• Share
  • Email
  • Embed
  • Like
  • Save
  • Private Content
018 fijolica 2011
 

018 fijolica 2011

on

  • 2,292 views

 

Statistics

Views

Total Views
2,292
Views on SlideShare
2,290
Embed Views
2

Actions

Likes
0
Downloads
4
Comments
0

2 Embeds 2

http://ucitelji.hr 1
http://www.ucitelji.org 1

Accessibility

Categories

Upload Details

Uploaded via as Adobe PDF

Usage Rights

© All Rights Reserved

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Processing…
Post Comment
Edit your comment

    018 fijolica 2011 018 fijolica 2011 Document Transcript

    • List Osnovne škole Prelog godina VII broj 12 veljača 2011. FIJOLICATema broja:DAROVITOSTZANIMLJIVOSTINaši gostiIntervju s Mirom GavranomZEZANCIJE
    • IMPRESUM PONOVNO FIJOLICA [UVODNIK]FIJOLICA, list Osnovne škole PrelogIzdavač: Osnovna škola PrelogAdresa: Trg bana Jelačića 2Za izdavača: Nina Lesinger, ravnateljicaOdgovorni urednik: Ivana Samardžija - Bermanec Uredništvo:Novinarska grupa: Neva Novak 7.c (glavna urednica), Al-ma Krleža 7.a, Stela Zrna 7.c, Ana Žvorc 7.c, Ivana Kosec7.c, Sara Majorčik 7.d, Barbara Delladio 7.d, Lara Klarić7.d, Josipa Golomboš 7.d, Kristina Vrbanec 8.c, JosipaLukačić 8.c, Tea Tkalec 8.cVoditelj novinarske grupe : Ivana Samardžija - Bermanec Multimedijska skupina: Alma Krleža 7.a, Klara Radmanović 7.a, Luka Marđetko 8.b, Elvis Krušelj 8.b, Krešimir Balent 8.bGrafički dizajn i priprema: Maja LesingerTisak: LETIS, PretetinecNaklada: 500 komada Neva Novak Dragi čitatelji! U rukama držite još jedan broj već poznatog časopisa Fijolice. Mi smo i ove godine naporno radili da bismo vam pripremili sve novosti iz naše škole. Ova Fijolica obuhvaća cijelu kalendarsku godinu (zbog toga uz imena autora tekstova stoji razred kada je rad nastao) pa će tako biti bogatija za nekoliko sadržaja. Ove godine uputili smo se u veću avanturu i odabrali za temu broja darovitost. Razgovarali smo s književnikom Mirom Gavranom i europskim prvakom u twirlingu Tihomirom Bendeljom . Sudjelovali smo u projektu kojim je naš grad dobio status Grad prijatelj djece. Doznajte kamo smo putovali, koga smo ugostili ove godine, pogledajte likovne radove i pročitajte literarne radove naših učenika. Na kraju vas očekuju naši biseri koji će vas, nadamo se, kao i nas nasmijati.http://www.os-prelog.skole.hr/ Vaša urednica 2
    • stranica 11 stranica 7Iz grada 4 ZANIMLJIVOSTI 36Grad prijatelj djece Učiteljski leksikon 36Dogodilo se... Naših TOP 5 37Eko kutak 6Božićna čarolija 8 Moda 38Valentinovo i Fašnik 9 Kosa kao glavni detaljObljetnice 10 Palestinka 39Zdravlje 12Terenska nastava 14 Zezancije 40 Horoskop 40In English 19 Igre bez granica 42Tema broja: DAROVITOST 20Darovito je. Što s njim? Kistom i perom 44Roditelji darovite djece 22Anketa 24 BiserjeNajpoznatiji hrvatski genijalac - Nikola Tesla 25Intervju s Tihomirom Bendeljom 26Tako ponosni 28Naši uspjesiSport 30Naši gosti 32Intervju s Mirom GavranomPut oko svijeta 34London stranica 32 3
    • Iz grada[ GRAD PRIJATELJ DJECE [ GRAD PRELOGZanimalo nas je kako je Prelog postao Grad pri-jatelj djece. Unatoč mnogim obavezamagradonačelnik nas je ipak ugostio u novoobnov-ljenoj zgradi grada. Pitali smo ga što su Prelog, ai djeca dobili tim statusom, kojim projektima itko je sve to omogućio gradu. Saznali smo da sumnogi ljudi svojim doprinosima i dobrom voljomdoprinijeli tom priznanju.Grad Prelog je dobio status Grad prijatelj djece.Što je bio poticaj za taj projekt?Rekao bih da to nije bilo ništa posebno. U djelokrugunašeg posla je zadovoljavanje potreba djece, počevši odpredškolskog odgoja, polaska djece u osnovnu školu,prelaska u srednju školu i fakulteta. Upravo tim prob-lemima posvetili smo najveće pažnju, a to su prepoznalii oni koji daju taj status gradu. Najzaslužnija je tu dr.Hegeduš - Jungvirth , inače članica središnjeg odborana nivou države, koja je predložila da se prijavimo zato vrednovanje. I inače, Grad puno pažnje daje djeci.Vrtićkih i jasličkih kapaciteta imamo dovoljno i tu smojedni od rijetkih gdje nema lista čekanja. Drugo načemu radimo su površine koje služe za igru djece. Ne-davno smo opremili igralište pokraj osnovne škole i toje jedno od ljepših igrališta u Prelogu, a usudio bih sereći, i u Međimurju. Zajedno s Hrvatskim autoklubom iOsnovnom školom Prelog pomažemo u educiranju djeceu sigurnosti u prometu. Isto tako, Grad pomaže i djecislabijeg imovinskog stanja. Nagrađujemo i učenike kojipostižu vrhunske rezultate u znaju. U osnovnoj školi Gradonačelnik grada Preloga, Dragutinna koncu školske godine dajemo nagrade odličnim Glavinaučenicima, te učenicima koji postižu određene rezultatena natjecanjima. Uoči božićnih blagdana imali smo pri- zaslugu za taj projekt ima eko- škola Osnovne školejem za pedesetak srednjoškolaca i studenata. Nagradili Prelog. Središnji odbor koji vrednuje rezultate radasmo učenike srednjih škola koji su postigli dobre rezul- prepoznao je i Osnovnu školu Draškovec i njihovutate na natjecanjima i studente čiji je prosjek ocjena akciju Dejan. Riječ je o akciji koja govori o dječaku siznad 4,30. Sigurno je moguće raditi još i više, ali radi- posebnim potrebama. Ta akcija je dobila visokomo u skladu sa svojim mogućnostima. Zato nam je priznanje i pomogla u ostvarenju statusa. Na nivoupriznanje koje smo dobili obaveza da određene ak- grada formirano je Dječje gradsko vijeće koje je odi-tivnosti usmjeravamo za dobrobit i zadovoljstvo naše gralo veliku ulogu. Vijeće inicira određena rješenjadjece. da se potrebe mladih riješe na adekvatniji način. Na čelu Vijeća u ovom mandatu je Martina Kobal izTko je sve zaslužan za taj projekt?Zaslužni su svi. Tu su udruga Duga, udruga kojase bavi djecom s posebnim potrebama, zatim Ured Posjetiteza društvene djelatnosti, nastavnici u osnovnim stranicuškolama, odgajatelji i ravnatelji dječjih vrtića.Dakako, najzaslužniji je Koordinacijski odbor koji Društvaje odradio najvažnije poslove. Na čelu tog odbora Naša djeca 2je Brankica Mezga, ravnateljica našeg• dječjeg FPO MAGAZINE PREMIER ISSUEvrtića. Tu su još dr. Dijana Uvodić - Đurić, Prelogravnateljice osnovnih škola Margit Mirić i NinaLesinger, odgojiteljica Nataša Novak, djelatniciupravnog odbora i gđa Jasminka Pervan. Veliku http://www.wix.com/dndprelog/drustvo-nasa-djeca-prelog 4
    • Iz gradaDraškovca. Dakako, zaslužni su i učenici Osnovne škole Prelog i naši građani koje je komisija an-ketirala. Na kraju smo dobili pozitivno mišljenje.Što djeca dobivaju tim statusom, a što dobiva Grad?Za Grad je to priznanje, a Grad smo svi mi. To je priznanje koje pokazuje da vodimo brigu o djeci.Djeca su naša budućnost i koliko vodimo brigu o djeci, toliko vrijedimo. Moramo biti svjesni danikada nećemo dovoljno napraviti, uvijek se može više, ali smatram da je to s obzirom na našemogućnosti jedan optimum.Koji su daljnji projekti za dobrobit djece?Projekata ima dosta. U ovom trenutku najveći je problem osiguranje određenih prostora u kojimabi se okupljala djeca s posebnim potrebama, odnosno i djeca i njihovi roditelji. Trebali bismo osigu-rati kvalitetnije i raznovrsnije sadržaje na području cijelog grada. Jedna od važnijih stvari na ko-joj radimo je sigurnost djece u prometu i ono što je još važnije osiguravanje svoj djeci pohađanješkole, jednog kvalitetnijeg i pristojnijeg života u obitelji. To je velika obaveza nas starijih, ali iGrada kao lokalne zajednice i institucije. Lara Klarić i Josipa Golomboš, 7.d U četvrtak 18. studenog 2010. godine u Gradskoj vijećnici Grada Zagreba Gradu Prelogu dodijeljen je status Grad prijatelj djece. Grad Prelog je u rekordnom vremenu od samo dvije godine dobio status prijatelja djece. Cilj je ove akcije mo- tivirati djecu i potaknuti odrasle u gradovima i općinama Republike Hrvatske da potpunije ostvaruju prava i potrebe djece, priznata u Konvenciji UN-a o pravima djece poticanjem važnih ljudi iz lokalne uprave i samou- prave, ustanova za djecu, udruga građana i pravnih sub- jekata, te roditelja i djece da usklađeno čine najbolje moguće za dobrobit djece. Odluka o dodjeli statusa Gradu Prelogu donesena je na osnovu izvješća Komisije te anketiranja i istraživanja djece i građana Grada Preloga. Posebnu pohvalu i tablu Grad Prelog prijatelj djece prim- ili su predsjednica Dječjeg gradskog vijeća Grada Preloga, Martina Kobal i gradonačelnik Dragutin Glavina. Na Dan grada Preloga, 6. prosinca 2010. postavljena je ploča kojom je svečano označeno da je Prelog Grad prijatelja djece. Tako će svi koji dođu u naš grad znati da i mi imamo razumijevanja za djecu. Koliko je to istina, i koliko je Prelog grad koji misli na svoju djecu možete vidjeti na priloženim fotografijama! Josipa Golomboš, 7.d 5
    • Dogodilo se... 22. OŽUJAK SVJETSKI DAN ZAŠTITE VODA 22. TRAVANJ DAN PLANETA ZEMLJE 16. RUJAN DAN IČUVANJA OZONSKOG OMOTAČA EKO KUTAK O3 Na poseban način učenici 7.d razreda obilježili su DAN PLANETA ZEMLJE DAN VODA Dan očuvanja ozona i ozonskog omotača. Obukli smo bijele majice s prik- U PO Cirkovljan 22.travnja Obilježavajući Dan voda, ladnim uzorkom i dijelili obilježili smo Dan planeta učenici 3.c razreda PO promotivne letke Zemlje. Učenici i djelatnici Cirkovljan održali su pokazujući pritom kako područnog odjela sudjelovali nastavu u prirodi. Cilj smo svjesni da mi sami su u čišćenju i uređenju nastave bio je upoznati uništavamo naš ozonski školskog dvorišta, a pomoglo vode tekućice i stajaćice, omotač. Pokazali smo nam je i nekoliko učenika njihov biljni i životinjski kako 16. rujna nije samo petog razreda. U školu smo svijet. Do voda vozili običan dan, nego dan u donijeli grablje, motike i smo se biciklima. Prvo kojem bismo trebali lopate. Prvo smo očistili smo pogledali izvor po- pokazati da i mi znamo školsko dvorište, a zatim smo toka i pratili ga sve do kako očuvati planet. I mi po njemu razvozili zemlju. ušća u kanal. Uz potok možemo pomoći koristeći Zemlju smo poravnali smo vidjeli vrbe i topole. što manje proizvoda koji grabljama i motikama. Neki Zatim smo razgledali sadrže freon, plin koji učenici tačkama su vozili baru i jezera. Vidjeli oštećuje naš planet, a veće kamenje koje smo, kao smo mnogo trstike i šaša. nalazi se u nekim dezo- ukras, stavili oko ukrasnog Uz obalu jezera vidjeli doransima i hladnjacima. grmlja i čempresa. Na kraju smo i male ribe. Promat- Zato budite svjesni da i vi smo bili malo umorni, ali rali smo divlje patke ka- možete pomoći! zadovoljni i sretni što smo ko plivaju. Zanimljivosti uredili naše dvorište. smo zapisivali u bilježnicu. U školi smo Barbara Delladio, 7.d Valentina Ekart, 3.c izradili plakat s temom Vode stajaćice i tekućice. Učenici 3.c razreda Učenici trećeg c razreda u čišćenju školskog okoliša 6
    • Dogodilo se... TEORIJA EVOLUCIJE ŠTO ŽELIMO MURE U DRAVU Povodom 200. obljetnice rođenja prirodoslovca Dana 24.03.2010 održanPočetkom mjeseca rujna je sajam poslova u Charlesa Darwina i 150.uputili smo se Čakovcu u Gospodarskoj obljetnice objavljivanja školi. Nekoliko učenikaautobusima na područje ŽIVOTA njegovog djela Podrijetlo osmih razreda zajedno stermalnih izvora u vrsta, organizirana je pedagoginjom iDraškovec, na mjesto putujuća izložba. Izložba Ovogodišnji prvi dan škole, knjižničarkom bili su na je postavljena i u Srednjojbudućih toplica Hortus 6. rujna najviše će pamtiti sajmu. Bilo je mnogo školi Prelog. Bili su mali prvašići koji stupaju ljudi i mnogo štandovaCroatiae. Tamo su nas postavljeni plakati s u svijet znanja i novih od kozmetičara, frizera,već željno iščekivali tekstom na hrvatskom i obaveza. Kako bi prijelaz pa do policajca i vojnika.učenici srednje škole engleskom jeziku. Uz iz vrtićkog u školski život Sve što nas je zanimalo pratnju naše knjižničarke,Prelog, OŠ Draškovec, bio što blaži, potrudili su mogli smo pitati,a ostalo predstavnici svih razredaumirovljenici i branitelji, se naši novi učenici petih predmetne nastave posjetili je pisalo u lecima. razreda koji su ih Također se predstavila ite predstavnici brojnih su Srednju školu Prelog pjesmom, pričom i naša srednja škola kojaudruga. Obučeni u kako bi i oni vidjeli tu korisnim savjetima je pažnju privukla izložbu i naučili nešto novo.bijele majice formirali srdačno dočekali. kolačima i sokovima. U Srednjoj školi Prelogsmo ušće rijeke Mure u Dočekale su ih i Svrha tog sajma bila je srdačno ih je dočekao ljudima predstavitiDravu. Fotografirao nas ravnateljica škole te nove profesor kemije i biologije učiteljice prvih razreda, poslove, a nama koji seje poznati milenijski Mišo Rašan. Učenici su Ljiljana i Davorka koje će, spremamo u srednjefotograf Šime razgledali sve plakate i od sada, s njima dijeliti škole, pomoći da vratili se u školu s novimStrikoman. Ovo mu je školski život. razmislimo i odlučimo znanjem o svom postanku.214 milenijska Nek im je sretno u školi! što zapravo želimo biti.fotografija koja će biti Kristina Vrbanec, 8. c Josipa Lukačić, 8.cuključena u njegovumonografiju, te će setako i fotografijaMeđimurja naći međumotivima iz cijeleHrvatske.Benjamin Mihoci, 7.a Milenijska fotografija Ravnateljica i gradonačelnik sa nagrađenim učenicima Na svečanoj akademiji povodom Dana škole po- zornica je bila premala za sve koji su bili uspješni u protekloj školskoj godini. Toga dana nagrađeni su svi osmaši koji su sve razrede osnove škole završili s odličnim uspjehom, kao i učenici koji su postig- li dobre rezultate na županijskim i državnim natjecanjima. Proglašeni su i najbolja učenica i najbolji učenik, Barbara Šimić i Marko Židov, te najbolja sportašica i najbolji sportaš, Leona Krušelj i Marko Židov. Čestitamo svima! 7
    • Dogodilo se... SVETI NIKOLA Stigao je mjesec prosinac. To je mjesec darivanja kojemu se najviše vesele djeca. I ove nas je godine Dragi djedice! u školi posjetio sveti Nikola. Učenici razredne nastave pripremili su za njega prigodni program. Bio je zadovoljan i darivao nas je slatkišima. Najviše, najviše želim da moj brat Obećali smo mu da ćemo biti marljivi i poslušni. ozdravi. Ne želim ništa drugo. To mi Na odlasku nas je pozdravio i doviknuo : „Doviđenja, djeco! Vidimo se iduće godine!“ Matea Habuš, 3.c zamišljam kako razgovara sa mnom i šali se. Molim, molim, molim te da mi se želja ispuni! Tvoja Josipa Detalj s božićne priredbe Dragi djede, Zvijezde božićne priredbe i ljubavi. Volio bih da ne bude više novi laptop I ove smo godine uzbuđeno, u iščekivanju sjeli u naslonjače u našoj kino dvorani. Dramska skupina uz pomoć malog i velikog zbora, te plesne skupine ispričala Razer slušalice nam je priču o Božiću bez prijatelja. Njihova odlična zlato na internetskoj igrici Travian gluma nam je dočarala usamljene blagdane sestre i To bi bilo to. To su moje želje. Prvi dio pisma ipak brata koji su sami kod kuće za Božić. Roditelji su im otišli u rodilište po brata ili sestru, a prijatelji ih mi je važniji i više bih volio da mi se on ostvari. napuštaju. Ubrzo im se prijatelji vraćaju i slave rođenje Tvoj Emil njihovog brata. Uz pomoć božićne čarolije svi su sretni jer su pronašli prijateljstvo i ljubav. Josipa Golomboš, 7.d 8
    • Dogodilo se... Valentinovo I FAŠNIK Valentinovo ŠARENILO MASKI Zaljubljeni Valentinovo Kao i obično, i ove godine obilježavaju slanjem ljubavnih obilježili smo u našoj školi pouka i razmjenjivanjem poklo- maškare. Uz fašničku priredbu, na Mi u školi u holu škole održao se izbor Valentinovo obilježavamo razn- najmaske. Svakojaka čudesa i im radionicama, darivanjem i maštovita lica su se pokazala sjedenjem po želji. Također smo toga dana, no samo tri maske razrede ukrasili raznim valenti- bile su izabrane kao najbolje. novskim motivima kao što su Maska ronioca osvojila je prvu srca, anđelčići s lukom i strije- nagradu, a nosio ju je Luka lom itd. No kako je sve počelo? Crnčec iz 8. b razreda. Mek- U starom Rimu živio je sikanci z Otoka osvojili su dru- svećenik Valentin. Tadašnji car go mjesto, dok je treće mjesto Klaudije I. zabranio je svim pripalo Malom partizanu – vojnicima ženidbu pa su svi Emanuelu Bermancu. Fašnika svećenici odlučili da više neće nismo spalili, ali zabave nam vršiti obred ženidbe. Svi osim nije nedostajalo. Učenici Valentina. On je i dalje ženio pa knjižničarske grupe rekli su je završio u tamnici i 14. nam nešto i o drevnom fašniku, veljače mu je car odrubio glavu. te kako su maškare Evo još par zanimljivosti: najs- obilježavali naši stari. tariju čestitku za Valentinovo poslao je jedan francuski vojvo- Barbara Delladio, 6.c da svojoj supruzi dok je bio u zatočeništvu. Svake godine se za Valentinovo pošalje oko bili- jun čestitki, a u Americi čak 15 % čestitaka djevojke pošalju same sebi. Dana 14.02.2010. održao se priločki Fašnik. Zamaskirani Alma Krleža, 6.a građani grada Preloga i okolice krenuli su u 14 sati u povorci kako bi pokazali svoje maske. Bilo je tu raznih generacija, pa su se tako uključili i učenici naše škole. Iako je bilo dosta 14. 2. 2010. u dogovoru s hladno, povorka je išla samo našom učiteljicom maskirani u do Srednje škole i natrag do slikare krenuli smo u fašničku kino dvorane. Tamo se održalo gradsku povorku. Jako smo se tradicionalno spaljivanje zabavljali i bili smo sretni što fašnika, predstavljanje maski i su nas svi vidjeli. U povorci je predavanje ključa. Ključ je sudjelovalo mnogo različitih predao preloški gradonačelnik maski, ali ja mislim da smo mi Dragutin Glavina ravnateljici bili najbolji. vrtića. Uz topli čaj i krafne svi su se ludo zabavljali pod Ivona Marciuš, 3.a maskama. Sve maškare su bile lijepe Josipa Lukačić, 8.c ali pobjednik može biti samo jedan 94
    • Dogodilo se... obljetnice ZAHVALA ZA KRUH Kao i svake, i ove su se godine učitelji potrudili organizirati dane kruha. Već nakon drugog sata počeo je program koji se sastojao od kviza i blagoslova. U kvizu su bila pitanja o zdravoj prehrani, a odgovori na njih bili su izvješeni na plakatima dan prije. Sudjelovalo je pet ekipa, od kojih su najbolje znanje pokazali učenici 7.a razreda. Nakon kviza svećenik Antun Hoblaj nam se obratio s nekoliko riječi i zatim smo zajedno izmolili „Oče Naš“, a na kraju je blagoslovio i hranu. Brzo je prošao i taj program, te smo se svi vratili natrag u školske klupe. Bio je toUčenici su povodom Dana kruha sami u školi poseban dan za sve nas jer smo se okupili u holu naše škole, bodrili ekipe i zajedno zahvalili Bogu za kruh.pripremali ukusne kolače. Neva Novak, 7.cProdajno mjesto OŠ Prelog na gradskimdanima kruha USKRSNE KOŠARICE Učenici 2.b razreda suskršnjim košaricamaDana 25. 3. 2010. u 2.b razredu održala se uskrsna radi-onica. Izrađivali smo uskrsne košarice. Pomogli su namroditelji i učiteljica. Dok smo radili, bili smo sretni jersmo i mi mogli nešto korisno učiniti. Kad smo dovršili,učiteljica nas je fotografirala. Bili smo sretni jer smokošaricu ponijeli kući. Nakon 2 dana, fotografija našeradionice objavljena je u novinama.Lidija Matić i Melita Ružman, 2.b DAN JABUKA Učenici 2.a razreda slade se pitom od jabukaU srijedu 20. listopada u našem razredu obilježili smoDan jabuka. Zajedno smo izradili plakat o jabukama.Saznali smo puno toga o sortama jabuka, pripremanju PILIĆI I ZEČIĆIkolača i kompota od jabuka. Najslađe je bilo kad smo sesladili pitom od jabuka, kompotom te svježim jabučnim U našem razredu održana je uskrsna radionica. Bojalisokom koji je u razredu pripremila učiteljica. smo jaja, izrađivali piliće i zečiće. Pomagali su namToga dana bilo mi je jako lijepo. roditelji i učiteljica. Zajedno smo se družili i bilo nam je lijepo.Izidora Pongrac, 2. a Jan Vuk, 1.a 10
    • Dogodilo se... ČITANJEM DO ZVIJEZDA U našoj školi održao se kviz „Čitanjem do zvijezda“. Natjecanje je organizira- lo Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara osnovnih i srednjih škola Međimurske županije te Hrvatske mreže školskih knjižničara. Kviz se održao 15.11. 2010. u holu OŠ Prelog povodom Mjeseca hrvatske knjige. Natjecatelji su pročitali četiri lektirna djela. Tri djela napisala je Sanja Pilić i to su: Mrv- ice iz dnevnog boravka, Sasvim sam popubertetio, O mamama sve najbolje. Četvrto djelo su Pustolovine Toma Sawyera, američkog pisca Marka Twaina. Našu školu predstavljale su: Laura Petković, Josipa Čonkaš i Katarina Mlinarić. Prvo mjesto dijele OŠ Mala Subotica i III.OŠ Čakovec. Lara Klarić,7.d Miro Gavran predstavljasvoju knjigu "Profesorica iz snova" 11
    • Dogodilo se...ZDRAVLJE Health la santé la Dana 28. travnja 2010. godine liječnica dr. Dijana Uvodić – Đurić održala je predavanje o zdravoj prehrani i dječjim bolestima. Predavanje se održalo u OŠ Prelog gdje su prisustvovali svi učenici trećih razreda. Učenicima je predavanje bilo vrlo zanimljivo i poučno. To stečeno znanje koristit će nam u svakodnevnom životu. Nadamo se da će takvih korisnih predavanja biti što više. Filip Vadlja, 3.a Prehrambena piramida školske izrade BORBA PROTIV OVISNOSTI Povodom mjeseca borbe protiv ovisnosti održano je predavanje u PŠ Pušćine. Iz svake osnovne škole u donjem Međimurju odabrano je po dvoje učenika sedmih i osmih razreda koji su prisustvovali predavanju. Predstavnici naše škole bili su pedagoginja Ivana Lesjak, gđa. Silvija Kosec kao predstavnica roditelja, Ivana Kosec i ja. Ravnatelj Osnovne škole Nedelišće pozdravio nas je riječima dobrodošlice. Podijelili smo se u četiri grupe i krenuli svatko u svoj razred. Za vrijeme naših radionica pedagozima i roditeljima predavanje su održali liječnica Dijana Uvodić – Đurić i terapeut koji radi s ovisnicima u terapeutskoj zajednici Susret. Teme za predstavnike učenike bile su ovisnosti o internetu, alkoholu, pušenju i drogama. U Nikola Trstenjak 8.b skupini u kojoj smo bili Ivana i ja, tema je bila ovisnost o alkoholu. Nakon upoznavanja pedagoginja nam je podijelila tekstove u kojima je opisan život djevojčice uz oca alkoholičara. Razgovarali smo o njezinim problemima, osjećajima i iznosili svoja razmišljanja. Pogledali smo zanimljivu prezentaciju o štetnosti alkohola na zdravlje pojedinaca, ali i alkoholizmu kao općem problemu našeg društva. Poruka i zaključak ovog predavanja bili su jasni: Nemojte se upuštati u sredstva ovisnosti jer ono postaje ne samo problem pojedinaca i obitelji, već problem budućnosti cijelog društva. Ovisnici se uglavnom nađu u Crnoj kronici, a rijetki su oni koji imaju sreće i završe u komuni na liječenju i izliječe se.Učenici i učitelji u šetnji gradompovodom Olimpijskog dana Damjan Mikec, 8.a KRETANJEM DO ZDRAVLJA 10. rujna u našoj školi obilježili smo Hrvatski olimpijski dan. Obukli smo bijele majice kao simbol mira, pri- jateljstva i razumijevanja. Okupili smo se ispred škole gdje nam je učitelj Božidar Žegarac ispričao nešto o olimpizmu, olimpijcima koji se natječu za najviše postolje, te o ol- impijskoj vatri koja se prenosi od Olimpije do stadiona na kojem se održava svečanost otvaranja olimpijskih igara. Nakon uvodnog predavanja krenuli smo u šetnju Prelogom. Prohodali smo gotovo 4 km u samo 39 minuta. Šetnju smo završili umorni, ali svjesni poruke: „Hodajte, trčite, krećite se i napravite prvi korak prema zdravom načinu života!“ Josipa Golomboš, 7.d5 12
    • Dogodilo se...la salud die Gesundheit anima sana in corpore sano Ispitivali smo učestalost karijesa i povezanost različitih faktora koji utječu na njegovu pojavnost u populaciji učenika I., IV. i VIII. razreda školske godine 2009./2010. Svoje smo istraživanje uspješno prezentirali na Državnoj smotri i natjecanju mladih biologa te osvojili drugu nagradu. KARIJES Karijes zuba predstavlja kroničnu bolest tvrdih zubnih tkiva koje dovodi do razaranja zuba. Da bi nastao karijes, potrebno je da u interakciju dođe zub, mikroorganizmi i supstrat (ugljikohidrati) u određenom vremenu. Rezultati pokazuju da je karijes, kao najčešća bolest zuba, prisutan kod više od polovice ispiti- vanih učenika s najvećom prisutnošću kod učenika prvih razreda i najmanjom prisutnošću Barbara i Vito s mentoricom Marijom Šestan kod učenika osmih razreda. Na učestalu pojavnost karijesa, ispitivanih skupi- na učenika, utječu nepravilna i neredovita higijena zuba kao i neredoviti odlasci stomatologu. Povećani broj karijesa uzrokuje i neuravnotežena prehrana sa povećanom učestalosti konzumacije slatkiša i zaslađenih napitaka, a nedovoljnim unosom mlijeka, povrća i voća. Zbog mnogobrojnih važnih uloga zubi zubni karijes se može i mora spriječiti. To se može postići zajedničkom brigom djece, roditelja, nastavnika i liječnika stomatologa. Jer znati je dobro, a činiti još bolje. Barbara Šimić i Vito Šestan S OSMIJEHOM KROZ GRAD Povodom Svjetskog dana oralnog zdravlja obilježen je Dan zdravog osmijeha. Ovu eduka- tivno - zabavnu akciju organizirala je mr. sc. Mar- ija Godina, liječnica stomatologije. Sudjelovali su Petar Brkljačić, sudionik showa Hrvatska traži zvijezdu, Tihomir Bendelja, europski prvak u twirlingu, djeca iz vrtića Fijolica Prelog i vrtića Ružica Goričan, Puhački orkestar Donji Kraljevec, te Dora Rašan. Ovaj program organiziran je kako bi djeca naučila pravilno prati zube te voditi brigu o njima od najranije dobi. Uz to se dijelio promotivni program (četkice, zubne paste, balo- ni…). Sa smiješkom na licu napustili smo Centar za kulturu. Učenici se upoznaju s higijenskim proizvodima Sara Majorčik, 7.d 14 13
    • Dogodilo se... UČENICI O VODIU ponedjeljak, 22. ožujka 2010.godine obilježio se Svjetski danvoda. Naša škola priredila je pose-ban program za svoje učenike.Učiteljica kemije Milanka Krhačpripremila je posebne prezentacije ovodi kako bismo se mi mladiosvijestili na vrijeme i prestalitrošiti vodu kad ne treba. Svakiučenik je pročitao po jednu korisnuinformaciju o vodi. Program suupotpunile učenice koje su pročitalenekoliko pjesama o vodi, te cure izškolske plesne skupine „Bad girls“koje su plesale na pjesmu Umbrella.Nadamo se da je učiteljica Krhačprobudila svijest u nama i da ćemoprestati lijevati pitku vodu u nep-ovrat. Predavanje o vodi je održala učiteljica Milanka Krhač Kristina Vrbanec, 8.c VODOCRPILIŠTE DONJI KRALJEVEC 3. a i 3.b razred OŠ Prelog zaputili su se u VODOCRPILIŠE Donji Kraljevec. Autobus nas je odveo do samoga mjesta. Tamo nas je čekao jedan zaposlenik. Stali smo u krug oko njega da nam više toga objasni i ispriča o vodocrpilištu. Zatim smo po grupama ulazili u kućice u kojima nam je zaposlenik pokazao 3 velike plave cijevi u kojima se crpi voda. Na- kon razgledavanja trčali smo mali kros 3 puta. Svaki kros je dobro došao jer : U zdravom tijelu zdrav duh! Kad smo otrčali, svi smo dobili vodu za piće i osvježenje. Zatim smo svima zahvalili i pješke krenuli u školu. Dalia Ružman, 3.b Učenici pred stanicom za crpljenje vode i kod vodotornja.8 14
    • Dogodilo se... POSJET GRADU VARAŽDINU Učenici šestih razreda naše škole posjetili su grad Varaždin. U utorak 27.4.2010. nešto prije osam sati okupili smo se ispred škole kako bismo započeli novu avanturu. Kad smo stigli, prvo smo posjetili dvorac Stari grad. Vidjeli smo zanimljive stvari iz varaždinske prošlosti, razne dokumente, starine. Vodič nam je sve pojasnio. Bilo je jako zanimljivo. Nekoliko ulica dolje nalazi se muzej Hercer. Gledali smo prezentaciju i igrali smo igre vezene uz povijest Varaždina. Nakon zabave i igre krenuli smo u Gradsku knjižnicu. Saznali smo da ta knjižnica sadrži 150 tisuća knjiga. Vidjeli smo najdeblju, najtanju, najveću i najmanju knjigu. Najdeblja knjiga ima 3109 stranica, a najmanja je veličine tek osam centimetara. Polako smo krenuli prema kazalištu. Svi smo bili očarani i oduševljeni. Gledali smo predstavu „Bijeli klaun“. HNK je osnovano 1838. godine. Cijeli dugi hodnik ispunjen je fotografijama predstava i glumaca. Po završetku terenske nastave otišli smo na stoljetno varaždinsko groblje. Iako je to samo groblje, poznato je diljem Europe te se Varaždinci ponose njime. Josipa Golomboš, 6.a i Mateja Novak, 6.b NAŠA TERENSKA NASTAVA BREŽULJKASTIM KRAJEM U petak ujutro, 23.4., sjeli smo u autobus i krenuli na terensku nastavu. Prvo smo došli u Trakošćan. Gospođa vodič nas je vodila kroz dvorac gdje smo vidjeli stari namještaj i stare slike. Tu mi se jako svidjelo jezero uz koje smo šetali. Put nas je dalje vodio u Krapinu. Tamo smo posjetili muzej o pračovjeku. Kad smo ušli, prvo smo gledali film, a zatim smo obišli cijeli muzej. Vani smo vidjeli skulpture davnih životinja i pračovjeka. U Mariji Bistrici vidjeli smo crkvu, kalvariju i kip pape Ivana Pavla II. Tu smo ručali i malo se odmorili. Bio je i lijep sunčan dan pa je sve bilo lijepo i veselo. Krenuli smo do našeg zadnjeg odredišta – Varaždina. Varaždin je lijepi grad. Tu smo vidjeli staru lipu i neke važne ustanove. Uz ulicu krenuli smo do Starog grada Varaždina. Tamo smo sa svih strana razgledali dvorac. Polako smo otišli do au- tobusa i vratili se natrag u Prelog. Naša očekivanja bila su ispunjena. Umorni, no puni znanja pošli smo kući. Baš smo se lijepo proveli! Barbara Kramar, 4.a15
    • Dogodilo se...MEĐIMURJE MALO Učenici trećih razreda OŠ Prelog krenuli su16.studenog 2010.godine u sedam sati naterensku nastavu po Međimurju. Posjetili smoStari grad u Čakovcu i tamo razgledalipostavu muzeja Međimurja. Saznali smomnogo o prošlosti našeg zavičaja. Iz Čakovcasmo krenuli u Mačkovec u zanatskuradionicu-lončarstvo. Vidjeli smo, a neki ipokušali izraditi zdjelice od gline. Putovanjesmo nastavili prema Križovcu u Centar zaposjetitelje gdje smo pogledali film „Zaštićenameđimurska priroda“. Razgledali smo izloženeživotinje u njihovim staništima, a gosp. SinišaGolub upozorio nas je na ugrožene životinjskei biljne vrste. Iz Križovca krenuli smo put U centru Čakovca nalazi se poznati perivoj ZrinskihMurskog Središća na granični prijelaz sa Slovenijom. Tamo su nas ljubazno primili djelatnici granične policije te nas poveli na most preko rijeke Mure do same granice. Dalje smo krenuli prema Žabniku i Svetom Martinu na Muri. Obišli smo i razgledali stari plutajući mlin s vodenicom i skelu koja služi za prijevoz ljudi i tereta preko rijeke Mure. U popodnevnim satima stigli smo do Gornjeg Hrašćana. Posjetili smo kovačnicu u kojoj smo vidjeli kako se kuje željezo. Pri kraju našeg izleta došli smo u Črečan gdje smo posjetili farmu konja. Domaćini su nas ljubazno primili, pokazali nam kako se čiste i sedlaju konji. Gospođa Ema Prokeš jahala je konja koji je za nas preskakivao prepreke. Potom su mnogi učenici jahali Palčicu, malog ponija. Oko 16,30 krenuli smo prema Prelogu, sretni, zadovoljni, puni dojmova i pomalo umorni. Julija Zvonar, Viktorija Matjašec, 3.aUčenici na željezničkom kolodvoru u ČakovcuBUSOM I CUGOMUčenici 2. razreda bili su na terenskojnastavi u Čakovcu. Autobusom smootišli u Donji Kraljevec. Vožnju smo nas-tavili vlakom do Čakovca gdje smorazgledali željeznički i autobusni kolod-vor. Nakon zanimljivog i poučnog razgle-davanja u Centru za kulturu odgledalismo predstavu Mali čarobnjak. Prijeodlaska kući pojeli smo sladoled i prisje-tili se svega što smo naučili u tom danu. Mia Stančić, 2.b 16
    • Dogodilo se... TAKAV DAN SE NE ZABORAVLJAVeliki autobus pun dobro raspoložene djecejurio je zavojitim i brežuljkastim cestamakoje odišu starošću i krajem koji je punlegendi i starih priča. Vozili smo se krajemu kojem svako drvo ima svoju priču i u Učenici u Kumrovcukojem svaka kuća skriva neku tajnu. Našput vodio nas je u Kumrovec, rodno selo Josipa Broza Tita. Na putu da Kumrovca vodič nam je pričao razne pričei legende, legende o nesretnim ljubavima koje su najčešće završavale zidanjem jednog od nesretno zaljubljenih ukulu dvorca. Takva je i priča o Veroniki Desinić koji su trudnu zazidali u kulu zbog toga što se ocu njezinaodabranika nije svidjelo što je ona siromašnija od njega i što nije plemićkog podrijetla. I tako smo, uz mnogelegende i prekrasan krajolik, došli do Kumrovca.  Ni ovo se selo nije mnogo razlikovalo od ostalih u tome kraju, aliima jedna neobično velika kuća. To je rodna kuća Josipa Broza i po njoj se vidi da on nije došao iz siromašne obitelji.To etno selo prikazuje život naših pradjedova i prabaka. Prikazuje što su radili, kako su se odijevali, kako suprovodili ono malo slobodnog vremena što su imali i još mnogo toga. No, najzanimljiviji u cijelom selu zasigurnoje prikaz seoske svadbe. Vidi se kako su djevojke bile obučene, kako su se pripremale za svadbu, a i vidi se i da suse udavale vrlo mlade. Naše vrijeme je isteklo i morali smo se pozdraviti  s tim prekrasnim selom, njegovim čarimai ljepotama i vratiti se iz prošlosti u sadašnjost. Morali smo krenuti prema muzeju u Krapini. Najzanimljiviji namje bio prijelaz iz staroga sela u jedan vrlo, vrlo moderan muzej. A taj muzej nas je sve doslovno ostavio bez daha.On prikazuje svijet od Velikog praska do danas. Vidjeli smo kako su živjeli naši preci. Vidjeli smo čime su se bavili,kako su prenosili svoje znanje na mlađe naraštaje…, a saznali smo i mnogo novih, zanimljivih činjenica o njima.Kao na primjer da su svi imali crvenu kosu, da su se brinuli jedni za druge, da su sahranjivali mrtve i da su živjeliu zajednicama u kojima su se svi slagali i brinuli se jedni za druge. Nakon muzeja otišli smo u Krapinu, rodnomjesto hrvatskoga preporoditelja Ljudevita Gaja. Upoznali smo se s njihovim običajima, prošetali gradom,razgledali njihove kuće… Na povratku smo pričali o Varaždinu. Saznali smo da čovjek mora imati bicikl, vinogradna Varaždin bregu i da mora voditi parnicu sa svojim susjedom da bi bio Varaždinec. I svi smo se nasmijali na kraju ovog prekrasnog dana i još jednog novostečenog iskustva.  Laura Petković, 7.c    17
    • Dogodilo se... Y R O T S E v CKULTURNE USTANOVE U VARAžDINUU srijedu 17.11.2010. učenici drugih razreda krenu-li su autobusom u Varaždin na terensku nastavu.Iz prirode i društva učili smo o kulturnim ustano-vama . Posjetili smo Gradski muzej Varaždin gdjesmo vidjeli predmete iz prošlosti i sobe u kojima suživjeli ljudi u prošlosti. U muzeju smo također vidje-li zbirku oružja. Zatim smo posjetili Entomološkimuzej gdje smo vidjeli više vrsta kukaca. Na krajusmo posjetili dječji odjel Knjižnice i čitaonice MetelOžegović. Tamo nam je knjižničarka govorila što sveima u knjižnici i čime se možemo zabaviti u njoj.Terenska nastava u Varaždinu mi se dopala jer mije bilo jako zanimljivo. Dječacima se najviše svidjela zbirka oružja u Gradskom muzeju u Varaždinu Maja Hozjak, 2. a Entomološki muzej S KUKCIMA KROZ POVIJESTJednog zimskog dana krenuli smo na terensku nastavu u nove pustolovine. Smjestili smo se u autobus i krenuliu naš barokni grad Varaždin. Kad smo stigli, prvo smo u Muzeju kukaca slušali predavanje o tim najbrojnijimživotinjama. Bilo je zanimljivo. Čak smo i na kraju odigrali mali kviz u kojem smo pokazali odlično znanje. Aposlije smo krenuli u razgled kukaca. Dobili smo radne listiće koje smo rješavali uz pomoć izloženih preparata.Vidjeli smo sve vrste kukaca. Muzej je prekrasan i sigurno će nam svima ostati u sjećanju. Poslije učenja,naravno svi smo odmah ogladnjeli. Otišli smo svi zajedno McDonalds i tamo se fino najeli. Nakon toga slijedilaje u HNK- u predstava „Breza" koja nas je sve očarala. Predstava je govorila o običajima naših starih. Glavni likje bila Janica koja, nažalost, na kraju umire. Poslije predstave slijedio je razgled varaždinske katedrale.Razgledali smo je i slušali kratko predavanje o njoj. Kako bi završili našu terensku nastavu, učitelji su nas nakraju pustili same da malo prošećemo gradom Varaždinom, koji je već prekrasno ukrašen. Sve je već u duhuBožića, pa smo se malo počastili nekim božićnim suvenirima. Čak smo sreli i svetog Nikolu, koji nas je radosnopozdravio.Sara Majorčik, 7.d 18
    • In English Y R O T S E v C Do you like learning languages? Some students say it is a piece of cake. Others say it is a night- Do you speak English? mare. What does it take to learn a Parlez-vous français? language? Do you have to have a Sprechen-Sie Deutsch? talent? Of course, but there is also Parla italiano? a lot of work and passion for for- Hablas espańol? eign languages. We asked our friends what they think about that: Q: What languages do you learn? Christmas time Esmeralda: English and German. Vladimir: English, German andI love Christmas time, Spanish.when everithing is white, Alma: English and German.snowing outside,and silent is night. Q: Is it difficult? Do you think it is important to have a talent? E: No, it is not difficult. I enjoy learning English but I also think you have to beI love Christmas tree, talented.when gift are under and V: Yes, it is a bit difficult but I like it. Some languages are more difficult then oth-shine, ers. I take lessons in a private school.happy faces all around me, A: Sometimes. It depends on a language. But you can learn anything if you give aand warm heart is mine. try. I also take lessons in a foreign language school. Barbara Kramar, 5.a Q: Why is it important to speak a foreign language? E: If you go abroad you must know how to talk to people. V: I agree. A: If you want to get a good job in a different country, you have to speak the lan- guage. Q: Which is your favourite language? E: English V: My favourite language is Spanish. A: English. And....dont forget! A man who knows two languages is worth two men. (French saying) Puzzles 0 4 How good are you? Try to solve these puzzles IM u ( Im bigger than you) Ban ana ( banana split) Try stand ( try to understand) 2 XQQQME ( excuse me) Lang4uage (foreign language = four in language) 1 19
    • Tema broja: DAROVITOST Ljudi su se plašili darovite djece kao čudaka, ekscentrika i nakaza. Odbacivalo ih se kao čudake jer se nisu uklapali u kalup prosječne djece. Njihovim se roditeljima spočitavalo da su preambiciozni fanatici koji žive u postignućima svoje djece, istovre- meno ih lišavajući prava na normalno djetinjstvo. Darovita djeca razvijaju se prije vremena. Prve korake u svladavanju nekog područja poduzimaju ranije no što je to uobičajeno. Jednako tako, u tom području napreduju brže od prosječne djece jer u njemu lako uče. DAROVITO JE…. Što s njim??? „Suvremeni čovjek je pred uvijek žele znati više. Ljudi su se hipotetičkim pitanjem: „TKO plašili darovite djece kao čudaka, SAM JA?“ , uz koje su izravno ekscentrika i nakaza. Odbacivalo povezane i dvojbe: „Kakva me ih se kao čudake jer se nisu ukla- očekuje budućnost? Kako ću se pali u kalup prosječne djece. Nji- (i hoću li se) u njoj snaći?“ hovim se roditeljima spočitavalo Obitelj, društvo i obrazovni sus- da su preambiciozni fanatici koji tav kao obrazovna institucija žive u postignućima svoje djece, društva imaju odgovoran zada- istovremeno ih lišavajući prava tak da čovjeka ne prepuste na normalno djetinjstvo. samom sebi i njegovim vlastit- Intelektualne sposobnosti djece im razmišljanjima. uglavnom su mjerljive. Promatra- Život se može poboljšati objek- ju se kao mogućnost da se shvate tivnim i iskrenim odnosi između različitih elemena- razmišljanjem, i s unutarnjom ta neke situacije, te da se njima slobodom. Moramo savladati prilagodi u smislu razrješenja tehnike razmišljanja i određenog problema. Zamislimo li rješavanja problema. Suvre- piramidu dječje inteligencije, na meno dijete se radikalno raz- vrhu bi se nalazili GENIJALCI I likuje od svojih vršnjaka od KREATIVCI. prije tri ili pet desetljeća, a da i Genijalnost ne možemo mjeriti ne govorimo o ranijem periodu. testovima, ona se očituje u praksi. Ono je fizički razvijenije, a in- Primjerice, genijalci čitaju ili telektualno otvorenije i računaju s 3 godine kao što je Mo- kritičnije. Ono s pravom traži zart svirao s 5 godina. Kreativci , mjesto u obitelji i društvu, želi pak, posjeduju specifičnu vrstu svoju samostalnost, ravno- inteligencije, obično jače usmjer- pravnost, autonomiju. Ono je enu na jedno područje. nonkonformist s originalnim Darovita djeca nisu nijedno od idejama i stvaralačkim navedenoga, već ih možemo smjes- nadahnućem.“ (Stevanović, M.) titi na stepenicu ispod genijalaca, Često se bojimo da su darovita uz napomenu da posjeduju djeca opsjednuta jer premlada izraženu kreativnost. znaju i razumiju previše stvari, DAROVITOST se može utvrditi postavljaju previše pitanja i odgovarajućim testovima 20
    • Tema broja: DAROVITOST POSEBNE SPOSOBNOSTI DAROVITE DJECE - Brzo mentalno sazrijevanje - Snažna unutarnja motivacija - Kreativno su drukčija - Čitaju mnogo više od vršnjaka (tekstoveiznad razine njihove kronološke dobi) - Strastveno zainteresirani za pojedineteme - Ne toleriraju autoritet, loše podnosestroge okvire (kod kuće i u školi) - Ne moraju nužno biti odlični učenici(fenomen podbacivanja- zbog izrazitog ipojačanog zanimanja za određeno područje slabi ŠAH - omiljena igra genijalacainteres za druge teme) - Prosječan školski program im je nezan-imljiv - Mogu pokazivati znakove PUP-a (poremećaja u ponašanju) i otežane socijalizacije Obilježja darovite djece (netipična za prosječnu popu- laciju) 1. Prijevremena razvijenost- razvijaju se prije vremena. Prve korake u svladavanju nekog područja poduzimaju ranije no što je to uobičajeno. Jednako tako, u tom području napreduju brže od prosječne djece jer u njemu lako uče. Izraz područje odnosi se na organizirana područja znanja kao što su jezici, matematika, glazba, likovna umjetnost, šah, gimnastika itd. 2. Inzistiranje da „sviraju“po svom- uče drukčije i s obzirom na kvantitetu i kvalitetu. Rade po svom. Od odraslih tražeminimum pomoći pri svladavanju područja u kojima su aktivna jer uglavnom uče samostalno.Otkrića do kojih dođu uzbudljiva su i daju im motivaciju za daljnja istraživanja i korak naprijed.Sami stvaraju pravila unutar same aktivnosti te često stvaraju nove načine za rješavanje problema.3. Žar za svladavanjem- istinski su motivirana da shvate smisao područja koje ih zanima.Izražavaju intenzivan i opsesivan interes, sposobnost oštrog fokusiranja gdje se potpuno isključujuza vanjski svijet. Sretna kombinacija opsesivnog interesa za jedno područje zajedno sa sposobnošćulakog učenja u tom području dovodi do visokih postignuća. 21
    • Tema broja: DAROVITOSTDarovitost i roditelji Roditelji darovite djece Društvo često ima krivo mišljenje o obiteljima koje žive s darovitom djecom. Često ih osuđuju i pokazuju prstom u njih okrivljavajući ih da od svoje djece rade čudne male stv- orove koje nitko ne voli i koji su zaokupljeni raznim aktivnos- tima, pa nemaju vremena za igru s vršnjacima. TO NIJE TOČNO!!! Ti se roditelji ponekad ni sami ne znaju kako više boriti znatiželjom i istinskim žarom svoga djeteta da dobije ono što želi, ono što ga uistinu zanima, da sazna i umije radi- ti nešto novo, dosad nepoznato. U proučavanjima ovog fenomena u žarištu interesa upravo je obitelj darovitih i koliko ona može utjecati na raz- voj i izražavanje djetetove produktivne darovitosti. Postoje različita mišljenja, kao, primjerice da je darovitost u potpu- nosti određena nasljeđem ili pak da se stvara odgojem, da samo prvorođena djeca mogu biti darovita ili djeca iz manjih obitelji, ili pak da darovitost potječe od bogatijih i obrazovanijih roditelja- NEMA PRAVILA! Moguće je da djeca koja su žustra, bistra i znatiželjna ulažu mnoge sate rada pokušavajući savladati vještine u određenom području. Njihovi ih roditelji mogu upisati na satove šaha i svakodnevno s njima igrati šah, sa 4 godine mogu ih upisati na satove klavira i svakodnevno ih slušati što su novo naučili. Djeca koja im- aju takve roditelje koji požrtvovno pomažu svojoj djeci razviti najveće potencijale, gotovo nas uvijek impre- sioniraju količinom svojih postignuća. Osim toga, njihovi nam primjeri pokazuju da su naša očekivanja u odnosu na dječja dostignuća sramotno mala. Darovita djeca često se povlače u vlastiti svijet te odbijaju surađivati u realnosti, pa se postavlja pitanje trebaju li roditelji poštovati taj zatvoreni svijet mašte ili pak pokušati inicirati dijete u vanjski svijet. Daleko je zdravije kad roditelji reagiraju i pokušaju dijete navesti da traži sadržaje i izvan svog svi- jeta, odnosno da ne dopuste djetetu daljnje povlačenje u sebe. Čak i ako ono pokazuje otpor, roditelj bi postup- no trebao uvoditi „vanjske“ sadržaje bliske interesima djeteta i uključiti u aktivnosti cijelu obitelj. 22
    • Tema broja: DAROVITOST Kako se snalaze mali genijalci u društvu svojih vršnjaka?Darovita djeca u društvu jako naštetiti daljnjem razvoju i raz- izvršava složene zadatke prije svojih vršnjaka viti osjećaj apatije prema drugima. druge djece iste dobi. Za darovitost su potrebne Nerijetko dolazi do Potencijalna darovitost biološke predispozicije, no kakoporemećaja u ponašanju kod daro- bi se naslijeđeni potencijali raz- Darovitost se kod djetetavite djece, teže socijalizacije te vili u ono opipljivo, vidljivu može očitovati u jednom ili višeneprihvaćanja od strane vršnjaka. darovitost, vrlo je bitan utjecaj područja. Jedna od najvećih zabluda okoline. Tu obitelj i škola ima-Darovita djeca kognitivnim razvo- je da dijete mora biti darovito u svim ju iznimno veliku ulogu. Daro-jem premašuju drugu djecu iste područjima. Primjerice, ako je talenti- vita djeca izrazito sukronološke dobi, pa teško pron- rano za matematiku, ne mora biti ialaze prijatelje među vršnjacima. znatiželjna i tu znatiželju ne za jezike, ili likovnu umjetnost ili treba sputavati. Roditelj trebaUz to, darovito dijete koje nasta- pak sport. Nadareno dijete može biti i sam modelirati ponašanje ko-vu sluša prema redovnom visoko iznad prosjeka u jednom je želi razviti od djeteta, stogaškolskom programu vrlo brzo us- području, ali sasvim prosječno u je korisno da dijete vidi roditel-vaja gradivo, koje mu djeluje u nekim drugim područjima. U ja kako čita knjigu ili se bavinajmanju ruku dosadno, zbog predškolskoj dobi se za samo vrlo nekim drugim kreativnim ak-čega postaje hiperaktivno, ometa mali postotak djece može govoriti o tivnostima. Svakako mu trebatijek nastave i skreće pozornost darovitosti u punom smislu riječi. pružiti okolinu bogatu zanim-na sebe. Time zapravo pokazujeda želi surađivati, ali na sebi ljivim sadržajima, ali nikakoprilagođenoj razini. Najlakši Pokazatelji darovitosti „forsirati“ dijete, tj. imati prev-način da se ublaži ovaj raskorak Neki od pokazatelja darovitosti u elika očekivanja od njega, silitijest uvođenje dodatne literature predškolskoj dobi su: ako dijete rani- ga da bude odlično u svim pred-za darovite učenike. Često su i je prohoda i progovori ili pokazuje metima u školi i da stalno uči.vršnjaci oni koji darovito dijete rano zanimanje za slova, pokazuje To može negativno utjecati na„otjeraju“ od sebe i aktivnosti ko- razumijevanje za pojam broja i vre- motivaciju.jima se oni bave, jer smatraju da mena, brzo uči pjesmice i recitacije,im netko „tako pametan“ ne znatiželjno je, može strpljivo Vaša pedagoginjatreba u društvu, pošto je najbolji saslušati dugu priču, ima izražen Ivana Lesjaku obrazovnom pogledu, na nes- smisao za humor, razumije uzrok ivjestan ga način odbacuju u posljedicu, odgovara na upute idruštvenom pogledu što može 23
    • Tema broja: DAROVITOST anketa KAKO ZAMIŠLJATE MALOG GENIJALCA Postoji li u našoj školi? Jesu li ga neki od nas upoznali? Ovom anketom ispitali smoDora Radmanović, 4.b Emil Tizaj, 6.a Denis Vuk, 8.c Stela Krušelj, 7.b Mali genijalac bi Zamišljam ga kao Trebao bi izgledati štreberski- Mora imati naočale, kratku pomagao drugima. pravog štrebera u velike naočale i neka kosu. Najčešće bi bio Imao bi dugu kosu, običnoj odjeći, starim iznošena odjeća, knjiga pod odjeven u pulover, košulju, kratke hlače, bio bi cipelama i s naočalama. rukom ili tako nešto. Imao bi traperice, visoke čarape, poseban, znao bi raditi Bio bi društven, neko svoje društvo, ali bi bio staromodne cipele. Po sve što mu se zada. Bio pomagao ako netko povučen ili zatvoren. Čudno karakteru bi trebao biti bi malo povučen, ne bi nešto ne zna. Mi bismo bi hodao i bio bi pogrbljen od sramežljiv, ali bi imao svoje imao društvo. Imao bi njemu, također, poma- dugotrajnog sjedenja za društvo. Uvijek bi imao neku torbu koju bi gali. Imao bi čudan hod računalom ili nekim od svojih knjigu pod rukom i bio bi smatrao srećonošom. i govor. Možda bi bio izuma. Mislim da ga drugi ne zatvoren i stalno bi učio. Smiješno bi govorio. zbunjen i smotan, poma- bi baš shvatili ili prihvaćali. Mora biti pametan, lo lud- u svojem svijetu. pristojan i snalažljiv. Kristina Vinković, Zdravko Crnković, učitelj Željka Malek, 5.a Ema Trstenjak, 3.a učiteljica povijesti informatike Pa ne znam, bio bi tih i Imao bi kratku crnuTrebao bi izgledati kao dijete, Bio bi zainteresiran za jedno miran. Sve bi znao i puno kosu, drugima bi pristojan, odličan učenik, područje kojem bi posvećivao bi učio. Pomagao bi nam pomagao. Nosio bi dobro zaključuje, zna se dosta vremena, ne bi bio u oko nečega što nam ne ide košulje i traperice. snaći u određenim svemu genijalac. Ako je baš dobro ili u onome što Imao bi par svojihsituacijama, ponekad možda dobar u sportu, vjerojatno je ne razumijemo, a mi prijatelja. Cijelo vrijeme živi u svome svijetu. Često viši, jači, brži. Ako se više bismo njemu pomagali u bi učio. Čudno bi hodaotakva djeca nisu prihvaćena bavi knjigom, onda možda tjelesnom ili u nečemu što i stalno bi se smijao. u društvu jer imaju svoju nosi naočale. Živi u svome njemu baš ne ide. On bi viziju svijeta oko sebe, svoj svijetu, druži se sa svojim čudno hodao kao ucilj koji drugi ne shvaćaju. A društvom, djecom sličnom filmovima. Nama bi bio Pripremile : Almamožda ga i ne prihvaćaju jer sebi. Čak niti ne mora druge zanimljiv i svi bi se družili Krleža, 7.a i Barbara su ljubomorni na njega. prihvatiti, niti oni njega. s njim. Delladio, 7.d 24
    • Tema broja: DAROVITOST NAJPOZNATIJI HRVATSKI GENIJALAC NIKOLA TESLA Nikola Tesla Nikola Tesla (Smiljan, 10. srpnja 1856 – New York, 7.siječnja1943.), znanstvenik i inovator svjetskoga glasa. Radio je na područjuelektrotehnike i radiotehnike. U svom bogatom izumiteljskom životupatentirao je više od 700 izuma. Najviše se ipak ističu indukcijski mo-tor, izmjenična struja te eksperimentiranje s bežičnim prijenosom ra-dio valova. Današnji život i tehnologija bili bi nezamislivi bez njegovih izuma.Izravno ili neizravno, odgovoran je za mogućnost prenošenja struje navelike udaljenosti, za korištenje radia, telefona, televizije, računala,rendgena, daljinskih upravljača te mnoštva drugih „stvarčica“ bez ko-jih bi nam današnji život bio nezamisliv. Kao jednom od najvećih fizičara u povijesti čovječanstva, ali inajvećem hrvatskom genijalcu, grupa Mladih fizičara iz OŠ Prelog pokušala mu je odati počast izvodeći neke odnjegovih najzanimljivijih eksperimenata. Svakako, jedan od onih koji spadaju u tu kategoriju je eksperiment s Teslinom zavojnicom. Teslina zavojnica ili transformator je izvedba transformatora nazvanog po Nikoli Tesli, karakteristična po tome što zbog stacionarnog vala koji nastaje na sekundarnoj zavojnici proizvodi vrlo visoki napon visoke frekvencije. Zanimljivost vezana uz zavojnicu je ta što se zbog izboja visokog napona na vrhu zavojnice može simulirati bežični prijenos energije na određenu daljinu. Upravo to proučavali su učenici grupe Mladih fizičara. Dario Šincek Mladi fizičari OŠ Prelog pod stručnim vodstvom učitelja Daria Šinceka u eksperimentiranju s Teslinom zavojnicom 25
    • Tema broja: DAROVITOSTIntervju: Tihomir Bendelja Da je twirling kao nogomet, bilo BI mi bolje štapom. Naravno, pleše se uz muzičku podlogu. Postoje određeni, ali i slobodni stilovi. Koliko se smatrate talentiranim, a koliko je to rezultat upornosti i truda? Više je to rezultat upornosti i truda, zato jer treba uložiti puno vremena u tako nešto, puno treba trenirati i onda se tek vide neki rezultati. Koliko Vam treba da uvježbate jednu točku? Neke točke osmislim na jednom treningu i uvježbam ih za 2 do 3 tjedna. Za točke za natjecanja mi Tihomir Bendelja treba malo više, nekih 2 do 3 mjeseca. Tihomir Bendelja višestruki je godina kada sam prvi put bio na U čemu ste još bili dobri u prvak u twirlingu, ujedno i prvi svjetskom natjecanju. Tada sam osnovonoškolskoj dobi? pobjednik showa Supertalent postao svjetski prvak. čijim je emitiranjem postao Ni u čemu se nisam posebno poznat u Hrvatskoj. Zanimalo Pripremate li se za sljedeća isticao. Sve razrede sam prolazio nas je li njegov uspjeh rezultat natjecanja? Što Vas očekuje? s 5, ali twirling mi je bio glavni darovitosti ili napornog sport. vježbanja. Sad sam bio na natjecanju u Splitu, na kvalifikacijama za europsko Na početku Vašeg bavljenja prvenstvo. Osvojili smo odlične twirlingom dolazili ste u Tek ste srednjoškolac, a već ste rezultate. Pripremam se za neugodne situacije. Je li se to postigli toliko dobrih rezultata. europsko prvenstvo koje će se održati promijenilo nakon pobjede u Kako to uspijevate? u travnju u Češkoj. Prije sam Supertalentu? nastupao u paru, ali već neko Puno vježbam, vježbam svaki dan po vrijeme nastupam sam. Pripremam To se nakratko promijenilo, ali to dva sata, osim srijede. U školu idem za tri solo koreografije. nikad neće u potpunosti nestati, Koliko se već bavite twirlingom? ekonomistu pa mi i to zahtijeva jako uvijek će biti nekih predrasuda puno učenja, ali mi profesori izlaze u zato jer to nije poznat sport. Na susret, tako da to nije neki veliki Bavim se sada već 7 godina. Počeo početku sam bio često ismijavan problem. U klubu u Donjem Kraljevcu sam s 9 godina. Uzeo sam štap u jer su pojedinci smatrali twirling kao pomoćnik treniram djevojčice ruke, počeo vrtjeti i dogodila se ženskom vještinom. Da je sedmog i osmog razreda. ljubav. Moje sestre bavile su se ovim twirling kao nogomet, bilo bi mi sportom, zapravo one su više bile bolje. Koje nagrade ste do sada osvojili? mažuretkinje, nego twirlingašice. Nažalost, obje su odustale, ali ja sam Osvojio sam titulu europskog, ostao. svjetskog i državnog prvaka. Twirling je postao poznat u Hrvatskoj tek Vašim nastupom u S koliko ste godina osvojili prve Supertalentu. Objasnite nam o kakvom je sportu riječ. rezultate? Prve rezultate postigao sam s 10 Twirling je zapravo spoj ritmičke gimnastike i plesa, povezano sve sa 26
    • Tema broja: DAROVITOSTTko Vas je prijavio u show Nove TV?Sam sam se prijavio, to je ispala malo smiješna pričajer su me drugi htjeli prijaviti, odnosno moja mama itrenerica Tihana Ernoić. Nagovarali su me i ostali pasam se prijavio sam da me ne prijave drugi.Drago mi je što sam se prijavio jer sam promoviraotwirling, a to je najvažnije.Kakva su Vam iskustva s televizijskognatjecanja?Na Supertalentu mi je bilo jako hladno, prsti su mi sesmrzavali pa sam se teško pripremao za nastup.Jedino nas je grijala atmosfera koja je vladala ubackstageu. Odnosi s ostalim natjecateljima bili sujako dobri, s nekima sam još u kontaktu, s MonikomRogić i Ninom Kraljić. Žiri je bio odličan, najviše mi sesvidjela Nina jer je imala krasne komentare natwirling. Oduševili su me i Enis i Dubravko. Drago mije što sam uspio očarati Dubravka jer je njega teškooduševiti.Na što ste potrošili nagradu od 200 000 kuna?Dio nagrade potrošio sam na putovanje u Pariz i Lon-don, a dio sam podijelio s obitelji, naravno, i dio sampotrošio na sebe.Tko Vam je najveća podrška?Obitelj mi je najveća podrška u svemu, oni su bili uz Tihomir nam je ustupio fotografiju s jednogmene tijekom cijelog showa i kroz sve što sam prolazio. od svojih mnogobrojnih nastupaVelika podrška mi je i moja trenerica koja mi jepomagala i slagala koreografije za show, bila je uz mene.Je li Vam se život promijenionakon pobjede uSupertalentu?Pa je. Imam intervjue, nastupeza vikend, nekad i tijekomtjedna, prepoznaju me ljudi naulici, dajem autograme...Koji su vaši planovi zabudućnost?Prvo bih htio završiti školu,srednju, onda bih htio otići nafakultet, a usput postati trener isudac u twirlingu.Razgovarala :Neva Novak, 7.c Naše novinarke iskoristile su priliku kako bi se fotografirale s pobjednikom hrvatskog SUPERTALENTA 27
    • Tako ponosniNAŠI USPJESI Predstavljamo vam najuspješnije učenike i mentore naše škole koji su svojim radom i upornošću dospjeli na županijska i državna natjecanja, te pokazali zavidno znanje. HRVATSKI JEZIK Ines Kečkeš i Sandra Ružman, učenice 8. a razreda, osvo- jile su sjajna mjesta na županijskom natjecanju iz hrvat- skog jezika. Županijsko natjecanje održalo se u Podturnu gdje je Ines osvojila 2., a Sandra 4. mjesto. Sa svojom mentoricom Snježanom Zebec otputovale su na državno natjecanje koje se održalo u Omišu. Vratile su se s odličnim rezultatima. U jakoj konkurenciji Ines je osvoji- la 13., a Sandra 12. mjesto. Tea Tkalec, 8.c Ines i Sandra s mentoricom Snježanom Zebec Dora s mentoricom Marijom ŠestanBIOLOGIJAOve godine naši biolozi ostvarili su izvrstan uspjeh. Nažupanijskom natjecanju u poznavanju znanja iz biologijeJosipa Čonkaš osvojila je treće mjeste, dok je StjepanVargek osvojio drugo mjesto.Dora Rašan, također učenica 7. razreda, plasirala se nadržavno natjecanje svojim radom o aktivnosti pekarskogkvasca i zauzela odlično drugo mjesto. Također, drugo Josipa i Stjepan smjesto na državnom natjecanju osvojili su i Barbara mentoricom Marijom ŠestanŠimić (8.a) i Vito Šestan (7.a) istraživačkim radom o kar-ijesu.Ništa od navedenoga ne bi bilo izvedivo bez njihove men-torice Marije Šestan koja je najviše zaslužna za ovakverezultate! Barbara Delladio, 6.c Učenici naše škole bili su sudionici županijskog natje- canja iz tehničke kulture. Prvo mjesto osvojio je učenik naše škole, Filip Tizaj u kategoriji robotika, dok je Barbara Delladio osvojila prvo mjesto u kategoriji graditeljstva. Također, Filip Tizaj sa svojim mentorom Milanom Zvonarom otišao je na državno natjecanje u Dubrovnik gdje je osvojio vrlo pohvalno deseto mjesto. U Dubrovniku su proveli 4 nezaboravna dana uz lijepo Mladi tehničari s učiteljem vrijeme i dobro društvo. Milanom Zvonarom Josipa Lukačić, 8.c 28
    • Tako ponosni KEMIJA Trinaestogodišnji učenik 7.c  razreda naše škole, Filip Tisaj, na županijskom natjecanju iz kemije pokazao se spremnim i tako uz sav trud i znanje osvojio prvo mjes- to među oštrom konkurencijom. Sve u svemu, mentorica Milanka Krhač vrlo je zadovoljna njegovim uspjehom.  Nažalost, nije se plasirao na državno natjecanje, no svejedno mu čestitamo na ost- varenom rezultatu. Barbara Delladio, 6.c Filip Tisaj s učiteljicom Milankom Krhač LiDraNoOve godine na državnoj smotri Lidrana predstavljaonas je učenik 5.b razreda Marko Štefan. Za svoj liter- Markoarni kajkavski rad „ Zima“ dobio je mnoge pohvale. Te Štefan suspjehe ne bi postigao bez svog mentora Stjepana Or- učiteljemsaga koji njeguje i potiče kod djece interes za „domaču Stjepanomreč“. Orsagom Lara Klarić, 6.c Učitelj Božidar Žegarac sa zlatnim rukometašima: (stoje) Filip Sečan, Marko Sermek, Dino Vlašić, Nikola Šestan, Hrvoje Malek, Kruno Trupković, (čuče) Josip Najman, Vito Šestan, Filip Hozjan, Neven Martinčević, Luka Sermek, Marko Židov RUKOMET Rukometaši naši škole plasirali su se na državno prvenstvo koje se održalo u Rijeci. Dečki su se pre- ko školskog natjecanja i regionalne poluzavršnice plasirali na Završnicu prvenstva školskih športskih društava u rukometu u konkurenciji sedmih i osmih razreda. Na školskom natjecanju održanom u školskoj dvorani u Prelogu dečki su, naravno, briljira- li uigranošću i borbenošću te si tako osigurali put u Varaždin na županijsko natjecanje. Uvjerljivim pobjedama još jednom su stali na pobjedničko postolje i sa zlatnim medaljama priskrbili si dugo očekivani put u Rijeku. Nakon napornog puta stigli su u Rijeku. Samo natjecanje je bilo odlično or- ganizirano pa tako nije bilo nekih komplikacija oko kašnjenja. Već u prvoj utakmici dečki su poka- zali zube i svladali prvog protivnika. I tako sve ostale do finala. Utakmice su bile naporne i teške, priznaju rukometaši, ali to je sport. A u finalu, najvažnija pobjeda kojoj su se toliko nadali. Iznenadili su igrom i opravdali sva očekivanja. S peharom u rukama i medaljama oko vrata puni zadovoljstva sjeli su u autobus i s pjesmom stigli u Prelog gdje su ih dočekali ponosni roditelji i prijatelji. Ali ipak su izdržali. Jer kako kaže stara poslovica: "Najbolji prolaze najteži put, zato i jesu najbolji!". Barbara Delladio, 6.c 29
    • Tako ponosni  REZULTATI SEZONE 2010. g. - ŠKOLSKO ŠPORSTKODRUŠTVO MLADOSTU ovoj godini naši su učenici postigli zadivljujuće sportske rezultate na županijskoj,regionalnoj i državnoj razini.Na različitim natjecanjima ukupno su osvojili 142 medalje, od čega 53 brončane, 24 srebrnei 65 zlatnih.Osvojeno je 11 pehara, i to 4 za treće mjesto, 1 za drugo mjesto i 6 za prvo mjesto.Ovome treba dodati i vrlo dobro četvrto mjesto naših nogometaša i košarkaša.Među svim nagradama naročito se ističu pehar i plaketa rukometaša naše škole za osvojeninaslov državnih prvaka na prvenstvu školskih športskih društava u Rijeci.Veliki udio u ovim uspjesima imao je i kvalitetan rad trenera u klubovima u koje je uključenveliki broj naših učenika.  Atletika 5. i 6. razredi djevojke   Ove godine na atletskom natjecanju održanom u Čakovcu na stadionu Mladosti djevojke 5. i 6. razreda naše škole uz mnogo truda uspjele su izboriti prvo mjesto i tako stati na tron kao prvakinje županije. U ovoj konkurenciji Maja Kos (skok u dalj), Josipa Golomboš (skok u vis), te Tatjana Hajdinjak (300 m) okitile su se srebrnom medaljom, dok su se Elena Martinčević (600 m) i Barbara Delladio (bacanje loptice) kući vratile sa zlatom oko vrata. Ženska štafeta također se okitila srebrom (I. Vuk, L. Klarić, B. Delladio, T. Hajdinjak).   5. i 6. razredi dječaci   Dječaci iz školske ekipe u ovoj konkurenciji također su zasjali na tronu pobjednika. Uvjerljivo su odnijeli ekipnu pobjedu, dok su se pojedinačno zlatom okrunili Marko Sermek (bacanje loptice) i Leon Furdi (skok u vis). Muška štafeta također se okrunila srebrom.   7. i 8. razredi djevojke   Ženska ekipa naše škole u konkurenciji 7. i. 8. razreda uz puno borbenosti i truda uspjela je zakoračiti na tron i okititi se broncom. Pojedinačnu medalju brončanog sjaja za cure osvojila je Lucija Vuk (skok u dalj).         7. i 8. razredi dječaci   Dečki nas, kao i uvijek, nisu iznevjerili i tako u Čakovcu ove sezone stali na postolje i u znak truda i napornog rada zasluženo primili brončane medalje. Za dečke jedino zlato osvojio je Denis Gorupić (bacanje kugle), a sa srebrom oko vrata kući se vratio Nikola Šestan (skok u dalj). 30
    • Tako ponosni  KOŠARKA 7. i 8. razredi djevojke   Na finalu županije u Čakovcu cure naše košarkaške ekipe pokazale su da i rukometašice mogu igrati košarku. Nakon jednog poraza u polufinalu, u borbi za treće mjesto naše su cure pokazale upornost i ta- ko se zasluženo okitile medaljom brončanog sjaja.   7. i 8. razredi dječaci   U prvom kolu  košarkaškog natjecanja u Murskom Središću naši dečki su iznenadili favorita i prvim mjestom se plasirali u finale županije gdje su osvojili izvrsno četvrto mjesto.Rukometaši petog i šestog razreda Nogomet    Ove godine obje nogometne ekipe (5. i 6., te 7. i 8.) razočarale su neuspjehom. Dječaci 5. i 6. razreda bili su četvrti na županijskom natjecanju dok se starija ekipa nije plasirala. KROS Na ovogodišnjem krosu ekipa 7. i 8. razreda bila je odlična četvrta među jakom konkurencijom.  RUKOMET 7. i 8. razredi djevojke   Rukometašice su ove godine iznenadile Mlade atletičarke izvrsnim trećim mjestom u jakoj konkurenciji drugih škola te su za to zasluženo dobile pehar i medalje.   5. i 6. razredi djevojke   Odličnom igrom, borbenošću i upornošću mlađa ekipa rukometašica zasluženo je odnijela zlato u svoju vitrinu. Bez ijednog poraza cure su se probile do pobjedničkom postolja i zlatnih medalja.   5. i 6. razredi dječaci   Ovogodišnje natjecanje donijelo je još jedno iznenađenje - izvrsna ekipa naših rukometaša u konkurenciji 5. i 6. razreda osvojila je srebrnu medalju zlatnoga sjaja.     Pripremila : Barbara Delladio, Ekipa rukometašica 31
    • Naši gostiLJEPŠE JE BITI SLOBODAN ČOVJEK NEGO UČENIKKnjiževnik i dramatičar Miro Gavran posjetio je našu školu i održao književni susret za učenikepredmetne nastave. Piše već 33 godine, a napisao je za mlade sedam proznih knjiga i jednu knjiguigrokaza, za odrasle osam romana, jednu knjigu kratkih priča, nekoliko drama i komedija- ukupno26 djela. Njegova djela vole svi, i djeca i odrasli jer, kako kaže, ne pravi razliku između knjiga zastarije i mlađe.Ljubav prema knjizi dovede čovjeka da i sam poželi ispričati svoje priče.1.Kako se rodila ljubav prema književnosti?U djetinjstvu sam puno čitao i bio sam okružen knjigama, roditelji su mi bili učitelji. Sestra, koja je starija 11godina od mene, profesorica je književnosti i sve je to pogodovalo da se rodi ljubav prema književnosti. Počeosam pisati sa 16 godina. Kad sam završio prvi razred srednje škole, uzeo sam jednu bilježnicu i u mjesec dananapisao pet priča i nekoliko pjesama i do danas nisam prestao s pisanjem.2. Koja je prva knjiga koju ste napisali?Prva moja knjiga za mlade je bila Svašta u mojoj glavi, dok je prvi roman za odrasle bio Zaboravljeni sin.3. Što sada pišete?Sada sam napisao roman za odrasle Kafka i prijatelji o velikom piscu Franzu Kafki koji će uskoro izaći uMozaiku. Radnja se događa u Pragu na početku 20. stoljeća.4. Je li Vam draže pisati knjige za djecu ili za odrasle?Ja tu ne pravim razliku jer podjednako volim i jedno i drugo, a isti su zadaci. Pisac mora u oba slučaja, pisao zamlade ili pisao za odrasle, ispričati zanimljivu priču, mora stvoriti likove koji su uvjerljivi, mora prenijetisnažne osjećaje ili nasmijati čitatelje. RAZGOVOR s Mirom GAVRANOM5. Unosite li u svoja djela autobiografske elemente?Da. U mnoga svoja djela unosim autobiografske elemente. Najviše autobiografskih elemenata ima u knjizi Svaštau mojoj glavi.6. Kako se osjećate gledajući svoja djela u kazalištu?Nekad jako lijepo, ako režiseri i glumci to dobro naprave, ali i jako tužno, ako to loše naprave. Kod kazališnihpredstava može se dogoditi da glumci i redatelj svojom kreativnošću piscu nešto dobro dodaju, a mogu mu punotoga i oduzeti, ako krenu krivim smjerom u prizorenju tog djela.Najveće zadovoljstvo za pisca je puno čitatelja.7. Neka vaša djela uvrštena su na popis lektire. Smatrate li to posebnim uspjehom? 32
    • Naši gostiDa, u načelu sam jako sretan što su neke moje knjige ulektiri jer je to siguran znak da će ih veći broj mladihpročitati. Najveće zadovoljstvo za pisca je da ima punočitatelja.8. Dobitnik ste brojnih nagrada. Koju biste izdvojili?Pa, po nekakvom značenju izdvojio bih nagradu CentralEuropean Time koju sam dobio 1999. u Budimpešti za na-jboljeg pisca srednje Europe. Ta je nagrada imala velikutežinu, ali drage su mi i ove druge nagrade. Recimo, zaSvašta u mojoj glavi dobio sam nagradu Ivana Brlić-Mažuranić, za Sretne dane sam dobio nagradu MatoLovrak. Dobio sam 20 nagrada, svaka mi je na svoj načindraga.Književna nagrada veseli pisca, ona skrene pozornost nadjelo, ali ona nije poticaj. Miro Gavran - glavom i BRADOM9. Je li Vam nagrada poticaj za daljnji književnirad? knjiga u Frankfurtu. To je jedna beskrajno vrijedna nagrada jer je švedska vlada stala iza nje, tako daKnjiževna nagrada veseli pisca, ona skrene pozornost na iznosi čak 560 000 eura i to je dalo veliko značenjedjelo, ali ona nije poticaj. Poticaj je želja da ispričaš dobru toj nagradi. Mnoge zemlje s ove planete uključile supriču. Nagrada daje osjećaj zadovoljstva. se u nominacije svojih autora za tu značajnu na- gradu.10. Posvećen Vam je i kazališni festival u Slovačkoj.Kako je došlo do suradnje? 14. Koji ste predmet najviše voljeli u školi?U jednoj godini čak šest Slovačkih kazališta imalo je moje Do petog osnovne bila je to matematika, a od šestogdrame na repertoaru pa su vodeći ljudi teatra Jana Palari- razreda je bio hrvatski jezik. Nekada samka iz Trnave pokraj Bratislave odlučili pokrenuti festival. planirao biti profesor književnosti, a onda sam up-To je dobro prošlo pa su kasnije taj festival pretvorili u isao dramaturgiju na Zagrebačkoj akademiji zameđunarodni. Pored slovačkih kazališta zvali su i kazališni film i televiziju i otišao sam malo premakazališta iz drugih zemalja, od Poljske do Francuske, Hr- kazalištu.vatske, Češke, Njemačke, Austrije. Zaljubljivao sam se u neparnim razredima.11. Kako izgleda Vaš radni dan- kada pišete, kakoVam dolazi inspiracija? 13. Jeste li u osnovnoškolskim danima bili zal- jubljive prirode?Kad pišem, znam se cijeli dan posvetit pisanju, a kadaimam pokuse u kazalištu, onda je to potpuno nešto drugo. Srednje, srednje zaljubljive. Znači, u petom razreduNekad sam na putovanjima ili književnim susretima, kao sam se zaljubio prvi put, u trećem malo onako, ondasada, znači nisu svi moji dani podjednaki. A inspiracija u sedmom i prvom srednje. Uvijek u neparnimdolazi ili iz stvarnog života ili iz mašte. Svaka moja knjiga razredima sam se zaljubljivo, a u parnima sam sespoj je životnog iskustva i mašte. liječio od toga.12. Koji Vam je bio omiljeni pisac u djetinjstvu? 14. Poželite li se ikada vratiti u školske klupe? Bilo ih je više. Kad sam bio vaših godina volio sam pisce Ne dao Bog. Ljepše je biti slobodan čovjek negokao što je Erich Kästner, Astrid Lindgren, Mark Twain, učenik.Karl May , Mato Lovrak, Ivan Kušan, Ferenc Molnar, itd.To su bili pisci koje sam beskrajno volio, cijenio ih i na 15. Nešto za kraj.neki način, to su bili moji uzori. Čitajte jer ljudi, koji čitaju, sretniji su od onih koji13. Na sajmu knjiga u Frankfurtu nominirani ste za ne čitaju, imaju ispunjeniji unutarnji život, lakšenagradu Astrid Lindgren. O kakvoj nagradi je izražavaju svoje misli i osjećaje i jednom riječju,riječ? pametniji su od onih koji ne čitaju.Pa, to je jedna velika, značajna nagrada, svjetska, i sretansam što me Hrvatski centar za dječju knjigu predložio. Razgovarala : Stela Zrna 7.cŠveđani su prihvatili tu nominaciju i objavili je na sajmu 33
    • Put oko svijeta[ ODLUKA ak iz lunch - boxa Bio je petak, znam da je bio. Moja mama je bila na roditeljskom sastanku na kojem je učiteljica govorila o putovanju u Veliku Britaniju. Nju je toliko oduševila učiteljičina prezentacija i njezine avanture s prijašnjih pu- tovanja da je konačno nakon mog dugog nagovaranja pristala da i ja otputujem. Roditelji su me odlučili poslati na samo dva tjedna jer su se bojali da se neću snaći u nepoznatoj zemlji. Ja sam bila uzbuđena i jedva sam čekala odlazak. Moji roditelji su bili veoma tužni. Pa ipak sam odlazila sama u nepoznati svijet. Oni tužni, a ja sretna. Čista suprotnost! Kad malo bolje razmislim, nisam ni ja bila posve sretna. Osjećaji su mi se ispremiješali. Uzbuđenost, zbunjenost, sreća, tuga… LONDON, DOLAZIMOOOO! Nakon toga imaju još jedan sat U zračnu luku stigli smo među prvima nastave, pa radionice do 16,00 h. Vrijeme do polaska aviona brzo nam je Prvi dan prošlo uz cedevitu, kapučino i razne Prvi dan smo pisali ispit. Prema viceve. Prije ulaska u avion morali smo rezultatima ispita rasporedili su proći hrpu sigurnosnih mjera. Svi smo nas u grupe Nakon toga smo išli u se smijali kad je učiteljici bipkalo na- razgledavanje grada. Guildford je kon što je prošla kroz provjeravač met- grad malo veći od Varaždina. Pun je ala. Prije ulaska u avion još smo sto shopping centara i kafića s brzom puta morali pokazati putovnice. Nakon hranom. Nakon razgledavanja i sat i pedeset minuta leta stigli smo u kupovine otišli smo u obližnji kafić London. Sletjeli smo na aerodrom LGW na kebab. Iznenadili smo se kolike bilo sunčano pa smo se brzo (London Gatwick Airport). Kad smo su njihove porcije jer nitko nije osušili. Moj prijatelj Matija je sredili svu papirologiju, potražili smo mogao sve pojesti. Napunili smo osvojio mnogo nagrada gađajući naš minibus koji nas je odvezao u svoje trbuščiće i svatko je krenuo košarkaškom loptom u koš, Guildford gdje su nas čekale naše nove svojim putem. Na kraju dana Tan i penjanjem po ljestvama, igrajući obitelji. Leo su me čekali s ručkom koji je košarku, nogomet… Osvojio je UPOZNAJMO SE! obično u 18 sati , a večera u 21 sat. dva ogromna plišana srca, velikog Moja obitelj je bila iz Tajlanda, ali već Njima je to normalno, ali meni je pingvina (kojeg je poklonio meni i šest godina žive u Velikoj Britaniji. bilo veoma čudno. kojeg sam donijela kući), dva Moja nova mama Tan i njezin sin Leo Drugi dan mala plišana medvjedića, žive u stanu veoma blizu škole i centra nogometnu loptu i košarkaški Kad smo stigli u školu, pročitali smo dres. grada pa sam se osjećala gotovo kao u koju smo grupu upali .Smijali smo kod kuće. Leov otac ne živi s njima jer Četvrti dan se kad su učitelji čitali naša imena, radi na Tajlandu. Leo ima samo pet jer tamo je bilo Rusa, Turaka, Četvrtak nije bio nešto posebno. godina, ali već tečno govori engleski, Španjolaca, Argentinaca... Bilo je Imali smo uobičajenu nastavu. tajlandski i irski. Djeca u Velikoj zabavno slušati druge kako pričaju Toga dana jedina nam je prava Britaniji s pet godina kreću u školu pa engleski. Svatko je imao svoj zabava bio večernji izlazak u je tako i Leo već učenik. Mama Tan i naglasak. Najsmješniji su mi bili disko. Svi smo plesali i pjevali. Leo ponekada su razgovarali Rusi. Govorili su vrlo brzo i Rasturali smo plesnim podijem. tajlandski pa ih nisam razumjela. nerazumljivo. Učitelji su im stalno Najdraže nam je bilo plesati Naučili su me nekoliko riječi, ali sam govorili : „Slowly, slowly!“ Katkad bi makarenu koju je s nama ih brzo zaboravila jer su veoma čudne i ih poslušali i govorili sporije, ali to otplesao i ravnatelj. teške. su bili rijetki slučajevi. ŠKOLA Peti dan Škola u Velikoj Britaniji bitno se Treći dan Nakon nastave uslijedili su razlikuje od naše. Njima nastava Posjetili smo jedan od najvećih zabava i urnebes. Išli smo na počinje u 9,30 h. Zatim imaju dva zabavnih parkova , Thorpe park. školska sata po 45 minuta bez odmora. Thorpe park ima više od 30 Moja prijateljica i ja htjele smo Nakon toga od 11,00 h do 11,30 h je različitih vožnji i raznih vrtuljaka, a svima pokazati svoje predivne odmor. Zatim imaju još dva sata, pa od najpoznatija vožnja je The Ride. To noge pa smo obukle minice. To je 13,00 do 14,00 h imaju veliki odmor za je najstrašnija vožnja na svijetu. bila katastrofa jer je na klizalištu ručak. Djeca ručak ne dobivaju u školi Najzabavnija mi je bila vožnja u bilo tako hladno da smo se gotovo već od kuće nose lunch-box. U lunch- kojoj vlak pada u bazen pun vode, a smrzle. No, sva sreća da smo boxu se najčešće nalaze sendviči, sok, sa strane prskaju vodene puške. Bili tamo bili samo dva sata jer mi neko voće, čokoladica i čips ili smoki. smo mokri do kože. Sva sreća što je duže ne bismo izdržale. 34
    • najpoznatiju ulicu u Londonu, Oxford street,ulicu punu trgovina. Zamijetila sam nešto što sam viđala samo u filmovima. Prije nego što se trgovine otvore, ljudi stoje u redu i čekaju. To me veoma začudilo jer sam mislila da je to moguće samo u filmu. Mami sam kupila šarenu prugastu tuniku. Uvijek je ponosna kad juOdmah nakon klizanja otišle smo obuče jer ipak je to tunika izu kafić i popile vruću čokoladu da Londona.se malo odledimo. Osmi i deveti danŠesti dan U ponedjeljak i utorak se ništaIzlet u Oxford! Svi smo bili posebno nije dogodilo. Imali smouzbuđeni i jedva smo čekali uobičajenu nastavu, a kasnijepolazak. Nakon dva sata vožnje smo se svi zajedno zabavljali.stigli smo pred Oxford University.U tom Svučilištu snimljeni su svi Deseti i jedanaesti dannastavci filma Harry Potter. Drugi put u Londonu. Ovaj putŠetala sam hodnicima koje sam smo išli s vodičem koji nas jevidjela u filmu. Dvorana u kojoj su vodio kroz grad, pokazao namjeli, fontana kod koje su pričali, mnoge znamenitosti i ispričao svezidovi po kojima su pisali krvlju… moguće i nemoguće o njima. Usve je bilo baš kao i u filmu. Londonu smo se odlično zabavili,Osjećala sam se kao da sam ušla u bez obzira na žurbu u kojoj smočaroban svijet čarobnjaka i na bili. Navečer smo se zabavljali utrenutak sam zaboravila da sam u disku. Svi smo plesali, čak istvarnom svijetu bez čarolija. učitelji.Sveučilište je ogromno. Nismorazgledali cijelo jer bi nam za to Zadnji dantrebao cijeli dan. Nakon Petak. Najžalosniji dan jer idemo metalnu narukvicu i bipkalo je. Svi surazgledavanja, došli smo do doma. Otkada smo stigli u školu, se smijali, a ja sam se osjećala kao utravnjaka gdje smo pojeli svoj dečki su igrali nogomet , a mi filmu u kojem policija provjeravaručak iz lunch-boxa. Zatim smo cure, smo navijale. Još nisu do kriminalce. U avionu smo čekali još satotišli u razgled grada, sami. S kraja završili utakmicu, a već je i pol zbog nekakvih problema. Poslijeučiteljima smo se našli u minibus došao po nas, Hrvate. Svi ponoći stigli smo u Hrvatsku. Moj otacdogovoreno vrijeme na smo se tužno grlili. Bilo nam je je mene prvu uočio jer sam držaladogovorenom mjestu. teško, no zapisali smo e-mail pingvina u rukama. Oprostila sam se od adrese i još i danas se dopisujemo. prijatelja i učiteljice i sretna krenulaSedmi dan Na najvećem aerodromu London prema kući. Cijeli put sam brbljala i tatiNedjelja. Dan bez obveza, bez Heathrow Airportu naša prepričavala razne događaje snastave i ikakvih zaduženja. S uzbuđenost nestaje jer su nam putovanja. A bilo je toga… Želim iučiteljicom Ivanom dan prije smo oduzeli velika plišana srca. Bila sljedeće godine posjetiti Velikuse dogovorili da ćemo ići u London su bila prevelika i nisu mogli Britaniju. Pronašla sam gomiluna izlet. Tako je i bilo. Sreli smo provjeriti ima li čega unutra. zanimljivih i zabavnih prijatelja,hrvatsku košarkašku Nasreću, moj pingvin je bio malo doživjela s njima razne avanture, a uzreprezentaciju. Bili smo presretni manji i mogla sam ga ponijeti sve to i usavršila engleski jezik.jer smo konačno vidjeli nekog kući. Kad smo morali proći krozpoznatog. Učiteljica Ivana je provjeravač metala opet je bilo Ivana Kosec, 7.czakon! Vodila nas je u problema. Zaboravila sam skinuti 35
    • ZANIMLJIVOSTI Ivana Lesjak - pedagoginjaKakvu glazbu najradije slušate? Rock, Pop-rock,Najdraža grupa: Aerosmith, Rolling Stones Kakvu glazbu najradije slušate? Elektronska glazbaNajdraži pjevač: Bruce Springsteen, Elvis Presley, općenito (tecno, trans)Najdraža pjevačica: Alicia Keys, Norah Jones Najdraža grupa: Depeche ModeNajdraža pjesma: Always with me, always with you Najdraži pjevač: Marko Perković ThompsonNajgora pjesma: ajmo reći „Narodnjaci“ Najdraža pjevačica: Kylie MinogueNajbolji glumac: Andy Garcia, Keanu Reeves Najdraža pjesma: Lijepa li siNajbolja glumica: Julia Roberts, Charlize Theron Najgora pjesma: Sve vrste turbo-folkaNajdraži film: Sweet November Najbolji glumac: Mel GibsonNajdraži pisac: Miroslav Krleža, Najbolja glumica: Monica BellucciNajdraža knjiga: Ana Karenjina Najdraži film: Brave HeartNajbolja video igrica: Super Mario, hehe, i da, obožavala Najdraži pisac: Jules Gabriel Vernesam Pacmana  Najdraža knjiga: Djeca kapetana GrantaImate li kućnog ljubimca? Kojeg? 2 mačka-Car i Tomy Najbolja video igrica: Diablo 2Volite li surfati? obožavam surfati…na valovima , pa u Imate li kućnog ljubimca? Kojeg? Imam psa Rikijagranicama normale da... Volite li surfati? NaravnoOmiljena web stranica: www.youtube.com Omiljena web stranica: www.goal.comNajdraži predmet u OŠ: glazbeni Najdraži predmet u OŠ: povijestNajdosadniji predmet u OŠ: nisam ga imala Najdosadniji predmet u OŠ: likovniOmiljeni hobi/zabava: pjevanje, ples Omiljeni hobi/zabava: čitanje Omiljeno piće: juiceOmiljeno piće: gusti sokić od jagode Omiljeno jelo: cheeseburgerOmiljeno jelo: Mahune, riba, burek sa sirom Najdraža boja: crnaNajdraža boja: Plava Ljubavni status: u sretnoj veziLjubavni status: hm… Ivana ima dečka  Što Vas najviše nervira? Dvoličnost ljudi i nepravdaŠto Vas najviše nervira? Zločesti ljudi Što mislite kakvi ćete biti za 10 godina? Pametniji negoŠto mislite kakvi ćete biti za 10 godina? Zgodna, mršava, sadpametna, po mogućnosti sa završenim studijem Gestalt 3 stvari koje biste ponijeli na pusti otok? Notebook,psihologije i barem 2 djece  pristup internetu i gomilu hrane3 stvari koje biste ponijeli na pusti otok? Voda, sjeme Postoje li vanzemaljci? Dasmokve, nekoga Najbolji sport: nogometPostoje li vanzemaljci? Aha… Najbolji sportaš/sportašica: Gennaro Ivan GattusoNajbolji sport: Latinoamerički ples, odbojka Kamo biste voljeli putovati? Egipat, Bliski istok, SredišnjaNajbolji sportaš/sportašica: Svetlana Khorkina, Amerika(gimnastičarka) Dražen Petrović R.I.P. Nadimak? DassaKamo biste voljeli putovati? Južna Amerika Horoskopski znak: vodenjakNadimak: Ivči za prijatelje, Nana za obiteljHoroskopski znak: bik 36
    • ZanimljovostiNaših TOP 5 Što čitamo? Što gledamo i slušamo? Kakve igrice Videoigr igramo na računalu? Čime kratimo slobodno vrijeme? Svemogući FACEBOOK se ovdje pokazao ice: korisnim alatom za brzo i učinkovito provođenje 1. The Sim s ankete čije rezultate možete vidjeti na ovoj stranici. 2. Call of Jeste li i vi dio naše statistike ili odskačete u duty nečemu? Provjerite! 3. GTA S an Andre as Ovim putem zahvaljujem svim sudionicima! 4. Pes 201 1 5. Guitar Neva Novak hero F il mo vi: t ter i darov i Pjesme: ry Po / H ar i u kuć 1 . Sam 1. Kelly Clarkson – Because of You smrti c al musi u- 2. Shakira – Waka Waka choool p i gl 2. H igh s šći / Glu 3. Black Eyed Peas – najže jbrži i 3. Na The Time a eljug plji ske / Pe p 4. Bruno Mars – Just do da 4 . Gas the Way You Are atar 5. Av 5.Guns n Roses – Sweet Child omine Knjige:1. J.K. Rowling: Harry Potter Časopisi:2. A. De Saint - Exupery: Mali 1. OK!princ 2. Teen3. M. Gavran:Profesorica iz snova 3. Elle4. M. Gavran:Kako je tata osvojio 4. Meridijanimamu 5. Drvo znanja5. B. Primorac: Maturalac 37
    • Moda KOSA Ove godine posebno su popularni veliki ukrasi u kosi. Traka žarkih boja, rajf ili pak neki drugi ukras zasigurno će osvježiti vaš izgled. Ne možete promašiti ukoliko kroz kosu provučete otkačenu mašnicu uočljive boje i dizajna. Takve mašnice možete kupiti u raznim dućanima ili ih čak i izraditi sami! Pronađite ih na kopčicama, trakama, rajfovima pa čak i na nakitu. Ako ne želite mašnice na odjeći, broš je savršeni izbor za vas. Želite li biti modno osviještene? Prihvatite naše savjete i budite trendy, no nikako nemojte pretjerivati! Još niste probali s mašnicama? Što čekate? Napravite sami svoju mašnicu! Evo kratkog postupka za izrađivanje ovih šarenih modnih dodataka: Za izradu mašnice trebate: škare, komad tkanine širok oko 4 cm i dug oko 17 cm, manji komadić iste tkanine dug oko 2 cm, konac, iglu i ukosnicu. Uzmite veću tkaninu i rubove presavijte prema unutra tako da da se preklapaju. Konac provucite ispod preklopljene tkanine i zavežite čvrsto s gornje strane, te odrežite ostatak konca. Manji komadić tkanine položite preko čvora konca …i sašijte s druge strane Na kraju provucite ukosnicu kroz mašnicu i spremni ste zasjati sa svojim novim modnim dodatkom! Barbara Delladio, 7.d i Ana Žvorc, 7.c Ukoliko nemate ideje za izradu mašnica, mi vam nudimo neka rješenja koja su odabrale poznate svjetske zvijezde, ali i modni dizajneri. Pustite svoju maštu na slobodu! Samo hrabro! 38
    • MODA PALESTINKA Apostolke, levisice,parke, starke i marte!Sve to, a i još više nezaobilazni su modni predmeti, koji senalaze svi, ili barem jedan od njih u ormarima mladih širomsvijeta,danas, ali vjerovali vi to, ili ne i u doba naših mama itata, ali i naših baka i djedova. Prolazeći hodnicima naše škole nije moguće ne zapazitijoš jedan modni detalj-maramu oko vrata. Naravno da to nijebilo koja marama to je kod mladih jedna i jedina - palestinka. Pitam se da li uopće znamo što je to palestinka i zaštoje tako popularna među mladima. U svom istraživanju došlasam do sljedećih podataka... Palestinka je zapravo pokrivalo za glavu arapskihmuškaraca, napravljena uglavnom od čistog pamuka, mada seu nekim regijama miješa i s vunom. Marama specifičnog uzorkavremenom se proširila ostatkom svijeta kao simbol bunta, aonda i kao trendy modni detalj koji nose mnogi showbizzerimeđu kojima i sestre Olsen, Jonas Brothers, Rihanna, KirstenDunst, Luka Nižetić i drugi. Naravno, u arapskom svijetu nosise na glavi. U pustinjskim područjima koristi se kao pokrivalo za glavuradi zaštite od sunca, ali se prevuče i preko očiju te usta kaozaštita od pustinjskog pijeska. Svoje korijene palestinka vučejoš iz Mezopotamije, gdje je bila ručno tkana. Postoje tri vrste ove marame:(Ya)sh(e)magh – napravljenaje od pamuka ili lana, ima mnogo boja na sebi, ali najčešće crve-nu i bijelu. Ghutrah – napravljena od vrlo mekog pamuka, anosi se u Iraku i susjednim zemljama. Kuffiyeh – bijele i crneboje, izrađena od pamuka i vune, a nose je uglavnom Palestinci. Palestinka je u zapadni svijet ušla preko britanskog pukovnika T. E. Lawrencea, koji je bio poznatiji kao Lawrence od Arabije. Nosio je palestinku za vrijeme Prvog svjetskog rata, a njegov je lik bio toliko popularan da je kasnije snimljen i filmLawrence od Arabije. Palestinka se obično nosi na jedan od tri načina. Prvinačin je marama prebačena preko ramena, poput ogrtača - takoje obično nose propalestinski orijentirani. Drugi je način poputšala, oko vrata - tako je obično nose glazbenici. Treći je maramasložena u trokut i zavezana oko vrata, s time da vrh trokutavisi na prsima - ovako je omiljena među reperima. Bez obzira nosimo li ih jer želimo iskazati svojebuntovništvo, poslati neku poruku ili tek kao lijepi modnidodatak, palestinke su tu već desetljećima i sigurno je da ćemoih gledati i nositi još dugo. Stela Zrna, 7.c 39
    • ZEZANCIJE Bi li ti koristilo malo opuštanja i odmora? Želiš li manje vremena potrošiti na učenje, a postizati bolje rezultate? Stiže pomoć! Zavirili smo u različite knjige, a kao glavni BLIZANCI izvor smo iskoristili knjigu autorice Margie Ag- (22.svibnja – new „Kako do boljih ocjena“. 21.lipnja) U njoj smo pronašli horoskop učenja. Ti si doista prava zvi- Pročitajte ove horoskope pa vidite možeš li u jezda! Brzo misliš, imaš astrološkim znakovima pronaći rješenje za svo- sjajne zamisli, ali rijetko uspiješ je i tuđe probleme! provesti u djelo. Ti si onaj od koga tražimo pomoć kada treba započeti neki projekt, ali tebi nažalost sve to brzo dosadi pa BIK kreneš u nešto novo. Ti siOVAN (21.travnja – također onaj kojemu ispod sas-(21.ožujka - 21.svibnja) tavka često napišu „Nisi se20.travnja) Ti si doista nalik na držao teme“ ili „Sastavak nijeSnažne si volje, imaš smisla za poslovičnog slona u prodavao- isplaniran“ zato Blizanče,humor i rođeni si vođa. Kada nici stakla! Sklon si pojuriti PLANIRANJE je PRESUDNOne predvodiš druge, voliš biti bez ikakvih planova i ne želiš li dobiti ocjenu kojusam i u miru rješavati svoje razmišljajući o posljedicama. zaslužuješ.probleme. Ovnovi, oprez! Ako MORAŠ pročitati pitanja uradite sami, možda propuštate testovima i onda pričekatipomoć koju vam mogu pružiti trenutak, smiriti se i sabrati.drugi. Pokušajte UČITI i PON- Potrudi se ISPLANIRATIAVLJATI gradivo s nekim pri- svoje odgovore. Ne daj da tejateljem i otkrijte koliko ćete zbuni onaj kreten što sjedi dona taj način brže naučiti gradi- tebe samo zato što je ispisaovo. I još nešto, dragi Ovnovi: pola stranice dok ti još nisipazite da se vaš urođeni smisao stigao ni pročitati pitanja. Onza humor tijekom ispitivanja će ubrzo gristi olovku ine pretvori u drskost. Neki smišljati što bi dalje napisao!dosadni ispitivači uopće ne ra-zumiju šalu, a drskost ne trpe.Zato im ne dajte razloga da DJEVICAvam snize ocjenu. (24.kolovoza – 23. rujna) LAV Metodična si i imaš dobro pamćenje.RAK (24.srpnja- Možda se tebi ne čini da tako dobro(22.lipnja – 23.kolovoza) pamtiš podatke, ali jesi li doista23.srpnja) Ti si doista pravi lav koji riče, hra- istražila sve one različite načineTi si pravo bar i impulsivan. Te osobine mogu pamćenja kojima se možeš koristiti?utjelovljenje opreza. Usto si biti vrlo korisne kada ideš na test. Jedan će od njih biti uspješan, zatosklon i promjenama ALI, sklon si brže-bolje napisati ih sve uzmi u obzir. Umjesto daraspoloženja, a obično odgovor dok još nisi ni pročitao zuriš u svoje bilješke kako bi ih vi-DRUGE optužuješ za SVOJ pitanje a kamoli razmislio ili is- zualno upamtila, pokušaj ih diktira-neuspjeh. Odmah prestani s planirao što ćeš reći. Često će ti se ti na kazetofon ili ih čitati naglas –tim i preuzmi odgovornost za dogoditi da poslije testa, kada na taj ćeš se način koristiti i audi-vlastitu naobrazbu! Počni budeš razgovarao s prijateljima, tivnim pamćenjem. Ili piši bilješke iovoga trenutka: izradi plan uzvikneš: „O, ne! Zar smo doista aktiviraj pamćenje ruke. Možda seučenja. NE DOPUSTI da trebali odgovoriti na četiri pitanja možeš koristiti različitim bojama zazbog drugih odustaneš od iz prvog dijela i tri iz drugog dije- obilježavanje kako bi lakše zapamti-njega. Traži razloge za usp- la?!“ Pomnjivo pročitaj pitanja, la što je potrebno? Da, Djevice, tijeh, a ne izlike za neuspjeh. pokušaj zamisliti da si ti ispitivač, doista imaš izvrsno pamćenje.Sposoban si, pametan i pa ćeš si prištedjeti mnoge gla- Moraš samo otkriti koji ti načinmožeš dobiti ocjene koje želiš. vobolje. najviše leži. A onda ga PRIMIJENI! 40
    • ZEZANCIJE ŠKORPION (24.listopada –VAGA 22.studenog) STRIJELAC(24.rujna – Da, ti nedvo- (23.studenog –23.listopada) jbeno imaš sve 21.prosinca)Ti doista znaš slušati i uvijek osobine Škorpiona, a Da, Strijelče, ti si vrlo izravan i sebi sipokušavaš riješiti probleme pritom ne mislim na smrton- postavio visoke kriterije. No, kao izrazitsvih oko sebe. No katkad se osni ubod! Znaš izvanredno individualist ne voliš slušati tuđetoliko upleteš u tuđe probleme planirati i smišljati uspjeh, savjete. Ne budi tako glupo tvrdoglav!da zaboraviš svoje ili ih pa se tom sposobnošću mudro Moraš imati više povjerenja u znanjepotiskuješ. Naiđeš li na teškoće koristi i pomnjivo planiraj svojih nastavnika i obratiti veću pozor-pri učenju ili ako te prije testa sastavke. No kao pravi nost opaskama ispod tvojih zadaćnica.uh-vati panika, NEMOJ to Škorpion sklon si skakati s Pročitaj ih i provedi u djelo, vidjet ćešzadržati za sebe. Daj to na zna- predmeta na predmet pa sebi da će ti ocjene biti sve bolje. Pokušajnje nastavnicima i ispričaj svo- ne ostavljaš dovoljno vreme- sastaviti popis nastavničkih komentara,jim prijateljima. Možda si na da doista uspiješ znanje. pa sljedeći put kada budeš pisao sasta-učenju pristupala odveć jednos- Kada budeš učio za ispite, vak misli na njih!trano, pa ti drugi mogu otkriti ostavi si na svaki školski satneke tajne i vještine koje će ti odmor od pet do deset minuta.olakšati posao. Hajde, slobodno Kada se zatim vratiš učenju,ih upitaj i vidi kako drugi mogu prijeđi još jedanput gradivopo-moći TEBI! na kojem si radio prije odmo- ra. Nakon što tome posvetiš RIBE desetak minuta, možeš (20.veljače prijeći na sljedeći predmet. – 20.ožujka) Da, znamo, dra- ga Ribo: ti si duša i srce svakog tuluma! Omilje- na si, duhovita, sklona svake noći ostati budna do tri ujutro i zaboraviti na one neugodnije strane učeničkog života. VODENJAK Žao mi je, Ribo, ali ako JARAC (21.siječnja – želiš svoj život dovesti u (22.prosinac – 19.veljače) 20. siječnja) red i biti svoj gospodar Vodenjače, ti si i umjesto da ti cijeloga Pravi si zvijezda! Upo- metodičan i smiren – izvr- ran si pa na nekoj zadaći možeš stan si organizator i znaš se života drugi govore što satima neprekidno raditi. Kada temeljito pripremiti prije ne- da radiš, morat ćeš nešto odlučiš, vrlo teško odmah poraditi na us- go što počneš raditi. Ali, OP- trajnosti. Ovo možda za odustaješ. Izvrstan je to prist- REZ! Moglo bi se dogoditi da up, Jarče, ali moraš se malo i tebe neće biti najljepše vrijeme isteče dok ti još nisi godine! života. Dapače, odmoriti! Ne zaboravi, budeš li ni završio s planovima. Sklon samo radio i nimalo se odma- želiš li uspjeti, vjerojat- si tako dugo razrađivati no ćeš se osjećati is- rao, možeš na kraju dobiti čak raspored učenja da ti na kra- slabije ocjene. Sportaši odmor crpljeno, napeto i ju ne preostane vremena za jednostavno GROZNO. ne smatraju traćenjem vreme- samo učenje! Pripazi i na tes- na; oni znaju da je to potrebno Ali, razvedri se. Budeš li tovima. Pokušaj razraditi brz dobro iskoristila ove go- za obnovu organizma i punjen- i lak način planiranja sasta- je baterija. Svakako u svojem dine učenja, ostatak vaka kako ti ne bi ponestalo života moći ćeš provesti rasporedu predvidi razdoblja vremena. za odmor umjesto da stalno ne- sretno i bezbrižno kako prekidno učiš. to samo ti umiješ. 41
    • ZEZANCIJE IGRE BEZ GRANICAUvijek nova,aktualna i zanimljiva igra za sve školske naraštaje...Sudionici: učenik, nastavnik, šaptač i cinkarošPribor: jedan dnevnik i jedno zvonoTrajanje igre: (maksimalno) 45 minutaPravilo: Igru počinje nastavnik tako da učeniku postavlja pitanje na koje će ovaj vrlo teško (ilinikako) odgovoriti.Što je pitanje nejasnije, složenije i s manje smisla, igra je uzbudljivija.Učenik se trudi da,više-manje, što točnije odgovori na zadano pitanje iskupi što više bodova.Bodovi se popularno zovu ocjene i mogu biti : minimalni -1 i maksimalni 5.Nastavnici teško razumiju učenike i njihove odgovore, pa ih teško iocjenjuju.Zato rjeđe koriste čiste bodove (1,2,3,4,5),a češće međubodove.5 -5 s točkom – moglo je to bolje4 - -4 minus – poklonjena ocjena 3 -3 s dvije točke u gornjem lijevom kutu – pitat ću te za 42/3 -2 na 3 - traljavo1+ -1 s malim plusom – treba roditelj doći u školu1 -1 s velikim minusom - katastrofa Nastavnik bodove upisuje u dnevnik. Cilj igre je da učenik osvoji što više bodova sa što manje pripreme. Učenikov pomagač zove se šaptač, a nastavnikov cinkaroš. Uloga pomagača je da što više pomaže svom igraču, a što više odmaže protivniku. Igra se prekida na zvuk školskog zvona Postoje dva načina odgovaranja: usmeno i pismeno Razlikuju se u tome što se prilikom usmenog odgovaranja odgovara usmeno, a prilikom pismenog pismeno. Usmeno odgovaranje obavlja se ili pred pločom ili na svom mjestu. Pismeno odgovaranje zove se još i kontrolni, test ili pismena zadaća. 42
    • ZEZANCIJEDa bi igra bila uzbudljivija, učenici sepodijele u dvije grupe: prvu i drugu.Bitna napomena:Učinci prepisivanja odgovora bit ćemnogo veći ako se prepisuje iz iste grupe!Pismene zadaće iz hrvatskog značajno serazlikuju od svih drugih pismenih zadaća.Učenici sami biraju temu (od dvijeponuđene) o kojoj će pisati, npr.: 1. Najljepši događaj sa školskih praznika 2. Događaj s praznika koji ću vječno pamtiti 1. Jesen/Proljeće u mojoj ulici 2. Jesen/Proljeće u mom parku 1. Jedan smiješan događaj 2. Slatko sam se nasmijao/la 1. Vrijedne ruke moje majke 2. Oči moje majke posvuda me prate Savjet: Ako želiš bolju ocjenu na pismenom iz hrvatskog, nikada, ali nikada ne piši ono što zaista osjećaš i misliš ! Što je bliži svršetak drugog polugodišta, to su češće igre u školi. Vrhunac napetosti se postiže posljednjih dana školske godine, kada u igru ulaze i roditelji, rođaci, razrednik, pedagog, psiholog, pa i ravnatelj osobno. Što je više sudionika to je igra zanimljivija!Knjigu autoriceMargie AgnewKako do boljih ocjenapročitala,te tekst uredila Neva Novak, 7.c 43
    • KISTOM I PEROM MOJA MAMA Moja mama zove se Vesna. Ima smeđe oči. Kosa joj je ravna i smeđa, a usta su joj crvena i Ana - Marija Bogomolec, 2.d nasmijana. Jako je visoka. Radi na tehničkom pregledu vozila u Čakovcu. Njezin posao je zanimljiv i veseo. Volim je jer je jako dobra i nježna. Nikša Gaćeša, 1.a MOJOJ MAMI Jučer je bio Majčin dan. Pripremio sam iznenađenje za svoju mamu. U školi sam izradio čestitku i diplomu. Bio sam jako uzbuđen. Čestitku i diplomu sam stavio na stol. Mama je to slučajno pronašla. Jako se razveselila. I ja sam bio jako sretan. Antonio Kolarek, 1.b Barbara Delladio, 6.cPOTKOVAPatricija potraži plavu potkovu. Potkova plovi po potoku. Esmeralda Slaviček, 6.cPatricija polako potrči po parku. Priča prijateljima. Pri-jatelj Pero povika: „Plava potkova pliva po potoku! Potk-ova po potoku!!!“Patricija pokaže potkovu.„Pero, previše paničariš“, odgovori Patricija.Papirnata potkova polako putuje prema pustolovini. Enola Ružman, 2.b Filip Kalšan, 1.a MOJA BAKA Moja baka je dobra, najbolja baka. Zove se Rozalija. Kad dođem iz škole, na stolu me već čeka ručak. Kuha mi sve što ja volim. Moja baka i ja volimo jesti sladoled. Kada dođe ljeto, često idemo u slastičarnu. Moja baka mene voli, a i ja nju. Laura Kulić, 1.c 44
    • KISTOM I PEROMNAJBOLJA DJEVOJČICANA SVIJETUPoznajem jednu djevojčicuKoja uvijek se smije, Dora Rašan, 7.aJagodice joj crveneKo da je zlatno sunce grije.Poznajem jednu djevojčicuKoja nikada ne plačeSvojim malim nožicamaPo cijeli dan skače.Ta djevojčica zove se SaraI to vjerujte nije šala!Moja je sestrica mala,Za nju bih sve igračke dala. Rea Rođak, 2.a MOJA MAJKA Moja majka zove se Irena. Ima crnu kosu i smeđe oči. Nosi crvene naočale. Ima lijep osmijeh koji me razveseli kada sam ljuta. Njezine nježne ruke uvijek me maze i grle. Dorotea Glavina, 8.b Karla Patafta, 1.d Doroteja Hegeduš, 1.aIZNENAĐENJE ZA UČITELJICUJa bih svojoj učiteljici poklonila sav svoj trud. Htjelabih joj pokloniti ružu iz vrta ili šareni buket cvijeća. Tobih joj darovala od svog srca. Volim kad je mojaučiteljica sretna. Tada posebno sjaju njene oči. Julija Zvonar, 2.a MOJ TATA Moj tata je najbolji jer me voli najviše na svijetu. Volim mu sjesti u krilo i slušati najljepše priče. Poljubac prije spavanja, nježan i blag briše sve strahove. Igre s njim uvijek su vesele, glasne, nestašne i strašne. Tata, ja te volim jer ti si moje sunce. Antonella Kalšan, 1.c Ivona Gosarić, 1.a 45
    • KISTOM I PEROM DVIJE KAPLJICE Susrele su se čista i zagađena kapljica. Modra kapljica je bila vesela i bistra, živjela je u bistrom potoku. Pomagala je zagađenoj kapljici koja je bila siva i žalosna. Jednoga dana modra kapljica joj je došla u pomoć. Siva kapljica je bila zagađena jer je živjela u rijeci punoj smeća. Modroj kapljici je bilo žao što njezina pri- jateljica živi tako teško pa je došla po nju. Siva kapljica je bila jako vesela. Spasila se iz svakodnevnog sivila i krenula u nove avanture. Svaki dan je putovala s modrom kapljicom od potoka do potoka i veselo ud- isala svježi zrak. Nakon nekog vremena i ona je postala modra i vesela. Ivana Grubešić, 4.a Paula Kalšan, 2.b Kevin Krčmar, 1.bPOZDRAVLJA ME JESENNeki dan šetao sam našim vrtom. Dugo nisam bio u vrtu i primije-tio sam da se nešto događa, nešto se mijenja.Trava više ne raste brzo kao do sada. Jabuke i kruške počele su pa-dati na zemlju i baš su nekako ukusne. I lišće je počelo polakožutjeti i smeđiti. Malo sam provirio u susjedov vrt i vidio da berugrožđe. Dok sam šetao, došao je i moj djed. U ruci je držao alat irekao da moramo popraviti vrata na kukuružnjaku jer ćemo uskorobrati kukuruz.Sve mi je postalo jasno! Šetao sam vrtom, a nisam ni primijetio dame pozdravlja jesen. Pozdravljam i ja nju! Matej Zvonarek, 3.b PROLJEĆE PROLJETNA Proljeće je stiglo. BAJKA U MOM Propupale visibabe, DVORIŠTU ljubica, jaglaci. Ima jedno dvorište koje je Vratile se ptice sve, puno cvijeća i meni je jako rode gnijezdo svoje rade. lijepo. To je moje dvorište. U dvorištu cvijeće miriše, Mame sadeEma Trstenjak. 2.a cvate, šareni se i raste. U povrće svoje, tom dvorištu se nalazi i tate kose višnja koja je procvala i zelenu travu. izgleda kao bijela vila. Kada dojuri vjetar, vilina Hajde djeco, haljina će odletjeti i ostat izađite van! će samo grane i sjećanja na igrajte se svi, još jedno proljeće. proljeće je stiglo. David Verli, 3.c Lucija Grabant, 2.c 46
    • KISTOM I PEROMMAČKA I MIŠJedan mali miš živio je u rupi. Kada je vidio mačku,odmah je otrčao u rupu. Mačka ga je htjela pojesti.Tada je mislila,mislila i dosjetila se. Ako budemdobra prema mišu, onda će doći van. Tada jemačka rekla: „Mišiću! Dođi van igrati se.“ Mišić seodmah pojavio. Igrali su se i igrali. Tako dugo su seigrali da je mačka zaboravila da je htjela pojestimiša. Mišić je bio tako dobar prema mački. Mišić jerekao: „ Nikada nisam tako brzo našao prijatelja.Sada smo najbolji prijatelji. Ali ne mogu vjerovatida sam mislio da mačke jedu jedu miševe.“ Paula Patafta, 2.d Ivan Kregar, 6.c MOJOJ MAJCI Moja je majka Topla kao Sunce Što sja na nebu Kao toplo more Kao lijepi val I topli ljetni dan. Njezine su ruke nježne i drage a oči kao sjajne zvijezde u noći što me uvijek prate. Marsel Purić, 3.a Klara Blažeka, 6.b POZDRAV VINOGRADU Mišel Ivković, 4.b Pozdravljam te, u ranu zoru, moj lijepi vinograde. Nalaziš se na brežuljku gdje sunce izlazi. Pozdravl- jam tvoje trstove, koji se pod velikim teretom tvog rodnog grožda, naginju prema zemlji. Volim tvoje grožđe, i crno i bijelo i ono crveno. Volim te, vinograde u jesen ranu, kad si pun berača. Volim te kad se iz tvog vinograda čuje pjesma i smijeh. Volim te kad se djeca veselo kotrl- jaju niz tvoje padine. Volim te kad mogu i brati i jesti grožđe tvoje slatko. Volim se šetati vinogradom i brati kestene, koji pečeni fino mirišu. Volim te, moj vinograde, i kad spavaš zimski san. Martina Pilaš, 3.b 47
    • KISTOM I PEROMPRIJATELJI SU VAŽNIPrijatelji su mi važni da se s njima igram.Igram se s njima u školi. Pomažu mi upisanju zadaće. S njima nikad nisam sa-ma. Volim imati prijatelje. Nedostaju mikada sam bolesna. Želim ih što prijeponovno vidjeti. Kada sam tužna, uvijeksu uz mene da me utješe. Kad se veselim,radost rado i s njima podijelim. Valentina Ekart, 3.cEKOLOŠKI SAMOSVIJEŠTENPovodom Dana planete Zemlje mama mije rekla da i ja učinim nešto korisno zanaš planet. Damjan Pandur, 5.bKrenuo sam u akciju! Prvo sam sakupiostari papir i odnio ga u školski kontenjer. RECEPT ZA UKUSAN PROLJETNI DANZatim sam po kući sakupio sve stare Na samom početku treba nam puno dobrote.baterije i odnio ih u crveni spremnik kod Zatim dodamo malo plemenitosti za bolje sutra.trgovine Ida. Plastične boce sam odnio u Da bi nam ovaj kolač uspio, trebamo još malo smijeha.trgovinu i usput sam nešto zaradio. Po Pri samom kraju dodamo veselje i nestrpljivo iščekujemo rezultat.dvorištu i po vrtu sakupio sam smeće i sve Kolač je dobro uspio, ali još uvijek nam nešto nedostaje.stavio u spremnik. Da, sjetio sam se!Bio sam vrlo zadovoljan samim sobom. Treba ga posuti sa puno ljubavi i dobrog prijateljstva.Odlučio sam biti ekološki osviješten svakidan! Daniel Horvat, 4. a Patrik Purgar, 4. a MOJA MAMA Moja je mama uvijek vedra i vesela. Svakog jutra kad se pogleda u ogledalo smije se samoj sebi zbog razbarušene kose. Često pjevuši i to mi se jako sviđa. Njezine plave oči uvijek sjaje i gledaju me s ljubavlju. Svojim mekim, uskim usnama često me poljubi za dobro jutro ili laku noć. Sve što moja mama radi, radi smušeno pa se tada ljuti što joj ne ide od ruke. Kad mama poludi od veselja, onda smo i mi u kući svi veseli i radimo šašave stvari. Njezine su ruke tako meke, a opet tako nespretne, ali to mi ne smeta. Franjo Mlinarec, 4.b Nenad Jeđud, 2.c Laura Kulić, 1.c 48
    • KISTOM I PEROM STRAH Moja prijateljica dobila je psa. Pas je bio velik, ali jako lijep. No, ja sam pred njim osjećala strah. Prijateljica me pozvala na svoj rođendan. Otišla sam. Otvorila sam ulazna vrata i vidjela psa. Gledao me, a onda je počeo mahati repom i skakutati. Shvatila sam da se želi igra- Sven Bermanec, 8.c ti. Igrali smo se cijelo poslijepodne. Sada znam da pas može biti dobar, bio on velik ili malen. Ivana Mlinarić, 4.c ZIMA Ščiple za prste, za nofte zide, za vuha navloči,Filip Tisaj, 7.c za goler mi svoje pipke zavloči. (Kak da mi kaputa svloči). Stišče me, steple, dihati mi neda, de bo još koga samo gleda. V hižo pobegnem kaj to zimo grdo zbegnem, pak jo z bloka vun gledim. A kaj bom? Bolje da nutri spim! Marko Štefan, 5.b - rad sudjelovao na državnoj smotri Lidrano KIŠNE KAPI Tatjana Bogomolec, 1.d Pale jednoga dana dvije kapi male pa se igrati stale. Jedna nježna i slatka našla se na dlanu mom, a druga, još slađa, na licu tvom. No, igra nije bila duga! Nestale bez traga i jedna i druga, a na našim licima nastane tuga. Plakat će, plakati te kapljice male što na mom dlanu i tvom licu nisu ostale. Sara Štampar, 5.aISPOD STABLAStojim pod krošnjom zelenog stabla. Mami me toplina i dižem pogled uvis. Zrake sunca miluju mi lice. Vjetrićsvojim pirkanjem poziva zeleno lišće na ples. Kako li je nebo čudesno kad ga gledam kroz rasplesanu krošnju. Paula Pahek, 4.b 49
    • KISTOM I PEROM OBLAKI Ovčice male, bele v morje plavo se zaplele. Malo stojijo, ziblejo se pak unda bežijo, a ftičeki mali v leto se to gledijo. Najampot te male bele igročke veter fletno dene vu točke. Na kup ih velki zmeče, a morje se nekam povleče. Tea Sakal, 4.a Neč je ne tak lepo, neg kmično, sprovlja se nekaj k dežđu slično! Marina Kljajić, 5.c - rad predložen za državnu smotru LidranoNOGOMETNogomet, ljudi moji, Sofija Kerovec, 3.cTo je prava stvar,Ali za to, kako koji,Imaju i nemaju dar.Za loptom jurit,Nije baš lako,Moraš se žurit,Ne trčat polako.Kad daš gol,Ti si broj jedan,To je stvar i pol,Slave si vrijedan.Zato, igraj nogomet,Igraj svaki dan,Osvojit ćeš cijeli svijet,Nećeš postat zgubidan. Tom Tomislav Novak, 4.b OSMIJEH Od uha do uha kao napeto jedro širi svoje tople strune na valovima ljeta. Od otoka do otoka, od obale do obale, od zemlje do neba i natrag. I, konačno, do srca svrati, a ono zadrhti poput tanke vlati i sreća se prosu svemirom bučno kao zrelo zrnje po dnu duboke posude! Daria Vuk, 7.a - rad predložen za državnu smotru Lidrano Leon Petković, 3.a 50
    • KISTOM I PEROMTATA MOG TATEMoj djed zove se Josip. To je tata mog tate. Mi ne živimo zajedno,ali se uvijek rado posjećujemo.Kad djed vidi da smo došli, njegove plave oči zasjaju nekimčudnim sjajem u kojima svatko može pročitati radost. Tadaznam da je moj djed sretan što me vidi. Djed ima svoju stolicu ukojoj se odmara. On sklopi oči i čeka da mu sjednem u krilo.Pravi se da spava, a zapravo uživa. Čujem njegovo srce kakoravnomjerno kuca. Tada osjetim koliko me djed voli. Ponekadpomislim da njegovo srce kuca samo za mene. Poslije takvogodmora djed počinje pričati priče iz svoje prošlosti. Ja sepretvorim u uho i pozorno ga slušam. Djed mi ispriča priču kojuja poželim. Najčešće priča o događajima iz svoje mladosti koji supuni uzbuđenja i avantura. Sve njegove priče izazivaju smijehostalih ukućana. Nevia Kolenda, 1.bZna se djed i igrati sa mnom. Pristane na svaku igru koju mojaglavica smisli. Pri tome se uvijek široko osmjehuje i pokazujesvoje bijele zube. Nikad nisam primijetila umor na njegovom izb-oranom licu kad sam mu ja blizu. Igra se on rado i s ostalimunucima, ali ja uvijek mislim da se najradije igra sa mnom.Ponekad djed voli češljati moju dugu kosu, a ja onda predem kaomačkica i pjevušim u sebi.Kad dođe vrijeme da moram kući, djedu se malo stisnu oči ipotamne, i znam da mu nije svejedno što mora čekati mojponovni dolazak. Ja mu obećam da ću brzo doći i zvati ga svaki DROVAdan. Tada njegove oči poprime još jači sjaj. Branka Golub, 6.a Jo sam reka Drova - rad pohvaljen na literarnom natječaju Ivica i tu stojim odnavek zvišena i prova. Kičmanović Negda sam bila lepa i plova, - rad predložen za državnu smotru Lidrano a denes sem zmazana i po meni plova trava. Ribe so plovale svetle, dišeče, deca so se v meni kopala, a beli labodi perje širili i druge ftiče k meni momili. Ljudi so veslami svoje čone tirali, a mene so poštuvali i neso me dirali. Vrbe so rosle lepe i zelene, i cvetja je bilo koli mene. A denes? Denes ribiči ribe lovijo, ali i svoje aute hmivljejo. Z čoni se denes kadi, a voda od toga smrdi. Ali i denes se sončece vu meni hmilo, a unda se još vu meni po dnevo gledalo. V noči bodo se mesec i zvezdice koji igrali. Drova sam i moja je pripovest prova. I zato kak bilo da bilo, navek me je videti milo. Gloria Grabant, 5.a Nikolina Matić, 8.d 51
    • Mikroskop je sprava Učiteljica : Što Učiteljica : Tko koju ne možemo vidjeti golim je vitez? je lavež? okom. Učenik : Lavež je Učenik : On jaše Probava je kad iz usta uđe u grlo, u điha - điha na neka vrsta biljke! debelo, pa u tanko crijevo a zatim u konju. želudac. Mjesečnica je kada se prvi put javljaju simpatije. Zapisali Narkoman je osoba koja je pokraj osobe koja Učiteljica : Učiteljica: Što članovi novinar- pije. Kako ćemo dobiti je imperativ? ske grupe Polucija je ženski organizam. masti iz životinja? Učenik: Zapovjedni Oprašivanje je kad plodovi opadaju. Učenica: način kojim List je zelene boje jer upija boju od Liposukcijom. zapovijeda Bog. trave. Fotosinteza je kad biljka sama Učiteljica: sebi stvara zrak. Čime mjerimo Učiteljica : Učiteljica : Što je volumen? Koliko puta princ Turopolje? Učenica: Obujmom. gleda zalazak sunca? Učenik 1 : Planina Učiteljica : Što Učenik : Dva puta. Učenik 2: Ne, rijeka! Učiteljica : Gdje se nalazi koristimo kao zaštitu Izlazak i zalazak. Turopolje? za oči dok je jako sunce? Učenik : Pokraj Nedelišća. Učenik pita (učenici šute) učiteljicu : Učiteljica : Pa svemirska Učiteljice, morem odijela, zar ne? kaj pem na WC? Učenici : Aha, pa je! Učiteljica: Gdje je sazvan Učiteljica : Tko Bečki kongres? sve nosi brnjicu? Učenik: U Parizu. Učenik : Psi, mačke, ljudi, … Učiteljica : Učiteljica: Što Učiteljica : Zašto pas nosi Tko su bili fašisti? sve ima oblik brnjicu? Učenik : Oni koji su trokuta? Učenik : Da ne može jesti. bili protiv Učiteljica: Ka- Učenica: Vrata! antifašista. ko se zove treći Učenik: Kružni tok! sloj društva? Učenica: Truskovci. Učiteljica : Što će Japanci postati Učiteljica : Što Učiteljica : u pasivnoj rečenici? ti je, Nikola?Kojim organom Učenica : Kinezi! Nikola : Vremenski (učeniciosjećamo okus? prilog. razgovaraju)Učenik : Uhom. Učitelj: Šutite i budite tiho. Učiteljica : Učiteljica : Koji Koliko čovjek ima dijelovi nizinske rebara? Hrvatske imaju duboku Učenik: 26 šumu? Učiteljica: I dojde Adam i Učenica: Gorska strga si dva kaj budu Hrvatska. točno na broj.