ŽVOKS           život vinkovačke omladine koja spavaGimnazija M. A. Reljkovića / veljača 2011. / broj 15                  ...
Uvod             IMPRESSUM   IZDAVAČ   Gimnazija M.A.Reljkovića   Trg bana Josipa Šokčevića 1,   Vinkovci   VODITELJICA NO...
Sadržaj                  SADRŽAJ 15. BROJATEMA BROJA4    SVE ŠTO UTJEČE NA OBLIKOVANJA MIŠLJENJA MLADIHIN MEMORIAM8    RAZ...
Tema broja                                           „Čovjek se jedino skl                                             izo...
Tema broja ladnom i cjelovitom vojih jakih stranai savršenstvu.“  Živimo u vremenu izrazitoga tehnološkog         Učenike ...
Tema brojaodgojnih aktivnosti nastavnika djeluju         omogućili ponovno odvajanje i individ-u željenom smjeru. Suvremen...
Tema broja                      SVE ŠTO JE DOBRO                      KRATKO TRAJE                      Prethodni tekst je...
Tema broja fra Vladimir Vidović“OSTAVI SVE,I SLIJEDI ME!”Razgovarali smo s bogoslovomVladimirom Vidovićem8 · ŽVOKS · velja...
Tema broja fra Vladimir VidovićRAZGOVARALE ANTONELA I BARBARA VIDOVIĆŽVOKS: Mnogi mladi danas zaboravljaju          dinami...
Tema broja Roditelji   RAZGOVARALI ANA ŠPORČIĆ I MARIO PULJIZ ŽVOKS: Na koji način roditelji oblikuju         kojim se žel...
Tema broja Utjecaj medijaU TJ E C A JMEDIJANA MLADE    PIŠE ANITA BIĆANIĆK       ako živimo u modernom dobu, med-        i...
Tema broja “Res, non verba!”“Res, non verba!”                             Razgovarali smo s predsjednicom Vijeća učenika, ...
Tema broja “Res, non verba!”pola ispita. Da učimo ono što želimo učiti,    svojoj novoj ulozi?                            ...
Tema broja                                                 RAZGOVOR                                                     S ...
U školi                                                                    DRŽAVNA                                        ...
U školiDRUGI POGLED NA LEKTIRU    PIŠE MATEJ RUPČIĆK      ritiku ili komentar lektira za treći      našeg svijeta ali i da...
U školi Učenici putnici  KAKO ZAMRZITI  OMILJENU PJESMU?    PIŠE IVAN ČAPALIJAN        e znam koja je vaša omiljena       ...
U školi                       DRŽAVNO NATJECANJE IZ                            GEOGRAFIJEPIŠE ANITA BIĆANIĆU       Gimnazi...
U školiDRUŽENJE UPREDVEČERJEPIŠE DOMAGOJ MAROŠEVIĆK       ao što je svima poznato, svaka nova     program lektire za osnov...
U školi Biti ili ne bitiBITI ILIpNE BITI?    p   PIŠE TEREZIJA ĆOSIĆP      ovodom obilježavanja mjeseca borbe         nako...
U školi                        Okoliš gradi mostove                                                 Mladi Europljani u dij...
U školi                                   Jalta, JaltaPIŠE ANA ŠPORČIĆ                                   Ovi stihovi, iz j...
011 zvoks 2011pdf
011 zvoks 2011pdf
011 zvoks 2011pdf
011 zvoks 2011pdf
011 zvoks 2011pdf
011 zvoks 2011pdf
011 zvoks 2011pdf
011 zvoks 2011pdf
011 zvoks 2011pdf
011 zvoks 2011pdf
011 zvoks 2011pdf
011 zvoks 2011pdf
011 zvoks 2011pdf
011 zvoks 2011pdf
011 zvoks 2011pdf
011 zvoks 2011pdf
011 zvoks 2011pdf
011 zvoks 2011pdf
Upcoming SlideShare
Loading in …5
×

011 zvoks 2011pdf

3,113 views
3,014 views

Published on

Published in: Education
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
3,113
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
0
Actions
Shares
0
Downloads
4
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

011 zvoks 2011pdf

  1. 1. ŽVOKS život vinkovačke omladine koja spavaGimnazija M. A. Reljkovića / veljača 2011. / broj 15 MISLIM, DAKLE JESAM
  2. 2. Uvod IMPRESSUM IZDAVAČ Gimnazija M.A.Reljkovića Trg bana Josipa Šokčevića 1, Vinkovci VODITELJICA NOVINARSKE GRUPE Višnjica Sorčik, prof. GLAVNA UREDNICA Anita Bićanić NOVINARI Ana Šporčić Domagoj Marošević Mario Puljiz Antonela Vidović Barbara Vidović GRAFIČKO OBLIKOVANJE LISTA Dinko Osrečki LEKTURA Višnjica Sorčik, prof. RIJEČ UREDNIŠTVA FOTOGRAFIJE T Mirjana Pjevac ema je ovogodišnjega ŽVOKSA Osim o temi broja pisali smo i nasto- promišljanje o tome tko i koliko jali zabilježiti sva događanja u školi E – MAIL ADRESA utječe na oblikovanje našeg i oko nje. Nadamo se da će te i u gimnazija.zvoks@gmail.com mišljenja i naših stavova. Čiji su ovome broju naći nešto što će vas za- utjecaji najvažniji, jesu li to utjecaji i nimati. Za trenutke uživanja u lijepoj TISAK odgoj roditeljskoga doma, vršnjaka, misli i riječi preporučujemo vam naš ZEBRA, Vinkovci škole, medija? Jesmo li uopće samo- literarni podlistak. stalni u donošenju odluka, načinima NAKLADA ponašanja, jesmo li svoji? 200 primjeraka O našoj smo temi razgovarali s neko- Uredništvo liko sugovornika i nadamo se da će te iz njihovih odgovora moći zaključiti koliko mislimo i koliko jesmo. život vinkovačke omladine koja spava ŽVOKS2 · ŽVOKS · veljača 2011.
  3. 3. Sadržaj SADRŽAJ 15. BROJATEMA BROJA4 SVE ŠTO UTJEČE NA OBLIKOVANJA MIŠLJENJA MLADIHIN MEMORIAM8 RAZGOVOR S BOGOSLOVOM10 ŠTO RODITELJI MISLE O ODGOJU11 KAKO MEDIJI UTJEČU NA MLADE12 “RES NON VERBA”13 ISKUSTVA BIVŠIH MATURANATA14 RAZGOVORI S UČENICIMA ŽIVOT ŠKOLE COMENIUS15 Državna matura 24 Comenius project16 Predstavljanje knjige 26 Poglavica Winnetou Mateja Rupčića 27 Legenda o crnoj kraljici17 Učenici putnici 28 Pećine i sedra18 Državno natjecanje iz geografije TU OKO NAS19 Druženje u predvečerje 29 Obilježavanje dana Božićni sajam Matice hrvatske20 Prevencija ovisnosti 30 Povijest SKIG-a21 Okoliš gradi mostove 31 Razgovor s članovima SKIG-a Posjet Vukovaru 32 Hrvatska manjina u Srbiji22 Jalta, Jalta 33 Dorf23 U zdravom tijelu - 34 Rock u ravnici zdrav duh 35 Muvka 37 Razgovor s Melitom Hrengek 38 Razgovor s Radom Šerbedžijom veljača 2011. · ŽVOKS · 3
  4. 4. Tema broja „Čovjek se jedino skl izobrazbom svih sv može približitiPIŠE IVANA BILJAN, prof.Sve što nas okružuje djeluje da smo takvi Svakodnevno možemo čuti kako su ponašanja, razmišljanja i osjećaja grup-kakvi jesmo, tako možemo reći da nas današnji mladi preplavljeni raznim nim standardima. Mladi uglavnom dijelesve odgaja. informacijama, znaju više od svojih vrijednosti svoje vršnjačke grupe. To suInterakcijom čovjek uči što je društveno roditelja o mnogo čemu ali to ne znači male grupe, povezane posebnim emoci-prihvatljivo, a što neprihvatljivo, te koje su da su emocionalno zrelija. Često im jama, uzajamnim odnosima.posljedice slijeđenja ili kršenja društvene upravo nedostaje kontakt sa socijalnom Ako je adolescent u grupi vršnjaka kojanorme i vrijednosti. Najviše se uči od stvarnošću i odgovornošću u izvršavanju ima pozitivne vrijednosti i on sam ćeljudi koji su nam važni – roditelji, članovi radnih zadataka. takve vrijednosti prihvaćati, međutim akoobitelji, prijatelji, učitelji... Socijalizacija U adolescenciji dolazi do „jaza generaci- njegovi prijatelji imaju devijantne oblikečovjeka odvija se živeći u društvu, a ja“ – intenzivno konfliktnog odnosa ado- ponašanja, velika je vjerojatnost da ćeučenje prema stvarnosti života. lescenta i roditelja. Ustvari tu se ne radi ih i on prihvatiti. Grupa vršnjaka, premaObitelj je prva grupa u kojoj se nađemo o „jazu“ već dolazi do promjene kvalitete tome, može prenositi i vrlo opasno soci-po rođenju. Bez obzira kakva ona bila, u odnosa roditelj-dijete. jalno značenje.njoj stječemo prva iskustva, razvijamo „Teško je reći gdje završava jedna gen- Uz bunt i prezir napuštaju poistovjećenjasvoje osobne potencijale u njoj se oblikuju eracija, a gdje počinje druga, ali to je tu s roditeljskim likovima i odbacuju au-naši stavovi. U životu svakog pojedinca negdje oko 10 naveće“ (grafit) toritete – žele pripadati sebi jednakimaobitelj zauzima središnju ulogu zato ona i Ovdje opet dolazi do izražaja važnost i ravnopravnim što nalaze u druženju sdobiva svoje značenje kao primarni odgo- dobrih odnosa koji su izgrađeni u obitelji vršnjacima.jni faktor ili socijalizacijski agens. Skladni između roditelja i djeteta. Preduvjet U adolescentskoj dobi mladi se uključujuobiteljski odnosi su značajni i odlučujući za dobar odnos s djetetom je da dijete u različite oblike društvenog života priza zdravlje i razvoj pojedinca. Obitelj se surađuje, važno je poštivati njegov integ- čemu se počinje razvijati njihova individu-mijenja kako se mijenja i društvo tako se ritet, razvijanje njegova samopoštovanja alnost i težnja da stvore pozitivnu socijal-današnja suvremena obitelj mijenja ne i samopouzdanja, učiti ga odgovornosti nu sliku o sebi. U različitim interakcijamasamo po svojoj strukturi već i po odgo- i poticati osobno izražavanje na svim mladi žele biti prihvaćeni kao odrasli; želejnim stilovima i ulogama roditelja što razinama. se isticati, žele biti zapaženi i originalni.utječe i na obiteljsko ozračje. Nedostatak Uz obitelj vršnjaci imaju značajan utjecaj U tom razdoblju mladi ljudi nisu ni djecavremena roditelja odnosno velika zapos- na psihosocijalni razvoj adolescenta. ni odrasli, nisu ni zreli ni nezreli. Više bilenost i svakodnevno rješavanje egzisten- Prolazeći kroz iste životne situacije htjeli nego što bi mogli, redovito znaju štocijalnih pitanja stavlja u drugi plan odgoj mladi se međusobno najbolje razumiju, neće a ne znaju što hoće. Obezvrjeđujudjece. Često se upravo zbog velike zapos- nalazeći se u istom položaju sprijateljuju iskustva odraslih a svoja još nemaju.lenosti i užurbanog načina života događa se, jedni druge oponašaju, međusobno seda navečer kada je obitelj na okupu budu informiraju i formiraju. Osjećaju potrebu Mediji sve više upravljaju životima ljudisvi umorni i komunikacija postaje površna da se udružuju u grupi vršnjaka, a zahtje- i postaju sastavni dio kulture. Danas ješto utječe i na odnose. Stoga je jako bitna ve skupine nadređuju zahtjevima roditelja nemoguće razmatrati bilo kakve aspekteorganizacija života u obitelji što obuhvaća i škole. U interakciji s vršnjacima djetetu života (mladih) izvan konteksta utjecajautvrđivanje pravila ponašanja i najvažnije se pruža mogućnost za učenje i stjecanje mas-medija. Mediji imaju ambivalentnudužnosti svakoga člana obitelji. Obitelj iskustva koja se ne mogu steći na osnovi ulogu u suvremenoj odgojnoj paradigmiodržavaju i jasno postavljene granice koje ni jednog drugog oblika interakcije. jer su, s jedne strane, obrazovno-inform-čuvaju njenu cjelinu i one su pokazatelj Adolescenti s obzirom da još nisu razvili ativnog sadržaja, dok s druge strane,kako obitelj funkcionira. Prečvrste ili svoj identitet imaju značajnu potrebu poprimaju oblik manipuliranja i/ili indok-nedovoljno jasne granice mogu pridonijeti pripadati nekoj grupi, a pripadanje nekoj trinacije, posebice, kod djece i mladihprividno skladnoj obitelji. grupi uvijek zahtjeva prilagođavanje (Miliša i Zloković, 2008: 131).4 · ŽVOKS · veljača 2011.
  5. 5. Tema broja ladnom i cjelovitom vojih jakih stranai savršenstvu.“ Živimo u vremenu izrazitoga tehnološkog Učenike treba zainteresirati da koriste napretka i velikih tehničkih mogućnosti medije smisleno i funkcionalno za stje- čime se povećava broj izvora i utjecaja kojima su djeca izložena od najranijeg canje znanja te da se prema sadržajima koje im oni pružaju odnose kritički. Treba PODACI ZA REPUBLIKU HRVATSKU djetinjstva. Mediji djeluju u svim socijali- ih osposobiti da oni vladaju medijima, a (prema istraživanju GFK, zacijskim agensima u obitelji, skupinama ne mediji njima. 2006. godina) vršnjaka i u školi. U obitelji mediji postaju Usvajanje socijalnih i kulturnih obrazaca «kućni suodgajatelji». Mediji su dio ponašanja djeteta bitno ovisi i o dinamici svakodnevnog života, a time i neizbježna školskog okruženja. komponenta socijalizacijskog procesa. Škola je agens socijalizacije koji ■ 90% djece gleda televiziju svaki dan Veliki broj istraživanja o utjecajima medija u društvu i formalno ima ulogu ■ 90% djece između 11 i 13 godina svaki upravo se bavi preispitivanjem odnosa podučavanja mladih u određenim znan- dan prati tv-program djece i medija jer djeca prolaze kroz jima i vještinama u njoj se mlade uči da ■ 42% djece ima televizor u spavaćoj sobi intenzivan proces socijalizacije i vrlo su poštuju autoritet nastavnika, da kontro- ■ 40% djece se ne bavi nikakvim sportom podložna različitim utjecajima. liraju svoje osjećaje i ponašanja, da budu Bez obzira na pojavljivanje novih medija odgovorni. Škola kao poticajno socijalno ■ 44% djece tvrdi da ne čita knjige poput interneta, televizija je još uvijek okružje pruža poticajno ozračje koje ■ 73% djece ima mobitel – koriste najprošireniji i najpopularniji medij. učenike motivira za učenje temeljeno na uglavnom za slanje poruka i igranje igrica Televizija je u suvremenoj obitelji postala odnosima poštovanja prema nastavnici- ■ 45% korisnika mobitela roditelji ne roditeljima veliki suparnik u odgoju jer ma i drugim učenicima. ograničavaju u potrošnji impulsa svojim zabavnim sadržajima sve više Koliko je škola važna govori i poda- privlači pozornost djece, razbija infor- tak da djeca i mladi tijekom redovnog ■ 84% djece prati reklame na televiziji macijski monopol obitelji i poravnava obrazovanja u školi provode više dese- granicu između djetinjstva i svijeta odra- taka tisuća sati. Školovanje se odvija slih. Rezultati brojnih istraživanja upo- u najburnijem i najvažnijem razdoblju Utjecaj medija na djecu zoravaju na poražavajuću činjenicu da se odrastanja i sazrijevanja. U školi se «mogu biti dobri i loši, ovisno o tome vrijeme mladih provedeno pred ekranima susreću i međusobno djeluju utjecaji kako je medij korišten. U oba slučaja, televizora, mobitela i računala izjednačilo obitelji, zajednice i pojedinca odražavajući efekti na mlade rijetko su jednostavni i s vremenom boravka u školama. društvene utjecaje okoline. direktni.» U školi bi u prvom redu djeca trebala Roditelji su prvi medijski odgajatelji, a iskusiti da učenje može biti zanimljivo i (V. Ilišin, A. Marinović Bobinac, F. Radin, važnost je roditeljske intervencije veća uz to uspješno. Škola kod učenika treba 2001. prema:Gunter, McAleer, 1997:218) što su djeca mlađa. Medijski je odgoj poticati njihovu spremnost na učenje i zahtjevan proces koji traži kompetentnost sposobnost učenja. To je mjesto stjecanja i ustrajnost roditelja, a dobar je korak znanja i iskustava, ali također i prostor zajedničko gledanje i komentiranje medi- za stvarni život.Činjenica je što djeca i jskih sadržaja s djetetom te razmjena mladi u školama uče u grupama (razred- misli i osjećaja koje ti sadržaji potiču. nim odjeljenjima) pruža im se prilika da U suvremenom su odgojno-obrazovnom iskušavaju svoje socijalne sposobnosti, procesu također implementirani novi dobivaju povratnu informacije o svom mediji i tehnologije kojima su djeca socijalnom ponašanju od nastavnika i okružena u svakodnevnom životu. vršnjaka i na temelju moderatorskih- veljača 2011. · ŽVOKS · 5
  6. 6. Tema brojaodgojnih aktivnosti nastavnika djeluju omogućili ponovno odvajanje i individ-u željenom smjeru. Suvremena škola uaciju.je orijentirana osim znanja na razvoj „Čovjek jedino skladnom i cjelovitomindividualiteta mlade osobe kao ravno- izobrazbom svih svojih jakih strana možepravnog člana socijalne zajednice. približiti savršenstvu.“ Johann HeinrichDruštvu trebaju samopouzdane osobe s Pestalozzirazvijenim stručnim i socijalnim kom- I odrasli i mladi se žale jedni na druge.petencijama koje su spremne preuzeti Odrasli mladima predbacuju nezah-odgovornost za sebe i druge. To je i želja valnost, agresivnost, neodgovornost,svakog odgajatelja roditelja i nastavnika a prazninu stalno su prisutne primjedbei odgajanika. na izgled i odjvanje. Ali i mladi odraslimaŠkola mora omogućiti otkrivanje i ne ostaju dužni stari su staromodni,izgradnju vlastitih individualnih prednosti, ograničeni, autoritarni. To će valjdasakupljanje pozitivnih iskustava individu- uvijek tako biti svaka generacija imaalnim i suradničkim učenjem. svoje specifičnosti i uvijek postoji sukobRoditelji i nastavnici ne mogu utjecati generacija što nam potvrđuje i natpisna to koje će oblike ponašanja djeca i iz razdoblja 3000 godina prije Krista: „mladi smatrati atraktivnim ili odbojnim Živimo u dekadentnu vremenu. Mladi višei koje će ih ponašanje nadahnuti ili koje ne poštuju roditelje. Drski su, nestrpljivi,će modele ponašanja za sebe odabrati. posjećuju taverne i nemaju nikakveTako gledano socijalnim učenjem se ne samokontrole.“može upravljati niti ga se može spriječiti Završila bih kako sam i počela sve štojer postoji i čitav niz „skrivenih suodga- nas okružuje utječe na nas da smo takvijatelja“ osobno ili preko medija. kakvi jesmo, imajući na umu sve ono štoNastavnici i roditelji stoga trebaju se susreće u suvremenom svijetu dopireuključiti djecu i mlade u odlučivanje i i do nas a posebno do vas mladih kojitime im dati odgovornost i vjerovati da iz kreirate svoje stavove i životne vrijed-toga mogu naučiti pozitivno. Roditeljima nosti. Temelje vaše osobnosti su postavilije važno da kao i u ranom djetinjstvu vaši roditelji i nastavnici dajući vam i na-uz puno roditeljske ljubavi i strpljenja crte i dobar alat ali dalje morate graditiomoguće djetetu dozirano eksperimenti- sami. ■ranje sa svijetom uz zaštitu kako bi im6 · ŽVOKS · veljača 2011.
  7. 7. Tema broja SVE ŠTO JE DOBRO KRATKO TRAJE Prethodni tekst je posljednji uradak profe- sorice Biljan kao pedagoginje naše škole. Nadamo se da će i ubuduće naći vremena za suradnju s našim školskim listom. Profesorica je BIljan otišla na novo radno mjesto koje je za nju, vjerujemo, izazov i na kojemu će moći sudjelovati u kreiranju nastave kao i u njenom poboljšanju. Iako znamo da će ovo za nju biti možda bolji posao, ne možemo ne osvrnuti se na prazninu koja ostaje za njom.Naša peda- goginja je zračila optimizmom i sveprisut- nom radošću koja nam je omogućavala da joj se obratimo u svakoj prigodi tražeći pomoć za rješenje bilo kakvoga problema. Mnoga su događanja u našoj školi počela njenim dolaskom - proslava Valentinova, Božićni sajam, razgovori i radionice o temama koje zanimaju kako nas mlade tako i naše roditelje. Bila nam je kao dah toplog proljetnog vjetra koji budi radost i nakon kojega više nikada naša škola neće biti ista. ■Ivana Biljan, prof. veljača 2011. · ŽVOKS · 7
  8. 8. Tema broja fra Vladimir Vidović“OSTAVI SVE,I SLIJEDI ME!”Razgovarali smo s bogoslovomVladimirom Vidovićem8 · ŽVOKS · veljača 2011.
  9. 9. Tema broja fra Vladimir VidovićRAZGOVARALE ANTONELA I BARBARA VIDOVIĆŽVOKS: Mnogi mladi danas zaboravljaju dinamiku, mislim na dnevni red, svoje franjevci sa mladima?na Crkvu i Boga, a Vi ste se odlučili za zakonitosti i pravila. Iako se nekome V.V.: Velika su područja djelovanja, na-Božji izvana može činiti da je dosta naporno i jpoznatiji je dakako FRAMA, to jepoziv. Što je utjecalo na Vašu odluku? strogo, ipak nije baš tako. Reda, dakako skraćenica od Franjevačke mladeži. To jeV.V.: Volio bih ovdje istaknuti kako sam ima, ali sve je prožeto jednim bratskim vrlo zanimljiv pokret, koji okupljaprije svega odgovorio na Božji poziv razumijevanjem, jednom posebnom mlade ljude koji žele u ovome svijetukoji sam osjetio u sebi. Povijest moga toplinom i radošću. Mi koji živimo u samo- živjeti evanđeoske ideale, koji svojimzvanja poznata je jedino dragome Bogu. stanima jako smo radosni. Ta radost, životom žele biti Kristovi svjedoci, koji želeU meni se, dakle, javila želja da izbliza plod je, dakako, jedne posebne poveza- poput svetoga Franje biti znak svogaslijedim Isusa, baš onako kako se zahtjeva nosti s Bogom, a s druge strane i životom vremena. Framaši se obično okupljaju uzu Evanđelju, „Ostavi sve i slijedi me!“. u zajednici. samostane i crkve gdje djeluju fratri.Poziv je zapravo jedan veliki, nezasluženi, Svakako vas potičem da pristupite Frami.Božji dar koji je upućen svakom čovjeku.Eto, ja sam bio dovoljno hrabar da taj ŽVOKS: Gdje sve djeluju franjevci udar prihvatim. Ne mogu reći da u mome Hrvatskoj? Gdje imaju samostane, župe iživotu postoji neki prijelomni događaj svetišta?koji je bio presudan za moj duhovni poziv. V.V.: Moja provincija, Hrvatska provincijaSve je to išlo nekako samo po sebi, svetoga Jeronima franjevacanajprije sam bio ministrant u Maloj crkvi konventualaca ima 12 samostana u Hrvat-(sv. Antun Padovanski), zasigurno skoj, 6 na kopnu i 6 na moru. Imamoje i to imalo svoga utjecaja na moju od- isto toliko i župa. Nas franjevaca konven-luku. Prije svega, lijepi primjer tualaca ima 60-ak. Prisutni smo odredovničkog i svećeničkog, rekao bih, Visa do Vinkovaca. Dakako da postoje ifranjevačkog načina života koji sam vidio druge franjevačke obitelji koje djelujuu Maloj crkvi probudilo je i potaknulo i na drugim područjima. Nezamislivo jemene da se odlučim na ovakav način zamisliti kulturni, povijesni, umjetničkiživota. život bez utjecaja franjevaca. Od svoga osnutka i dolaska u naše krajeve postojiŽVOKS: Kako su Vaši bližnji reagirali na ŽVOKS: Kako ste odabrali franjevce? neraskidiva veza između hrvatskog narodaVašu odluku? V.V.: Vrlo jednostavno, moram reći da i franjevačke obitelji.V.V.: Bilo je tu dosta različitih reakcija, sam ja dijete Male crkve, tu sampotpuno neočekivanih, kako pozitivnih počeo ministrirati, još u 4. razredu os- ŽVOKS: Što biste poručili našim mladima,tako i novne škole, tu sam stekao jako dobra pogotovo onima koji imaju želju pristupitinegativnih. Kada promatram danas, s prijateljstva, povezao se s fratrima i kada životu u zajednici ?jednim odmakom, te događaje, vidim je došlo vrijeme konačne odluke, tada V.V.: Poručio bih im da dođu, vide i os-samo veliku Božju Providnost u svemu nije bilo nikakve sumnje kamo, jer stvar je tanu! Neka se ne boje otvoriti svoja srcatome. Doista, Onaj za kojim sam krenuo, bila jasna. Kristovu zovu, neka budu neustrašivi,uistinu je vodio i vodi moj život. Sjećam se neka budu nositelji vedrine i radosti, nekatrenutka kada sam rekao svojim ŽVOKS: Kao član franjevaca čime se tre- nikada ne nestane ljubavi u njihovu srcu,prijateljima, sjedili smo na kavi, bilo je nutno bavite? Opišite nam jedan svoj radni one prave i istinske ljubavi kojom ćeklasično nedjeljno dopodne – vrijeme dan? gorjeti za druge. Tek u tome nesebičnomposlije mise i odlazak V.V.: Imamo dosta zanimljiv „radni dan“. darivanju otkrit će svoj pravi poziv,na kavicu. Ipak treba prokomentirati Prije svega, molitva je okosnica ukoliko im srce više kuca za Isusa, zacjelokupni subotnji izlazak, baš tada sam čitavog našeg dana. S molitvom dan Crkvu tada neka se odvaže, budu hrabri iim ja rekao da odlazim u samostan. Šok, započinjemo i završavamo, svaki dan neka slijede Isusa iz bližega.nevjerica i mukla tišina, suze- trajali su slavimo svetu misu – to je jednostavno Nekoć sam i ja išao u našu dragu gimna-neko vrijeme. Tada su me ohrabrili i po- izvor i vrhunac našega života. Druga ziju, ostale su mi jako lijepetaknuli da ustrajem. I danas se rado sastavnica jest naše zajedništvo, življenje uspomene na moje srednjoškolsko razdo-čujemo. Iako nisam u Vinkovcima, prisu- naših franjevačkih ideala, koji se blje, imali smo divne profesore i bilitan sam u njihovim životima na jedan očituju u svakodnevnoj rekreaciji, smo jako dobra ekipa. Vrijeme adolescen-drugačiji način. zajedničkim druženjima. Prije podne cije, vrijeme mladenaštva je vrijemeVeliku podršku na mome životnom putu, je uglavnom isto, nakon molitve i mise traženja odgovora na temeljna, egzisten-pružaju mi moje neustrašive idemo na faks, koji traje do ranog cijalna pitanja. U vašim godinamai hrabre cure, moje najdraže mama, seke i poslijepodneva. Nakon toga je ručak, pa određujete svoju osobnu budućnost, zatobaka. Njihovom molitvom, vrijeme za učenje. Predvečer je nemojte dozvoliti nikome dažrtvom, ali i veselim i vedrim porukama večernja molitva, a poslije večere je prilika upravlja, manipulira i sputava vas u vašempuno mi pomažu u ostvarenju moga za druženje, razgovor, razonodu, ali i životnom odabiru. Važno je da steredovničkog i svećeničkog poziva. za ozbiljan posao, ukoliko nešto sretni i zadovoljni u onome što radite, da pripremamo, nekakav projekt ili slično. vas to ispunjava i da na taj načinŽVOKS: Je li težak život u zajednici? ostvarujete sebe kao osobe. ■V.V.: Naravno da ne. Život u jednoj ŽVOKS: Franjevci se dosta zalažu zaredovničkoj zajednici ima svoju specifičnu mlade, na kojim sve područjima rade veljača 2011. · ŽVOKS · 9
  10. 10. Tema broja Roditelji RAZGOVARALI ANA ŠPORČIĆ I MARIO PULJIZ ŽVOKS: Na koji način roditelji oblikuju kojim se želimo baviti u budućnosti, autoritete ili da u njih sumnja? stavove svoje djece? Čine li to svjesno ili a roditelji su ti koji bi trebali svojom RODITELJ 1: To je dosta složeno pitanje. nesvjesno? realnošću dijete približiti onome što ga U principu, mislim da prave autoritete RODITELJ 1: Svojim stavovima, čeka u stvarnom životu. Ne smatram da treba slušati. Normalno da ne treba sve razmišljanjima, djelovanjima, svakod- treba ugasiti djetetovu želju za poslom slijepo slušati. Oni iznose svoja mišljenja, nevnim životom roditelj utječe na razvoj i koji želi, samo ga treba svesti u realne ali ne i dogme. odgoj svoga djeteta, svjesno ili nesvjesno. okvire i pustiti ga, ako je to i dalje njegova Dakle, smatram da se trebaju slušati i Ponašanje, stil života, način ophođenja, želja. Dakle, roditelj mora biti tu, ali ne poštovati autoriteti i da se cijeni nečije sve to utječe na dijete. Ono to u maloj smije biti onaj koji u potpunosti određuje znanje, ali ne slijepo, bez razmišljanja i dobi kopira, a kasnije, promišljajući, njegovu životnu stazu. To je moj stav. analiziranja onog što taj autoritet govori. prihvaća ili odbacuje. Ne može posto- RODITELJ 2: Vlastitim razmišljanjem, RODITELJ 2: Naravno da želimo da jati suživot između roditelja i djeteta, a stavovima, uspoređivanjem svoje djece s djeca poštuju autoritete, ali ne pod svaku da ne postoji interakcija između njih. I njihovim vršnjacima, nastojimo pren- cijenu. Želimo da sami postanu svjesni dijete utječe na svoje roditelje, kasnijim jeti na svoju djecu kako bi ona postala svojih autoriteta te važnosti da ih onda i razmišljanjima na mijenjanje stavova i sl. formirane, zrele osobe, samostalne u poštuju. To je jedan međuodnos između roditelja prosuđivanju, odlukama i odnosu prema i djeteta, ali u kojemu ipak roditelji imaju svojoj okolini i svijetu na kojem žive. ŽVOKS: Primjećujete li u stavovima svoje korektivnu ulogu- roditelj je tu da uobliči djece i svoje osobne stavove? djetetove želje i napravi barijeru prema ŽVOKS: Razumijete li svoju djecu i vjeru- RODITELJ 1: Svakako, jer je nemoguće nekakvim devijantnim ponašanjima. jete li im? ako ljudi žive u normalnoj obitelji i ako RODITELJ 2: Mislim da većina roditelja RODITELJ 1: Apsolutno, vjerujem su djeca normalno odgajana, da se u nesvjesno oblikuje stavove svoje djece svojoj djeci. Smatram da dijete koje ima djeci ne prepoznaju i vlastiti stavovi. još od ranog djetinjstva svojim pristupom normalan i dobar odgoj, treba imati i pov- Kao što sam ranije rekao, djeca usva- vlastitoj obitelji, a isto tako i u odnosima jerenje roditelja. Ono mora biti uzajam- jaju razmišljanja i navike roditelja. Iz prema svojoj bližoj i daljoj okolini. no- dakle kako roditelj ima povjerenje u obitelji iznose temelj karaktera, koje dijete, tako i dijete mora imati povjerenje društvo, škola i šira zajednica može malo ŽVOKS: Koliko promišljaju, odnosno u roditelja, da će ispuniti sve ono čega modificirati, ali obitelj je ta koja daje planiraju i planiraju li uopće kako će se prihvatio i što je obećao. Normalno osnove. Sasvim je normalno da, pošto na odrediti budućnost svoje djece? da je to povjerenje apsolutno do trenutka neki način roditelji kopiraju roditelje, oni RODITELJ 1: Svaki roditelj ima neku kada se naruši. Ako se to dogodi, onda se mogu u svojoj djeci djelomično pre- želju za svoje dijete i planove za njegovu mora ponovno puno raditi na izgradnji, poznati i sebe. budućnost. Idealno je kada se ti planovi što je težak proces, pa je poželjno da se I ne kaže se bez veze da jabuka ne pada poklope sa sposobnostima, željama i afi- to povjerenje ne naruši. daleko od stabla. Svako dijete liči na nitetima djeteta. Međutim, ako se to ne RODITELJ 2: Nastojimo razumijeti svoju svoga roditelja. dogodi, roditelj je taj koji mora popustiti i djecu u svakom pogledu iako u tome, RODITELJ 2: Odgoj kroz sve ove godine je promijeniti svoj stav. Dijete mora odabrati koliko god mislili da se trudimo, ne us- izgradio dosta stavova koji su nam slični svoj posao i budućnost. Ovdje je opet pijevamo. A povjerenje u vlastitu djecu je ili identični, ali u isto vrijeme stvorili su uloga roditelja korektivna uloga- upo- jako važno, pogotovo da je ono obostrano, neke njihove vlastite stavove kao rezultat zoriti dijete na mogućnosti i eventualne odnosno da su djeca svjesna toga da im slobode, prava i poštivanja te razvoja opasnosti. Svi mi kada smo mladi imamo vjerujemo i da smo to povjerenje uspjeli njihove osobnosti. ■ nekakva nerealna očekivanja od budućeg izgraditi zajedničkim trudom. života, romantična razmišljanja o poslu ŽVOKS: Želite li da vaše dijete poštuje10 · ŽVOKS · veljača 2011.
  11. 11. Tema broja Utjecaj medijaU TJ E C A JMEDIJANA MLADE PIŠE ANITA BIĆANIĆK ako živimo u modernom dobu, med- i steknu vještinu donošenja odluka, te ono Uz spomenute emisije navest ćemo i iji imaju veliki utjecaj na ponašanje najvažnije, da nauče rješavati probleme neke koje su se sporadično pojavljivale mladih i njihov stil života. Današnja i nositi se sa stresom. I sve to kroz ar- na programu, takva je i emisija koja jemladež drukčije odrasta nego što je to gumentirano raspravu o vrlo zanimljivim govorila o životu zagrebačkih studenata izbiloranije, razvija se u skladu tehnološkog temama, koje su ujedno i veliki problemi Afrike, koji unatoč ne poznavanja hr-razvoja, koji je znatno promijenio stil današnjice. vatskoga jezika imaju dobar prosjek naživota i socijalno ponašanje. Zatim, emisija „Kokice“ koja se bazira fakultetima i primaju stipendiju. NekeMentalitet mladih ljudi jest ona njihova na filmu i gledatelje upoznaje sa mladim su se bavile temama meditacije i poka-ljudskost i ponašanje koje ih čini, čime videodružinama u Hrvatskoj, prikazuju nji- zale kako meditacijom možemo izbjećije danas vrlo lako manipulirati, samo je hove radove, prate produkciju animiranog svađe, biti sigurniji u sebe i izbjeći sukobe.potrebno filtriranje sadržaja koje želite da filma, slušaju filmsku glazbu, donose Mnoge su emisije govorile o ulogamavide. Kako je televizija ogromna indus- aktualne filmove, informiraju o novostima književnosti za djecu i stručnjaci su doka-trija kojoj je potrebno što više ljudi za iz svijeta filma,.. „Kokice“ surađuju i sa zali kako je djeci potrebno pružiti emocije,gledanje kako bi zarada bila veća, tako gledateljima na način da gledatelji napišu a najbolji način za to je pjesništvo.oni pokušavaju što više izmamiti zainter- kritiku nekoga filma kojega su pogledali U razmišljanjima o medijima nezaobilazanesiranost za program prikazivajući filmove u prethodnih tjedan dana, a za najbolju se je i film. Postoje filmovi koji nisu za svakui emisije od kojih ponekad ne možemo dobiva nagrada- film. dob. To se ne odnosi samo na neprikladne„odlijepiti“ pogled. Gledajući TV, mladi Sljedeća emisija za mlade jest „Abeceda prizore, nego i teme koje se u pojedinimljudi s uglavnom labilnim identitetom, EU“, u kojoj se abecednim redoslijedom filmovima obrađuju, a koje mladi čovjekpokušavaju identitet naći tako da počinju uče pojmovi o Europskoj Uniji. U svakoj je još u potpunosti ne može razumjeti. Zanositi odjeću koja je najprisutnija na TV-u, emisiji novo slovo tema. takve je filmove bitno izabrati prikladana često ponašanjem i govorom imitiraju Emisija „Navrh jezika“ je jezična emisija termin prikazivanja te uvesti određenepopularna lica s televizije. za mlade, kojom se pokušava popular- preporuke kao što se to i čini u svijetu.Danas imamo mnoštvo TV emisija izirati hrvatski jezik. Ona obuhvaća razne Kad se na pojedine filmske naslove upo-isključivo za mlade. Mnoge se od njih jezične teme te oko sebe okuplja brojne zore djeca i mladež, a oni to ipak gledaju,baziraju na ekološkim katastrofama, suradnike, od učenika, studenata, novi- čine to na osobnu odgovornost. Osimnovim životinjskim i biljnim vrstama, nara, znanstvenika,… Emisija je pokrenula toga, sve što je zabranjeno mlade još višečudesima u svijetu i slično. Ali kako je i projekt „Volim hrvatski“ , a cilj jest pred- privlači, bilo iz znatiželje ili prkosa.zainteresiranost za takve edukacijske staviti bogatstvo i posebnost našeg jezika Važno je najaviti kako dolazi doba multi-sadržaje sve manja, mladi se okreću kao našeg vlasništva i dijela svjetske medijskih sadržaja, u kojem se praktičkiemisijama pomoću kojih su u mogućnosti kulturne baštine. brišu granice na koje smo naučeni kadprisustvovati određenoj vrsti sukoba, ili Emisija „Veliki odmor“ namijenjena je danas govorimo o medijima. Slijedi jošpak odabiru onu opciju uz koju ne moraju mlađem uzrastu, u njoj su dani temat- veće medijsko bogatstvo, ali i nered, urazmišljati – glazbene emisije. ski razrađeni i svaki dan donosi mnogo kojem će se biti vrlo teško snalaziti . VišePa krenimo redom. Prva emisija koju zanimljivih informacija koje u školi ne neće biti moguće naći kutak bez medija,je potrebno izdvojiti jest „Parlaonica“, možemo čuti. u bilo kojem obliku. To će naposljetkuemisija kojoj je svakako cilj da mladi Zatim tu je i emisija „Mijenjam svijet“ koja rezultirati nemogućnošću kontrole i tadasteknu samopoštovanje, da razviju osjećaj se bavi mladim ljudima koji su se sami će niz problema o kojima smo ovdje pisaligrupne pripadnosti, povjerenja, da nauče odlučili organizirati i realizirati nekakvu biti još mnogo veći ili će nam se, možda,stvarati zdrave navike, da steknu vještinu akciju, događaj koji može promijeniti tre- činiti kao bajka prema zbilji.komunikacije, da razviju kritičko mišljenje nutno stanje u mjestu u kojem žive. veljača 2011. · ŽVOKS · 11
  12. 12. Tema broja “Res, non verba!”“Res, non verba!” Razgovarali smo s predsjednicom Vijeća učenika, odlikašicom i maturanticom Terezijom Ćosić. RAZGOVARALA ANITA BIĆANIĆ ŽVOKS: Kako uspjevaš uskladiti sve svoje TEREZIJA: Školu čine ljudi i onakva je obveze, s obzirom da pohađaš i srednju kakvi smo mi. Znači „cool“. I veoma smo glazbenu školu? povoljno geografski smješteni s obzirom TEREZIJA: Sada već u svakoj generaciji na brojne free wireless mreže u sus- u gimnaziji ima nas kojima nije dovoljna jedstvu. Teoretski, gimnazijski program jedna škola, ali nije to ništa posebno. Jest zahtjeva redovno učenje SVEGA, no kako da „preko“ moramo odslušati još pola nas SVE apsolutno ne zanima, obično tjedne gimnazijske satnice, biti u gradu po linijom manjeg otpora kampanjski učimo cijele dane, vježbati, pisati zadaće (obično SVE i ono što nam treba za fakultet i ono pod nastavom u ovoj školi, tako da, pro- što ne treba. Od naslova u novinama da fesori, ako nas vidite s kajdankama pod se radi na izradi novog gimnazijskog nastavom, riječ je o zadaćama iz polifonije programa koji će imati manje predmeta i harmonije, ispričavamo se), ali korist od je prošlo više od godine dana pa zaista ne glazbenika se najbolje vidi u djelovanju znam koja će generacija dočekati norma- zbora Dionizije s pjesmama koje uglaz- lan sustav u kojem ćemo zaista napre- bljuju naši teoretičari (a i instrumentalisti) dovati jer ćemo učiti ono što nas zanima. i tako hvale i slave Gimnaziju po festi- Profesori će (pretpostavljam) također valima. Rijetki primjeri nisu ni udžbenik biti motiviraniji jer će raditi s učenicima iz kemije u rukama umjesto nota na koji vole njihov predmet. Naravno da i nastavi zbora ili opjevavanje Heraklitovih meni bude drago kad hrvatski učenici u fragmenata. Ponekad zbog obaveza tamo usporedbi s britanskim pokažu veće opće moramo izostati ovdje pa bih kao pred- znanje (izvor Goran Milić: A sad u Euro- stavnica učenika molila razrednike da pu!), ali dugoročno gledano nešto se mora uvaže isprike i opravdaju izostanke. Mnogi mijenjati i zbog same mature. Razumi- bi htjeli upisati glazbeni smjer sa sman- jem da već dolaskom u srednju školu ne“OD NASLOVA U NOVINAMA jenom satnicom gimnazijskog programa, znamo čime ćemo se baviti u budućnosti, ali dok se on ne realizira u našoj glaz- ali dobro, neka se krene od 16 predmeta,DA SE RADI NA IZRADI NOVOG benoj, ovakve situacije ostaju nužno zlo no do 4. razreda bi se trebalo doći na 6-8GIMNAZIJSKOG PROGRAMA koje se nastoji izbjeći kad god se može. predmeta uz zadržavanje ukupne tjedneKOJI ĆE IMATI MANJE PRED- Mislim da je jednako teško učenicima satnice. Zasad bi nas se univerzalnim putnicima koji moraju ustajati u 5 kako bi godišnjim ispitima iz obaveznih predmetaMETA JE PROŠLO VIŠE OD stigli na nulti i putovati po sat, sat i pol u i, po dogovoru s učenicima, iz izbornihGODINE DANA PA ZAISTA NE pretrpanim autobusima i vlakovima, a njih moglo natjerati na ozbiljniji pristup dokZNAM KOJA ĆE GENERACIJA nitko ne spominje. Ne daj Bože ako još ne dočekamo promjene. Ili sami nešto ne žele ići na neku od aktivnosti u gradu- poduzmemo glede njih.DOČEKATI NORMALAN SUS- ples, strani jezici i sl.- koje se uglavnomTAV U KOJEM ĆEMO ZAISTA održavaju navečer i onda nemaju gdje ŽVOKS: Što misliš o prepisivanju podNAPREDOVATI JER ĆEMO čekati jer se škola zatvara u 18.30. Razgo- testom? varali smo na sastnaku Vijeća o ovome, ali TEREZIJA: Kod pisanja ispita potrebnoUČITI ONO ŠTO NAS ZANIMA “ će rješenje problema morati pričekati novi je par stvari: osoba koja ga piše, ispit i objekt koji je još u papirnatom stanju. nekakva pisaljka - pero i tintarnica, pen-Terezija Ćosić, učenica 4.d razreda kalo, olovka, tko se čime služi. Sve ostalo ŽVOKS: Kakvo je tvoje mišljenje o našoj je suvišno. Ok ako nekom prišapnem školi i sistemu učenja kojega ona zahtje- odgovor ako se nečega nikako ne može va? sjetiti, ali nekima šalabahter prišapne12 · ŽVOKS · veljača 2011.
  13. 13. Tema broja “Res, non verba!”pola ispita. Da učimo ono što želimo učiti, svojoj novoj ulozi? maturanata radi odgode državne maturene bismo imali potrebu ni prepisivati jer bi TEREZIJA: Uloga predsjednika Vijeća za još jednu godinu kada smo mi bilinam bilo stalo da znamo. Kao alternativa učenika slična je onoj predsjenika raz- još fazani. E pa taj se prosvjed dogodiose nameću stroge disciplinske mjere u reda, samo što umjesto razreda zastupate organizacijom (između ostalih) Nacion-slučaju varanja, ali bitnije je promijeniti sve učenike škole, a kako mi zasad ide, alnog vijeća učenika. Na sastancima ssvijest o tome. Problem je što smo uzeli trebaš pitati druge: „Res, non verba“. nama budu pedagoginja i ravnatelj kadpod posve normalno preko drugog na Uglavnom trčkaram po školi i pokušavam uzmogne pa se možemo izravno žaliti. Odštetu trećeg poštenog prepisivati i dobivati povezati u glavi predsjednike, razrede i ovog polugodišta se sastajemo jedanputnezaslužene ocjene, provlačiti se. Onda učionice u kojima se nalaze. Po principu mjesečno, svakog 25. u mjesecu. Kažemse čudimo kada netko uz posredstvo plave suvremene demokracije, razred preko to da znate pripremiti razredne elegije ikoverte preko drugog npr. dospije na svog predsjenika na sastancima Vijeća epigrame za taj dan.bolju poziciju na štetu trećeg jer je tako iznosi probleme koji ih muče ili prijed-lakše. Ovih dana možemo vidjeti kako taj loge kojima bi htjeli nešto poboljšati ŽVOKS: S obzirom na sve obaveze, imaš li“treći” postane cijeli narod ukoliko je prvi ili promijeniti. Ukoliko nešto nadilazi slobodnog vremena?dovoljno moćan. Prepisivanje nije oblik okvire škole, predsjednik to iznosi na TEREZIJA: Za dogodovštine iz svijetasnalažljivosti, to je čisto zavaravanje sebe sastanku Županijskog vijeća učenika, ali knjige lica/pravih i virtualnih prijatelja sei drugih. još nisam bila ni na jednom pa ne mogu uvijek nađe vremena. Nažalost. ■ dati informacije iz prve ruke kako toŽVOKS: Odnedavno si predsjednica Vijeća izgleda. Vijeće nije samo formalna stvar.učenika pa možeš li nam nešto reći o Sadašnji se maturanti sjećaju prosvjeda Upitali smo bivše učenike što misle o svojem četverogodišnjem gimnazijskom obrazovanju Marija Rečić (maturirala 2010.) Filip Kovačević (maturirao 2010.) Često se sjetim tih bezbrižnih dana jama. Gimnazija mi je uređenja. tadašnjeg društvenog ostala u lijepom Kako je gimnazija utjecala na mene? Kako je gimnazija utjecala na mene? punih smijeha i veselja. sjećanju iraspravljalo se i o etici i so- Međutim rado se sjetim profesora koji Rekla bih dobro, općenito mislim da Mogu vam reći da nije baš bilo lagano su mi predavali. Među njimapredmeta ciologiji, a i u sklopu drugih je prof. ocjene nisu imale previše veze osim biti gimnazijalac. Četiri godine pratilo Filip Kovačević (maturirao 2010.) Ivezić, koja o religijama. logiku i povijest se govorilo je predavala Gimnazija mi pri upisu na faks, ali opće znanje je nas jeje gimnazija utjecala na mene? Kako naporno gradivo, svakodnevna filozofije, u lijepom sjećanju i rado se je ostala zatim prof. Šarčevića i prof. svakako veće i neusporedivo sa znan- propitkivanja i pismenibaš bilo lagano Mogu vam reći da nije ispiti. Međutim, Tomić koji su mi predavali povijest, prof. sjetim profesora koji su mi predavali. jima ostalih srednjih škola. Ne želim uz dobre prijatelje, razumne profe- biti gimnazijalac. Četiri godine pratilo Ančić iz matematike, prof. koja je i prof. Među njima je prof. Ivezić, Dajaka podcjenjivati ostale srednje škole, ali sore, malo voljegradivo, svakodnevna nas je naporno i truda, uspješno smo Salaja iz geografije, te naravno razred- predavala logiku i povijest filozofije, mislim da gimnazija daje jedan širi savladali gradivo i pripremili se za propitkivanja i pismeni ispiti. Međutim, nika: prof. Tomića prveprof. Tomić koji zatim prof. Šarčevića i dvije godine i pogled na svijet, a i ljude. U ovih par daljnje školovanje. Savjetujem svim uz dobre prijatelje, razumne profe- prof. Grgljanića druge dvije. Ančić iz su mi predavali povijest, prof. mjeseci koliko studiram primijetila gimnazijalcima da se uhvate knjige, po- sore, malo volje i truda, uspješno smo matematike, prof. Dajaka i prof. Salaja sam da sa osobama koje su završile gotovo maturantima, da skupe što više savladali gradivo i pripremili se za Marija Šporčić (maturirala 2004.) iz geografije, te naravno razrednika: gimnaziju možeš stvarno pričati o dobrih ocjena i da budu bolji od nas na daljnje školovanje. Savjetujem svim Gimnazija je na mene utjecalaitako prof. Tomića prve dvije godine prof. svemu i svačemu, jednostavno se više državnoj maturi, tese uhvate knjige, po- gimnazijalcima da samim time upišu što me je naučila dvije. Grgljanića druge da ocjene nisu realni povezati. I svi oni predmeti koje je bilo željeni fakultet. gotovo maturantima, da skupe što više pokazatelj znanja. Samo jer netko naporno učiti, ili možda dosadno ipak dobrih ocjena i da budu bolji od nas na ima 5, ne znači (maturirala 2004.) Marija Šporčić da ima i znanje koje na kraju daju čovjeku opće znanje koje Krunoslav Šporčić (maturirao 1983.) državnoj maturi, te samim time upišu bi potvrdilo tu ocjenu, a i obrnuto. Na Gimnazija je na mene utjecala tako je neusporedivo bolje od ostalih sredn- Smatram da mi je gimnazija dala široko željeni fakultet. prijemnom ispitu da fakultetnisuje što me je naučila za ocjene mi realni jih škola. Mislim da gimnazija daje neku i opće znanje iz općenito svih područja, pomoglo znanje iz Samo jer netko pokazatelj znanja. hrvatskog i filozofije, zdravorazumsku logiku, koja ti pomaže a pogotovo Šporčić (maturirao 1983.) Krunoslav što se tiče umjetnosti, a vjerujem da jeda ima i što sam imala ima 5, ne znači to zato znanje koje u sagledavanju života, ljudi, pa čak i povijesti, sociologije i kulture. Osigu- Smatram da mi je gimnazija dala široko super profesore ( prof.aŠimunović iNa bi potvrdilo tu ocjenu, i obrnuto. prof. predmeta i ostalih studentskih muka. rala je znanje izpredznanje i time veliki i opće solidno općenito svih područja, Maslać) prijemnom ispitu za fakultet mi je temelj za kasnije obrazovanje. Naravno a pogotovo što se tiče umjetnosti, Tokom studiranja mi je pomoglo i pomoglo znanje iz hrvatskog i filozofije, Zvonimir Sušac (maturirao 2010.) da je to koristilo i priiupisu na Osigu- povijesti, sociologije kulture. fakultet. znanje iz engleskog, jer štoprof. Čačić a vjerujem da je to zato je sam imala Gimnaziju pamtim kao najbolje razdo- Većina solidno predznanje i time veliki rala je učenika iz moje generacije je isto super predavala u gimnaziji. Što se super profesore ( prof. Šimunović i prof. blje u životu. Sve (ne)zgode koje sam upisalaza kasnije obrazovanje. Naravno temelj željeni fakultet, a što je još tiče općeg znanja, naučila sam dosta, Maslać) doživio za razrednim prijateljima i pri- važnije, koristilo i su ih završili.fakultet. da je to uspješno pri upisu na Gimna- pogotovo iz geografije, prof. Korpar je Tokom studiranja mi je pomoglo i jateljicama ostat će mi u pamćenju ci- zija je utjecala i iz moje generacije je Većina učenika na oblikovanje naših uvijek imao zanimljiva predavanja. znanje iz engleskog, jer je prof. Čačić jeli život. Ocjene me nikad nisu previše stavova željeni fakultet, a što to doba upisala u određenoj mjeri. U je još Iako, moralno se Gimnazija nije iskaza- isto super predavala u gimnaziji. Što se brinule,,a i sa profesorima sam imao brinule a se školauspješno su ih za usmjereno važnije, zvala „Centar završili. Gimna- la. Ako kažem maturalac u Amsterda- tiče općeg znanja, naučila sam dosta, dobar odnos. Znanje koje sam stekao obrazovanje M.A.R.“ i imali smo pred- zija je utjecala i na oblikovanje naših mu 2003.,iz geografije, prof. Korpar je pogotovo agencija Polet, i ucjenjivanje za vrijeme pohađanja gimnazije sma- mete poput tzv. tips-a: teorijato praksa stavova u određenoj mjeri. U i doba od strane gimnazije dapredavanja.dati uvijek imao zanimljiva nam neće ■ tram najvažnijim. Ona mi je proširila socijalističkog „Centar za usmjer- se škola zvala samoupravljanja, i svjedodžbe ako ne platimo Poletu nje- vidike i pripremila me na najbolji način marksizma, naravno u sklopu tadašnjeg eno obrazovanje M.A.R.“ i imali smo govu nesposobnost, pa da onda nećemo za nastavak života i studiranje. Uz društvenog uređenja. Međutim rasprav- predmete poput tzv. tips-a: teorija i ni moći upisati fax. Mislim da sam time obitelj, gimnazija je imala najvažnije ljalo se socijalističkog samoupravljanja, praksa i o etici i sociologiji, a i u sklopu dala jasnu sliku o tome što mislim o mjesto u mojem moralnom odgoju. drugih predmeta se govorilo o religi i marksizma, naravno u sklopu moralu gimnazije. ■ veljača 2011. · ŽVOKS · 13
  14. 14. Tema broja RAZGOVOR S UČENICIMA Razgovarali smo s jednom odlikašicom o svakodnevnim školskim problemima.ŽVOKS: Što misliš o prepisivanju – kada umire posljednja! ŽVOKS: Što misliš o čitanju? Zašto ga nekiće i hoće li doći vrijeme da se to ne radi? učenici ne vole, a neki vole?N.N.: Profesori to zovu prepisivanje, mi to ŽVOKS: Što misliš o bježanju s nastave – N.N.: Ovisi od osobe do osobe, ali što sezovemo timski rad! Šalim se, naravno. Ne tko je sve kriv za tu pojavu? tiče lektire, ponajprije ovisi o pristupubih rekla da će to vrijeme tako brzo doći, N.N.: Svi snose djelomičnu krivnju, ali određenom gradivu. Mislim da je glavnisve je to posljedica preopterećenosti ponajviše naš obrazovni sustav, kao što problem što učenici smatraju čitanjei pogrešaka našega obrazovnog sustava. sam gubitkom vremena, vremena koje bismoNeki prepisuju iz nesigurnosti, a neki iz već i rekla. Bježimo jer se ne stignemo mogli iskoristiti za učenje, zadaću, itd.neznanja dok neki prepisuju jer je to lakše svaki dan pripremiti za sve predmete, Puno je lakše otići na Internet, pronaćinego sjesti i naučiti, ali nema usprkos mišljenju nekih profesora… Tako sažetke (koji su, moram priznati,osobe koja nije barem jednom tijekom smo, računajući, došli smo do zaključka sve kvalitetniji!), pročitati ih i to je to! I štosvoga obrazovanja prepisivala, budimo da bi nam za kvalitetnu pripremu dan će učenici izabrati – ovajiskreni. Ja to vidim kao način na koji se mi trebao trajati 48 sati, s time da uopće ne način ili knjigu od 600 stranica, font 12 iborimo protiv okrutnog sustava, spavamo niti se tuširamo! Zato mislim da 10-ak ili više utrošenih dana?kada se on promijeni, možda i prepisivan- je markiranje nužno za opće dobro! Izračunajte sami. ■je prestane. Žao mi je, profesori! Nada KAKO NEKI MLADI VIDE SVOJE DRUŠTVO, KOLIKI JE UTJECAJ DRUŠTVA NA NJIH SAZNAT ĆE TE IZ PERA NAŠEG DOPISNIKA KOJI JE ŽELIO OSTATI ANONIMANLJ udima je ekipa potrebna da je buntovna grupa mladih koji su u tom za svakog od njih. Kasnije, kada “pjesma” bi uz nju živjeli svoj usporedni trenutku spremni na sve. Jer kada dođe utihne, a reflektori se ugase, počet će život- život pun dokazivanja do tučnjave u kvartu, nisu više važni ostali priče. I opet ćemo nekome zasmetati.koji ne vodi ničemu. Treba isfininaci- problemi. Koga je tada briga za nezapos- Uvijek isto, poput nekog beskrajnog dana,rati poznate marke, treba se obuć kao lenost, za branitelje na ulici, za pedofile koji se stalno ponavlja. Ali vrijeme prolazi,gospodin, potrošiti dobre novce da bi se u vrtićima, za pijane luđake na cestama? postajemo stariji, takve “brije” nas višepred drugima izgledalo “opasno”. Prvo se Nikoga, tada je kvart prva vijest. A baš taj ne zanimaju. Sada je frajer onaj koji imatreba dokazati u svojoj skupini, nebitno kvart meni je drugi dom. U današnjem 5 cura, 2 auta i 3 kuće, a ne onaj koji sena koji način, bilo to premlaćivanje nekog svijetu, gdje se sve vrti oko novca, teško napio u prošlu subotu i sam se potukao sanepoželjnog u svom gradu, razbija- se mogu razaznati vrijednosti koje u 4 mrge kakvih bi se posramili i američkinje boca o glavu petkom ili subotom na “kvartovskom” svijetu još uvijek postoje. filmovi. To ostavljamo mlađima, valjdavečernjem izlasku ili pravljenjem neke Vrijednosti koje su danas zaboravljene. svi to moraju proći.. Bez obzira na svegluposti po kojoj ćeš biti “kralj”, kada Nešto kao čast, ponos, vjera. Neke su guramo dalje, u nama se opet budi onajse uz mnogo alkohola pjevaju navijačke ljubavi vječne, besmrtne. Sa sigurnošću prkos, onaj ponos koji nas čini jedin-pjesme u diskoteci ili kafiću dok su mogu reći da najbolje poznajem svoje stvenom grupom ljudi.. Zbog toga moguostali ljudi za tu ekipu “šminkeri, ped- prijatelje, znam da će me svaki od njih ponosno reći da sam jedan od njih, jer toeri, manekenkice, spoznoruše itd.” To braniti, i znam da bih ja dao ruku u vatru mi je u krvi. ■14 · ŽVOKS · veljača 2011.
  15. 15. U školi DRŽAVNA MATURA 2010. / 2011.O ve školske godine 153 učenika je odredio najviši prioritet! Zbog toga je • Pravilnik o državnoj maturi. četvrtih razreda polaže državnu jako važno da učenici redovno prate liste • Brošura Državna matura 2010./2011. maturu. Položena državna matura svih onih fakulteta za koje su se prijavili i, i prijave za upis na studijske programeučeniku znači završetak srednjoškolskog prema potrebi, mijenjaju svoje liste prior- (učenici su ju dobili i u tiskanom obliku).obrazovanja, a ujedno mu pruža iteta. Liste prioriteta studijskih programa • Vodič kroz ispite državne mature.mogućnost nastavka školovanja na vi- učenici mogu mijenjati od 1.12.2010. do • Poveznica na Fecebook grupu gdjesokim učilištima. 6.7.2011. Najkasnije do 7.7.2011. učenici učenici mogu postavljati pitanja.Od 1. prosinca 2010. pa do 31.siječnja moraju potvrditi svoju konačnu listu prior- • Važne obavijesti o provođenju državne2011. učenici su prijavljivali obvezne i iz- iteta, pomoću TAN-a, kojega su dobili za- mature u našoj školi.borne ispite državne mature. Da bi učenik jedno sa PIN-om putem SMS-a. Konačne Jako je važno da učenici redovito pratepoložio državnu maturu potrebno je da rang liste za upise na studijske programe stranice:položi tri obvezna predmeta na jednoj od objavljuju se 8.7.2011. Upisi na studij na • https://www.postani-student.hr/razina, višoj ili osnovnoj. koji su učenici primljeni su od 9.7.2011. • http://www.ncvvo.hr/Ove su školske godine učenici prijavili 459 Rezultati ispita državne mature učenicima • http://tinyurl.com/gimnazijavkobveznih i 324 izborna predmeta, ukupno će biti poznati najkasnije do 4.7.2011.783 ispita, ili, u prosjeku je svaki učenik Svjedodžbe i potvrde o položenim ispitima Na kraju, svim učenicima želim daprijavio nešto više od pet ispita. državne mature učenici će dobiti najkas- uspješno završe školsku godinu, uspješnoU studenom 2010. godine donesene su nije do 15.7.2011. polože ispite državne mature i upišu seizmjene Pravilnika o polaganju državne Također je promijenjen i kalendar pola- na željene studijske programe! Nekamature. Najvažnije promjene su sljedeće: ganja ispita. ih ohrabri i podatak da je od 189 naših• U jednome ispitnom roku učenik može • Eseji iz Hrvatskoga jezika i stranih jezika prošlogodišnjih maturanata, njih 183polagati najviše šest izbornih ispita. pišu se 4., 5. i 6. travnja 2011. upisalo neki od studijskih programa.• U jednome danu učenik može polagati • Ispit iz Matematike piše se 23. svibnjanajviše dva ispita. 2011. • Ispiti iz izbornih predmeta i drugi dio Ispitni koordinator:Učenici mogu prijavljivati studijske pro- ispita iz Hrvatskog i stranih jezika pišu se Nedeljko Begović, prof.grame od 1. prosinca 2010. do 6. srpnja od 24. svibnja do 3. lipnja 2011.2011. godine. Svaki učenik može prijavitinajviše deset studijskih programa. Učenici Sve obavijesti o državnoj maturi i pri-mogu prijavljivati samo one studijske javama na studijske programe učeniciprograme koji su obuhvaćeni prijavljenim mogu pratiti na http://tinyurl.com/gimna-ispitima i razinama. zijavk. Na tim su stranicama objavljeneJako je važan redoslijed prijavljenih poveznice na:studijskih programa (lista prioriteta). • Kalendar ispita državne mature.Ukoliko je učenik ispunio uvjete za upis na • Ispitne kataloge.više studijskih programa, nakon što budu • Zadatke sa prošlogodišnje državne ma-objavljene konačne rang liste, naći će se ture i prijašnjih nacionalnih ispita i probnena rang listi samo onog fakulteta kojemu državne mature. veljača 2011. · ŽVOKS · 15
  16. 16. U školiDRUGI POGLED NA LEKTIRU PIŠE MATEJ RUPČIĆK ritiku ili komentar lektira za treći našeg svijeta ali i dalje je ona ostala u nekim praznicima jer meni baš i ne ide za razred počet ću s malim uvodom. Ne svome vremenu, zastarjela ali poučna. vrijeme škole. Iz Gospođe Bovari možemo očekujte da mi pero bude oštro kao Knjiga je pomalo i zanimljiva kada se poh- naučiti jednu stvar. Pustite romantiku igimnazijski radijatori jer pišem na tipko- vata moštvo činjenica na prvim stranica- zvijezde, ako imate nekoga da ga poljubitevnici. Pitanje je trebamo li suditi djela po ma koje vas vode u to doba Pariza. Za one pod kestenom u dvorištu gimnazije sretnadanašnjim standardima ili po standardima lijenjije predlažem film La Perre Goriot iz ste osoba.onog vremena? Ma... Ne treba kom- 2004. Godine. (Nemojte da profesori ovoplicirat, evo vam ukratko moje mišljenje čuju) Kabanica. Od ove tri lektire bar kabanicu trebateOtac Goriot Gospođa Bovari pročitati. Kratka je al ne bas slatka. UOvo djelo je mješavina dosade i zabave. U ovom se djelu radi o ženi s iluzijama. njoj se javlja smijeh kroz suze ali neceteRadnja je zanimljiva, a likovi živi, no pisac Cijelo je djelo proučavanje osobe koja ni plakat ni smijat se, mozda cete sesve opisuje na nezanimljiv način. Loše je je pročitala previše ljubavnih romana. samo malo zacuditi. Cijela priča vrti okoto što kad piscu dođe počne fantazirati na Ponekad se čini da je Bovari slika i prilika čovjeka koji štedi pola godine da si kupinekoliko stranica, ne kažem da ne govori današnjih djevojaka koje žele roman- kaput. Nemam pojma zašto taj kaputnešto pametno, ali bi mogao skratiti. tiku i zvijezde. Iluzije su glavni problem zovu kabanica ali nije ni bitno. Kao i kodTo se događa i likovima koji vode svoje priče i zbog toga je ta žena loše završila. ostalih dijela ne treba očekivati happy end,monologe Kao da se natječu čiji će biti Gospođa Bovari je loša žena, loša majka, Akakije Akakijević umre od hladnoće alinajduži. U knjizi se radi o ljubavi i novcu loša snaha i loša gazdarica, nekako se na kraju bar možemo biti zahvalni što našia očinska ljubav oca Goriota se ponekad čini i da je zaslužila što je dobila. Knjiga oštri gimnazijski radijatori griju.čini bolesnih razmjera. Ne treba očekivati Gospođa Bovari je opsežno djelo od puno,sretni završetak a ni neku posebnu pouku, puno stranica. Jako je opsežnog opsegacijela knjiga je kao pretjerano opisivanje . Preporučujem da se uhvatite toga na PREDSTAVLJANJE KNJIGE MATEJA RUPČIĆA “PLEMENITA KRV” PIŠE MARINA LUKANOVIĆK rajem jedanaestog mjeseca 2010. to nam je i bio cilj. Gost na promociji bio rado odgvoriti na sva vaša pitanja, a tko godine održana je u našoj školi je urednik knjige, Vladimir Bakarić. Vrlo zna? Možda vas sve ovo potakne i na vlas- promocija knjige. Knjiga se zove zanimljiv i zabavan čovjek koji je s nama tito eksperimentiranje u svijetu pisanja iPlemenita krv, a autor je, vjerovali ili ne, podijelio i poneku anegdotu vezanu uz mašte.učenik naše škole, Matej Rupčić. Promo- njegovu suradnju s Matejom. Takođercija je, s početko u sedam sati, bila u pot- nam je i sam autor djela rekao nešto okrovlju naše škole i svi zainteresirani bili svojim razmišljanjima, idejama i inspiraci-su pozvani, što nam je jasno mogao dati jama za knjigu, te odgovorio na par pitanjana znanje plakat koji je također napravila znatiželjnih posjetitelja. Ubacili smo iučenica naše škole Mirela Blažević. Drago pokoji citat iz djela, ali one najsočnije inam je što se na poziv odazvao veliki broj najzanimljivije ostavili smo za čitatelje.učenika, profesora, a ponegdje se u gomili Bilop je tu i pjesme i svirke, a kao šlagmoglo vidjeti i poneko nepoznato „lice s na kraju došli su već spomenuti domaćiulice“ ljudi zainteresiranih za kulturna kolači. Sve u svemu, uvjereni smo da onizbivanja u našem gradu. Program pro- koji su došli nisu požalili i drago nam jemocije osmislii su učenici 3.c u suradnji što u našem društvu ima toliko mladihsa razrednicom Sandrom Milovac. Mi, koji ljudi zainteresiranih za knjige i literarnismo sudjelovali u osmišljavanju programa rad. I za kraj da još napomenem, ako im-volimo misliti da je bio vrlo zanimljiv, ate nekakavih pitanja za sutora moći ćeteizvrsno smišljen i još bolje proveden, ali ga naći na školskim hodnicima udubljenatko smo mi da prosuđujemo? Po reak- u intelektualne rasprave sa sendvičem ilicijama posjetitelja zaključili smo da im buhtlom od čokolade u ruci (ovisi što muse svidjelo (pogotovo kolači na kraju), a se više sviđa taj dan). Sigurna sam da će16 · ŽVOKS · veljača 2011.
  17. 17. U školi Učenici putnici KAKO ZAMRZITI OMILJENU PJESMU? PIŠE IVAN ČAPALIJAN e znam koja je vaša omiljena koji imaju u ponudi , samo zato što je putovati dvadeset kilometara da bi stigao pjesma,ali svoju jako dobro pozna- onom od jučer puknula guma negdje na u Đakovo. U drugoj priči isti taj učenik jem. Najbolje pamtim onih prvih par putu do nas. Do grada se vozimo jedan putuje kući, slušajući one iste pjesme,riječi, jer ih slušam svakog jutra. Rekoh školski sat. Napokon smo stigli, no sada te shvati da ne poznaje nikoga, ali tekda je omiljena , ali ona to više nije. Ta je pola sedam. Možda vam se ne čini kasnije, kad je postalo očito, zaključujepjesma je postavljena kao zvuk alarma na da smo izgubili puno vremena, no tu da se nalazi u krivom autobusu. Drugogmom mobitelu. spominjemo sat vremena izgubljenih prije dana naš se glavni junak gura da prviZvuk koji te zove i vraća u svijet obveza škole. Dodajmo još sat poslije škole i tako uđe u bus kako bi zauzeo mjesto. Savi odgovornosti, tj. u školu. Ovaj prvi dio pet dana u tjednu i sada to već izgleda ponosan na sebe ulazi prvi, no ubrzo senam je zajednički, no ja sam putnik. Ne, drugačije. Kažu:,, Vrijeme je novac.“. opet probija kroz gužvu da izađe van jer jene morate mi odati priznanje što sam Kad bi nam barem platili to vrijeme, ali zaboravio kartu.putnik, ali da postoje različitosti to je mi njima plaćamo i u nekim slučajevima Mislim da svaki putnik dobro zna or-neminovno. Prvi sat počinje oko sedam je to zaista velik iznos. Mislim da bi se ganizirati svoje vrijeme i to je prisiljen, a moja pjesma se čuje već u pet. Brzo svi mi obradovali novoj jakni ili traperi- naučiti da bi mogao funkcionirati. Samaobaviš što moraš, paziš da ne udariš u cama svaki mjesec. Sve su to problemi promjena sredine također je pozitivna,radijator dok se spremaš i požuriš na učenika koji putuju, no dogodi se u cijeloj jer okružujemo se novim ljudima. Ovimbus. Naši busevi su posebna priča, jer toj priči o putovanju i koja nezgoda. Tako sastavom ne želim reći da nas treba žalitiuvijek te iznenade. Jednog dana vozimo je jednog dana, jedan učenik , umoran ili da nas drugačije tretirati, nego poručitise bez grijanja, drugi dan osjetiš lagani od škole, opušteno slušao pjesme na da smo u potrazi za novim pjesmama. ■povjetarac iz smjera “zatvorenih“ vrata, putu kući i probudio se u Đakovu. Dotičnia treći dan se vozimo u najboljem busu je morao proći kroz svoje mjesto i još PIŠE KRISTINA BIČANIĆŽ ivot učenika putnika se ne razli- teže jer se tada teže organiziram. Učim kuje bitno od ostalih učenika, osim obično ujutro, a ako je baš i potrebno činjenice da su putnici. Imam sreću učim i navečer. No, kako samo mi sadda moje putovanje do škole traje svega maturanti, većina nas ide na razne20-ak minuta, dok neki od mojih prijatelja pripreme, tako i ja navečer obično nemamputuju i po sat vremena. Za mene, najveći vremena za učenje ili sam preumorna. Ali,problem u vezi putovanja, je to što uvijek iako to sada izgleda strašno, ne učim jamoramo kretati rano, a stižemo kasno tako puno i nije mi teško. Sve je stvar or-kući, za razliku od učenika koji ne putuju. ganizacije. Sve se stiže i može, a pri tomeNa taj način gubimo dosta vremena. mislim na izlaske, spavanje, gledanjeNo,unatoč tome, sve se da stići. Kada filmova… ■idem ujutro u školu, obavezno spavamposlijepodne, a onda mogu učiti i dokasno navečer, ako je to potrebno. Kadaidem poslijepodne u školu, malo mi je veljača 2011. · ŽVOKS · 17
  18. 18. U školi DRŽAVNO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJEPIŠE ANITA BIĆANIĆU Gimnaziji Matije Antuna Reljkovića Vinko Filipović, te predsjednica Državnog na svečanom skupu u hotelu Slavonija, je od 11. do 13. svibnja 2010. godine povjerenstva natjecanja iz geografije mr. gdje su podijeljene nagrade učenicima održano 17. državno natjecanje iz sc. Ružica Vuk. i njihovim mentorima. Svi učenici sugeografije. Sljedećeg dana u jutarnjim satima nagrađeni za svoj trud i znanje, dokOtvorenje natjecanje bilo je održano natjecatelji osnovnih i srednjih škola učenici srednjih škola za osvojeno prvo,u vinkovačkom Gradskom kazalištu u učionicama vinkovačke Gimnazije drugo ili treće mjesto imaju pravo naJoze Ivakića 11. svibnja u 19:00h te je pisali su ispit koji je bio podijeljen u dva izravan upis na studij geografije na Geo-popraćeno raznim predstavama i folk- dijela: teorijski dio i praktični rad. Nakon grafskom odsjeku PMF-a Sveučilišta ulornim nastupima u kojima su sudjelovali natjecateljskog dijela imali smo priliku Zagrebu ili Zadru.učenici vinkovačke Gimnazije, školski zbor razgovarati s nekim učenicima osnovnih Na svečanom skupu održan je prigodni„Dionizije“ sa voditeljicom profesoricom i srednjih škola. Učenici su uglavnom program za natjecatelje i njihove men-Sandrom Milovac, te sestre Bainac koje govorili kako su se pripremali od saznanja tore te članove ocjenjivačkog stožera. Usu izvodile Bugaršćicu, dramska družina da su se plasirali na državno natjecanje, programu je nastupila literarna skupinapod vodstvom profesorice Višnje Sorčik i te da su ispiti bili vrlo teški, ali neki su ih Gimnazije, Hip Hop grupa J2C, zbor „Di-Folklorni Ansambl Lisinski. savladali bolje, neki lošije. onizije“, te gimnazijski rock band Punčke.Na samom početku sa velikim Za vrijeme trajanja ispita mentori su Natjecanje je zatvoreno, a sudionici su seoduševljenjem ravnatelj vinkovačke imali predavanje o povijesti Vinkovaca u uputili svojim domovima sa jednim lijepimGimnazije, Stipe Tomić, je pozdravio sve potkrovlju vinkovačke Gimnazije koje je sjećanjem i uspomenom na Vinkovce,prisutne i izrazio veliko zadovoljstvo što vodio arheolog kustos Hrvoje Vulić. Na kako i oni sami kažu.je upravo Gimnazija domaćin jednog tako natjecanju je sudjelovalo oko 300 učenika Svim učenicima čestitamo na osvojenimvelikog natjecanja. Sve prisutne pozdravio i mentora iz osnovnih i srednjih škola rezultatima, i želimo im sreću u daljnjimje i gradonačelnik grada Vinkovaca Hrvatske. natjecanjima. ■dr.Mladen Karlić, dožupan Mato Golubičić, Mladi geografi odluku o tome tko suravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje oni najbolji doznali su sljedećega dana18 · ŽVOKS · veljača 2011.
  19. 19. U školiDRUŽENJE UPREDVEČERJEPIŠE DOMAGOJ MAROŠEVIĆK ao što je svima poznato, svaka nova program lektire za osnovnu školu. Dobit- prilikom još jednom zahvaljujemo što je godina donosi nove zanimljivosti, nik je nagrade „Mato Lovrak“ za najbolji upriličo naša druženja i nadamo se da nova događanja i nove početke. Tako roman za djecu i mlade u 2006. godini, ćemo imati priliku još se koji put s njimje i početak ove školske godine donio a knjige su mu prevedene na makedon- ovako ugodno družiti i razgovarati.neke promjene i novosti - novi učenici, ski, slovenski, engleski i srpski jezik. Na Na drugom smo druženju ugostili doc.neki novi kabinet ili nešto slično, ali druženju, Vlado je odgovarao na različita Dr Dražena Švagelja i liječnicu Marijuove je godine u našoj školi organizirano pitanja literarne skupine, o svojemu Jurković, Doktorica Jurković nam jenešto što do sada nismo imali, a to je pisanju, objavljivanju knjiga, te daljnjem govorila o povijesti Opće bolnice u Vinko-„Druženje u predvečerje“ odnosno razgo- radu u budućnosti, ali isto tako, nije ostao vcima, a dr je Švagelj govorio o bolnicivori s Vinkovčanima koji ostavili trag na dužan ni novinarskoj skupini pa je i nama u ratnim danima uz projekciju njegovarazličitim područjima kulturnog života. odgovorio na nekoliko pitanja o Ultrasima, dokumentarnoga filma Ratni Božić uTako je naš prvi gost na Druženju u ponašanju na utakmicama, Karambolu, vinkovačkoj bolnici.Kako je druženje bilopredvečerje bio poznati romanopisac za pjesmama, o svojim književnim počecima, organizirano u danima kada se sjećamodjecu, vječni Ultras, te frontman grupe te mnoštvu drugih stvari. Pogledali smo i pada i žrtve Vukovara, sugestuvnost filmaThe Karambol - Vladimir Bakarić. On je spot poznatog hita Karambola, a ujedno bila je josš snažnija.Na kraju smo shvatilido sada objavio osam knjiga za djecu i i himnu naše Cibalie „Što mi život nikad veliku pruku ovoga filma: ništa nije većemlade, a neke od njih su: Opasna potraga, nije dao“. Vlado je još pred sam kraj od ljudske i želje za životom i ništa nijeNedovršena duga, Ljubav koja ne može druženja podijelio i nekoliko poklona; snažnije od ljudske humanosti kada je toproć’, te posljednja koju je objavio zajedno bedževa i knjigu Ljubav koja ne može najpotrebnije. ■s poznatim vinkovačkim reperom Dalibo- proć’.rom Bartulovićem – Shortyem, Iz blata. Tu smo završili naše prvo Druženje uIsto tako, objavio je i jednu slikovnicu te predvečerje sa našim prvim gostomje uvršten u nekoliko zbirki priča, kao i u Vladimirom Bakarićem te mu ovomBOŽIĆNI SAJAMPIŠE ANITA BIĆANIĆD ana 17. prosinca 2010. godine su unovčili naš trud, te time omogućili da održan je Božićni sajam na Ori- nekim našim učenicima uljepšamo Božić onu, ispred Gimnazije. Na sajmu i pokažemo da nisu sami, a pogotovo tosu sudjelovali učenici gotovo svih raz- nisu za vrijeme najradosnijeg kršćanskogreda Gimnazije. Svaki je razred napravio blagdana. U prekrasnom ozračju našegaponešto. Neki su ispekli puno slasnih sajma s predivnim uspomenama, radu-kolača te ih spretno ukrasili mašnama i jemo se novom druženju i sljedećemukrasnim papirima, dok su neki napravili Božiću. ■aranžmane, adventske vijence i drugešarene božićne ukrase. Sajam je poprationaš pjevački zbor, s odličnim izvedbamabožićnih pjesamam, ali su i naši učenicizaplesali Madison, te su tako zabaviliprolaznike. Na kraju smo večeri bili zado-voljni rezultatom, unatoč hladnim prstimai smrznutim licima. Ovim se putemzahvaljujemo svim dobrim ljudima koji veljača 2011. · ŽVOKS · 19
  20. 20. U školi Biti ili ne bitiBITI ILIpNE BITI? p PIŠE TEREZIJA ĆOSIĆP ovodom obilježavanja mjeseca borbe nako stručnih i dugačkih naziva – Darko Ana Piršljin i Matej Svilar, kapetani muške protiv ovisnosti u velikoj Županijskoj Tot, Sanja Mikulić, dr.sc. Jadranka Ivandić i ženske ekipe Vinkovačkog plivačkog vijećnici u Vinkovcima održana su Zimić, prim, dr. sc. Marina Kuzman, prof. kluba, a vjerujemo da će im se nagrađenidva skupa s temom Prevencija ovisnosti u dr. sc. Slavko Sakoman, Siniša Brlas, prof, likovnjaci ubrzo rado pridružiti jer su kaoodgojno-obrazovnim ustanovama. Među a od naših županijskih snaga to su Ivana nagradu dobili i ulaznice za novi bazente odgojne i obrazovne ustanove bi spada- Biljan, prof., Maša Pešec, prof. i Mirjana u Vinkovcima. O istoj temi govorio je ila i naša škola čiji je nastavnički i učenički Čavar, prof. gospodin Branko Tomić, voditelj mladežikadar aktivno sudjelovao na oba skupa. Gradskog crvenog križa prikazavši Tjedan dana kasnije, 9. prosinca 2010., aktivnosti kojima se mladi u toj organi-Prvi se održao 2.prosinca 2010., a riječ je na istom mjestu u gotovo isto vrijeme zaciji već desetljećima bave uz višestrukuo stručnom skupu za «velike» (nastavnike, održala se tribina za nas «male» (djecu korist društvu. Na kraju su prisutni putemravnatelje i stručne suradnike) u or- i mlade, s tim da je uglavnom riječ od radionice dali konkretne prijedloge i odgo-ganizaciji Povjerenstva za suzbijanje predstavnicima školskih Vijeća učenika) vore na pitanja što nas štiti od korištenjazlouporabe opojnih droga Vukovarsko- otvorena na isti način kao i stručni sredstava ovisnosti te što škola, lokalnasrijemske županije Ministarstva znanosti, skup, glazbom gimnazijskih učenika i zajednica i obitelj mogu napraviti u pre-obrazovanja i športa, Ureda za suzbijanje pozdravnim govorima Terezije Ćosić i venciji ovisnosti. Vijećnica je bila ispun-droga Vlade Republike Hrvatske i Agen- predsjednika Županijsko vijeća učenika jena i učenicima i pozitivnim ozračjem štocije za odgoj i obrazovanje. Cilj skupa je Filipa Markanovića. Gimnazija je sud- su pokazali evaluacijski listići. Dogodinebila kvalitetna edukacija stručnog osoblja jelovala i likovnim radovima na natječaju se možemo nadati ponovljenom uspjehupredstavljanjem Nacionalnog programa čiji su pristupnici prozvani, a neki od njih ovih skupova i tome da ćemo više misliti oprevencije ovisnosti za djecu i mlade u i nagrađeni uz zahvalu prof. Ivane Biljan „biti ili ne biti“, a ne „piti ili ne piti“. ■odgojno-obrazovnom sustavu u razdo- na sudjelovanju. Učenici Zdravstveno-blju od 2010. do 2014. Skupsu otvorili su veterinarske škole dr. Andrije Štamparaučenici gimnazije –zbor «Dionizije» au- scenskim nastupom su odlično uveli utorskom pjesmom naših učenika, gitarski radionicu prof. Mirjane Čavar kojom jekavrtet učenika koji paralelno polaze i provjerila (ponekad netočne) stavoveSrednju glazbenu školu Vinkovci, Terezija mladih o pušenju, alkoholu i marihuani.Ćosić pozdravnim govorom, a skup su Prof. Maša Pešec je govorila o radupozdravili i dožupan Mato Golubičić, prof. Službe za prevenciju ovisnosti te zajednote Ivana Biljan, prof., županijska koordina- sa svojim učenicima izložila rezultatetorica za školske preventivne programe. ankete informiranosti o ovisnostima iSvi ovi dugački nazivi s početka sa sobom njhovim sredstvima provedene u školinužno povlače i veliki broj stručnih osoba I. G. Kovačića Vinkovci. Kako kvalitetnokoje su se obratile skupu s temama jed- iskoristiti slobodno vrijeme pokazali su20 · ŽVOKS · veljača 2011.
  21. 21. U školi Okoliš gradi mostove Mladi Europljani u dijalogu. PIŠE IVA RUŠČIĆO koliš gradi mostove je europski, stječući na taj način čitalačku i jezičnu ekološki i medijski projekt pod pok- kompetentnost te poboljšavaju svoje opće roviteljstvom predsjednika država obrazovanje. Učenici naše škola već 2Bugarske, Njemačke, Hrvatske, Rumun- godine sudjeluju u ovom projektu, i tojske te Mađarske. 20 škola iz Njemačke učenici drugih razreda. Neke od temate 20 škola iz Bugarske, Hrvatske, koje su se obrađivale prošle godine suRumunjske i Mađarske rade zajednički na Bazjaš, politika okoliša grada Vinkovaca itemama „Održivi razvoj i okoliš“, „Europa“ svjetlosno onečišćenje. Članci učenika sui „Mediji“. Projektne grupe partnerskih objavljeni u Jutarnjem listu. Naši učeniciškola se posjećuju i za to vrijeme borave su boravili u Njemačkoj 7 dana. Bili suu obiteljima. Na taj način osobno up- smješteni u Bernau, malom mjestu pokrajoznaju ljude te također dobivaju uvid u Berlina, u obiteljima učenika iz gimna-svakodnevni život zemlje koju posjećuju. zije „Paulus Praetorius“. Zajednički suUočavaju razlike među kulturama, te se obrađivali zadane teme te pisali člankeuče međusobnom razumijevanju, toler- za dnevne novine. Također ovaj je pro-anciji te solidarnosti. Projektne grupe jekt dobar način za poboljšanje znanjazajednički istražuju teme o okolišu u njemačkog jezika. Nakon nekog vremenaregiji škole koja pruža gostoprimstvo. O su i njemački učenici došli u Vinkovce.tim istraživanjima učenici izvještavaju na Učenici su opazili brojne razlike među hr-svom materinjem jeziku u svojim dnevnim vatskom i njemačkom kulturom te uvidjelinovinama. Na taj način razvijaju svijest o da u Njemačkoj vlada potpuno drukčijivažnosti očuvanja okoliša, bolje upoznaju mentalitet nego u Hrvatskoj, no ipak svakivlastiti okoliš te stječu različita znanja o učenik ovaj projekt smatra pozitivnimodrživom razvoju. Učenici svakodnevno iskustvom. ■intenzivno proučavaju dnevne novine, Posjet Vukovaru PIŠE IVANA BARTULOVIĆ K ao i svake godine u našoj je školi do podruma bolnice. Tu je pomoću sebi imati toliku mržnju da ubije bebu organiziran odlazak učenika u lutaka prikazano kako je radila bolnica koja nije nizašta kriva. Nakon gro- Vukovar u vrijeme obilježavanja tijekom rata. Male prostorije s nekoliko blja krenuli smo u Ovčaru. Ovčara je pada i žrtve Vukovara. Prvo smo pos- zidova bez prozora i hladni sivi zidovi.... prostorija u kojoj nema svijetla, jedino jetili Vukovarsku bolnicu. Ispred nas osjećaj je bio nelagodan. Zatim smo se u središtu nalazi crveni laser koji bila je osječka grupa srednjoškolaca išli na Memorijalno groblje žrtava ispisuje imena na zidovima poginulih te su nam dok smo čekali pustili video Domovinskoga rata. Groblje je prelijepo branitelja. Večina nas išla je na Ovčaru o stradavanju bolnice tijekom Domov- uređeno, sve grobnice jednako izgleda- prvi put. Ovaj posjet Vukovaru poka- inskog rata. Zatim smo prošli kroz ju, a u sredini groblja nalazi se veliki zao nam je koliku su hrabrost i ljubav hodnik na kojemu je na svakoj pločici kip u obliku križa. Na groblju smo za- prema domovini imali naši branitelji i napisan dnevnik stradavanja. Upisani pazili kako je najmlađa pokopana žrtva sa razlogom se kaže da se njih nikada su datumi, ukratko napisana zbivanja bila šestomjesečna beba, a najstarija ne zaboravlja. ■ tijekom toga dana veza uz bolnicu i ime ja baka koja je imala 104 godine. Zaista poginulih toga dana. Hodnik je vodio je nezamisljivo da neka osoba može u veljača 2011. · ŽVOKS · 21
  22. 22. U školi Jalta, JaltaPIŠE ANA ŠPORČIĆ Ovi stihovi, iz jednoga od najboljih hr- biti lijepo mjesto za život kada ljudi nauče vatskih glazbeno-scenskih ostvarenja, živjeti u slozi. Međutim, taj svjetski mir se mjuzikla „Jalta, Jalta“, malo su kome nikada neće ostvariti, što čini poruku djela nepoznati. Naime, najpopularniji hrvat- svevremenskom. Neka cijeli ovaj svijet ski mjuzikl, nastao u doba hladnog rata, U svijetu mnoge stvari polaze po krivu. govori o iznimno važnome povijesnom Iako Jalta, Jalta govori o problemima, Još sja u suncu, događaju. Radi se o konferenciji na Jalti, Djelo obiluje i vedrinom i humorom, što ga gdje su se 1945. sastali najveći svjet- i čini privlačnim širokoj publici. Neka naša zemlja sva ski lideri i raspravljali o sudbini svijeta. Postane sretna, Churchill, Roosevelt i Staljin željeli su 19.10.2010., učenici naše gimnazije su dogovoriti izgled poslijeratne Europe i imali priliku uživati u izvedbi mjuzikla u Neka cijeli ovaj svijet svijeta. osječkom HNK, s profesoricama Sonjom Tekstopisac Jalte, Jalte, Milan Grgić, Gali i Sandrom Milovac. ■ Zove se bajka, u središte je mjuzikla postavio „male“ ljude, koji vlastite probleme rješavaju u Zelena i mirisna, sjeni svojih „velikih“ gospodara, također braneći i nacionalne interese. Tako su Cvjetna sva i nevina, glavni likovi domaćica Nina Filipovna, sobari Griša, Lari i Stenli, sluge Marfa i Livada iz sna. Samuel, agenti i generali. Centralni pojam mjuzikla je Zelena livada, utopijsko mjesto gdje vlada savršenstvo i pravda. Autor želi poručiti da će svijet22 · ŽVOKS · veljača 2011.

×