na vota srce ispumpa više od 200 mi- kriške. Naravno, te ljude nitko nije lijuna litara krvi. ubio. Umrli su prirodnom smrću, a dio svog tijela ili cijelo tijelo donirali u edu­ Izložba je zaista fascinantna, a ljudsko kativne svrhe. tijelo čudesno. KNJIŽNICA KOJA BRINE O SVEMU TISKANOM 2. Dani otvorenih vrata NSK na svaki način nastoje sačuvati za informacija saznali smo od gospođe potrebe različitih istraživanja. Biserke koja je u predvorju demonstrirala zaštitnu ambalažu i ljubazno s nama Kako se tiskaju na nekvalitetnom pa- razgovarala. Dobili smo i opširne ti- piru, problemi s čuvanjem nisu mali. skane naputke kako možemo sami Dok se papir radio od lanenih i pamu- čuvati nama važne novinske isječke čnih krpa, do sredine 19. st., kvaliteta ili cijele novine. Predstavljen nam je i mu je bila puno veća. Nakon toga portal Stare hrvatske novine, prepun sirovina za papir je postalo drvo, a zanimljivosti. Najstarije sačuvane hr- trajnost tako dobivenog papira manja. vatske novine su iz 1789. godine (na Sadržaj novina se prenosi na digitalne njem. jeziku) te Kraglski Dalmatin medije pa izvornik rijetko možemo ko- (1806.-1810.), prve novine objavljene ristiti. Njega se posebnim načinima na hrvatskom jeziku. Portal http://dnc. čuva od oštećenja tako da se neu- nsk.hr može znatiželjnu osobu obogatiti Od 21. do 23. rujna 2010., a vezano tralizira kiselost papira, da dobije po- nevjerojatnim podacima. uz Dane europske baštine, svoje sebnu zaštitnu ambalažu i da se čuva Na radionice ove godine nismo mogli druge Dane otvorenih vrata NSK je u kontroliranim uvjetima. Sve je teže ići. Vjerojatno je bilo previše prijava posvetila starim novinama, njihovoj provoditi potpunu zaštitu jer je danas pa nisu uključivali učenike osnovnih zaštiti, dostupnosti i čuvanju. Novine količina novina toliko velika da je škola. Dobili smo priliku za djelomičan su ogledalo vremena u kojem nastaju, mehaničko čuvanje ozbiljan problem. obilazak knjižnice. povijesni dokument i za knjižnice Novine, i uz najbolju njegu, mogu su izvor dragocjenih podataka pa ih trajati najviše 50 godina. To, i još više Lara El Zayegh, 7. a 17 lovorko 2010 1-23.indd 17 2.2.2011 16:08:46
  • 18. rADionice in Stop - animacija t t, uvijek vijes Jednom vijes Bulaja naklada u suradnji s udru­ se oni osjećaju i kako im možemo prikažu 24 fotografije, što ljudsko oko gom Krijesnica organizirala je na pomoći za vrijeme njihovih bolničkih vidi kao pokret, a ne kao niz fotografija. Interliberu radionicu stop-anima- dana. Napravili smo filmić metodom Radionica je bila pod vodstvom ani- cije. Grupa učenika i prof. Miku- piksilacije. Što je piksilacija? To je pod­ matora Helene Bulaje, Dee Jagić, škot- ška bili smo sudionici te radio- vrsta stop-animacije, a radi se tako da skog animatora Ala Keddia i Zorana nice. Naučili smo neke osnove o se ljudsko tijelo slika puno puta u malim Cipeka iz udruge Krijesnica. Trajala je animaciji. Dakle, za film je potreb- razmacima između pokreta. Nakon što oko sat i pol. Rado bih to ponovio. A na priča, a mi smo pričali o djeci se sve poslika, fotografije se trebaju evo i kompjutorskog linka na kojemu koja su bila žrtve nasilja te završila obraditi na jednom kompjuterskom možete pogledati naš video: http:// u bolnici. Pričali smo o tome kako programu, tako da se u jednoj sekundi vimeo.com/channels/decrojunior Pešča tradicionalno Grga Gregor Cipek 7. a Po drugi puta s mo sudjelovali na Danima Pešče. Naš a je Orff gru izvela 8 skla pa dbi na impro pozornici O viziranoj Frankopana Š Frana Krs . Izmjenjivali te instrumentim smo se na a. Bodrili su i ostala pub nas roditelji lika. Prezen škola bile s tacije ostalih u zanimljive . Najvažnije je druženje. Petar Kir Hro matko, 7. b 18lovorko 2010 1-23.indd 18 2.2.2011 16:08:51
  • 19. ce i nAstuPi Kaleidoskopi Glazbena Šeherezada Zagrebačka Filharmonija, HGM i KD Vatroslav Lisinski upriličili su u travnju Tjedan glazbe za djecu i mladež. Veliku posjećenost imao je multimedijalni glazbeni događaj – izvođenje Šehe- rezade, simfonijske suite, op. 35 Ni- kolaja Rimskog – Korsakova. Djelo je inspirirano zbirkom arapskih pripo- vijedaka Tisuću i jedna noć. Uživali smo u programu. Bio je sastavljen od nepovezanih epizoda i slika kroz 4 stavka suite, zanimljivo predstav- ljenih. Princeza – Viktorija Juren, 6. b Prve nagrade dobile su slikarske Uz ovaj je glazbeni događaj raspi- Princ – Darija Martinjak, 6. b tehnike. Egljentinina nosiljka s balda- san i likovni natječaj na temu Šehe- Brod – Jelena Mandić, 8. a hinom dobila je posebnu skromnu na- rezada. Odazvali smo se, i na likovno Sultan – Helena Fajdetić, 5. a gradu. Nismo bili zadovoljni. Izložba glazbenoj radionici s prof. Barlek i Šeherezada – Anamarija Oroz, 5. a radova trajala je tek kratko vrijeme Zaimović, učenici su izradili 8 ma- Nosiljka s baldahinom – Egljentina nakon koncerta. Nisu bili izloženi svi štovitih kaleidoskopa koji su osim te Kabashaj, 8. a naši radovi, niti smo dobili odgovor na osnovne funkcije, predstavljali likove Princ redovnik – Petar Kir Hromatko, 6. b upite o razlozima. Naravno, da nam to ili predmete iz Šeherezadinih priča: Sinbad – Gordan Pejinović, 5. A nije umanjilo radost i svijest o vlastitoj kreativnosti. mv Božićno drvce br. 3 Učenici 25 zagrebačkih škola kitili su 20. prosinca, svatko svoje drvce, na Božićnom sajmu. Našu su školu zastupali učenici 5. a razreda. Sami smo izradili nakit od plastičnih čepova i slamki, kartona i papira. Trebalo ga je mnogo. Dobili smo drvce broj 3. Svaka natjecateljska ekipa imala je posebne majice. Naše su bile crvene, a na glavi smo imali kape djeda Božićnjaka. Za vrijeme kićenja bili smo jako veseli i sve nam je išlo po planu. Navijači su bili učenici 7. b razreda i roditelji koji su nas glasno bodrili. Sve je završilo sa slatkišima, a dobili smo i kupone za lunapark. Odlično smo se zabavili. Bilo je vrlo lijepo okićenih drvaca. Rezultate ćemo saznati kasnije. Adrian Iveković, 5. a 19 lovorko 2010 1-23.indd 19 2.2.2011 16:08:54
  • 20. iz I DAN ŽENeA šK RUŽE n ati že L ako je obradov t t, uvijek vijes Jednom vijes ponosno, s punom košarom ruža, u Može se reći da su ovu godinu darivanje. Najprije smo u školi svakoj obilježile ruže. Kad je učiteljica ponio kući za sebe, mamu, tko zna ženi poklonili po jednu. Ni jedna nije Ivana predložila radionicu ruža od koga. Nismo prestajali s izradom. ostala bez smiješka, a mi smo cvali. krep papira, umočenih u tekući Bile su vrlo lijepe. U jednom trenutku Onda smo izašli iz škole pa smo isto vosak, znali smo da nam baš to bljesnulo nam je, što još možemo ponovili u Dioni, na Pošti, kiosku, u treba. Odmah smo izračunali da učiniti. Bližio se Dan žena. Skoro ga Knjižnici Ivane Brlić Mažuranić. Sve nam treba npr., 200 komada za više nitko ne obilježava, kao da su žene su se obradovale i lijepo za- obilježavanje Chopinove oblje- žene riješile sve svoje probleme, kao hvalile. Kako je lako obradovati žene. tnice. Mnogi su ih naučili izrađi- da su ravnopravne, da mogu birati Nas su nahvalile da smo sigurno po- vati. Svatko je određenu količinu posao, kao da se poslije radnog rasli za koji centimetar. Odlučili smo vremena odmaraju, da ne nabrajam od sada, bez obzira na modu ili ra- dalje. Željeli smo im pokloniti ružu. zličita uvjerenja, obilježavati, makar Tomislav, Adrian, Filip i ja krenuli smo AJ, ŠTO najskromnije, Dan žena. ČA , K Petar Kir Hromatko, 6. b To su bili tata Damir Seršić sa otoka ečja rtaši i narj Krka i prof. likovnoga Marija Barlek iz Čet v Rijeke. Najveći pljesak dobila je prof. Na kraju su gosti izvođači dobili za- njemačkog Marijana Skorup iz Vrlike. Sva tri četvrta razreda, učenici i njihove Istarsku pjesmu otpjevao je 4. b, a hvalnice i svi smo pozvani u drugu učiteljice, bavili su se narječjima hr- dvije dalmatinske, 4. c. učionicu u kojoj su nas čekali spe- vatskog jezika, a 30. studenog su svoj cijaliteti zagorske, međimurske, istar- Predstavnici štokavskog narječja su ske i dalmatinske kuhinje koje su pri- rad predstavili učenicima, učiteljima i bili mama Greta Dodig, učitejica Lji- premili roditelji. roditeljima pod nazivom Projekt ČA, ljana Vučković i učiteljica Sanja Vrsalj- KAJ, ŠTO. Sve se odvijalo u učionici Dobro smo se zabavili i htjeli bismo to ko. Još su učenici 4. c otpjevali ne- 23 koja ima pametnu ploču. U publici ponoviti. koliko pjesama štokavskog narječja. su bila sva tri četvrta razreda te po Dario Meštrović, 4. b Tako smo proputovali cijelom Hrvat- jedan drugi, treći i peti, a uz njih rodi- skom, a vratili smo se u Zagreb pje- telji i nastavnici škole. Skoro svi su bili smom Servus dragi Zagreb moj koju i publika i izvođači. su zdušno pjevali svi. Najprije je učiteljica Ksenija pričala o hrvatskom književnom jeziku i tri na- rječja, te pokazivala na karti gdje se kojim govori. Zatim su nastupali iz- vorni govornici kajkavskog narječja: prabaka Ruža Šnajder iz Turopolja, mama Ivanka Bogović iz Hrvatskog zagorja, baka Hela Čićko kao rođena Zagrepčanka. Ples Kriči, kriči, tićek izveli su učenici 4. a. Neki učenici iz b razreda su odsvirali nekoliko kajkavskih pjesama, a c razred otpjevao splet kaj- kavskih narodnih pjesama. Nakon kajkavskog predstavili su se izvorni govornici čakavskog narječja. 20lovorko 2010 1-23.indd 20 2.2.2011 16:08:58
  • 21. iz šKole UČENIK GENERACIJE Zemlja zove Kira Učenikom generacije u 2010. g. proglašen je Josip Kir Hromatko iz 8. a. To se i očekivalo. Iako nije od prvog razreda u našoj školi, malo tko nije znao za Kira, bilo kao sudionika svih školskih događanja, bilo kao svestranu prijateljsku osobu. Odličan je učenik. Od njega se očekivalo da sudjeluje u predmetnim natjecanjima, sportskim natjecanjima, školskim projektima , glazbenim događanjima i – on je jednostavno u svemu sudjelovao. Paralelno je išao, i završio, glazbenu školu (od šeste se godine bavi glazbom). Svira blok flautu, klarinet, gitaru i bubnjeve, pjevao je više godina u dječjem zboru. Nastupao je sam ili kao član orkestra, odlazio na turneje, primao i priznanja. Bio je član HGM, posjećivao je redovito koncerte i dr. Trenirao je stolni tenis, košarku, rukomet i obojku. Prošao je škole plivanja, skijanja i snow­boarda. Od 2009. aktivni je radioamater s osobnim pozivnim znakom 9A3DHJ. Od trećeg osnovne je aktivni izviđač. Zanimljivo je: Kir ima školski život, glazbeni život, sportski život, izviđački …Svim aktivnostima, očito, pristupa s ljubavlju i ne odustaje olako od njih. Treba zaključiti da u većini uživa. Vjerujemo da se od svega ovoga može i umoriti, no nismo primijetili da se žalio. Valjda je malo odspavao i jednostavno nastavio dalje. Odlazi u MIOC. Voljeli bismo o njemu pisati u Lovorku za desetak godina. Martin Čižmešija, 6. a Hellina vizija mira Međunarodno priznanje Međunarodna humanitarna organizacija Lions club raspisala je u rujnu natječaj za Poster mira pod motom Viđenje mira za učenike osnovnih škola od 11 do 13 godina. Propozicije natje­ čaja određivale su dimenziju postera i tehnike slikanja (prepo­ ručene su tehnike u olovci, kreonu, ugljenu, pastelu, drvenim bojama i sl.). Poster je morao biti bez teksta. Rok je bio 15. li­ stopada 2010. Četiri odabrana rada iz Hrvatske bit će poslana u LC International USA. Pobjednik će biti nagrađen s 5000 $ u nacionalnoj valuti i diplomom, a ostali finalisti s 500 $ i diplo­ mom. Pobjednik će također moći prisustvovati danu Lionsa u Ujedinjenim narodima u New Yorku. Rad Helle Miloševski iz 8. a, nastao 12.10.2010.,rađen tehni­ kom ugljena i krede, odabran je i poslan u Ameriku. U njezinoj viziji, na mir nemaju utjecaja nikakvi izazovi vanjskog svijeta, njezin duhovni oklop svemu može odoljeti. Već je u Hrvatskoj nagrađena diplomom i kompletom likovnog pribora. Nije to jedini Hellin sjajan rad. Želi se upisati u Školu primijenjene umjetnosti. Denis Gaščić, 8. a 21 lovorko 2010 1-23.indd 21 2.2.2011 16:09:02
  • 22. zagorKa, glagoljica m Život književnika može biti zavidan. Dolac br. 8 t t, uvijek vijes Sjediš u sobi svoje luksuzne vile i pišeš, a već napisane knjige prodaju se u U stanu Marije Jurić Zagorke knjižarama diljem svijeta po visokim cijenama pa na tvoj račun stiže novac. Takav život danas imaju samo pisci uspješnica, poput J. K. Rowling autorice Harryja Pottera. No, isto tako dobri pisci, samo rođeni na krivom mjestu i u krivo vrijeme, malo zarađuju i žive teško. Jedan dokaz koji potvrđuje ovu tvrdnju Jednom vijes je Marija Jurić Zagorka, naša spisateljica koja se proslavila romanima o Gričkoj vještici i napisala još tisuće stranica povijesnih i pu- stolovnih romana. U sklopu obrade lektire, Zagorkina djela Kći Lotršćaka, skupina osmaša je 30. studenoga, na godišnjicu smrti slavne, no još nedovoljno priznate spisateljice, posjetila njezin stan na Dolcu br. 8. Grad Zagreb ga je prije nekoliko godina otkupio od njezinog nasljednika i skrbnika, Željka Cara i pretvorio u muzej. O stanu brine Centar za ženske studije. Koristeći Malo cvijeća i lijepih riječi ispod spomenika se Zagorkinim likom i djelom zalažu se za ženska prava. domoljublje, razočaranja, zapravo sve što je doživjela Na ulazu nas je dočekala i o njezinom životu i radu i proživjela bila bi zanimljiva građa opsežnog romana govorila, gospođa Dubravka Vidović odjevena u njezinom stilu. kao Marija Jurić Zagorka. Govorila je u prvom licu i bila vrlo uvjerljiva pa nas je uvukla u priču, u Da je Zagorka, rođena negdje drugdje ili u drugo jednu posebnu biografiju. Zagorkino djetinjstvo, vrijeme, danas bi njezini romani bili prevedeni na mladost, brak, novinarska i spisateljska karijera, desetke jezika, po njima bi snimali filmove. Nažalost, u njeno vrijeme nisu imali razumijevanja za sposobne vati i ati i talentirane ljude, pogotovo žene. Možemo se zapitati Ču imamo li mi danas, 60 godina kasnije, razumijevanja za takve ljude? movliroljicu Denis Gaščić, 8. a pro n u g ag lje U Knjižnici Ivane Brlić Mažuranić četvrtaši su upoznali Zaljub gospodina Damira Kremenića, vrlo zanimljivu osobu. Podrijetlom je s otoka Krka iz mjesta Krnić. Rođen je i živi( uglavnom) u Zagrebu. Bavi se zanimljivim i posebnim aktivnostima koje nije lako ni nabrojiti. On je arhitekt, etnolog, muzeolog, učitelj glagoljice, folklorist. Predsjednik je ili član različitih čakavskih udruženja. Osnovao je muzej i 2 čitaonice. Piše knjige o glagoljici i folkloru. Putuje po cijeloj Hrvatskoj i bilježi etno i druge zanimljivosti. Ima poseban hobi. Sakuplja razglednice i ima ih preko 66 000. Mi smo ove godine učili u školi staroslavensko pismo glagoljicu. Naučili smo osnovne znakove, napisali smo svoje ime, poneku rečenicu. Izrađivali smo svoje Bašćanske ploče i inicijale u glinamolu. Sada smo o glagoljici čuli puno više i bilo bi dobro da ovaj učitelj glagoljice održi i nama duži tečaj. Ovog smo puta samo slušali predavanje i imali intervju za TV. Lara Spajić, 5. b 22lovorko 2010 1-23.indd 22 2.2.2011 16:09:09
  • 23. ca mala matUra Opet Svaki se osmaši po nečemu razlikuju. Neki odlaze tiho, neki glasno, neki jedva dočekaju kraj… OSMAŠI Ovi su, sami kažu, naučili bonton. Sve koji su dotakli njihovo školovanje, pozvali su i oprostili se lijepim odlaze riječima, glazbom i plesom. Neka bude zabilježeno. 23 lovorko 2010 1-23.indd 23 2.2.2011 16:09:42
  • 24. BuBanj sve lakše po Preusmjeriti AGRESIJU Tolerancija Za bolji svijet Dijete sam i želim voljeti, želim tebi svijete vjerovati. Djembe života mladih bez sukoba. Nosi naziv se željeni zvuk. Brzo se ući, zanimljivo Bubanj sve lakše podnosi-reci DA prija- je i zabavno. Sviđa mi se što na sato­ Nasilničko je ponašanje mladih svake teljstvu. To je projekt (humanitarna akci­ vima bubnjanja učimo dost , a bez ve­ godine u porastu i to u velikom postotku. ja) Otvorenog učilišta Bio-vizije kojemu likog ponavljanja. Nije teško zapamti Dešava se u školi, uglavnom s blažim je cilj prevencija nasilja među djecom i jednostavne ritmove. No, bubnjanjem posljedicama ili na ulici sve češće s mladima, uklanjanjem agresije bubnja­ se dobiva mnogo više od udaranja. tragičnim posljedicama. Primjeri, po­ njem po djembe bubnju. Podiže se samopouzdanje, šire se put tragične smrti Luke Ritza, nisu zau­ mentalne sposobnosti, aktiviraju se re­ stavili nasilnička ponašanja. Mnoge, Više od udaranja fleksne zone dlanova, tijelo se opušta, kasnije žrtve više i ne pamtimo po a obnavlja se energija, ma… zabavno Imamo sreće što se radionice bubnja­ imenu. Odrasli su svjesni da su dje­ je! Zbilja fascinantno! Naoko jedno­ nja održavaju u našoj školi. Pam­ ca usvojila krive vrijednosti i žele takvo stavno, a ustvari, tako korisno. tit ću trenutke kad su nas upoznali s stanje promijeniti, žele nešto poduzeti projektom. U veljači su u školu, pod da se nasilje spriječi, točnije da se od odmorom, došli bubnjari i odmah digli Tribine i zvijezde takvog oblika ponašanja odustane. sve na noge. Voditelji iz Bio-vizije su Imali smo tri tribine na temu nenasilja. Djeca i mladi moraju shvatiti kako nam objasnili osnove projekta i pozvali Na tim smo tribinama predstavljali je ljudski život vrijedan. Raznim pro­ nas da se priključimo. Odmah se for­ naučeno znanje bubnjanja, a nakon jektima pokušavaju djecu motivirati na miralo devet skupina učenika 5.­8. ra­ toga su odrasli razmjenjivali svoja nenasilje. zreda za besplatne radionice. I sam mišljenja, o problemima u kojima se Sudionici smo projekta koji bi mogao, sam odlučio postati sudionik tečaja. nalaze djeca tijekom odrastanja. Inter­ ako se nastavi, značajnije doprinijeti Shvatio sam da je lako bubnjati. vjuirali su i nas o istim problemima i o osvještavanju i odabiru tolerancije i Udaranjem rukama po bubnju dobiva iskustvu s bubnjem. Na tribinama su 24lovorko 2010 24-41.indd 24 2.2.2011 17:17:44
  • 25. še podnosi – reci da prijateljstvu sudjelovale i neke poznate osobe koje bana Josipa Jelačića, na koncertu po­ su podržale projekt, tako da se nije vodom međunarodnog Dana srednjo­ samo razgovaralo i bubnjalo, nego se školaca i Međunarodnog dana tole­ i pjevalo, a i dijelilo autograme. Jelena rancije, a u spomen na Luku Ritza, Radan, Bojan Jambrošić, Saša Lozar, za borbu protiv nasilja, pod motom Antonija Šola, Iva Šulentić, Blaženka Svačije je pravo živjeti, koji se održao Bubanj Lajb, malo kome iz škole nisu dali 19. studenog 2010. Na koncertu su autogram ili se fotkali s njim. Cure sudjelovali mnogi srednjoškolci, a iz su imale osmijeh od uha do uha. osnovne škole su jedini bili naši bu­ Znamo da su projekt podržale i dru­ bnjari. Njih šesnaest, pod vodstvom ge zvijezde pa i sam predsjednik svog učitelja Borisa Prljevića, a uz Josipović. Uključili su se i sudjelovali podršku pjevača i gitariste izveli su Kako je divno osmišljen taj instru­ na našim parlaonicama neki roditelji, We Will Rock You. ment nazvan bubanj. Naizgled je­ pedagoginje iz drugih škola, učitelji iz dnostavan, ipak, ne možemo ni za­ naše i drugih škola. Veliku je pozornost Treba nastaviti misliti da njegovu glazbu i zvukove privukla i mama Luke Ritza, koju svi koje pruža ,sačinjavaju udarci upu­ Cijeli program imao je za cilj preu­ poštujemo i divimo joj se, a koja se ćeni baš njemu. On za uzvrat šalje smjeriti agresiju mladih prema aktiv­ pridružila akciji i parlaonici u školi. divne zvukove i mami još i još, kao nosti bubnjanja na etno (djembe) da se nalazimo na nekom otoku bubnju. Pokazalo se da je bubnjanje Nastupi korisno i za nenasilne osobe jer ih okruženi morem, a ne na radioni­ cama bubnjeva u našoj školi. Što Naši su bubnjari postali vrlo vješti pa oslobađa, a istaknulo je i očite talente nas više ima sve je više udara koji su, osim na svakoj školskoj priredbi, kao što su naše Vanja i Rea. usklađeno dočaravaju glazbu sa­ nastupali i na drugim mjestima. Tako Ovaj je projekt zaista uspješan, s mnogo stavljenu od različitih zvukova. Me­ su bili na Zagrebačkom velesajmu u sudionika. Nadam se da će u mnogima đusobno izgrađujemo veliko prija­ sklopu MYSTIC-a – 1. Međunarodnog potaknuti želju za boljim svijetom i da će teljstvo, no naš najveći zajednički sajma alternative, zdravog života i gra­ se projektu pridružiti više škola. prijatelj je bubanj, koji sve lakše ničnih područja znanosti te na Trgu Denis Gaščić 8. a podnosi. Helena Fajdetić, 6. a 25 lovorko 2010 24-41.indd 25 2.2.2011 17:17:46
  • 26. BuBanj sve lakše po Nova slobodna aktivnost Tolerancija U suradnji s Učilištem Bio – vizija, vne vibracije u rano proljeće 2010., krenuli smo projektom Bubanj sve lakše podnosi, reci DA prijateljstvu, koji je imao za cilj okupiti djecu u aktivnost koja im pruža mo­ Poziti gućnost izbacivanja viška ener­ gije, nakupljenih frustracija, ljut­ nje, euforije. Bubnjanje je jako pomoglo i djeci koja su emocio­ nalno zatvorena. Više su se družili i razgovarali s vršnjacima. No, ne samo to, u bubnjanju su svoj in­ teres našla djeca koja su izuzetno talentirana, nadarena i koja su broj­ nim nastupima uspješno promovi­ rala sebe i školu. Što o bubnjanju govore bubnjari? Radionice bubnjanja se ne propu­ štaju iako je djeci bilo teško naći slobodan termin između svih oba­ veza i aktivnosti koje pohađaju. Kada se nešto jako voli, želi i u tome uživa, onda se i termin nađe. Zanimalo nas je kako se djeca osjećaju nakon radionica bubnjanja (iako smo na licima onih koji su izlazili mogli sve zaključiti). Izjavili su: Ovo je super! Osje- ćam se slobodno. Izvrsno, tako sam opuštena. Sretna sam i vesela. Osjećam već o tome kakva je naša odluka, što že­ Nastavlja se... limo postići i kako to želimo riješiti. se kao da letim. Nemam nikakvog Bubnjanje kao nova slobodna aktivnost umora. Opušten sam radostan. Ovo je Svojim promišljanjima Pavle se name­ u našoj školi, zarazila je velike i male, cool! tnuo Komisiji za dodjelu nagrade Luka učenike, roditelje, učitelje. Dobre i po­ Ritz te je 16. studenog 2010. na Međuna­ zitivne vibracije ovog projekta šire se Rea i Vanja, najstarije (osmašice) i naj­ rodnom danu tolerancije primio nagradu, gradom, mnoge škole žele slijediti naš iskusnije bubnjarke oduševljene su bu­ jednogodišnju stipendiju. primjer. bnjanjem. Na dodjeli nagrade u Gradskoj vijećnici, Mi nastavljamo i iduće školske godine Smatraju da im je bubnjanje pomoglo u posebno smo bili ponosni na grupu naših s bubnjanjem. Priključuju se novi mla­ odnosu prema radu u školi. Ozbiljnije su, bubnjara koji su pored ženskog tria iz đi učenici. Zadaća nam je podučavati bolja im je koncentracija, više zapamte na glazbene škole, obilježili ovu svečanost. učenike toleranciji na različitost, rodi­ satu. Pred sam Badnjak grupa učenika iz telje podržavati u izboru najboljih meto­ Nagrade četvrtog, petog i sedmog razreda njih, da odgajanja i na kraju pokazati da se dvadesetak, primili su nagradu, aku­ u ovoj školi svi zdušno zauzimamo za Pavao Škoko Gavranović, predsjednik Vijeća djecu koja trpe nasilje u školi, na ulici, u stičnu gitaru. Dm i nova tv- supertalent učenika i aktivni učesnik Okruglog stola roditeljskom domu. pozvali su osnovnoškolce da poka­ Bubanj sve lakše podnosi, reci DA prijateljstvu žu svoj glazbeni talent i timski rad pod Dajira Bergam, pedagoginja i sam je iznio iskustvo rješavanja nasilja motom Uz glazbu rastemo sretnije. kojeg je trpio u razredu. Njegova metoda nije Nastala je skladba za koju je tekst uključivala nikakvo vraćanje istom mjerom, napisala Vesna Ljubičić, autorica pro­ oko za oko, zub za zub, već nenasilje, razgo­ jekta Bubanj sve lakše podnosi, a autor vor, toleranciju i promišljanje o nasilnicima kao glazbe je Boris Prljević, voditelj radi­ učenicima koji imaju problem u odrastanju. onice bubnjeva. Od stotinjak škola koje Sve prisutne sudionike Pavao, jedini učenik su također prepoznate po kvalitetnimmeđu odraslima, ugodno je iznenadio svojom uradcima, naša je skupina dobila pri­ozbiljnošću i originalnošću i pokazao da naše znanje kao najbolja, te je prisustvovalaponašanje ne ovisi o tome što nam se dešava finalu Supertalent showa. 26lovorko 2010 24-41.indd 26 2.2.2011 17:17:51
  • 27. še podnosi – reci da prijateljstvu oljom na na je najb os i proglaše dbi pje­ lakše podn tnije. U izve ubanj sve zbu rastemo sre , Antonijo Pjesma B m­a Uz gla peri Adrijan natječaju nove TV i d a nja i Rea, re ubnjarice V i zbor. lovali su: b etar i Lara sme sudje it ari, solisti P anju su­ Marko na g vali na snim i Antonija, i git aru, sudjelo iskustva. smo osvojil svakidašnja o sretni jer li druga ne Svi sm smom ima Darija Martin jak, 7. b i s tom pje per talenta BUBANJ sve lakše podnosi Napamet uči, bubaj, nikada kraja… a nisu li mi obećali školu iz raja? Sjedi, šuti, nemaš pravo glasa, ne isplati se učit, bolje budi dasa. Želim da mi škola bude najveća fora, a sada je ona moja životna mora! Krive vrijednosti svuda oko mene, ocjene, obleka, novac, vječne teme. Filmovi nasilja, sex scene bez emocija, samo je važno domoći se moćnih pozicija. Želim u školi naučiti tolerirati, pronaći prijatelje, samopouzdanje graditi. Želim u školi slabe pomagati i prave vrijednosti u društvu izgraditi. Dijete sam i želim voljeti, želim tebi svijete vjerovati. Profesori, roditelji, molim vas pomozite mi da budem svoj da (za)volim sebe, druge ljude, tebe, prijatelju moj. Ne predaj se prijatelju moj, ne udaraj druge, budi svoj, bubanj te zove, bubanj te zove, jer bubanj sve lakše podnosi! Ako mogu birat (Izvadak iz tiska) rado ću svirat, Dodijeljena nagrada Luka Ritz - nasilje nije hrabrost. bubanj me zove, emocije me love Pavao Škoko Gavranović U Gradskoj skupštini je, uz Međunarodni dan toleran­ budim se i rastem prijatelju moj… cije, prvi put dodijeljeno javno priznanje Grada Zagreba ­ nagrada Luka Ritz ­ nasilje nije hrabrost. Pušenje neću Dobitnici su Pavle Škoko Gavranović iz Osnovne škole I drugo što ne donosi sreću: Lovre pl. Matačića, i Kristijan Vincetić iz Željezničke te­ drogu i alkohol, hničke škole, koji su svojim djelovanjem doprinijeli afir­ ne želim biti ohol. maciji ljudskih prava, tolerancije i suzbijanju nasilja. Priznanja su, u nazočnosti roditelja tragično preminulog Šećer ću umanjiti i hranu iz automata Luke Ritza, te predstavnika zagrebačkih škola, mnogih što razvija agresiju i dovodi do rata. učenika i gradskih čelnika, uručili predsjednik Gradske Kamo god pogledam izgubljena lica skupštine Boris Šprem i gradonačelnik Milan Bandić. traže osmijeh i dodir, a to ne daje ulica. (blj) 27 lovorko 2010 24-41.indd 27 2.2.2011 17:17:55
  • 28. K L Obilježili smo 200. obljetnica ro 200 ruža za Chopina 39 bijelih za godine života ostale za: etide, balade, valcere, nocturna, mazurke, poloneze, preludije, scherzza... Možemo reći da je Chopin omiljeni pogreškom. Odmah po njegovom Svojom svirkom zadivio je sve prisutne. glazbenik svih generacija. Spojivši rođenju porodica je odselila u Varšavu. U znak priznanja primio je mnogo ko­ HNOS, kurikulum, korelaciju, nastavu Imao je tri sestre. Bio je čudo od dje­ lača, bombona, igračaka, a od slavne lektire i tko zna što još, priredili smo u teta. Već sa 7 godina skladao je 2 po­ pjevačice Katalani – zlatni sat. njegovu čast glazbeno poetsko veče loneze, a sa 8 godina držao prve Vratio se kući zadovoljan, ponosan i najvećih razmjera. Birana publika uži­ koncerte, nastupao na raznim aristo­ sretan. vala je zajedno s izvođačima u priča­ kratskim zabavama i bio glavna atrak­ ma i glazbi znamenitog glazbenika. cija. Zvali su ga drugi Mozart.Uz nje­ Na majčino pitanje: Što se gostima Ništa manje nismo uživali pripremajući gov su život vezane mnoge anegdote. najviše svidjelo? Odgovorio je: Vjero­ program, izrađujući ruže i klavire od Ispričali smo tri. jatno moj tvrdi bijeli ovratnik. najrazličitijih materijala, radeći na po­ sterima i ilustracijama. Sve to je činilo prigodnu izložbu postavljenu prije Prvi nastup Hipnotičnost priredbe. Naš skromni klavir zvučao je Kada je Chopinu bilo 8 godina, do­ Chopinova klavira savršeno. bio je poziv da dođe u pratnji oca, na svečanu večeru kod nekog ugle­ Za umiriti bučne dječake u internatu Mikolaja Chopina, bilo bi dovoljno da Život dnika. Tamo će biti zamoljen da nešto odsvira. Chopin se za taj nastup Fryderyk sjedne za klavir. Smjesta bi Frederic Francois Chopin ili Fryderyk spremao vrlo savjesno i u radosnom nastala tišina i mir. Jednoga dana, Franciszek Szopen rodio se 1.3.1810. uzbuđenju, a majka mu je za tu sve­ kad profesora nije bilo kod kuće, u mjestu Želazowa Wola, u Poljskoj, a čanu zgodu sašila novo odijelo: kratke nastala je strašna graja. Odgojitelj, umro je 17.10.1849. u Parizu, u Fran­ svilene hlače od svijetlomodre tkanine i koji nikako nije mogao umiriti djecu cuskoj. Poljski je kompozitor i pijanist široki, bijeli, tvrdi ovratnik. Poslije sjajne i prisiliti ih da se prihvate učenja, romantizma. večere popeo se mali Chopin na stolac pozivao je Fryderyka i preklinjao ga da uz klavir – noge su mu jedva doticale mu pomogne. Fryderik je sve pozvao Najistaknutiji je predstavnik poljske u dvoranu i rekao da će im na klaviru pod – i zasvirao. Najprije je izveo glazbene kulture i jedan od najznačaj­ improvizirati zanimljivu priču. Odmah djelo, nekog tada priznatog, poljskog nijih pijanista svih vremena. Uzori su su se umirili. Sjeo je za klavir, dječaci skladatelja, zatim Bacha, a budući da mu bili Mozart i Bach. su se sa stolicama zbili oko njega, odobravanju i pljeskanju nije bilo kraja, Otac mu je bio Francuz, a majka ohrabrio se i počeo dodavati svoje ugasio je svijeće i pričao im najprije Poljakinja. U krsnom listu mu je datum vlastite skladbe, nepripravljene i toga priču o razbojnicima i lopovima, kako rođenja 22. veljače, no to se smatra časa smišljene. Improvizirao je. su se po ljestvama ušuljali u kuću, 28lovorko 2010 24-41.indd 28 2.2.2011 17:17:56
  • 29. L AV I R ca rođenja Ljepota koja se obraća pokrali sve što su mogli i zatim se očima je samo čarolija boji zakašnjenja na putu jer su konji uplašeni kriju u šumi, dijele plijen, a trenutka; oči tijela nisu jaki i brzo će nadoknaditi izgubljeno onda usred noćne tišine zaspaše. uvijek i oči duše. vrijeme. Tako je u skromnoj čekaonici iznenada improviziran koncert i prosuli George Sand Dječaci slušaju u dubokom muku...a kad je Fryderyk počeo slikati noćnu su se kao iz roga obilja valceri, etide, tišinu i san koji zahvaća razbojnike, mazurke. polako su se počele sklapati oči slu­ Ulazi postiljon požurujući putnike. Go­ šalaca... spodin poštar mu prijetećim pokre­ Što je improvizacija duže trajala, to tom pokazuje vrata dajući mu do zna­ je jači san obuzimao sve, pa se čak nja da smeta. ni sam odgojitelj nije mogao oprijeti i Milostiva gospođa poštarica izlazi na zaspao je s ostalima. prstima s kćerima, ali se uskoro vraća Primijetivši to, Fryderyk je polako prestao svi­ Počast klavirskom geniju rati, izašao na prstima iz sobe, otrčao majci i sestrama i molio ih da sa svijećama u ruci, ali tiho i oprezno pođu za njim pa će im pokazati nešto zanimljivo. Prizor usnulih na stoli­ cama bio je vrlo smije­ šan. Tada se na prsti­ ma približio klaviru, udario iz sve snage jedan reski akord, na koji se svaki od usnu­ lih naglo trgnuo prestra­ šen, ne znajući što se zbiva, a ubrzo zatim nastao je opći smijeh. Koncert na s pladnjem na kojem su vino i kolači. poštanskoj postaji U pauzama slijedi služenje. Mjesto radnje je stanica Cylichowa. Prolazi jedan sat i pola drugoga. Poštar je pozdravio putnike s izjavom Napokon se moralo ozbiljno misliti da nema konja i da će ih biti tek za ilustracija: Iva Dodig, 3. c na odlazak. Počinje scena zahvaljiva­ nekoliko sati. Chopin je gledao nja i pozdravljanja. Ganuti poštar, grli otvoreni klavir, približio mu se, i kao u suzama virtuoza. Sada će mi go­ ovlaš, udario nekoliko akorda. Znati­ spodine ­ veli ­ biti lako umrijeti jer željni poštar, strastveni ljubitelj glazbe, sam slušao Chopina, poljskog virtu­ prepoznavši po tih nekoliko udara i oza. Tada uzima mršavog Fryderyka pasaža savršenog virtuoza, ulazi s na ruke i nosi ga trijumfalno do kola, kćerima u putničku čekaonicu i skla­ u čije su pretince njegove kćeri već pajući ruke moli Chopina da svira nagurale provijant sastavljen od ko­ koliko god mu se sviđa, a da se ne lača i bombona. 29 lovorko 2010 24-41.indd 29 2.2.2011 17:17:58
  • 30. K 200. obljetnica ro LA Ljubav, bolest i smrt Za posjeta Varšavi, 1835., dobio je vrlo ozbiljnu upalu pluća i već se pisalo o Obilježili smo Domoljublje njegovoj smrti. Zimu 1838.­1839. je proveo s George Prvi mu je učitelj bio otac, a Sand na Mallorci u samostanu Val­ zatim je imao više učitelja od demosa (danas su tamo izložene nji­ kojih je najznačajniji Jozef El­ ka hove osobne stvari: klavir, note, slike, a eols sner. Zahvaljujući njemu, Cho­ m islilo d ete i namještaj i otisak njegove ruke). i se za alit pin je stekao svoj osebujan stil. Kad b ima sve ton ire rfa eb Ranu je mladost proveo u Var­ Tu mu se zdravlje još pogoršalo i oni ha njoj pr kvim odlaze u Barcelonu i Marseiles. Iako mu da po svaka šavi. ika, u a, umjetn krasim se zdravlje malo popravilo, nikad se nije dnog Na odlasku iz Varšave prijatelji r uka je ntastičnim u i sasvim oporavio. Nagovorili su ga na fa i dublj su mu dali srebrni krčag pun ro­ turneju u Englesku i Škotsku, što je za ek čuju samo e uvij s koji dne zemlje (ona je pokopana s o da s njegovo zdravlje, tuberkulozu, bilo loše. no tak ton i viši gla rilike njim). Napisali su i uglazbili pje­ ni to otp osnov bila bi anja. smu njemu u čast koju su izveli Umro je ubrzo po povratku u Pariz – pjeva svir učenici glazbene škole. 17. listopada 1849. s 39 godina. Sa­ nježno Chopinova Schum zbi ann sli ka jg la hranjen je u Parizu, a srce mu je pre­ pinovo o Cho Osobnost neseno u Varšavu i zazidano u stup crkve Svetog Križa. To je bila želja iz Izgledom i pojavom je bio poseban. njegove oporuke. Unatoč tome što Nizak, vrlo mršav, s istaknutim no­ mu je otac bio Francuz i što je sam som i tamnim očima. Smatran je sno­ jako bolestan. Između njih je prema Chopin velik dio svojeg života proveo nekim izvorima 168 Chopinovih dje­ bom. Bio je uvijek obučen po poslje­ u Parizu, uvijek se smatrao Poljakom. dnjoj modi. la. Skladao je najviše klavirsku gla­ Na sprovodu mu je pjevan Mozartov zbu. Jedinstven je kao pijanist, izvo­ Bio je duhovit i dobar imitator. Spo­ Requiem. Ispratilo ga je 3000 ljudi. đač vlastitih djela i jedinstven je kao minje se zgoda prema kojoj je Jozefu Biografi spominju 4 žene vezane uz skladatelj. Izvođenje njegovih djela Nowakowskom imitirao Liszta i Pixisa Chopina, no najpoznatija je George zahtijeva veliku tehničku i interpreta­ tako vješto da je ovaj, drugi dan, mi­ Sand, s kojom je živio 9 godina. Ona torsku sposobnost. sleći da vidi Chopina koji imitira Pixisa, je vrlo osobita žena. O toj su vezi na­ oslovio samog Pixisa. Cijenio je intiman ugođaj salona i in­ pisane brojne knjige. timnost malog kruga prijatelja među Kao kompozitor je bio jako cijenjen. Sma­ kojima se osjećao shvaćenim i kao pi­ tran je genijem. Družio se s poznatim Djela janist i kao skladatelj. ljudima onog vremena, s glazbenicima Prva Chopinova skladba je polone­ Bio je istinski klavirski virtuoz, razvio Lisztom, Berliozom, Mendelssohnom, za u g­molu iz 1817. godine, koju je je vlastiti zahtjevni stil. Dovoljno je ne­ Schumannom, Bellinijem, slikarom Dela­ zapisao njegov učitelj. Chopin je imao koliko taktova da bude prepoznatljiv. croixom, književnicima Balzacom, Geor­ 7 godina. Njegova zadnja skladba Pristaje idealima romantizma, a isto­ ge Sand, i dr. je Mazurka op. 68, br.4 u f­molu. f vremeno je individualan. Nije ju mogao odsvirati jer je bio autor: Filip Marković, 8. b 30lovorko 2010 24-41.indd 30 2.2.2011 17:18:00
  • 31. ca rođenja AV I R Neki svjetski pijanisti proslavili su se svirajući Chopinova dje­ la. Najpoznatiji su Arthur Ru­ binstein i Ivo Pogorelić. Njegova glazba je poljskog duha, prirodno profinjena i vi­ teška, ženstvena, ljupka, ali i silovita. Povremeno je jako me­ lankolična. Najvrednije su Chopinove mi­ nijature: preludiji, etide, noc­ turna, zatim plesne forme: val­ ceri, mazurke i poloneze. Origi­ nalan je u baladama, fantaziji, barcarolli. Vrlo je melodiozan. Veliki je inovator, čak glazbe­ Darija Martinjak, Mazurka no revolucionaran. Bavio se i poučavanjem. Nje­ govi su učenici iz redova aristo­ kracije. Bio je dobar teoretičar strogih pravila. Zanimljivosti: Kad neki komad već znaš na­  ugust Clesinger, francuski kipar je au­ A koji je nepravedno isključen iz same pamet, vježbaj noću, u mraku! tor Chopinove posmrtne maske i odlje­ završnice natjecanja 1980. godine. Naj­ Kad oči ne vide ni note ni kla­ va ruku. veća vrijednost natjecanja je očuvanje vijaturu, kad sve nestane – tek Chopinova duha i njegove besmrtne  adnje što se čulo u Varšavi prije ulaska Z tada nastupa sluh sa svojom nacista u grad bila je poloneza u A­duru. glazbe. osjetljivošću i tek tada možeš  hopin je danas turistička atrakcija u C zaista sam sebe čuti, primijetiti  a vrijeme su sklonili njegovo srce da N ga nacisti ne nađu. Poljskoj, Francuskoj i drugim zemljama. svaku i najmanju grešku, ruka Aerodrom i glazbena akademija u Var­ pak stekne sigurnost i smjelost  ruštva Fryderyka Chopina postoje u D šavi nose njegovo ime. Također i aste­ koja se ne može postići kad se mnogim zemljama, također i u Hrvat­ roid 3784, kao i jedan krater na Mer­ svirajući stalno gleda na kla­ skoj. Svaka kulturna sredina koja drži kuru. Postoji i votka s njegovim imenom. vijaturu. do sebe ima neko Chopinovo društvo. Najznačajnije je ono u Varšavi. Društva  nimljeno je nekoliko filmova inspiriranih S Teško je vjerovati da će klavir su organizirala obilježavanje ove dvje­ njegovim životom, a njegova je glazba u mnogim filmovima. više ikada sići sa pijedestala stote obljetnice rođenja. na koji ga je Chopin uzdigao.  hopin je neko vrijeme nosio bradu sa­ C  ostoji videoigra za Xbox 360 sa Chopi­ P mo na jednoj strani lica govoreći: Nema nom objavljena 2006. godine Dijelovi teksta scensko glazbenog prikaza (autorice: veze, ionako publika vidi samo moj de­  njige o Chopinu je teško nabrojiti. Naj­ K Vesna Zaimović i Marija Vesel) sni profil. zanimljivija je zbirka njegovih pisama.  eđunarodno pijanističko natjecanje M  . veljače ove godine svemirska letjelica 8 Fryderyk Chopin u Varšavi, jedno je od Endevou ponijela je u međunarodnu najstarijih glazbenih natjecanja u svijetu svemirsku bazu izvorni Chopinov ruko­ (od 1927. godine). Repertoar se sa­ pis Preludija u A­duru op. 28, br. 7. stoji od Chopinovih klavirskih skladbi. Održava se s prekidima svakih 5 go­  Varšavi je održan neprekinuti slijed U dina. Ove godine će biti šesnaesto po koncerata i recitala u trajanju od 171 sa­ ta u čemu je sudjelovalo više od 250 pi­ rce redu. To je vrlo strogo natjecanje. Po­ ži, ali s Um tra bjednicima su otvorena vrata svjetskih janista. nalazi. eorge Sand dvorana. Poneki koji su samo sudje­  Zagrebu je organiziran glazbeni do­ U G lovali, a nisu bili pobjednici stekli su gađaj 24 sata Chopina u Hrvatskom gla­ svjetsku slavu poput Ive Pogorelića zbenom zavodu. 31 lovorko 2010 24-41.indd 31 2.2.2011 17:18:03
  • 32. Roma Uz 200. obljetnicU ro Obljetnice Obilježili smo Obljetnica je prigoda da se preciznije posvetiš određenoj osobi ili događaju. Ponekad ne bi ni zapazio posebnost Ono što o neke osobe da se nije obilje­ u njego bičnog slušate  mjetnošću upravljaju zakoni morala u žavala obljetnica rođenja ili voj glaz lja dojm spoj tug bi i smrti. Još nismo niti jedanput e i djeti je čudesan  ez oduševljenja ne može se izvršiti b Za ogru njih osje bjele i o ćaja. ništa veliko u umjetnosti zaključili kako nije trebalo ne­ našeg tv vremen rdle uho i src koga odabrati. Dapače, uvi­ patetič a, on je e  djelu ne sudi poslije prvog slu­ o an siln jek budemo nekako obogaće­ nego o . Ali više to go o šanja: ono što se svidi na prvi po­ kompo vori o n ni. Što reći kad slijede jedna za zitoru. ama gled nikada nije najbolje drugom. Svjetski poznati i vje­ čito živi Chopin i iste godine ro­ Miljenk  otrudi se da sa zadovoljstvom (i p o Jergo vić dobro) odsviraš lakše komade: to đeni Schumann, veliki njemački romantičar, veliki poklonik Cho­ mnogo više vrijedi nego loše odsvi­ pina. rati teške komade Učionicu glazbene kulture smo  ruži se s onima koji znaju više od d može donijeti zadovoljstvo i koristi za ovaj put pretvorili u Haus der Mu- tebe život. Zar možete zamisliti mene od 7 s­a sik, točnije u Schumannovu sobu. ti ujutro do 7 sati navečer u nekoj od­ nikada se ne prestaje sa učenjem Mladi umjetnici ove škole napravili vjetničkoj pisarnici, ili čak u sudnici su razne plakate i portrete, a oni gdje ne mogu čuti ništa drugo no talentirani za glazbu odsvirali su govor o zlodjelima i ljudskoj pakosti? nam njegova djela. Još jedna sve­ Ne, ja ostajem uz umjetnost! Ja hoću, čanost za oči i uši. mogu i moram uz nju ostati! Glazbenik, ne Etične glazbene Iz ZEMLJE SLASTI odvjetnik norme Hajdmo sad u zemlju slasti, gdje je krasan svaki čas, Robert Schumann je rođen 8. lipnja  edovito je posjećivao koncerte R plivat ćemo tu u lasti, 1810. godine u mjestu Zwickau. Ži­ i knjižare. S vježbanjem nikad nije briga neće bit za nas. vio je još u Leipzigu, Dusseldorfu i prestajao. Postavio je i vrlo precizna Bonnu. Ljubav prema književnosti glazbena pravila koja i današnji U tu zemlju, slasti punu, usadio mu je otac koji je bio knjižar. glazbenici slijede, a ona se mogu treba naći pravi put, Majka mu je bila vrlo obrazovana i primjeniti na sve u životu. jer po našemu računu lijepo je pjevala. On nije bio jedinac, on je nedostižan, krut. dapače, imao je još petero braće i  vijek izvodite glazbena djela tako u sestara. Oženio se Klarom Wieck, kao da vas sluša majstor glazbe Ako krila laka nemaš, velikom umjetnicom na klaviru.  e izvodite i ne širite loše skladbe n nećeš nikad u nju doć; Schumann je bio skladatelj, urednik ako vas na to ništa ne sili zalud se onamo spremaš, glazbenog časopisa, glazbeni direktor ipak ući nećeš moć,  e vrijeđajte skladatelja mijenjajući n gradskog orkestra i glazbeni kritičar. ipak ući nećeš moć! bilo što u njegovu djelu Još u djetinjstvu počeo je pisati pjesme i igrokaze. Već je kao sedmogodišnjak  oda je prolazna, pa i u umjetnosti – m počeo dobivati satove klavira te čak i pi­ sve što s njom dolazi s njom i prolazi sati prve skladbe.  oštujte ulogu svakog glazbenika p Majka je željela da postane odvjetnik, bez obzira svirao on prvu ili drugu da ima sigurno zvanje, no on to nije mo­ violinu, ili ma koji drugi instrument gao studirati. Bio je previše nježan i ro­  udite čedni i znajte da niste sami b mantičan. U pismu majci potpuno je na svijetu određen i jasan: lušajte pažljivo narodne pjesme; s Majko, stavite ruku na srce, zamislite se one su neiscrpna vrela najljepših najozbiljnije nada mnom i recite po duši, melodija i otkrivaju karakter pojedi­ vjerujete li da meni suhoparni studij prava nog naroda 32lovorko 2010 24-41.indd 32 2.2.2011 17:18:04
  • 33. ntičarcU rođenja roberta SchUmanna Najznačajnija Schumannova djela: Osjetljivost J.S. Bachu i L.V. Beethovenu koji me iz daljine bodre i hrabre. • 23 klavirska opusa romantične duše Schumanna ćemo pamtiti kao glavnog • 3 gudačka kvarteta • 1 klavirski kvartet Bio je sklon depresiji koja se kod skla­ predstavnika njemačkog glazbenog ro­ • 1 klavirski kvintet datelja javila već u mladim danima, mantizma. Po svom umjetničkom sta­ • 3 klavirska trija kasnije je postajala sve intenzivnija. jalištu i naravi. Po djelima koja je veći­ • 2 violinske sonate Umro je 29. srpnja 1856. godine sa nom pisao za klavir i koja je Klara svi­ • brojne orkestralne uvertire 46 godina, u duševnoj bolnici u ko­ rala na svojim koncertima. • 1 koncert za violoncello joj je proveo zadnje dvije godine, a • 1 klavirski koncert Kada bi sabrali tekstove Schumannovih nakon pokušaja samoubojstva sko­ • 4 simfonije solo pjesama, nastala bi mala, ali vrije­ kom u rijeku Rajnu. Možda je razlog • Glavna djela su mu klavirske dna antologija najljepših primjeraka ro­ porodično naslijeđe, a možda tako kompozicije i solo pjesme. mantičarske ljubavne lirike. velika romantičarska duša i veliko di­ • Najpoznatije klavirske jete, kako su o njemu pisali, nije mo­ Bio je to jedan stvarno velik glazbenik kompozicije su: gla naći pravo mjesto u nesavršenom koji nije sasvim uspio u onom što je že­ Album za mladež, svijetu. lio i pod raznim je okolnostima tragično Dječji prizori, Leptiri, završio svoj život. Karneval, Nešto me stalno nagoni da stvaram, a tako je to bilo već u ranoj mladosti. Dominik Gudiček, 8. a Kreisleriana (posvećena Ako nisam skladao, tada sam pisao Chopinu), pjesme. Stvarajući, osjećam najveću A-b-e-g-g varijacije, sreću. sonate, simfonijske etide Prva namisao, prva koncepcija je uvijek • 130 solo pjesama uz pratnju najprirodnija i najbolja. Razum se mo­ klavira že prevariti, ali osjećaj ne. (ciklus: Za mene je užas pisati glazbu na slabe Liederkreis – Krug pjesama riječi, ja ne tražim velike pjesnike, ali Frauenliebe und Leben – Život tražim zdrav jezik i zdrav sadržaj. i ljubav žene Dichterliebe – Pjesnikova Disonance daju glazbi najljepši čar ljubav i dr.) jednako kao što ga boli daju životu. Put moga života prilično je osamljen, Autor: Ivan Veljača ja to znam, moj rad ne potiču bučni poklici velikih masa, ali ja nalazim sna­ gu i poticaje za rad u velikim uzorima 33 lovorko 2010 24-41.indd 33 2.2.2011 17:18:09
  • 34. l i d r DI ZAIFAN, BUDI GOTIVAN Smotre NE BU neoz biljne stvari Novinari rade ozbiljne i LiDraNo je za mnoge najvažnija godišnja smotra, iako ga, gotovo Treba prikupiti sve časopise svi, drže natjecanjem. Sljedeće godine obilježavat će se dvade­ seta obljetnica. Proteže se na pr­ va tri mjeseca u godini. Konkuren­ cija je velika pa predstava, rad ili list koji pišete moraju biti što bo­ lji. Scenski nastupi pripremaju se mjesecima, školski list piše cijelu godinu, a literarni i novinarski radovi se nakon pisanja usavršavaju. Za Iz programa sve to stvarno treba imati volju. Na­ dobrodošlice u kon LiDraNa ne vraćaju se svi sre­ KC Peščenica tno kući. Ipak se isplati ići i razvijati svoje urođene sposobnosti. nastupa. Povjerenstvo i publika nisu Vedran Vulić imali baš usaglašene stavove. Svi­ Općinski susret djela nam se predstava Borovje traži Nakon ovoga slijede Kerempuh i Vidra antitalent, no, nažalost nisu prošli. Na­ gdje poneki odgledaju sve nastupe. Po ne znam koji put smo domaćini šu školu predstavljala su dva skupna Navijali smo i za Vedrana Vulića, sta­ Općinskog LiDraNa, i ove smo ga nastupa, Njezin trinaesti rođendan rog lidranovca. Naime, još kao učenik godine, ponovno održali u KC Peš- i Juha te pojedinačni Ivane Palijaš, naše škole volio je LiDraNo, pa je na­ čenica. To je uzbudljiv susret koji Gospođica Mljas. Na županijsko na­ stavio i u srednjoj. Sudjelovao je i na započinje ozbiljnom himnom, manje tjecanje prošla je Juha i Gospođica državnoj smotri. Voli komične, ironi­ ozbiljnim programom i ponovo ozbilj­ Mljas. Prošli su nam i neki literarni i čne, tekstove. Vedran je jedan od onih nim povjerenstvom. Nastupilo je jeda­ novinarski radovi. lidranovaca kojega na nastup i danas naest škola s oko dvadeset scenskih dolaze bodriti mama i tata. Mislim da je to super. Ozbiljno o grafici Ali, to nije sve. Za nas novinare nastu­ pa ono neizvjesno očekivanje koje ni­ kako da prođe. Dobro smo prošli na Županijskom, no to ne znači da ćemo i na Državno. U Šibenik Silno sam želio s Lovorkom otići na državni LiDraNo. To mi se i ostvarilo. Navratio sam u knjižnicu i kao slučajno, rekao voditeljici da pogledamo na web stranicu AZOO. Ondje je pisalo da iz Zagreba na državni LiDraNo idu Lovorko i Čarobna frula. Bili smo oduševljeni. Sav trud se isplatio. Otišli smo do ravnateljice i pedagoginje i podijelili s njima svoju sreću. Počeo sam se pripremati za put. Solaris, u Šibeniku od 25. do 27. ožujka. Nisam mogao dočekati taj dan. 34lovorko 2010 24-41.indd 34 2.2.2011 17:18:12
  • 35. d r a n o Ujutro, 25. ožujka, krenuli smo sa su se svi nastupi događali istovremeno, Napoleonu, Hitleru i njemu omiljenom Ciboninog parkirališta. Put je bio nismo stigli mnogo vidjeti. Nakon Titu. Na pitanje zašto je počeo pro­ dugačak, ali ne i dosadan. Još na ručka imali smo malo odmora pa učavati povijest, odgovorio mi je: Za- parkiralištu, voditeljice su upoznale smo voditeljica i ja pogledali nekoliko nimalo me kako su živjeli naši preci Lovru i mene. U busu smo se svi scenskih nastupa i već smo morali ići. prije više stotina godina. Stvarno me družili. Ozbiljni novinari radili su vrlo Od viđenih nastupa svidjeli su nam fascinirao. Posebno me se dojmilo neozbiljne stvari. U Solaris smo došli se Druge iz OŠ Augusta Cesarca i kako njemu strašno smeta nepravda. oko 13 sati. Bili smo smješteni u Navijači OŠ Stjepana Ivaniševića iz Uvijek nastoji pomiriti svoje prijatelje Hotelu Ivan. Lovro i ja smo dopali u Makarske. Oni su prije nastupa po­ u svađi. Nakon priče o Luki pojavio veliki apartman s nekim klincima i dijelili letke Recite STOP! Nasilju. Išao se Filip Bošnjak koji je monologom nepoznatim profesorom. Iako smo sam na okrugli stol za samostalne Jabuka Josipa Barkovića rasplakao S Lovrom i Lukom gajili nadu da će na recepciji shvatiti novinske radove. Ondje sam naučio Margita Butković s učiteljicom Vinkom svoju grešku, to se nije dogodilo. Na kako bolje i kvalitetnije napisati članak Zadro, OŠ Dr. Vinka Žganca kraju se ispostavilo da i nije bilo tako (nadam se da se to sada primjećuje). loše. Luka je bio zvijezda LiDraNa. Opet slijedi okrugli (nigdje uistinu Poslije ručka išli smo u obilazak grada. okruglog) stol za grafičko uređenje Posjetili smo tvrđavu, groblje (tamo lista. U 19 sati je počelo predstavljanje smo se slučajno našli tražeći tvrđavu), knjige Novinarstvo u školi. Kupili smo luku i katedralu. Htjeli smo posjetiti i primjerak i koristimo ga na sastancima Vrtove sv. Lovre, no, nismo znali put. novinarske skupine. Pitali smo jednu stariju gospođu. Idite samo ravno ­ rekla je i dodala: ali ja Veselite se! tamo nisam dugo bila, noge me bole Zadnji, treći dan, počeo je isto kao i i ne mogu hodati do gora. Došli smo prethodni. Samo uz pakiranje. Poslije pred zaključana vrata. U obližnjoj doručka imali smo slobodno vrijeme. suvenirnici smo kupili suvenire koji će Proveli smo ga vani družeći se. Kraj nam vratiti sjećanja na LiDraNo. još jednog LiDraNa. Umjesto ručka Smotra i okrugli stolovi lanch paketi. U 13 sati počelo je sve­ čano zatvaranje. Čule su se riječi: Predvečer smo se vratili u hotel. Poslije Nemojte biti tužni, već se veselite! Ve­ slasne večere bilo je svečano otvorenje. selite se sljedećem LiDraNu! Slijedili Domaćin ovogodišnjeg susreta bila je Vedran LiDraNovac su najbolji nastupi. Tada je nastupila OŠ Brodarica. Program je bio dobar. djevojčica Margita Butković, učeni­ Nakon otvorenja­ spavanje. No, Lovro i publiku i cijelo povjerenstvo. Zatim ca trećeg razreda, koju smo gledali je na pozornicu došao Nikola Durbić ja smo posjetili Bosance Ivana, Kristinu na općinskom LiDraNu u Pešči, sa i Dijanu. Naučili su nas dvije nove riječi: koji je pročitao svoj novinski rad Vodi svojom pjesmom Šljiva plavica. Nje­ li Liga 16 hrvatski nogomet u ponor. zaifan i gotivan. Gotivan znači cool, zina je pjesma oduševila publiku. Za­ moćan, a zaifan jadan, slab. Nastao je Nasmijala nas je i radijska emisija tim smo pogledali dokumentarni film Praščić koji je imao sve OŠ Dvor. To je slogan: Ne budi zaifan, budi gotivan!. Sjaj Rudeške zvijezde o dječaku Lu­ bio kraj. Oprostili smo se od prijatelja Sljedeći dan smo se probudili oko 8 h. ki Šopu koji je sa mnom bio u sobi. i busom krenuli kući i, naravno, tamo Otišli smo na doručak, potom na okrugli Taj me dječak stvarno oduševio. Ide sretno stigli. U busu nam je Luka pje­ stol za školske listove. Naš su Lovorko u treći razred OŠ, a zna nabrojati vao i pričao o Habsburgovcima. pošteno nahvalili. Dugo je trajalo. Kako sve austro­ugarske careve, priča o Denis Gaščić, 7. a 35 lovorko 2010 24-41.indd 35 2.2.2011 17:18:15
  • 36. rođendan pjeSnika U Obilježavajući Svjetski dan poezije Č VARAK 21. ožujka željeli smo obilježiti de­ vedesetu obljetnicu rođenja po­ R ATKO Knjižnica znatog hrvatskog dječjeg pjesnika Ratka Zvrka. Napravili smo izbor Zv rka pjesama iz zbirke Grga Čvarak i iče Ratka izveli ih za publiku nižih razreda, jesme-pr na njegov rođendan 20. 4. Željeli P smo starije podsjetiti na pjesme koje su i sami čitali u djetinjstvu, a djecu potaknuti da ih čitaju i ne zaborave. Rođen je 1920. u Beogradu (zapravo potječe iz Konavala pokraj Dubrovnika). Umro je 1998. u Dubrovniku. Izvođači: Bio je prvak Hrvatske u boksu, u srednjoj kategoriji. Bio je i novinar, najviše za sportske i pomorske teme. Okradeni pjesnik, Ivo Spajić, 2. b Jankova čitanka, Maja Antonia Dječju poeziju je pisao i objavljivao u novinama, časopisima i Križić, 4. b zbirkama. Poziv na izložbu, Ante Pranjić i Objavljene knjige pjesama: Olimpijsko selo Čvrk, 1952. Ivan Božić, 2. b Naši stari znanci, 1954. Markov strah, Lara Spajić, 4. b Čarobni prozor, 1957. Uzbuna u Zelengaju, Lara S., O Ivan, Paula, Iva, Maja TK O Od Zrinjevca do svemira, 1958. Zec i vjeverica, Laura Hercigonja, RAVRK 998 . Torba Djeda Mraza, 1959. Ivo Spajić, Lara Biuklić, 2. b Z .1 Zvijezde u gradu, 1963. Čvorak, Ivo Spajić, Ante Pranjić, 2. b 3.9 0.-2 Grga Čvarak, 1967. (mnogo Trgovac medo, Maja Antonia 4. 192 ponovljenih zdanja) Križić, 4. b 20. Uzbuna u robnoj kući, 1976. Zec i puž, Laura, Ivo, Ivan, 2. b Šumski urar, Lara B., svi Smijeh nije grijeh, 1990. Pismo lastavici, Paula Bogović i Izdao je niz slikovnica i knjigu o sportu Zlatne rukavice Mate Iva Dodig, 3. c Parlova. Maćuhica, Paula, Ante Svaka njegova pjesma je mala priča o različitim dječjim Smrt slavnog miša, Lara B., zgodama, o životinjama koje imaju ljudske osobine, o cvijeću, Laura, Antonela učenju i drugom. U mnogima ima humora. Moja baka, Lara S., Antonela Zbirka Grga Čvarak dobila je nagradu Grigor Vitez 1967. Duga, Iva Dodig, 3. c, Ivo, Ante, godine. Paula, Ivan, Lara B., Laura Grga Čvarak svi Šegrt Hlapić, Pero Kvržica i Grga Čvarak najpoznatiji su likovi hrvatske književnosti za djecu. Učenici 2. b razreda i Ratko Zvrko poznat je i po uzrečici Bilo kuda Kiki svuda koju je voditeljica osmislio. 36lovorko 2010 24-41.indd 36 2.2.2011 17:18:18
  • 37. ka Užitak i terapija Da nas Č ITA MO BAK E I DJ EDOV E, D IT ELJE, IP RIJAT ELJE, Za RO DBINU ELJE RO OSTALU ENIKE I UČIT JA UČ JE ČITAN L JUBITEL I SVE IČE RAV NE PR NEZABO E IZ KNJIGA KNJIGA nije I PJE SM JIŽNIC E NAŠ E KN predmet. SA POLICA 10. U 1 8 SATI Ona je 18. 11. 20 ČAROLIJA. Ne treba puno riječi. Čitanje treba voljeti. Čitati treba znati. Onaj tko voli čitati, mogao bi o tome napi­ sati roman (unatoč tome što su mnogi već napisani). Dobro či­ tanje je umijeće. Dobra priča je poklon. S tim spoznajama orga­ nizirali smo čitateljsko veče u polumraku naše blagovaonice za biranu publiku. Bilo je lijepo. mv Naslov Autor Izvođač Zrikavac Zvonko /Zapetljancije (koje će vam Marina Balažev Dora Kutija, 2. b zapetljati jezik) Mijenjam roditelje / Radost Biserka Drbohlav Zoe Zeba i Laura Hercigonja, 3. b Najotmjeniji div u gradu Julia Donaldson Tomislav Milek Na svoje oči / Dođi da ti pričam, str. 53 Nada Iveljić Lana Krčmarek, 5. a O sreći Dubravka Ugrešić Jelena Lipovac, 5. a Prvotravanjska priča / iz Modre laste Planka Pašagić Iva Dodig, 4. c Pravi tata Zvonimir Balog Ivan Vrsaljko, 4. b Prvo ljubavno pismo Josip Balaško Tena Škorić, 6, b Sreća / Idi pa vidi, str. 107 Stanislav Femenić Paula Bogović, 4. c Tužibaba /Bonton 1, str. 107 Zvonimir Balog Teo Salamun, 6. b Moja vila / Radost Ksenija Grozdanić Lara Biuklić, 3. b Harry Potter i Kamen mudraca, str. 241­243 J.K. Rowling Maja Đuras, 8. a U ovoj minuti Eva Rechlin Ljiljana Mirt Kruc Drvo ima srce Shel Silverstein Sanja Grganić Vrsaljko Uspavanka Zvonimir Golob Ivana Palijaš, 6. b Mali princ, VIII poglav. Antoine de Saint ­ Exupery Petar Kir Hromatko, 7. b Gospodar cvjetanja /Vrline ljubavi, str. 332 Japanska bajka, prevela i Jozsef Mikuška prepričala Vesna Krmpotić Dječak i cvijeće H. Chopin Dino Musić, 8. a 37 lovorko 2010 24-41.indd 37 2.2.2011 17:18:25
  • 38. knjige S T r Knjižnica U knjigama mudrih izreka nalazimo rečenicu starog Rimljanina Plinija koji kaže: U knjižnicama govore besmrtne duše mrtvih. Ako se nad tim zamislimo, ako pretpostavimo da to ne treba bukvalno shvatiti, on je u pravu. Pisci su umrli, a knjige su ih nadživjele. No, kroz svaku knjigu progovara njezin autor. Knjige su ono vidljivo, a riječi i značenja ono nevidljivo. Ima još nešto. Melita Rundek kaže: Knjiga je živi glas, duh koji…U knjižnicama govore i duše živih pisaca. To smo shvatili kad smo skidali s polica knjige koje smo odlučili izdvojiti po jednom principu – knjige s potpisom pisaca. PISCI smiju Potpis običan To s potpisima nametnulo nam se nekom zgodom kao tema. Potpis je naizgled običan tekst s nečijim imenom i prezimenom. No, on ima svoju vrijednost. Potpisom potvrđujemo svoj identitet na dokumentima, njime potvrđujemo su­ glasnost s pravilima korištenja, njime se osuđujemo na dugoročno otplaćivanje kredita, njime se učlanjujemo u neke udruge, na peticijama potvrđujemo želju za promjenom i tjeramo vlast na promjene. Njime se profesorica potpisuje na test ili razrednica i ravnateljica na svjedodžbu. Potpis je jako bitna stvar. Zato se moramo brinuti da se uvijek jednako potpišemo. Kopiranje tuđeg potpisa je kazneno djelo lažnog predstavljanja. Ljudi se vole potpisivati. Ta­ ko ostavljaju trag svoje prisutnosti. Neki se potpisuju pisanim, neki velikim ili malim tiskanim slovima, neki stave inicijale imena i cijelo prezime, neki inicijale i imena i prezimena, neki se uredno potpišu, a neki onako lijepo, kako samo oni znaju, našvrljaju i zašaraju. Potpis, autogram, u današnje je vrijeme vrlo je popularan oblik približavanja nekoj poznatoj osobi, nekoj zvijezdi. Svaku od njih možemo zamisliti okruženu obožavateljima (i ženskim i muškim) kako dijeli potpise šakom i kapom. Zadovoljna ona jer je popularna, zadovoljni obožavatelji jer su joj se približili. Što se kasnije dešava s tim potpisanim papirićem ne zna se. Neki ih vjerojatno čuvaju i slažu svoju zbirku, a mnogi ostaju izgubljeni ili zaboravljeni. Potpis pisca Knjižničari, točnije knjižničarke, kojih ima kudikamo više, ne vole da se šara po knjigama. Čini se da ipak postoji izuzetak, šarati mogu pisci. Kad je potpis pisca u pitanju, onda je to u redu, ne u redu, nego dobro, ma što dobro, poželjno. Zaista poželjno. Na početku knjige pisac inače piše posvetu. Iako njegovo ime piše na naslovnoj stranici knjige, ljudi vole imati piščev potpis na nekoj od prvih stranica. Knjižnice, ali i pojedinci, jako dobro čuvaju te knjige. U njima je pisac ostavio trag. Bilo da se potpisao pisanim slovima, inicijalima, imenom i prezimenom ili čak napisao kratku posvetu vlasniku knjige, piščev je potpis zaista vrijedan. Knjižnica je puna potpisanih knjiga. S posvetom ili bez, s datumom ili bez datuma. Potpis pisca može se dobiti kad ti on knjigu poklanja (rjeđe), kad je kupuješ na promociji na kojoj je prisutan autor, već potpisanu knjigu možeš dobiti na poklon. Nekima su pisci napisali osobne posvete, a oni knjigu nisu sačuvali, nego su je donijeli u knjižnicu. Kroz književne susrete Pisac potpisuje knjige i na književnom susretu u školi. Odlučili smo istražiti koliko imamo takvih knjiga i čiji su to sve potpisi. Došli smo do zanimljivih otkrića. U našoj, preko četrdeset godina staroj, školi bilo je mnogo književnih susreta i vjerujemo da svima nismo ušli u trag i nismo ih zabilježili. Bilo je godina bez, ali i godina s nekoliko susreta. Neki su pisci i danas živi, a neki, na žalost ne. Neki više danas nisu u lektiri pa djeca i ne znaju mnogo o njima, a neki su nam ostali u tako dobroj uspomeni da bismo ih rado ugostili ponovno. Zanimljivo je da pri spomenu imena pisaca prvo pomislimo na likove iz pročitanih djela. Onaj tko je bio prisutan na više književnih susreta, doživljava ih uglavnom kao zabavne. Mnogi pisci su se i trudili da 38lovorko 2010 24-41.indd 38 2.2.2011 17:18:26
  • 39. ge S potpiSom a g napraviti mapu i imati preglednu evidenciju o književnim susretima. Imamo nekoliko papira. Potpis je trag pisca. Najstariji potpis je iz 1968. godine. Da imamo Shakespearov potpis postali bismo bogati jer bismo ga mogli prodati na aukciji. Potpise naših pisaca nitko nije vrednovao. No oni su nama vrlo vrijedni. Zato ćemo na kutiju s potpisanim knjiga­ ma staviti vrpcu kao na poklon. Denis Gaščić, 8. aju šarati po knjigama Kronologija: Višnja Stahuljak, 1968. Mladen Kušec, 1970. Stjepan Jakševac, 1970. Stanislav Femenić, 1970. i 12.3.1974. Ivan Kušan, 29.5.1971. Sunčana Škrinjarić, 31.3.1975. Božena Loborec, 1975. Marino Zurl, 25.3.1976. Pajo Kanižaj, 1976. Pero Zlatar, 6.12.1976. Milivoj Matošec, 1975. i 20.4.1978. Ivica Ivanac, 1977. Toma Podrug, 1978. Iris Supek, 1976. Enes Kišević, 1980. Zlatko Krilić, 1980. Počast klavirskom geniju Anđelka Martić, 1981. Dragutin Horkić, 1982. Milivoj Taritaš, 10.5.1982. Danko Oblak, 1982. i 1984. Nikola Pulić, 1980. i 14.3.1986. Vesna Parun, 7.11..1997. Anto Gardaš, 2000. Josip Ivanković, 2001. Dragutin Tadijanović, 23.5.2003. Božidar Prosenjak, 27.4.2004. Višnja Biti, 2004. Sanja Pilić, 3.5.2004. Branka Primorac, 24.4.2006. Vera Vujović, 2006. Silvija Šesto Stipaničić, 3.2007. Pavao Pavličić, 2007. Zvonimir Balog, 25.10.2007. zabave (Jadranka Čunčić Bandov, Jozo Vrkić, Sanja Pilić, Hrvoje Kovačević i Sanja Polak, 2008. dr.). Neki su ozbiljniji. Ima ih otvorenijih ili zatvorenijih. No, nitko ne može poreći Jadranka Čunčić Bandov, 2008. da smo tim susretima mnogo dobili. Jozo Vrkić, 2009. Kad smo čuli da je umrla Vesna Parun bili smo ponosni što je bila u našoj Hrvoje Kovačević, 27.10.2009. školi. Dragutin Tadijanović također. Sve te potpise imamo. U jednom trenutku Melita Rundek, 2010. nam je palo napamet da ćemo piscima dati papir na potpis, kako bismo mogli 39 lovorko 2010 24-41.indd 39 2.2.2011 17:18:26
  • 40. Knjižnica ZSPISATELJICA Zadovoljna naša gošća m ŽIVOT nameće temu Tako je počeo moj književni rad. Sve gospođe knjižničarke su poludjele za tom knjigom i zvale me iz cijele Hrvatske da dođem na književni susret Neki kažu da je to bio moj ulazak na velika vrata u književnost za djecu i mlade. Imala sam sreću da su i ostale knjige koje sam napisala poslije toga bile uspješne knjige i to na ta dva fronta: sviđaju se djeci, što je meni jako važno, a s druge strane sviđaju Ova se godina može u našoj školi ostalome u romanu Psima ulaz zabranjen. se književnim teoretičarima. smatrati prekretnicom jer su knji­ Rukopis toga romana je poslala na ano­ Ja djecu i mlade vrlo poštujem, stvarno ževni susret za sedme razrede pri­ nimni natječaj koji je raspisala Školska vrlo cijenim, obraćam im se s poštovanjem premili dječaci. Sedmorica njih. Pri­ knjiga. Nagrađeni rukopis, između osta­ i mislim da u sebi još uvijek imam jedno družila im se i jedna djevojčica. Mo­ loga, dobiva i nagradu IBM. dijete i jednog tinejdžera . Nastojim iz te limo bez asocijacija. pozicije pisati knjige. …Poslala sam rukopis jer sam se nadala Prvo smo pročitali knjigu Haj, ja sam online, suvremeni roman koji govori o nagradi, što da lažem. Mnogo je mojih pri­ Mirko jatelja pročitalo rukopis i reklo: super, to je ovisnosti o internetu i druženju na je­ Druga knjiga koju sam napisala je Mirko i sjajno, samo ti to pošalji… dnom internetskom forumu. Zatim smo sedam prigovora. To je knjiga zagonetki s U neko doba zvoni telefon zvrn, zvrn i, što ljekovitim biljem. I ona je bila vrlo uspješna pozvali knjižničarku i književnicu Melitu mislite, što su mi javili – da je moj rukopis zato što je UNICEF uzeo neke dijelove iz te Rundek, da o knjizi, zapravo knjigama, dobio prvu nagradu IBM. I ne samo to, rekli knjige i s njima obišao 500 ili više škola u porazgovaramo. Možemo preporučiti i su mi, vaš je rukopis toliko dobar da smo Hrvatskoj. Dakle, u toj knjizi se govori o knjigu i književni susret, jer je na njemu odlučili ne dodijeliti drugu i treću nagradu. jednom tipu zlostavljanja. nastala nova priča, priča o sjajnoj sud­ bini knjiga i romana naše gošće. Taj roman je doživio veliki uspjeh. Na Sve su moje knjige, imala sam sreću, stranu te knjige su stali teoretičari književ­ jako lijepo ilustrirane. Sve se nalaze na top Prva nagrada nosti. Međutim, ono što je meni kao piscu ljestvici knjiga preporuka za čitanje djeci i Rekla je nešto ukratko o tome kako bilo jako važno jest, hoće li uz tu knjigu mladima HKD. je krenuo njezin književni rad za djecu stati djeca, odnosno mladi za koje je pi­ sana. Najtužnija knjiga i mlade. Naime, radeći u KGZ na dječjem odjelu s djecom i mladima, Tužan roman, crna naslovnica, Kupit će ti pomislila je da bi bilo dobro napisati Samo ne lektira tata koturaljke, najtužnija je knjiga koju sam knjigu koja će govoriti o njezinoj ljubavi Onda se dogodilo i da je ta knjiga postala napisala. Pisana je u prvom licu jednine, o prema književnosti, ali na način koji će lektira. Svi su rekli: Knjiga ti je super i seksualnom zlostavljanju u obitelji. biti zabavan, štosan, i koji će nekako sjajna, no samo da ti knjiga ne postane Svaku od tih knjiga pisala sam na drugačiji privući djecu i mlade. Slijedi istinita lektira… No, sve je bilo OK, iako je lektira, način. Mislim da svaka dobra knjiga mora priča o psu kao glavnom junaku i djeca je vole čitati. biti originalna na svoj način. Kako je knjiga 40lovorko 2010 24-41.indd 40 2.2.2011 17:18:28
  • 41. ća melita rUndek pisana kao ispovijest, pitali su me: Melita, pisati knjigu u kojoj bi se sve riječi uvrede Znati stati kako ste to preživjeli? Tu mi je knjigu bilo koje se mogu na internetu izreći, napisale Jeste li znali pretjerivati na forumu? najteže pisati. Ja sam poput glumca koji se eksplicite. Nema potrebe pisati knjigu za uživi u svoju ulogu. Iako na početku knjige nasilnike. Jesam. U jednom sam trenutku pomislila: piše da to nije moje iskustvo, svi misle da čovječe, nisam s prijateljima telefonirala Knjiga ima dva dodatka koja uče kako se dugo vremena, zovu me van, a ja na jest, i to je meni veliki kompliment, znači ispravno služiti internetom i kako se zaštiti. kompjuteru, postala sam ovisnik, kako se da je knjiga uvjerljivo pisana. U Bjelovaru postoji klub obožavatelja ove knjige. Često Svijet interneta je stvarno jako privlačan i to dogodilo? Moram se vratiti. I vratila sam ju povezuju s knjigom Mi djeca s Kolodvora on izaziva ovisnost, naviku. Vrijeme koje se. Iako neki moji prijatelji forumaši sad ZOO. To je teška tema, no djeca i mladi provedemo na internetu nije sve kvalitetno kažu: je, ti si bila na internetu dok si pisala imaju puno suosjećanja prema svojim vrijeme, to i ovisnici moraju priznati. Često knjigu, a sad si rekla baj, baj i to nije fer. vršnjacima koji su zlostavljani. puta je dosadno, nema tvog društva, ništa se ne dešava. Treba znati stati. Svatko se Popularnost Najveselija knjiga treba naučiti kontrolirati. Ne treba previše Kakav je osjećaj kad vas smatraju suvre­ Do sada sam napisala 9 naslova. Pet i naglašavati niti dobru niti lošu stranu menom spisateljicom ili problemskom spi­ pol minuta do zvona je najveselija knjiga. interneta. Neke zemlje zabranjuju internet sateljicom? Govori o različitim iskušenjima kroz (Kina). To nisu progresivne zemlje. Ne To problemski pisac već su mi teoretičari koja prolazimo kad smo djeca i mladi: treba sotonizirati internet. Treba se znati književnosti zalijepili na čelo. Bolje biti pro­ pušenje, alkohol, ljubavi sretne, nesretne. njime koristiti. Treba znati pravila kao i blemski pisac nego pisac ljubića i trivijalne U životu svakog učenika školsko zvono je pravila kad se prelazi cesta. literature. najvažnija stvar na svijetu. Koliko god bio Iskustva Moderan pisac, to mi je najdraže. sat zanimljiv, zvono nas vodi u slobodu. Metaforički je to pet i pol minuta do Tek mi je internet dao uvid u to da sam ja Otkud ideja za likove? prvo, na određen način, popularna osoba. odrastanja. Prvo su mi se prijateljice počele žaliti Pisci koji kažu da im nije važno što misli Dva medija, dva svijeta na djecu za kompjutorima, onda sam njihova publika, lažu. Popularnost godi. Zadnja je knjiga Haj, ja sam on line. Za ovu shvatila da postoji cijeli jedan svijet koji To na neki način čovjeka hrani. Svaka sam se knjigu jako pripremala (moj se život trebam upoznati, naprosto, život nameće pozitivna energija koju vi meni odašiljete okrenuo naopačke). Nastoji na neki način temu. Ako si dovoljno znatiželjan, ako nisi mene nahrani i daje mi poticaj da pišem i pomiriti dva medija, kompjuter, virtualni ograničen u svom svijetu, život ti nametne dalje. Naravno, to i obveže. Treba nastojati medij s jedne strane, i svijet književnosti i temu o kojoj ćeš pisati, aktualnu temu. opravdati očekivanja. pisane riječi s druge strane. Mene nitko nije maltretirao na forumu. Ustvari bilo je nekoliko provokacija. Do­ Prva pjesmica Svaku knjigu nastojim pisati prema temi koju obrađujem pa je ova knjiga brzo pisivanje između Gizmača i Katarine je Koliko ste čitali i jeste li možda pisali kao pisana zato što je internet brz i intenzivan, istinit slučaj. Internet, forum, vam garan­ dijete? jako puno stvari se događa u kratkom tira anonimnost, to je važno naglasiti. Ta Jako puno sam čitala. Za to je kriv moj vremenskom roku. Nema dugih opisa. anonimnost može biti nešto jako zani­ tata koji mi je čitao priče prije spavanja i Ona govori o svijetu koji se promijenio. mljivo, možemo pokazati sve svoje talente vrlo rano me učlanio u knjižnicu i kupovao Između mene i mojih roditelja nikad nije i resurse, naprosto zato jer smo anonimni, mi slikovnice. Počela sam pisati vrlo rano, bilo takve razlike kao što je danas između ne moramo nikoga gledat u oči. Međutim, sa 7 godina. Napisala sam pjesmicu koja djece i roditelja. Meni su rekli: ako ti se ta anonimnost nas može i zavesti, može­ je objavljena u školskom listu. Moja knji­ pokvari kompjuter pozovi nekog koji ima mo biti brutalniji nego što smo inače i mo­ ževna karijera krenula je iz ljubomore pre­ 10, 11 godina. Danas je više nego ikad žemo jako varati. ma mojoj najboljoj prijateljici Renati koja potrebna komunikacija između djece i Na forumu sam nastojala i intervenirati, je pisala pjesmice za našu najmiliju uči­ roditelja. svojom osobom, svojim autoritetom ,tamo teljicu. gdje sam mogla. Recimo, na internetu se Cenzura znaju pojavljivati vrlo neugodni vicevi, npr. Želim vam radost i užitak u čitanju svih David: Zašto je knjiga tako cenzurirana? koji ismijavaju gladnu djecu. Znala sam knjiga, ako ne mojih, onda tuđih. Mislim da je naš svijet i internet puno su­ se svađati s ljudima koji bi objavljivali ta­ roviji. Smisao života je u našoj odluci da napra­ kve stvari. Nikada nisam sudjelovala u vimo bolji svijet. Smisao je u ljubavi. Treba Internet može biti surov, ali nije nužno zlostavljanju, borila sam se protiv toga voljeti ljude, umjetnost. Treba stvarati. surov. Na forumu postoje moderatori koji i nadam se da ćete i vi biti takvi. Tako i su zaduženi za red. Svatko ima vlastito izgledate. Ne izgledate mi baš kao neke Istina je, Knjiga je (i Melita Rundek je ) živi iskustvo na internetu. Ja ne mislim da je barabe, nego kao netko tko bi se mogao glas, duh koji korača… internet neki Disnyland, ali nisam htjela boriti za bolji svijet. Denis Gaščić, 8. a 41 lovorko 2010 24-41.indd 41 2.2.2011 17:18:28
  • 42. PrePoruka za čitanje Tajna za mlade Knjižnica Recept za sretan život Tko nije nikada poželio upravljati svojim živo­ tom? Možda ćete po­ misliti da sam lud što to pitam, no razmislite. piše: Denis Gaščić, 8. a Tko nije pokušao ba­ rem jednom okrenuti stvari u svoju korist ili jednostavno, odgodi­ ti odgovaranje engle­ skog za sljedeći put? Ako ste razmišljali o tome, Tajna za mlade autora Paula Harringtona je knjiga koju trebate pro­ čitati. U njoj se govori o moći ostvarivanja naših snova Možemo smisliti i neku svoju frazu koja nam se snagom pozitivnih misli. Prema toj teoriji svatko sviđa. Ponavljanje tih rečenica trebalo bi nam ima moć, i može učiniti za sebe što želi. To je postati navika, sve dok sami nismo uvjereni u njih. otkrivanje tajne jer ostali nas uglavnom uče kako Mnogi se tome smiju, no ne treba sve bukvalno drugi imaju moć nad nama ili kako je sve već shvatiti, ne ponavljati bez uvjerenja. Treba shvatiti određeno. Evo u čemu je stvar: naše su misli za­ da je svatko izniman i da može privući sve što želi. pravo energija. Prirodom, tj. svemirom upravljaju Važno je da je razmišljanje pozitivno jer sve što određeni zakoni. Jedan od njih je i zakon pri­ želiš, to ti se i vraća.O svemu tome su nas učili svi vlačnosti koji kaže da se sličnosti privlače. To je mudri ljudi, Budha, Isus i dr. najmoćniji zakon cijelog svemira. Naše misli, Za odrasle postoji već otprije knjiga Tajna energija, privlaće stvari. Možemo privući dobre, Rhonde Byrne, koja je tjednima bila na čitateljskoj ali i loše stvari. Koliko smo puta bili uvjereni da top ljestvici. U knjižnici se još uvijek morate će profesor baš nas pitati. I što se dogodilo, pitao predbilježiti i čekati na nju. Snimljen je i istoimeni nas je. Zašto? Samo zato što smo ga privukli film, kojemu je producent Paul Harrington, autor svojim mislima. Da smo pomislili Pitat će me Tajne za mlade. Na Interliberu su reklamirali knjigu sljedeći tjedan ili Pitat će nekog drugog, sigurno Moć, svojevrsni nastavak Tajne. nas ne bi pitao (provjerena ideja). Kažu da su ovu tajnu (zakon privlačnosti) sto­ Život se može učiniti ljepšim, razmišljajući ljećima skrivali od nas. Danas je možemo ot­ pozitivno. Dobro je ponavljati određene pozitivne kriti. Barem pročitati knjigu ili pogledati film. Bilo rečenice: bi dobro pokušati usmjeriti pozitivne misli u po­ Ja sam jedinstven i dragocjen. zitivnom smjeru pa vidjeti što možemo stvoriti. Prepun sam sjajnih ideja. Autori mnogo puta ponavljaju kako nam to može Iznimno sam kreativan, pametan i domišljat… promijeniti život nabolje. 42lovorko 2010 42-73.indd 42 2.2.2011 16:15:21
  • 43. Sava Školski projekt: S ava, rijeka lutalica Ponekad ad modra, ponek zelena, nako n kiše smeđa… a, vodenom Spušta se, pad a. čarolijom vlad asna i i jedina, prekr Ona je jedna rijeka Sava. neponovljiva: cama i tala po učioni Tjednima je lu o, istraživali, Promatrali sm radionicama. li se, ključivali, igra razmišljali, za na pro- redstavili stvarali i sve p 10. jektnom dan u 4. svibnja 20 ak,goršč e Gabrijele Za Riječi učiteljic radionica na predstavljanju autor plakata: Marija Barlek, prof. 43Podlist 43-58.indd 43 2.2.2011 16:05:14
  • 44. J e z e r a i JARUN, BUNDEK, SAVICA ava, rijeka lutalica Prvašići to rade temeljito Školski projekt: S Možeš ih pitati o Savi što hoćeš. Poznaju i nju i njezina jezera. Kada su sve vidjeli, istražili i naučili, oslikali su naše školsko dvorište. Sivi beton pretvorili su u šarenu sliku jezera Jaruna, Bundeka, rijeke Save, biljnog i životinjskog svijeta u vodi i izvan nje. Osmislili su i zapisivali mnoge eko poruke kako bi upozorili na važnost očuvanja okoliša. učiteljica Edita 44Podlist 43-58.indd 44 2.2.2011 16:05:21
  • 45. a i p o t o c i GRAD NA 7 POTOKA S južne strane Medvednice teče mnogo potoka. Neki su mali i brzo nestaju pod zemljom, a ima i 7 velikih. To su Vrapčak, Kraljevec, Pustodol, Bliznec, Bačunski potok, Markuševački, Trnava i Brdovec. Bli- znec i Bačunski potok se spajaju isto kao i Trnava i Brdovec. Tu je još i po- tok Medveščak. Svi se potoci ulijeva- ju u rijeku Savu. Ne vidimo ih jer teku ispod Zagreba. Posjetili smo Bliznec. Taj je potok predivan. Sigurno su takvi i drugi. Lara je predstavila naš rad na pro- jektnom danu. Zoe Zeba, 3. b 45 Podlist 43-58.indd 45 2.2.2011 16:05:26
  • 46. t r a d i E ava, rijeka lutalica Školski projekt: S Učenici 2. a bavili su se tra- dicijom. Sakupljali su stare predmete i napravili izložbu u razredu. Organizirali su i ra- zredni kviz, a na zidove učio- nice stavili plakate s etno tema- ma koje su sami izradili. Folklor Posavine prikazan je plesnim nastupima na priredbi i predstavljanju ra- dionica. 46Podlist 43-58.indd 46 2.2.2011 16:05:33
  • 47. d i c i J a TNO Na radionici arhitektice Slavice Pleskalt govorilo se kako Sava utječe na razvoj grada i obratno, kao i zašto je i kako nastala turopoljska kuća. Posavske su kuće posebne i vrlo lijepe i nastoji ih se sačuvati. Učenici su izradili maketu turopoljske kuće. 47 Podlist 43-58.indd 47 2.2.2011 16:05:38
  • 48. ava, rijeka lutalica K r e t Učenici 3. a razreda željeli su prikazati vrste leptira koji žive u okolici Save i savskih rukavaca. Govorili su o životnom ciklusu leptira, dnevnim i Školski projekt: S noćnim leptirima, rasprostranjenosti i zaštiti. Rezultat radionice je bio plakat i mnoštvo šarenih crteža leptira. PLIVA ZALJUBLJENA PATKA ... Dječja brojalica Pliva patka može se izvoditi na mnogo načina, na različite druge dječje napjeve i MAMA Helenina mama je zaljubljena u Savu, različitim glazbenim stilovima. njezina jezera, sve živo i neživo. U Dečki su odlično repali i izazvali školu je donijela svježe savsko bilje oduševljenje publike. i, ne baš lagano, kamenje s obale. 48Podlist 43-58.indd 48 2.2.2011 16:05:48
  • 49. e t a nJ e PREVESTI Naš se razred bavio savskim mostovima. Obožavam mos- tove i bio sam zadužen za plakat o njima. Nekoliko dana PREKO VODE prije projektnog dana Lorena i ja smo ih fotografirali. Obišli smo Domovinski most, Most mladosti, Most slobode, modro zeleni željeznički most, Jadran- ski i Savski pješački most. Fo- tografije smo zalijepili na plakat i napisali tekst o svakom mostu. Podatke smo našli na internetu. Pomogao nam je i Filip. Ostali su radili makete mostova. Pomogli su nam u svemu i neki roditelji. Filip Turčić, 5. a IDEMO VAN! Mnoge je bilo teško zadržati u radionicama. Noge žele van. Trčanje uz Savu često je više od svake analize. 49 Podlist 43-58.indd 49 2.2.2011 16:05:54
  • 50. poviJest, ba Prema Ivanin B ava, rijeka lutalica izviješćima Jako mudar spoj terenske i p sudionika: Vlakom do Slavonskog Broda, do tvr|ave i S Školski projekt: S …Išli smo vlakom. Zabavljale smo se i igrale. Izdržale smo 7 minuta šutnje…Jelena i Marija nešto su pjevale (nisam skužila što)... Lana Glibotić …Kada smo sve u gradu pogledali, otišli smo do tvrđave, ali nismo mogli ući bez propusnice koju nam je nakon nekoliko trenutaka napisao pisar… Dunja Posavec …Otišli smo na Trg Ivane Brlić - Mažuranić, slikali se s likovima iz njezinih priča… Marija Mrnjavac 50Podlist 43-58.indd 50 2.2.2011 16:06:02
  • 51. st, baJKe i savan B R O Dke i projektne nastaveve i Save, do Ivane i pri~a o davnini …Onda smo sreli špijuna. Ja sam bio najbolji špijun, a Matija najbolji kosac… Josip Szabo …Vidjeli smo da je Sava puno čišća i šira nego u Zagrebu… Marta Valenta Učenici trećih razreda 51 Podlist 43-58.indd 51 2.2.2011 16:06:08
  • 52. 4. b riječju is FACA SAM ava, rijeka lutalica Školski projekt: S Sava priča Jednog proljetnog popodneva, kad sam došla na Savski most, nešto me privuklo i spustila sam se s njega do obale. Učinilo mi se kao da me netko pozdrav- lja. Oko mene nije bilo nikoga. U Savi sam ugledala velike oči boje pjenušavog mora i usta Putovanje jedne kapljice boje svijetle sunčane obale. Sava je govorila kako voli Jednog je jutra kapljica upala u Savu i započela svoje putovanje. prekrasan krajolik kroz koji teče Sava: Bok, zašto nisi sa svojim roditeljima? sve od Kranjske Gore do Duna- Kapljica: Rekli su da sam dosta velika i da mogu poći na svoje prvo pu- va. No, najljepši joj je Zagreb tovanje. zbog šuma punih cvrkutavih Sava: Super što si upala baš u mene! Putovanje će biti jako zabavno. ptica, livada i šarenog cvijeća i Na putu su susreli pticu. leptira prekrasnih krila. Na svo- Kapljica: Ptičice, pridruži nam se! jem putu prolazi i kroz beskra- Ptičica: Može. jna žitna polja. U njoj se danju Sava: Nešto me škaklja! ogledaju ptice i sunce, a noću Ptičica: Vidim, vidim, to je zlatna ribica! mjesec i zvijezde. Tužna je kad Kapljica: Savo, zlatna ribica je u zamci, zagrizla je udicu! je zagađuju. Kako bi samo bila Sava: Moram joj pomoći. sretna da je vole i uređuju. Ptičica: Štipnut ću čovjeka kljunom! Kapljica: Ja ću je osloboditi. Sara, Lana B., Sava: Spasili smo je! Slobodna je! Arijana i Melkior Ribica: Hvala vam, ispunit ću svakom od vas po jednu želju. Svi u glas: Može! Tko zna što su zaželjele Sava, ptičica i kapljica. Lara, Jana i Martin 52Podlist 43-58.indd 52 2.2.2011 16:06:09
  • 53. ju i slikom PRAVA Faca sam prava, jer ja sam Sava Sava rijeka prava Ja sam Sava, bistra, zrcalo sam svima. Sunce je obasjalo moje tijelo i sjajim kao zlato. Brodovi sretno plove po meni. Sava je lutalica rijeka, Sava, Sava, Sava, Svi me vole, svi me poznaju, veseli mi se uz nju raste smreka. rijeka, rijeka, prava! cijeli Zagreb. Teče u Zagrebu, Sisku i Brodu, Tečem, tečem, žurim, jurim do svog završetka. na svom putu susreće rodu. Čista Sava je kao bajka, Nastavljam dalje, jer to nije pravi završetak. lijepa kao dobra majka. Vode kruže. Sava, Sava, Sava, Prirodu na putu gleda, Ne volim kad me ljudi zagađuju jer obolim i slabija rijeka, rijeka, prava! na ušću mirno u Dunav sam. sjeda. Volim praviti valove, igrati se njima i njihati U njoj živi životinjski svijet brodove. i raste vrlo rijedak cvijet. Sava, Sava, Sava, Ponekad poplavim sve oko sebe. Livadom sporo teče Rijeka, rijeka, prava! Važna sam i ponosna. i životinje susreće. Mudra sam. Slijedim velike bijele oblake. Mihaela, Josip Leo, Matej i Paula Š. Pero, Maja Antonija 53 Podlist 43-58.indd 53 2.2.2011 16:06:11
  • 54. Pokusi i Važne ava, rijeka lutalica mj Ozbiljne p Školski projekt: S Geološki stup, zagađenje izvora pitke vode uz Savu Paleontološka radionica Svojstva vode 54Podlist 43-58.indd 54 2.2.2011 16:06:16
  • 55. si i mjerenja ANALIZEe priče o vodi TRI POKUSA Na radionici koju je pripremila i vodila naša gošća, gospođa Gordana Vešligaj, koja radi u Mini- starstvu zaštite okoliša, proučavali smo utjecaj onečišćenja zraka, vode i tla na biljke. To smo poka- zali putem tri pokusa. 1. onečišćenje zraka U staklenku smo stavili cvijet i list ljubičastog jorgovana, obje- sili zapaljenu sumpornu trakicu i začepili bocu. Zapaljena sumporna 2. onečišćenje vode trakica proizvela je plin sumporni dioksid koji je U čašu s vodom nakapana je plava tinta vrlo brzo obezbojio cvijet jorgovana. List je teže te uronjen svježe odrezani svijetlo obojeni obezbojiti te je ostao zelen. Inače, sumporni diok- cvijet. Kako cvijet povlači iz čaše obojanu sid je sastojak ispušnih i dimnih plinova. vodu, tako se oboji u plavo. Da bi imao efekta, ovaj pokus treba odstajati nekoliko sati. Slično, biljka putem korijena povlači vodu s otopljenim tvarima iz zemlje, a ako je tlo onečišćeno, u biljci će se nakupiti štetne tvari. 3. onečišćenje tla Prije nekoliko dana u šest posudica s vatom i vodom posijana je pšenica. U pet posudica dodana je neka kemikalija koju možemo naći kod kuće kao onečišćivač (šampon, WC sanitar, detergent za suđe, boja za zidove i vegeta), dok je šesta po- sudica ostavljena za kontrolu. Brojali smo koliko je sjemenki proklijalo u kojoj posu- dici i rezultat usporedili s kontrolnom po- sudicom. U kontrolnoj posudici proklijale su sve sjemenke, narasle su stabljičice i korijen. U svim ostalim posudicama prokl- ijalo je manje od pola sjemenki, a klice su najčešće jedva vidljive. Ovime smo poka- zali kako čak i one tvari koje imamo kod kuće mogu negativno utjecati na rast bi- Smanjenje protoka Save zbog klimatskih ljaka ako nekontrolirano dospiju u tlo. promjena Tuđa Paula, 5. b 55 Podlist 43-58.indd 55 2.2.2011 16:06:21
  • 56. u kn TEČE SAVA ava, rijeka lutalica Teče Sava, vrijeme ide, ide i svijet… August Šenoa, Prosjak Luka Školski projekt: S je Voda ati m moja Nema toga što već nije ušlo u pjesmu ili prozu, pogotovo važne stvari poput vode, rijeke…Teško je o njima govoriti kao o stvari- ma, to su bića, i više od bića. Osjetili smo to itekako dok smo izvodili recital Voda je moja mati Enesa Kiševića, ili govorili pjesmu Maka Dizdara Modra rijeka. One su nas i uvele u istraživanje lektirnih i nelektirnih djela u ko- jima se govori o Savi. Najviše Savu spominje književnik August Šenoa u djelima Zlatarovo zlato, Prosjak Luka i Seljačka buna. Savu doživljava lirski, i simbolično. Ona predstavlja vrijeme ili povijesnog promatrača. Pjesnik Zvonimir Balog posvetio joj je cijelu pjesmu, no u njoj je Sava kao ranjena zvijer. Vrlo je prljava i puna otpada i ulja. Dobriša Cesarić, Miroslav Slavko Mađer, Drago Ivanišević i Ivo Dovoljna je Ladika samo spominju Savu u svojim pjesmama kao i pjesnik Boro voda pa da Pavlović koji je napisao intimnu pjesmu Večer na Savi u kojoj je Sava samo u naslovu. imaš svega. Mislili smo da ćemo Save u djelima naći više. Morali smo dodatno iskoristiti naše umjetničke sposobnosti pa smo crtali Savu i zelenilo oko nje. Od crteža i citata nastali su plakati i dočitnice koje smo podijelili nakon predstavljanja naše radionice. Helena Fajdetić, 5. a 56Podlist 43-58.indd 56 2.2.2011 16:06:26
  • 57. u knjigama A što god se rađa, s vodom se i rodi. Mjesto radnje SAVA Je li voda stvarna? I tu Nastajanje priče je i – nije? Radionicu kreativnog pisanja vodio je u našoj knjižnici gost književnik Robert Naprta. Za tu se radionicu odlučilo 7 hrabrih i maštovitih šestašica i jedan, gle čuda, šestaš. Tri prijavljena su hrabro odustala. Nakon uvodnog razgovora i upoznavanja, dobili smo zadatak napisati priču. Na bilo koju temu. Nastali su počeci nekih krvavih krimića. Sava nam je za sada predaleko. No, dogovorena je sljedeća radionica. Tko zna kamo će nas odvesti. Pa tko tužan Za znatiželjne evo početka jedne priče: može biti uz Policija je primila poziv da je nađeno tijelo žene. tu vodu? Odmah su izjurili na teren. Na rubu šume, na obali Save ležala je mlada žena. Po osobnoj su shvatili da ima 16 godina... Kakav će biti kraj jednom ćete saznati. Viktorija Juren, 6. b 57 Podlist 43-58.indd 57 2.2.2011 16:06:28
  • 58. Predstavljanje radionica Izvjestitelji ava, rijeka lutalica Školski projekt: S Projektni dan reali- zirali su učenici i učitelji naše škole, roditelji suradnici te vanjski suradnici: mr.sc. Mar- tina Šarić Kljajo, dipl. ing. geologije Zrinka Grganić Vrdoljak, dipl. ing. arhitekture Slavica Pleskalt, mr. sc. Gordana Vešligaj, dr. sc. Davor Vrsaljko, dipl. ing. šumarstva Darko Pleskalt, književnik Robert Naprta 58Podlist 43-58.indd 58 2.2.2011 16:06:43
  • 59. OdgOvOrnOst Zelena zastava EKO Postali smo Ekoškola Ove je godine naša škola postigla odgoj i obrazovanje za oko­ mno­ o­uspjeha­na­području­ekologije.­ g liš­ sa­ sje­ ištem­ u­ Dan­ koj.­ d s Pred njom, uz zastave RH i Grada U­ tom­ pro­ ramu­ mo­ u­ su­ g g Za­ reba,­ vijori­ Zelena­ zastava.­ To­ je­ g djelovati osnovne škole, sre­ znak­da­smo­uspjeli­postati­Ekoškola.­ dnje­ škole,­ uče­ ički­ domo­ i­ i­ n v No,­put­do­toga­nije­bio­jednostavan. dje­ ji­vrtići.­Cilj­je­obrazo­ a­ je­ č v n za okoliš uvesti u sve aktivnosti Prvo smo donijeli odluku, zatim osno­ ško­e,­ pri­ vatiti­ to­ kao­ način­ l h vali povjerenstvo, osmislili plan djelo­ ži­ ljenja.­ Ško­e­ su­ nagrađene­ v l vanja i projekte, ocijenili stanje oko­ ze­enom­ zastavom­ i­ poveljom.­ l liša, donijeli ekokodeks (kojega se i Sta­us­ekoškole­mora­se­obno­ t pridržavamo),­podnijeli­zahtjev­Udru­ i­ z viti­svake­dvi­e­godine. j Lijepa naša.­Slijedile­su­eko­aktiv­ osti­ n i napokon smo postati Ekoškola i Naš Ekokodeks dobili prigodu istaknuti zelenu zasta­ ČUVAJTE­ NAŠU­ ZEMLJU,­ ŠTO­ vu.­Datum­je­dobro­zabilježiti:­27.­svi­ ČINI­ E­NJOJ­–­ČINITE­SEBI. T bnja­2010.­Obilježavali­smo­Dan­škole­ i­u­sklopu­toga,­svečano,­uz­kumove­i­ BRINITE­ O­ RIJEKAMA­ KAO­ goste­uzdigli­zastavu.­Ku­ ovi­su­nam­ m RODI­ E­ JI­O­DJECI. T L Prirodoslovni­muzej­i­Coca­–­cola. POMAŽITE­ ŽIVOTINJAMA,­ KAO­ Treba znati ŠTO­ONE­POMAŽU­NAMA. Ekoškole­ su­ međunarodni­ program.­ BUDITE­DOBRI­PREMA­BILJKAMA­ U­ Hrvatskoj­ su­ organizatori­ MZOŠ­ i­ –­ I­ ONE­ SU­ NAŠA­ BRAĆA­ I­ AZOO,­a­voditelj­programa­je­Udruga­ SESTRE. Lijepa­ naša,­ koja­ je­ član­ Za­ lade­ za­ k ZEMLJA­ NE­ PRIPADA­ ČOVJEKU,­ Svečano podizanje zastave ČOVJEK­PRIPADA­ZEMLJI!­ Denis Gaščić, 8. a Postali smo dio velike ekozajednice 59lovorko 2010 42-73.indd 59 2.2.2011 16:16:03
  • 60. Izvij ešće iz A k t i v n eg VOĆN JAKA naš EKO 1. Voćnjak­ je­ već­ star­ skoro­ tri­ godine.­ Pro­ mjene u njemu nisu velike, no i ove male nas­jako­raduju.­Domar­Mile,­stručnjak­za­ re­ idbu­učio­nas­je­orezivati­voćke­(slika­1).­ z U­proljeće­smo­se­divili­nježnim­cvjetovima­ (2).­ Maslačak­ je­ pravi­ ukras­ vrta,­ lijep­ i­ koristan­(3).­Posvuda­oko­škole­su­kućice­ za­ ptice­ (4).­ Domar­ Ante­ odmah­ nas­ je­ pozvao­da­fotografiramo­prvu­jabuku.­Tako­ mala­ voćka­ donijela­ je­ lijep­ i­ krupan­ plod­ (5).­I­nekoliko­je­ruža­procvalo­i­već­se­žele­ penjati­(6).­Ova­je­godina­posebna. Dunja Posavec, 4. a 3. 4. 2. 5. 6. 60lovorko 2010 42-73.indd 60 2.2.2011 16:16:10
  • 61. v n O s t i Moglo bi i bolje Spasimo bar 20 stabala Ove smo godine imali dvije akcije prikupljanja­papira.­Prvi­puta­smo­prikupili­ 960,­a­drugom­akcijom­760­kg.­Neki­misle­ da je to puno, no to je zaista malo (no, bolje išta,­nego­ništa).­Namjera­je­bila­nabaviti­ novac­za­potrebe­učeničke­zadruge.­Za­ jednu­tonu­papira­dobije­se­250,00­kn.­ No,­ne­radi­se­­samo­­o­tome.­Tona­papira­ spašava­20­stabala.­Papir­nije­smeće.­Treba­ ga­reciklirati,­a­ne­bacati.­Mislim­ da­možemo­bolje.­Bit­će­još­akcija,­ priključite­se!­Ne­zaboravite­­da­se­ dobro­dobrim­vraća. MU uga Iva Dodig, 4. c N aS AJ dr če ničk ih za u U­OŠ­Vukomerec­organiziran­je­sajam­uče­ ničkih­ zadruga.­ Sudjelovale­ su­ zadruge­ FRAN,­OŠ­Frana­Krste­Frankopana,­BUDI­ SVOJ,­ OŠ­ Remete,­ ŽIR,­ OŠ­ Vukomeec­ i­ ČMELCI,­znamo­koje­škole.­Bio­je­to­naš­ prvi­ sajam,­ znači,­ zadruga­ nam­ je­ izašla­ iz­ anonimnosti.­ Mnogi­ su­ nam­ se­ radovi­ svidjeli.­Bilo­je­vrlo­kreativnih­i­za­pogledati­ i­za­kušati.Naši­su­radovi­također­privukli­ pozornost i mnogi su prodani, pogotovo ruže­koje­su­kupovali­dečki­i­znamo­što­je­ bilo­dalje. Maja Antonia Križić, 5. b 61 lovorko 2010 42-73.indd 61 2.2.2011 16:16:14
  • 62. debAtA O hrAni id a U UHO EKO Bub Za i protiv makrobiotičke prehrane Cukrov i sa mnom, prezentirali su na Mala,­ ali­ vrlo­ moćna­ ekipa­ odlikaša­ popodnevnom susretu s roditeljima i Zdravo i nezdravo želj­ ih­ znanja,­ prihvatila­ je­ izazov.­ n Zna­ je­im­se­nudilo­na­nešto­drugačiji­ n učiteljima. Debatno­ izlaganje­ završilo­ je­ ­ sprav­ Je­ li­ bolja­ tradicionalna­ hrana­ ili­ ma­ na­ in,­nego­na­nastavi.­ č ljanjem i degustacijom finih zdravih kro­ iotička? b Je­li­bolje­meso­ili­tofu? Pošli smo od onih informacija koje sla­ ih­sendviča­od­dimljenog­sejtana­ n djeca posjeduju i polako ih uvodili na i tofua, paštete od gljiva i naravno, Gdje raste­meso?­ Tko­su­vegetarijanci,­a­tko­vegani? nov teritorij kroz pitanja, analiziranje, sla­ ticama.­Iako­su­slastice­(kuglice),­ s za­ ljučivanje.­ Nakon­ usvajanja­ novih­ k bile­od­riže­i­grožđica,­uvaljane­u­ko­ Je­li­mlijeko­tako­zdravo? Što­daje­gorak okus­šećeru? či­ je­ ica­o­zdravoj­hrani,­uzgoju,­pre­ ko­ ove­mrvice,­tražila­se­kugla­više. n n s Kome­ je­ uopće­ važna­ deklaracija­ ra­ i­namirnica­i­konzumiranju,­uče­ ici­ Zaključak?­Djeca­su­na­početku­dru­ e­ d n ž (ona­najsitnija­slova)­na­proizvodima? su­se­podijelili­u­dvije­skupine.­Afirma­ nja o zdravoj hrani znala samo za soju Što­rade­antibiotici­i­hormoni­u­mesu? cijska skupina je zagovarala zdravu (koja­je,­usput­rečeno,­najčešće­GMO,­ Di­e­a­ili­uravnotežena­prehrana? j t svježu­hranu,­uzgoj­voća­i­po­ rća­bez­ uo­ talom,­kao­i­kukuruz,­krumpir,­rajči­ v s pesticida i herbicida, nerafiniranu hra­ ca...lista­namirnica­je­poduža).­Zadatak­ Ova i brojna druga pitanja o kojima nu, dok je negacijska skupina zastu­ je bio staviti im bubu u uho, kamen u smo­raspravljali­na­debatnim­druže­ ji­ pala mišljenje da treba jesti sve i pri n cipelu, kako bi bolje znali koja hrana ma,­imala­za­su­cilj­približiti­uče­ i­ ima­ tom se ne obazirati previše na kemiju nc unaprijeđuje­ njihovo­ zdravlje,­ a­ koja­ pojam brige za zdravlje. u­namirnicama. na­ osi­štetu,­opasnu­po­život. n Tema­se­nametnula­sama­po­sebi­kao­ Znanje­ koje­ su­ učenici­ dobili­ u­ radu­ Dajira Bergam, pedagoginja dio­ekologije.­Bila­je­dio­projektnog­da­ s­ višom­ kustosicom­ MCD­ Tončikom­ na,­ obilježavanja­ Međunarodnog­ da­ n ­ a­planeta­Zemlje.­ 62lovorko 2010 42-73.indd 62 2.2.2011 16:16:15
  • 63. ni ideAlnO slAdilO Čarobna biljka STEVIJA I slatko može biti zdravo lira­ proizvodnju­ inzulina.­ Stevi­a­ je­ u­ j U­ prošlom­ smo­ broju­ objavili­ priču­ potpunosti bez kalorija, ugljikohidrata i o­ gospođi­ Nedi­ Mikinec­ koja­ živi­ na­ glikemijskog­indeksa.­Već­ne­ o­vrijeme­ k svom­malom­eko­imanju­u­selu­Bratini.­ se koristi i u pastama za zube jer ne Ona je jako pohvalila naš Lovorko te izaziva­karijes.­Zato­kola­ a­i­slatkiša­sa­ č nas­je­odlučila­pozvati­na­predavanje­ stevijom­ možemo­ je­ ti­ koliko­ god­ ho­ s o­biljci­steviji. ćemo.­Možemo­ju­uzgajati­kod­kuće­ili­ kupiti­u­ljekarna­ a.­Biljka­nije­zahtjevna­ m Predavanje za zanimljive umirovljenike i­ lako­ ju­ je­ uz­ ajati.­ Treba­ joj­ samo­ g gospođe­Nede,­kojima­smo­se­mi­ne­ sunčeve­svje­lo­ ti­i­vode.­U­ljekarnama­ t s primjetno­ pridružili,­ održali­ su­ u­ školi­ se­steviju­mo­ e­kupiti­u­obliku­mljevenih­ ž u­ Zračnoj­ luci­ Pleso­ Josipa­ Juričev­ listića,­tekućine­i­mljevenog­praha­koji­je­ Sudac,­vlasnica­tvrtke­Zdravlje Natura čak­400­puta­slađi­od­šećera. i­Damir­Kovačev­iz­tvrtke­Biostevia. To­što­smo­saznali,­toliko­nam­se­svi­ Objasnili su nam kako je stevija došla djelo­da­smo­odlučili­i­u­školi­orga­ i­ i­nz Svi smo kupili sadnicu, a neki i bočicu sa u Hrvatsku, koje se sorte kod nas mo­ rati­predavanje.­Predavači­su­se­oda­ super slatkom tekućinom gu uzgajati i koja su njezina ljekovita i zvali i za nevelik broj zainteresiranih, u korisna­svojstva. sklopu­ projektnog­ dana,­ odr­ a­i­ pre­ ž l Ta­ je­ biljka­ podrijetlom­ iz­ Paragvaja.­ zen­aciju.­ Našim­ učenicima,­ pro­e­ o­ t f s Ipak,­mogu­iskreno­preporučiti­korište­ Ondje­ se­ već­ 1500­ godina­ koristi­ kao­ rima­i­spremačicama­se­stevi­a­ta­ o­ er­ j k đ nje stevije jer nam zdravlje uvijek mora zaslađivač.­ Odlična­ je­ za­ dijabetičare­ svidjela, no znamo da je od informacije biti­na­prvom­mjestu. zato što njeno redovito korištenje stimu­ do­primjene­dug­i­težak­put. Denis Gaščić, 8. a Zauzeti se za JEZERA Ljepota živih bića i vode Saga­ o­ jezeru­ naslov­ je­ prezentacije­ Josipa­ Ušaja­ koju­ je­ po­ ka­ ao­ sedmašima­ u­ sklopu­ svojeg­ angažiranja­ za­ očuvanje­ z 12­ve­ ih­i­manjih­jezera­na­zagrebačkoj­Savici.­Jezera­se­protežu­ ć sjeverno­od­Save,­nešto­dalje­od­toplane­prema­istoku,­nepuna­ 2­kilometra­od­Mosta­mladosti­i­podjednake­zračne­udaljenosti­ od­Trga­bana­Josipa­Jelačića­kao­i­jezero­Jarun. Stotinjak­ fotografija­ podijeljeno­ je­ u­ cjeline­ pod­ naslovima:­ Jezero od zlata, Labuđe jezero, Ribički raj, Moderna rt i Aqua viva.­ Bilježe­ promjene­ jezera­ kroz­ godišnja­ doba­ i­ ljepotu­ svih­ živih­ oblika­i­vode. Skupština­ grada­ je­ 1991.­ godine­ proglasila­ jezera­ rezervatom­ ptica, riba i raslinja, no danas postoji strah od pripitomljavanja te ča­ obne­divljine.­Ovom­izložbom­želi­se­ukazati­na­to­i­potaknuti­ r druge­ da­ se­ založe­ za­ prirodu.­ Ovoj­ je­ prezentaciji­ prethodila­ izložba­Priča o vodi­(o­Savi)­koja­je­gostovala­u­školi­u­svibnju­i­ kojoj­je­Josip­Ušaj­bio­jedan­od­autora. Prema materijalima Josipa Ušaja 63 lovorko 2010 42-73.indd 63 2.2.2011 16:16:18
  • 64. M A t u r Ne previše, Putovanja Otoci utočišta za životinje, biljke i ljude Što­prvo­pomislimo­kad­čujemo­riječ­maturalac?­Zabava,­druženje,­ lu­ o­ anje,­naravno.­Sve­generacije­do­sada,­pa­i­naša.­Ove­su­se­ d v godine­ na­ maturalcu­ zabavljali­ učenici­ sedmih­ i­ osmih­ razreda­ i­ njihova­učiteljska­pratnja­(što­bi­razrednice­o­tome­rekle­nisam­istra­ živao).­ Cres ili bioraznolikost Trodnevni­maturalac­u­Veli­Lošinj­­od­18.­do­20.­lipnja­ove­godine.­ Ne­previše,­ali­dovoljno.­­Polazak­je­bio­zadnji­dan­nastave,­u­petak­ 18.­ lipnja­ ujutro,­ busom.­ Autocestom­ do­ Brestove­ na­ Krku,­ zatim­ trajektom­ uživajući­ u­ plavetnilu­ oko­ nas,­ do­ najvećeg­ jadranskog­ otoka­ Cresa.­ To­ je­ otok­ ekološki­ jedinstven­ s­ nekoliko­ klimatskih­ i­ vegetacijskih­ zona­ te­ velikom­ i­ dobro­ očuvanom­ bioraznolikošću.­ Cilj nam je bio Eko centar Caput Insulae Beli.­Ustanovljen­je­1993.­ go­ ine­radi­zaštite­bjeloglavih­supova­kao­i­čitave­prirodne­i­kulturne­ d ba­ tine­Cresa.­Ondje­su­nam­ljubazni­volonteri­ispričali­sve­o­bje­o­ š l Dokument o posvajanju Sonje u rukama glavim­supovima.­To­su­ptice­lešinari­koji­se­hrane­ ponosne učiteljice Ivane Pernjek uginulim­životinjama.­Danas­ih,­nažalost,­ima­jako­ malo­jer­ljudi­više­ne­puštaju­­domaće­životinje­da­ budu­ na­ paši,­ nego­ ih­ zatvaraju­ u­ štale.­ Dužnost­ eko­centra­je­da­se­brine­o­supovima.­­Oni­čuvaju­ mlade­ do­ osamostaljenja,­ brinu­ se­ o­ ozlijeđenim­ supovima,­ hrane­ ih.­ Provode­ projekt­ posvajanja­ bjeloglavog­supa.­ Osim oporavilišta za bjeloglave supove postoji uto­ či­ te­ za­ magarce­ i­ ovce,­ botanički­ vrt,­ vrt­ leptira,­ š eko­staze­i­labirinti.­Malo­smo­razgledali­grad­Cres.­ Pro­azili­smo­pored­gradskih­vrata,­crkve­Sv.­Marije,­ l grad­ ke­vijećnice­i­uz­rivu.­ s Veli Lošinj - vile obećavajućih imena - dupini Nakon­ Cresa­ napokon­ smo­ stigli­ u­ Veli­ Lošinj­ i­ smjestili­ se­ u­ hotele.­ Sedmi­ razredi­ i­ 8.b­ bili­ su­ smje­ teni­u­Vili­San,­a­8.a­u­vili­Mozart.­Nakon­ve­ š čere­išli­smo­u­grad.­Prošetali­smo­se­i­pretjerivali­ sa­slatkišima­i­sokovima.­Malo­smo­se­zabavili,­pa­ pošli­na­spavanje,­ali­spavali­nismo.­Svi­smo­tu­u­ l marili­ po­ sobama­ do­ jutra,­ unatoč­ upozorenjima­ na­ ih­razrednica.­ š Drugi­dan­smo­nakon­doručka­otišli­u­posjet­Institutu­ za­istraživanje­mora­Plavi svijet.­Saznali­smo­mnogo­ zanimljivih­činjenica­o­dupinima.­Da­su­druželjubivi,­ da­ žive­ u­ skupinama,­ da­ se­ brinu­ jedni­ za­ druge.­ 64lovorko 2010 42-73.indd 64 2.2.2011 16:16:24
  • 65. u r A l A c, ali dovoljno pomorske­avanture,­dan­nam­ipak­nije­propao.­Otišli­ smo­na­plažu­i­uživali­u­skokovima­u­vodu.­­Kad­nam­je­ kupanje­dosadilo,­krenuli­smo­u­grad.­Profe­su­uživale­ u­ slastičarnici­ (ponekad­ je­ koja­ laserska­ zraka­ bila­ uprta­u­njih),­a­mi­smo­šetali­i­kupovali.­Otišli­smo­na­ večeru.­Nakon­večere­u­bus,­pa­u­disko.­Disko­je­bio­ u­ jednom­ preuređenom­ brodu.­ Pjevali­ smo,­ plesali,­ zabavljali­ se.­ Sve­ do­ jedanaest­ sati.­ Vratili­ smo­ se­ u­ hotel­i­krenuli­na­spavanje.­No,­opet­nismo­spavali­sve­ do­jutra,­ipak­nam­je­bila­zadnja­noć. Posljedice Treći,­zadnji­dan­padala­je­kiša,­i­bilo­je­hladno­Bili­smo­ pospani­ i­ neispavani.­ Nakon­ doručka­ spakirali­ smo­ se i krenuli u posjet Mediteranskom vrtu miomirisnog bilja.­Od­kiše­nismo­mogli­razgledati­vrt,­pa­smo­samo­ popili­limunade­i­opet­kupili­koji­suvenir.­Posjetili­smo­ i­ naselje­ Ćunski­ ­ sa­ zanimljivim­ starim­ mlinom­ za­ masline­ i­ pogledali­ kratki­ film­ o­ tom.­ Vratili­ smo­ se­ Ništa važnije od disca u­ hotel­ na­ ručak.­ No,­ ručak­ smo­ čekali­ više­ od­ pola­ sata.­Bili­smo­gladni­i­smrzavali­smo­se­(restoran­vile­ San­je­na­otvorenom).­Za­to­je­vrijeme­vlasnica­hotela­ naplaćivala­ preuveličanu­ učinjenu­ štetu.­ Profesorice­ su­se­zauzele­za­nas.­Naplatila­nam­je­ručnike,­fotelje,­ a­htjela­je­i­stepenicu.­Ručali­smo­i­krenuli­kući.­U­luci­ smo­dugo­čekali­trajekt.­Da­smanjimo­dosadu,­svatko­ se­pobrinuo­za­neku­zanimaciju.­Nije­sigurno­da­je­to­ bilo­zanimljivo­ikom­osim­nama.­Vožnja­trajektom­bila­ je­ ugodna.­ U­ busu­ smo­ uživali.­ Ovi­ se­ dojmovi­ ipak­ najviše­ odnose­ na­ moj­ razred,­ moguće­ je­ da­ ima­ i­ drugih­mišljenja.­ Sve­ima­kraj­pa­smo­na­kraju­završili­u­svojim­kućama,­ Vila Mozart Vila San gdje­smo­se­nekoliko­dana­liječili­od­neispavanosti. Jadranski­projekt­Dupin­pomaže­očuvanju­dobrih­dupina­ Denis Gaščić, 8. a u­ Kvarneriću.­ Naša­ je­ škola­ udomila­ dupina­ ­ Sonju.­ To­ je­ mlada­ ženka­ dobrog­ dupina­ (Tursiops­ truncatus).­ Ima­ leđnu­peraju­posebnog­oblika­nalik­na­srp­pa­je­izdaleka­ pre­ oznatljiva.­ Vrlo­ je­ društvena.­ Često­ je­ vide­ u­ velikim­ p gru­ ama­ majki­ i­ mladunaca.­ Sonja­ čuva­ najmlađu­ mla­ p dunčad.­Oko­Cresa­i­Lošinja­stalno­je­nastanjeno­oko­sto­ dupina.­To­nije­mnogo­i­dupini­su­ugrožena­vrsta.­Svake­ prve­subote­u­kolovozu­obilježava­se­Dan­dupina.­Posjetili­ smo­Lošinjski­edukacijski­centar­o­moru.­ Mali Lošinj i olujno more Slijedio­je­posjet­Malom­Lošinju.­Prvo­smo­ručali­u­nekom­ restoranu, a onda krenuli u luku, na brod i prema otoku Susku.­Plovili­smo­oko­pola­sata­kad­je­kapetan­okrenuo­ brod­ i­ vratio­ nas­ u­ luku.­ To,­ naravno,­ nije­ učinio­ bez­ razloga.­Puhala­­je­bura­i­bili­su­veliki­valovi.­Iako­ništa­od­ Dženis melje masline 65 lovorko 2010 42-73.indd 65 2.2.2011 16:16:30
  • 66. s A l z b LJudi u B I J E Putovanja Sve u znaku S Sol u podzemlju Posjetili­smo­Hallstatt,­najstariji­rudnik­soli.­Rudnik­se­nalazi­ ispod­mjesta­Hallstatt,­jednog­od­najstarijih­mjesta­u­Europi.­ Selo­ se­ nalazi­ u­ austrijskoj­ oblasti­ Salzkammergut­ (opet­ sol),­a­po­selu­je­dobila­ime­cijela­kultura,­još­iz­željeznog­ doba.­Baš­sve­je­u­znaku­soli.­Cijelo­područje­je­UNESCO­ zaštitio­kao­kulturnu­baštinu.­ Zbog­soli,­koja­uvijek­ima­veliku­vrijednost,­to­je­bogat­kraj.­ Sol­ se­ vadila­ još­ 5000­ godina­ prije­ Krista.­ To­ je­ dokazano­ kamenom­u­obliku­sjekire­kojom­se­kopalo.­ Ulaz­u­rudnik­je­ispod­samog­sela.­Sol­se­u­obliku­slanice­ (vode­zasićene­solju)­transportirala­cjevovodom­od­drveta. Rudnik­Hallstatt­je­najstariji­rudnik­na­svijetu.­Može­se­obići­ pješke­ za­ desetak­ minuta.­ Dio­ rudarskog­ okna­ iz­ doba­ Marije­Terezije,­preuređen­je­u­muzej.­ Na­ ulasku­ u­ rudnik­ svi­ smo­ dobili­ bijela­ rudarska­ odijela.­ Rudnik­ nam­ se­ činio­ jako­ dubok,­ u­ njega­ smo­ ulazili­ vlakićem.­Vožnja­je­bila­uzbudljiva,­kao­u­lunaparku.­Umjesto­ stepenica­ postoji­ sto­ metara­ dug­ tobogan.­ Kažu­ da­ se­ spuštanjem­može­postići­brzina­i­do­pedeset­kilometara­na­ sat.­Na­dnu­rudnika­je­jezero.­Vozili­smo­se­brodom.­Bilo­je­ Ne­znam­točno­koji­je­to­bio­po­redu­izlet­ znam točno to­uzbudljivo,­slano,­rudarsko­iskustvo.­Za­uspomenu­smo­ u­ Salzburg.­ Kad­ smo­ se­ u­ svibnju­ ta­ svi­dobili­po­bočicu­soli. mo­ zaputili,­ pomislili­ bismo­ na­ Mozarta­ i­njegovu­rodnu­kuću,­Mozart­kugle,­na­ graditeljske znamenitosti grada, na burg na brdu, na dobar provod, ali nije nam prvo­ pala­ na­ pamet­ sol.­ To­ je­ zapravo­ čudno­jer­je­tamo­sve­vezano­uz­sol:­ime­ grada,­ rijeke­ koja­ teče­ kroz­ grad,­ ime­ pokrajine… Ovog nas je puta sve odvelo u drugom smjeru i nekako je sol došla na­prvo,­pravo­mjesto. 66lovorko 2010 42-73.indd 66 2.2.2011 16:16:34
  • 67. z b u r gJ ELOM Nad zemljom Vidjeli­ smo,­ naravno­ i­ ostale­ znamenitosti­ Salzburga.­ Slikali­ smo­se­ispod­Mozartova­spomenika,­posjetili­njegovu­rodnu­ kuću,­ jeli­ Mozart­ kugle.­ Imali­ smo­ vremena­ i­ za­ obilazak­ velikog­ ­ prirodoslovnog­ muzeja,­ Haus­ der­ Natur.­ Zadivili­ su­u SOLI me­oko,­uho­i­srce­u­nadnaravnoj­veličini,­prekrasan­akvarij­i­razne­druge­stvari.­ U­ muzeju­ je­ bilo­ mnogo­ roditelja­ s­ malom­ djecom.­ Jedan­ poseban­ odjeljak­ je­ igraonica­za­malu­djecu. Vidjeli­smo­kako­bi­mogao­izgledati­grad­budućnosti. Bio­je­to­odličan­izlet.­Započeo­je­u­noći­(u­četiri­ujutro)­i­završio­poslije­ponoći.­Trebalo­ bi­otići­ponovo­jer­ima­još­toliko­toga­za­vidjeti,­a­ne­stane­u­jednodnevni­izlet. Petar Kir Hromatko, 7. b 67 lovorko 2010 42-73.indd 67 2.2.2011 16:16:40
  • 68. Avantura s Putovanja Moje treće ve Ovo­ je­ bilo­ moje­ treće­ veliko­ putovanje­ svi­e­om.­ Prvi­ puta­ zaputila­ sam­ se­ s­ rodi­ j t teljima­u­Grčku.­Bilo­je­neopisivo.­To­oduše­ vljenje­ potaknulo­ je­ u­ nama­ želju­ za­ još­ Chopin, š mnogim­ putovanjima.­ Drugi­ put,­ privukle­ su­nas­malo­zapadnije­zemlje:­Španjolska,­ Brat i sestra i Chopinov nos za sreću Portugal,­Tennerifi,­Maroko.­To­putovanje­je­ meni,­ iskreno,­ bilo­ najbolje.­ Nekako­ sam­ istinski­uživala­u­njemu­i­stvarno­me­najviše­ privlačilo.­ Vjerujte­ mi,­ i­ vas­ bi­ opčinilo­ da­ vidite­sva­ta­čuda.­Da­izdvojim­samo­akro­ bacije­dupina­ili­kako­tuljani­igraju­košarku.­ Uslijedilo­ je­ treće­ putovanje­ o­ kojem­ sam­ odlučila­pisati. Ajaccio Prvi grad po redu bio je Ajaccio, upravno središte­ Korzike,­ grad­ nazvan­ po­ grčkom­ osvajaču­ i­ junaku­ Ajantu­ (Ajax).­ U­ Ajacciu­ smo­posjetili­povijesni­dio­grada.­Jedna­od­ zanimljivijih stvari bio je dom Napoleona Bonapartea­ (rođenog­ 15.08.1769.­ g).­ Ne­ ma ulice, zgrade ili šetališta u kojem se ne očituje­ Napoleonova­ prisutnost.­ Posjetili­ smo­također­katedralu­i­Trg­de­Gaulle.­Voze­ Brod ći­se­kroz­grad,­primijetili­smo­da­je­makija­ ti­ i­ na­vegetacija­za­to­područje. pč Civitavecchia, Rim, Vatikan Drugi­ grad­ u­ kojem­ smo­ se­ zaustavili­ bio­ je Civitavecchia, luka Rima, glavnog grada Italije­i­regije­Lacij,­te­najveća­i­najnapučenija­ općina­u­zemlji.­Odlazeći­iz­luke­krenuli­smo­ prema­ Rimu,­ glavnom­ gradu­ kršćanstva,­ gradu koji je jedinstven po šarmu, povijesti i­umjetnosti.­U­Rimu­smo­posjetili­Koloseum­ u­ kojem­ su­ se­ održavale­ borbe­ gladijatora­ (stane­ 50­ 000­ ljudi).­ Nakon­ Koloseuma­ Piazza Navonom uputili smo se do fontane Koloseum Di­ Trevi­ šetajući­ i­ razgledavajući­ okolinu.­ Meni­ je­ to­ najljepša­ fontana­ svih­ vremena,­ barokno­djelo­arhitekta­Nicole­Salvija­u­ko­ ju,­ prema­ legendi,­ bacite­ novčić­ i­ sigurno­ će­e­se­vratiti­u­Rim.­Naravno,­svi­smo­ba­ ili­ t c kovanice.­ Grad­ je­ pun­ povijesnih­ zname­ nitosti, posjetili smo i Pantheon, hram izgra­ đen­u­čast­sedam­bogova.­ Svi­ smo­ vidjeli­ papu­ u­ Vatikanu,­ svi­ smo­ vidjeli baziliku iz koje se on javlja, no ovoga puta,­ja­sam­to­vidjela­i­uživo.­Nešto­što­je­ meni­bilo­šokantno­je­to­da­Vatikan­od­Rima­ dijeli­ samo­ jedna­ žuta­ linija.­ Posebno­ me­ 68lovorko 2010 42-73.indd 68 2.2.2011 16:16:43
  • 69. snovaće veliko putovanjea, šoping i čokolada zadivila­ Bazilika­ sv.­ Petra­ i­ općenito­ Trg­ sv.­ Petra.­ To­ je­ nešto­ ogromno­ i­ prelijepo.­ Dok­ smo­ se­ vozili­ Rimom,­ sve­ mi­ se­ činilo­ nekako­ blizu,­ sve­ je­ prepuno ljudi i u jedno sam se sigurno uvjerila:­Svi putovi vode u Rim. Salerno Sljedeći­ na­ redu­ bio­ je­ Salerno,­ grad­ na­ jugu­ Italije­ koji­ je­ u­ 16.­ st.­ bio­ po­ zna­o­ kulturno­ i­ umjetničko­ središte.­ t U­Salernu­smo­posjetili­Pompeje,­naj­ po­ natije­arheološko­nalazište.­Većinu­ z vremena­ proveli­ smo­ šećući­ i­ razgle­ davajući­ prostor­ koji­ je­ uništen­ kata­ stro­alnom­ erupcijom­ Vezuva­ 79.­ go­ f dine.­Zbog­te­erupcije­Pompeji­su­bili­ zatr­ ani­ 1600­ godina­ slojem­ pepela.­ p Slu­ ajno­ su­ otkriveni­ 1592.g.,­ ali­ su­ č U društvu s Pinocchijem prava­ iskapanja­ i­ istraživanja­ počela­ 1763.­ Od­ 1860.­ g.­ Pompeji­ postaju­ Toulon turi­ tička­atrakcija­i­stalna­turistička­destinacija.­Sačuvani­su­ s Zadnji­ grad­ u­ kojem­ smo­ stali­ bio­ je­ Toulon,­ luka­ u­ oka­ enjeni­ljudi­u­različitim­pozama­jer­su­se­branili­od­lave­i­ m Provansi,­ regiji­ na­ jugoistoku­ Francuske.­ To­ je­ bio­ pe­ ela.­Posebno­me­dojmio­podatak­da­je­vulkan­­još­uvijek­ p jedini grad u kojem smo samostalno šetali rivom i akti­ an­u­čijoj­blizini­i­dalje­žive­ljudi.­Znam­da­je­to­plodna­ v razgledavali­ulice­i­trgove.­Ovaj­grad­me­nije­posebno­ zemlja,­ali­opet,­zar­se­nimalo­ne­boje?? zadivio­možda­zato­što­je­bila­nedjelja­pa­dućani­nisu­ radili. Tunis Napokon je došao na red i grad zbog kojeg smo, uglavnom, i­išli­na­putovanje,­a­to­je­Tunis,­glavni­grad­republike­Tunis.­ Kako­dolazi­kraj­svemu,­tako­je­došao­i­mom­putovanju.­ Sastoji­se­od­europskog­i­suvremenog­dijela.­Vozili­smo­se­sve­ Došlo­ je­ vrijeme­ da­ se­ vratim­ u­ Zagreb,­ da­ ponovo­ do­Sidi­Bou­Saida,­tipičnog­ribarskog­sela­s­bijelim­i­plavim­ krenem­u­školu­i­nastavim­­uobičajenim­životom.­Sve­ kućama­koje­su­osnovali­andaluzijski­Arapi.­Objasnili­su­nam­ što­mogu­reći­je­to­da­sam­uživala,­da­mi­je­bilo­jako­ proizvodnju­parfema.­Ako­ikad­mislite­ići­u­Tunis,­obavezno­ dobro­i­da­se­nadam­da­ću­se­jednoga­dana­ponovno­ se­morate­cjenkati,­jer­inače­nećete­završiti­dobro... vratiti­u­neke­od­tih­gradova. Irena Jovičić, 8. b Palma de Mallorca To­ je­ grad­ i­ luka­ smještena­ na­ otoku­ Mallorci,­ peti­ grad­ u­ kojem­ smo­ stali.­ U­ Palmi­ de­ Mallorci­ smo­ posjetili­ tipično­ selo­Valldemosa,­u­kojem­su­živjeli­Frederic­Chopin­i­George­ Sand­ od­ 1838.­ do­ 1839.g.­ Posjetili­ smo­ također­ samostan­ La­Cartujia,­antički­samostan­koji­potječe­iz­14.­st.­i­gotičku­ crkvu­ La­ Seu­ sagrađenu­ između­ 1229.i­ 1346.g.­ u­ čijoj­ je­ gradnji­ sudjelovao­ Antonio­ Gaudi,­ poznati­ arhitekt­ rođen­ u­ Španjolskoj.­ Osobno,­ meni­ je­ to­ bilo­ možda­ ­ najbolje­ i­ najdraže­ odredište.­ Razlog­ tome­ je­ taj,­ što­ ima­ moderniji­ centar,­ što­ znači­ poznate­ shopping­ ulice­ i­ također­ prefine­ slastičarnice­s­deset­vrsta­čokolade. 69 lovorko 2010 42-73.indd 69 2.2.2011 16:16:46
  • 70. nepoznato u Fol ka j e slikaju Fotografije n Izložbe grafi. rati, već fotoznati autor apa nepo sobe u Postoje uvijek dvije o tograf i svakoj fotografiji: fo gledatelj. Ansel Adams autor: Marko b Dumančić, 6. tim­ i­ dogovorili­ kako­ ćemo­ zabilježiti­ sve­ što­ nam­ privuče­ pozornost­ dok­ nema­umjetničku­arhitekturu,­kultur­ e­ n svakodnevno­ prolazimo­ kvartom.­ spomenike,­ čak­ ni­ obilježja­ po­ro­ a­ t š Ujedno­ smo­ organizirano­ obilazili­ Folka je Folka, naziv je projekta foto­ čkog­ društva­ (ni­ tržnica,­ ni­ mno­ tvo­ š ulice­ naselja­ kako­ bismo­ zabilježili­ graf­ kog­ bilježenja­ našeg­ naselja.­ s trgovina,­ ni...).­ Ima­ osnovnu­ školu,­ trenutke­ vremena­ u­ našoj­ okolini.­ Projekt je nastao potaknut prezenta­ knji­ nicu,­ ljekarnu,­ zdravstvenu­ am­ ž Tijekom­ školske­ godine­ otkrivali­ smo­ ci­om­ kvartovskog­ umje­ničkog­ foto­ j t bu­antu,­2­bankomata,­poštu­i­još­po­ l sve­ više­ detalja.­ Bilo­ je­ to­ otkrivanje­ gra­a,­ Josipa­ Ušaja.­ Na­ on­ njego­ e­ f k v ne­ u­ uslužnu­ djelatnost.­ U­ Folki­ ži­ i­ k v nepoznatog­u­poznatoj­sredini.­Kako­ prezentacije Zagreb kakvog (ne)volim, pri­ ližno­ 5000­ stanovnika.­ Prola­ i­ li­ b z smo­ bilježili­ promjene,­ počeli­ smo­ dobili­ smo­ ideju­ da­ zabilje­ i­ o­ sve­ žm vrijeme u Folki­malo­sporije?­Ne­zna­ primjećivati­ sve­ više­ detalja,­ onih­ zna­ ajnosti­o­naselju­u­kojem­živimo­ č mo.­Ipak,­čini­se­da­nema­proble­ a.­ m lijepih, a i onih s kojima nitko ne bi i­u­kojem­provodimo­svo­e­­djetinjstvo. j Svi vole Folku. trebao­ biti­ zadovoljan,­ i­ ne­ bi­ želio­ da­ predstavljaju­ okolinu­ u­ kojoj­ živi.­ Tek­ treba­ procijeniti­ koliko­ je­ ovo­ Pod­ vodstvom­ knjižničarke­ Marije­ Zabilježili­smo­svaku­ulicu,­našu­školu,­ naše­ ­ naselje­ slično­ ili­ različito­ od­ Vesel­ i­ profesora­ Jozsefa­ Mikuške­ vrtiće,­ pekarnicu,­ prvi­ dućan­ u­ Folki, drugih­ zagrebačkih­ naselja.­ Folka okupili smo se u mali fotografski parkove i drvorede kroz godišnja 70lovorko 2010 42-73.indd 70 2.2.2011 16:16:50
  • 71. Folkao u poznatoMa je Folka autor: Jozsef . Mikuška, prof doba, Bewerly Hilles Folke, ali i sklo­ ište­ za­ napuštene­ mačke­ i­ n ku­ e­koje­su­u­ruševnom­stanju.­ ć Fotografirali smo profesorovim profesionalnim fotoaparatom i di­ i­alnim­ fotićima.­ Svi­ koji­ smo­ gt su­ jelovali­ u­ tome­ uživali­ smo­ i­ d uva­ avali­ sugestije­ profesora­ i­ ž shva­ ali­ kako­ je­ takav­ način­ pri­ ć kupljanja fotografija vrlo zanimljiv, prak­ičan,­kreativan­i­zaba­ an. t v autor: Velid Hadžić, 7. a 71 lovorko 2010 42-73.indd 71 2.2.2011 16:16:53
  • 72. nepoznato u Fol ka j Izložbe Krajem­projekta,­a­prije­dana­ško­ le,­očekivao­nas­je­još­jedan­veliki­ posao.­ Skupilo­ se­ puno­ fo­o­ ra­ t g fija i trebalo je izabrati najbolje za­ izložbu.­ Uz­ pomoć­ vo­ iteljice­ d oda­ rali­ smo­ najbolje­ za­ izložbu­ na­ panoima.­ b Sva­ a­slika­je­bila­označena­samo­brojem­te­smo­ k organizirali izbor posjetitelja za najfotku.­ Izložba­ je­ otvorena­ 27.05.2010. za­ Dan­ škole­ u­ Kritičkim okom 1 pre­ vorju­ i­ blagovaonici­ škole.­ Trajala­ je­ tjedan­ d dana i svatko je mogao glasati za najfotku.­Vrlo­je­ dobro­prihvaćena­od­roditelja,­ pro­esora­ i­ posjetitelja­ škole.­ f Po­ va­io­ nas­ je­ i­ sam­ Josip­ h l ­ Ušaj,­ koji­ nije­ ni­ pretpostavio­ da nas je potaknuo na ovaj pro­ekt.­ Obećao­ je­ da­ će­ nas­ j po­ jetiti­i­održati­predavanje­o­ s ­ umje­ničkoj­fotografiji. t ­ Nakon­ što­ je­ izložba­ završila,­ sastalo se povjerenstvo (mi ko­ ji­ smo­ sve­ ovo­ i­ radili)­ ko­e­ je­ j prebrojalo glasove i proglasilo Biračko mjesto ne jednu, nego tri najbolje foto­ grafije­ po­ izbo­ u­ po­ je­i­e­ja.­ To­ r s tt l su­ foto­ ra­ije­ Ve­ida­ Hadži­ a,­ g f l ć Mar­ a­ Du­ an­ ića­ i­ prof.­ Jo­ k m č zsefa­ Mi­ uš­ e.­ Posje­i­elji,­ ro­ k k tt Kritičkim okom 2 man­ične­ du­ e,­ iza­ ra­i­ su­ ne­ t š b l baš­ ti­ ične­ slike­ na­ e­ja.­ Folka p s l je Folka.­Nakon­obja­ e­rezultata­ v izbora, na malom domjenku uru­ če­ e­su­tri­počasne­na­ rade,­po­ n g je­ na­veli­ a­čoko­ada. d k l Ovo iskustvo nas je motiviralo da nastavimo s novim poku­ šajima­ u­ bilježenju­ naše­ oko­ line­ te­ smo­ već­ započeli­ pro­ jekt­ o­ jezerima­ Savice.­ Na­ a­ d mo­se­da­ćemo­i­s­njom­po­ ti­ s ći­uspjeh. Vjerujemo­ da­ ćemo­ čitatelje­ Lovorka iznenaditi prilogom uz­list,­CD­om­s­fotografijama­ Folke. Marko Dumančić, 7. b Bogate nagrade 72lovorko 2010 42-73.indd 72 2.2.2011 16:16:57
  • 73. Folkao u poznatoMa je Folka IMENA ULICA LAURENČIĆEVA Jozo Laurenčić­(1905.­1961.),­glumac Ulice­u­Folki dobile su imena­po­književnicima,­ MILETIĆEVA glumcima­i­glazbenicima.­ Imena­su­daleko­veća­od­ Oktavijan Miletić­(1902.­1987.),­hrv.­ dužine­i­izgleda­ulica.­I­to­ redatelj, snimatelj, scenarist, glumac nešto­govori. POLIĆ – KAMOVA Janko Polić – Kamov­(1886.­1910.),­ hrv.­pjesnik,­pripovjedač­i­dramatičar RAKUŠINA Janko Rakuša­(1901.­1945.),­glumac BACHOVA SACHSOVA Josip Bach­(1874.­1935.),­glumac­i­ redatelj Milan Sachs­(1884.­1968.),­­hrv.­operni­ dirigent BENEŠIĆEVA STARČEVIĆAVA Julije Benešić­(1883.­1957.),­književnik Šime Starčević­(1784.­1859.),­hrv.­ CILIĆEVA jezikoslovac,­svećenik,­stric­Ante­ August Cilić­(1891.­1963.),­glumac­i­ Starčevića redatelj­HNK STROZZIJEVA DUJŠINOVA Tito Strozzi­(1892.­1970.),­hrv.­glumac,­ Dubravko Dujšin­(1894.­1947),­hrv.­ redatelj, prevoditelj glumac MILKE TRNINE GAVELLINA Milka Trnina­(1863.­1941.),­operna­ Branko Gavella­(1885.­1962.),­hrv.­ pjevačica,­jedna­od­najvećih­u­povijesti­ redatelj, teatrolog i kazališni pedagog opere MARIJE JURIĆ ZAGORKE ŽUPANČIĆEVA Marija Jurić Zagorka­(1873.­1957.)­ Oton Župančić­(1878.­1949.),­ hrv.­književnica­i­novinarka slovenski pjesnik KIŠEVA FOLNEGOVIĆEVO NASELJE Franjo Horvat-Kiš­(1876.­1924.),­hrv.­ Fran Folnegović­(1848.­1903.),­ prozni pisac političar­i­pisac 73 lovorko 2010 42-73.indd 73 2.2.2011 16:16:57
  • 74. Put Po m a Interkulturaliz Druga godina p Želite li veselo koračati ovim šarenim svi­ jetom koji nas okružuje, okrenite se oko sebe ­ krenite na put. Boravkaši 3. razreda Vam preporučuju Put pod noge. Nakon prošlogodišnjih četvrtaša, oni su ove škol­ ske godine imali priliku upoznati različite kulture svijeta kroz taj zanimljiv predmet. Put pod noge dio je projekta Identitet i in­ terkulturalizam kroz putovanja Instituta za međunarodne odnose. Osmišljen je kako bi učenici kroz putovanja, igre i istraži­ vanja, proširili saznanja o drugim kultura­ ma, spoznali važnost očuvanja i razvoja vlastitog identiteta, shvatili putovanje kao konkretan vid upoznavanja drugih kultura i toleranciju prema njima, kao osnovnu vrijednost života u zajednici, te razvijali kreativnost. Jednostavno, cilj je upoznavanjem svoje i drugih kultura, druženjem i uživanjem u različitostima, obogaćivati se i činiti svijet ljepšim. Prošetali smo našim gradom, posjetili džamiju, otputovali do Slavon­ skog Broda, ali se uvjerili i da za upoznati daleke krajeve i različite kulture ne moramo prijeći tisuće kilometara. Zemlje iz kojih dolaze i svoju kulturu predstavili su nam gosti iz Argen­ tine, Francuske, Kine, Bjelorusije, Mađarske, Palestine. Pjevali smo na francuskom, plesali čardaš, jeli štapićima i naučili još mnogo o drugim narodima. Kako vršnjake iz Koreje nismo mogli ugostiti, iskoristili smo prednosti interneta te se dopisivanjem sprijateljili s učenicima Osnovne škole Seoil iz južnokorejskog grada Gwang Jua. Naše se veselo putovanje nastavlja, pridružite nam se ­ svijet je pre­ krasan u svojoj različitosti i dovoljno bogat da svatko u njemu uživa! Ivana Topić, učiteljica 74lovorko 2010 74-85.indd 74 2.2.2011 17:10:25
  • 75. ut Pod nogea putovanja 75 lovorko 2010 74-85.indd 75 2.2.2011 17:10:38
  • 76. terenska na Brodogradilišta su važna ltura U današnje vrijeme ka našoj zemlji d su brod pred zatva ogradilišta li, možda p ranjem, sed u Saznali su Prometna ku osljednju p maši su im mnogo o v vo brodogra riliku, vidjeti a­ dogradilišta ažnosti bro dilište. jedno, još i sudjelova ­ ži­ onicama iz li na radi­ Posjetili su maketarstv Nacionalni brodova) i a (makete Kraljevica i centar za te robotskih k Brodograd hničku kult na temu pro onstrukcija ilište Kraljevi uru metne tehn cu. ska vozila, ike (robot­ vatrogasna ...) KRALJ E 300 godina u Kraljevici hrvatski na rod gradi b rodove. Tehnika tra ži ko znanje: cure ncentraciju i iz 7. a i 7. b . Dolazak u b rodogradili šte. Konstrukcije robota i stro jeva. 76lovorko 2010 74-85.indd 76 2.2.2011 17:10:44
  • 77. ka nastava sedmih razreda O važnosti brodogradili šta za život ljudi. Gotova kon strukcija od ašiljača. Tema su bro dovi, Fran je prvi gotov.J EVICA Na morsko m zraku. 77 lovorko 2010 74-85.indd 77 2.2.2011 17:10:53
  • 78. zaPravo sm Svjetski dan poezije, 21.3., UNESCO je proglasio 1999. godine s ciljem promoviranja, čitanja, pisanja i proučavanja poezije lom širom svijeta. Dan poezije obilježavao se i prije ovog proglašenja, još od 1505. godine, no drugog datuma (u listopadu ili studenom). ti Slobodnim s Obilježavajući ga, istovremeno i Dan proljeća, shvatili smo da se duboko u svakom od nas krije pjesnik i da svi imamo krila samo ih uvijek ne koristimo. Proljeće je, snijeg se otopio. Danas kiša pada. e, me lan Vrapci pjevaju, as red šu Stalo n rane. cvijeće miriše. oslu škuje v Zasjalo je sunce, lo e vidje djeca se igraju. Visibab se svidjelo. u i sve m gaj, Tin Lušić, 3. b a, cijeli Cij ela šum ali raj. avi, m Kao pr ,3 .b eštrović vimo Dario M Sla Bumba ri sunce zuje, sja, djeca se igra ju. Cvjeto vi cvat ptice p u, no, l jevaju u jatu. Šuma šare radost na neb dij u se o eli, blak b Ptičje g ijeli. lasove a male m bebe k ame slušaju Ivana K ašicu k , rušec, ušaju. 3 .c . voljom unom do mraka. će p utra prolje j Sla vimo roljeće od dje. op bilo g ! Slavim proljeće svijet o li Slavim roljeće cije p Slavi , 3. b Seršić Andro 78lovorko 2010 74-85.indd 78 2.2.2011 17:11:00
  • 79. o smo Pjesnici rođe, zima p Ka d bijela ođe. latno d pr oljeće z se ptice ćaju Tad vra oljetnice. Sve bak pr e sada i cvatu malena šeću, i, djeca o e zelen d sreće Trava s veni. Zeleno krekeću . cr je s a cvijet e kuca, snijeg je vuda nc otišao n Kad su eh puca. e znam mij Mame n kuda. dječji s .a aporno ,3 dok dje rade, osavec ca cvije Dunja P će sade Cvijeće . već klije a, ije. maleno , e sj e gr se dijete S unc i cvijeć ele, . Pa smije. u dij iklu ula Bog trav adost i na bic ović, 3. c r il Svi lama dne ne ro a pa na kiš sret il jke ježe. Kad o su b osv s am kišom e .b jer s erši ć, 3 na S Jeleo prol jeće, Prol je i ja s će je d Ptic e ve ošlo e ve selim s u moj g udo… a pč selo ad. rad e Miriš lice na cvrkuću, l , i sre e cvijeć objed k tni s e, s reću Trav u lju ve s a d e bu . i viš miriše i. di em , e ne ispuni Lara sluš se d Fren geš a. uša , 3. a Gled a Prolje lijevo š kroz p ć u zele e slavimo gore ili desn rozor o među noj tr avi vidiš ili dolje, , prolj i vese mirisnim c rasp le eće u cv lim d v rveće ijećem kako sanog a Mark m. prolj tatu tu, o Št ofac, i visi etne bab 3. b u ka pjesme U lu ko z n ijeva pjeva vidiš aparku . cvije s ko će k njića Nika ako k Foči ć Pe se o oji se vr rkov kreć ti , 3. c e. 79 lovorko 2010 74-85.indd 79 2.2.2011 17:11:08
  • 80. zaPravo sm lom ti Slobodnim s lena. je ze Trava ada. plavo . . K iša p tamno ce nema o je Neb nema i raste, dje a e Sunc e sve viš Cvi jeć ju . pjeva an. ptice smijem v e Ja n 3. b ić, Drag Filip Kao sjed što pr o tako i na gr ljeće vimo Kak cvij ani, Sla eće tako o pčel pjeva se d ice zu . Otto jeca je, Kož smi ar, 3 ju. .c šare no, l e cvijeć Vide Šare no je reće. s s i njih e tratinčic od ša rene ove g e će Sa za la nima vice. je sre . Razg njem O d mo ma veće o Slavi vor ptica miriš nigd je ne stalo, mo p e čujem m jaglac ele no po stalo. roljeć e. e je z alo o Lana e, to uhom. Drveć nije ni m Glibo se ve snijeg a ruho, tić, 3 .b ć zna vnato uho. i tra oje . a nos v Zemlj ujem na s , pt ice č nešto e to na ešto. ira m vj Asoc e je stiglo ć prolje 3. c odig, Iva D 80lovorko 2010 74-85.indd 80 2.2.2011 17:11:15
  • 81. o smo Pjesnici ibabe, Vidim vis zvončiće jaglace i ču. livadi ska kako po or ptica Čujem zb ječicu. ud i razigran zlatno, Sunce je e plavi. a nebo s roljeće Livada p slavi. zahvalna Ćo rić, 3. b Cvi jeće Gabrijela ad se r Aut veće z šareni i e , ljud po ce leni. i u d sti ju Dok uća re, ljud jaglac n žure i i Ja u u kišn cvjeta . a va ško i dan ju, ni s li ispu šetaju jeće, Kris e ze njav . tina lene am gra stran prol Bar ić-C ne. e, nk,veo 3. b 1. Jedn o jutr šuma. U o bila jedna š Bilo je p umi bila puma uno lišć . ludo… 2. Medo a. i ža životinje ba i ostale, s zimsko u se probudile g sna. iz 3. Neke živo mlade. tinje su rađale Lo i ubio m vac je došao u edu. šumu Petar M esarić, 3. c Vidim i pon sunce e Kad kad obla pada ke. sve j e tm kiša Svi kad s urno u , č no n ekamo sve j nce sja ikak p e ob o da roljeće Od k asjan iš o. Djec dođ , od s e trava s a od a se ve e. unca i kiše e zla ti, rasl s Vidi i sm ele, Matij a Pu raste m iju. šić, 3 lišće .b . neš iza gr to s e dr ma, Pro ma. lj iza etna se g i sa rma sk idila njar Mar i da rila ta V je v alen ila. ta, 3 .b 81 lovorko 2010 74-85.indd 81 2.2.2011 17:11:22
  • 82. zaPravo sm lom ti Slobodnim s ce. o sun Eko pjesme lije pa ka nebo. lja je kao e. Zem je lijepa ao cvijeć lja k Zem je lijepa ao sve. st. lja Zem je lijepa k o i je lja to ona t Zem o? Zato š A za št b t a, 3. Valen Marta Drveće na Zemlji kisik nam daje, a nekima zbog ka tastrofe život staje! ma. Na zemlju misli ti, ma puna gu Jedna je šu da budu sretni sv . i! rvo bilo prvo Zemlja U šumi je d Neka Zemlja bude Zemlja je život, u lijepa i čista, d volio šum neka svaki kutak Zemlja je naš dom Jedan je dje blista! . u po gu mu. drago je nama sve i vadio gum Zemlja daje život cjeno bla , kao majka, Zemlja ana, je rado go ona nam Za godinu d ona treba biti najlje pša bajka! ona je st, je. guma, Zemlja moja slabos šuma puna roljetna šum a. t posta la je prava p Marija Mrnjavac, 3. b kao m je kao moji . oji rod prijate itelji. lji, Josip Kuštan, 3. c Lucija Čajko- Šešerk o, 3. b 82lovorko 2010 74-85.indd 82 2.2.2011 17:11:27
  • 83. o smo Pjesnici Mama kruha Moja mama je dobra poput Prosinac i uvijek mi neš to fino skuha. Prosinac je m Uvijek me iznenadi samo kad se jesec lijep, i sa mnom nešto podijeli. bijeli crijep. Kad zima po Svaka je majka poput sunca, neće joj otvo kuca na vrata , poput cvijeta, rit tata. svaka je mama kao bajka, Neće zimu, h oće ljeto, takva je i moja majka. more, sunce , plažu, sve to ! Lucija Majić, 3. a Smeđa bajk a Jesen je sme đe boje, Kada me majka tad lišće ima čari svoje, Mobiteli foni, pa se u sme obilni tele nježno probudi, đu boju preto Mob iteli su m , kao i moje m či, umijem moje lice ozari ajke oči! to ne raz oni! stvorovi sretan osmijeh. Smeđa je ko čudni su sa moga bra udni su, smeđu kosu ta, ključiš b Tada ugledam Smeđe je bo ima i moj tata . Kad ih u , zaspali su! siš njeno lice, je i čokolada , ako uga a zovu, i to me smeđu najviš e volim sada Nared iš li im d u! ! ti svu lov čini sretnim. Maja Antonia Križić, 4. b potroše lika, igrica i s Nakon napornog Im aju puno aju i ih im dana u školi skoro sv vom kimaju: gla bitele! majka mi pruži ruke pa zato imati mo i nježno privije u zagrljaj. N ije dobro sni, nisu svje esni. Prije nego što Mis lim kako bij me sebe utonem u san Da su na sa ona me poljubi, bar, 3. a Pavla Gra i lako zaspim. Domagoj Blagus, 3. a n, u sa em me. ton ubi ad u lj , o ći k đe i po iruje e. ke n ho do i i sm udesn či Sva a ti tješ ne o m me priče č sret ma m ruko priča e jezin Svo jom lasom id im n TE! im g im v LIM topl bud m: VO pro aže a se ok Kad a sam i on d 3. a ina, tur o Ba Rok 83 lovorko 2010 74-85.indd 83 2.2.2011 17:11:36
  • 84. g a l e lom ti Slobodnim s Marija Mrnjavac, 4. b Josipa Lović, 3. a Gabrijela Ćorić, 4. b Matija Pušić, 4. b Jelena Seršić, 4. b Josip Szabo, 4. b Goran Šuvalić, 4. b Iva Pilipović, 4. c Tea Simonišek, 4. c 84lovorko 2010 74-85.indd 84 2.2.2011 17:11:44
  • 85. l e r i j a Katarina Žuljević, 2. a Matej Šaronja, 3. a Antonija Kremenjaš, 3. a Valentina Gaščić, 2. a Lana Glibotić, 4. b Andro Seršić, 4. b Damian Virkes, 2. b 85 lovorko 2010 74-85.indd 85 2.2.2011 17:11:50
  • 86. G a l e lom ti Slobodnim s Slikanje je kao kretanje čovjeka. Uz­ meš olovku i prisloniš ju na papir. Po­ vučeš crtu lijevo, pa crtu desno. Nacr­ taš krug i kocku. Evo, nastao je crtež iz tvoje mašte. Potezi kistom su kao duga na nebu, što lebdi nad oblacima. Mihael Lelek, 4. a Skupina 8. a i b Marko Turkalj, 8. b Antonio Knežević, 7. a Skupina 8. a i b Filip Škorić, 8. a Teo Salamun, 5. b Hana Salamun, 8. b Marija Mužić, Luka Funda Toni Derniković, 8. a 86lovorko 2010 86-100.indd 86 2.2.2011 16:34:14
  • 87. l e r i j a Marko Dumančić, 7. b Skupina 6. a i bna 8. a i b Petar Kir Hromatko, 7. b Skupina 6. b Skupina 8. a i b Hella Miloševski, 8. a Viktorija Juren, 7. b 87 lovorko 2010 86-100.indd 87 2.2.2011 16:34:26
  • 88. PRVACI Z U s p AGREB Malonogometni A Svi znaju da smo najbolja ekipa u turnir ekipa petih i nice malom nogometu i da nas nitko ne može pobijediti. Turnir se održavao tijekom lipnja, na umjetnoj travi ŠRC šestih razreda Sportske stra Ponikve. Natjecalo se mnogo škola. Dobrom igrom došli smo do finala. Za našu školu nastupili su: Borna Marinković, Ivan Radoš, Bruno Postružin, Marko Duman­ čić, David Grmuša, Jurica Meznarić, Luka Franić, Antonio Ža­ gar i Tin Družić, a za OŠ Borovje: Krešimir Rimac, Mislav Vrbić, Josip Štignjedec, Haris Spahić, Ivan Troha,Matej Radoš, Tin Bakota, Ahmed Alili, Jasmin Omerović i Marko Zeba. Na kraju su opet odlučivali tek finta više, pokoji lažnjak i dakako, sreća. Pobijedila je naša ekipa rezultatom 2:0. Golove je postigao Borna Marinković. Treće mjesto i brončano odličje osvojila je ekipa OŠ Dragutina Tadijanovića. Ponosni smo, a pehar krasi ravnateljičinu sobu. Marko Dumančić, 7. b Stolni autori: Neven, Marsel i Silvija – mali sportski genijalci iz 2. a TENIS U sklopu programa Vikendom u sportske dvorane (11.12. 2010.) na stolnoteniskom turniru u OŠ Ive Andrića,dva dragu­ lja naše škole, Karlo Lulić i Luka Funda osvojili su prvo mjesto. U bespoštednoj borbi redom su pobjeđivali ove ekipe: OŠ Sv.Klara, OŠ Rapska, OŠ Otok i Za vrhunski sportski rezultat potrebne su radikalne u finalu OŠ Ive Andrića. trenažne metode, kao npr. serviranje četvrtaša. Hip hop verzije Momci su plijenili pozornost Dragutina Šurbeka – svojim nekonvencionalnim Funda i Lulić izrazom (vunene čarape Kontinuirano igranje i kapa na glavi) i iznimno 8 sati dnevno polučilo je lijepim ponašanjem. Na kvalifikaciju na završni taj način izborili su se za turnir u OŠ Špansko – sudjelovanje na gradskom Oranice 30.04. 2011.. finalu koji će se održati u Ovim putem pozivamo svibnju 2011.godine. navijače da se odazovu i Goran Šeketa, trener svojim prisustvom bodre ovaj atraktivan dvojac. 88lovorko 2010 86-100.indd 88 2.2.2011 16:34:34
  • 89. s p j e s i Sustav vježbanja VLASTITIM TIJELOM ili Kako postati JAK KAO MUHA u šest koraka 1. 3. 5. prije teškoga treninga čučnjevi s opterećenjem zagrijavanje uz tešku literaturu) (čučnjevi sa svakim četvrtašem dok oni recitiraju Grgu Čvarka) 2. 6. 10 ponavljanja sklekova 4. Specifično gibanje sa Zukanovićem na leđima 15 ponavljanja čučnjeva 5 ponavljanja upor­čučanj­skok Uspjeh ne može izostati 89 lovorko 2010 86-100.indd 89 2.2.2011 16:34:47
  • 90. nice U s p j Tri ...ako si 3 sekunde u prekršio s prostoru is i pravilo i g pod koša Sportske stra de fuzijom ubiš loptu lakih meta . Za 3 seku energije k la oslobađ n­ oja je do a se količin dručja od voljna za a 100 kvadra uništenje pletnom fl tnih kilom po­ orom i fau etara s ko nisam sig no m­ uran, ali im m (za ovu postavku sekunde B presivno z orn vuči) – sedmero a Katalinić iz BK Lo . Za 3 struki prv k ispuca se ak države omotiva riju od 12 u velteru, nicu sam udaraca (u nepobitno ovu činje­ godinama siguran je osjećao n r sam je 3 sekunde a glavi i tije moguće je lu). Za piše: Gora hrvatskog učiniti pre nŠ društva kro sjek komentato eketa, stalni sports čaja i tijek njihovih m z 3 kliničk a slu­ r Lovorka ki isli. Slučaj br.1: Ivica Matić, 15 godina, Slučaj br.2: Jozo Cijena, 39 godina, 3 sekunde nakon što je lokacija – školsko igralište OŠ Vjencesla­ zatvorio vrata liječničkog povjerenstva u Ivanićgradskoj 43: va Novaka, 3 sekunde nakon što je za­ Gle ove u bijelim kutama, sjede tu cijeli dan, a ništa ne rade: Pa motao joint, ovako razmišlja: što se to događa s Vama gospon Jozo, apaurin, sanval, pijete Crni, Kizo, Gečević, svi se slažu da naj­ jaku terapiju. Kod vas često perzistiraju depresivne smetnje i bolje motam frulu. Kažu: Care, najbolji si, psihomotorni nemir. Daj mi pričaj hrvatski da te razumijem i piši malo si jače zasolio, baš je onakva kakva to bolovanje, pa da imam uvjete za prijevremenu. Cijeli život mi treba biti. Trener u NK Dubravi kaže da netko soli pamet. Uvijek mi radnici...(jedna nepristojna gramatička sam najbolji: Veki ovo, Veki ono…Uvijek struktura) Oni su na skijanju, nose bijele kute, imaju velike plaće, a Veki! gdje su bili ´91? Dosta sam ja radio, pa mogu se valjda i ja malo snaći. Sedam godina u TPK­a, 10 godina u ZET­u. Pa dajte ljudi! Pegica zna da sam ja gazda u školi: Ivi­ Cijeli život mi je prošao na pruzi Prećko­Žitnjak. Šta sad imam? ce, zašto si zapalio bengalku u WC­u?, Dok su drugi krali, ja sam rinto, a ovaj mi sad tu priča o depresivnim Potiskuješ li svoje emocije? Tako si divan epizodama ( 6 psovki za redom). Ma, dosta mi je svega! Ako Bog dečko, a stalno si u problemima. Ove go­ da, za mjesec dana i ja ću ujutro u kladionicu, poslije na gorki kod dine već imaš 7 neopravdanih.­ Danice u Pikovu damu, pa u Zagorje u vikendicu. Malo teletekst Hahaha, imam ih 27, ali nitko ne žiku da da provjerim parove, pa kod Štefa na Mirogojček... sam doma na kompu falsificirao ispri­ čnice. Uvijek sam bio sposoban za likov­ no izražavanje. Brijem da samo onaj debil iz tjelesnog, koji je na zamjeni, neki Še.. Slučaj br.3: Josip Kir Hromatko, 14 godina, 3 sekunde prije ke, Šekelja, Šeketa… kaj ja znam (ovdje nego što će izvesti sedmerac na rukometnom finalu u sklopu dolazi jedna brutalna psovka), nema programa Vikendom u sportske dvorane na igralištu OŠ Špansko­ pojma tko je tko u Dubravi: Veki, pobjedi Oranice: sam sebe ­ kaže on meni. Ma pobjedi si... Ovaj golman je prava zvijer! Kakav refleks! To u životu nisam vidio! (opet jedna žestoka inačica prethodne Skinuo mi je već 4 lopte s devet. Mislim da brani sve dolje noga­ psovke) Di živi taj Šeketa? Kakva tri ma. Ove gore ni ne vidi. Pucat ću mu gore, pod prečku. treninga na dan! kakvih 500 čučnjeva! Kreten! On je još u paleozoiku. Kako Gadno se naoblačilo, kiša se polako sprema, sad treba biti ja, me živcira lik, baš kao i Kizo. Koji papak! koncentriraj se. Stvarno me je frka, lopta je mokra, umoran sam, Uvijek je zec za rundu, nikad taj nije dao uganuo sam zglob... Ajde, stisni zube, slabići traže opravdanje. za vuTra. Uvijek ja, samo ja. Nabavi lovu, Djeluj, nema predaje! Ovakve situacije me čekaju kasnije u životu. odi kod dilera – majke mi k´o mama sam Nisam bezveze pucao 100 skok šuteva dnevno, svirao klarinet im. Palim odavde, popljugam ovu i maDo satima u muzičkoj, radio fiziku. Ako je tata mogao šljakati 10 sati na Facebook. na dan, mogu i ja trčati 20 dionica po 60 m i proučavati kemijski sustav elemenata, ista stvar. Pucat ću ja njemu pod prečku... 90lovorko 2010 86-100.indd 90 2.2.2011 16:34:47
  • 91. p j e s i SEKUNDE Bljesnula je munja, pojam se sastavio s predodžbom, nije bilo čovjeka na igralištu koji nije gledao Kira. Od pročelnika za prosvjetu, preko roditelja­ hrvatskog ustava i mrki deseterac o potlačenosti radne snage. navijača do komunalnih redara. Kakva smirenost, kakva hrabrost! Kapljica Da je život satkan problemima, zna­ znoja skliznu mu s čela, prođoše 3 sekunde, eksplozivno je zamahnuo, mo svi. Danas te sputava azimut iz lopta se odbila od prečke u gol, uz znakoviti tupi udarac koji se čuo do geografije, sutra te ograničava pro­ Borovja. Naša škola je prvak grada u rukometu. Mislim da se prečka gola fesor na faksu, a prekosutra šef smje­ još i danas trese. ne. To nam je svima jasno, To ne mo­ žemo promijeniti. Činjenica da sva­ ka navedena pojava ima i pozitivnu ANALIZIRAJMO stranu i da je možemo vidjeti jedino ako promijenimo Prva dva slučaja uopće ne žive. Pod životom smatram postojanje u sadašnjem trenutku. Sadašnjost je, naime, jedina istina. Prošlost je iza nas i sebe, naprotiv, nikome nije jasna. ne možemo je mijenjati ( ´91., paljenje baklje u školskom WC­u) a što će biti Početničko obrazovanje vidi uvijek u budućnost, nitko ne zna. samo kritiku. Na taj način, takva oso­ ba, ništa ne riskira, ostaje vjerna kul­ Jozo i Ivek znaju da će u skoroj budućnosti otići u Zagorje ili na facebook, tu svojih mana. Za vlastite promaša­ kako i moj pas zna da ćemo u subotu u šetnju u Maksimir. Što će sutra uistinu je okrivljuje sve oko sebe. Od kono­ biti s nama, ne znamo. Znakovito je da gosp. Cijena misli kako je uspio bara preko tete u vrtiću, do ministra jer je prevario državni pravni aparat kad si je sredio prijevremenu mirovinu. Šukera. Ivek također osjeća zadovoljstvo jer je opravdao neke neopravdane sate varajući na ispričnicama. Dugoročno varaju sami sebe. Jozo je skončao na S druge strane, tu su dečki kao Kir, psihijatrijskom liječenju, a Ivek je dugogodišnji ovisnik o heroinu. koji se sili u svemu vidjeti tračak sun­ čeve svjetlosti. Za takav pogled nu­ Treći momak, Josip, živi život u sadašnjosti. Kombinira, analizira, zaključuje, žno je disciplinirati sebe, spoznavati svjestan je svojih mana, osjeća bol. Sve to OVDJE i SADA. Za njegovo stanje nove stvari. nije krivo školsko uređenje ili zdrastveni sustav. Josip ima središte u sebi, on je neprikosnoveni vladar svoga života. Ne okrivljuje druge za svoje postojeće U svom, istom kvartu, pitaj susjede stanje ( pedagogica, domovinski rat, trener NK Dubrava). Prva dva samo može li Folka postati raj na zemlji? kukaju, Kir stvara. Ima struktuirano slobodno vrijeme kroz odlazak u glazbenu Svi će umrijeti od smijeha. Spomeni školu, na rukometne treninge, na izviđače ili na rock akademiju. Svjestan je još hrabrost, čast i odanost prema da se samo spoznajom tj. Radom, može uzdići iznad svakodnevnog života svojoj državi, netko će ziher nazvati (rezultata). Pod radom mislim učenje, treniranje, okopavanje vinograda. psihijatrijski odijel KB Sestara Milosr­ Svejedno. Nikako ne ljenčarenje, dosadu i besmisleno gledanje u tuđi život dnica. ili ekran. Dragi naši susjedi, vaš tmurni pogled Čovjek se uzdignuo na evolucijskoj ljestvici iznad čimpanze snagom svoga na hrvatsku realnost i drhtanje od uma i spoznajom. Zvijer je duboko zaronjena u nagon ( razmnožavanje, neizvjesne sutrašnjice jednaka je za­ hranjenje, obilježavanje teritorija). Životinja nije sposobna za odlazak u bluda kao i WELCOME TO FOLKA teretanu, slikarstvo, čitanje Krleže, rasprave o sili teže... –PARADISE Mi ljudi, razapeti između ova dva stanja, trudimo se cijeli život kako bi se Koji ćeš put odabrati? Gdje ćeš sebe odredili i pronašli svoje blaženo mjesto pod zvijezdama. smjestiti? Za mračnu nesigurnost u budućim epohama ­samo upali telku i pasivno slušaj Zdravka Mamića. ZAKLJUČIMO Za veličanstveni vodoskok zadovolj­ stva i sreće, obasjanog osmjesima Probaj se spustiti u kvart i pitati susjede kako su i jesu li zadovoljni svojim mladih snaga u Ulici Milke Trnine ­ životom? Čut ćeš crescendo bolnih uzvika u svim nijansama sive boje samo stisni zube na tri sekunde. 91 lovorko 2010 86-100.indd 91 2.2.2011 16:34:47
  • 92. Kroz cijeli srednji vijek glazbenici su bili istodobno PrikuPljeno na ja i svećenici. Gregorijanski korali, latinski jezik, pjevanje jednoglasno, a capella i uvijek napamet. NOTACIJA I VIŠEGLASJE nice Papa Grgur I Veliki osnovao je prvu TRUBADURSKI crkvenu pjevačku Zabavne stra školu u Rimu. U ovom dugačkom razdoblju dogodila su se dva ogromna glazbena otkrića. VILNIK Bez izuma notacije glazba prošlosti bi PRA bila zaboravljena. je Glazbenici su u 6.st. započeli zapisivati stojala z be, po i, a za visine tonova, ali ne i njihova trajanja. ene gla ler u os im crkv baduri i žong nik : U 13. st., zbog daljnjeg razvoja ijek ru vil njem v vodili t an pra višeglasja, uvode znakove za trajanje U sred a, koju su iz orili su poseb tonova: duže note dijele se na dvije ili vn tv ravilnik a i svjeto i skladanje s itanje p a tri kraće note. pjevan je uči č naje sv aj koji tek dob ro poz Od 9. st. crkveni su glazbenici koralnoj ik je on aj koji • Učen ost aje on melodiji dodavali jednu, a kasnije dvije kole p lodija. ili tri melodije. • Pr ijatelj š ilnika. do šest me prav nje pet adanu ti najma Zvuk više istodobnih melodija bio je pravila ava ji na z ozn i onaj ko bogatiji i ljepši. Bio je to put stvaranja mora p nazvat • Pjevač ije melodijskog višeglasja – polifonog se sm či. i pjesm e. sloga. • Pje snikom sastaviti rije je v i riječ melod iju zna isli i nap ji sam izm onaj ko NIJE L •M ajstor je MUZ I Trubadurske su pjesme bile jednoglasne, na narodnom jeziku. Govorile su o profinjenoj dvorskoj ljubavi koja je morala poštivati određena društvena pravila. Obožavali su dame koje su im često bile nedostižne jer su pripadale višoj društvenoj klasi ili su već bile udate. Posvećujući im svoja djela, isticali su vrline i ljepotu svojih odabranica. i Glazbala koja su koristili trubaduri: enic čil i uč orgulje, viela, lutnja, tamburin, uu gajde i bubnjevi. Š to s ačkim jev u p ama? l ško Nije im bilo lakše IZ PRAVILNIKA ZA PU nego današnjim učenicima. Tijekom devetogodišnjeg Tko se hoće nazvati putujućim školovanja trebali su naučiti pjevačem ili putujućim muzi­ latinski jezik s točnim izgovorom, kantom, taj treba znati izmišljati pjevati priličan broj osnovnih i rime kovati i u natječaju sudje­ melodijskih obrazaca, a zatim lovati. Mora uz to znati svirati pjevanje obogatiti stotinama složenih melodijskih ukrasa uz bubanj, čimbal, čitolu, za vrijeme vjerskih obreda. mandolinu, gitaru i monokord. Sve su učili napamet jer Rotu sa 17 struna mora notacije još nije bilo. znati trzati, s harfom dobro postupati i povrh svega vladati guslama, a sve to 92lovorko 2010 86-100.indd 92 2.2.2011 16:34:51
  • 93. na javnim satovima glazbene kulture uz Ples i kolačeE LAKO BITI DVORSKI TULUMZ IKANT Trubaduri i žongleri zabavljaju goste. Svi nazočni žele pokazati što znaju. Jedan svira novu melodiju na vieli, drugi pjeva novu pjesmu najbolje što može. Sviraju harfu, flautu i gajde. Dok trubadur recitira stihove, drugiZA PUTUJUĆE MUZIKANTE ga prati na lutnji. Iza toga slijedi predstava s lutkama, zato da bi svirkom uljepšao svoje a zatim točka s bacanjem noževa. pjevanje. Putujući (misli se muzikant) neka nauči bacati male jabuke uvis i dočekati ih vrhovima oštrih noževa, neka zna oponašati pjev ptica i glasove raznih životinja, a osim CARMINA BURANA ­ toga neka ne zaboravi da se uputi u stihovi iz zbirke iz vještinu čaranja s kartama te u 13. stoljeća koje su pi­ skakanje kroz četiri obruča. sali putujući studenti. Putujući neka zna svirati u Pjevaju o životnom 9 instrumenata i veselim nastupom instrumenata veselju, ljepotama prirode, dobrom vinu i razveseliti svakoga. Novinarska skupina ljubavi. 93 lovorko 2010 86-100.indd 93 2.2.2011 16:34:56
  • 94. sastav be Bljesak nice Zabavne stra Super i šteta Koja škola ne bi voljela imati svoj bend, glupo je pitanje, jer svi znamo na njega od­ bili znatiželjni što govor. Naša ga nije imala i će iz toga ispasti. svima je djelovalo kao grom Odmah su shvatili iz vedra neba kad su ga na­ da im treba i vokal i nekako su No, isti dan svi su shvatili da je to kraj. Zvi­ javili na završnoj školskoj uspjeli privoljeti Josipovog brata jezde koje su bljesnule istovremeno su se i priredbi. Dečki su na pozor­ da uskoči. Toni, Josip i Mateo ugasile. Dečki odlaze u srednju. nicu postavili instrumente, svirali su gitare, a Tomislav bu­ Otišli su, i do danas nitko nije nastavio s zauzeli prepoznatljive poze bnjeve. Vokal je bio Petar. Svirali njihovom idejom. Prije rastanka dali smo i zasvirali. Prolomio se plje­ su 21 Guns grupe Green Day. im upitnik s dobro smišljenih 13 pitanja. Iz sak. Nikome nije padalo ni Dečki iz publike od 1. do 8. ra­ odgovora vidimo da su to sasvim obični na pamet da se prema na­ zreda rado bi se vidjeli na njiho­ neobični dečki. Nadamo se da će neki stupu postavi kritički, svima vom mjestu. drugi, a imamo zavidan broj glazbenika u su bili super. Drugi je nastup bio kad su se školi, okupiti neki novi bend, a svi ćemo još Na ideju je došao Toni iz osmaši opraštali. Malo se pro­ više uživati na školskim priredbama. 8. a, a istomišljenike je na­ mijenio sastav izvođača. U bend Antonela Bogović, 5. a šao u svom razredu. U ka­ su došli Marko Regvar i Dario binet tehničke kulture do­ Sušanj. Opet su dobili veliki plje­ nijeli su instrumente i stali sak. Nije bilo važno ni to što tek uvježbavati neke pjesme imaju repertoar od 2 pjesme, a i usklađivati se. I sami su bend nije imao ni ime. Zamjene...? Trenutak bljeska 94lovorko 2010 86-100.indd 94 2.2.2011 16:34:58
  • 95. av bez imena Josip Kir Tomislav Mateo Toni Hromatko, 8. a, Jelenčić, 8. a, Topić, 8. a, Derniković, 8. a, el. gitara bubnjevi el. gitara klasična gitara datum rođenja: 6.9.1995. datum rođenja: 27.6.1995. glazbom se bavi od: glazbom se bavi od: 2. datum rođenja: datum rođenja: 19.8.1995. devete godine razreda 12.5.1995. glazbom se bavi od: instrument (ako ih je više instrument (ako ih je više glazbom se bavi od: prije jedanaeste godine koji mu je miliji): klavir i koji mu je miliji): gitara­ 4 godine instrument (ako ih je više gitara, oboje su super električna i akustična, instrument (ako ih je više koji mu je miliji): gitara koju glazbu najviše voli: klarinet, klavir, bubnjevi; svi koji mu je miliji): bubnjevi koju glazbu najviše voli: rock, heavy metal su mu dragi koju glazbu najviše voli: rock omiljena grupa: Green koju glazbu najviše voli: rock, punk, metal omiljena grupa: nema Day, RHCP… indie­rock, nu­metal omiljena grupa: Green želi li nastupati dalje u želi li nastupati dalje u omiljena grupa: ARCTIC Day nekom bendu: da nekom bendu: naravno MONKEYS, LIMP BIZKIT želi li nastupati dalje u hobi: rukomet, košarka hobi: družiti se s želi li nastupati dalje u nekom bendu: da omiljena boja: plava frendovima i biti na nekom bendu: da hobi: sviranje ima li djevojku: ne kompjuteru hobi: sviranje gitare omiljena boja: plava zna li nazive cvijeća omiljena boja: crna omiljena boja: plava ima li djevojku: ne (koliko vrsta poznaje): miješana s crvenom ima li djevojku: da zna li nazive cvijeća visibaba, narcis, ima li djevojku: ne zna li nazive cvijeća (koliko vrsta poznaje): 4 tratinčica… zna li nazive cvijeća (koliko vrsta poznaje): u koju će srednju školu: u koju će srednju školu: (koliko vrsta poznaje): visibaba, tratinčice, ugostiteljsku opća gimnazija ruže, ružmarin, suncokret, maslačak, tulipan, kako bi ocijenio našu kako bi ocijenio našu jasmin ljiljan… jorgovan, zumbul, ruža, školu: 5 školu: 5 u koju će srednju školu: ljubičica… smatra li se ozbiljnim ili smatra li se ozbiljnim ili želio bi u STŠ Fausta u koju će srednju školu: neozbiljnim: ozbiljnim neozbiljnim: neozbiljnim Vrančića XV gimnazija kako bi ocijenio našu kako bi ocijenio našu školu: 5 školu: super škola smatra li se ozbiljnim ili smatra li se ozbiljnim neozbiljnim: ovisi, kako ili neozbiljnim: ovisi o kad; kada se zabavljam s situaciji društvom onda neozbiljan, a kada mi nije do zabave, ozbiljan Petar Kir Hromatko, 6. b datum rođenja: želi li nastupati dalje u suncokret, tulipan, vokal 20.05.1997. glazbom se bavi od: nekom bendu: naravno, ali kao bubnjar jorgovan… u koju će srednju školu: prvog razreda hobi: izrada instrumenata XV gimnazija (MIOC) instrument (ako ih je više omiljena boja: crna kako bi ocijenio našu koji mu je miliji): bubnjevi, ima li djevojku: tajna školu: ocjenom od 1­10, klavir, a pogodite koji mi je zna li nazive cvijeća osmica draži (koliko vrsta poznaje): smatra li se ozbiljnim ili koju glazbu najviše voli: ljubičica, tratinčica, neozbiljnim: kako kada, rock, punk i malo metal ruža, maslačak, zumbul, kad stisne sam ozbiljan, omiljena grupa: Blink 182 visibaba, narcise, ljiljan, inače ne baš 95 lovorko 2010 86-100.indd 95 2.2.2011 16:35:01
  • 96. ah, taj fa Opreza nikad dosta Foto strip Kako je nekim curama postalo jasno da ne treba svima vjerovati Lajkala sam kućne ljubimce. I Danijela brine o psima. Zamislite, čak smo Cure, našla rođene istog datuma. sam nam prijateljicu Kakva je? na face ­u, Danijelu! 1. 2. 3. Danas imam dogovor s Danijelom, Daj pokaži ! poklonit će mi napušteno štene. 5. 4. 6. Slatki štenci!!! Dogovor je Sumnjivo mi je to. dogovor. Idemo na Stvarno! Možemo livadu iza i mi s tobom? Pratit ćemo vas Medo i ja. Coca ­ Cole. 8. 7. 9. 96lovorko 2010 86-100.indd 96 2.2.2011 16:35:18
  • 97. aj facebook Danijela ?!!! Ti si Maša? 10. 11. 12. (prilazi biciklista) To nije Danijela!!! 13. 15. 14. Medo se ljuti, njega nije lako prevariti. Kakav ljubitelj pasa! Cure bježe. Napokon su shvatile. Super To je bio smo se bliski susret s izvukle! Danijelom ! 16. 17. 18. Medo spasitelj Sad znam Gle, opet I sad ti kako izgleda Danijela! vjeruj lažni profil... face ­ u! 19. 20. 21. Autori: učenice i učiteljica 4. b 97 lovorko 2010 86-100.indd 97 2.2.2011 16:35:39
  • 98. 8. a Osmaši RVI DR UGI PUT RAZRED P 8. b 98lovorko 2010 86-100.indd 98 2.2.2011 16:35:43
  • 99. Njih DESET 99lovorko 2010 86-100.indd 99 2.2.2011 16:36:02
  • 100. 2010.lovorko 2010 86-100.indd 100 2.2.2011 16:36:04

×