Your SlideShare is downloading. ×
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
015 streberko 2011
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Thanks for flagging this SlideShare!

Oops! An error has occurred.

×
Saving this for later? Get the SlideShare app to save on your phone or tablet. Read anywhere, anytime – even offline.
Text the download link to your phone
Standard text messaging rates apply

015 streberko 2011

3,497

Published on

Published in: Education
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total Views
3,497
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
0
Actions
Shares
0
Downloads
15
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

Report content
Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
No notes for slide

Transcript

  • 1. LIST OŠ SPINUT • Br. 10. / Svibanj 2010. LIST OŠ SPINUT • Br. 2./2003. • godina I. • prosinac LIST OŠ SPI NUT • Br. 3. / lipanj 2004. • god ina II. LIST OŠ SPINUT • Br. 4. / prosin ac 2004 . • godin a II. Naša škola - naša briga DOBRODOŠLI PRVAŠI! 50 godišnjica škole RAZGOVOR S PROF. PEZO Škola puna medalja STORY SUPERNOVA... Godišnjak osmaša POTTEROMANIJA Intervju s prof. Maretić Dan sretnije budućnosti ANKETA - ŠTO SE Psiho test SLUŠA U NAŠOJ ŠKOLI? Nagradn a KVIZ - JESAM LI TV OVISNIK? Kad smo igra: Poster: bili mali 10 ŠTREBERKOV DODATAK Štreberko u svemiru KALENDAR “NAŠI POKUŠAJI” Dodatak: Naši po kušaji 50 god ina šk ole 09. / Sv ibanj 20 • Br. 9. SPINUTLIST OŠ SPI LIST OŠ NUT • Br. 5. / Lipanj 2005. LIST OŠ SPINUT • LIST OŠ SPINUT • Br. 7. / Lipanj 2005. • godina III. Br. 6. / Prosinac 2005. • godina III. 8. Prosinac 200 UT • Br. 8. / LIST OŠ SPIN • SVJETSKO in Pričig  NOGOMETNO kop  PRVENSTVO Horos lija  Filmofi • NEKAD BILO,,, nd  za vike Kamo ditelje  za ro • LIDRANO Kutak a matik Dječja prava a mate • PSIHOTEST Zabavn ce  Splitski mu zeji nju dje stavlja igre S top zlo HNOS Olimpijske are Vesele mašk ervjui Eksluzivni int nje razreda Predstavlja
  • 2. sadržaj Intervju: ravnateljica prof. Sanja Čagalj . . . . . . 3 Ukratko . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 Split budućnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 I oni su bili naši učenici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 Svjetla pozornice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10 Ekskurzija 4. razreda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .12 Kako slijepe osobe uče, žive i rade? . . . . . . . . .14 Ljetna tvornica znanosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .17 Intervju: Željka Fuchs . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .18 Razredni projekt: Kako izraditi barometar? . .20 Vještina koja spašava živote . . . . . . . . . . . . . . . .21 Razredne stranice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .22 Dossier: Pubertet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 Dani njemačke kulture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .32 Ča-more-judi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .33Izdavač: OŠ Spinut, Teslina 12, 21000 Split • Tel.: 021/384 933 Posjet pisca: Jadranko Bitenc . . . . . . . . . . . . . . .34Učitelj urednik: prof. Jelena MadunićRedakcija: Sara Bulić, Matij Pervan, Sara Simona Mojsović, Marko Milun, Pagina Latina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .35Rea Budimir, Andrea Giljanović, Sara Karanušić, Lara Ramić, IvanaŠatara, Iva Kušeta, Renata Orhanović, Sara Markovina, Anđela Paleka,Domina Šoljan, Karla Đirlić, Josip Ledina, Dora Pejković, Iva Polunić, Talijanski na ulicama našega grada . . . . . . . . .36Renata Singolo, Noa Skračić PustajStručni suradnici: dipl. učiteljica Katarina Generalić, prof. Jadranka Maskirana lektira . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .38Bracanović-Grizelj, prof. Maja Jerčić, prof. Zoran Ljubić, prof. VlatkaMatejić, prof. Diana Nikolić, prof. Julijana Novaković, dipl. učiteljica Zabavne stranice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .39Branka Radetić, prof. Nina Stričević, prof. Marina Travnikar, prof. FadilaZoranić, dipl. učiteljica Sanja Župa Slikopriča . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .40Lektorice: prof. Filka Žilić, dipl. učiteljica Branka RadetićRedakcijiski poslovi: Štreberko Sport. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .42Web: http://issuu.com/streberkoGrafičko oblikovanje: CATACLYSM, Split Zabavni psihotest. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .45Tisak: Franjo Kluz, OmišNaklada: 300 primjeraka Glazba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .46 Film . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .47 2
  • 3. AGAL J O F e S O R IC O M SANJOM Č RIN T e R V J U S PPozitivn i počeci sno vom ravn ateljicom Razgovarala: Anđela Paleka 7.aM ožete li se predstaviti čitateljima Štreberka? Zovem se Sanja Čagalj i u siječnju ove godine izabranasam za novu ravnateljicu Osnovne škole Spinut. Rođena sam Radili ste u srednjoj školi, što mislite što je najvažnije pri izboru srednje škole zatu preko puta, u starom rodilištu, prije 45 godina. Do osnovne jednog osmaša?škole živjela sam u Africi s roditeljima i sestrom, okružena Izbor srednjeveličanstvenim afričkim krajolicima koji oduzimaju dah, te u škole značidruštvu raznolikih biljaka i životinja. Tamo sam provela jedan usmjeravanjelijep i zanimljiv dio djetinjstva. Nakon povratka, krenula sam u učenika naprvi razred Osnovne škole Pojišan. Sjećam se mlade plavokose ona područja rada koja najbolje odgovaraju njegovimučiteljice, suncem obasjane učionice, đaka u crvenim intelektualnim sposobnostima, osobinama ličnosti ikeceljama, gužve na velikom odmoru, mirisa marende iz profesionalnim interesima. Najvažnije je da učenik samkuhinje, zvuka krede po ploči, jutarnjeg zbora, kraja nastave, odluči, naravno uz dobro stručno savjetovanje i medijskuprve ljubavi, početka ljeta... Nakon završene srednje škole informiranost. U radu provedemo jednu trećinu svog života,i položene mature (Srednja škola Vladimir Nazor), upisala radimo 7 do 8 sati na dan, 5 ili 6 dana u tjednu, 35 do 40sam Filozofski fakultet u Splitu gdje sam upoznala budućeg godina. Raditi posao koji nas veseli i u kojem smo uspješnimuža. Diplomirala sam 1991. godine i stekla zvanje profesora od neizmjerne je važnosti za čovjekovu sreću, stoga je odabirpolitehnike. Nakon toga sam se udala i rodila kćer Martinu, primjerenog zanimanja jedna od najvažnijih životnih odluka.sada gimnazijalku, a inače bivšu učenicu naše škole. Nakon Kada ste pohađali osnovnu školu, jeste li imali ideju štostudija radila sam u više splitskih škola te sve do nedavno kao želite biti kad odrastete?nastavnica informatike u Srednjoj školi Braća Radić u Kaštel Budući da sam rođena i odgajana u profesorskoj obitelji, ranoŠtafiliću - Nehaju. sam osjetila afinitet prema prosvjetnom zvanju. Kao curicaKoji su vaši prvi dojmovi o školi i njenim učenicima? poslagala bih lutke na krevet i glumila učiteljicu.Škola ima jaku tradiciju, a vidim da je i nastavnici i učenicinjeguju. Učenici naše škole ističu se u stvaralačkom mišljenju,imaju želju za znanjem, uporni su i vole se isticati. Oko sebevidim i osjećam vedrinu i veliki potencijal. Vidim najboljesportaše, muzičare, kemičare, matematičare, jezičare… Vidimučenike koji zrače, pomlađuju i oživljavaju radnu atmosferu.Koja je razlika između rada kao nastavnica i kaoravnateljica?Biti nastavnik nije samo posao, nego i užitak, i izazov. Posaonastavnika, bez sumnje, spada u jedan od najplemenitijihpoziva. Učiti i odgajati djecu velika je obveza za koju trebapuno ljubavi, žrtve i odricanja. Posao ravnatelja zahtijevaosobine i vještine potrebne za organizaciju rada i rad sljudima: dobru komunikativnost, smisao za probleme drugihi strpljenje u odnosu s drugima, sposobnost kvalitetnogplaniranja, odlučnost, objektivnost, odgovornost.Nedostaje li Vam rad s učenicima?Volim poučavati i prenositi stečena znanja. Volim rad sučenicima koji su motivirani i intelektualno radoznali. Tome ispunjava radošću. Nastojim i dalje biti u kontaktu sučenicima; izravno, preko razrednika i roditelja, ipak samovdje zbog njih. 3
  • 4. Ima li razlike u učenicima kada ste vi pohađali školu i Što Vi kao nastavnica informatike mislite o sigurnostisadašnjih generacija? djece na internetu?Razlika postoji, razlog je današnja tehnologija. Dakle, Internet ima svoje dobre i loše strane, istovremeno predstavljabrza dostupnost informacija, učenje kroz lako i brzo i opasnost i nudi jedinstvene edukacijske mogućnosti. Iakopregledavanje aktualnih sadržaja, sve je dostupno na licu želimo da učenici iskoriste sve najbolje sto internet možemjesta, komunikacija je brza bez obzira gdje se nalazimo, ponuditi, trebali bismo im zajamčiti sigurnost. Mislim da je tua razmjena iskustava, mišljenja i informacija s vršnjacima i roditelj ključna osoba. Većinu vremena na internetu učeniciodraslima sličnih interesa ili problema je dio svakodnevnice. provode za kućnim računalom. Roditelj je taj koji trebaNa primjer, moja kći uvijek radi nekoliko poslova odjednom, kontrolirati aktivnosti svoje djece kada surfaju internetom,sluša glazbu, prima i šalje SMS-ove, piše seminar na računalu, uočiti opasne i neželjene poruke, prijevare i neprimjerenečita, dogovara izlazak preko interneta....što je nama bilo virtualne pričaonice, te postaviti pravila ponašanja nanemoguće. Ali, djeca u nama se ne razlikuju; djeca, željna igre, internetu. Važno je zapamtiti: vaša djeca mogu znati više odsreće, ljubavi, osjećaja sigurnosti. vas o tehnologiji, ali vi znate više o životu. Dopušteno vam jeKoji su vaši planovi i očekivanja vezani za školu? postaviti pravila i tražiti njihovo poštivanje.Planovi su poboljšati uvjete rada prostornim uređenjem, Imate li neku poruku za kraj – za učenike, roditelje i sveuređenjem učionica i prostora u kojima djeca borave, čitatelje Štreberka?knjižnice, igrališta i dvorišta, te rješavanjem problema Kada postanemo svjesni činjenice da je djetinjstvo najljepšidvorane. Već smo promijenili prozore, zavjese, kupili neka dio života, već smo stari ljudi. Stoga se trudite i buditeračunala, na ljeto krećemo u izgradnju nove kuhinje i uređenje optimistični, te omogućite djeci da uživaju u najljepšemblagovaonice (nove sjedalice i stolovi), lakiranje parketa, životnom razdoblju. Smijehom pokažite da se mnogikupnju novih klupa, ugradnju ormara za mališe.....Veliki su problemi uz radost lakše rješavaju. Saslušajte dijete bezplanovi i nadam se da ću ih ostvariti u svom mandatu. Najveći predrasuda kako bi ono otvoreno izrazilo svoje emocije. Zauspjeh je zadržati vedar i pozitivan duh među svim učenicima razvoj samopouzdanja i motivacije potičite njegovo pozitivnoi nastavnicima, te promicati poticajno radno okruženje. ponašanje. Uvijek gledajte što je dobro u vašem djetetu.Kada će školske torbe postati barem malo lakše? Vjerujte da može nešto dobro učiniti i prije nego li je toIskreno, ne znam. Idealno bi bilo kada bi učenici mogli učinilo. I što je najvažnije, uživajte u svakom detalju, u lijepuostavljati knjige u školi, ali to nije moguće, zbog nedostatka sunčanom danu, zajedničkoj šetnji i ljepoti prirode, jer neki suprostora i rada u dvije smjene. trenuci nepovratni. Matko i Vjeko Matko Vjeko U čenici 4. c razreda u veljači su ugostili Matka i Vjeku. Matko Marušić je autor knjige Snijeg u Splitu, a Vjeko Ivanišević je jedan od likova iz knjige i najbolji Matkov prijatelj. Bilo je jako zanimljivo čuti kako je nastala knjiga Snijeg u Splitu. Matko je imao običaj svaku večer svome sinu ispričati jednu priču iz svoga djetinjstva. Međutim, Matko i njegova supruga su se rastavili i više nisu živjeli zajedno. Matkov sin je živio s mamom i nedostajale su mu tatine priče. Tata Matko sljedećih je četrnaest godina sinu pisao priče. Jednoga dana Matku je u posjet došao njegov brat Joško, pročitao priče i predložio Matku da najbolje priče objavi u knjizi. Matko je to i napravio, a njegov brat je ilustrirao knjigu. Tako i današnja djeca mogu čitati o njihovim uzbudljivim događajima iz djetinjstva. Bilo je lijepo ugostiti Matka i Vjeku i slušati njihove zanimljive priče. Karla Hraste 4. c 4
  • 5. Naš put uDioklecijanovu palačuJ ednog je dana naš razred posjetio Dioklecijanovu palaču. Na Rivi nas je dočekao vodič. Objasnio nam je kako jeDioklecijan sagradio palaču i kako je otmjeno živio. Shvatilismo da je naš grad poznat po toj palači i da je posjećujemnogo turista. Bili smo u crkvi sv. Duje. Vidjeli smo sliku nakojoj je sv. Duje i kako mu idu odsjeći glavu. Vidjeli smo iDioklecijanov grob. Svidjele su nam se sfinge. Vodič namje pričao kako je Dioklecijan uzeo neke stupove i sfinge iz Napisale:egipta. Bili smo u Dioklecijanovim podrumima u kojima smo Marijana Lešina ividjeli razne male stvarčice kao što su: razglednice, razni nakit, Leona Duhović 3.dkutijice što sviraju… Bilo nam je super! Dobri dupin interneta Odakle ideja za pokretanje web-časopisa? Odlučili smo pokrenuti web-časopis jer smo htjeli da nas drugi razredi pobliže upoznaju i da pokažemo neke svoje radove. Zašto se časopis zove baš Dupin? Dok smo bili prvi razred zajedno s učiteljicom dogovorili smo se da se mi kao razred zovemo ˝Dupinići˝, ali dok smo došli u više razrede odlučili smo promijeniti ime u ˝Dupini˝ i zato se naš časopis zove Dupin. Kako ste podijelili poslove u redakciji? Imamo više novinara, lektoricu, učenicu zaduženu za fotografije i glavnu urednicu. O čemu pišete? Pišemo o događajima iz razreda, raznim izvanškolskim uspjesima, doživljajima s praznika te općenito, o nama. Tko uređuje izgled Dupina (fotografije, pozadina, itd.)? Zajedno se dogovorimo za boju i izgled, a glavna urednica to uređuje i izrađuje. Tko je zadužen za tehnički dio? Je li bilo teško naučiti raditi u programu Open Journal Systems? Profesorica Julijana i glavna urednica su zadužene za tehnički dio. Uz pomoć profesorice ništa nam nije bilo teško. Što biste željeli promijeniti u izgledu lista? Imamo razne ideje koje program koji koristimo ne možeU vrijeme dok smo mi pripremali grafičko uređivanje omogućiti, ali usput i tražimo neki novi program koji će namŠtreberka, na mreži se pojavio treći broj Dupina, razrednih to moći priuštiti.novina 5.b razreda. Odlučili smo ‘glavnim i odgovornim’ Kakve planove imate za dalje?postaviti nekoliko pitanja, na koja je mailom odgovorila Želimo nastaviti objavljivati nove brojeve časopisa, a voljeli biurednica Vedrana Bulić, baš kako i priliči redakciji virtualnih imati i novi program koji sadrži više mogućnosti za uređivanjenovina. web-časopisa. 5
  • 6. Mic po mic – CUCT og sam se dana sam dosađivala na nastavi, kad je u razred ušla teta Fadila. Ispričala se učiteljicizbog upada, i objasnila da je došla po mene i Ma-tija, kako bi uvježbali sutrašnji govor na CUC-u. Dapojasnim, CUC je mjesto gdje se naši učitelji hvalenašim radovima, i to informatičkim. Mi smo prijavilinaš prošlogodišnji projekt – web časopis Ježurak.Sutra ujutro, točno u devet-nula-nula, našli smo sena FeSB-u, ili Fakultetu elektrotehnike, strojarstva ibrodogradnje. Naš se govor video-vezom prenosiou još 10 hrvatskih gradova. Nakon dvije prezentacijedošao je rad na nas. Teti Fadili se tresao papir, a Matijje od uzbuđenja pao u nesvijest! (Ma šalim se, samoje pao). Na kraju sam pročitala sastav o elektronskomčudovištu Teliju Teliću, ali izostao je pljesak. Jer našaje publika ipak bila – s druge strane ekrana. Sara Simona Mojsović, 4.dPosjet SINAGOGI P ovodom obilježavanja Da siječnja smo s našom vje Maleš posjetili splitsku na holokausta, 27. roučiteljicom Ružicom sinagogu, izgrađenu u 15 stoljeću. Tajnica židovske . općine Split dočekala na i pobliže upoznala sa žid s je ovskim vjerskim običajim Ispričala nam je legendu a. koja govori da šipak ima 613 etih zapo- a knjiga, ima sv , židovska svet zrna, baš kao št o i Tora imaju na glavi ekom molitve vo je da Židovi tij obali smo vijedi. Zanimlji li pred Boga. Pr koju nose da ne bi išli go dovi jeli „kipa“, kapicu i kruh koji su Ži „maca“ koji si mbolizira gork eri i beskvasni kruh i o židovskoj vj je za nimljivo slušat iptu. Bilo nam i s raznim pred metima kao robovi u eg da smo se slikal vno je bilo i ka kulturi, a zaba . vrijeme molitve Karla Đirlić 7.b koje koriste za Dora Pejković i 6
  • 7. Splithttp://www.spinut.info/cf/budućnostiGrgur među neboderima? Ma ko je smislijato čudo? Odgovor je: Bruno, Duje i Paola, obzirom na to da su tada bili izbori za gra-naši prošlogodišnji osmaši. Sad su se donačelnika, nama se Željko Kerum činioraštrkali po gimnazijama, ali smo za kratki najzanimljiviji i njega smo uvrstili u tu stra-razgovor uspjeli uhvatiti Bruna i Paolu nicu. Dali ste intervju za Slobodnu Dalmaciju i(Duje je bio prisutan duhom J). za HRT – kako je biti slavan? Ma obožavatelji i obožavateljice nas napa-Vaša web stranica o Splitu u 2111. godini daju sa svih strana. Haha. Zapravo, maloje na natjecanju Create the future uvr- naših prijatelja uopće zna da smo radili naštena među 10 najboljih radova u kate- tom natječaju.goriji osnovnih škola. Kako ste došli na Sad završavate prvi razred gimnazije –ideju o izradi web stranica? što se promijenilo u srednjoj školi u od-Profesorica Julijana Novaković bila je glavni nosu na osnovnu?inicijator tog natječaja. Ona nas je nagovo- Paola: Srednja škola je definitivno jedno oz-rila da se prijavimo i formirala tim. Tema na- biljnije mjesto, gdje sazreš u punom smislutječaja je bila gradovi u budućnosti, pa smo te riječi.se odlučili za Split. Bruno: Sve je slično, osim toga što u sred-Koji je osnovni koncept Splita u buduć- njoj školi više nema informatičke grupe inosti? nemamo više informatike, barem ja. To jeHtjeli smo smjestiti simbole grada Splita u šteta jer ne možemo pokazati svoju kreativ-budućnost, to jest u sliku grada u 2111. go- nu stranu.dini. Zato smo stavili Grgura Ninskog među Možete li zamisliti život bez računala?leteće automobile, pokraj Spaladimum Are- Paola: Mislim da je računalo postalo osnov-ne prolaze leteći vlakovi, roboti su gradski ni alat u 21. stoljeću. Definitivno je jedna odvodiči. neophodnih stvari u životu jednog tinej-Kako ste znali da će nam Kerum biti gra- džera.donačelnik kada ste radili stranice? Bruno: Kompjuter je nužno sredstvo komu- je teško zamislit život bez njega.Mi smo vjerovali u to, a i bilo je preočito. S nikacije i dostupan izvor informacija, stoga Čime se još bavite osim što buljite u ekrane? Paola: Iako dosta vremena provodim pred kompjuterom, pogotovo igrajući se u Pho- toshopu, uvijek izdvojim vremena za crta- nje. Bruno: Stalno buljimo u ekrane. Što ćete biti kad budete veliki? Bruno: Bit ću velik i jak. Haha, ipak mislim da ću se vidjeti u informatičkim vodama. Bilo bi super da me Google ili Microsoft pozovu da dođem raditi za njih u Ameriku. Paola: Nisam još sigurna, ali sigurno se vi- dim kako završavam neki fakultet. Ovo što sada radim će mi vjerojatno biti samo hobi, jer ne vidim od toga neki unosni posao. Razgovarala: Sara Markovina 7.a 7
  • 8. Matko Biljak I oni su bili naši učeniciPokušajte vidjeti svijet na drukčiji način M: Jesu. Zanimljivo je da sam svoje prve kontakte sa fotografijom dobio preko profesora Kapovića, mislim da on još predaje. Ita Banov mi je predavala glazbeni, prof. Kodrić predavala mi je matematiku, a bivši ravnatelj Maršić u moje je vrijeme bio pedagog. Razrednica mi je bila gospođa Smiljana Krolo i predavala mi je engleski. Š: Što ste htjeli postati kad ste bili dijete? M: Zanimljivo je da sam od malih nogu htio postati ono što jesam – fotoreporter. Š: Kakav ste bili đak? M: Bio sam baš pravi kampanjac, matematiku sam uvijek imao dva, hrvatski pet, a likovni tri. Š: Koji vam je bio najdraži, a koji najomraženiji predmet? M: Najmanje draga mi je bila matematika, a najdraži tjelesni (smijeh). Š: Kakvo je vaše mišljenje o sadašnjem izgledu škole, te načinu školovanja?Matko Biljak - fotoreporter i urednik fotografije dnevnih M: Zanimljivo je da je u ovu školu išao moj otac, u ovu samnovina „Slobodna Dalmacija“ školu išao ja i u ovu školu ide moj sin, Lovre Biljak, koji je sada prvašić i ima genijalnu učiteljicu Vini Ballarin, pa mislim da to sve govori o ovoj školi i kako gledam na ovu školu, ako sam i svoje dijete upisao u nju.Š: Kako je škola izgledala u vrijeme kad ste vi bili učenik? Je Š: Imate li možda koju anegdotu iz osnovne škole, kojali bio drugačiji odnos učenika i profesora? vam se urezala u pamćenje?M.: Škola je izgledala izvana isto, a mislim da je i iznutra M: Naravno da imam, i to puno njih. Recimo, svoj prvi filmizgledala vrlo slično. Odnos učenika i profesora nije bio razvio sam u podrumu ove škole zajedno s mojim prijateljimatoliko strog, zapravo su nas profesori i odgajali, cijelu moju Draganom Miljušem i Davorom Šoljanom, uz asistenciju prof.generaciju, to je pozitivno. Kapovića. Nakon uspješnog školskog pokusa pokušao samŠ: Kakve uspomene nosite iz ove škole? to napraviti kod kuće i roditeljima sam uništio pola WC-aM: Ja iz ove škole nosim isključivo ugodne uspomene, a vidim fotokemikalijama.da se neke ‘tradicije’ nastavljaju i sada - i mi smo kao djeca Š: Od kada vas je počela zanimati fotografija i kako stepred ulazom s teniskim balunom radili ovo što klinci rade, otkrili svoj talent?prebacivali balun preko željezne šipke. M: Zapravo me profesor Kapović zarazio time. Naime u šestomŠ: Jesu li vam predavali neki od profesora koji sada rade u ili sedmom razredu učlanio sam se u foto-sekciju i tada samškoli? imao prvi kontakt s fotoaparatom i nakon toga sam ispilao Posljednji snimak živog Siniše Glavaševića, Matko s ekipom u školskom dvorištu, 1981. Vukovar 1991. Svjetsko nogometno prvenstvo u Francuskoj 1998. 8
  • 9. svoje roditelje da mi kupe fotoaparat, i tako je svepočelo. Još uvijek imam fotografije nas nekoliko iz Biografijarazreda, snimio sam ih u školskom dvorištu, koje je Rođen 1968. godine u Splitu. Fotografijom se bavi od 1985. godine, kadaizgledalo isto kao danas. počinje objavljivati u „Omladinskoj Iskri“. Od 1998. do studenog 2005.Š: Jeste li pohađali školu ili tečaj fotografiranja? godine radio u „Slobodnoj Dalmaciji“ kao fotoreporter, a 2007. postajeM: Ne, nisam završio umjetničku školu, po struci sam urednik fotografije SD. Među prvim zadacima bili su mu snimanje štrajkaelektroničar. Poslije sam upisao novinarstvo u Zagrebu rudara na Kosovu, a od 1991. godine aktivno je bilježio rat u Sloveniji,koje nikad nisam završio jer sam se intenzivno počeo Hrvatskoj i Bosni gdje je obišao sve ratišta. U Hrvatskoj je dva puta biobaviti fotografijom. zarobljen kao ratni reporter. Godine 1991. njegove fotografske kvaliteteŠ: Kakvi su bili vaši početci? prepoznaju strane agencije i otad se njegove fotografije objavljuju u cijelom svijetu. Od 1993. godine radi za Reuters, za Getty Images snima fotoM: Što se tiče profesionalnog rada, u moje vrijeme, eseje. Reuters mu je uvrstio tri fotografije u svoju „Golden Prints“ ediciju.kad sam bio mlađi, postojale su omladinske novine Fotografije je objavljivao u brojim stranim novinama i časopisima (Timekoje su u to vrijeme izlazile, nešto slično kao Štreberko. magazine, Newsweek, Der Spiegel, Stern, Times, LA Times, Washington Post,Radio sam u novinama koje su se zvale „Omladinska Guardian, Paris Match, Le Figaro, Usa Today...)iskra“. Prvi moj kontakt sa profesionalnim novinama je Član je ULUPUH-a, a od 2000. godine stalno je angažiran kao umjetničkidaleka 1987. godina kad sam počeo raditi za Slobodnu fotograf Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu. Objavljuje fotografijeDalmaciju. u monografijama i knjigama, izlagao je na više 15 samostalnih i 40Š: Fotografirali ste dosta osoba s domaće estrade, skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu na kojima je više puta nagrađivan zaSeverinu, Olivera Dragojevića i druge, možete li pojedinačne fotografije i za kolekciju.  izdvojiti nekog? SAMOSTALNE IZLOŽBEM: Izdvojit ću Lukyja, njemu sam radio omote za 2006 – Split, Marmontova ulica: Open-air izložba u okviru 52. Splitskog ljetaalbum i jumbo-plakate, i on je po meni jedan posebno „Tetar-grad“emotivan čovjek i umjetnik. 2006 – Zagreb, Galerija Badrov, „Drugom stranom“Š: Koja vam je bila prva nagrada i za koju 2005 – Split, Galerija umjetnina, „Snapshots“fotografiju? 2005 – Rijeka, „More i jedrenje“M: Mislim da je to bila 1991., dobio sam nagradu 1998 – Fotoklub Split, „Francuska“Hrvatskog novinarskog društva kao fotoreporter 1992 – Split, „Za slobodu“godine, a to je bilo za moj ratni opus, jer sam dosta 1991 – Fotoklub Split, Djeca anđeli (posvećena djeci s posebnim potrebama centra Vrlika)snimao u ratu.Š: U čemu najčešće nalazite inspiraciju? VAŽNIJE SKUPNE IZLOŽBEM: Inspiraciju najčešće nalazim u običnim ljudima oko 2008 – Dubrovnik- „Špice, štikle i peraje“ (Biljak,Dubravec,Vukičević)sebe. 2003 – Galerija umjetnina, Suvremena splitska fotografija „Life & Art“Š: U našoj školi postoji izborni predmet fototehnika 2005 – Fotoklub – Međunarodni grafički bijenale „Split – New York“i imamo dosta talentiranih malih fotografa. Imateli možda neki savjet za njih, ali i za one koji će tek MONOGRAFIJE:otkriti svoj talent? Rat u Hrvatskoj 1991-1995M: Prvo je da ustraju u onome to rade, da se nikad ne Međugorje, Papa u Splitu i Solinu Rat u Bosni i Hercegovinipredaju. Drugo je da im nije bitna oprema s kojom rade, Monografija HNK – Splitznači s minimalnim ulaganjima i malo novaca mogu Fotoklub Splitnapraviti jako dobre fotografije, i treće, da nastojevidjeti svijet na jedan drugačiji način, to je sigurno Napomena: Biografija preuzeta s internetskih stranica Hrvatske udrugeformula za dobrog fotografa. likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti www.ulupuh.hr Štrajk u rudniku Stari Trg na Kosovu 1989. godine, tijekom kojeg su Fotografija za Lukyjev album rudari proveli 8 dana pod zemljom. (Matko Biljak je treći slijeva) Procesija u Komizi 9
  • 10. Dječak Ivek i pas Cvilek 12. travnja 2010. bili smo u Kazalištu lutaka i gledalipredstavu Dječak Ivek i pas Cvilek. Predstava govori o napuštenojdjeci koja zbog nedostatka roditeljske ljubavi provode vrijemepričajući priče, i tako bar na trenutak zaboravljaju svoje proble-me i sretni su. Zorana Cerkvenik 4.a Predstava je bila vesela i zabavna. Glumci su bili razigrani idobro su glumili. Govorili su kajkavskim narječjem. Predstava mise nije svidjela jer je na kraju bila tužna. Mislav Šarić 4.a Ova predstava je smiješna i zabavna. Svidjela mi se ideja datreba pomoći onima kojima je teško, u ovom slučaju djeci bezroditelja. Mislav Čović 4.a Lažeš Melita mio. Predstava je bila puna humora i nije mogla biti bolja. Najdra- ža scena mi je bila kada se Melitin tata obukao u medvjeda i za smirenje zapalio cigaretu. Pouka predstave: U laži su kratke noge! Bruna Majić 4.a Predstava mi se svidjela jer je bila smiješna i zabavna. Glum- ci su bili prikladno odjeveni. Predstava je bila primjerena djeci i nije bilo nasilja. Glumci su lijepo odglumili svoje uloge. Najviše mi se svidjela uloga Melite. Rado bih odglumio Nenadovu ulo- gu. Iz predstave možemo izvući pouku: Nije lijepo lagati jer se svaka laž otkrije! Vanja Huljev 4.a 14. travnja 2010. gledali smo predstavu nastalu prema Zbog svoje bujne mašte i laganja, djevojčica Melita upada udječjem romanu Ivana Kušana Lažeš, Melita. Predstava se održala neprilike. Predstava mi se svidjela jer je bila smiješna i zanimlji-u Hrvatskom narodnom kazalištu u sklopu festivala Mali Marulić. va. Glumci su bili dobri i uspjeli su dočarati knjigu koju sam pro-Bilo je to gostovanje kazališta iz Beograda. Likovi su: Melita, Ve- čitao. Najsmješniji mi je lik Melitin brat Nenad. Primijetio sam darica, Šiljo, pas Badžo, mama Mira, tata Branko, Nenad i slikarica. se imena nekih likova razlikuju od imena u knjizi. Drago mi je štoNajdraži lik u predstavi mi je Badžo jer je jako smiješan. Uživala sam pogledao ovu predstavu.sam u predstavi jer je svaki glumac odlično dočarao lik koji je glu- Tomislav Vulić 4.a 10
  • 11. Predstava mi se svidjela jer je bila vesela, zabavna i duho- odvijalo navita. Pozornica je bila lijepo uređena. Predstavljala je njihovu malo prostora.kuću, vrt i školu, a tu se uglavnom sve odigravalo. Najbolja glu- Najviše mi semica je bila Melita. Najzanimljivije mi je bilo kada su glumci na svidjela ulogakraju predstave sjeli na rub pozornice i pričali. Melite. Iz pred- Dino Hadžiabdić 4.a stave možemo izvući pouku: Meni se ova predstava svidjela jer je bila uzbudljiva, zabav- Kad lažeš,na i smiješna. Najviše mi se svidjelo kad je pas progovorio. Ni- kad tad će to netkosam skidala pogled s pozornice. Vidi se da su se glumci potrudili. saznati.Predstava je bila savršena, baš onakva kakvu volim! Luka Peruzović 4.a Vanessa Majer 4.a Radnja u predstavi je skraćena i primijeti se da je različita Predstava je malo skraćena tako da nedostaje dio oko listića od radnje u knjizi. Imam samo malu zamjerku, a to je da je cijelolota i nagrade za sliku Plavo sunce. Predstava mi se svidjela jer vrijeme u predstavi bila kuća koja se dizala i spuštala.je dosta komična i poučna. Želi djeci pokazati kako se ne smije Petra Jajčević 4.aizmišljati i lagati, ali i kako svi ne vide iste stvari na isti način. Zorana Cerkvenik 4.a Predstava mi se jako svidjela jer je bila smiješna i zabavna. Glumci su bili uigrani i nasmijavali su publiku. Kostimografija je Predstava mi se svidjela jer je bila zabavna, glumci su bili bila odlična. Živahna glazba naglašavala je bitne događaje.prikladno odjeveni. Scenografija je bila izvrsna zato što se sve Mislav Šarić 4.aKarneval životinja Dana 26. ožujka gledali smo baletnu predstavu Karnevalživotinja. Likovi su: Brundić, mama medvjedica, tata medvjed, ribe,kornjača, zečevi, koka, pijetao, pingvini i labud. U ovoj predstavi Brundić je kupio gramofonsku ploču Kar-neval životinja. Svaka vrsta životinja odabrala je glazbu za svojples. Glazba ih je uveseljavala dok su u parovima plesali u šumi.Svidjelo mi se kako su životinje plesale i kako je svaka životi-nja opisana glazbom i plesom. Najdraže m je bilo kad je labudplesao jer je bio lijepo dočaran svojim kostimom i elegantnimpokretima. Kostimi su bili vrlo zanimljivi kao i sama predstava.Balerine su lijepo izvele svoju koreografiju. Bruna Majić 4.a Ova predstava mi se i nije nešto posebno svidjela jer nisam navikla na ovakva djela kao što je balet. Nema nekakav sadržaj U ovoj predstavi nedostaje radnja koja bi me svojim zaple- ili je to umjetničko djelo koje ja ne razumijem.tom i raspletom zainteresirala. Balet baš i ne volim. Dio predsta- Zorana Cerkvenik 4.ave koji je na mene ostavio najbolji dojam je ples pingvina. Bili suzabavni, veseli i pomalo smiješni plešući balet svojim pingvin- Predstava mi se svidjela jer su osmislili predivnu koreografi-skim hodom. ju. Plesačice su to savršeno otplesale i odglumile. Tomislav Vulić 4.a Vanessa Majer 4.a 11
  • 12. Dnevnik putovanjaEkskurzija četvrtih razreda Napisala: Sara Bulić, 4.c / Fotografije: Branka RadetićS edmi dan mjeseca rujna, svi četvrtaši, a s njima i ja, krenuli su na ekskurziju. Tom prigodom trebali smo upoznati Hrvatskozagorje, Međimurje i dio Podravine. ekskurzija je trajala 5 dana.Naši vodiči zvali su se Peđa i Ana.Naše prvo odredište bio je glavni grad Hrvatske - Zagreb. Donjega smo autobusom putovali 6 sati. Kada smo došli u Zagreb,ručali smo u restoranu, a nakon toga krenuli u obilazak grada.Posjetili smo Trg bana Josipa Jelačića, Ilicu, Uspinjaču, kuluLotršćak, Markov trg, Hrvatski sabor, Kamenita vrata, Zološkivrt, Gornji i Donji grad, Grički top i ostale znamenitosti. Nakontoga došlo je vrijeme da krenemo prema Koprivnici gdje nasje čekao hotel „Podravina“, u kojem ćemo prenoćiti. Nakonnapornog dana svi smo slatko zaspali.Sljedeće odredište na našem putovanju bio je Čakovec, središteMeđimurske županije. Vidjeli smo Muzej Međimurja, tvrđavu iPerivoj grofova Zrinskih, Trg Republike i naravno, rijeku Muru.Ručali smo u domaćinskom okruženju u Sv. Martinu na Muri.Tamo smo u malim drvenim čamcima plovili po Muri. Posjetili smo i Štrigovu, malo mjesto na granici Hrvatske sa Slovenijom. Vidjeli smo crkvu sv Jeronima, poznatu po tome što je njen tloct gotovo identičan glasovitoj bazilici sv. Petra u Rimu. Na kraju dana, čekalo nas je iznenađenje – išli smo u toplice sv. Martin! Tamo je puno bazena. Neki su topli, neki hladni, neki s vodenom strujom, a neki poput jacuzzija. Dobro smo se zabavili. Nažalost, u bazenima smo bili kratko, jer je bilo kasno. Večerali smo u restoranu kraj toplica i vratili se u hotel. Tako je završio drugi dan. Sutradan smo krenuli ponovno prema jugu i posjetili Varaždin, poznat kao grad baroka, glazbe i cvijeća. Razgledali smo utvrdu „Stari grad“, varaždinski korzo, zgradu Varaždinske županije i zbirku kukaca. Ispred utvrde „Stari grad“ učili smo mačevanje i stare plesove. Ručali smo u Trakošćanu, razgledali dvorac i prošetali se uz veliko umjetno jezero. Nakon razgledavanja, sjeli smo u kafić kraj dvorca i popili piće. Već smo sljedeći dan bili u drugoj županiji, Koprivničko- križevačkoj. Obišli smo Đurđevac, gdje u nas oduševili Đurđevački pijesci. Nakon šetnje po pijesku, sjeli smo na zidić, i predahnuli uz stari dvorac i legendu o picokima. Vratili smo se picokima već i osvajač, Ulama-beg jeLegenda o dine, i govori o đurđevačkom luk avstvu i hrabrosti. Tursk , stare utvrde koja je g doba, iz 1552. go vačkog Starog gradaPriča potječe još iz tursko ., prošavši Viroviticu, do šao je pod zidine đurđe rđevački jeve i 1552 -beg dugo opsjedao đudugo bio dolazio u hrvatske kra raka. Povijesne listine govore da je silnik Ulama a da bi se obranila od Tu tjerati ih na predajusagrađena upravo radi tog rog grada odlučio je na može istjerati Đurđevčane iz Sta picok, po padali, no vidjevši da ne alo je zadnje pile, pijetlić,Stari grad, naši se borili, oni na starim Đurđevčanim a, ponestalo je hrane i ost u turski tabor, kako ko u Starom gradu, našim zadnji picok topom ispali glađu. Doista je bilo teš žila kapetanu grada da se taj vukla, ra Đurđevčanka je predlo rdu. Turska se vojska po đurđe vački. Jedna pametna sta g je shvatio da nema svrhe dalje opsjedati utv o privid obilja. Ulama-be uci vaši zvali bi se među Turcima stvori a se zvala djeca vaša, i un e picok a dovijeka nosili, picokim vatske. se vi picokima bijete, im rnog dobra Republike Hr a on rekao: O, Picoki moji, ako 1552. godine. A stara legenda ima status kultu letstvo’ je s nama još od se picokima. Eto, to ‘prok a grada Đurđevca) (izvor: Turistička zajednic
  • 13. rođendane: učiteljice Sanje (4.d), Filipov (4.c), i Benjaminov (4.d). Posljednjeg dana smo odmah nakon buđenja krenuli smo Split. Veselili smo se povratku kući, ali smo bili pomalo tužni što je ekskurzija tako brzo završila. U autobusu smo se zezali s mobitelima. Stali smo na pola puta, na Plitvičkim jezerima. Vidjeli smo jezera Kaluđerovac, Kozjak i Prošćansko jezero, rijeku Koranu koja tu izvire, otok ljubavi, Veliki slap i slapove Milke Ternine, poznate operne pjevačice. Završili smo s razgledavanjem i nastavili put prema Splitu. Vratili smo se kući oko 19 sati, umorni i puni dojmova. U školi smo još danima pričali o svemu što smo vidjeli, i neke zanimljive priče pretvorili u sastavke.u Koprivnicu, te posjetilitvornicu „Podravka“. Tom prilikom vidjeli smo dio proizvodnjeu kojoj se staklenke pune džemovima. Nakon posjeta „Podravci“,preko Ludbrega (centra svijeta), stigli smo u Lepoglavu. Podolasku smo se razdvojili u dvije grupe, od kojih je jednaposjetila vulkansko nalazište, a druga gospođu čipkaricu, koja GROFICA ´AN TRAKOŠCim je objasnila tehniku izrade lepoglavske čipke. Obje grupe U DVORCU živjela bih raskošno. u Trakošćan,su mnogo novoga naučile. Vratili smo se u hotel, i proslavili Da sam ja grofica u dvorc i srebrom. bi velike i okićene zlatom Prostorije u dvorcu bile liki krevet i najljepša. Imala bih ve Moja soba bi bila najveća liki ormar, . Pored kreveta bi bio ve s raskošnim baldahinom ljela bih se pih haljina i cipelica. Vo u kojem bi bilo puno lije večeri u šume ispred dvorca. Svake šetati pored jezera i guste odjenula liki balovi. Za svaki bal bih dvorcu bi se održavali ve a bi bila elice. Moja najdraža haljin drugu haljinu i druge cip Moja kosa bi brne s bijelom vrpcom. crvene boje, a cipelice sre a u punđu ili je. Često bi mi bila svezan bila valovita i smeđe bo com. pletenicu s ukrasnom vrp ako bi izgledao ča stvarnost. evo, baš ov Voljela bih da je ova pri šćan! Franka Košta 4.c moj život u dvorcu Trako 13
  • 14. First Sight“). Tada još nisam poznavao život slijepih i nisam znao na koji se način dolazi do psa vodiča i što se sve treba napraviti dok ne dobiješ psa. A taj pas me je toliko fascinirao zato jer daje puno veću samostalnost i slobodu nekoj slijepoj osobi u svakodnevnom životu i slobodnom kretanju. To mi je bila ideja jer sam ja, figurativno, čovjek koji voli imati raširena krila, volim disati punim plućima, volim život. Život je nešto najljepše na svijetu, a ne želim da se moj život svodi na moj stan i moje prostorije. Ja želim živjeti život, ja želim otići na Marjan, na utakmice… Ja želim obavljati sve što obavlja svaka druga osoba. I zato sam odmah htio psa, da budem što samostalniji. Jer mnogi su mi govorili – što će ti pas vodič, imaš štap, imaš ženu. Ja imam ženu da mi bude žena, a ne pomoć u svemu što ja radim, i da se njen život ne pretvori u to da samo meni pomaže. Š: Kako je Vaš labrador retriever Chip postao pas vodič? D: On se obučavao u školi za pse vodiče i mobilitet u Zagrebu. Kao štene, s dva mjeseca je prošao obitelj socijalizatora i završio obuku. Oni su ga selekcionirali i obučili, a ja sam ga dobio kao gotovog psa vodiča. Dok Chip nije postao moj pas vodič, ja nisam imao utjecaja na njegov život, niti samNormalni ja znao kojeg ću psa dobiti, jer takvo je pravilo. Tek nasmo kao i svi, samo funkcioniramo na drugi način dan kad dobivate psa, znate kojeg psa dobivate. Onaj dan kad vamJa trebam sve što trebaju drugi ljudi: ja ljubim, ja plačem, ja se ga instruktor dovede u sobu i pusti prema vama, do tada ne znatesmijem, ja se družim, ja pričam viceve, ja sam tužan. Želim da hoćete li dobiti žutoga, crnoga, hoćete li dobiti labradora ili neštome se takvog prihvati, bez obzira na moju sljepoću. drugo. Sve je tajno. Tek kad je on gotov pas, kad ga udruga obuči i dođete u Zagreb, oni vam ga tek tada predaju i tada saznate štoDamir Smajo, gost školskog programa „Kako slijepe osobe uče, žive i dobijete.rade“ približio je učenicima i učiteljima svijet slijepih osoba i govorio Š: Kako izgleda Vaš uobičajeni dan?o vlastitim iskustvima. Iskoristili smo priliku za intervju, i saznali još D: Po meni, moj dan izgleda kao normalan dan svakog drugognešto o Smaji i Chipu. čovjeka. Ujutro ustanem, doručkujem, moja djeca se spremaju i idu u školu, ja idem vani, odem sa svojim društvom popiti prvu jutarnjuŠtreberko: Recite nam nešto više o sebi. kavicu, malo čujem ćakule, prokomentiramo stanje u državi, sportu iDamir: Ja sam Damir Smajo, imam 37 godina. Slijep sam od svoje svijetu. Tada odlazim na tržnicu, kupim ono što je potrebno, dođemdvadeset i devete godine. Živim s ovom sljepoćom najbolje što kući, skuham ručak, sačekam djecu da dođu iz škole. Kada ručamo,mogu. Naučen sam, a neke stvari sam prilagodio sam sebi tako da djeca imaju svoje obaveze, domaće radove, knjige, supruga je tumi bude lakše. Živim jedan prekrasan, lijep život, najbolje što mogu ili na poslu. Ovisno o vremenu, idem malo do grada, družiti se sakao slijepa osoba. Bar ja tako mislim. Imam suprugu i dvoje djece, i svojim prijateljima ili u teretanu ili neku drugu aktivnost. Navečerjedan pristojan i normalan život. se vratim oko 7, 7:30 kući, večeram, malo televizije, i idemo spavati.Š: Rekli ste nam da ste odmah nakon što ste oslijepili poželjeli I naravno, svi događaji koji se svima ubacuju u taj normalni životnipsa vodiča. Zašto? ritam: rođendani, primanja… Ali praktički imam jedan normalan,D: Sjetio sam se jednog filma u koje glumi Val Kilmer (op.ur. „At svakodnevan život. Navečer malo sjednem za računalo, provjerim mail. Sve radim kao i drugi ljudi, samo na način prilagođen slijepim 14
  • 15. Tehnologija u službi slijepih osoba Nakon prezentacije računalne tehnologije za slijepe osobe, razgovarali smo s Ivanom Bogdanovićem, studentom povijesti i filozofije na Splitskom sveučilištu, i Brunom Mrganom, inženjerom pomorskog prometa i edukatorom informatike za slijepe osobe. Koja sve informatička oprema postoji za pomoć slijepim osobama? Bruno: Opremu za pomoć slijepima zovemo tiflotehnička pomagala. Postoje zvučno-govorne jedinice za slijepe osobe, primjerice za računala, za mobitele ili MP3 playere. Ivan: Na žalost, veliki je problem što su pomagala za slijepe jakoosobama.Š: Na kakve prepreke nailazite u svakodnevnom životu,konkretno u Splitu? skupa. Primjerice, Braillev redak stoji oko 70.000 kuna. To suD: Ima svakakvih prepreka, ali stvar je u meni kao čovjeku hoću li astronomski iznosi, tako da većina slijepih osoba bez donacijapraviti problem oko tih prepreka. Hoću li ja te prepreke preuveličavati ne može sebi priuštiti takva pomagala. Slijepe osobe imajukao Mt. everest, ili ću tu prepreku probati savladati i sebi reći – bravo volje, žele raditi i steći nova iskustva, međutim financijskaDamire, uspio si. Ima ljudskih prepreka, ima tehnoloških problema strana nas sputava.poput neuređenih pločnika i cesta. Na primjer, neka žena s kolicima Kako radi računalo s Braillevim retkom?s bebom nekad nailazi na veću prepreku nego ja. Ja smatram da Bruno: To je jedan dugi redak koji iz teksta ispisanog na ekranuje bit u nama ljudima da shvatimo je li to toliki problem da od izbacuje točkice Braillevog pisma. Mi ih osjećamo pod prstima injega napravimo dramu ili ne. Za mene je nekad najveći problem čitamo slova.u životu kad se osjetim nemoćan. Na primjer, kad mi boli djecu, a Ivan: Ja se uglavnom služim s običnim prijenosnimja im ne mogu pomoći. Život je prelijep. Zašto stvarati problem od računalom koje ima govornu jedinicu nekih stvari koje se Što su to zvučne knjige? Kolika je njihova prednost u odnosu na knjige napisane Braillevim pismom? Ivan: Zvučne knjige su knjige snimljene na CD ili na kazetu. One imaju svoje prednosti i mane. Osnovna im je prednost ekonomičnost, jer su knjige na brajici dosta debele i tisak je skup. Mana je ta što vam prilikom slušanja zvučne knjige dosta brzo padne koncentracija. Knjige na brajici omogućavaju i vraćanje na prethodne stranice. Bruno: Knjige se isto tako mogu skenirati, prebaciti u digitalni format, recimo Word, i zatim slušati. Ali ponekad je dosadno i monotono slušati jedan te isti zvuk. Koliko su sadržaji na fakultetu prilagođeni slijepim osobama? Ivan: Nažalost, nedovoljno. Ja sam jedina slijepa osoba na studiju u Splitu, i za mene nije prilagođeno gotovo ništa. Postoji sustav za učenje na daljinu, Moodle, no on je tek počeo prilagođavati online tečajeve osobama s posebnim potrebama. Razgovarale: Lara Ramić i Ivana Šatara 6.c 15
  • 16. Odgovor na pitanje „Kako slijepa djeca uče?“ dobili smo od sustav, on i svi ostali slijepi ljudi čitali su knjige tiskane reljefnimgđe. Zlate Roso, tiflopedagoginje, koja je u školskoj knjižnici latiničnim slovima. Te su knjige bile glomazne, a čitanje vrloodržala dva zanimljiva predavanja i pokazala nam neke sporo. Svako se slovo trebalo opipavati i zapamtiti i tako riječ tipične školske predmete kojima se u školi koriste slijepa po riječ. Sustav točkica koji je stvorio Braille temeljio se na djeca. tajnom vojnom pismu, koje je služilo za noćnu komunikaciju te ga je izumio jedan francuski časnik za upotrebu na bojištu. Štreberko: Od čega se sastoji zanimanje tiflopedagoga? Iako su mnogi učenici Zavoda za slijepu mladež prihvatili Zlata Roso: Tiflopedagog je posebni učitelj koji radi sa slijepom sustav, nastavnici, koji su radili u školi, a nisu bili slijepi, djecom. Ja počinjem raditi s djecom već od njihove treće godine, protivili su se tom sustavu. Godine 1854., pošto su učenici i kad počinjemo s pripremama za pisanje i čitanje. U Splitu slijepi nastavnici zagovarali korištenje Brailleovog sustava, taj trenutno radim u OŠ Ravne njive, OŠ Brda, sustav je priznat. Najprije OŠ Mertojak, OŠ Filip Lukas, OŠ je priznat u Sjedinjenim Stjepan Radić i OŠ Plokite. Američkim Državama, a Š: Kako slijepa djeca uče? onda se proširio i po cijelome Z: Slijepa djeca uče uz pomoć svijetu. drugih osjetila, putem kojih Koliko je školstvodobivaju informacije o svijetu prilagođeno slijepoj djeci?koji ih okružuje. Oni inače uče Z: Školstvo je zapravo dobroi uz pomoć pisma za slijepe, prilagođeno slijepoj djeci.Brailleovog pisma, koje je u svijetu Oni su zapravo integrirani upoznato kao reljefno točkasto redovne uvjete. Samim timpismo za slijepe. što su integrirani, moraju se Š: Koliko je vježbe potrebno? i ostvariti određeni uvjeti za Z: Potrebno je vježbati od njihovo školovanje. Tu se najranije dobi, a kad se radi o radi o nabavci pisaćega stroja za pisanje Brailleovog pisma, djetetu koje je rođeno slijepo, treba početi od otprilike treće o nabavci udžbenika za slijepe na brajici, koje dobivaju preko godine, pa dalje. centra Vinko Bek u Zagrebu. Radi se o prilagodbama načina i Š: Kako se razvijala i prilagođavala brajica? metoda rada prema sposobnostima samoga djeteta. Z: Na to pitanje bih odgovorila tako da bih prvo objasnila tko Crtaju li slijepa djeca i kako? je čovjek čije ime brajica nosi. To je Luis Braille, koji je oslijepio Z: Slijepa djeca crtaju na foliji, tako da stave tu foliju na jednu kao dijete, a svoje pismo, Brailleovo pismo stvorio je kada je gumu. I crtaju uz pomoć šila, i na taj način ostane izbočeni 1824. godine kao tinejdžer pohađao Kraljevski državni zavod otisak toga što su crtali, i mogu ga opipati. Zanimljivo je da za slijepu mladež u Parizu. Prije nego je stvorio ovaj sam od mnogih slijepih osoba čula da boje zrače, i kako mogu dodirom prstiju prepoznati o kojoj se boji radi.događaju i drugima, samo pet puta gore nego meni? Ja bar takosmatram. Problema ima svatko. I najsiromašniji i najbogatiji čovjekna svijetu, i najzdraviji i najbolesniji, svi imaju neke svoje probleme. u susret, da se nešto malo pomakne. I da nas prihvate, konkretnoRješavamo ih, jer život nam je dan da se borimo, i stvaramo, da ga sve osobe s posebnim potrebama, koje su malo drugačije negouljepšavamo i ‘grubimo’, kako god možemo. ljudi koji su 100% zdravi. Ja trebam sve što trebaju drugi ljudi: jaŠ: Što ljudi mogu promijeniti u odnosu sa slijepim osobama? ljubim, ja plačem, ja se smijem, ja se družim, ja pričam viceve, jaD: Pa, mogu nas prihvatiti, da smo normalni. Da sve možemo sam tužan. Želim da me se takvog prihvati, bez obzira na mojuobavljati, samo na neki svoj način. Ima nešto što je karakteristično sljepoću.za nas, za područje Dalmacije i Splita. Kad sam prvi put izašao na Š: Koju poruku želite prenijeti u svojim posjetima školama?ulicu s bijelim štapom, svaki drugi čovjek mi je rekao da sam jadan. D: Odrasli su već takvi kakvi jesu, formirane osobe, oni će vam izJa smatram da ja nisam jadan. Takvo se mišljenje treba promijeniti pristojnosti reći: „Je, tako je, sve je tako kako ti pričaš.“ Ali čim sekod ljudi. Za mene je jadan ovisnik o drogi, o kocki, koji pri svom ja maknem iza kantuna, oni drugačije misle. Možda i griješim, nezdravom tijelu i zdravoj pameti svjesno uništava svoje zdravlje, znam. U svojim posjetima školama i vrtićima želim djeci pokazatisvoj život, svoju obitelj i sve oko sebe. To je za mene jadno. Jer ti da smo normalni, da nismo ništa drugačiji, osim što smo slijepi. Bašsvjesno upadaš, a meni se nešto dogodilo. Ja samo s tim nečim što kao i neki drugi ljudi, koji su u invalidskim kolicima ili imaju drugemi se dogodilo moram naj, naj, najbolje živjeti. I želim da me ljudi u probleme. Da trebamo sve što treba svatko. I da ta djeca kad odrastu,gradu, u svijetu prihvate takvog kakav jesam. A ne da kad prolazim kad se kao odrasli ljudi budu susretali s osobama s posebnimispred nekog kafića, da cijeli taj kafić gleda u mene samo zato što potrebama, da ih prihvate takve kakvi jesu. I to želim naučiti djecu.sam slijep. Ili kažu – što ćeš ti na utakmici, ti si slijep. Ja živim, i Da se ne moraju bojati prići meni ili nekoj drugoj slijepoj osobi.trebam sve što trebaju svi ljudi na ovom svijetu. eto to želim. Da Da znaju da s nama mogu razgovarati i o utakmicama i o svemu.nas prihvate kao najnormalnije, da nam prilagode neke stvari. Sve Želim naučiti djecu da smo mi sasvim normalni kao i drugi, samostvari za nas slijepe su jako skupe. Želim da nam i država malo izađe funkcioniramo na drugi način. 16
  • 17. Što? Ljetnu tvornicu znanosti čine znanstvene radionice za osnovnoškolce i srednjoškolce koje se preko ljeta odvijaju u Splitu, u prostorima Mediteranskog instituta za istraživanje života (medILS). Kako? Skupina djece (4-5) tjedan dana radi s mentorima na određenoj temi. Temu, odnosno ideju radionice osmišljavaju mentori, a obično su napravljene tako da se djeca na praktičan način upoznaju s područjima prirodnih znanosti. Zašto? Omogućiti djeci da dođu u kontakt sa znanošću na prikladan i zabavan način. U školi se obično ne susrećemo Pripremile: Andrea sa znanošću, već samo sa skupom Giljanović i Sara činjenica koje je znanost otkrila, što Karanušić 6.c je nažalost vrlo često nevjerojatno dosadno.Zanima li vas znanost? Volite li biologiju,kemiju, fiziku i pokuse? Ako su odgovorina ova pitanja potvrdni, prava ste osoba zaMedILSovu ljetnu tvornicu znanosti!C entar MedILS smješten je na Marjanu, pored Vile Dalmacije. U sklopu Tvornice znanosti, tijekom jednogtjedna preko ljetnih praznika, organiziraju se razne radioniceza djecu od 10 do 15 godina, i svake se godine mijenjaju.Zanimljivo je što su naši voditelji i mentori zapravo studentirazličitih smjerova na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu:matematike, biologije, fizike, kemije i molekularne biologije.Svaka radionica ima po dva mentora, s tim da „nastava“ počinjeu 9, u 13 je ručak, a sve završava u 17 sati. Prošle godine, uljeto 2009. godine, pedesetak djece raspršilo se na radionice Saznali smo da postoje bakterije dobre i zle, vidjeli kako kukcizanimljivih naziva: Kemija u kuhinji, Probavni sustav, Bakterije, vide svijet, otkrili kakva se matematika krije u kartama i naučiliMozgologija, Čarobne biljne boje, Matemagija, Vodeni svijet... koji oblak nosi kakvo vrijeme. Druženje se nastavlja i nakon bavljenja znanošću – jednu smo noć promatrali mjesec i zvijezde. Izvrsno smo se zabavili, gomilu toga naučili, igrali ping-pong i košarku, šalili se i pričali s mentorima... Ako vas zanima kako postati ‘radnik’ u Tvornici znanosti i želite se prijaviti, potrebno je ispuniti prijavnicu na internetu. Tamo morate napisati osobne podatke, izabrati radionicu koja vam se čini zanimljivom, odgovoriti na čudna pitanja i napisati motivacijsko pismo. Nakon nekog vremena nazvat će vas netko iz MedILSa i razgovarati s vama. Ako procjene da vas ovo dovoljno zanima, vjerojatno će vas primiti. Ovo je sjajna prilika za zabavu i druženje, i nemojte je propustiti! Sve o Ljetnoj tvornici znanosti potražite na internetskim stranicama: http://sites.google.com/site/summersciencefactory/ 17
  • 18. Formula za znanstvenike:znatiželja + pitanja*( Kako to izgleda kad se slavi znanost? Tko nam može dati bolji odgovor od Željke Fuchs, fizičarkekoja stoji iza Festivala znanosti. Prije početka intervjua zajedno smo pogledali na You Tube-u kratkifilm o brzini kojom se mijenja svijet u kojem živimo (utipkajte u You Tube tražilicu Did You Know 3.0).Preporučamo da ga pogledate prije ili poslije čitanja ovog intervjua! S nama je Željka Fuchs, predsjednica organizacijskog odbora tualno dođete k nama, a ne možemoFestivala znanosti – kako bi se predstavili čitateljima Štreberka? vas puno primiti jer jednostavno fizič- Ja sam Željka Fuchs, profesorica fizike na Prirodoslovno-matema- ki nemamo tako velike laboratorije, mitičkom fakultetu koji je tu u vašoj zgradi. Imam troje djece, od kojih izlazimo u grad. Sve što želimo pred-dvoje idu u ovu školu. Doktorirala sam u Americi i sad živim u Hrvatskoj, staviti donesemo na Rivu, i dogovo-u Splitu, jednom od najljepših mjesta na svijetu. Bavim se fizikom i po- rimo se sa školama da učenici dođu.pularizacijom znanosti. Što to zapravo znači? To znači da pokušavam Postavljeno je puno štandova, kao zapribližiti fiziku ili općenito znanost djeci poput vas, ali ne na način na Božićni sajam, tako da idete od štandakoji vi učite u školi, nego na način koji vam je prirodan. Dok hodate po do štanda i gledate sve što smo vamcesti i gledate svijet oko sebe, vidite stvari, vidite da je nebo plavo, i da mi pripremili.je more plavo, i pitate se: „Zašto je nebo plavo? Zašto je more plavo?“.Ako razmišljate o tome, mi vam možemo ponuditi kao znanstvenici od- Kako se postaje znanstvenik – ispričajte nam kako jedangovore, ali vam ne smijemo ponuditi odgovore kroz jednadžbe i kroz osnovnoškolac kojeg zanima znanost može postati znanstvenik?nekakvo suhoparno štivo koje trebate nabubati napamet, nego vam To je vezano uz ovaj film koji sam vam pokazala, i vezano uz tajtrebamo to znati nacrtati, pokazati kroz nekakav pokus, na način koji način razmišljanja – ne smijete izgubiti znatiželju! Nemojte dopustitićete vi razumjeti i zavoljeti. Trebate znati iskoristiti prirodna znatiželju, da vam učitelj ili učiteljica kažu: nemojte postavljati pitanja, pitanja sudječju, s kojom se rađate. Trebate uživati u njoj i razviti je, i na taj način glupa ili da se morate srediti, ili bilo što takvo. Za znanstvenika je jedinimožete poslije postati znanstvenici. I tako je Festival znanosti zami- preduvjet koji je potreban – biti znatiželjan, biti znatiželjan u vezi svi-šljen, baš zato da bi se približila sama znanost na jedan prirodniji način. jeta koji ga okružuje. Ništa drugo – i ako jeste tako znatiželjni, i ako ste dovoljno hrabri da nastavite pitati pitanja – to vam je to. I malo uporno- Što je Festival znanosti? sti, i rada, i ljubavi i nikad odustati – i eto, postajete znanstvenici. Festival znanosti je manifestacija koja se održava već osme godi-ne, i na festivalu svi fakulteti na Sveučilištu, i svi instituti u Splitu pred- Koja su to znanstvena otkrića, po vašem mišljenju, najvišestavljaju sve što mi inače radimo, najbolje što imamo, najbolje pokuse utjecala na svijet u kojem danas živimo?i najbolje aktivnosti. Ove je godine moto Festivala znanosti „Izađimo u To je dosta teško pitanje. Ja bih rekla da je to za mene struja, ja negrad“. Umjesto da se zatvaramo u svoje urede i laboratorije, i vi even- mogu zamisliti život bez struje, nikako. Ali kad malo bolje razmislite, većina stvari koje nas okružuju nastale su radi znanosti. Niti bi vi danas imali svoje mobitele da nije bilo znanosti, niti bi imali Internet da nema znanosti, niti bi letjeli avionima da nema znanosti, niti bi znali da posto- je klimatske promjene koje je čovjek uzrokovao, i saznali da ih moramo spriječiti. Podloga svega je zapravo u znanosti – a sve dalje je primjena. Što mislite o načinu na koji se znanost popularizira i približava mladima, recimo kroz TV programe i emisije kao što su Mythbu- sters? Tako treba izgledati znanost – treba biti duhovita, zanimljiva, do- stupna i razumljiva svakome. Ne smije biti predstavljena na takav način da je, recimo, meni dosadna. Ako je meni dosadna, kakva će tek vama biti? Kroz crtiće za najmlađe, kroz emisije za malo starije – na taj način treba popularizirati znanost, a ne s nekakvim pisanjima brošurica, sa- žetaka, milijun udžbenika… Vi ste generacija koja je odrasla uz raču- nalo, uz tehnologiju uz koju mi, koji vas učimo, nismo. Mi se moramo prilagoditi vama – moramo vam približiti tu znanost na način koji vi možete razumjeti, a ne na način na koji smo mi učili. A to znači upravo to – koristiti sve što vam tehnologija pruža. Kroz ovakav jedan filmić, u pet minuta, vi dobijete više informacija nego da ste sjedili nad knjigom tri dana. Na takav način mi trebamo prezentirati znanost, i u takvoj jed- noj emisiji Mythbusters-a vi zapravo vidite jedan koncept, dobar način, 18
  • 19. Pripremile: Lara Ramić i Ivana Šatara 6.c(ustrajnost) + ljubav 2 Glavno područje vašeg istraživanja je atmosferska fizika – mo- žete li nam nešto više reći o tome? Atmosferska fizika je fizika koja objašnjava sve pojave u atmosferi. Na primjer, zašto i kako ćemo sutra imati loše vrijeme ili lijepo vrije- me, je li ova zima bila izrazito kišovita, izrazito hladna ili nije, pa sve do globalnih klimatskih promjena. Kad vi gledate prognozu na Dnev- niku, za sutra ili za sljedeća tri dana, iza toga vam stoji jedan komplici- rani numerički model koji se vrti na super-kompjuteru i koji uključuje puno jednadžbi, ali i puno fizikalnih procesa. Na primjer, vama je vrlo jednostavno shvatiti jedan fizikalni proces: ako ima više vlage u zraku, koja može biti kao vodena para, onda se ona digne, pa mi to zovemo kondenzacija. To vam je kao kad mama kuha špagete, pa uzavre voda, pa na poklopcu vidite poslije kapljice – tako i oblak nastaje! Od pare, u jednom trenutku, pri određenoj temperaturi nastaju kapljice koje se spoje i to je oblak na nekoj visini koji vi vidite. Iza svih tih jednadžbi postoje takvi procesi, poput više vlage – veća vjerojatnost da će pasti kiša. To je samo jedan od tih procesa. Ono s čime se ja bavim jest kako primijeniti to što vidimo u atmosferi na te jednadžbe, i kako onda to i ostane vam u pamćenju. Teško vam je odmah naučiti bilo što iz zna- napraviti matematički, tako da prognoze vremena budu bolje i točnije. nosti, iz fizike ili kemije, ako učite od danas za sutra. Vi naučite za ispit, i onda ćete za mjesec dana možda sve zaboraviti. Međutim, kad pogle- date ovakav jedan show, razmislite malo, nekad eventualno napravite sami jedan pokus, vama će to zauvijek ostati u glavi. Vi ste svoj doktorat stekli u SAD-u i tamo ste i radili neko vrije- me. Možete li nam reći po čemu se razlikuje život u Americi i ovdje u Hrvatskoj? Život je ljepši u Hrvatskoj, još uvijek. Imamo ljepšu prirodu, pogo- tovo tu u Splitu, stvarno je prekrasno. Međutim, kvaliteta je života, ako se poveže s poslom, daleko bolja u Americi. U Americi sustav funkcio- nira, većinu toga što vam padne na pamet možete normalno napraviti, neće vam trebati tri dana da se nešto napravi. Ja bih rekla – živjeti u Hrvatskoj je bolje nego u Americi, ali raditi u Americi je bolje nego u Hr- vatskoj. Škole u Americi? U osnovnoj školi: bolje, u srednjoj školi:gore, na fakultetu i sve dalje: bolje. Imate li neki savjet za učenike viših razreda koje zanimaju fi- zika i kemija? Moj savjet je – nemojte sebi dozvoliti da prestanete pitati, da pre- stanete biti znatiželjni, i ako nemate odgovora u školi, imate Gospodina Googla, kako se mi šalimo doma. I meni je mama kad sam bila mala govorila: „Nisam ja hodajuća enciklopedija, pogledaj u enciklopediju što je to i zašto je to tako.“ Tako i ja danas svojoj djeci vičem da idu na Google – „Go ask Mr Google!“. Nemojte dozvoliti da vas bilo tko u tome ometa, i ako ne možete doći do nekih određenih znanja u školi, pitajte Google, pitajte mene, pitajte ljude poput mene. Pošaljite nam e-mail, danas je doba komunikacije preko interneta. Ne morate biti u Americi, i to će vaša generacija osjetiti, da naučite najbolje od najboljeg čovjeka za to. Pitajte ga preko e-maila i on će vam odgovoriti – što bolji znan- stvenik, to veća vjerojatnost da će vam odgovoriti, jer će mu biti drago da vas takvo nešto zanima, bit će mu drago odgovoriti na vaše pitanje. 19
  • 20. kako izraditi BAROMETAR 7. 1. Voditelji: učenici 4.d razreda Sara Simona Mojsović, 8. Lucija Srdanović, Matija Pervan i Aldo Miletić Cilj projekta: izrada barometra 2. Učenici su istraživali što su oblaci, što je tlak, što je barometar i kako nastaje vremenska prognoza. Za istraživanje su koristili i izvore, odnosno Internet (Wikipedija), enciklopediju „Faktopedija“, knjigu „Nebo“ i kurikulum od drugog do četvrtog razreda. U projektu smo imali i pomagače: naše roditelje, učiteljicu Sanju Župu i članove obitelji. Kako bismo se dobro pripremili, prvo smo napravili oluju ideja na temu „Što je zrak?“. Odredili smo odredili podteme, definirali zadatak i dogovorili strategije rada i vremena i krenuli na istraživanje. Tijekom rada na projektu obradili smo podatke, međusobno se konzultirali i izradili barometar. 9. IZRADA BAROMETRA:  Prvo odrežite vrat balona a zatim ga napnite preko limenke. (Slika 1, Slika 2) 10. 3.  Zatim ga pričvrstite gumicom i zalijepite 4. indikatorsku iglu. (Slika 3, Slika 4)  Pripremite 2 posudice vode: jednu s vrućom i jednu s hladnom vodom. (Slika 5, Slika 6, Slika 7, Slika 8) 11.  Limenku uronite u hladnu vodu, pa zatim u vruću. (Slika 9) 12.  Zatim promatrajte površinu: diže se i spušta. (Slika 10, Slika 11)  Kad se diže, dolazi lijepo vrijeme, a kad se spušta znači ružno vrijeme. (Slika 12) 5. 6. Jeste li znali?  Postoje vrste oblaka koji se zovu magareći repovi i ovčice.  Oblaci zadržavaju svjetlo, kroz tanje oblake svjetlost može proći pa ih mi vidimo bijele boje, a kroz gušće ne, pa ih zato vidimo crne ili sive.  Crni ili sivi oblaci ne znače kišu.  Ciklona je područje niskog tlaka. Ona donosi kišu, anticiklona donosi vedro i lijepo vrijeme.20
  • 21. Pripremile: Mia Ledina, Nadina Božić, Mia Mustafovski 8.a Prva pomoć – vještina koja spašava živote N egdje pri početku prvog polugodišta naša profesorica kemije Nina Stričević pitala je tko je od osmaša zainteresiran za pripreme za natjecanje iz Prve pomoći. Od gomile kandidata izabrala je nas: Ivu, Vandu, Miu.M, Luciju, Miu.L i Nadinu. Pripremali smo se kao pravi tim, s tim da je svatko imao svoja zaduženja - imali smo vođu ekipe i članove koji su bili spremni na sve. Što je najvažnije u pružanju prve pomoći do dolaska hitne službe? Bitno je održati osobu živom, biti uz nju i ostati smiren. Svoje smo znanje pokazali na natjecanju održanom u OŠ Visoka 20.ožujka 2010. Osvojili smo zasluženo 10. mjesto (naime, u jednom slučaju smo zaboravili pozvati hitnu pomoć). Ipak je najvažnije je da smo se odlično zabavile i svašta naučile. Iako vam se čini da Nadina spava, ona zapravo glumi unesrećenu osobu bez svijesti. Školski primjer osobe koja je zadobila udarac u glavu. Fantastična petorka - naš tim! (nažalost, jedna članica nije mogla doći na natjecanje) Posljednje razgibavanje prije pismenog dijela natjecanja. Buduće liječnice Iva i Vanda spašavaju djevojčicu u nevolji i stavljaju joj ,,praćku ‘’ na nos. 21
  • 22. Dino Polić Eni Pandža Gabrijela Bošnjak Ivana Alebić Karmen Klančnik Lovre Bajić 1a Lovre Bralić Lucija Janacković Luka Balek Luka Kristović Marin Božanić Marta Marulić Maria Marić Marukina Bašić Mia MatkovićNataša Martinić Roko Vulikić Sunčica Bozkov Toni Franović Toni Vladušić Vicko Ožegović22
  • 23. Andrija Sabić Bruna Bučan Darko Pupačić Ena Roza Drakulić Filip Sirotković Franina Milković 1bIva Gabriela Bajamić Kristijan Šimundža Lovre Bogdanović Lucija Čelan Marino Grbac Marko Delić Lucija Srednoselec Mila Laura Tonković Nika Kondić Nikolina Duvnjak Petar Penović Petra Bulić Petra Nuić Sara Babaja 23
  • 24. Branimir Knezović Branimir Strinić Domagoj Butić Ela Keć Filip Markovina Frane Jeričević 1c Hana Ćorak Hrvoje Grbeša Iris Belas Ivan Strinić Jure Favro Lovre Biljak Marin Šoljan Mia Mršić Nika Sladojević Roko Rončević Sara Serdar24
  • 25. Alen Delić Branimir Jelavič Mitrović Ela Čikeš Ella Pivac Igor Balić Isabella Marina Mišetić1dIvan Perdić Josip Vukušić Lara Rako Luka Cirković Marieta Macina Mario Satara Marko Čavar Max Jeremić Michelle Čudina Nikola MancevRino Gruica Roko Čović Roko Jukić Sara Rako Stipe Jerić Stipe Krolo 25
  • 26. Aldo Barčot Andrija Tomić Ante Vuletić Damir Vukičević Dea Belamarić Dora Lončar 8aDujam Krstulović Iva Grgić Ivana Lešina Josip Kokan Karlo Simović Leo Jukić Lucija Periš Magdalena Dujmović Marco Marusso Marin Popović Marko Čajo Mia LedinaMia Mustafovski Nadina Božić Paula Zujić Špiro Mladinić Vanda Marović26
  • 27. Anamarija Šarić Anja Musulin Bruna Knezović Bruna Lukšić Danira Tanta Ema Duvančić Filip Zavadlav Greta Vuković Ivan Baran Karlo Bilas Katarina Zrno Leo DrpićLeonardo Renić Margareta Boljat Marin Tadinac Mario Stjepić Martino Bečić Mate Glavurdić 8b Mislav Krka Paulo Hrepić Petra Madir Stipe Vučemilović Tea Katunarić Tina Rimac Toni Prodan Vanna Kosanović 27
  • 28. Ana Prkić Anđelo Pavišić Bruno Kljaković Gašpić Bruno Orlandini Davor Galić Dora GranićDorotea Gavranić Duje Najev Fabjan Tomić Ivan Jamić Ivan Jelavić Mitrović Ivana Butić Ivana Garmaz Livia Jelinović Luka Kaštelan Luka Vujević Marin Laptoš Mario Novak 8c Matea Hoffman Matea Radovan Mirta Tanasković Petar Tonkić Romana Singolo Sara Srzić Stjepan Bilać28
  • 29. Oproštajno pismo ajem još sta n jih pozn edu. Do . Djetinj- žu ju u razr veli zajedno me okru ena pro t. Očeku - am lica koja ko s mo vrem eu moj živo promatr ome koli koji ulaz , kad ću ko s a sjetom zmiš ljam o t ve d ogađaje ovo dosadilo j vatim ka dine. Ra ujem no sve mi je j školsko to se uh tvrte go i. Oslušk lila: „Ma koj novoČ es , če glic omis ne i od treće koj izma u sebi p zvoniti u na. Slijed o d vrtića, aje, k ako u ne sa m puta lsko zvono za a je neizbjež di, i nest e. Toliko o će ško promjen s tvo blije ula zi u men nik a. Uskor li to ili ne, eki strah hvata pa zira želim Tina Rim ac 8.b a žujem. N sada ? Sad me a lica . I bez ob jem, istr kole?“ A epoznat i iz ove š i nova, n dujem. više otić eg ledat ojoj s e ipak ra pa će m ranica k zgr adi. Iz klu blje , nova st no razdo no vo život K Ušla sa raj se p se boja m u ra ribli na ovim žava, a uspom hodnic la. Na s ima. Im vakoj s ene su ala sam sada ta sedam ko bliz u, goto vo da i svojim zred. P am ste godina h mog lutkam ogled penici i toliko u do na nep mislila toga n A sada , nakon a. oznatu djecu j da ću s e spota isam zn taknuti. Sjeća osam g oš me knuti i ala. Bila m se pNisam odina, više pr sam ne rvog d više m estraši pasti, s strpljiv anaČujem ala pre sve se o. Pože ve mi j a, i pom dječju strašen promij ljela sa e izgle alo viku i s a djevo enilo. L m izać dalo ta mijeh. jčica. U ica koj i iz razr ko veli Pomalo ovoj šk a vidim eda i v ko. im zav oli sam u razre ratiti se idim. sazrela du nisu . Posta nepozn la snaž ata, to nija. su moj i prijat elji. Ema D uvanči ć 8.b 29
  • 30. PubertetDossier: N a što vas prvo asocira riječ pubertet? Postavili smo ovo pitanje nekolicini slučajnih prolaznika u knjižnici i dobili odgovore poput: zabava, buntovništvo, fuj!, neposluh, problemi u školi… Upitali smo se zašto je pubertet postao sve češći izgovor za ponašanje koje prelazi granice, za nepoštivanje pravila i neodgovorno ponašanje. Generacije odraslih su prije ovih današnjih pubertetlija prolazile istu stvar, pa nije bilo toliko buke oko toga. Mlađa djeca koja u obitelji imaju starijeg brata ili sestru u pubertetu doživljavaju taj normalan dio odrastanja kao bolest kojom će se i oni jednog dana ‘zaraziti’. Odgovore smo potražili na različitim stranama (roditelji, djeca, psiholozi), a na vama je da sami izvučete zaključak. Savjeti psihologa o Svako ponašanje dovodi do određenih posljedica, a uz sve veća prava idu i veće odgovornosti. Zato dobro razmisli o posljedicama nepoštivanja pravi- la poput „ne koristiti mobitele u učionici“ ili „vrati se do 9 sati iz kina“. Dogo- vori se s roditeljima u kojim područjima možeš samostalno odlučivati i biti neovisan, ali isto tako i iskusiti posljedice svojih odluka. o Roditelji daju savjete jer te imaju potrebu poučiti i zadržati glavnu ulogu savjetnika u tvom životu. Naravno da ti se neki od tih savjeta čine nepotreb- nima, i kao da si ih dosad čuo već toliko puta… Možda ti se čini i da bi sam postupio bolje, što dovodi do svađe. Ako se protiviš, pokušaj se ne svađati. Umjesto toga debatiraj, zauzmi se za sebe i argumentiraj svoj stav. Odvaja- nje (čitaj odrastanje) nije lako ni tebi ni tvojim roditeljima. o U ovom razdoblju najednom razvijaš snažan osjećaj za iskrenost i praved- nost. Nije lako kad drugi oko tebe to isto ne osjećaju. Ne osuđuj roditelje ili vršnjake ako ne znaju što je  „fer“  na tvojoj skali vrednovanja, objasni im. o Ako burno reagiraš, ispričaj se. Ovo vjerojatno zvuči jednostavno, ali zna- mo da nije uvijek tako. Postoje načini kako iskreno reagirati a da pritom ne povrijediš druge. Imaš pravo biti tužan, imaš pravo biti ljut. Imaš pravo i reći drugima da si tužan i ljut. Imaš pravo na sve svoje osjećaje. Ali, pokušaj razmisliti što radiš kad se tako osjećaš . Druge ne povređuju naši osjećaji, koliko ih povređuje ono što tada radimo. Štreberkova novinarka Sara Bulić u svom je razredu provela mini-anketu o pubertetu. Evo nekoliko zanimljivih brojki do kojih smo došli: 100% učenika je upoznato s opasnostima koje donosi vrijeme puberteta (ovisnosti) 68% učenika povezuje riječ pubertet s odrastanjem 77% učenika primjećuje na sebi razne emocionalne promjene Što kažu roditelji? "Majka sam troje djece, sin mi sada ima 26 godina, starija kćer 21 – i oni su išli u ovu školu. Najmlađa kćer je trinaestogodišnjakinja i pohađa 7. razred. Prošla sam već dva puberteta, sad ‘preživljavam’ treći. S obzirom na raznolike hirove naše djece, ponekad je teško ostati priseban, ali to je zapravo najvažnije. Imati razumije- razumije- vanja za sve, ali ne popuštati. Iz puberteta djeteta treba znati izvući ono najbolje. Kod djevojčica je to lakše, ponekad su dosta emotivne, tako da im možete i prići na taj emotivan način, dok je kod dječaka malo teže. Moj je savjet - morate biti prisebni i odlučni. Dajte djeci do znanja tko je roditelj, jer vaš je odnos bitniji od sve- sve- ga. Djeca u pubertetu najčešće misle da su najpametnija, ali tu je ključno vaše razumijevanje i fleksibilnost." 30
  • 31. Pubertet – ma dajte! Anđela Paleka 7.a Joj najjače mi je kad mi profesori, mater i otac i bilo ko komene odgovara moje ponašanje počnu: „Ajme tebe, i ja san imalapubertet, pa mi to nije bila izlika za sve.“ A pa jesan li ja tu krivašta se oni nisu znali izborit za sebe... Uvik pričaju o tome kakosu oni uvik morali radit, kako su oni bili vridni, a da se mi sad neznamo zabavit i da je jedino šta vidimo kompjuter i televizija, kada je to šta čudno u ovo vrime. A mislin, ne mogu uspoređivatono prastaro vrime s ovin našin, oni su tad imali „kremenko“ te-levizije, ako su ih uopće i imali... A nismo mi jadni krivi šta nasovi mediji i okolina opterećuju takvin stvarima. Svako ima novecvike, mobitele, plazme, kompjutere.... Meni to više ništa nije ja-sno... Meni mobitel služi za koju pismu od Harija i par SMS-ova.Šta je baza imat novi elđijev kuki… Ma daj care, važno da imašslušalice u ušima, boli te đon.. Svi pate za nekin glupostima, štaje važno jesu li ti cvike iz Policea il’ su sa pazara, ko da to nije isto...Gledan ove cure oko sebe, sve postaju materijalistice, poznatije znate. Uglavnom, u pubertetu se razvijamo – od dice postajemou naše ka ono sponzoruše, a ovi muški čin vide neku naprlitanu osjetljiva dica, minjamo raspoloženja svaki čas. Često dođemo umaloljetnicu – odma na nju. A šta je najgore, one se ne bune, situaciju da pobignemo ća od svih, a i ovi ostali od nas.  Neka suma da mi je znat ko to odgaja? Misle da su frajerice ako su imale dica malo osjetljivija od drugih, pa pomišljaju na neko rizanje i15 momaka do prvog srednje, na fejs stavljaju polugole slike, a ubijanje. Njih kao zovu emo djeca. Mislin skužajte, al ono šta? I jao tekstu na slikama da i ne pričan. Gledala san slike jedne male, san emocionalno dite, pa ko me šta pita? Ovi sami sebe uvaljujumajko moja, ako meni nije bilo neugodno. Mala nije ni osnovnu u neke depresije i gluposti. Daj lipo, jedan je život, štaš se rizat tuzavršila, a već takve slike. A onda san jednom prilikon načulila i radit drame. Nema tog problema šta ga nemoš rišit. Uostalomuši, ka ono za promjenu i slušala komentare na tu žensku. A da premladi smo mi za neka ubojstva, ka da dolazimo u situacijuto čujete tek, kaže jedan od članova „klana“: ‘“Ala one (ime neće- da plaćamo račune, ranimo dicu... Ne znamo mi šta su problemi.mo navodit),  kraljica misli da je faca jer se skida po internetu i Nekad dođen i pogledan svoje starce i mislin: “Čoviče, koliko suprodaje se po školama, a ne kuži da joj se mi ka ono „divimo“, jer ovi ljudi napravili za mene, koliko se muče i opet in je teško“. Paje sve zafrkancija. Ne shvaća kako se CRNI.“ I onda mislin, šta je mi dođe milo, i mislin kako ja mogu malo pomoć, pa opet neka-ta cura postigla s time, ja kad bi je vidila sutra u gradu, ne da bi ko ajmo reć pomognen, sredin kuću ovo ono, al sve prođe i opetjoj zavarila u facu ka da san vidila najvećeg klauna. I onda će je se nastavi rutina ka i svakog dana. A niko mater i oca ne pita,neko opravdavat na kartu puberteta, a niko ne zna šta je puber- jesi se umorija, ili kako ti je danas bilo na poslu. Svi samo tražetet zapravo. Sad ću se ja napravit pametna pa ću malo objasnit. pare, a ne pitaju jel’ se ima, i jel’ imaju za kupit spizu sutra. Svi ihOvako znači, pubertet je razdoblje kad ditinstvo prestaje, znači drže za glavne krivce, prva ja. I kažen van, prije nego in sljedećipubertet je prvi dio adolescencije, šta znači da se u pubertetu put onako bezobrazno odgovorite i zalupite vrata, razmislite iminjamo i psihički i fizički, ali neću sad o biologiji, sve to dobro prigrizite jezik. DRMA NAS PUBERTET Josip Ledina 7.b Pubertet je pozvonio i na moja vrata. Manje se uči, više pro- vodim vrijeme za kompjuterom i nisam poslušan kao prije. Ali pro barem sam bolji od svoje sestre. evo nekih primjera. Ona se vo Ah, taj pubertet. Ta digne u 7 sati i sve do 7.45 sati se sprema. Kad ide na tjelesni, mi riječ ide na živce jer napiše na papir: 1. Obuti skejte, obavezno zavezati rep i namelj- , namelj je stalno čujem. Stalno kati se (našminkati se). Što je najgore, za to joj treba pola sata, a mama priča: „Kako si bio meni da se obučem trebaju najviše 3 minute. Mislim, kao da je sladak kad si bio malen, ograničena pa piše na papir. Najveće su nesuglasice između se- se a sad požalim što te stre i mame. Sestra se ponekad našminka kad ide u školu, pa to imam!“. Svi znamo da to mami javi profa iz hrvatskog. I tako profa podijeli curama nešto nije istina jer kad zaka- da operu lice i očiste šminku. Žali Bože šminke, a tek prosutih sniš i uđeš u stan, vidiš novaca… Društvo iz razreda divlja, neki se tuku, gađamo se gu- gu zabrinuta lica. Ne prođe micama…Neki picaju kad je kontrolni. Svi nam govore da smo dan bez barem pet sva- se promijenili, postali bahati. đa. Najčešće su teme: Ispada da to proljeće našeg života i nije baš tako bajno, zar ne? ljubav, škola i ocjene. 31
  • 32. DANI NJEMAČKE KULTUREPripremile: Anđela Paleka, Sara Markovina, Iva Kušeta 7.a., Dora Pejković 7.b • Fotografije: Renata Orhanović 7.aN izom događanja na području njemačkog jezika i kul- ture, u trajanju od 03. do 07. studenog 2009., u našem su gradu održani Dani njemačke kulture. Program jezapočeo 3. studenog radionicama za osnovne i srednje škole ugradskoj knjižnici Marka Marulića. Na svečanom otvaranju istevečeri studenti umjetničke akademije održali su koncept kla-sične glazbe. Predstavnica Kulturne inicijative Split Blažena Ra-das, rekla nam je nešto više o samom projektu: „Dani njemačkekulture koncipirani po danima francuske kulture koji se u Splituodržavaju istovremeno. Glavna ideja je promicanje njemačke kulture i njemačkog jezika, s tim da ove godine sla- vimo 50 godina pada Berlinskog zida i 60 godina postojanja Republike Njemačke.“ U gradskoj je knjižnici naš profesor povijesti i zemljopisa Zoran Ljubić uz podršku multimedi- jalnog umjetnika Mihaela Gibe održao ne- običan sat učenja kroz igru. Tema je bila „Njemačka kultura od Beethovena do Heidi Klum“. „Namjera nam je bila da se razbije taj stereotip o učioničkoj nastavi, i da samoj djeci bude zanimljivo. U igri se spominju ljudi i doga- đaji koji su živjeli i odvijali se puno prije nego što je netko od njih uopće rođen. Ovako na novi način mogu doživjeti njemačke znanstvenike, sportaše i događaje, kroz jedan zabavan, a ne ozbiljan pristup“, objasnio nam je prof. Ljubić.Lara Ramić i Ivana Šatara, 6.cKVIZ:NJEMAČKAKVIZ NJEMAČKA1. Kako se zvala nacionalna valuta 4. Heidi Klum je jedna od najpoznatijih 7. Koji je njemački skladatelj poznatNjemačke? njemačkih, a i svjetskih... po menuetima?a) njemački euro a) manekenki a) Wolfgang Amadeus Mozartb) njemačka marka b) glumica b) Ludwig van Beethovenc) njemačka forinta c) pjevačica c) Johann Sebastian Bach2. Kako se zove njemački znanstvenik 5. Koja je poznata njemačka skakačica 8. Koji je biokoji je otkrio teoriju relativnosti? u vis velika protivnica našoj Blanki? razlog zaa) Nikola Tesla a) Tia Helebo podizanjeb) Alexander von Humboldt b) Ana Chicarova Berlinskog zida?c) Albert einstein c) Arianne Friedrich a) simbol podjele između zapadne3. Koji je njemački izumitelj izumio 6. Prije ujedinjenja glavni grad europe itiskarski stroj? Njemačke bio je… istočnog blokaa) Johannes Guttenberg a) Berlin b) promicanje kulturneb) Martin Beheim b) Bonn baštinec) Hans Geiger c) München c) predstavljanje mira 32 RJeŠeNJA : 1.b), 2.c), 3.a), 4.a), 5.c), 6.b), 7.c), 8.a)
  • 33. Ča-more-judiTekst i fotografije: Anđela Paleka 7.a naša lipa dalmatinska besida Tekst i fotografije: Anđela Paleka 7.aJ Morska vila edenga lipega subotnjega jutra krenili smo prema grad- skemu teatru lutki. Išli smo pogledot kako skulari iz Splita, Trogira, Solina, Visa, Šolte, Broča i Slatina pričoduštorije na ča. Program je otvori raspivani ravnatelj Ivan Tokić Na obali našeg prilipog Splita, u Lučici na Spinutu, ribarkoji je svojin gloson razbudi publiku. Vidili smo i čuli svega o Šime ima je kaić. Naša ga je na obali i opitura škverskonpostolama brez taka, o Varbovskoj, o škandalu na peškariji… pituron. Bija je lipe plave boje s narančastin rigama. NajlipjiU pauzama je kantala klapa Šušur kojon su se niki oduševili, a kaić u cilome Splitu. Tribalo mu je dat i ime. Šime je odlučijanikima ni bilo pravo. Nakon šta nan se napunila glava, došla da će bit Kaić o sriće. Šime je kaićon lovija srdele, škarpine,je na red noša Sara sa svojon pričon o ribaru Šimi, koja je do- lokarde, gire. Paria je ka magnet za ribe. Trčale su ka išempjanebila puno falih o’ publike. Žiriju je bilo teško izobrat najbojeg,ma isto su mogli bokun boje proštudirat. Moran van priznat, u mrižu, a Šime ih je gušta gledat. Bija je najsritniji čovik nabilo je lipo maknit se od gradskega šušura i guštat u štorija- svitu. Cili Split bi na peškariju čeka Simu i lipotice iz mriže. „Dima onako kako su hi pripovidali naši stori. si Šime, ča jemaš danas?“, vikali su Splićani. „evo najlipje ribe“, falili su ga judi. Kate, Šimina zena, prodavala je ribu. Bili su siromaji, aliNila Kuzmanić Svete, književna prevoditeljica i kazališna pošteni judi i ča je najvažnije volili su se ka ludi. Brzo su stigla ikritičarka: dica: lipa Marina i mali Roko. Šimin posa’ je cvita’, a i dica su resla.„Uvijek je iznimno teško izabrati najbolji rad, uvijek se pre- Kupili su novu, lipu, kamenu kuću u Varošu s tiramolima. Brzo jelamate, važete i razmišljate. Svi su radovi bili vrlo dobri. Pri pasalo vrime.ocjenjivanju se sve uzima u obzir: sadržaj, ritam, dinamika, iz-govor i dikcija. Sve se zbroji, napravi nazivnik, i odlučite tamo Zajubila se i Marina. Udala se za Milinog sina, vinara, a Rokogdje vam padne prst. Vjerujem da sam ja najsretnija u ovoj je oženija maslinarevu ćer Maru i dobija malega Antu.dvorani, jer susret Ča-more-judi je na neki način i moje čedo, Jednega dana Šime je otiša na more ulovit koju lokardu.ja sam ga utemeljila prije trinaest godina. Raduje me ovako Kad je mrižu potega, unutra vidi niko čudo. lmalo je ljudsko tiloveliki odaziv, prvenstveno djece koja su nastupala, te gleda- a umisto nogu riblji rep. „Lokarda mi, a ča si ti sad?“, pita Šime.telja koji su došli da bi uživali u izvornoj čakavici.“ „Ja san morska vila. Lipi moj, ako me pustiš, dignit ću ti šoping centra dva, puno pinez i ispunit ću ti tri želje! A Šime će: „Ajme,Ivan Tokić, ravnatelj OŠ Grohote i organizator pjesničke ne znan, možda... vidit ću ča mi žena kaže!“smotre Ča-more-judi: Kad je ariva doma, oma je zva Katu i sve joj reka. Cilu su se„Nakon predstavljanja radova, moram reći da su svi učeni- noć u posteji okrićali, nisu spavali. Ujutro Kate kaže Šimi: „Nemojci pobjednici. Oduševljen sam mnoštvom prekrasnih radova Šime. Mi bi s tin pinezima i šoping centrima, tiramola mi, ravnorazličite tematike. Rekli su mi da je ovo najljepši dio na Pričigi- u propast!“. „Jemaš prav, jubavi moja“, sritno će Šime, „zna sannu. Odaziv je bio očekivan jer to su škole koje njeguju čakavi- ja da ćeš tako odlučit“. Ode na Kaic o’ sriće. Sidne kraj vile i omacu i šalju mi radove za pjesničku smotru mladih Ča-more-judi. počne s prvon besidon: „Znaš, lipa moja, ja san uvik mislija daSvi pristigli radovi ulaze u naš Zbornik. U našoj županiji oko mi je ovi kaić Kaie o’ sriće, a danas san, tovar jedan, tek vidijatridesetak škola njeguju čakavicu i mislim da je to izvrsno.“ da mi je Kate moja najveća srića. Pustiti ću te, al’ nemoj druge jude uništiti pohlepom i pinezima ča nudiš. Uči tovare da pripoznaju di je njihov kaić od sriee. Biži u more, morska vilo!“ Šime i Kate ostali su dobri, sritni i zajubjeni judi do kraja života. To su prenili na svoju prinili dicu, a oni na svoju... i tako sve do danas. Sara Simona Mojsović 4.d 33
  • 34. INTERVJU: Jadranko Bitenc, pisacU školi sam pisao sastave za prijatelje Pripremile: Lara Ramić i Ivana Šatara 6.c, Dora Pejković 7.b • Fotografije: Domina Šušak 6.c– tako su imali više vremena za nogomet! da ne čitam zbog sadržaja, već zbog načina na koji je netko uveo lik, kako je krenulo poglavlje, o kome je prva rečenica u romanu, o kome je zadnja rečenica u romanu. Radim u Pučkom otvorenom učilištu u Ivanić-Gradu kao voditelj Centra za kulturu i obrazovanje, tamo imamo knjižnicu pa sve nove knjige dolaze meni na stol. Š: Je li debljina knjige mjerilo njezine kvalitete? J: Naravno da nije, debljina nije nikada važna. Znam da se to u ško- lama često pita – koliko knjiga ima stranica, ali ako je knjiga interesan- tna i korespondira s vama i progovara na način da se osjećate bliski s tim junacima, bez obzira na to koliko imaš godina, onda je knjiga dobra i to je jedino mjerilo. Ako se vama nešto ne sviđa, onda knjiga nije dobra. Š: Što je to radio-igra za djecu i kako nastaje? J: Na to pitanje bi najbolje odgovorila moja kći Lana. Ona je dra- maturg i teatrolog, i po mojim romanima radi radioigre. Radio ima neka druga pravila, tamo se mora ići zvukom i riječju i često to nije samo preslikavanje sadržaja. Ne ide se od stranice do stranice, već se pokušava prenijeti onaj osnovni doživljaj koji roman ima, ali to uvijek ŠTREBERKO: Recite nam nešto o sebi i predstavite se či- zna dramaturg.tateljima Štreberka. Š: Jesu li knjige u današnje vrijeme out? JADRANKO BITENC: Tko je štreber? (smijeh) Mislim da ljudi krivo J: Nisu, zato što ljudi puno čitaju. Danas su dostupne knjige i prekodoživljavaju štrebere, štreberi su oni koji su možda željni znanja. Narav- računala, ali ja ne znam tko bi mogao čitati tristo ili dvjesto stranica dano, ima djece koja lakše pamte ako više nauče napamet. Ja sam rado mu stalno nešto titra pred očima. Ljudi su naučeni da drže knjigu u ruciišao u školu, možda zato što mi je u školi uvijek bilo ljepše i zabavnije i da je mogu listati, ali i da je i mogu prekinuti ako im se baš ne sviđa.nego kod kuće. Kod kuće sam imao stroge roditelje, a u školi mi je bilo Š: Jeste li kao dijete voljeli pisati?sve zabavno. Tamo su bili prijatelji i djevojčice koje su mi se sviđale, i J: Da, jako sam volio pisati. Uvijek bi za domaću zadaću napisaobudući da sam imao dovoljno znanja, uvijek sam se radovao školi. Volio po pet ili šest sastava – prije škole bi podijelio sastave prijateljima da bisam se baviti sportom koji mi je ostao hobi. A i pisanje mi se počelo mogao igrati s njima nogomet. Oni bi prepisivali i ne bi dobili jedinicupretvarati u profesiju, i iznad svega u veliko zadovoljstvo. – tako su brzo bili gotovi, pa smo se mogli zabavljati i baviti sportom. Š: Što vas je potaklo da postanete pisac? Š: Radili ste kao novinar za časopis Polet. Imate li ikakav savjet J: Nikada nisam znao da ću biti pisac. Kad sam bio klinac, mislio za djecu koja bi se htjela baviti novinarstvom?sam da ću možda biti liječnik, zato što su me uvijek pikali – pa sam i J: Imam, definitivno moraš biti radoznao – ali to je i inače u životuja htio nekog drugog pikati da cvili i plače. Kasnije sam mislio da ću bitno, a ne samo za novinarstvo. Isto tako trebate skupljati puno infor-biti vojni pilot, pa na kraju nisam niti to bio. A u biti sam sanjao da ću macija. Nekad se informacije možda ne čine važne, ali kad se usele…postati filmski redatelj. Budući da nisam uspio upisati taj studij, shvatio Naš mozak radi kapacitetom od 3% do 5%, znači ima ga sasvim dovolj-sam da ako budem dovoljno pisao, možda će me netko zapaziti i po tim no i nikad ga nećemo moći do kraja napuniti. Što više znanja, što višemojim romanima snimiti film. saznanja, što više radoznalosti! Š: Kako obično dobijete ideju za roman? J: Pun sam ideja, tako da ne znam u kojim trenutcimasve počinje. Kako je sada razvijena računalna tehnologija,često imam više datoteka otvorenih za različite priče koje miprolaze kroz glavu. Ali na žalost, ili na sreću, nemam dovoljnokoncentracije da se baš sa svim pozabavim. Š: O čemu i kada pišete? J: Cijeli život svi pišemo uglavnom o sebi, zato što volimolikove koje imamo u romanu, i oni pozitivni i oni negativnilikovi smo mi. Pišem sa strašću, ali i o strastima ljudi, dakleljubav mi je najvažnija bez obzira koliko imam godina, onamože biti isprepletena i kad si mlad, i kad imaš dovoljno go-dina da budeš zreo. Š: Koji su sastojci za dobru knjigu? J: Vaša mašta, i trebate imati i životno i literarno iskustvoda biste mogli sjesti i nešto napisati. Ja puno čitam, ali nika-
  • 35. Pripremile: Andrea Giljanović i Sara Karanušić 6.c, uz pomoć profesorice Vlatke Matejić PAGINA LATINAŠkole u Rimsko dobaR imska djeca obrazovala su se u školama, a odgajala u obitelji. Najvažnije vrline koje su se cijenile u doba starog Rima bilesu: pravednost, hrabrost, preziranje smrti,jednostavnost. Na prvom je mjestu bila ljubavprema domovini.S navršenih sedam godina, djeca u antičkomRimu krenula bi u javnu školu. Kod učitelja(grammaticus) učili bi pisati, čitati i računati.Bogatije su obitelji imale privatne učitelje,a mogli su učiti i grčki jezik. Između 12. i 15.godine završavala je „osnovna škola“, a dječaciiz imućnijih obitelji mogli su preći u retorskuškolu (grč. retor – govornik). Tu se stjecalo umijećegovora pred narodom, u sudu ili na senatu, t.j. umijećeza društveno i političko djelovanje. Djevojčice suzajedno s dječacima išle u javne škole, ali kasnije nisu išle uretorske škole. Mogle su se obrazovati samo kod kuće, i učiti oknjiževnosti, muzici pa čak i filozofiji.Učitelji su bili: Jeste li znali?☻Magister Ludi (podučava čitanje i pisanje) U rimsko doba nis postojale tiskane knjig u☻Grammaticus (podučava rimsku i grčku književnost) e, već su se prepisivale☻Calculator (podučava aritmetiku i geometriju) rukom. Kvintilijan je bio pr vi plaćeni učitelj od caraŠkolski pribor se sastojao od: . U rimskoj školi☺torbe (capsa, scrinium) nije bilo jedinica,već se☺tablice za pisanje (tabulae, ceratae) krivi odgovor kažnjav ao☺pisaljke (stilus) šibom.Kasnije se pisalo na papiru i/ili pergameni, a za pisanjese koristilo ptičje pero ili zašiljena trska (calamus). 35
  • 36. N aši su mali talijani na ul icama našega gradaSan Nicola e Mattea = Sveti Nikola i Matea... blago njima, čak i vlastiti dućan imaju dobili pravi foto-reporterski zadatak – u šetnji splitskim ulicama svojim su fotoaparatima i oličarke mobitelima zabilježili Il paradiso = raj... kao raj za šopingh primjere korištenja talijanskog jezika. Za sve sjajne fotografije koje smo dobili ne bi pitanje! bio dovoljan ni cijeli Štreberko, zato smo na ovoj stranici izdvojili Il Papagallo = papiga... odgovori na samo nekoliko primjera. La gelate ria = slad oledarnic a.... NJAM , NJAM! 32 gusti di cioccolato = 32 okusa vruće čokolade ... svaki komentar je suvišan vu! 36 pravac na ka La linea =
  • 37. Dalmatinsko – talijansko – hrvatski rječnik DALMATINSKI TALIJANSKI HRVATSKI arija l’aria zrak barka la barca brodica bandira la bandiera zastava balota la ballotta kugla bičerin il bicchiere čašica borša la borsa torba botun il bottone dugme bračolet il braccialetto narukvica botilja la bottiglia boca banak il banco klupa baškotin il biscottino dvopek banj il bagno kupaonica cukar il zucchero šećer cirkolat circolare kružiti čikara la chicchera šalica đita la gita izlet fažol il fagiolo grah falšo falso lažno friško fresco svježe kolet il colletto ovratnik karota la carota mrkva kučarin il cucchiaino žličica kantun il cantone kut kanočal il cannocchiale dalekozor kurioža curioso znatiželjan kacavida il cacciavite odvijač kampanel il campanello zvonik kušin il cuscino jastuk kapula la cipolla crveni luk lumbrela l’ombrello kišobran matun il mattone cigla maća la macchia mrlja pinel il pennello kist pitur il pittore slikar ponistra la finestra prozor marun il marrone kesten nono il nonno djed njok il gnocco okruglica pjat il piatto tanjur pjaca la piazza trg pomidora il pomodoro rajčica pašta la pasta kolač, tjestenina navigavati navigare ploviti šinjorina la signorina gospođica šjor il signore gospodin rećine gli orecchini naušnice šugaman l’asciugamano ručnik tavaja la tovaglia stolnjak timun il timone kormilo tinel il tinello blagovaonica Izradili: učenici koji vešta il vestito haljina pohađaju izbornu nastavu žveljarin la sveglia budilica talijanskog jezika, uz pomoć štikadent gli stuzzicadenti čačkalica profesorice Maje Jerčić
  • 38. IZ RIJEČIU DJELOUčenici 3. b za školski su maskenbalosmislili skupnu masku pod nazivom Živo-tinje Dr. Dolittlea. Lektirni naslov i zanimljivapriča toliko ih se dojmila da su se dosjetili ipisanu riječ H. Loftinga oživjeli i proveli u djeloili maske. Na školskom maskenbalu u veljačiosvojili smo 1. mjesto. Zahvaljujemo svim rodi-teljima na pomoći i suradnji! Učiteljice Branka Ilić i Katarina GeneralićDoktor DolittleDoktor Dolittle je doktor za životinje. Živi u gra-diću Puddleby-on-the-Marsh. U tom gradiću sviga poznaju jer je dobar čovjek i čini dobra djelaljudima i životinjama. U njegovoj kući ima mnoštvoraznih životinja: od miševa do krokodila. Zna živo-tinjski jezik pa može razgovarati sa njima. Nijednoj,baš nijednoj, životinji ne bi naudio. Na glavi uvijek nosicilindar. Tina Vladušić 3.bMajmun Či-čiMajmun Či-či je u nekim trenucima bio jako koristan; npr.kada je sa papigom Polinezijom Doktoru i ostalima pokazaoput do Afrike ili kada im je u Afričkoj prašumi pokazao du-plju u visokom stablu među stijenama. Či-či je isto tako i vrlosnalažljiv (sakrio se s Polinezijom na stablu da ih ne vidi kralje-vić Bambo). Na majmunskom Či-či znači đumbir. Toni Budimir Bekan 3.bPapiga PolinezijaPolinezija je zelena papiga koja je pametna i dosjetljiva. Onalako prevari druge. Vrlo je brza. Dolazi iz Afrike. Talia Tara Roje 3.b 38
  • 39. Zabavne straniceSudoku: Ivana Šatara 6.c • Rebusi: Sara Bulić 6.cBiseriiz razreda REBUSI• Nacionalne manjine – to je kad se veći broj ljudi rađa nego što umire.• Koji dojam na vas ostavlja stih Torbe su kao pero lake iz pjesme „Kad se voli u školi“?- Ova me pjesma podsjeća na 1. razred, kad je u torbama bilo malo knjiga.• Koja je prilagodba malih riba da se mogu uvući u pijesak?- Ribe imaju nevidljive oči.• Mungos je mala riba. On je biljojed koji jede sve životinje. SUDOKU• Kralježnica je štap koji se savija.• Balada je polagani ples u dvoje.• Pokaži mi na karti Australiju. - Ona je potopljena.• Kako se zove pjesma koja ima osam stihova? - Osmoza.• Ako je današnji papa Benedikt XVI., koji je papa bio za vrijeme Drugog vatikanskog koncila? - Papa Benedikt 93.• Koje sve morske ribe poznaješ? - Srdela, inćun, list i sushi.• Kontrolni rad: kratice s. - salata t.- televizija, telefon g. - gospodin ul. - ulistracija i sl. - i slovo, i sladoled 39
  • 40. TETA VIŠNJA I ŽUTU JEDNOM , U VISOKOM ZELENOM NEBODERU, NA 11. KATU, ŽIVJELA JE TETAVIŠNJA . BILA JE JAKO LIJENA. PO CIJELE JE DANE SAMO GLEDALA TELEVIZIJU. NIKADANIJE ČISTILA POD, PRALA PROZORE I SU ĐE . ISTO TAKO NIKADA NIJE ZALIJEVALASVOJE ŽUTO I PLAVO CVIJEĆE . SVAKIM JE DANOM CVIJEĆE BILO SVE BJESNIJE I ŽEDNIJE.PLAVOM CVIJETU NA PAMET JE PALA POBUNA, A ŽUTOM CVIJETU BIJEG!SLJEDEĆE JUTRO TETA JAGODA, SUSJEDA TETE VIŠNJE, POĐE NA PROZOR ZALITI SVOJEZELENO I NAR ANČ O CVIJEĆE. KAD JE OTVORILA PROZOR, IMALA JE ŠTO VIDJETI: NAPROZOR JE STAJALO ROZO, NARANČASTO, ŽUTO I PLAVO CVIJEĆE! HM, HM, ZAMISLI SETETA JAGODA, I KAŽE: „MISLIM DA SAM NEGDJE VEĆ VIDJELA OVO …“ISTOGA JUTRA, MALO PRIJE PODNE, PROBUDILA SE TETA VIŠNJA, , PROTEGNULA SEI SKINULA KRASTAVCE I MASKU ZA LICE. ZATIM JE OBUKLA SVOJ RUŽIČASTI KUĆNI OGRTAČ,NAPRAVILA KAVU I POŠLA NA BALKON. „OH, NE!“, ZAURLA TETA VIŠNJA, „GDJE JE MOJEŽUTO I PLAVO CVIJEĆE?“ POGLED JOJ SLUČAJNO PADNE NA BALKON SUSJEDE JAGODE. 40
  • 41. TO I PLAVO CVIJEĆE ODANDE JOJ SE BELJILO I KREVELJILO NJEZINO ODBJEGLO ŽUTO I PLAVO ! TETA VIŠNJA NIJE MOGLA VJEROVATI SVOJIM . DOK JE TETA VIŠNJA KOVALA PLAN ZA POVRATAK CVIJEĆA, OGLASILO SE ZVONO NA VRATIMA. TETA VIŠNJA POHITA OTVORITI VRATA, A NA VRATIMA - SUSJEDA! TETA JAGODA KAŽE TETI VIŠNJI: „MOLIM TE, POPODNE U 5 DOĐI KOD MENE NA ČAJ “!. TETI VIŠNJI ODMAH SINE ZAMISAO: „KAD TETA JAGODA ODE PRISTAVITI VODU ZA ČAJ, UZET ĆU CVIJEĆE I NA KONOPCU SE PREKO BALKONA VRATITI U SVOJ STAN! HA-HA!!!“ TETA VIŠNJA BRZO ZAKAČI KONOP (DA ŠTO PRIJE POBJEGNE), OBUČE CRN E HLAČE I MAJICU I ODE KOD TETE JAGODE. ČIM JE TETA JAGODA OTIŠLA PRISTAVITI ČAJ, TETA VIŠNJA SE REKORDNOM BRZINOM ODŠULJA NA BALKON, UZME CVIJEĆE I POPUT CIRKUSKOG AKROBATA DOSKOČI NA SVOJ BALKON. OD TOG JE DANA TETA VIŠNJA SMRŠAVILA (CRNA MAJICA JOJ JE BILA MALO USKA), REDOVITO ČISTILA KUĆU, I NARAVNO, ZALIJEVALA SVOJE ŽUTO I PLAVO CVIJEĆE . 41
  • 42. Od plesa d INTERVJU: prof. Jasenka Bracanović - Grizeljsportski život profesorice Jasenke Š: Koji ste fakultet završili? J: Završila sam Kineziološki fakultet ovdje u našem susjedstvu, u Tesli- noj ulici u Splitu. Diplomirala sam 1991. godine. Dugo vremena sam bila bez posla, ni- sam radila u školi, ali sam uvijek bila u trenerskom pozivu. Dugogodiš- nji sam trener u OŠ Lučac, vodim kategorije malih odbojkašica. I fakul- tet u meni budi lijepe uspomene, te četiri godine kroz koje sam naučila i prošla svašta. Svima bih željela da nastave studirati, ako vole nešto da završe fakultet, da se bave sportom. Ja sam uspjela i dobila posao u struci koju volim. Š: Jeste li kao dijete željeli postati nešto drugo? J: Počela sam u plesnoj skupini Lepe Smoje, i u Mozaiku sam naučila prve plesne korake. Uvijek sam mislila da će me i u budućnosti pratiti ples i da ću postati poznata plesačica i pratiti nastupe pjevačkih zvijez- da. No, odbojka me odvela u sasvim druge vode.ŠTREBERKO: Recite nam nešto o sebi i predstavite se čitateljima Š: Što mislite o uvjetima za nastavu tjelesnog odgoja u našoj školi?Štreberka. J: Iskreno rečeno, prošla sam mnogo škola u Splitu, i mogu reći da vašaJ: Zovem se Jasenka Bracanović Grizelj i nova sam nastavnica tjelesnog škola ima izvrsne uvjete. Imamo sve sprave koje su nam potrebne uu vašoj školi. Inače živim u Solinu sa suprugom i dvoje djece i svaki dan nastavi i dosta popratnih rekvizita. Međutim, jedini je problem nedo-putujem iz Solina ovdje na nastavu. Odrasla sam u sportskoj obitelji, voljno vremena. Dvoranu naizmjenično koriste tri škole: I. gimnazija,otac mi je bio atletičar, majka rukometašica, a brat i ja smo odbojka- II. gimnazija i naša osnovna škola. Svi mi moramo naći termine, takoši. Suprug je rukometni trener u ŽRK Split. Nastojim tako i svoju djecu da nažalost nastava počinje već u sedam i petnaest, a srednjoj školi uodgojiti u sportskom duhu - sin je rukometaš, srednjoškolac, a curicu sedam, kako bismo svi mogli redovito odraditi nastavu.Hanu sam upisala na odbojku. Mislim da će i oni, kao sljedeća genera-cija, nastaviti sportsku karijeru. Š: Jeste li zadovoljni interesom učenika za Vaš predmet? J: Pa, mogu reći da jesam. U ovoj školi postoji tradicija bavljenja spor-Š: Čime se bavite u slobodno vrijeme? tom, i u školi i u sklopu izvannastavnih aktivnosti. Djeca vrlo rijetko izo-J: Iskreno rečeno, nemam puno slobodnog vremena zato što radim staju, jedino kad su bolesna i ne mogu doći na nastavu. Moram reći dana tri škole da bih imala punu satnicu. Vikendom provodim slobodno su učenici redoviti, vrijedni i uporni, i mislim da je to glavni razlog zaštovrijeme s obitelji. Najviše volim otići u prirodu, pogotovo zimi kada vole nastavu tjelesnog odgoja.ima snijega, onda odemo na Kupres na skijanje. Nastavnici tjelesne izdravstvene kulture često imaju razne aktivnosti i natjecanja, tako da Š: Koje sportove pratite?su rijetki slobodni trenuci. Volim pogledati dobar film, a u kuhanju sam J: Nedavno je održano europsko prvenstvo u rukometu, i to sam prati-također dobra, tako da ukućanima znam pripremiti kolače. la kad god sam mogla. Volim pogledati i skijanje. Pratim sve osim no- gometa koji mi nije baš drag sport, i to ne zato što je muški, nego miŠ: Koju ste osnovnu školu pohađali i čega se najviše sjećate? je jednostavno dosadan i monoton. Osobito mi je drago bodriti našeJ: Pohađala sam osnovnu školu Đordano Borovčić Kurir, to je današnja sportaše koji se natječu pod hrvatskom zastavom.škola Plokite. Za školu me vežu jako lijepe uspomene: prve ljubavi, sim-patije, prvi koraci u sportu. U školi sam počela trenirati odbojku, tako Š: Imate li omiljenog sportaša?sam je i zavoljela. Tamo sam provela najdraži dio djetinjstva. J: Nemam omiljenog sportaša, ali se divim uspješnim mladim sporta- šima, posebno Blanki Vlašić. To je izuzetno uporna cura, i uspješna jeŠ: Zašto ste odlučili postati profesorica tjelesnog? samo zato što je radila uporno i marljivo. Nije ju pokolebao ni jedanJ: Imala sam prekrasnu nastavnicu. Profesorica Krvavica bila je odličan neuspjeh, koji prate svaku sportsku karijeru. Druga sportašica kojupedagog i odličan nastavnik, bila nam je kao druga majka jer smo mi bih navela je Janica Kostelić. Jako mi je žao što je prestala skijati. Nadosta vremena provodili u školi na natjecanjima i sportskim aktivno- vrhuncu je karijere imala jako dobre rezultate, i vjerojatno je došlostima. Ona je bila ta koja mi je usadila ljubav prema sportu i prema do zasićenja nakon godina i godina treninga, a pretrpila je i brojneodbojci i pokrenula u meni želju za ovim pozivom, kojim se bavim već ozljede.osamnaest godina. 42
  • 43. do odbojke Pripremile: Lara Ramić i Ivana Šatara 6.c Š: Recite nam nešto o vašoj sportskoj karijeri? J: Moja sportska karijera počela je u OŠ Plokite, u dobi od deset godina. Uključila sam se u odbojku, kao slobodnu aktivnost. Kasnije sam preš- la u Odbojkaški klub Split na Gripama. Prošla sam sve uzraste: mlađe kategorije, kadetkinje, seniorke… Igrala sam odbojku petnaest godina i promijenila nekoliko klubova. U sportu uvijek želite ići naprijed, po- stići veći uspjeh. Na kraju sam završila u Kaštelima, u prvoligaškoj ekipi Odbojkaškog kluba Kaštela. Tamo sam završila svoju karijeru s otprilike dvadeset i tri godine. Kada sam završila fakultet posvetila sam se obi- telji, nakon punih 15 godina na sportskim terenima. Natjecala sam se, uživala, putovala, puno toga naučila i vidjela – najljepši sam dio djetinj- stva provela uz sportske terene. Š: Odbojkašice naše škole postigle su značajan uspjeh na grad- skom natjecanju, treće mjesto u ukupnom poretku. Recite nam nešto više o tome. J: Ove godine imamo jako dobru ekipu – dvanaest cura koje treniraju u tri odbojkaška kluba. Prepoznala sam da bi mogle biti jako dobra ekipa i prijavila sam ih na gradsko natjecanje osnovnih škola. Pobjeđivale su sve do polufinala, kad su izgubile s vrlo malom razlikom u trećem, odlu- čujućem setu od OŠ Mejaši. Za treće mjesto su igrale s OŠ Marjan, koju su lako pobijedili, i na kraju su bile treće. Nadam se da će iduće godine zavole te sportove. Ako im se neki sport svidi i približi na satu tjelesne opet biti u finalu i igrati za prvo mjesto. kulture, djeca će možda i početi trenirati. Mislim da su sva djeca koja su uključena u sport vrlo odgovorna, vrijedna i ambiciozna te da ispu- Š: Imate li koji savjet za djecu koja bi se htjela baviti sportom? njavaju sve svoje obveze. Često su jako dobro organizirani i na kraju J: Svaki moj provedeni sat u školi je nastojanje da djeci približim bilo postanu pravi i kvalitetni ljudi, dijelom zato jer se aktivno bave sportom koju sportsku granu, rukomet, košarku, gimnastiku, i to na način da oni i sportskim aktivnostima. Sportski uspjesi Jesenski kros, Odbojka, siječanj 2010. M 4. Bruna Bušić 9. Dora Pejković – listopad 2009. 1. Ivan Šerić 5. Dora Pezer skok u vis Osvojeno 3. mjesto 2. Marin Siriščević 6. Dorotea Gravranić 10. Ivana Lešina – 5. i 6. razred 1. Mia Mustafovski 3. Marko Roje 7. Dominika Bilač skok u vis 1. Vedrana Bulić 2. Dorotea Gavranić 4. Bruno Kljaković-Gašpić 8. Paula Zujić 11. Dora Lončar – 2. Valentina Šabić 3. Nadina Božić 5. Miro Bilić 9. Nina Vukasović skok u dalj 3. Nikolina Čeprnjić 4. Lucija Periš 12. Ana Prkić – 4. Lara Ramić 5. Nina Vukasović Muška ekipa – 1. mjesto Atletika, ožujak 2010. skok u dalj 6. Bruna Lucić Zlato – Ivan Šerić 1. Vedrana Bulić – 13. Tina Rimac – 7. i 8. razred 7. Bruna Lukšić Srebro – Marin Siriščević trčanje 100 m skok u vis 1. Karla Đirlć 8. Matea Radovan Ženska ekipa – 2. mjesto 2. Nikolina Čeprnjić – 2. Gabrijela Gudelj 9. Mia Ledina Srebro – Dora Granić trčanje 100 m Učenice su osvojile drugo 3. Tea Dunatov 10. Dora Pejković 3. Marina Bulić – mjesto ekipno. 4. Marina Bulić 11. Iva Polunić Plivanje, ožujak 2010. trčanje 300 m 12. Renata Singolo Nakon posvojenog 1. 4. Karla Đirlić – Vedrana Bulić 3. mjesto - osvojeno 1. mjesto za 5. i mjesta na županijskom i trčanje 300 m pojedinačno na 100 m. 6. razred – ekipno Skijanje, veljača 2010. poluzavršnom natjecanju, 5. Lara Ramić – ekipa se kvalificirala za trčanje 600 m Marina Bulić 1. mjesto - Vedrana Bulić – zlatna Ž državno prvenstvo u 6. Mirta Tanasković – pojedinačno na 300 m. medalja – pojedinačno 1. Ana Šerić Rijeci (17.-19. svibnja). trčanje 600 m 2. ema Slapničar 7. Ivana Butić – Vedrana Bulić, Marina - Marina Bulić – srebrena 3. Barbara Puljek 1. Ivana Butić kugla Bulić, Nikolina Čeprnjić, medalja – pojedinačno 4. Mia Slapničar 2. Renata Orhanović 8. Sara Srzić – Karla Đirlić osvojile su 5. Dora Granić 3. Mirta Tanasković kugla prvo mjesto u štafeti. 43
  • 44. Zaljubljena u Tea Lalić, juniorskagimnastiku reprezentativka u gimnastici Pripremila: Sara Markovina 7.a put dnevno, a kada u školi nemam kontrolne ili ispitivanja, trening je dva puta dnevno. Š: Na koliko si turnira dosad bila i možeš li izdvojiti natjecanje koje ti je ostalo u sjećanju? T: Bila sam na nebrojeno turnira, a u posebnom mi je sjećanju jedno državno. Bila sam mala i imala sam veliku tremu, ali sam je uspjela prebroditi i suzdržala sam se da ne padnem. Na kraju sam bila veoma sretna radi toga. Š: Koliko je teško uskladiti sportski i školski život? T: Dosta je teško, jer moraš biti dobar i na treningu i u školi. Treba se uložiti dosta napora i redovito učiti, jer se osjeti razlika u radu ako propustiš trening. Š: Imaju li profesori razumijevanja za tvoje izostanke? T: Da, dogovorim se s njima za odgovaranje akoUpišete li na You Tube portal ime Tea Lalić, imat ćete priliku imam neka natjecanja ili treninge.pogledati isječke s gimnastičkih natjecanja na kojima Tea Š: Sad si sedmi razred, kakvi su ti planovi dalje za srednjuoduševljava nastupima na parteru i gredi. Na travanjskim školu i sportsku karijeru?kvalifikacijama za Europsko prvenstvo u Birminghamu zauzela T: Ne znam još, razmišljala sam o sportskoj gimnaziji, ali još imaje izvrsno 20. mjesto na gredi (od ukupno 112 natjecateljki), a za dosta vremena do toga.plasman u finale nedostajalo joj je samo 0,6 bodova. Štreberkova Š: Nakon svih treninga i obaveza koje imaš, ostaje li tinovinarka Sara uspjela ju je uhvatiti taman prije odlaska na dovoljno vremena za izlaske s prijateljima?pripreme u Englesku. T: Uvijek se nađe vremena, ali više izlazimo vikendom, jer mi je radni tjedan pun obaveza.Š: Kada si se počela bavitigimnastikom?T: Prije osam godina. Gimnastikame zanimala još od vrtića, i čim samugledala kako cure izvode nekeelemente, zaljubila sam se u taj sport.Š: Koja ti je omiljena disciplina?T: Greda mi se sviđa baš radi zanimljivihelemenata. Istina je da su dosta teški, alisam osjećala veliko zadovoljstvo kadasam ih savladala.Š: U kojem klubu treniraš i kolikočesto imaš treninge?T: Treniram u Gimnastičkom klubuMarjan i treninzi se održavaju svaki dan.Sve ovisi o školi, pa imam treninge podogovoru. Kad moram odgovarati nekepredmete, onda imam trening jedan 44
  • 45. Zabavni psihotest Pripremile: Dora Pejković i Karla Đirlić 7.bJesi li sportski tip? 6. Koja ti je najdraža obuća? a) Skejte, starke, gležnjače, kopačke... b) Čizme, štikle, baletanke, krokse, japanke... c) Skechersice, marte, rimljanke, škveranke.... 7. Koliko je naša škola osvojila pehara ove godine? a) Kakav pehar? Za vino? b) Gomilu: iz atletike, odbojke, skijanja, plivanja c) [(-2+7)+5]:2 8. Kako se igra igra „prozori“? a) Bacaš kamenje dok ne porazbijaš sve prozore u školi b) Dođeš ranije prije sata i pomažeš ‘čistama’ prati prozore c) Netko ponese tenisku lopticu ili neku koja odskače, putem skupiš neku djecu i gađaš prozore od dvorane za TZK1. Kad ti na igralištu netko dobaci ‘balun’, ti...?a) Bježiš glavom bez obzirab) Pokriješ se rukama i počneš vrištatic) Spretno ga uhvatiš i uzvratiš udarac BODOVI a) b) c)2. Što se u JAR-u održava u lipnju ove godine? 1. 2 1 3a) međunarodno natjecanje u borbi pijetlovab) izbor za teen miss 2. 1 2 3c) svjetsko nogometno prvenstvo 3. 1 3 2 4. 3 2 13. Na satu tjelesnog... 5. 1 3 2a) umorim se kad napravim kolutb) profesorica me stalno hvali i vuče na natjecanja 6. 3 1 2c) sjedim na klupi sa slušalicama 7. 1 3 2 8. 2 1 34. Treniram....a) Odbojku, nogomet, cheerleading, atletiku, plivanje..b) Pa i ne baš 8 – 13c) Boćanje, streljaštvo, skokove u vodu Ti nikako nisi sportski tip. Nije to baš dobro, jer će ti u životu svakako zatrebati da uhvatiš loptu i ponekad da napraviš korak ili dva. Ne mora5. Kad ideš na trampuline... značiti da ćeš dobro završiti u životu ako se samo ulizuješ profesorimaa) Našminkam se kao maškara, obučem minicu i baletanke, i osmjehuješ curama/dečkima. Pokušaj se aktivirati; uključi se u neki pokušavam izbjeći skakanje i gledam zgodne dečke sport i budi najbolja/i u tome. Još nije kasno za to ako imaš ambicija zab) Obučem trenerku (koja nije za TZK) i tenisice, pokušavam nešto novo i zabavno! skakati što više i radim salto cijelo vrijemec) ponesem lovu za kavu i gledajući druge kako skaču sjedim u 14 – 20 kafiću Ti si na putu do pravog sportaša. Moraš se samo malo trgnuti i ne smi- ješ brzo odustajati. Nemoj izostajati sa treninga samo radi druženja s prijateljima. Ako ti neki sport ne ide, potraži drugi. Malo truda i sigurno ćeš uspjeti! 21 – 24 Ti si pravi sportski tip. Imaš želju za treniranjem i sve ti se vrti oko spor- ta. Vjerojatno su ti zidovi puni medalja. Želimo ti da ih osvojiš što više - samo tako nastavi! Pravi si sportaš! 45
  • 46. Najpoznatiji rock gitaristiJimi Hendrix rockVjerojatno ne postoji glazbenik koji nije čuo za Jimi Hendrixa, legendurock glazbe i gitarističkog genija. Tragove njegovog specifičnog zvuka je Stairway to Heaven, u kojoj je Jimmy izvodi ve- ličanstveni solo. Često je Preslušale i pripremile: Sara Markovina i Domina Šoljan 7.a cki danas osjećamo u rocku, bluesu i jazzu. svirao Gibson gitare s dva vrata, to je inače vrlo za-roRođen je u Seattlu, pod pravim imenom Johnny Allen Hendrix. Još jekao dijete ludovao po sobi praveći se da svira gitaru s metlom. Ipak, htjevno, a poznat je i poHendrixova je najveća potpora bio njegov otac, također zaljubljenik u tome što je svirao gitaru sglazbu. S 15 je godina dobio svoju prvu električnu gitaru. Budući da je violinskim gudalom!Jimi bio ljevak, morao je prilagoditi žice. Godinu dana kasnije osnivasvoj prvi band. Toliko je obožavao svoju gitaru da se od nje nije odvajao “I may not believe inčak ni na WC-u. myself, but I believe inSvirao je kao pratnja tada poznatim glazbenicima, kao što su Ike i Tina what I’m doing.”Turner, B.B. King i drugi. Nakon nekog vremena, na nagovor menadžera Jimmy Pagepreselio se u London i tamo osnovao trio The Jimi Hendrix experien-ce. Na preporuku Paula McCartneya (basista The Beatlesa) sudjeluje na Obavezno poslušati:dobrotvornom koncertu Monterey Pop Festival, gdje je nastupao pred Kashmir 50 000 ljudi. Jimi se na svojoj gitari Fender Stratocaster koristio isprekida- nim rifovima, feedbackom i wah-wah Eddie Van Halen pedalama. Najznačajniji Hendrixov Osnivač američkog hard rock benda Van Halen rodom je iz Nizozemske. koncert je zasigurno Woodstock, na U djetinjstvu je svirao klavir, no ubrzo se prebacio na sviranje gitare. kojem izvodi hendriksovsku verziju eddie je zaslužio posebno mjesto u povijesti rock and rolla, i to radi američke himne. Nakon Woodstocka, brojnih inovacija u načinu sviranja. Izmislio je tapping tehniku tapping, radi neslaganja unutar banda, The za postizanje velikih brzina pri sviranju složenih dionica. Sa 17 godina Jimi Hendrix experience se raspadaju. osniva band Van Halen, zajedno s bratom Alexom i prijateljem Markom Hendrix je poslije svirao u par manje Stoneom. Sam je sastavio svoju gitaru od dijelova Fendera Stratocaste- poznatih bandova. Umro je 1970. u ra i Gibson Les Paula, a dao joj je ime “Frankenstrat.” Zanimljivo je da je ck Londonu, nesretnim slučajem, vjero- svirao solo dionicu u Michael Jacksonovoj pjesmi „Beat it“ i radio glazbu za film „Povratak u budućnost“.ro jatno radi predoziranja tabletama. “Imagination is the key to my lyrics. The rest “Music is for people. The word ‘pop’ is simply short for popular. It means is painted with a little science fiction.” that people like it. I’m just a normal jerk who happens to make music. As Jimi Hendrix long as my brain and fingers work, I’m cool.”      eddie Van Halen Obavezno poslušati: All Along the Watchtower Obavezno poslušati: JumpEric Clapton SlashClapton je jedan od najutjecajnijih gitarista uopće. Jedini je izvođač Saul Hudson, poznatiji kao Slash, bivši je član banda Guns N’Roses,koji je tri puta primljen u Rock and Roll Hall of Fame, kao solo izvođač prepoznatljiv je po dugoj, crnoj kovrčavoj kosi i crnom šeširu. I roditeljii kao član bandova Yardbirds i Cream. Snalazio se u svim žanrovima, su mu bili dio glazbene industrije – majka je radila kostime za Davidaali je najviše osjećao blues. Prvu akustičnu gitaru dobio je za 13. ro- Bowieja, a tata radio omote za albume. Prvu je akustičnu gitaru dobiođendan. Nekoliko je puta gotovo odustao od sviranja, ali nastavio je s 15 godina, a za glazbu ga je ‘zapalio’ nastavnik iz glazbene škole kojiuporno vježbati i brzo je napredovao. Prvi band osnovao je sa samo 17 je volio Led Zeppelin i Cream. Guns N’ Roses je bio treći Slashov band,godina! Tijekom 60-ih godina prošlog stoljeća postaje prava zvijezda u a njihov je specifični zvuk obilježio devedesete. Krajem 1996. Slash na-bandovima Yardbirds, Cream i the Blind Faith, nakon čega se otiskuje pušta Gunse, a kao razlog navodi „ograničavanje kreativnosti“. Slash jeo solo karijeru. Jedan glazbeni menadžer prišio mu je nadimak Slow- želio još jedan melodic metal album, dok je Axl želio eksperimentirati shand, zbog opuštenog i stiliziranog načina sviranja. novim zvukom. Nakon odlaska, Slash  je radio na gomili drugih projekata, a“I am, and and I always will be, a blues guitarist.” Alice Cooperom, Motorheadom, Mic-Eric Clapton hael Jacksonom, pa čak i Backstreet Boysima! Trenutno je član banda Vel-Obavezno poslušati: Layla vet Revolver, živi u ogromnoj kući na Beverly Hillsu zajedno s ženom i dje- com, i posjeduje zavidnu kolekciju odJimmy Page 250 gitara, od kojih su većina markiČasopis Rolling Stone proglasio ga je devetim najboljim gitaristom na Gibson i Fender.svijetu. Gitaru je počeo svirati dosta rano, sa samo 8 godina. Inspiracijamu je bio elvis Presley. Tijekom studija je svirao s mnogim bandovima i “...It`s not so much how good a playersolo gitaristima, među kojima je bio i eric Clapton. Ipak, najveći uspjeh you are, it`s how cool you are”.doživio je s kultnim bandom Led Zeppelin. Njihova najpoznatija pjesma Slash 46 Obavezno poslušati: November Rain
  • 47. Top 5 filmova za djecu (i ne samo djecu) Pripremila: Branka Radetić, dipl. učiteljica1. Vuk samotnjak 4. Čarobnjak iz OzaMnogi će vam znalci potvrditi (The Wizard Of Oz)da je Vuk samotnjak najbolji Snimljen prema istoimenojhrvatski dječji film ikad sni- knjizi Franka Bauma, Čarob-mljen. Film iz 1972. od nedav- njak iz Oza je glazbeni film zano je dostupan i u digitalnom djecu i mladež. Za ulogu Do-obliku Dirljiva priča o prijatelj- rothy, Judy Garland je dobilastvu dječaka i psa prati malog „dječjeg Oskara“, a još i danasRanka i privrženog njemačkog se snimaju i pjevaju pjesme izovčara za kojeg stanovnici sela ovog filma. U potrazi za svojimvjeruju da je opasan i krvolo- željama, djevojčica Dorothy,čan vuk. Limeni, Strašilo i Lav na putu prema Smaragdnom gradu doživljavaju brojne pustolovi-2. The Goonies ne i upoznaju čarobnu zemlju,Jedna od najslavnijih i najbo- nastanjenu neobičnim bićima.ljih filmskih pustolovina svihvremena, Goonies je priča kojaće oduševiti svako dijete koje 5. Vlak u snijegumašta o avanturama. Neoče- Vlak u snijegu (1976), film na-kivani događaji, zamke, zago- stao na temelju istoimenognetke i zli kriminalci – simpa- romana i najboljeg djela hr-tična i domišljata družina na vatskoga klasika Mate Lovraka,kraju će pokazati kako su pri- jedan je od najgledanijih hr-jateljstvo i odanost najvažnije vatskih filmova svih vremena.vrline, pogotovo dječjih života. Posebnu i trajnu vrijednost tog hrvatskog filmskog evergreena čine songovi Arsena Dedića3. E.T. koje i danas zdušno pjevuše(E.T. the Extra-Terrestrial) mladi, sadašnji i oni nekadaš-E.T. je znanstveno-fantastični nji…film redatelja Stevena Spiel-berga iz 1982. godine. Ako vamkažemo da je to još jedna pričao prijateljstvu, možda ćete po-četi zijevati, ali ako vam kaže-mo da je to priča o prijateljstvudječaka i vanzemaljca… 47
  • 48. OGLAS

×