ISSN 1847–0084                                               OŠ Lovre pl. Matačića                                        ...
I z                               S A D                                                                                   ...
A D R Ž A J A                                                       Uvodnik            Odgovornost                        ...
OLE SVUDA       ILO KUDA, Š                   K               B   Tema broja:                   4lovorko 2010 1-23.indd 4 ...
5lovorko 2010 1-23.indd 5   2.2.2011 16:08:06
A          OLE SVUDA                                                         ŠKOLE                                        ...
i   j       A       c        i     j   e                                                                                  ...
s       t     v      A       r        n                                                                                   ...
r   n     o        s           t               Školovanje               U današnje vrijeme, kad su škole velike           ...
P       i      s      m                                                                                              Das S...
s   m       e        n          o   s   t               Neke osobe, zbog odre-               đenih fizičkih razlika (od   ...
Duhovnost                        ie                                                                                       ...
st    i etikA                                                                                                             ...
U drUštvU s                      r                                                                           Ja          O...
s    rUžom šnajder, rođ. vlahović                                                                     O               Neka...
K          U     l      t              t                                    UMJETNOST          t, uvijek vijes            ...
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
019 lovorko 2011
Upcoming SlideShare
Loading in …5
×

019 lovorko 2011

2,540 views
2,441 views

Published on

Published in: Education, Technology
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
2,540
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
1
Actions
Shares
0
Downloads
2
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

019 lovorko 2011

  1. 1. ISSN 1847–0084 OŠ Lovre pl. Matačića Tema broja: BILO KUDA ŠKOLE SVUDA Sava, rijeka lutalica Folka jeFolka (dar čitateljima: CD s fotografijama) Bubanj sve lakše podnosi Ruže za Chopina Zelena zastava Godina 10., broj 10, Zagreb, prosinac 2010.lovorko 2010 1-23.indd 1 2.2.2011 16:07:50
  2. 2. I z S A D U društvu s Ružom Šnajder LOVORKO List učenika Ja svoje pjesme pjevam OŠ Lovre pl. Matačića Str. 14 - 15 Godina 10., Broj 10, Zagreb, prosinac 2010. Izdavač: OŠ Lovre pl. Matačića Zagreb, Laurenčićeva bb Tel: 6144 315, 6144 316 Fax: 6112 455 Bubanj sve lakše podnosi Za izdavača: – reci DA prijateljstvu Zdenka Kapović, ravnateljica Za urednika: Preusmjeriti Denis Gaščić agresiju Novinarska skupina: Str. 24 – 27 Denis Gaščić, Matea Dumančić, Dominik Gudiček, Hella Miloševski, Petar Kir Hromatko, Karla Poljančić, Lara El Zayegh, Antonela Bogović, Martin Čižmešija, Lara Spajić, Dario Meštrović, Iva Dodig 200. obljetnica rođenja Učenici suradnici: Irena Jovičić, Antonio Vlahović, Grga Gregor KLAVIR Cipek, Helena Fajdetić, Marko Dumančić, Darija Martinjak, Viktorija Juren, Adrian 200 ruža za Chopina Iveković, Filip Turčić, Paula Tuđa, Maja Str. 28 – 31 Antonia Križić, Zoe Zeba, Lana Glibotić, Dunja Posavec, Josip Szabo, Marija Mrnjavac, Marta Valenta, Učitelji suradnici: Jozsef Mikuška, Vesna Zaimović, Dajira Bergam, Marija Barlek, Silvana Pešut Vitasović, Goran Šeketa, Marijana Skorup, LiDraNo Ksenija Čop, Sunčica Meštrović, Edita Brolich Bortek, Ivana Topić, Gabrijela Zagorščak Ne budi zaifan, Fotografije: budi gotivan novinarska skupina i učitelji Str. 34 – 35 Naslovnica: Leo Šitum Lektorica: Ljiljana Mirt-Kruc, prof. Voditeljica: Marija Vesel, prof. e-mail: marijavesel@yahoo.com Knjige s potpisom Grafička priprema: Trag Heroina /Natalija Šugar/, Zagreb Str. 38 - 39 Naklada: 400 primjeraka Tisak: Profil 2lovorko 2010 1-23.indd 2 2.2.2011 16:07:55
  3. 3. A D R Ž A J A Uvodnik Odgovornost Nema malih obljetnica Zelena zastava Uređujući ovaj broj vidjeli smo opet, da nema šanse Str. 59 da pobjegnemo od obljetnica. Ušlo nam u krv. To je vjerojatno nadškolsko, nadnacionalno. Svi se cijelo vrijeme bavimo poviješću pa i kad se bavimo sadašnjošću. Odlično to radimo. I zabavljamo se. Već deseti broj! Tek deseti broj! Netko će reći jednu, netko drugu rečenicu. Ovo je deseti broj otkako Debata o hrani naš školski list nosi ime Lovorko. I to je obljetnica. Buba u uho Čestitamo svima nama! Ove smo godine u NSK naučili kako se čuvaju novine i časopisi (vidi prilog). Str. 62 Potrudit ćemo se sačuvati brojeve Lovorka za istraživanja nekih drugih generacija. Znamo osobe koje čuvaju svoj školski list i više desetaka godina jer je u njemu tiskan njihov tekst ili objavljen crtež ili fotografija. To im je draga uspomena, na vrijeme koje je uvijek drukčije od sadašnjosti. Nepoznato u poznatom Naša hiperaktivna škola vrvi događanjima. Htjeli smo ove godine uvesti novu rubriku, osvrt na Folka je Folka ozbiljne vijesti, kojima nas bombardiraju novine Str. 70 – 73 za odrasle. Počeli smo bilježiti. Godina je nekako počela s islandskim vulkanom koji je zagađivao Zemlju i danima ometao avionski promet, zatim je u avionskoj nesreći poginula cijela poljska vlada zajedno s predsjednikom i njegovom porodicom, u CERN-u su pokušali izvesti veliki prasak, o recesiji su napisane nebrojene stranice, crne kronike su Uspjesi bile prepune crnila, nafta je zagadila pola oceana, poplave su pustošile i u sušnim područjima, zemlja Tri sekunde se odranjala… Čovjek bi izgubio volju i za životom, Str. 90 - 91 a kamoli za novinarstvom. Ona druga vrsta tiska, čije ime je bolje ne izgovoriti, upoznavala je svoje čitatelje s preciznim ritualom pranja zubi njihovih omiljenih celebriti i preporučivala što se točno treba raditi, govoriti i kako izgledati. Zato, naše školske vijesti proglašavamo naj novinarstvom. A ima ih toliko, da nam treba više novinara, istra- živača, promatrača, komentatora i fotografa. Sastav bez imena Naši su novinari još na početku godine željeli krenuti s agresivnijim nagovaranjem za uključivanje Bljesak u rad novinarske skupine. Ne dajte se nagovarati, Str. 94 - 95 jednostavno se priključite. Netko mora pisati i dobre vijesti i bilježiti ono što jedino vrijedi, a to je nezagađeno djetinjstvo. Voli vas vaše uredništvo 3 lovorko 2010 1-23.indd 3 2.2.2011 16:07:59
  4. 4. OLE SVUDA ILO KUDA, Š K B Tema broja: 4lovorko 2010 1-23.indd 4 2.2.2011 16:08:03
  5. 5. 5lovorko 2010 1-23.indd 5 2.2.2011 16:08:06
  6. 6. A OLE SVUDA ŠKOLE uvijek i svuda s o c i j A mna U a map ima riječ ILO KUDA, Š B K Tema broja: piše: Denis Gaščić, 8. a Samo se čini da je jednostavno jeniti i na škole. Mnogo mjesta, mnogo ili e-škole. Ima ih privatnih, državnih, obraditi ovu temu broja. Kad kažeš škola, jedna misija - obrazovati. za bogate ili siromašne. Neke imaju škola, pojavi se ne jedna, već sto posebne nazive jer rade po posebnom asocijacija. Od koje je onda naj­ Vrijeme programu (Waldorfska i druge). bolje započeti, Bog bi znao. Lo- gično je bilo da prvo napravimo Uz vrijeme se mogu staviti različiti Prema korisnicima mogu biti podi- umnu mapu. Tu se potvrdila ona pridjevi. Govorimo o pradavnim vre- jeljene na muške ili ženske te one za druga rečenica. Na mnoga bi pita- menima, davnim, nedavnim, sada- djecu ili odrasle. Postoje opće, spe- nja trebalo odgovoriti. Poslužili smo šnjem vremenu, budućem. Zatim cijalne, eksperimentalne i predmetne se priložnim oznakama (vremena, govorimo o ratnim vremenima, mirno- škole. Specijalne škole su prilagođene mjesta, načina, uzroka, namjere, dopskim i drugim. U svakom tom vre- svojim korisnicima, osobama s po- posljedice) koje su nam pomogle menu ljudi su žudili za znanjem. Željeli sebnim potrebama, mogu biti za sli- osmisliti te podjele. Lako je mapu su razvijati svoje sposobnosti i talente. jepe ili za gluhe. Predmetne škole su staviti u školski list, o ostalome može- Zato su osnovali škole. Stari pisani škole usmjerene nekom predmetu pa mo samo natuknuti. spomenici govore nam o pradavnim mogu biti jezične, plesne, umjetničke, školama. Društvo se razvijalo, razvijale glazbene, duhovne, vjerske, vojne, su se i škole. Ponekad su ih kovali u športske, pomorske, tehničke, auto Mjesto zvijezde, a ponekad zabranjivali. Ho- škole, kuhanja, šivanja ili umjetničke. Škole se nalaze svugdje na svijetu. će li nestati, pretvoriti se u nešto dru- Postoje i škole koje se uz ostalo brinu Na kontinentima, u državama, u gra- go, ili biti slične, samo modernije, za okoliš i ekološko osvještavanje dovima, selima, kvartovima, izolirane… mogla bi nam odgovoriti samo neka svojih učenika. To su eko-škole. Često Svako mjesto ima svoje običaje, svoju talentirana i vidovita baba vračara. osnovne ili srednje škole zbog svojeg tradiciju i svoju kulturu. Zato se i škola opredjeljenja i rada dobivaju status razlikuje od mjesta do mjesta. Ponekad su razlike velike, iako su udaljenosti ma- Način eko škola. le. Ipak, danas mnogo znamo o drugim Postoji zaista mnogo podjela škola i Narodna poslovica kaže da je život kulturama. Različiti smo, a opet tako školovanja. Postoje osnovne, srednje i škola. To znači da je sve što ti se do- slični. Moto Europske unije glasi Uje­ visoke. Mogu biti otvorene ili zatvorene, gađa u životu tvoj učitelj. Ovdje se dinjeni u raznolikosti. To se može primi- pa čak i slobodne. Mogu biti virtualne dodaje i druga narodna poslovica 6lovorko 2010 1-23.indd 6 2.2.2011 16:08:09
  7. 7. i j A c i j e Tamna K RONIK Pismen čovjek nije sva A ki onaj • 8. rujn koji se a obilje znade p žava se otpisati protiv n Međun . prema kojoj se najbolje uči na pogre- episme arodni nosti dan bo škama. • UNES rbe CO je p DEKAD eriod 2 I na kraju škole mogu biti moderne, ali OM PIS 003.-20 MENO 12. pro i staromodne (tradicionalne) i ekspe- • U svij STI glasio etu ima rimentalne. odrasli preko 8 h osob 00 milij a. Dvije una ne • Oko 1 trećine pismen 20 milij od tog ih Uzrok najosn una ovnije o djece nema broja s u žene. Škole su morale nekako nastati. Morao brazov nikakvu • U Hrv anje. šansu n atsk iti za je postojati uzrok njihovog osnivanja. obrazo oj je 15% onih Ne možemo ga sa sigurnošću utvrditi, vanje, a koji ne visokim vrlo je n završe obrazo iz os ali možemo nagađati. Možda nije bio vanjem ak postotak o novno . soba s jedan razlog, možda ih je bilo više. Vjerojatno su uzroci znatiželja, želja za znanjem, želja za razvijanjem ta- lenata, altruizam, tj. pomaganje dru- gima u kojem se ne očekuje ništa zauzvrat. Moguće je da se kao uzrok pojavljivala i gruba sila, bilo ona zaista militantna, bilo roditeljska. Namjera Posljedice no ponekad čovjek postigne zavidne Škole su nastale s razlogom. Cilj im je Škole su kroz svoju povijest ostavile uspjehe i bez škole. Ipak, danas sve bio i ostao promijeniti, uzdići, poboljšati, mnoge posljedice. Ostavljaju i dan više govore o cjeloživotnom učenju. osloboditi, odgojiti, razviti, opismeniti i danas. Uzrok uvijek ima posljedicu. obrazovati, ali ponekad i podjarmiti. U To su pismenost, ali i nepismenost Bila kakva bila, za školu je najvažnije njih je uloženo mnogo truda i volje od (u nekim slučajevima). Škola može da je njeni učenici vole i da im je strane učitelja, ali i od strane učenika. stvoriti erudite, mudrace i intelektualce, zanimljiva i korisna. 7 lovorko 2010 1-23.indd 7 2.2.2011 16:08:14
  8. 8. s t v A r n temu, novine o tome pišu, no poboljšanje nije veliko. Bogati se ne žele odreći dijela Nepravda OLE SVUDA svojega bogatstva u korist siromašnih, ia- ko stalno obećavaju da će pomoći. Oni koji nemaju sredstva, nemaju obrazovanje, i nema- ju prave informacije pa se teško mogu za sebe Teško je vjerovati izboriti. U Dakaru je prije 10 godina napravljen Na ovom svijetu nema jednakosti, program zvan Obrazovanje za sve. pogotovo u bogatstvu. Postoje jako, Prošlo je 10 godina, ali u svijetu još jako bogati ljudi koji i ne znaju koliko im je uvijek milijuni djece nisu obuhva- K bogatstvo i koji si mogu priuštiti sve najbolje ćeni nikakvim programom, a riječ ILO KUDA, Š što postoji. Istovremeno postoje jednako toliko je o osnovnom obrazovanju koje bi siromašni ljudi koji si ne mogu baš ništa priuštiti. Takvih trebalo biti dostupno svakom djetetu. U nekim je na žalost mnogo, mnogo više. Bogatstvo i siromaštvo afričkim zemljama 80% djevojčica nikad ne- očituje se na svim područjima pa tako i na školovanju. će pohađati školu. Nije problem samo dječje obrazovanje. Pismenost odraslih isto je tako Mnogo djece nema dobro obrazovanje, neka nemaju baš velik problem jer u ovom trenutku ima oko nikakvu priliku za školovanje. To se posebno odnosi na 759 milijuna nepismenih odraslih osoba, manje razvijene zemlje po svim kontinentima. Postoje još od čega su dvije trećine žene. Bilo je ne- i velike razlike po boji kože, nacionalnosti i spolu. Dje- koliko pokušaja zadnjih godina da se B vojčice su u mnogim zemljama svijeta više zanema- nepismenosti u svijetu stane na kraj, no rene u obrazovanju od dječaka. Postoje mjesta u trebat će ih još puno više. Tema broja: kojima djeca nikada nisu vidjela slikovnicu. Nije lako izabrati naslov ovog kratkog Bogate zemlje i UNESCO su svjesni tih problema. članaka. Može glasiti: Nikad za druge, Održavaju se različite konferencije i susreti na tu Jedinica iz suosjećanja, Uvijek novac, Nepravda, Puno priče ali malo rezul­ Razlozi tata…Liči na zabavu, no tema je iteka- ko ozbiljna. Potrebno je mnogo milijardi dolara, no nadam se da će se razvijene zemlje i to emaš š UNESCO dalje nastaviti zalagati za vi- N še odvajanja novca u obrazovanje. Te- ško je vjerovati da ljudi ne vide kako bi i izgubit od toga svi imali koristi. Antonijo Vlahović, 7. b Možda neki iz čiste znatiželje idu u škole. Ima ih koji imaju silnu želju za znanjem pa im Zašto škole postoje? Uglavnom radi nisu dosta osnovna, srednja i interesa pojedinaca i zajednice. Da se fakultet, nego nastavljaju dalje mladi i stariji naraštaji obrazuju. Zašto s još više fakulteta, doktorata ljudi idu u školi? Iz mnogo razloga. dodatnih usavršavanja. Neki ljudi su altruisti, npr. liječnici. Oni Danas je razlog, prije svega, su u škole išli da bi stekli dovoljno obveza školovanja. Obveze su obrazovanja, da mogu jednog dana iz dana u dan sve veće. U svim pomagati onima koji su ozlijeđeni, ili se razvijenim državama mora se ne osjećaju dobro. ići u školu po samom zakonu. Ima ljudi koji jednostavno imaju talent Neki se ipak toga još ne pri- za neku određenu stvar i hoće naučiti državaju. više o njoj i taj svoj talent pretvoriti u Iskreno, što bi bez škole? One nešto više. su veći dio našeg odrastanja, Neki ne žele ići u škole iz raznih ra- iz njih dobivamo sve potrebno zloga (nasilje, ruganje, sami su pro- znanje za život. Bez njih život blematični ili nešto drugo). Njih drugi ne bi imao smisla, ništa se ne tjeraju silom. Možda i ima drugih na- može izgubiti, samo se dobije. čina, ali neki ipak koriste silu. Lara El Zayegh, 7. a 8lovorko 2010 1-23.indd 8 2.2.2011 16:08:18
  9. 9. r n o s t Školovanje U današnje vrijeme, kad su škole velike kvalitetniju naobrazbu nego u školi. U najvećem broju ze- u nastavi internetom povezani sa školom. Tako mogu pratiti cijelu nastavu, mogu direktno institucije, čini nam se posve normalnim odlaziti tamo svakodnevno ili možda kod malja određena je za- konom školska obveza odgovarati gradivo i na taj, poseban način, biti dio razre- kuće boraviti cijelo vrijeme, ako je u pitanju dne zajednice. pa nema takvih razlika. internat. Povijest nam, međutim, daje Mislim da bi sva djeca trebala Postoje još razlozi za- i drugačije podatke. U vrijeme kad je ići u školu. To je važan period što se koristi školova­ pismenost bila privilegija bogatih, učitelji života. To nisu samo profesori, nje kod kuće. Neka su dolazili k njima ili živjeli u njihovoj učenje, ispiti i zadaće, nego djeca jednostavno ne mogu ići u školu jer žive kući i podučavali djecu. Roditelji su su to i prijatelji, lijepi trenutci, u području u kojem škole nema. Tada se ro- imali utjecaj na vrstu i količinu gradiva. druženje, zabava, zafrkancija. ditelji drukčije snalaze. Učitelj jest bio cijenjen, no istovremeno Ima, istina, i tužnih trenutaka, je bio i sluga.Vjerojatno toga negdje Djeca s malih udaljenih otoka, na kojima če- poput nepravde ili nasilja. No, ima i danas. Možda roditelji misle da sto boravi mali broj stanovnika ili djeca svje- malo kome nije najljepše đa- su njihova djeca bolja od ostalih i za- tioničara, uče kod kuće, pa odlaze u veća čko doba. služuju bolje obrazovanje na njima mjesta jednom ili više puta godišnje polagati Lara El Zayegh, 7. a odgovarajući način. Misle da će dobiti ispite. U današnje vrijeme sve više sudjeluju VREMEPLOV Nikad isto su odlazila od kuće u nepoznatu Taksila sredinu gdje su učila, ali često bila Najstarije sveučilište na svijetu kažnjavana i zlostavljana. Mama mi je Želja i potreba za znanjem je stara nalazilo se u Taksili, današnji ispričala kako je školu pohađala baka. koliko i čovjek. Praljudi su morali Pakistan. Utemeljeno je u sedmom Njihovo osnovno obrazovanje bilo je naučiti osnovna znanja i vještine kako stoljeću prije Krista i brojilo je 10 obavezno samo do četvrtog razreda. bi mogli preživjeti. Njihovo se znanje 600 studenata. Posebnost Taksile Učenici su išli u školu samo s kredom prenosilo od čovjeka do čovjeka i tako je u tome što je svaki guru imao, i pločicom po kojoj su pisali. Mnoga se širilo i nadograđivalo. Pismenost i otprilike, pet učenika i nije govorio s su djeca svakodnevno pješačila grane nauke počeli su razvijati sve- katedre, već sjedio u krugu, zajedno kilometrima do škole jer su one bile ćenici u samostanima. Tada su mogla sa studentima. Nadalje, nije bilo samo u većim mjestima. Tada nije bilo učiti samo muška djeca. Kasnije su zapisivanja. Od njih valjda potječe prijevoza kao danas. Učili su u velikim osnivali internate. Oni roditelji koji misao: Zapisivanje je dobro za razredima i imali samo jednog učitelja su odlučili školovati djecu, morali su trgovce, ali je sramota za studente. koji je istovremeno radio sa starijom se odvojiti od njih i plaćati školarinu. Mislim da su količina znanja i i mlađom djecom. Danas imamo Sa samo desetak godina djeca sposobnost usredotočenja mnogo škola. Većinom su dobro i pamćenja dosegnuli u opremnjene kako bi djeca lakše došla Taksili vrhunac. I slavu – do što većeg znanja. Na osnovne stoga su ih posjećivali škole nadovezuju se srednje, zatim učenjaci Istoka i Za- fakulteti. pada pa i osvajači Od najstarijih vremena do poput Aleksandra i danas škole se neprestano njegovih sljedbe- mijenjaju. Mijenja se op- nika. seg informacija, način pre- Iz intervjua s nošenja znanja, sve. Mije- književnicom njaju se i školske zgrade. Vesnom Krmpotić u Osnovno obilježje škola je Vijencu od 16.12.2010. raznolikost. Da imamo vre- meplov, pitanje je kako bi se u vremenu i prostoru prepoznali i snašli učenici. Dominik Gudiček, 8. a 9 lovorko 2010 1-23.indd 9 2.2.2011 16:08:22
  10. 10. P i s m Das SCHULSYSTEM in KROATIEN und in DEUTSCHLAND OLE SVUDA Wir vergleichen Nach der Grundschule gehen die Kinder in Kroatien in die Mit­ Das Schulsystem in Kroatien In Kroatien kommen die Kinder telschule. Die Mittelschulen sind: im Alter von 6 Jahren in die Grundschule Grundschule das Gymnasium, die technische Grundschule. Die Grundschule (Alter 7-15 Jahre) (Alter 6-10 Jahre) 4 Jahre Schule und die Berufsschule. 8 Jahre Hauptschule dauert 8 Jahre. Die Grundschule (Alter 11-15 Jahre) 4 Jahre teilt man auf die Unterstufe (von Nach der Mittelschule darf jeder, Gymnasium Handelsschule Berufsschule 1. bis 4. Klasse) und die Oberstu- der das Abitur macht, an der Uni- (Alter 15-19 Jahre) (Alter 15-19 Jahre) (Alter 15-18/19 Jahre) 4 Jahre 4 Jahre 3/4 Jahre fe (von 5. bis 8. Klasse). versität studieren. Abitur K Arbeiten Universität ILO KUDA, Š In Deutschland kommen die Kin- Die Realschule dauert 6 Jahre Das Schulsystem in Deutschland der im Alter von 6 Jahre in die und danach kann an noch auf ein Grundschule. Die Grundschule Fachgymnasium gehen oder eine Grundschule (Alter 6-10 Jahre) dauert 4 Jahre. Lehre machen, was die meisten 4 Jahre Realschüler auch tun, weil sie so Dann wählen die Kinder zwischen bald wie möglich arbeiten und drei Schulen der Sekundarstufe: Geld verdienen möchten. Hauptschule Realschule Gymnasium dem Gymnasium, der Realschule (Alter 11-14/15 Jahre) (Alter 11-15 Jahre) (Alter 11-18/19 Jahre) 5 bis 6 Jahre 6 Jahre 8 bis 9 Jahre und der Hauptschule. Das Gymnasium dauert 9 Jahre und führt zum Abitur. Jeder, der B Hauptschulabschluss Realschulabschulss Die Hauptschule dauert 5 Jahre. das Abitur macht, darf an der Uni- Die meisten Hauptschüler dann Tema broja: (fast) alle Abitur / allgemeine hauptsächlich versität studieren. handwerkliche Ausbildungsberufe Hochschulreife den einen Beruf auf einer Berufs- Berufsschule + Lehre Ausbildungsberufe alle Ausbildungsberufe schule und machen eine Lehre. Denis Gaščić, 8. a und Lehrerin Berufsschule + Lehre Zugang zu Universitäten Marijana Skorup moraju pohađati nastavu. Ne uzima JEVI se za zlo ako netko psuje, naravno nitko ne potiče psovanje. O slobodi odlučuju svi zajedno. To je školsko CIL g samoupravljanje. Skupe se svi, od ravnatelja do spremačice i najmlađeg su o snovno a djeteta i dogovaraju npr. tjedni jelov­ nik. Glas učitelja vrijedi isto koliko i glas ško lovanj šestogodišnjaka. Dogovora se mo- Summerhill ra držati. Neki misle da u školi vlada anarhija, no metode su nastale na promatranju • da kod učenika potiče i razvija interes i samostalnost pri učenju i rješavanju zadaća, stvaralaštvo, Škole štete prirodnom i proučavanju prirodnog ponašanja moralnu svijest, estetski ukus djece. Učitelj ima jedini zadatak da i kriterij, samopouzdanje i razvoju djece bude prisutan u učionici. Smatra se da odgovornost prema samome sebi Ako se dijete u djetinjstvu naigra, kad djetetu priroda znači više od bilo kojeg i prirodi, društvenu, gospodarsku dođe vrijeme prihvatit će se posla i predmeta. Na kraju školovanja djeca i političku svijest, snošljivost i suočiti se sa životom. To je teorija Ško- nisu neuspješnija od djece iz drugih sposobnost suradnje, poštivanje le Summerhill koja je nastala 1921. u škola. Samo, prema analizama, imaju ljudskih prava, dostignuća i težnji; Njemačkoj kao međunarodna škola, više smisla za humor i veću dozu • da učenika pouči pismenosti, zatim je premještena u Austriju i na iskrenosti. Lako prepoznaju laž. komunikaciji, računu, znanstvenim kraju u Englesku na brijeg Sum- Matea Dumančić, 8. a i tehnološkim principima, merhill po kojem je dobila ime. Osni- kritičnom promatranju, razumnom vač je Alexander Sutherland Neil. raspravljanju, razumijevanju Jedinstvena je u svijetu. Zovu je školom slobode ili slobodnom ško- Dobar učitelj smije se svijeta u kojem živi i razumijevanju međusobne ovisnosti ljudi i prirode, lom. Pohađa ju oko sto učenika. zajedno s djetetom, a pojedinca i nacija. Uče se slični sadržaji kao i u ostalim loš na račun djeteta. iz Hrvatskog Zakona o osnovnom školstvu školama, no učenici koji ne žele, ne 10lovorko 2010 1-23.indd 10 2.2.2011 16:08:24
  11. 11. s m e n o s t Neke osobe, zbog odre- đenih fizičkih razlika (od Specijalne ŠKOLE zauzeti položaj u ko- jem je naše lice naj- ostalih), imaju potrebu za bolje osvijetljeno. Va- posebno organiziranim Ne smijemo imati predrasude žno je ostvariti kon- školama. To su, prije sve- takt očima, ako treba ga, slabovidne i slijepe te gluhe ili na- sažalijevati. Oni trebaju konkretnu pojednostaviti rečenicu. Ako gluhe osobe. Samo ih u Hrvatskoj ima pomoć. Trebamo naučiti kako im po- nismo razumjeli, ne praviti se više tisuća. Naš Ustav svakoj osobi moći. da jesmo. Ako smo u društvu omogućava obrazovanje u skladu s gluhe/nagluhe osobe tijekom njezinim sposobnostima. Uspješna ili neuspješna nekog zvučnog upozorenja ili komunikacija zvučnog podražaja, trebamo Kvaliteta života joj objasniti što se događa. Centar Slave Raškaj u Zagrebu se Slijepe osobe mogu se obrazovati u bavi rehabilitacijom, odgojem i obra- Osobama s posebnim potre- integriranom školstvu i specijalnim zovanjem djece i mladeži oštećenog bama dostupno je obrazova- školama za slijepe. Specijalne škole sluha i govora te djece s komunika- nje, no njima je više nego dru- za slijepe su Osnovna i Srednja škola cijskim poteškoćama. Njima i njiho- gima potrebna naša podrška Vinka Beka u Zagrebu i Srednja škola vim obiteljima pomažu razviti vještine i pomoć. Unatoč hendikepu Vinka Beka u Osijeku. Centar za odgoj kojima će se osamostaliti i postati one mogu biti vrlo uspješne. i obrazovanje Vinko Bek osnovan je nezavisni. Tamo možemo vidjeti slo- Prije svega ne smijemo imati koncem 19. st. na poticaj Vinka Beka, gan: Nepismenost je hendikep, a ne predrasude. našeg prvog tiflopedagoga (riječ gluhoća. Gluhoća nije zapreka za tiflologija potječe od grčkih riječi Karla Poljančić, 7. a stjecanje pismenosti. Govor ne tre- typhlos (slijep) i logos (govor). U ono ba prethoditi čitanju. Mnogi gluhi lju- vrijeme bila je to jedina ustanova za di najradije pismeno komuniciraju obrazovanje slijepih u ovom dijelu Eu- s ljudima koji čuju. Gluha i nagluha rope. Slijepe osobe se služe Braje- djeca mogu učiti čitati praćenjem vom abecedom, popularnom braji- TV- programa s natpisima (titlovima). com. To je međunarodna abeceda za Komunicirati s osobom oštećena slu- slijepe. Slova se sastoje od najviše ha treba naučiti. Često postoji strah od šest različito poredanih točaka koje neuspješne komunikacije u susretu s su metalnim šiljkom utisnute u papir gluhom / nagluhom osobom. pa ih slijepa osoba opipom prepo- znaje. Izumio ju je Louis Braile. U Ne smijemo pričati i imati neki pred- današnje vrijeme velika im je pomoć met u ustima (olovku, cigaretu, žvaka- kompjuter. Omogućava im lakše uče- ču...). To smeta čitanju s lica i usana. nje i studiranje, samim tim i izbor zani- Treba ruku držati dalje od usta, ne manja. stajati okrenut leđima. Potrebno je a i Što znMčN Kvaliteta života osoba s oštećenjem vida često je vezana za sredinu u kojoj žive. Njihov položaj u društvu nepravedno je nizak zbog niske ra- • Biti u stanju u potpunosti uskladiti zine svijesti o njihovim posebnim po- E trebama. Treba ih uključiti u društvo. U društvu sa slijepim osobama treba BITI PIS sve komponente čitanja (glasovne, grafičke, sintaktičke i kontekstualne) u cilju praćenja i korekcije vlastitog govoriti o stvarima koje nas okružuju. • Čitati i pisati sa sigurnošću, glatko, čitanja Treba izgovarati riječi, komentirati rječito, smisleno i s razumijevanjem odjeću, boje. Nikako ih ne smijemo • Biti sposoban planirati i urediti • Biti zainteresiran za knjigu i čitanje vlastite tekstove radi uživanja i biti sposoban za opravdanu, kritičku procjenu teksta • Zanimati se za riječi i njihovo u cilju odgovarajućeg izbora značenje te obogaćivati rječnik • Poznavati i razumjeti različite • Razumjeti glasove i izgovor žanrove u književnosti, te kroz i koristiti to u cilju točnog uočavanje temeljne ideje, okvira, čitanja i tečnog izričaja likova i zapleta radnje poznavati • Imati jasan i čitljiv rukopis i razumjeti različite načine strukturiranja pisane riječi Prema materijalima 10.europske konferencije o čitanju održane u Belgiji • Razumjeti različite stručne tekstove početkom kolovoza 1997. pod motom i biti u stanju koristiti se njima Pismenost­ljudsko pravo 11 lovorko 2010 1-23.indd 11 2.2.2011 16:08:30
  12. 12. Duhovnost ie voli la – ško la koja se odna ško OLE SVUDA Slob Obrazovan je ... Svi ideali svi jeta ne vrije Općenito je obrazovan onaj de suze jed nog djeteta . tko spram određenih stvari Dostojevski osjeća gađenje: spram lažljivosti reklame i izborne borbe, K spram fraza, klišea i svih formi Očito je potrebno da čovječanstvo stekne ILO KUDA, Š nepoštenja, spram eufemizma novo, moderno razumijevanje duha i da mu i cinične informacijske politike da pripadajuću važnost, ne bi li se uspostavilo vojske, spram svih formi poremećeno zdravlje planeta i civilizacije u pravljenja važnim i sljedbeništva cjelini. Isto tako, potrebno je razmotriti kako na kakve se nailazi i u novinama se odvija igra duha i tijela kod djeteta koje građanstva koje se smatraju raste i razvija se… mjestom obrazovanja. Narodni zdravstveni list Josip Vidmar, slovenski pisac i političar B Kako je UČITI lako Tema broja: Potrebna je sigurna okolina koja potiče na istraživanje. Učenje treba graditi na svih pet osjetila, um i tijelo trebaju djelovati kao cjelina. Potrebna je strast, vizija, akcija. MONTESSORI Treba često izaći iz učionice po iskustvo. Učenje treba biti prirodno i zabavno. pedagogija Nastava treba biti okrenuta stvarnom životu. Marija Montessori, talijanska pedagoginja (ujedno Važno je ponavljati naučeno. prva žena liječnica u Italiji i borac za ženska prava) Važno je poštivati osobni stil učenja. osmislila je posebne pedagoške metode. Još Voditi računa o sebi, drugim ljudima, 1907. godine otvorila je Dječju kuću za djecu s Zemlji. mentalnom retardacijom. Prvu Montessori školu osnovala je u Španjolskoj 1913. godine. Tri puta je prema članku Planirajmo uspjehe, a ne predlagana za Nobelovu nagradu za mir. neuspjehe!, ŠN, 5.10.2010. Osnovna obilježja njezine pedagogije : Djecu se poučava u više dobnih skupina: od rođe- nja do treće godine, od treće do šeste, šeste do devete i devete do dvanaeste godine. Smatra se da su djeca u stanju samostalno dono- siti odluke. Poučavanje se temelji na promatranju djeteta. Prostor i namještaj su prilagođeni djeci. Ako planirate godinu dana unaprijed, posijte sjeme, ako Svako dijete može samo kreirati svoj svijet. planirate deset godina unaprijed, Zajedno s roditeljima utvrđuje se djetetovo zdrav- posadite drvo, ali ako planirate stveno stanje i higijenske navike. za narednih sto godina, poučavajte djecu. Razvojne faze su osnova za rad u razredu. mv Konfucije 12lovorko 2010 1-23.indd 12 2.2.2011 16:08:36
  13. 13. st i etikA ljubavi. Učitelj oblikuje mladi naraštaj u sa­ OBRAZ je cilj obrazovanja mopouzdane, samostalne, svjesne oso­ be. Učitelj je arhitekt sretnih obitelji, pro­ U pedesetak država na svim kontinen- osloboditi straha od nepoznatoga i speritetnih zajednica i miroljubivih nacija. tima postoje škole u kojima se obra- otvoriti za kreativni pristup, najvažnije za Učitelju za poučavanje nisu potrebni zovanje temelji na pet ljudskih vrijedno- moralni stav. Ne dijeli se intuicija od samo znanje i vještine, nego i vizija i sti, pet stupova mudrosti. To su istina, prakse, povezuju se naoko nespojivi razumijevanje kako bi mogao nada­ ispravnost, mir, ljubav i nenasilnost. prilazi. U školama nema rasnih, naci- hnjivati i preobražavati. Djeca od učitelja Prvu takvu školu i odgojnu metodu onalnih ili vjerskih odvojenosti. Glavno i odraslih upijaju njihove navike i manire, osnovao je Sai Baba u Indiji. Na prvo je načelo međunarodno bratstvo. Sve ponašanje i uvjerenja. Stoga učitelj mora mjesto je stavio odgoj vrline, karaktera, Sai Babine škole i univerziteti su bespla- biti stalan primjer ideala koje je potrebno jer o tome ovisi budućnost. Predmeti i tni, kao i bolnice (voda, školovanje i lije- usaditi u njihova srca; mora se odlikovati informacije nisu cilj nego sredstvo. čenje, tri stvari koje svakome moraju skromnošću, jednostavnošću, moralom Pomoću predmeta treba poticati svijest biti dostupne). To su škole za novo dru- i integritetom, tako da obrazovanje rezul­ o dobru, istini i ljubavi. Etika ne bi trebala štvo. tira odličnošću karaktera. Takav učitelj biti predmet, nego način života. Eduka- može biti svjetionik istine, ljubavi i pošto­ Poučavanje je najplemenitiji poziv, najve­ cija kojoj nije cilj karakter, nije samo be- vanja. Djeca koja rastu pod njegovom će služenje i najbolje sredstvo samora­ skorisna, nego i opasna. Djecu treba ili njezinom mudrom skrbi blistat će u zvoja, jer uključuje njegovanje nesebične svojim obiteljima kao svjetiljke ljubavi i zračiti hrabrost, radost i nadu. Neka se Radosno učenje sada i ovdje svjetionici nikad ne ugase. Neka svjetilj­ ke uvijek budu sjajne. WALDORFSKA ŠKOLA S blagoslovom, Sathya Sai Baba (mv) Probuditi sposobnosti, Waldorfske osnovne škole je zakonski priznat, ali nije baš ravnopravan jer se osam razreda. Učenici imaju dodatne a ne prenositi uvjerenja predmete (ručni rad, vrtlarstvo, zanate, ne financira kao državni program pa ta- ko ispada da roditelji nemaju pravo iza- euritmiju) i uče posebne vještine (npr. U strahopoštovanju primiti, brati školovanje za svoju djecu. Naime, žongliranje). Nema numeričkih ocjena, u ljubavi odgajati, Waldorfska škola nije besplatna jer se niti udžbenika do sedmog razreda. u slobodi otpustiti. mora sama financirati. Učenici sami kreiraju svoje udžbenike. R. Steiner Nastavni predmeti su raspoređeni u Po programu se mnogo razlikuje od dr- dvije grupe. Matematika, hrvatski jezik, žavne škole. Namjera joj je razviti spo- zemljopis, povijest, biologija, kemija, Danas su na cijeni informacije, znanost, sobnost djece za stvaralački i odgovorni fizika, astronomija i mineralogija pre- osobni materijalni status, pa školski su- odnos prema svijetu, a ne samo prila- daju se u okviru glavne nastave. Strani stav nastoji učenicima to i dati. Škole su goditi djecu postojećim društvenim jezici, slikanje, euritmija, ručni rad, za- prilagođene težnjama društva i ne oba- odnosima. Opći ciljevi su isti kao u držav- nati, vrtlarstvo se predaju u predme- ziru se baš previše na individualne po- noj školi – pružiti učeniku opće osnov- tnoj nastavi. Predmeti glavne nastave trebe učenika. Nisu svi zadovoljni takvim no obrazovanje. izvode se u epohama tri do pet tjedana, školama. Smatraju da treba voditi ra- čuna ne samo o intelektu, nego o cije- Posebni ciljevi su: razvijati osjetljivost dok su ostali predmeti dva do tri puta lom čovjeku, o njegovom tijelu, umu, za pojave oko sebe, za promjene kao tjedno. Dnevni raspored sati počinje osjećajima i duhu. Za njih nije obrazo- osnovni oblik života, razvijati sposob- blok satom glavne nastave, zatim slijedi vanje samo sebi svrha. Važnije im je ka- nost za komunikaciju, zatim povjerenje predmetna. Jezici se predaju po epo- ko se uči, nego što se uči. u vlastite sposobnosti, samopošto- hama: jedan mjesec engleski, a slje- vanje. Stjecanje i vježbanje unutarnje deći mjesec njemački. Tako se jedan Kroz 19. i 20. stoljeće ponovno su razli- sadržaj kroz mjesec dana produbi i kontrole, samodiscipline važno im je čite grupe ljudi pokušale osnovati škole integrira u iskustvu. Euritmija je umje- zbog ispravnog djelovanja cijele zaje- koje bi dale više odgovora na život, tnost pokreta. Svako slovo i svaki ton dnice. Socijalne sposobnosti također, društvo, prirodu i odnose u njoj, koje ima svoj pokret. Euritmijom se razvija prihvaćanje različitosti, poštivanje oso- bi bolje objasnile čovjeka i njegove po- tjelesna inteligencija. Poslije nastave je bnosti drugoga… Veliku važnost ima trebe i zadaće. Nastale su različite škole, produženi boravak (tečaj violine i flaute, suradnja s roditeljima i smatra se da ro- ravnopravne s većinskim školama dru- cirkuska radionica). ditelji zastupaju ista stajališta u odgoju štva, ali s različitim programom. Jedna kod kuće. Nakon osnovne škole učenici waldorfske od takvih škola je waldorfska. Prva wal- dorfska škola osnovana je 1919. godine Moglo bi se reći da su isti ciljevi i u dr- škole normalno nastavljaju u srednjoj u Stuttgartu, u Njemačkoj. Danas ih ima žavnoj školi, no ako pogledamo samo je- školi koju odaberu. Neki misle da im se 900 na različitim kontinentima i u razli- lovnik ili kućni red waldorfske škole u Za- poslije nije lako prilagoditi. Drugi ospo­ čitim sredinama. Najviše ih je u Europi. grebu možemo vidjeti da se razvoju osob- ravaju vrijednost waldorfske škole jer Postoji i u Zagrebu. nosti pristupa, blago rečeno, ozbiljnije. se ne slažu sa stavovima osnivača wal- dorfske pedagogije Rudolfa Steinera. To nisu privatne škole, nego su osno­ Nastava se također izvodi drugačije. vane kao udruge građana. Program Jedan učitelj vodi učenike kroz svih Hella Miloševski, 8. a 13 lovorko 2010 1-23.indd 13 2.2.2011 16:08:37
  14. 14. U drUštvU s r Ja OLE SVUDA SVOJE PJESME K pjevam ILO KUDA, Š Ruža Šnajder Prabaku Daria Meštrovića iz 4. b upoznali U životu je najvažnije smo kao pjesnikinju na kajkavskom B narječju na danu posvećenom narječjima, biti dobar i zdrav Tema broja: pod nazivom ČA, KAJ, ŠTO. Govorila je svoje pjesme i već tada smo vidjeli da bi bilo jako dobro s njom porazgovarati Igra prasičke o školi. Ona ima mali odmak u vremenu Djecu su za neznanje ili nestašluke kažnjavali udarcima šibe, a to je (nismo zločesti) i tko zna što možemo jako boljelo. Ako bi netko bio jako zločest, morao bi se nasloniti na saznati. Ljubazno se odazvala i u ugodnom klupu pa bi dobio i po stražnjici. (Nije jasno zašto su djeca dobivala prostoru naše knjižnice čuli smo i zabilježili batine kad svi govore kako su djeca nekada bila bolja.) Na pitanje jednu zanimljivu životnu priču. jesu li plakali odgovorila je: Joj, kak ne bi plakali! No, roditelji nikad nisu išli u školu zbog toga što su djecu tukli. Ja sam jedan jedini put Puno bilo treba plaćati dobila zbog Prosjaka Luke... Gospođa Šnajder je rođena 1928. godine Samo je dvoje djece iz moje škole nastavilo školovanje u Zagrebu, i školu je pohađala prije II svjetskog rata. jedan je završio za veterinara, a drugi za fiškala. Iako je u životu stanovala na jednom Dječje igre bile su Miša i mačke, Prasičke, nahitavali jedni drugima mjestu (najduže putovanje joj je bilo do velki kotač...Cure se baš nisu igrale. mora), živjela je u četiri države (Stara Jugoslavija, NDH, Jugoslavija i današnja Na pitanje sjeća li se koje prijateljice iz škole odgovara: Sjećam se ja RH). Iz rodnog mjesta Guci odlazila je u njih puno, ali su mi pomrle. školu u Dragonožac (danas je to područna škola OŠ Brezovica). Završila je samo dva Kaj si imal, imal razreda osnovne škole. Rat je školovanje Do škole je trebalo hodati četiri kilometra. U opancima i tankoj prekinuo, no nije nastavila, jer tada škola haljinici kroz blato do koljena. Zimi je promrzla i jedva uspjela doći do nije bila jeftina. Ljudi su grunte tržili kaj bi bake u Dragonošcu. Morale su je baka i ujna zagrijavati da bi mogla se školovali. Sjećanje na te davne školske nastaviti do škole. Danas mora općina i država dati ako nemaš. Onda dane nije sasvim precizno jer ljudi baš i toga nije bilo. Kaj si imal, imal si, kaj nisi, nisi. Od mala sam počela ne pamte detalje iz svoje osnovne škole, po šumi brati glive, vrgajne, jagode, kupine. Oko jedne u noći se išlo mada dok idu u školu, misle kako će sve prodavati u Zagreb. Sat hodali, pa počinuli. Za jedanajst dinari koje pamtiti cijeli život. sam dobila sam kupila rubec i cipelice za umorne nožice. Ocjene su bile od jedan do pet, kao i danas. Kad je bila malo starija, onda je i prela i tukla konoplju. Ja sam išla Kako je tko znao, takvu je i ocjenu dobio. na pašu s pajceki i s kravami. Brala sam jagode i vrgajne i dalje, kaj Imala je i učitelja i učiteljicu. Od predmeta delam još i sad. Išla sam na plac pak sam se navčila računati. Morala se sjeća samo računa i materinjeg jezika. sam znati koliko bum dobila penez. U školi su pjevali i radili ručni rad. Školska zgrada je bila mala, i danas je ista. Nije joj Udala se s 19 godina. Ima sina i kćer, unuke i praunuke. Imala je bilo žao što nije nastavila ići u školu, više svoj križni put po grmlju i po trnju, bila je i u zatvoru. S druge strane joj se sviđalo igrati se oko kuće. napravila je i preko trideset svadbi. Kaže da je imala siromaški život. 14lovorko 2010 1-23.indd 14 2.2.2011 16:08:38
  15. 15. s rUžom šnajder, rođ. vlahović O Nekaj mi je došlo Zag rebu Pjesme piše trideset godina, možda i više. Najprva mi je bila ovak. Bila je sušna godina. Nekaj mi je došlo... Zagreb, Zagreb, voljeni moj grad, ja te volim uvijek i sad, Suha zemlja raspukla je, Volim tvoje lepe zgrade bele mlada trava uvela je, i visoke nebodere. uvelo je cveće na polju, Volim cveće i parke zelene nema kiše, nema rose u zoru. i dućane lepo izložene. Jednog dana magla digla se, Volim ljude stare i mlade otišla je u visine među oblake. i se koji dobro za nas dobro rade. Vjetar i oblaci se skupiše. Volim tebe dragi Zagreb naš, Oblak, oblak, oblače, mi smo tvoji ti si naš. pusti kišu na to tle, Volim tvoju goru Medvednicu, osveži nam to polje. tvoju prvu lepoticu. Jutrom kad se zdignem odma morem Uzduž gore stoljećima raste, cvate Zagreb, pevati. Ja svoje pesme pjevam. Skoro po brežuljku i dolini preko Save po ravnini. sve svoje pjesme zna napamet. Ipak, Raste, cvate Zagreb grad, kći ih je zapisala. Svojim pjesmama nebu pod oblake. bilježi svoje vrijeme, o onom što voli Gde su nekad kukuruze rasle, govori pjesmom. Kad sam kukuruzu svinje, krave pasle, kopala, odmah sam pjesmu za zemlju sad su velke zgrade zrasle. izmislila. Znači da volite zemlju? Volim. Samo rasti, samo cvati, I Zagreb voli i sve u njemu. I Zagrebu tebe vole svi Hrvati. pjesme pjeva. Govori o čudesnim svjetlima grada, odnosno o načinu na koji vidi svjetiljke: iz jedne kuglice II vidim osam, osam žarulja vidim odje­ Pokraj Save hladne vode, tri djevojke kolo vod. dnom. To mi je prelijepo. kolo vode i pjevaju, dragi Zagreb pozdravljaju. Med društvom Zdravo da si Zagreb naš, mi smo tvoji ti si naš. Praunuci su mi dobri i volim ih kak Ti si nama sve na svetu samu sebe. Uči od njih i oni od nje. i po zimi i po letu. Školovanje je važno, ali i ne treba. I Uvijek si nam u pomoći ovo što čovjek radi kod kuće je škola. i po danu i po noći. Čovjek proba, jedanput uspije pa ne Male bebe ti porađaš, uspije... stare ljude ti obnavljaš. Uvijek si nam u pomoći Na pitanje bi li praunuku preporučila i po danu i po noći. da ide u školu ili ne, odgovara: Kako Gladne hraniš, žedne pojiš, got on hoće. Samo da može posal uvijek na uslugi nam stojiš. dobiti. Ako ne može posal dobiti, kaj S koje strane svijeta pođeš mu to... v dragi Zagreb dobro dođeš. U životu je najvažnije biti dobar i zdrav. Zdravo da si Zagreb naš, Sreća je kad si je čovjek sam stvara. mi smo tvoji ti si naš. Je li sretna u životu? Na jen kraj jes, na jen kraj nis. III Usred grada na brežuljku Dva puta je došla k nama u školu. stoji ljepotica stara, Zagrebačka katedrala. Lepo mi je kad otidem nekam. Ovde Stoljećima stoji i broji godine i dane, sam med društvom. čuva svoje Zagrepčane. Sa dva tornja, sa visoka, Karla Poljančić, 7. a široko oko sebe gleda, svoj Zagreb nikomu neda 15 lovorko 2010 1-23.indd 15 2.2.2011 16:08:39
  16. 16. K U l t t UMJETNOST t, uvijek vijes ZA DJECU Zvukom o likovnoj umjetnosti Jednom vijes Polazeći od pretpostavke kako današnja djeca imaju u tjednoj nastavi tek po 1 sat likovne kulture, a kako je to zaista premalo (danas se malo pažnje posvećuje umjetnosti), Dječji program Hrvatskoga radija i Nakladnička kuća AGM pokrenuli su program Umjetnost za djecu. To je zvučni i pisani materijal koji se međusobno dopunjuju. U Studiju Bajsić 6. lipnja sudjelovali smo Planirano je 6 knjiga, u kojima su, ne samo priče, nego i upute na predstavljanju projekta. Tjedne radijske (recepti) za spravljanje boja prirodnim putem, na starinski način i emisije dječjeg programa HR-a (srijedom druge zanimljivosti. Naslovi knjiga: Tajni život boja, Okvirno o okviru, od 17,30) govore o tajnama iz svijeta lijepih Gozba za oči, Slika i prilika, Četiri godišnja doba i Oslikane priče. umjetnosti, o zanimljivostima i životima Knjige su lijepo osmišljene i ilustrirane. Ilustrirao ih je Daniel Srdarev. poznatih umjetnika. Namijenjene su djeci viših razreda osnovne škole. U njima su- O knjigama i emisijama govorili su: urednica Obrazovnog i dječjeg djeluju djeca, likovni stručnjaci i muzejski programa, likovna kritičarka, autori projekta. Na tribini su sudjelovala pedagozi. Po tri emisije snimljene su na i djeca iz OŠ Tina Ujevića i Vjenceslava Novaka. Izrađivali su boje CD-ima koji se nalaze uz svaku knjigu, a miješajući pigment s jajima, baš kao što su to nekad radili poznati i mogu poslužiti u nastavi likovne kulture, u slavni slikari. Tim su bojama djeca slikala i izrađivala okvire za slike muzejskim radionicama i svugdje gdje se nadahnute pričama iz knjiga Umjetnost za djecu. govori o umjetnosti. Denis Gaščić, 8. a ZEKO I POTOČIĆ Ukratko s Interlibera I ove su godine učenici naše škole okupirali Interliber na Zagrebačkom velesajmu. Svake godine posjećujem sajam knjiga, no ne sjećam se da je ikad bila ovakva gužva, ovoliko posjetitelja. Tema sajma je bila bio raznolikost. Predstavljane su nove knjige, bilo je puno kreativnih radionica, turnira i razgovora s piscima. Hit ovogodišnjeg Interlibera bila je slikovnica Zeko i potočić, koja je napokon bila napravljena prema popularnoj istoimenoj dječjoj pjesmici. Još prije 50 godina napisao ju je i skladao Branko Mihaljević. Na- kladnička kuća Naša djeca odlučila je pjesmu pretvoriti u priču i tiskati kao slikovnicu. Mame, Bilo je još zanimljivosti, no ja sam željela samo jednu knjigu. To bake i knjižničarke odmah su je, naravno, kupile. je knjiga Mladi mjesec. Vampiri Stephenie Meyer, istina, nemaju Cijena, 32,90 kn je prihvatljiva. Sa CD-om na kojem nikakve veze sa zekom i potočićem. Zaista sam ju željela, ali dječji zbor Pahuljice izvodi pjesmu stoji 69,90 kn. nisam imala dovoljno novaca. Nadam se da ću je uskoro kupiti. Pjesmicu je izvodila pjevačica Zdenka Vučković. Prisustvovala je i na promociji slikovnice. Matea Dumančić, 8. a 16lovorko 2010 1-23.indd 16 2.2.2011 16:08:42

×