011 zvoks 2011pdf
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×
 

011 zvoks 2011pdf

on

  • 2,985 views

 

Statistics

Views

Total Views
2,985
Views on SlideShare
2,985
Embed Views
0

Actions

Likes
0
Downloads
3
Comments
0

0 Embeds 0

No embeds

Accessibility

Categories

Upload Details

Uploaded via as Adobe PDF

Usage Rights

© All Rights Reserved

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Processing…
Post Comment
Edit your comment

011 zvoks 2011pdf 011 zvoks 2011pdf Document Transcript

  • ŽVOKS život vinkovačke omladine koja spavaGimnazija M. A. Reljkovića / veljača 2011. / broj 15 MISLIM, DAKLE JESAM
  • Uvod IMPRESSUM IZDAVAČ Gimnazija M.A.Reljkovića Trg bana Josipa Šokčevića 1, Vinkovci VODITELJICA NOVINARSKE GRUPE Višnjica Sorčik, prof. GLAVNA UREDNICA Anita Bićanić NOVINARI Ana Šporčić Domagoj Marošević Mario Puljiz Antonela Vidović Barbara Vidović GRAFIČKO OBLIKOVANJE LISTA Dinko Osrečki LEKTURA Višnjica Sorčik, prof. RIJEČ UREDNIŠTVA FOTOGRAFIJE T Mirjana Pjevac ema je ovogodišnjega ŽVOKSA Osim o temi broja pisali smo i nasto- promišljanje o tome tko i koliko jali zabilježiti sva događanja u školi E – MAIL ADRESA utječe na oblikovanje našeg i oko nje. Nadamo se da će te i u gimnazija.zvoks@gmail.com mišljenja i naših stavova. Čiji su ovome broju naći nešto što će vas za- utjecaji najvažniji, jesu li to utjecaji i nimati. Za trenutke uživanja u lijepoj TISAK odgoj roditeljskoga doma, vršnjaka, misli i riječi preporučujemo vam naš ZEBRA, Vinkovci škole, medija? Jesmo li uopće samo- literarni podlistak. stalni u donošenju odluka, načinima NAKLADA ponašanja, jesmo li svoji? 200 primjeraka O našoj smo temi razgovarali s neko- Uredništvo liko sugovornika i nadamo se da će te iz njihovih odgovora moći zaključiti koliko mislimo i koliko jesmo. život vinkovačke omladine koja spava ŽVOKS2 · ŽVOKS · veljača 2011.
  • Sadržaj SADRŽAJ 15. BROJATEMA BROJA4 SVE ŠTO UTJEČE NA OBLIKOVANJA MIŠLJENJA MLADIHIN MEMORIAM8 RAZGOVOR S BOGOSLOVOM10 ŠTO RODITELJI MISLE O ODGOJU11 KAKO MEDIJI UTJEČU NA MLADE12 “RES NON VERBA”13 ISKUSTVA BIVŠIH MATURANATA14 RAZGOVORI S UČENICIMA ŽIVOT ŠKOLE COMENIUS15 Državna matura 24 Comenius project16 Predstavljanje knjige 26 Poglavica Winnetou Mateja Rupčića 27 Legenda o crnoj kraljici17 Učenici putnici 28 Pećine i sedra18 Državno natjecanje iz geografije TU OKO NAS19 Druženje u predvečerje 29 Obilježavanje dana Božićni sajam Matice hrvatske20 Prevencija ovisnosti 30 Povijest SKIG-a21 Okoliš gradi mostove 31 Razgovor s članovima SKIG-a Posjet Vukovaru 32 Hrvatska manjina u Srbiji22 Jalta, Jalta 33 Dorf23 U zdravom tijelu - 34 Rock u ravnici zdrav duh 35 Muvka 37 Razgovor s Melitom Hrengek 38 Razgovor s Radom Šerbedžijom veljača 2011. · ŽVOKS · 3
  • Tema broja „Čovjek se jedino skl izobrazbom svih sv može približitiPIŠE IVANA BILJAN, prof.Sve što nas okružuje djeluje da smo takvi Svakodnevno možemo čuti kako su ponašanja, razmišljanja i osjećaja grup-kakvi jesmo, tako možemo reći da nas današnji mladi preplavljeni raznim nim standardima. Mladi uglavnom dijelesve odgaja. informacijama, znaju više od svojih vrijednosti svoje vršnjačke grupe. To suInterakcijom čovjek uči što je društveno roditelja o mnogo čemu ali to ne znači male grupe, povezane posebnim emoci-prihvatljivo, a što neprihvatljivo, te koje su da su emocionalno zrelija. Često im jama, uzajamnim odnosima.posljedice slijeđenja ili kršenja društvene upravo nedostaje kontakt sa socijalnom Ako je adolescent u grupi vršnjaka kojanorme i vrijednosti. Najviše se uči od stvarnošću i odgovornošću u izvršavanju ima pozitivne vrijednosti i on sam ćeljudi koji su nam važni – roditelji, članovi radnih zadataka. takve vrijednosti prihvaćati, međutim akoobitelji, prijatelji, učitelji... Socijalizacija U adolescenciji dolazi do „jaza generaci- njegovi prijatelji imaju devijantne oblikečovjeka odvija se živeći u društvu, a ja“ – intenzivno konfliktnog odnosa ado- ponašanja, velika je vjerojatnost da ćeučenje prema stvarnosti života. lescenta i roditelja. Ustvari tu se ne radi ih i on prihvatiti. Grupa vršnjaka, premaObitelj je prva grupa u kojoj se nađemo o „jazu“ već dolazi do promjene kvalitete tome, može prenositi i vrlo opasno soci-po rođenju. Bez obzira kakva ona bila, u odnosa roditelj-dijete. jalno značenje.njoj stječemo prva iskustva, razvijamo „Teško je reći gdje završava jedna gen- Uz bunt i prezir napuštaju poistovjećenjasvoje osobne potencijale u njoj se oblikuju eracija, a gdje počinje druga, ali to je tu s roditeljskim likovima i odbacuju au-naši stavovi. U životu svakog pojedinca negdje oko 10 naveće“ (grafit) toritete – žele pripadati sebi jednakimaobitelj zauzima središnju ulogu zato ona i Ovdje opet dolazi do izražaja važnost i ravnopravnim što nalaze u druženju sdobiva svoje značenje kao primarni odgo- dobrih odnosa koji su izgrađeni u obitelji vršnjacima.jni faktor ili socijalizacijski agens. Skladni između roditelja i djeteta. Preduvjet U adolescentskoj dobi mladi se uključujuobiteljski odnosi su značajni i odlučujući za dobar odnos s djetetom je da dijete u različite oblike društvenog života priza zdravlje i razvoj pojedinca. Obitelj se surađuje, važno je poštivati njegov integ- čemu se počinje razvijati njihova individu-mijenja kako se mijenja i društvo tako se ritet, razvijanje njegova samopoštovanja alnost i težnja da stvore pozitivnu socijal-današnja suvremena obitelj mijenja ne i samopouzdanja, učiti ga odgovornosti nu sliku o sebi. U različitim interakcijamasamo po svojoj strukturi već i po odgo- i poticati osobno izražavanje na svim mladi žele biti prihvaćeni kao odrasli; želejnim stilovima i ulogama roditelja što razinama. se isticati, žele biti zapaženi i originalni.utječe i na obiteljsko ozračje. Nedostatak Uz obitelj vršnjaci imaju značajan utjecaj U tom razdoblju mladi ljudi nisu ni djecavremena roditelja odnosno velika zapos- na psihosocijalni razvoj adolescenta. ni odrasli, nisu ni zreli ni nezreli. Više bilenost i svakodnevno rješavanje egzisten- Prolazeći kroz iste životne situacije htjeli nego što bi mogli, redovito znaju štocijalnih pitanja stavlja u drugi plan odgoj mladi se međusobno najbolje razumiju, neće a ne znaju što hoće. Obezvrjeđujudjece. Često se upravo zbog velike zapos- nalazeći se u istom položaju sprijateljuju iskustva odraslih a svoja još nemaju.lenosti i užurbanog načina života događa se, jedni druge oponašaju, međusobno seda navečer kada je obitelj na okupu budu informiraju i formiraju. Osjećaju potrebu Mediji sve više upravljaju životima ljudisvi umorni i komunikacija postaje površna da se udružuju u grupi vršnjaka, a zahtje- i postaju sastavni dio kulture. Danas ješto utječe i na odnose. Stoga je jako bitna ve skupine nadređuju zahtjevima roditelja nemoguće razmatrati bilo kakve aspekteorganizacija života u obitelji što obuhvaća i škole. U interakciji s vršnjacima djetetu života (mladih) izvan konteksta utjecajautvrđivanje pravila ponašanja i najvažnije se pruža mogućnost za učenje i stjecanje mas-medija. Mediji imaju ambivalentnudužnosti svakoga člana obitelji. Obitelj iskustva koja se ne mogu steći na osnovi ulogu u suvremenoj odgojnoj paradigmiodržavaju i jasno postavljene granice koje ni jednog drugog oblika interakcije. jer su, s jedne strane, obrazovno-inform-čuvaju njenu cjelinu i one su pokazatelj Adolescenti s obzirom da još nisu razvili ativnog sadržaja, dok s druge strane,kako obitelj funkcionira. Prečvrste ili svoj identitet imaju značajnu potrebu poprimaju oblik manipuliranja i/ili indok-nedovoljno jasne granice mogu pridonijeti pripadati nekoj grupi, a pripadanje nekoj trinacije, posebice, kod djece i mladihprividno skladnoj obitelji. grupi uvijek zahtjeva prilagođavanje (Miliša i Zloković, 2008: 131).4 · ŽVOKS · veljača 2011.
  • Tema broja ladnom i cjelovitom vojih jakih stranai savršenstvu.“ Živimo u vremenu izrazitoga tehnološkog Učenike treba zainteresirati da koriste napretka i velikih tehničkih mogućnosti medije smisleno i funkcionalno za stje- čime se povećava broj izvora i utjecaja kojima su djeca izložena od najranijeg canje znanja te da se prema sadržajima koje im oni pružaju odnose kritički. Treba PODACI ZA REPUBLIKU HRVATSKU djetinjstva. Mediji djeluju u svim socijali- ih osposobiti da oni vladaju medijima, a (prema istraživanju GFK, zacijskim agensima u obitelji, skupinama ne mediji njima. 2006. godina) vršnjaka i u školi. U obitelji mediji postaju Usvajanje socijalnih i kulturnih obrazaca «kućni suodgajatelji». Mediji su dio ponašanja djeteta bitno ovisi i o dinamici svakodnevnog života, a time i neizbježna školskog okruženja. komponenta socijalizacijskog procesa. Škola je agens socijalizacije koji ■ 90% djece gleda televiziju svaki dan Veliki broj istraživanja o utjecajima medija u društvu i formalno ima ulogu ■ 90% djece između 11 i 13 godina svaki upravo se bavi preispitivanjem odnosa podučavanja mladih u određenim znan- dan prati tv-program djece i medija jer djeca prolaze kroz jima i vještinama u njoj se mlade uči da ■ 42% djece ima televizor u spavaćoj sobi intenzivan proces socijalizacije i vrlo su poštuju autoritet nastavnika, da kontro- ■ 40% djece se ne bavi nikakvim sportom podložna različitim utjecajima. liraju svoje osjećaje i ponašanja, da budu Bez obzira na pojavljivanje novih medija odgovorni. Škola kao poticajno socijalno ■ 44% djece tvrdi da ne čita knjige poput interneta, televizija je još uvijek okružje pruža poticajno ozračje koje ■ 73% djece ima mobitel – koriste najprošireniji i najpopularniji medij. učenike motivira za učenje temeljeno na uglavnom za slanje poruka i igranje igrica Televizija je u suvremenoj obitelji postala odnosima poštovanja prema nastavnici- ■ 45% korisnika mobitela roditelji ne roditeljima veliki suparnik u odgoju jer ma i drugim učenicima. ograničavaju u potrošnji impulsa svojim zabavnim sadržajima sve više Koliko je škola važna govori i poda- privlači pozornost djece, razbija infor- tak da djeca i mladi tijekom redovnog ■ 84% djece prati reklame na televiziji macijski monopol obitelji i poravnava obrazovanja u školi provode više dese- granicu između djetinjstva i svijeta odra- taka tisuća sati. Školovanje se odvija slih. Rezultati brojnih istraživanja upo- u najburnijem i najvažnijem razdoblju Utjecaj medija na djecu zoravaju na poražavajuću činjenicu da se odrastanja i sazrijevanja. U školi se «mogu biti dobri i loši, ovisno o tome vrijeme mladih provedeno pred ekranima susreću i međusobno djeluju utjecaji kako je medij korišten. U oba slučaja, televizora, mobitela i računala izjednačilo obitelji, zajednice i pojedinca odražavajući efekti na mlade rijetko su jednostavni i s vremenom boravka u školama. društvene utjecaje okoline. direktni.» U školi bi u prvom redu djeca trebala Roditelji su prvi medijski odgajatelji, a iskusiti da učenje može biti zanimljivo i (V. Ilišin, A. Marinović Bobinac, F. Radin, važnost je roditeljske intervencije veća uz to uspješno. Škola kod učenika treba 2001. prema:Gunter, McAleer, 1997:218) što su djeca mlađa. Medijski je odgoj poticati njihovu spremnost na učenje i zahtjevan proces koji traži kompetentnost sposobnost učenja. To je mjesto stjecanja i ustrajnost roditelja, a dobar je korak znanja i iskustava, ali također i prostor zajedničko gledanje i komentiranje medi- za stvarni život.Činjenica je što djeca i jskih sadržaja s djetetom te razmjena mladi u školama uče u grupama (razred- misli i osjećaja koje ti sadržaji potiču. nim odjeljenjima) pruža im se prilika da U suvremenom su odgojno-obrazovnom iskušavaju svoje socijalne sposobnosti, procesu također implementirani novi dobivaju povratnu informacije o svom mediji i tehnologije kojima su djeca socijalnom ponašanju od nastavnika i okružena u svakodnevnom životu. vršnjaka i na temelju moderatorskih- veljača 2011. · ŽVOKS · 5
  • Tema brojaodgojnih aktivnosti nastavnika djeluju omogućili ponovno odvajanje i individ-u željenom smjeru. Suvremena škola uaciju.je orijentirana osim znanja na razvoj „Čovjek jedino skladnom i cjelovitomindividualiteta mlade osobe kao ravno- izobrazbom svih svojih jakih strana možepravnog člana socijalne zajednice. približiti savršenstvu.“ Johann HeinrichDruštvu trebaju samopouzdane osobe s Pestalozzirazvijenim stručnim i socijalnim kom- I odrasli i mladi se žale jedni na druge.petencijama koje su spremne preuzeti Odrasli mladima predbacuju nezah-odgovornost za sebe i druge. To je i želja valnost, agresivnost, neodgovornost,svakog odgajatelja roditelja i nastavnika a prazninu stalno su prisutne primjedbei odgajanika. na izgled i odjvanje. Ali i mladi odraslimaŠkola mora omogućiti otkrivanje i ne ostaju dužni stari su staromodni,izgradnju vlastitih individualnih prednosti, ograničeni, autoritarni. To će valjdasakupljanje pozitivnih iskustava individu- uvijek tako biti svaka generacija imaalnim i suradničkim učenjem. svoje specifičnosti i uvijek postoji sukobRoditelji i nastavnici ne mogu utjecati generacija što nam potvrđuje i natpisna to koje će oblike ponašanja djeca i iz razdoblja 3000 godina prije Krista: „mladi smatrati atraktivnim ili odbojnim Živimo u dekadentnu vremenu. Mladi višei koje će ih ponašanje nadahnuti ili koje ne poštuju roditelje. Drski su, nestrpljivi,će modele ponašanja za sebe odabrati. posjećuju taverne i nemaju nikakveTako gledano socijalnim učenjem se ne samokontrole.“može upravljati niti ga se može spriječiti Završila bih kako sam i počela sve štojer postoji i čitav niz „skrivenih suodga- nas okružuje utječe na nas da smo takvijatelja“ osobno ili preko medija. kakvi jesmo, imajući na umu sve ono štoNastavnici i roditelji stoga trebaju se susreće u suvremenom svijetu dopireuključiti djecu i mlade u odlučivanje i i do nas a posebno do vas mladih kojitime im dati odgovornost i vjerovati da iz kreirate svoje stavove i životne vrijed-toga mogu naučiti pozitivno. Roditeljima nosti. Temelje vaše osobnosti su postavilije važno da kao i u ranom djetinjstvu vaši roditelji i nastavnici dajući vam i na-uz puno roditeljske ljubavi i strpljenja crte i dobar alat ali dalje morate graditiomoguće djetetu dozirano eksperimenti- sami. ■ranje sa svijetom uz zaštitu kako bi im6 · ŽVOKS · veljača 2011.
  • Tema broja SVE ŠTO JE DOBRO KRATKO TRAJE Prethodni tekst je posljednji uradak profe- sorice Biljan kao pedagoginje naše škole. Nadamo se da će i ubuduće naći vremena za suradnju s našim školskim listom. Profesorica je BIljan otišla na novo radno mjesto koje je za nju, vjerujemo, izazov i na kojemu će moći sudjelovati u kreiranju nastave kao i u njenom poboljšanju. Iako znamo da će ovo za nju biti možda bolji posao, ne možemo ne osvrnuti se na prazninu koja ostaje za njom.Naša peda- goginja je zračila optimizmom i sveprisut- nom radošću koja nam je omogućavala da joj se obratimo u svakoj prigodi tražeći pomoć za rješenje bilo kakvoga problema. Mnoga su događanja u našoj školi počela njenim dolaskom - proslava Valentinova, Božićni sajam, razgovori i radionice o temama koje zanimaju kako nas mlade tako i naše roditelje. Bila nam je kao dah toplog proljetnog vjetra koji budi radost i nakon kojega više nikada naša škola neće biti ista. ■Ivana Biljan, prof. veljača 2011. · ŽVOKS · 7
  • Tema broja fra Vladimir Vidović“OSTAVI SVE,I SLIJEDI ME!”Razgovarali smo s bogoslovomVladimirom Vidovićem8 · ŽVOKS · veljača 2011.
  • Tema broja fra Vladimir VidovićRAZGOVARALE ANTONELA I BARBARA VIDOVIĆŽVOKS: Mnogi mladi danas zaboravljaju dinamiku, mislim na dnevni red, svoje franjevci sa mladima?na Crkvu i Boga, a Vi ste se odlučili za zakonitosti i pravila. Iako se nekome V.V.: Velika su područja djelovanja, na-Božji izvana može činiti da je dosta naporno i jpoznatiji je dakako FRAMA, to jepoziv. Što je utjecalo na Vašu odluku? strogo, ipak nije baš tako. Reda, dakako skraćenica od Franjevačke mladeži. To jeV.V.: Volio bih ovdje istaknuti kako sam ima, ali sve je prožeto jednim bratskim vrlo zanimljiv pokret, koji okupljaprije svega odgovorio na Božji poziv razumijevanjem, jednom posebnom mlade ljude koji žele u ovome svijetukoji sam osjetio u sebi. Povijest moga toplinom i radošću. Mi koji živimo u samo- živjeti evanđeoske ideale, koji svojimzvanja poznata je jedino dragome Bogu. stanima jako smo radosni. Ta radost, životom žele biti Kristovi svjedoci, koji želeU meni se, dakle, javila želja da izbliza plod je, dakako, jedne posebne poveza- poput svetoga Franje biti znak svogaslijedim Isusa, baš onako kako se zahtjeva nosti s Bogom, a s druge strane i životom vremena. Framaši se obično okupljaju uzu Evanđelju, „Ostavi sve i slijedi me!“. u zajednici. samostane i crkve gdje djeluju fratri.Poziv je zapravo jedan veliki, nezasluženi, Svakako vas potičem da pristupite Frami.Božji dar koji je upućen svakom čovjeku.Eto, ja sam bio dovoljno hrabar da taj ŽVOKS: Gdje sve djeluju franjevci udar prihvatim. Ne mogu reći da u mome Hrvatskoj? Gdje imaju samostane, župe iživotu postoji neki prijelomni događaj svetišta?koji je bio presudan za moj duhovni poziv. V.V.: Moja provincija, Hrvatska provincijaSve je to išlo nekako samo po sebi, svetoga Jeronima franjevacanajprije sam bio ministrant u Maloj crkvi konventualaca ima 12 samostana u Hrvat-(sv. Antun Padovanski), zasigurno skoj, 6 na kopnu i 6 na moru. Imamoje i to imalo svoga utjecaja na moju od- isto toliko i župa. Nas franjevaca konven-luku. Prije svega, lijepi primjer tualaca ima 60-ak. Prisutni smo odredovničkog i svećeničkog, rekao bih, Visa do Vinkovaca. Dakako da postoje ifranjevačkog načina života koji sam vidio druge franjevačke obitelji koje djelujuu Maloj crkvi probudilo je i potaknulo i na drugim područjima. Nezamislivo jemene da se odlučim na ovakav način zamisliti kulturni, povijesni, umjetničkiživota. život bez utjecaja franjevaca. Od svoga osnutka i dolaska u naše krajeve postojiŽVOKS: Kako su Vaši bližnji reagirali na ŽVOKS: Kako ste odabrali franjevce? neraskidiva veza između hrvatskog narodaVašu odluku? V.V.: Vrlo jednostavno, moram reći da i franjevačke obitelji.V.V.: Bilo je tu dosta različitih reakcija, sam ja dijete Male crkve, tu sampotpuno neočekivanih, kako pozitivnih počeo ministrirati, još u 4. razredu os- ŽVOKS: Što biste poručili našim mladima,tako i novne škole, tu sam stekao jako dobra pogotovo onima koji imaju želju pristupitinegativnih. Kada promatram danas, s prijateljstva, povezao se s fratrima i kada životu u zajednici ?jednim odmakom, te događaje, vidim je došlo vrijeme konačne odluke, tada V.V.: Poručio bih im da dođu, vide i os-samo veliku Božju Providnost u svemu nije bilo nikakve sumnje kamo, jer stvar je tanu! Neka se ne boje otvoriti svoja srcatome. Doista, Onaj za kojim sam krenuo, bila jasna. Kristovu zovu, neka budu neustrašivi,uistinu je vodio i vodi moj život. Sjećam se neka budu nositelji vedrine i radosti, nekatrenutka kada sam rekao svojim ŽVOKS: Kao član franjevaca čime se tre- nikada ne nestane ljubavi u njihovu srcu,prijateljima, sjedili smo na kavi, bilo je nutno bavite? Opišite nam jedan svoj radni one prave i istinske ljubavi kojom ćeklasično nedjeljno dopodne – vrijeme dan? gorjeti za druge. Tek u tome nesebičnomposlije mise i odlazak V.V.: Imamo dosta zanimljiv „radni dan“. darivanju otkrit će svoj pravi poziv,na kavicu. Ipak treba prokomentirati Prije svega, molitva je okosnica ukoliko im srce više kuca za Isusa, zacjelokupni subotnji izlazak, baš tada sam čitavog našeg dana. S molitvom dan Crkvu tada neka se odvaže, budu hrabri iim ja rekao da odlazim u samostan. Šok, započinjemo i završavamo, svaki dan neka slijede Isusa iz bližega.nevjerica i mukla tišina, suze- trajali su slavimo svetu misu – to je jednostavno Nekoć sam i ja išao u našu dragu gimna-neko vrijeme. Tada su me ohrabrili i po- izvor i vrhunac našega života. Druga ziju, ostale su mi jako lijepetaknuli da ustrajem. I danas se rado sastavnica jest naše zajedništvo, življenje uspomene na moje srednjoškolsko razdo-čujemo. Iako nisam u Vinkovcima, prisu- naših franjevačkih ideala, koji se blje, imali smo divne profesore i bilitan sam u njihovim životima na jedan očituju u svakodnevnoj rekreaciji, smo jako dobra ekipa. Vrijeme adolescen-drugačiji način. zajedničkim druženjima. Prije podne cije, vrijeme mladenaštva je vrijemeVeliku podršku na mome životnom putu, je uglavnom isto, nakon molitve i mise traženja odgovora na temeljna, egzisten-pružaju mi moje neustrašive idemo na faks, koji traje do ranog cijalna pitanja. U vašim godinamai hrabre cure, moje najdraže mama, seke i poslijepodneva. Nakon toga je ručak, pa određujete svoju osobnu budućnost, zatobaka. Njihovom molitvom, vrijeme za učenje. Predvečer je nemojte dozvoliti nikome dažrtvom, ali i veselim i vedrim porukama večernja molitva, a poslije večere je prilika upravlja, manipulira i sputava vas u vašempuno mi pomažu u ostvarenju moga za druženje, razgovor, razonodu, ali i životnom odabiru. Važno je da steredovničkog i svećeničkog poziva. za ozbiljan posao, ukoliko nešto sretni i zadovoljni u onome što radite, da pripremamo, nekakav projekt ili slično. vas to ispunjava i da na taj načinŽVOKS: Je li težak život u zajednici? ostvarujete sebe kao osobe. ■V.V.: Naravno da ne. Život u jednoj ŽVOKS: Franjevci se dosta zalažu zaredovničkoj zajednici ima svoju specifičnu mlade, na kojim sve područjima rade veljača 2011. · ŽVOKS · 9
  • Tema broja Roditelji RAZGOVARALI ANA ŠPORČIĆ I MARIO PULJIZ ŽVOKS: Na koji način roditelji oblikuju kojim se želimo baviti u budućnosti, autoritete ili da u njih sumnja? stavove svoje djece? Čine li to svjesno ili a roditelji su ti koji bi trebali svojom RODITELJ 1: To je dosta složeno pitanje. nesvjesno? realnošću dijete približiti onome što ga U principu, mislim da prave autoritete RODITELJ 1: Svojim stavovima, čeka u stvarnom životu. Ne smatram da treba slušati. Normalno da ne treba sve razmišljanjima, djelovanjima, svakod- treba ugasiti djetetovu želju za poslom slijepo slušati. Oni iznose svoja mišljenja, nevnim životom roditelj utječe na razvoj i koji želi, samo ga treba svesti u realne ali ne i dogme. odgoj svoga djeteta, svjesno ili nesvjesno. okvire i pustiti ga, ako je to i dalje njegova Dakle, smatram da se trebaju slušati i Ponašanje, stil života, način ophođenja, želja. Dakle, roditelj mora biti tu, ali ne poštovati autoriteti i da se cijeni nečije sve to utječe na dijete. Ono to u maloj smije biti onaj koji u potpunosti određuje znanje, ali ne slijepo, bez razmišljanja i dobi kopira, a kasnije, promišljajući, njegovu životnu stazu. To je moj stav. analiziranja onog što taj autoritet govori. prihvaća ili odbacuje. Ne može posto- RODITELJ 2: Vlastitim razmišljanjem, RODITELJ 2: Naravno da želimo da jati suživot između roditelja i djeteta, a stavovima, uspoređivanjem svoje djece s djeca poštuju autoritete, ali ne pod svaku da ne postoji interakcija između njih. I njihovim vršnjacima, nastojimo pren- cijenu. Želimo da sami postanu svjesni dijete utječe na svoje roditelje, kasnijim jeti na svoju djecu kako bi ona postala svojih autoriteta te važnosti da ih onda i razmišljanjima na mijenjanje stavova i sl. formirane, zrele osobe, samostalne u poštuju. To je jedan međuodnos između roditelja prosuđivanju, odlukama i odnosu prema i djeteta, ali u kojemu ipak roditelji imaju svojoj okolini i svijetu na kojem žive. ŽVOKS: Primjećujete li u stavovima svoje korektivnu ulogu- roditelj je tu da uobliči djece i svoje osobne stavove? djetetove želje i napravi barijeru prema ŽVOKS: Razumijete li svoju djecu i vjeru- RODITELJ 1: Svakako, jer je nemoguće nekakvim devijantnim ponašanjima. jete li im? ako ljudi žive u normalnoj obitelji i ako RODITELJ 2: Mislim da većina roditelja RODITELJ 1: Apsolutno, vjerujem su djeca normalno odgajana, da se u nesvjesno oblikuje stavove svoje djece svojoj djeci. Smatram da dijete koje ima djeci ne prepoznaju i vlastiti stavovi. još od ranog djetinjstva svojim pristupom normalan i dobar odgoj, treba imati i pov- Kao što sam ranije rekao, djeca usva- vlastitoj obitelji, a isto tako i u odnosima jerenje roditelja. Ono mora biti uzajam- jaju razmišljanja i navike roditelja. Iz prema svojoj bližoj i daljoj okolini. no- dakle kako roditelj ima povjerenje u obitelji iznose temelj karaktera, koje dijete, tako i dijete mora imati povjerenje društvo, škola i šira zajednica može malo ŽVOKS: Koliko promišljaju, odnosno u roditelja, da će ispuniti sve ono čega modificirati, ali obitelj je ta koja daje planiraju i planiraju li uopće kako će se prihvatio i što je obećao. Normalno osnove. Sasvim je normalno da, pošto na odrediti budućnost svoje djece? da je to povjerenje apsolutno do trenutka neki način roditelji kopiraju roditelje, oni RODITELJ 1: Svaki roditelj ima neku kada se naruši. Ako se to dogodi, onda se mogu u svojoj djeci djelomično pre- želju za svoje dijete i planove za njegovu mora ponovno puno raditi na izgradnji, poznati i sebe. budućnost. Idealno je kada se ti planovi što je težak proces, pa je poželjno da se I ne kaže se bez veze da jabuka ne pada poklope sa sposobnostima, željama i afi- to povjerenje ne naruši. daleko od stabla. Svako dijete liči na nitetima djeteta. Međutim, ako se to ne RODITELJ 2: Nastojimo razumijeti svoju svoga roditelja. dogodi, roditelj je taj koji mora popustiti i djecu u svakom pogledu iako u tome, RODITELJ 2: Odgoj kroz sve ove godine je promijeniti svoj stav. Dijete mora odabrati koliko god mislili da se trudimo, ne us- izgradio dosta stavova koji su nam slični svoj posao i budućnost. Ovdje je opet pijevamo. A povjerenje u vlastitu djecu je ili identični, ali u isto vrijeme stvorili su uloga roditelja korektivna uloga- upo- jako važno, pogotovo da je ono obostrano, neke njihove vlastite stavove kao rezultat zoriti dijete na mogućnosti i eventualne odnosno da su djeca svjesna toga da im slobode, prava i poštivanja te razvoja opasnosti. Svi mi kada smo mladi imamo vjerujemo i da smo to povjerenje uspjeli njihove osobnosti. ■ nekakva nerealna očekivanja od budućeg izgraditi zajedničkim trudom. života, romantična razmišljanja o poslu ŽVOKS: Želite li da vaše dijete poštuje10 · ŽVOKS · veljača 2011.
  • Tema broja Utjecaj medijaU TJ E C A JMEDIJANA MLADE PIŠE ANITA BIĆANIĆK ako živimo u modernom dobu, med- i steknu vještinu donošenja odluka, te ono Uz spomenute emisije navest ćemo i iji imaju veliki utjecaj na ponašanje najvažnije, da nauče rješavati probleme neke koje su se sporadično pojavljivale mladih i njihov stil života. Današnja i nositi se sa stresom. I sve to kroz ar- na programu, takva je i emisija koja jemladež drukčije odrasta nego što je to gumentirano raspravu o vrlo zanimljivim govorila o životu zagrebačkih studenata izbiloranije, razvija se u skladu tehnološkog temama, koje su ujedno i veliki problemi Afrike, koji unatoč ne poznavanja hr-razvoja, koji je znatno promijenio stil današnjice. vatskoga jezika imaju dobar prosjek naživota i socijalno ponašanje. Zatim, emisija „Kokice“ koja se bazira fakultetima i primaju stipendiju. NekeMentalitet mladih ljudi jest ona njihova na filmu i gledatelje upoznaje sa mladim su se bavile temama meditacije i poka-ljudskost i ponašanje koje ih čini, čime videodružinama u Hrvatskoj, prikazuju nji- zale kako meditacijom možemo izbjećije danas vrlo lako manipulirati, samo je hove radove, prate produkciju animiranog svađe, biti sigurniji u sebe i izbjeći sukobe.potrebno filtriranje sadržaja koje želite da filma, slušaju filmsku glazbu, donose Mnoge su emisije govorile o ulogamavide. Kako je televizija ogromna indus- aktualne filmove, informiraju o novostima književnosti za djecu i stručnjaci su doka-trija kojoj je potrebno što više ljudi za iz svijeta filma,.. „Kokice“ surađuju i sa zali kako je djeci potrebno pružiti emocije,gledanje kako bi zarada bila veća, tako gledateljima na način da gledatelji napišu a najbolji način za to je pjesništvo.oni pokušavaju što više izmamiti zainter- kritiku nekoga filma kojega su pogledali U razmišljanjima o medijima nezaobilazanesiranost za program prikazivajući filmove u prethodnih tjedan dana, a za najbolju se je i film. Postoje filmovi koji nisu za svakui emisije od kojih ponekad ne možemo dobiva nagrada- film. dob. To se ne odnosi samo na neprikladne„odlijepiti“ pogled. Gledajući TV, mladi Sljedeća emisija za mlade jest „Abeceda prizore, nego i teme koje se u pojedinimljudi s uglavnom labilnim identitetom, EU“, u kojoj se abecednim redoslijedom filmovima obrađuju, a koje mladi čovjekpokušavaju identitet naći tako da počinju uče pojmovi o Europskoj Uniji. U svakoj je još u potpunosti ne može razumjeti. Zanositi odjeću koja je najprisutnija na TV-u, emisiji novo slovo tema. takve je filmove bitno izabrati prikladana često ponašanjem i govorom imitiraju Emisija „Navrh jezika“ je jezična emisija termin prikazivanja te uvesti određenepopularna lica s televizije. za mlade, kojom se pokušava popular- preporuke kao što se to i čini u svijetu.Danas imamo mnoštvo TV emisija izirati hrvatski jezik. Ona obuhvaća razne Kad se na pojedine filmske naslove upo-isključivo za mlade. Mnoge se od njih jezične teme te oko sebe okuplja brojne zore djeca i mladež, a oni to ipak gledaju,baziraju na ekološkim katastrofama, suradnike, od učenika, studenata, novi- čine to na osobnu odgovornost. Osimnovim životinjskim i biljnim vrstama, nara, znanstvenika,… Emisija je pokrenula toga, sve što je zabranjeno mlade još višečudesima u svijetu i slično. Ali kako je i projekt „Volim hrvatski“ , a cilj jest pred- privlači, bilo iz znatiželje ili prkosa.zainteresiranost za takve edukacijske staviti bogatstvo i posebnost našeg jezika Važno je najaviti kako dolazi doba multi-sadržaje sve manja, mladi se okreću kao našeg vlasništva i dijela svjetske medijskih sadržaja, u kojem se praktičkiemisijama pomoću kojih su u mogućnosti kulturne baštine. brišu granice na koje smo naučeni kadprisustvovati određenoj vrsti sukoba, ili Emisija „Veliki odmor“ namijenjena je danas govorimo o medijima. Slijedi jošpak odabiru onu opciju uz koju ne moraju mlađem uzrastu, u njoj su dani temat- veće medijsko bogatstvo, ali i nered, urazmišljati – glazbene emisije. ski razrađeni i svaki dan donosi mnogo kojem će se biti vrlo teško snalaziti . VišePa krenimo redom. Prva emisija koju zanimljivih informacija koje u školi ne neće biti moguće naći kutak bez medija,je potrebno izdvojiti jest „Parlaonica“, možemo čuti. u bilo kojem obliku. To će naposljetkuemisija kojoj je svakako cilj da mladi Zatim tu je i emisija „Mijenjam svijet“ koja rezultirati nemogućnošću kontrole i tadasteknu samopoštovanje, da razviju osjećaj se bavi mladim ljudima koji su se sami će niz problema o kojima smo ovdje pisaligrupne pripadnosti, povjerenja, da nauče odlučili organizirati i realizirati nekakvu biti još mnogo veći ili će nam se, možda,stvarati zdrave navike, da steknu vještinu akciju, događaj koji može promijeniti tre- činiti kao bajka prema zbilji.komunikacije, da razviju kritičko mišljenje nutno stanje u mjestu u kojem žive. veljača 2011. · ŽVOKS · 11
  • Tema broja “Res, non verba!”“Res, non verba!” Razgovarali smo s predsjednicom Vijeća učenika, odlikašicom i maturanticom Terezijom Ćosić. RAZGOVARALA ANITA BIĆANIĆ ŽVOKS: Kako uspjevaš uskladiti sve svoje TEREZIJA: Školu čine ljudi i onakva je obveze, s obzirom da pohađaš i srednju kakvi smo mi. Znači „cool“. I veoma smo glazbenu školu? povoljno geografski smješteni s obzirom TEREZIJA: Sada već u svakoj generaciji na brojne free wireless mreže u sus- u gimnaziji ima nas kojima nije dovoljna jedstvu. Teoretski, gimnazijski program jedna škola, ali nije to ništa posebno. Jest zahtjeva redovno učenje SVEGA, no kako da „preko“ moramo odslušati još pola nas SVE apsolutno ne zanima, obično tjedne gimnazijske satnice, biti u gradu po linijom manjeg otpora kampanjski učimo cijele dane, vježbati, pisati zadaće (obično SVE i ono što nam treba za fakultet i ono pod nastavom u ovoj školi, tako da, pro- što ne treba. Od naslova u novinama da fesori, ako nas vidite s kajdankama pod se radi na izradi novog gimnazijskog nastavom, riječ je o zadaćama iz polifonije programa koji će imati manje predmeta i harmonije, ispričavamo se), ali korist od je prošlo više od godine dana pa zaista ne glazbenika se najbolje vidi u djelovanju znam koja će generacija dočekati norma- zbora Dionizije s pjesmama koje uglaz- lan sustav u kojem ćemo zaista napre- bljuju naši teoretičari (a i instrumentalisti) dovati jer ćemo učiti ono što nas zanima. i tako hvale i slave Gimnaziju po festi- Profesori će (pretpostavljam) također valima. Rijetki primjeri nisu ni udžbenik biti motiviraniji jer će raditi s učenicima iz kemije u rukama umjesto nota na koji vole njihov predmet. Naravno da i nastavi zbora ili opjevavanje Heraklitovih meni bude drago kad hrvatski učenici u fragmenata. Ponekad zbog obaveza tamo usporedbi s britanskim pokažu veće opće moramo izostati ovdje pa bih kao pred- znanje (izvor Goran Milić: A sad u Euro- stavnica učenika molila razrednike da pu!), ali dugoročno gledano nešto se mora uvaže isprike i opravdaju izostanke. Mnogi mijenjati i zbog same mature. Razumi- bi htjeli upisati glazbeni smjer sa sman- jem da već dolaskom u srednju školu ne“OD NASLOVA U NOVINAMA jenom satnicom gimnazijskog programa, znamo čime ćemo se baviti u budućnosti, ali dok se on ne realizira u našoj glaz- ali dobro, neka se krene od 16 predmeta,DA SE RADI NA IZRADI NOVOG benoj, ovakve situacije ostaju nužno zlo no do 4. razreda bi se trebalo doći na 6-8GIMNAZIJSKOG PROGRAMA koje se nastoji izbjeći kad god se može. predmeta uz zadržavanje ukupne tjedneKOJI ĆE IMATI MANJE PRED- Mislim da je jednako teško učenicima satnice. Zasad bi nas se univerzalnim putnicima koji moraju ustajati u 5 kako bi godišnjim ispitima iz obaveznih predmetaMETA JE PROŠLO VIŠE OD stigli na nulti i putovati po sat, sat i pol u i, po dogovoru s učenicima, iz izbornihGODINE DANA PA ZAISTA NE pretrpanim autobusima i vlakovima, a njih moglo natjerati na ozbiljniji pristup dokZNAM KOJA ĆE GENERACIJA nitko ne spominje. Ne daj Bože ako još ne dočekamo promjene. Ili sami nešto ne žele ići na neku od aktivnosti u gradu- poduzmemo glede njih.DOČEKATI NORMALAN SUS- ples, strani jezici i sl.- koje se uglavnomTAV U KOJEM ĆEMO ZAISTA održavaju navečer i onda nemaju gdje ŽVOKS: Što misliš o prepisivanju podNAPREDOVATI JER ĆEMO čekati jer se škola zatvara u 18.30. Razgo- testom? varali smo na sastnaku Vijeća o ovome, ali TEREZIJA: Kod pisanja ispita potrebnoUČITI ONO ŠTO NAS ZANIMA “ će rješenje problema morati pričekati novi je par stvari: osoba koja ga piše, ispit i objekt koji je još u papirnatom stanju. nekakva pisaljka - pero i tintarnica, pen-Terezija Ćosić, učenica 4.d razreda kalo, olovka, tko se čime služi. Sve ostalo ŽVOKS: Kakvo je tvoje mišljenje o našoj je suvišno. Ok ako nekom prišapnem školi i sistemu učenja kojega ona zahtje- odgovor ako se nečega nikako ne može va? sjetiti, ali nekima šalabahter prišapne12 · ŽVOKS · veljača 2011.
  • Tema broja “Res, non verba!”pola ispita. Da učimo ono što želimo učiti, svojoj novoj ulozi? maturanata radi odgode državne maturene bismo imali potrebu ni prepisivati jer bi TEREZIJA: Uloga predsjednika Vijeća za još jednu godinu kada smo mi bilinam bilo stalo da znamo. Kao alternativa učenika slična je onoj predsjenika raz- još fazani. E pa taj se prosvjed dogodiose nameću stroge disciplinske mjere u reda, samo što umjesto razreda zastupate organizacijom (između ostalih) Nacion-slučaju varanja, ali bitnije je promijeniti sve učenike škole, a kako mi zasad ide, alnog vijeća učenika. Na sastancima ssvijest o tome. Problem je što smo uzeli trebaš pitati druge: „Res, non verba“. nama budu pedagoginja i ravnatelj kadpod posve normalno preko drugog na Uglavnom trčkaram po školi i pokušavam uzmogne pa se možemo izravno žaliti. Odštetu trećeg poštenog prepisivati i dobivati povezati u glavi predsjednike, razrede i ovog polugodišta se sastajemo jedanputnezaslužene ocjene, provlačiti se. Onda učionice u kojima se nalaze. Po principu mjesečno, svakog 25. u mjesecu. Kažemse čudimo kada netko uz posredstvo plave suvremene demokracije, razred preko to da znate pripremiti razredne elegije ikoverte preko drugog npr. dospije na svog predsjenika na sastancima Vijeća epigrame za taj dan.bolju poziciju na štetu trećeg jer je tako iznosi probleme koji ih muče ili prijed-lakše. Ovih dana možemo vidjeti kako taj loge kojima bi htjeli nešto poboljšati ŽVOKS: S obzirom na sve obaveze, imaš li“treći” postane cijeli narod ukoliko je prvi ili promijeniti. Ukoliko nešto nadilazi slobodnog vremena?dovoljno moćan. Prepisivanje nije oblik okvire škole, predsjednik to iznosi na TEREZIJA: Za dogodovštine iz svijetasnalažljivosti, to je čisto zavaravanje sebe sastanku Županijskog vijeća učenika, ali knjige lica/pravih i virtualnih prijatelja sei drugih. još nisam bila ni na jednom pa ne mogu uvijek nađe vremena. Nažalost. ■ dati informacije iz prve ruke kako toŽVOKS: Odnedavno si predsjednica Vijeća izgleda. Vijeće nije samo formalna stvar.učenika pa možeš li nam nešto reći o Sadašnji se maturanti sjećaju prosvjeda Upitali smo bivše učenike što misle o svojem četverogodišnjem gimnazijskom obrazovanju Marija Rečić (maturirala 2010.) Filip Kovačević (maturirao 2010.) Često se sjetim tih bezbrižnih dana jama. Gimnazija mi je uređenja. tadašnjeg društvenog ostala u lijepom Kako je gimnazija utjecala na mene? Kako je gimnazija utjecala na mene? punih smijeha i veselja. sjećanju iraspravljalo se i o etici i so- Međutim rado se sjetim profesora koji Rekla bih dobro, općenito mislim da Mogu vam reći da nije baš bilo lagano su mi predavali. Među njimapredmeta ciologiji, a i u sklopu drugih je prof. ocjene nisu imale previše veze osim biti gimnazijalac. Četiri godine pratilo Filip Kovačević (maturirao 2010.) Ivezić, koja o religijama. logiku i povijest se govorilo je predavala Gimnazija mi pri upisu na faks, ali opće znanje je nas jeje gimnazija utjecala na mene? Kako naporno gradivo, svakodnevna filozofije, u lijepom sjećanju i rado se je ostala zatim prof. Šarčevića i prof. svakako veće i neusporedivo sa znan- propitkivanja i pismenibaš bilo lagano Mogu vam reći da nije ispiti. Međutim, Tomić koji su mi predavali povijest, prof. sjetim profesora koji su mi predavali. jima ostalih srednjih škola. Ne želim uz dobre prijatelje, razumne profe- biti gimnazijalac. Četiri godine pratilo Ančić iz matematike, prof. koja je i prof. Među njima je prof. Ivezić, Dajaka podcjenjivati ostale srednje škole, ali sore, malo voljegradivo, svakodnevna nas je naporno i truda, uspješno smo Salaja iz geografije, te naravno razred- predavala logiku i povijest filozofije, mislim da gimnazija daje jedan širi savladali gradivo i pripremili se za propitkivanja i pismeni ispiti. Međutim, nika: prof. Tomića prveprof. Tomić koji zatim prof. Šarčevića i dvije godine i pogled na svijet, a i ljude. U ovih par daljnje školovanje. Savjetujem svim uz dobre prijatelje, razumne profe- prof. Grgljanića druge dvije. Ančić iz su mi predavali povijest, prof. mjeseci koliko studiram primijetila gimnazijalcima da se uhvate knjige, po- sore, malo volje i truda, uspješno smo matematike, prof. Dajaka i prof. Salaja sam da sa osobama koje su završile gotovo maturantima, da skupe što više savladali gradivo i pripremili se za Marija Šporčić (maturirala 2004.) iz geografije, te naravno razrednika: gimnaziju možeš stvarno pričati o dobrih ocjena i da budu bolji od nas na daljnje školovanje. Savjetujem svim Gimnazija je na mene utjecalaitako prof. Tomića prve dvije godine prof. svemu i svačemu, jednostavno se više državnoj maturi, tese uhvate knjige, po- gimnazijalcima da samim time upišu što me je naučila dvije. Grgljanića druge da ocjene nisu realni povezati. I svi oni predmeti koje je bilo željeni fakultet. gotovo maturantima, da skupe što više pokazatelj znanja. Samo jer netko naporno učiti, ili možda dosadno ipak dobrih ocjena i da budu bolji od nas na ima 5, ne znači (maturirala 2004.) Marija Šporčić da ima i znanje koje na kraju daju čovjeku opće znanje koje Krunoslav Šporčić (maturirao 1983.) državnoj maturi, te samim time upišu bi potvrdilo tu ocjenu, a i obrnuto. Na Gimnazija je na mene utjecala tako je neusporedivo bolje od ostalih sredn- Smatram da mi je gimnazija dala široko željeni fakultet. prijemnom ispitu da fakultetnisuje što me je naučila za ocjene mi realni jih škola. Mislim da gimnazija daje neku i opće znanje iz općenito svih područja, pomoglo znanje iz Samo jer netko pokazatelj znanja. hrvatskog i filozofije, zdravorazumsku logiku, koja ti pomaže a pogotovo Šporčić (maturirao 1983.) Krunoslav što se tiče umjetnosti, a vjerujem da jeda ima i što sam imala ima 5, ne znači to zato znanje koje u sagledavanju života, ljudi, pa čak i povijesti, sociologije i kulture. Osigu- Smatram da mi je gimnazija dala široko super profesore ( prof.aŠimunović iNa bi potvrdilo tu ocjenu, i obrnuto. prof. predmeta i ostalih studentskih muka. rala je znanje izpredznanje i time veliki i opće solidno općenito svih područja, Maslać) prijemnom ispitu za fakultet mi je temelj za kasnije obrazovanje. Naravno a pogotovo što se tiče umjetnosti, Tokom studiranja mi je pomoglo i pomoglo znanje iz hrvatskog i filozofije, Zvonimir Sušac (maturirao 2010.) da je to koristilo i priiupisu na Osigu- povijesti, sociologije kulture. fakultet. znanje iz engleskog, jer štoprof. Čačić a vjerujem da je to zato je sam imala Gimnaziju pamtim kao najbolje razdo- Većina solidno predznanje i time veliki rala je učenika iz moje generacije je isto super predavala u gimnaziji. Što se super profesore ( prof. Šimunović i prof. blje u životu. Sve (ne)zgode koje sam upisalaza kasnije obrazovanje. Naravno temelj željeni fakultet, a što je još tiče općeg znanja, naučila sam dosta, Maslać) doživio za razrednim prijateljima i pri- važnije, koristilo i su ih završili.fakultet. da je to uspješno pri upisu na Gimna- pogotovo iz geografije, prof. Korpar je Tokom studiranja mi je pomoglo i jateljicama ostat će mi u pamćenju ci- zija je utjecala i iz moje generacije je Većina učenika na oblikovanje naših uvijek imao zanimljiva predavanja. znanje iz engleskog, jer je prof. Čačić jeli život. Ocjene me nikad nisu previše stavova željeni fakultet, a što to doba upisala u određenoj mjeri. U je još Iako, moralno se Gimnazija nije iskaza- isto super predavala u gimnaziji. Što se brinule,,a i sa profesorima sam imao brinule a se školauspješno su ih za usmjereno važnije, zvala „Centar završili. Gimna- la. Ako kažem maturalac u Amsterda- tiče općeg znanja, naučila sam dosta, dobar odnos. Znanje koje sam stekao obrazovanje M.A.R.“ i imali smo pred- zija je utjecala i na oblikovanje naših mu 2003.,iz geografije, prof. Korpar je pogotovo agencija Polet, i ucjenjivanje za vrijeme pohađanja gimnazije sma- mete poput tzv. tips-a: teorijato praksa stavova u određenoj mjeri. U i doba od strane gimnazije dapredavanja.dati uvijek imao zanimljiva nam neće ■ tram najvažnijim. Ona mi je proširila socijalističkog „Centar za usmjer- se škola zvala samoupravljanja, i svjedodžbe ako ne platimo Poletu nje- vidike i pripremila me na najbolji način marksizma, naravno u sklopu tadašnjeg eno obrazovanje M.A.R.“ i imali smo govu nesposobnost, pa da onda nećemo za nastavak života i studiranje. Uz društvenog uređenja. Međutim rasprav- predmete poput tzv. tips-a: teorija i ni moći upisati fax. Mislim da sam time obitelj, gimnazija je imala najvažnije ljalo se socijalističkog samoupravljanja, praksa i o etici i sociologiji, a i u sklopu dala jasnu sliku o tome što mislim o mjesto u mojem moralnom odgoju. drugih predmeta se govorilo o religi i marksizma, naravno u sklopu moralu gimnazije. ■ veljača 2011. · ŽVOKS · 13
  • Tema broja RAZGOVOR S UČENICIMA Razgovarali smo s jednom odlikašicom o svakodnevnim školskim problemima.ŽVOKS: Što misliš o prepisivanju – kada umire posljednja! ŽVOKS: Što misliš o čitanju? Zašto ga nekiće i hoće li doći vrijeme da se to ne radi? učenici ne vole, a neki vole?N.N.: Profesori to zovu prepisivanje, mi to ŽVOKS: Što misliš o bježanju s nastave – N.N.: Ovisi od osobe do osobe, ali što sezovemo timski rad! Šalim se, naravno. Ne tko je sve kriv za tu pojavu? tiče lektire, ponajprije ovisi o pristupubih rekla da će to vrijeme tako brzo doći, N.N.: Svi snose djelomičnu krivnju, ali određenom gradivu. Mislim da je glavnisve je to posljedica preopterećenosti ponajviše naš obrazovni sustav, kao što problem što učenici smatraju čitanjei pogrešaka našega obrazovnog sustava. sam gubitkom vremena, vremena koje bismoNeki prepisuju iz nesigurnosti, a neki iz već i rekla. Bježimo jer se ne stignemo mogli iskoristiti za učenje, zadaću, itd.neznanja dok neki prepisuju jer je to lakše svaki dan pripremiti za sve predmete, Puno je lakše otići na Internet, pronaćinego sjesti i naučiti, ali nema usprkos mišljenju nekih profesora… Tako sažetke (koji su, moram priznati,osobe koja nije barem jednom tijekom smo, računajući, došli smo do zaključka sve kvalitetniji!), pročitati ih i to je to! I štosvoga obrazovanja prepisivala, budimo da bi nam za kvalitetnu pripremu dan će učenici izabrati – ovajiskreni. Ja to vidim kao način na koji se mi trebao trajati 48 sati, s time da uopće ne način ili knjigu od 600 stranica, font 12 iborimo protiv okrutnog sustava, spavamo niti se tuširamo! Zato mislim da 10-ak ili više utrošenih dana?kada se on promijeni, možda i prepisivan- je markiranje nužno za opće dobro! Izračunajte sami. ■je prestane. Žao mi je, profesori! Nada KAKO NEKI MLADI VIDE SVOJE DRUŠTVO, KOLIKI JE UTJECAJ DRUŠTVA NA NJIH SAZNAT ĆE TE IZ PERA NAŠEG DOPISNIKA KOJI JE ŽELIO OSTATI ANONIMANLJ udima je ekipa potrebna da je buntovna grupa mladih koji su u tom za svakog od njih. Kasnije, kada “pjesma” bi uz nju živjeli svoj usporedni trenutku spremni na sve. Jer kada dođe utihne, a reflektori se ugase, počet će život- život pun dokazivanja do tučnjave u kvartu, nisu više važni ostali priče. I opet ćemo nekome zasmetati.koji ne vodi ničemu. Treba isfininaci- problemi. Koga je tada briga za nezapos- Uvijek isto, poput nekog beskrajnog dana,rati poznate marke, treba se obuć kao lenost, za branitelje na ulici, za pedofile koji se stalno ponavlja. Ali vrijeme prolazi,gospodin, potrošiti dobre novce da bi se u vrtićima, za pijane luđake na cestama? postajemo stariji, takve “brije” nas višepred drugima izgledalo “opasno”. Prvo se Nikoga, tada je kvart prva vijest. A baš taj ne zanimaju. Sada je frajer onaj koji imatreba dokazati u svojoj skupini, nebitno kvart meni je drugi dom. U današnjem 5 cura, 2 auta i 3 kuće, a ne onaj koji sena koji način, bilo to premlaćivanje nekog svijetu, gdje se sve vrti oko novca, teško napio u prošlu subotu i sam se potukao sanepoželjnog u svom gradu, razbija- se mogu razaznati vrijednosti koje u 4 mrge kakvih bi se posramili i američkinje boca o glavu petkom ili subotom na “kvartovskom” svijetu još uvijek postoje. filmovi. To ostavljamo mlađima, valjdavečernjem izlasku ili pravljenjem neke Vrijednosti koje su danas zaboravljene. svi to moraju proći.. Bez obzira na svegluposti po kojoj ćeš biti “kralj”, kada Nešto kao čast, ponos, vjera. Neke su guramo dalje, u nama se opet budi onajse uz mnogo alkohola pjevaju navijačke ljubavi vječne, besmrtne. Sa sigurnošću prkos, onaj ponos koji nas čini jedin-pjesme u diskoteci ili kafiću dok su mogu reći da najbolje poznajem svoje stvenom grupom ljudi.. Zbog toga moguostali ljudi za tu ekipu “šminkeri, ped- prijatelje, znam da će me svaki od njih ponosno reći da sam jedan od njih, jer toeri, manekenkice, spoznoruše itd.” To braniti, i znam da bih ja dao ruku u vatru mi je u krvi. ■14 · ŽVOKS · veljača 2011.
  • U školi DRŽAVNA MATURA 2010. / 2011.O ve školske godine 153 učenika je odredio najviši prioritet! Zbog toga je • Pravilnik o državnoj maturi. četvrtih razreda polaže državnu jako važno da učenici redovno prate liste • Brošura Državna matura 2010./2011. maturu. Položena državna matura svih onih fakulteta za koje su se prijavili i, i prijave za upis na studijske programeučeniku znači završetak srednjoškolskog prema potrebi, mijenjaju svoje liste prior- (učenici su ju dobili i u tiskanom obliku).obrazovanja, a ujedno mu pruža iteta. Liste prioriteta studijskih programa • Vodič kroz ispite državne mature.mogućnost nastavka školovanja na vi- učenici mogu mijenjati od 1.12.2010. do • Poveznica na Fecebook grupu gdjesokim učilištima. 6.7.2011. Najkasnije do 7.7.2011. učenici učenici mogu postavljati pitanja.Od 1. prosinca 2010. pa do 31.siječnja moraju potvrditi svoju konačnu listu prior- • Važne obavijesti o provođenju državne2011. učenici su prijavljivali obvezne i iz- iteta, pomoću TAN-a, kojega su dobili za- mature u našoj školi.borne ispite državne mature. Da bi učenik jedno sa PIN-om putem SMS-a. Konačne Jako je važno da učenici redovito pratepoložio državnu maturu potrebno je da rang liste za upise na studijske programe stranice:položi tri obvezna predmeta na jednoj od objavljuju se 8.7.2011. Upisi na studij na • https://www.postani-student.hr/razina, višoj ili osnovnoj. koji su učenici primljeni su od 9.7.2011. • http://www.ncvvo.hr/Ove su školske godine učenici prijavili 459 Rezultati ispita državne mature učenicima • http://tinyurl.com/gimnazijavkobveznih i 324 izborna predmeta, ukupno će biti poznati najkasnije do 4.7.2011.783 ispita, ili, u prosjeku je svaki učenik Svjedodžbe i potvrde o položenim ispitima Na kraju, svim učenicima želim daprijavio nešto više od pet ispita. državne mature učenici će dobiti najkas- uspješno završe školsku godinu, uspješnoU studenom 2010. godine donesene su nije do 15.7.2011. polože ispite državne mature i upišu seizmjene Pravilnika o polaganju državne Također je promijenjen i kalendar pola- na željene studijske programe! Nekamature. Najvažnije promjene su sljedeće: ganja ispita. ih ohrabri i podatak da je od 189 naših• U jednome ispitnom roku učenik može • Eseji iz Hrvatskoga jezika i stranih jezika prošlogodišnjih maturanata, njih 183polagati najviše šest izbornih ispita. pišu se 4., 5. i 6. travnja 2011. upisalo neki od studijskih programa.• U jednome danu učenik može polagati • Ispit iz Matematike piše se 23. svibnjanajviše dva ispita. 2011. • Ispiti iz izbornih predmeta i drugi dio Ispitni koordinator:Učenici mogu prijavljivati studijske pro- ispita iz Hrvatskog i stranih jezika pišu se Nedeljko Begović, prof.grame od 1. prosinca 2010. do 6. srpnja od 24. svibnja do 3. lipnja 2011.2011. godine. Svaki učenik može prijavitinajviše deset studijskih programa. Učenici Sve obavijesti o državnoj maturi i pri-mogu prijavljivati samo one studijske javama na studijske programe učeniciprograme koji su obuhvaćeni prijavljenim mogu pratiti na http://tinyurl.com/gimna-ispitima i razinama. zijavk. Na tim su stranicama objavljeneJako je važan redoslijed prijavljenih poveznice na:studijskih programa (lista prioriteta). • Kalendar ispita državne mature.Ukoliko je učenik ispunio uvjete za upis na • Ispitne kataloge.više studijskih programa, nakon što budu • Zadatke sa prošlogodišnje državne ma-objavljene konačne rang liste, naći će se ture i prijašnjih nacionalnih ispita i probnena rang listi samo onog fakulteta kojemu državne mature. veljača 2011. · ŽVOKS · 15
  • U školiDRUGI POGLED NA LEKTIRU PIŠE MATEJ RUPČIĆK ritiku ili komentar lektira za treći našeg svijeta ali i dalje je ona ostala u nekim praznicima jer meni baš i ne ide za razred počet ću s malim uvodom. Ne svome vremenu, zastarjela ali poučna. vrijeme škole. Iz Gospođe Bovari možemo očekujte da mi pero bude oštro kao Knjiga je pomalo i zanimljiva kada se poh- naučiti jednu stvar. Pustite romantiku igimnazijski radijatori jer pišem na tipko- vata moštvo činjenica na prvim stranica- zvijezde, ako imate nekoga da ga poljubitevnici. Pitanje je trebamo li suditi djela po ma koje vas vode u to doba Pariza. Za one pod kestenom u dvorištu gimnazije sretnadanašnjim standardima ili po standardima lijenjije predlažem film La Perre Goriot iz ste osoba.onog vremena? Ma... Ne treba kom- 2004. Godine. (Nemojte da profesori ovoplicirat, evo vam ukratko moje mišljenje čuju) Kabanica. Od ove tri lektire bar kabanicu trebateOtac Goriot Gospođa Bovari pročitati. Kratka je al ne bas slatka. UOvo djelo je mješavina dosade i zabave. U ovom se djelu radi o ženi s iluzijama. njoj se javlja smijeh kroz suze ali neceteRadnja je zanimljiva, a likovi živi, no pisac Cijelo je djelo proučavanje osobe koja ni plakat ni smijat se, mozda cete sesve opisuje na nezanimljiv način. Loše je je pročitala previše ljubavnih romana. samo malo zacuditi. Cijela priča vrti okoto što kad piscu dođe počne fantazirati na Ponekad se čini da je Bovari slika i prilika čovjeka koji štedi pola godine da si kupinekoliko stranica, ne kažem da ne govori današnjih djevojaka koje žele roman- kaput. Nemam pojma zašto taj kaputnešto pametno, ali bi mogao skratiti. tiku i zvijezde. Iluzije su glavni problem zovu kabanica ali nije ni bitno. Kao i kodTo se događa i likovima koji vode svoje priče i zbog toga je ta žena loše završila. ostalih dijela ne treba očekivati happy end,monologe Kao da se natječu čiji će biti Gospođa Bovari je loša žena, loša majka, Akakije Akakijević umre od hladnoće alinajduži. U knjizi se radi o ljubavi i novcu loša snaha i loša gazdarica, nekako se na kraju bar možemo biti zahvalni što našia očinska ljubav oca Goriota se ponekad čini i da je zaslužila što je dobila. Knjiga oštri gimnazijski radijatori griju.čini bolesnih razmjera. Ne treba očekivati Gospođa Bovari je opsežno djelo od puno,sretni završetak a ni neku posebnu pouku, puno stranica. Jako je opsežnog opsegacijela knjiga je kao pretjerano opisivanje . Preporučujem da se uhvatite toga na PREDSTAVLJANJE KNJIGE MATEJA RUPČIĆA “PLEMENITA KRV” PIŠE MARINA LUKANOVIĆK rajem jedanaestog mjeseca 2010. to nam je i bio cilj. Gost na promociji bio rado odgvoriti na sva vaša pitanja, a tko godine održana je u našoj školi je urednik knjige, Vladimir Bakarić. Vrlo zna? Možda vas sve ovo potakne i na vlas- promocija knjige. Knjiga se zove zanimljiv i zabavan čovjek koji je s nama tito eksperimentiranje u svijetu pisanja iPlemenita krv, a autor je, vjerovali ili ne, podijelio i poneku anegdotu vezanu uz mašte.učenik naše škole, Matej Rupčić. Promo- njegovu suradnju s Matejom. Takođercija je, s početko u sedam sati, bila u pot- nam je i sam autor djela rekao nešto okrovlju naše škole i svi zainteresirani bili svojim razmišljanjima, idejama i inspiraci-su pozvani, što nam je jasno mogao dati jama za knjigu, te odgovorio na par pitanjana znanje plakat koji je također napravila znatiželjnih posjetitelja. Ubacili smo iučenica naše škole Mirela Blažević. Drago pokoji citat iz djela, ali one najsočnije inam je što se na poziv odazvao veliki broj najzanimljivije ostavili smo za čitatelje.učenika, profesora, a ponegdje se u gomili Bilop je tu i pjesme i svirke, a kao šlagmoglo vidjeti i poneko nepoznato „lice s na kraju došli su već spomenuti domaćiulice“ ljudi zainteresiranih za kulturna kolači. Sve u svemu, uvjereni smo da onizbivanja u našem gradu. Program pro- koji su došli nisu požalili i drago nam jemocije osmislii su učenici 3.c u suradnji što u našem društvu ima toliko mladihsa razrednicom Sandrom Milovac. Mi, koji ljudi zainteresiranih za knjige i literarnismo sudjelovali u osmišljavanju programa rad. I za kraj da još napomenem, ako im-volimo misliti da je bio vrlo zanimljiv, ate nekakavih pitanja za sutora moći ćeteizvrsno smišljen i još bolje proveden, ali ga naći na školskim hodnicima udubljenatko smo mi da prosuđujemo? Po reak- u intelektualne rasprave sa sendvičem ilicijama posjetitelja zaključili smo da im buhtlom od čokolade u ruci (ovisi što muse svidjelo (pogotovo kolači na kraju), a se više sviđa taj dan). Sigurna sam da će16 · ŽVOKS · veljača 2011.
  • U školi Učenici putnici KAKO ZAMRZITI OMILJENU PJESMU? PIŠE IVAN ČAPALIJAN e znam koja je vaša omiljena koji imaju u ponudi , samo zato što je putovati dvadeset kilometara da bi stigao pjesma,ali svoju jako dobro pozna- onom od jučer puknula guma negdje na u Đakovo. U drugoj priči isti taj učenik jem. Najbolje pamtim onih prvih par putu do nas. Do grada se vozimo jedan putuje kući, slušajući one iste pjesme,riječi, jer ih slušam svakog jutra. Rekoh školski sat. Napokon smo stigli, no sada te shvati da ne poznaje nikoga, ali tekda je omiljena , ali ona to više nije. Ta je pola sedam. Možda vam se ne čini kasnije, kad je postalo očito, zaključujepjesma je postavljena kao zvuk alarma na da smo izgubili puno vremena, no tu da se nalazi u krivom autobusu. Drugogmom mobitelu. spominjemo sat vremena izgubljenih prije dana naš se glavni junak gura da prviZvuk koji te zove i vraća u svijet obveza škole. Dodajmo još sat poslije škole i tako uđe u bus kako bi zauzeo mjesto. Savi odgovornosti, tj. u školu. Ovaj prvi dio pet dana u tjednu i sada to već izgleda ponosan na sebe ulazi prvi, no ubrzo senam je zajednički, no ja sam putnik. Ne, drugačije. Kažu:,, Vrijeme je novac.“. opet probija kroz gužvu da izađe van jer jene morate mi odati priznanje što sam Kad bi nam barem platili to vrijeme, ali zaboravio kartu.putnik, ali da postoje različitosti to je mi njima plaćamo i u nekim slučajevima Mislim da svaki putnik dobro zna or-neminovno. Prvi sat počinje oko sedam je to zaista velik iznos. Mislim da bi se ganizirati svoje vrijeme i to je prisiljen, a moja pjesma se čuje već u pet. Brzo svi mi obradovali novoj jakni ili traperi- naučiti da bi mogao funkcionirati. Samaobaviš što moraš, paziš da ne udariš u cama svaki mjesec. Sve su to problemi promjena sredine također je pozitivna,radijator dok se spremaš i požuriš na učenika koji putuju, no dogodi se u cijeloj jer okružujemo se novim ljudima. Ovimbus. Naši busevi su posebna priča, jer toj priči o putovanju i koja nezgoda. Tako sastavom ne želim reći da nas treba žalitiuvijek te iznenade. Jednog dana vozimo je jednog dana, jedan učenik , umoran ili da nas drugačije tretirati, nego poručitise bez grijanja, drugi dan osjetiš lagani od škole, opušteno slušao pjesme na da smo u potrazi za novim pjesmama. ■povjetarac iz smjera “zatvorenih“ vrata, putu kući i probudio se u Đakovu. Dotičnia treći dan se vozimo u najboljem busu je morao proći kroz svoje mjesto i još PIŠE KRISTINA BIČANIĆŽ ivot učenika putnika se ne razli- teže jer se tada teže organiziram. Učim kuje bitno od ostalih učenika, osim obično ujutro, a ako je baš i potrebno činjenice da su putnici. Imam sreću učim i navečer. No, kako samo mi sadda moje putovanje do škole traje svega maturanti, većina nas ide na razne20-ak minuta, dok neki od mojih prijatelja pripreme, tako i ja navečer obično nemamputuju i po sat vremena. Za mene, najveći vremena za učenje ili sam preumorna. Ali,problem u vezi putovanja, je to što uvijek iako to sada izgleda strašno, ne učim jamoramo kretati rano, a stižemo kasno tako puno i nije mi teško. Sve je stvar or-kući, za razliku od učenika koji ne putuju. ganizacije. Sve se stiže i može, a pri tomeNa taj način gubimo dosta vremena. mislim na izlaske, spavanje, gledanjeNo,unatoč tome, sve se da stići. Kada filmova… ■idem ujutro u školu, obavezno spavamposlijepodne, a onda mogu učiti i dokasno navečer, ako je to potrebno. Kadaidem poslijepodne u školu, malo mi je veljača 2011. · ŽVOKS · 17
  • U školi DRŽAVNO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJEPIŠE ANITA BIĆANIĆU Gimnaziji Matije Antuna Reljkovića Vinko Filipović, te predsjednica Državnog na svečanom skupu u hotelu Slavonija, je od 11. do 13. svibnja 2010. godine povjerenstva natjecanja iz geografije mr. gdje su podijeljene nagrade učenicima održano 17. državno natjecanje iz sc. Ružica Vuk. i njihovim mentorima. Svi učenici sugeografije. Sljedećeg dana u jutarnjim satima nagrađeni za svoj trud i znanje, dokOtvorenje natjecanje bilo je održano natjecatelji osnovnih i srednjih škola učenici srednjih škola za osvojeno prvo,u vinkovačkom Gradskom kazalištu u učionicama vinkovačke Gimnazije drugo ili treće mjesto imaju pravo naJoze Ivakića 11. svibnja u 19:00h te je pisali su ispit koji je bio podijeljen u dva izravan upis na studij geografije na Geo-popraćeno raznim predstavama i folk- dijela: teorijski dio i praktični rad. Nakon grafskom odsjeku PMF-a Sveučilišta ulornim nastupima u kojima su sudjelovali natjecateljskog dijela imali smo priliku Zagrebu ili Zadru.učenici vinkovačke Gimnazije, školski zbor razgovarati s nekim učenicima osnovnih Na svečanom skupu održan je prigodni„Dionizije“ sa voditeljicom profesoricom i srednjih škola. Učenici su uglavnom program za natjecatelje i njihove men-Sandrom Milovac, te sestre Bainac koje govorili kako su se pripremali od saznanja tore te članove ocjenjivačkog stožera. Usu izvodile Bugaršćicu, dramska družina da su se plasirali na državno natjecanje, programu je nastupila literarna skupinapod vodstvom profesorice Višnje Sorčik i te da su ispiti bili vrlo teški, ali neki su ih Gimnazije, Hip Hop grupa J2C, zbor „Di-Folklorni Ansambl Lisinski. savladali bolje, neki lošije. onizije“, te gimnazijski rock band Punčke.Na samom početku sa velikim Za vrijeme trajanja ispita mentori su Natjecanje je zatvoreno, a sudionici su seoduševljenjem ravnatelj vinkovačke imali predavanje o povijesti Vinkovaca u uputili svojim domovima sa jednim lijepimGimnazije, Stipe Tomić, je pozdravio sve potkrovlju vinkovačke Gimnazije koje je sjećanjem i uspomenom na Vinkovce,prisutne i izrazio veliko zadovoljstvo što vodio arheolog kustos Hrvoje Vulić. Na kako i oni sami kažu.je upravo Gimnazija domaćin jednog tako natjecanju je sudjelovalo oko 300 učenika Svim učenicima čestitamo na osvojenimvelikog natjecanja. Sve prisutne pozdravio i mentora iz osnovnih i srednjih škola rezultatima, i želimo im sreću u daljnjimje i gradonačelnik grada Vinkovaca Hrvatske. natjecanjima. ■dr.Mladen Karlić, dožupan Mato Golubičić, Mladi geografi odluku o tome tko suravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje oni najbolji doznali su sljedećega dana18 · ŽVOKS · veljača 2011.
  • U školiDRUŽENJE UPREDVEČERJEPIŠE DOMAGOJ MAROŠEVIĆK ao što je svima poznato, svaka nova program lektire za osnovnu školu. Dobit- prilikom još jednom zahvaljujemo što je godina donosi nove zanimljivosti, nik je nagrade „Mato Lovrak“ za najbolji upriličo naša druženja i nadamo se da nova događanja i nove početke. Tako roman za djecu i mlade u 2006. godini, ćemo imati priliku još se koji put s njimje i početak ove školske godine donio a knjige su mu prevedene na makedon- ovako ugodno družiti i razgovarati.neke promjene i novosti - novi učenici, ski, slovenski, engleski i srpski jezik. Na Na drugom smo druženju ugostili doc.neki novi kabinet ili nešto slično, ali druženju, Vlado je odgovarao na različita Dr Dražena Švagelja i liječnicu Marijuove je godine u našoj školi organizirano pitanja literarne skupine, o svojemu Jurković, Doktorica Jurković nam jenešto što do sada nismo imali, a to je pisanju, objavljivanju knjiga, te daljnjem govorila o povijesti Opće bolnice u Vinko-„Druženje u predvečerje“ odnosno razgo- radu u budućnosti, ali isto tako, nije ostao vcima, a dr je Švagelj govorio o bolnicivori s Vinkovčanima koji ostavili trag na dužan ni novinarskoj skupini pa je i nama u ratnim danima uz projekciju njegovarazličitim područjima kulturnog života. odgovorio na nekoliko pitanja o Ultrasima, dokumentarnoga filma Ratni Božić uTako je naš prvi gost na Druženju u ponašanju na utakmicama, Karambolu, vinkovačkoj bolnici.Kako je druženje bilopredvečerje bio poznati romanopisac za pjesmama, o svojim književnim počecima, organizirano u danima kada se sjećamodjecu, vječni Ultras, te frontman grupe te mnoštvu drugih stvari. Pogledali smo i pada i žrtve Vukovara, sugestuvnost filmaThe Karambol - Vladimir Bakarić. On je spot poznatog hita Karambola, a ujedno bila je josš snažnija.Na kraju smo shvatilido sada objavio osam knjiga za djecu i i himnu naše Cibalie „Što mi život nikad veliku pruku ovoga filma: ništa nije većemlade, a neke od njih su: Opasna potraga, nije dao“. Vlado je još pred sam kraj od ljudske i želje za životom i ništa nijeNedovršena duga, Ljubav koja ne može druženja podijelio i nekoliko poklona; snažnije od ljudske humanosti kada je toproć’, te posljednja koju je objavio zajedno bedževa i knjigu Ljubav koja ne može najpotrebnije. ■s poznatim vinkovačkim reperom Dalibo- proć’.rom Bartulovićem – Shortyem, Iz blata. Tu smo završili naše prvo Druženje uIsto tako, objavio je i jednu slikovnicu te predvečerje sa našim prvim gostomje uvršten u nekoliko zbirki priča, kao i u Vladimirom Bakarićem te mu ovomBOŽIĆNI SAJAMPIŠE ANITA BIĆANIĆD ana 17. prosinca 2010. godine su unovčili naš trud, te time omogućili da održan je Božićni sajam na Ori- nekim našim učenicima uljepšamo Božić onu, ispred Gimnazije. Na sajmu i pokažemo da nisu sami, a pogotovo tosu sudjelovali učenici gotovo svih raz- nisu za vrijeme najradosnijeg kršćanskogreda Gimnazije. Svaki je razred napravio blagdana. U prekrasnom ozračju našegaponešto. Neki su ispekli puno slasnih sajma s predivnim uspomenama, radu-kolača te ih spretno ukrasili mašnama i jemo se novom druženju i sljedećemukrasnim papirima, dok su neki napravili Božiću. ■aranžmane, adventske vijence i drugešarene božićne ukrase. Sajam je poprationaš pjevački zbor, s odličnim izvedbamabožićnih pjesamam, ali su i naši učenicizaplesali Madison, te su tako zabaviliprolaznike. Na kraju smo večeri bili zado-voljni rezultatom, unatoč hladnim prstimai smrznutim licima. Ovim se putemzahvaljujemo svim dobrim ljudima koji veljača 2011. · ŽVOKS · 19
  • U školi Biti ili ne bitiBITI ILIpNE BITI? p PIŠE TEREZIJA ĆOSIĆP ovodom obilježavanja mjeseca borbe nako stručnih i dugačkih naziva – Darko Ana Piršljin i Matej Svilar, kapetani muške protiv ovisnosti u velikoj Županijskoj Tot, Sanja Mikulić, dr.sc. Jadranka Ivandić i ženske ekipe Vinkovačkog plivačkog vijećnici u Vinkovcima održana su Zimić, prim, dr. sc. Marina Kuzman, prof. kluba, a vjerujemo da će im se nagrađenidva skupa s temom Prevencija ovisnosti u dr. sc. Slavko Sakoman, Siniša Brlas, prof, likovnjaci ubrzo rado pridružiti jer su kaoodgojno-obrazovnim ustanovama. Među a od naših županijskih snaga to su Ivana nagradu dobili i ulaznice za novi bazente odgojne i obrazovne ustanove bi spada- Biljan, prof., Maša Pešec, prof. i Mirjana u Vinkovcima. O istoj temi govorio je ila i naša škola čiji je nastavnički i učenički Čavar, prof. gospodin Branko Tomić, voditelj mladežikadar aktivno sudjelovao na oba skupa. Gradskog crvenog križa prikazavši Tjedan dana kasnije, 9. prosinca 2010., aktivnosti kojima se mladi u toj organi-Prvi se održao 2.prosinca 2010., a riječ je na istom mjestu u gotovo isto vrijeme zaciji već desetljećima bave uz višestrukuo stručnom skupu za «velike» (nastavnike, održala se tribina za nas «male» (djecu korist društvu. Na kraju su prisutni putemravnatelje i stručne suradnike) u or- i mlade, s tim da je uglavnom riječ od radionice dali konkretne prijedloge i odgo-ganizaciji Povjerenstva za suzbijanje predstavnicima školskih Vijeća učenika) vore na pitanja što nas štiti od korištenjazlouporabe opojnih droga Vukovarsko- otvorena na isti način kao i stručni sredstava ovisnosti te što škola, lokalnasrijemske županije Ministarstva znanosti, skup, glazbom gimnazijskih učenika i zajednica i obitelj mogu napraviti u pre-obrazovanja i športa, Ureda za suzbijanje pozdravnim govorima Terezije Ćosić i venciji ovisnosti. Vijećnica je bila ispun-droga Vlade Republike Hrvatske i Agen- predsjednika Županijsko vijeća učenika jena i učenicima i pozitivnim ozračjem štocije za odgoj i obrazovanje. Cilj skupa je Filipa Markanovića. Gimnazija je sud- su pokazali evaluacijski listići. Dogodinebila kvalitetna edukacija stručnog osoblja jelovala i likovnim radovima na natječaju se možemo nadati ponovljenom uspjehupredstavljanjem Nacionalnog programa čiji su pristupnici prozvani, a neki od njih ovih skupova i tome da ćemo više misliti oprevencije ovisnosti za djecu i mlade u i nagrađeni uz zahvalu prof. Ivane Biljan „biti ili ne biti“, a ne „piti ili ne piti“. ■odgojno-obrazovnom sustavu u razdo- na sudjelovanju. Učenici Zdravstveno-blju od 2010. do 2014. Skupsu otvorili su veterinarske škole dr. Andrije Štamparaučenici gimnazije –zbor «Dionizije» au- scenskim nastupom su odlično uveli utorskom pjesmom naših učenika, gitarski radionicu prof. Mirjane Čavar kojom jekavrtet učenika koji paralelno polaze i provjerila (ponekad netočne) stavoveSrednju glazbenu školu Vinkovci, Terezija mladih o pušenju, alkoholu i marihuani.Ćosić pozdravnim govorom, a skup su Prof. Maša Pešec je govorila o radupozdravili i dožupan Mato Golubičić, prof. Službe za prevenciju ovisnosti te zajednote Ivana Biljan, prof., županijska koordina- sa svojim učenicima izložila rezultatetorica za školske preventivne programe. ankete informiranosti o ovisnostima iSvi ovi dugački nazivi s početka sa sobom njhovim sredstvima provedene u školinužno povlače i veliki broj stručnih osoba I. G. Kovačića Vinkovci. Kako kvalitetnokoje su se obratile skupu s temama jed- iskoristiti slobodno vrijeme pokazali su20 · ŽVOKS · veljača 2011.
  • U školi Okoliš gradi mostove Mladi Europljani u dijalogu. PIŠE IVA RUŠČIĆO koliš gradi mostove je europski, stječući na taj način čitalačku i jezičnu ekološki i medijski projekt pod pok- kompetentnost te poboljšavaju svoje opće roviteljstvom predsjednika država obrazovanje. Učenici naše škola već 2Bugarske, Njemačke, Hrvatske, Rumun- godine sudjeluju u ovom projektu, i tojske te Mađarske. 20 škola iz Njemačke učenici drugih razreda. Neke od temate 20 škola iz Bugarske, Hrvatske, koje su se obrađivale prošle godine suRumunjske i Mađarske rade zajednički na Bazjaš, politika okoliša grada Vinkovaca itemama „Održivi razvoj i okoliš“, „Europa“ svjetlosno onečišćenje. Članci učenika sui „Mediji“. Projektne grupe partnerskih objavljeni u Jutarnjem listu. Naši učeniciškola se posjećuju i za to vrijeme borave su boravili u Njemačkoj 7 dana. Bili suu obiteljima. Na taj način osobno up- smješteni u Bernau, malom mjestu pokrajoznaju ljude te također dobivaju uvid u Berlina, u obiteljima učenika iz gimna-svakodnevni život zemlje koju posjećuju. zije „Paulus Praetorius“. Zajednički suUočavaju razlike među kulturama, te se obrađivali zadane teme te pisali člankeuče međusobnom razumijevanju, toler- za dnevne novine. Također ovaj je pro-anciji te solidarnosti. Projektne grupe jekt dobar način za poboljšanje znanjazajednički istražuju teme o okolišu u njemačkog jezika. Nakon nekog vremenaregiji škole koja pruža gostoprimstvo. O su i njemački učenici došli u Vinkovce.tim istraživanjima učenici izvještavaju na Učenici su opazili brojne razlike među hr-svom materinjem jeziku u svojim dnevnim vatskom i njemačkom kulturom te uvidjelinovinama. Na taj način razvijaju svijest o da u Njemačkoj vlada potpuno drukčijivažnosti očuvanja okoliša, bolje upoznaju mentalitet nego u Hrvatskoj, no ipak svakivlastiti okoliš te stječu različita znanja o učenik ovaj projekt smatra pozitivnimodrživom razvoju. Učenici svakodnevno iskustvom. ■intenzivno proučavaju dnevne novine, Posjet Vukovaru PIŠE IVANA BARTULOVIĆ K ao i svake godine u našoj je školi do podruma bolnice. Tu je pomoću sebi imati toliku mržnju da ubije bebu organiziran odlazak učenika u lutaka prikazano kako je radila bolnica koja nije nizašta kriva. Nakon gro- Vukovar u vrijeme obilježavanja tijekom rata. Male prostorije s nekoliko blja krenuli smo u Ovčaru. Ovčara je pada i žrtve Vukovara. Prvo smo pos- zidova bez prozora i hladni sivi zidovi.... prostorija u kojoj nema svijetla, jedino jetili Vukovarsku bolnicu. Ispred nas osjećaj je bio nelagodan. Zatim smo se u središtu nalazi crveni laser koji bila je osječka grupa srednjoškolaca išli na Memorijalno groblje žrtava ispisuje imena na zidovima poginulih te su nam dok smo čekali pustili video Domovinskoga rata. Groblje je prelijepo branitelja. Večina nas išla je na Ovčaru o stradavanju bolnice tijekom Domov- uređeno, sve grobnice jednako izgleda- prvi put. Ovaj posjet Vukovaru poka- inskog rata. Zatim smo prošli kroz ju, a u sredini groblja nalazi se veliki zao nam je koliku su hrabrost i ljubav hodnik na kojemu je na svakoj pločici kip u obliku križa. Na groblju smo za- prema domovini imali naši branitelji i napisan dnevnik stradavanja. Upisani pazili kako je najmlađa pokopana žrtva sa razlogom se kaže da se njih nikada su datumi, ukratko napisana zbivanja bila šestomjesečna beba, a najstarija ne zaboravlja. ■ tijekom toga dana veza uz bolnicu i ime ja baka koja je imala 104 godine. Zaista poginulih toga dana. Hodnik je vodio je nezamisljivo da neka osoba može u veljača 2011. · ŽVOKS · 21
  • U školi Jalta, JaltaPIŠE ANA ŠPORČIĆ Ovi stihovi, iz jednoga od najboljih hr- biti lijepo mjesto za život kada ljudi nauče vatskih glazbeno-scenskih ostvarenja, živjeti u slozi. Međutim, taj svjetski mir se mjuzikla „Jalta, Jalta“, malo su kome nikada neće ostvariti, što čini poruku djela nepoznati. Naime, najpopularniji hrvat- svevremenskom. Neka cijeli ovaj svijet ski mjuzikl, nastao u doba hladnog rata, U svijetu mnoge stvari polaze po krivu. govori o iznimno važnome povijesnom Iako Jalta, Jalta govori o problemima, Još sja u suncu, događaju. Radi se o konferenciji na Jalti, Djelo obiluje i vedrinom i humorom, što ga gdje su se 1945. sastali najveći svjet- i čini privlačnim širokoj publici. Neka naša zemlja sva ski lideri i raspravljali o sudbini svijeta. Postane sretna, Churchill, Roosevelt i Staljin željeli su 19.10.2010., učenici naše gimnazije su dogovoriti izgled poslijeratne Europe i imali priliku uživati u izvedbi mjuzikla u Neka cijeli ovaj svijet svijeta. osječkom HNK, s profesoricama Sonjom Tekstopisac Jalte, Jalte, Milan Grgić, Gali i Sandrom Milovac. ■ Zove se bajka, u središte je mjuzikla postavio „male“ ljude, koji vlastite probleme rješavaju u Zelena i mirisna, sjeni svojih „velikih“ gospodara, također braneći i nacionalne interese. Tako su Cvjetna sva i nevina, glavni likovi domaćica Nina Filipovna, sobari Griša, Lari i Stenli, sluge Marfa i Livada iz sna. Samuel, agenti i generali. Centralni pojam mjuzikla je Zelena livada, utopijsko mjesto gdje vlada savršenstvo i pravda. Autor želi poručiti da će svijet22 · ŽVOKS · veljača 2011.
  • U školi U zdravom tijelu - zdrav duh! O sportu u školi smo razgovarali s profesoricom tjelesno-zdravstvene kulture Jelom Knezović. RAZGOVARALE ANTONELA I BARBARA VIDOVIĆŽVOKS: Koji su najvažniji sportski 2. mjesto i u odbojci 1. mjesto na re- tijeku je također i stolni tenis za muškedogađaji u protekloj godini koji su obilježili gionalnom i to nas je dovelo na državno i ženske onda odbojka, košarka muška inašu školu? natjecanje gdje smo osvojili 4. mjesto. ženska i dalje slijede natjecanja premaJ.K.: Prema programu i dogovoru Bez obzira na dobar rezultat žao nam je sportskom kalendaru. Mi očekujemo bolješportskoga kluba „ Polet“ , unutar kojega jer smo se mogli bolje plasirat. Sve ovo i kvalitetnije rezultate, nego što je to bilorade tri profesora u kojem su zastupljeni što smo radili, radilo je nas troje profe- prošle godine. Što se tiče atletike i krosa,svi naši učenici, početkom smo školske sora: prof. Blaženka Barić – Markota, to ćemo dakako nas troje zajedničkigodine 2009./2010. održali sastanak na kolega Jozo Škegro i moja malenkost Jela pripremiti učenike koliko budemo mogli tekojem smo se dogovarali oko plana i Knezović. ih objediniti jer su ta naša djeca dobrim iprograma nastavne godine. Naš se rad u velikim dijelom angažirani u klubovima.protekloj godini sastojao od među razred- ŽVOKS: Koji su se učenici naše škole Ovom prigodom našeg razgovora o športunih natjecanja u velikoj većini sportskih najviše istaknuli? u našoj školi u protekloj godini zamoliladisciplina kao što su: nogomet za muške J.K.: Mi ne možemo ne istaknuti naše bih da me se ispriča ukoliko sam nekogai ženske, košarka, odbojka i kasnije su učenice koje su mahom registrirane u i nešto izostavila ovdje, jer mi imamose međusobno ne u toliko velikoj mjeri odbojkaškom klubu „ Cestorad „. Dakle, izuzetno kvalitetne djece koja se baveprijavili i natjecali u stolnom tenisu. Iz to su naše izuzetno kvalitetne i marljive sportom i možda mi je netko i promakao.tog dijela kao i iz onoga regrutiranog učenice, koje sačinjavaju većinu ekipe ■dijela smo se natjecali između škola „Cestorad“ i one su sada prve na nivouna području grada Vinkovaca, zatim, na države. To je rezultat rada naših ljudi,izlučnom natjecanju između škola na naših profesora koji su ujedno i treneri.nivou Županije. Na nivou Županije i na Zatim, ne možemo ne spomenuti našenivou grada smo imali kompletna natje- učenike koji su uključeni u atletski klubcanja u odbojci, nogometu, rukometu, kao što je u bacačkim tehnikama Markokošarci, stolnom tenisu, badmintonu i Maloča. On je sada student pedagoškeatletici u cijelosti u muškoj i u ženskoj. akademije, te je ujedno proglašenImali smo dakako i natjecanje u krosu sportašem grada Vinkovaca. Nemuškom i ženskom i to po kategorijama možemo ne spomenuti vrlo talentiranogprvih i drugih, trećih i četvrtih razreda. i uspješnog Filipa Čavara, koji je učenikMeđu značajne plasmane spomenut ću da drugoga razreda.smo samo na županijskom nivou osvojili2. mjesto u muškoj odbojci, 2. mjesto ŽVOKS: Imali li kakvih planova za budućau muškom krosu, 1. mjesto u muškoj športska događanja?atletici, što nas je dovelo i na regionalno J.K.: Sada nam je u tijeku natjecanje kojenatjecanje ,također i 1.smo mjesto se održava na nivou srednjih škola kao iosvojili u stolnom tenisu te išli dalje na re- na nivou osnovnih škola i mogu reći dagionalno natjecanje. Što se tiče ženskog smo s djevojkama u rukometu izborilidijela natjecanja, natjecali smo se u svim nastup na regionalno natjecanje koje biovim disciplinama izuzev nogometa jer trebalo biti polovicom travnja. Međutim,nogomet kao takav ne postoji za žensku tu je problem prostora i treniranja ali japopulaciju na nivou županija. U rukometu mislim da ćemo uspjeti napraviti pozi-smo osvojili 3. mjesto , u stolnom tenisu tivne pomake u dogovoru s kolegama i u1. mjesto te išli na regionalno natjecanje, prostorima Ekonomske škole gdje bismou krosu smo osvojili 2. mjesto, u atletici pokušali obaviti nekoliko treninga. U veljača 2011. · ŽVOKS · 23
  • Bilten Comenius project Comenius PR JECT “Different places, common faces...”Comenius program je osnovala Europska Unija. Glavni cilj projekta jezbližavanje učenika i učitelja iz raznih europskih zemalja.Projekt je nazvan po Janu Amosu Komenskom, češkom pedagogu,znanstveniku, piscu i jednom od pionira univerzalnog obrazovanja.PIŠE GRUPA GEOGRAFAThe Comenius programme is a pro- RAZGOVOR S PROF. GEOGRAFIJEgramme established by the EuropeanUnion. Its aim is bringing students and U Hrvatskoj više od 2 godine radi Agencijateachers in different European countries za mobilnost, koja u sklopu programatogether. The project is named after the Europske Unije radi na stručnomeducationist John Amos Comenius, who usavršavanju populacije upućene uwas a Czech teacher, educator, writer and obrazovanje. Hrvatska, kao pridruženione of the earliest champions of universal član, ima mogućnost prijavljivanja naeducation. It helps European students razne projekte mobilnosti koje financirahave a better understanding of their own EU.country as well as the other countriesinvolved in the project. To su putovanja u svrhu stručnog usavršavanja. Gimnazija u KenzingenuOtkrivanje Hrvatske Discovering Croatia ponudila nam je partnerstvo uU sklopu projekta Comenius, njegovičlanovi - učenici i profesori iz peteuropskih zemalja sudjelovali su u N As a part of project Comenius, its members - students and teachers from five European countries participated multilateralnog projektu. Taj projekt obuhvaća obradu različitih tema vezanih za vodu. Tako se i zove: „To play or not tootkrivanju ljepota najstarijeg nacionalnog in discovering the beauty of the oldest play with water“parka u Hrvatskoj. Smješten u srcu national park in Croatia. Situated in theHrvatske, u brdovitoj Lici, krije mnoge heart of Croatia, in highland Lika, it holds Naša koordinatorica projekta, kolegicaprirodne ljepote vezane uz vodu. numerous natural beauties associated Irena Tomić odradila je administrativni with water. dio tijekom kolovoza 2010. godine, i na temelju odličnih ocjena (92%), dobili smoIgrati se vodom ili ne? To play or not to play with water? mogućnost pristupa ovom projektu. UzHrvatska je peta zemlja u Europi po Croatia is the fifth country in Europe by nas, sudjeluju škole iz Bugarske, Italije,količini pitke vode, a prva po količini the amount of drinkable water, and the Litve, Francuske i Njemačke.obnovljivih izvora vode (90 litara obnovljive first by the amount of renewable water Projekt će trajati 2 godine, a tema vode ćevode po stanovniku dnevno). 43% (90 liters of renewable water per citizen biti obrađena kroz znanstveni, literarni,hrvatskog teritorija pokriveno je šumama daily). 43% of Croatian territory is covered likovni i dramski pristup. Učenici ii drvenim značajkama. Posljednja with woods and wooden properties. The profesori radit će na usavršavanju svogmočvarna područja u Europi nalaze se last swampy areas in Europe are situated jezika, znanja i različitih vještina. Svoju kontinentalnom dijelu naše zemlje. Iz in continental part of our country. That rad moći će uspoređivati s radom ostalihtog razloga želimo povećati naš razvoj is the reason why we want to increase sudionika u projektu.dugotrajnih i održivih potreba okoliša i our development on long termed andprirode. sustainable usage of environment and Ines Glavaš, prof. nature.24 · ŽVOKS · veljača 2011.
  • Bilten Comenius project1 3Comenius projekt u Hrvatskoj Comenius project in Croatia 2Hrvatska, službeno Republika Croatia, officially the RepublicHrvatska, je zemlja u Srednjoj of Croatia is a country in CentralEuropi. Glavni i najveći grad Europe. The capital and largestje Zagreb. Hrvatska se nalazi city is Zagreb. Croatia is loca-između Bosne i Hercegovine, ted between Bosnia andSlovenije, Mađarske, Srbije Herzegovina, Slovenia, Hun-i Crne Gore. gary, Serbia and Montenegro.Nismo tako velika država, We are not so big state, weimamo samo 4,4 milijuna stanovnika, have only 4.4 mil. inhabita-ali smo ponosni na našu kulturu koja je nts, but we are proud of 4rezultat 14 stoljeća duge povijesti, koja je our culture that is a resultvidjela razvoj mnogo gradova i spomenika of a fourteen century long history,te također uključuje mnoga usvajanja iz which has seen the development of manyantičke grčke, rimske i ilirske kulture. cities and monuments and also includesKultura Hrvatske može se podijeliti u tri many adoptions from ancient Greek, Ro-kulturna kruga: srednjoeuropski, med- man and Illyrian cultures.iteranski i balkanski ili jugoistočne krug The culture of Croatia can be divided into 1 & 2. Naši učenici na PlitvicamaEurope. three cultural circles: Central European, 3 & 4. Plitvička jezera zimiMediteranska kultura Hrvatske obale vid- Mediterranean and Balkan or Southeast-ljiva je kroz antičke spomenike iz rimskog ern European.doba, romanske crkve i srednjovjekovne Mediterranean culture of Croatian coast isurbane zajednice. visible through the antic monuments fromKontinentalna Hrvatska je dio srednje- Roman times, Romanic churches and “BIOLOZI SU POTVRDILIeuropskog kulturnog kruga što se može medieval urban communities. DA IMAMO 16 RAZLIČITIHvidjeti po obliku prapovijesnog lokaliteta Continental Croatia is a part of the inter- KRAJOLIKA. 7% NAŠEGmeđunarodnog značaja, po starim gra- national significance, old cities, castlesdovima, dvorcima i utvrdama, uključujući and forts including architecture from TERITORIJA JE ZAŠTIĆENOarhitekturu iz razdoblja baroka. the baroque period. KAO PRIRODNO PODRUČJE.Na izlet smo išli iz Vinkovaca, koji se On the trip we went from Vinkovci, which IMAMO 8 NACIONALNIHnalaze na istoku Hrvatske u poznatom are located in the east of Croatia in PARKOVA I 11 PARKOVAPanonskom bazenu. Iz autobusa vidjeti famous Pannonian Basin. From the busćemo naša lijepa sela, šteta je što nećemo we’ll see our lovely countryside, it is only a PRIRODE.”vidjeti naše prekrasno Jadransko more. pity that we won’t sea our beautiful Adri-Naše odredište, Plitvička jezera, nalaze atic sea. Our destination, Plitvice Lakesse u Lici u planinskom području središnje are located in Lika in mountainous regionHrvatske. of central Croatia.Biolozi su potvrdili da imamo 16 različitih Biologists have confirmed that we have 16krajolika. 7% našeg teritorija je zaštićeno different landscapes. 7 percent of our ter-kao prirodno područje. Imamo 8 nacion- ritory is protected natural areas. We havealnih parkova i 11 parkova prirode. Jedan 8 national parks and 11 parks of nature.od osam nacionalnih parkova su Plitvička One of the 8 national parks is Plitvicejezera. Lakes.Plitvička su jezera najstariji nacionalni Plitvice Lakes are the oldest nationalpark u Hrvatskoj(datira iz 1949). Naučiti park in Croatia dated form 1949. You willćete više o Plitvičkim jezerima ako learn more about Plitvice if you continuenastavite čitati dalje ... reading... veljača 2011. · ŽVOKS · 25
  • Bilten Comenius project POGLAVICA WINNETOU Indijanac Winnetou Winnetou Indian Za snimanje “megapopularnog” i For the making of a ‘’mega-popular’’ “visokobudžetnog” filmskog serijala and ‘’high-budget’’ movie series about o Indijancu Winetouu, producenti su a Native American called Winnetou, the odabrali ljepote Velebita i Plitvičkih producers chose the beauties of the jezera i uspješno ih pretvorili u dom mountain Velebit and Plitvice lakes. They sjevernoameričkih Indijanaca, dok su successfully turned them into the home stotine mještana u snimanju sudjelovali of the Native Americans, while hundreds kao statisti, glumci ili pomoćni radnici. of locals participated as extras, actors or Iako je film katastrofalne kvalitete i zbog additional workers. Although the movie loših glumaca i zbog toga što su Indijance quality is catastrophic and the actors are glumili Europljani (Nijemci i Ličani), čija terrible (for example, Germans and locals su tijela za potrebe snimanja obojana played the Native Americans, their bodies crveno-smeđom bojom, stariji stanovnici were painted with a reddish-brown col- Like se još i danas s radošću i ponosom our), older inhabitants of Lika remember prisjećaju tih dana. To možemo primijetiti those days with joy and pride. This can be i po tome što uz razglednice prelijepe noticed through the postcards of a beauti- netaknute prirode ovog nacionalnog parka ful, untouched nature of this national možemo kupiti i razglednice sa slikama park, which you can buy there, along with Indijanaca. Bez obzira na sadržaj filma, the pictures of the Native Americans. prikazani krajolici uistinu jesu prekrasni The landscapes shown in the movie are pa je tako nedavno na mjestu snimanja beautiful indeed, so, recently, at the film- otvoreno turističko naselje „Winnetou ing location, a touristic settlement called Land“. To je mjesto idealno za odmor “Winnteou Land” was opened. That is an i opuštanje svih generacija. Jedan od ideal place for vacation and relaxation of osnivača kaže da ovdje vlada mir, toleran- all generations. One of the founders says“WINNETOU IS A FICTIONAL cija i sloboda i svatko tko dođe može os- that this is a place of peace, tolerance andNATIVE AMERICAN HERO OF jetiti tu atmosferu. Posjetitelji željni avan- freedom, and that everyone who visits it ture mogu se okušati u raznim sadržajima can feel that atmosphere. AdventurousSEVERAL NOVELS WRITTEN poput gađanja lukom i strijelom, bacanja visitors can try various things, such as ar-BY KARL MAY (1842-1912, potkova ili lasa, jahanja, a mogu i razgle- chery or riding, and they can also see theWITH ABOUT 200 MILLION dati rekvizite sa snimanja filma. exhibits from the shooting of the movie.COPIES WORLDWIDE ONE OF Plitvička jezera počinju Crnom i Bijelom Plitvice lakes begin with the White andTHE BEST SELLING GERMAN rijekom, na mjestu gdje se ljube nastaje Black river, at the place where the rivers rijeka Matica. Crna rijeka dobila je ime interflow and make a new river calledWRITERS OF ALL TIME) po crnom dnu kojeg prekrivaju crne alge the Matica River. The Black River got itsIN GERMAN, INCLUDING i ukoliko želite osjetiti pravi užitak u ove name from the black seaweeds and, if jesenske dane, dovoljno je da prošetate you want to feel the true pleasure in theseTHE SEQUELS WINNETOU I niz njezin tok. Također postoje i druge ri- autumn days, it is enough just to walk byTHROUGH WINNETOU IV.” jeke poput Riječice, koja je nastala iz bro- the river. There are also other rivers such jnih pritoka i usječena je u šumi sakrivene as the Riječica River, which was made*internet: en.wikipedia.org/wiki/Winnetou doline. Jedan od najljepših dijelova by numerous small rivers. It is located Plitvica je Čorkova uvala ili Prašuma, gdje in the forest of a hidden hill. One of the se nalazi najveći broj ugroženih životinja, most beautiful parts of the Plitvice lakes i upravo je zbog toga čovjeku zabranjen is “Čorko’s Cove“ or “The Rainforest”. pristup. There is a huge number of endangered animals, which is why the human access is forbidden.26 · ŽVOKS · veljača 2011.
  • Bilten Comenius project LEGENDA O CRNOJ KRALJICILegenda o crnoj kraljici The legend about Black queenLegenda kaže kako je u davno doba na The legend says that once upon a timepodručju Like zavladala strašna suša. there was a great draught in the area ofLjudi su u očaju molili bogove da im Lika. People desperately prayed to thepošalju kišu koja danima nije stizala. gods to send them rain because it hadn’tJednoga dana narodu se s nebesa rained for days. One day, the Black Queenobratila Crna Kraljica. Po njenom imenu spoke to the people from the skies. By herdalo bi se naslutiti da je ona neka zlobna name, you might assume that she was andama, ali upravo suprotno. Ona se uvijek evil lady, but she was the opposite of that.javljala narodu kada bi bio u nevolji. She’d always speak to the people whenCrna Kraljica uputila je narod ka Izvoru they were in danger.Života. Na tom mjestu tražila je od njih da She told them to go to the ‘’Well of life’’,iskreno kažu sve što im leži na duši i da where she asked them to honestly sayse pokaju za svoje grijehe zbog kojih im what was bothering them and to repentje voda bila uskraćena. Oni su je poslušali for their sins because of which there hadi tako učinili. Crnu Kraljicu je dirnula been no rain. They did what she wanted.njihova iskrenost i od sreće je proplakala. She was touched by their honesty andNjene suze stvorile su vodu. Desno oko she cried of happiness. Her tears createdstvorilo je izvor Crne rijeke, a lijevo oko water. Her right eye created the source ofstvorilo je izvor Bijele rijeke. ‘’the Black River’’ and her left the source of ‘’the White River’’.Od tada je voda neprekidno tekla u nizu od Since then, the water has constantly been16 prelijepih jezera. Ova legenda upućuje flowing in series of 16 beautiful lakes.nas na to da nije bilo Crne Kraljice, ne bi This legend tells us that if there was nobilo ni Crne, ni Bijele rijeke, a da nema Black Queen, there would be no Black orovih rijeka, ne bi bilo ni Plitvičkih jezera. White River, as well as Plitivice lakes. ZNAMENITI ISTRAŽIVAČ, KOJI JE IZUČAVAO PROCES Lakes Jezera STVARANJA SEDRE The most special thing about the Posebnost ovih jezera je što se obli- PLITVIČKIH JEZERA BIO JE lakes is that they form in karst and kuju u kršu i kaskadna su – inače uz they are cascade – which means that Nijagarine slapove jedina jezera na AKADEMINK IVO PEVALEK. they are not on one level, but one lake svijetu takvog tipa – što znači da se ne ON JE 1926. GODINE ZAPISAO: pours into the next making numer- nalaze na jednoj razini, nego se jedno ous cascades and waterfalls, so we jezero ulijeva u sljedeće tvoreći brojne “SUŠTINA PLITVIČKIH divide them on Upper and Lower lakes. kaskade i slapove. Tako imamo podjelu JEZERA LEŽI U SEDRI I Beside the Niagara falls, Plitvice lakes na Gornja i Donja jezera. Gornja jezera are the only lakes of that kind in the – kojih ima više – su bogatija veg- SEDROTVORNOM BILJU I TO world. The Upper lakes, of which there etacijom, dok su Donja jezera u kršu ALGAMA I MAHOVINAMA...” are more, are richer in vegetation, i bogata su špiljama. Visinska razlika while the Lower lakes are in karts and između prvog i zadnjeg jezera je više od they have many caves. The difference 150 metara, stoga ako ste mislili da bi in height between the first and the last s nekim čamcem mogli obići sva jez- lake is more than 150 meters, so if you era, jedino što biste dobili je besplatno thought that you could go around all kupanje. the lakes in a boat, the only thing you would get would be a free bath. veljača 2011. · ŽVOKS · 27
  • Bilten Comenius project Caves sightseeing! Golubnjača je splet nekoliko kanala i tamo Numerous caves are formed next to, Many of these objects could be arranged možete uočiti znatnu količinu kalcit- above and under the Plitvice lakes, where as tourist attractions for the visitors com- nih ukrasa. Neko vrijeme pećina je bila 11 real caves and 3 travertine caves can ing in organized groups, to sightsee the elektrificirana, imala je svog vodiča i ulaz be found. large area around the fundamental Lakes je bio zaštićen postavljenim vratima. Za The Plitvice Lakes and the broader area of travertine phenomena and the waterfalls, današnje je razgledanje potrebna vlastita national park are rich in karstic phenom- but they aren’t due to recession. rasvjeta! ena – speleologic objects i.e. cave. They Mnogi od ovih objekata mogli bi se urediti can be formed in corrosion and erosion of Pećine kao turističke atrakcije za one posjetitelje water. Those are real karstic caves. Some Brojne pećine formirale su se uz, iznad i koji bi organizirano obilazili širi prostor caves in the Plitvice lakes are formed ispod Plitvičkih jezera, gdje se nalazi 11 oko temeljnog sedrenog fenomena samih through arcading – so called syngenetic pravih pećina, te 3 sedrene. jezera i slapova, ali naravno nisu, jer je i caves. They are usually small. So far, Uz sama Plitvička jezera i na širem Hrvatsku, nažalost, uhvatila recesija. 50 speleologic objects in the national području Nacionalnog parka poznati su park have been explored. The longest brojni krški fenomeni- speleološki objekti, is the cave Golubnjaca 163 m long, and tj. pećine. One mogu nastati korozijom the deepest is the pit Cudinka 203 m (otapanjem) i erozijom (mehaničkim long. The cave Golubnjaca consists of a radom) vode. To su prave krške pećine. network of several canyons and there are Neke pećine na Plitvičkim jezerima numerous calcite ornaments. For some nastaju i zasvodnjavanjem. To su tzv. time, the cave was electrified, there was a singenetske pećine i najčešće su manjih special guide for this cave and the dimenzija. entrance was protected by gates. Do sad poznatih i istraženih speleoloških We need own light for objekata na prostoru parka ima preko 50, today’s od kojih je najdulja pećina Golubnjača, 3 duljine 163 m, a najdublja jama Čudinka duboka čak 203 m. Pećina 1. Pećina 2 & 3. Sedra U 80-im godinama prošlog stoljeća su provedena istraživanja. Otkriveni su određeni uvjeti potrebni za nastanak sedre. To su: pH iznad 8 (kiselost vode), tem-1 peratura iznad 10˚C, prezasićenost kalci- jevim karbonatom, itd. Posebno zanimljivo je da sedrene barijere 2 čine i živi organizmi- sedrotvorci. Oni Travertine—in between rocks troše ugljikov dioksid iz vode i pomažu and the living pile up on top of each other and make the taloženje kalc.karbonata.To su razne alge, The other name for travertine is tufa waterfalls grow- we might say.It takes bakterije i mahovine. (but be careful and don’t mix it up with a long time to form travertine barriers. U vodi su ove nataložene alge (koje, tuff, which is a type of volcanic rock). In Travertine in Plitivice lakes was formed in dakle, čine sedru) izrazito čvrste i tvrde, Croatia, travertine is also known as water the ice age. čak čvršće od betona, ali kada se nađu u cat or water stone. Travertine is a porous And now, one sad story. The Plitvice lakes sredini bez vode- postaju krhke i lomljive! rock. It’s formed in karstic rivers and are threatened by disaster. People have Dodatna specifičnost algi kremenjašica streams. Travertine builds barriers, and been cutting trees too much and that has jest ta da se slažu jedne na druge, te tako these travertine barriers separate the led to deforestation. vodopadi ‘’rastu’’. Najveći vodopad je lakes and by doing that, they form Plitvce. Erosion and the rain have washed the Veliki slap. There were certain researches in the 80’s. soil into the lake and made tons of mud. Stvaranje sedrenih barijera je dugotrajan They discovered specific conditions that Organisms that form travertine can only proces. Sedra na Plitvicama je stara oko are needed to form travertine, and those survive in clean water. When they disap- 100 000 godina- nastala u doba pleisto- are: ph above 8 which means water must pear, the barriers will become a stone cena. be acid, temperature above 10°C , lots of mass that water can simply destroy. calcium carbonate, and so on… In order to prevent it, mud needs to be Za kraj, jedna tužna priča. Plitvicama pri- It’s especially interesting that there are removed and new trees planted. Unfortu- jeti katastrofa. U zadnje vrijeme, pretjer- also living organisms in the travertine nately, that would be too expensive. ana sjeća stabala je dovela do ogoljenja barriers. They use carbon dioxide and tla. Erozija i kiša su isprale zemlju u help the sedimentation of calcium car- Sedra jezera i napravile tone mulja. Sedrotvorci bonate. These organisms are different Sinonimi za sedru su travertin i tufa, a mogu opstati samo u čistoj vodi. Kada oni kinds of algae, bacteria and moss. neki od izraza u narodu su: vodeni mačak nestanu, barijere postaju obična kamena These organisms are very firm and hard i vodeni kamen. masa koju voda lako može uništiti. in the water, even harder than concrete! Sedra je porozna stijena koja nastaje u Da bi se to spriječilo, potrebno je uklo- However, when they aren’t surrounded by krškim rijekama i potocima. Gradi barijere niti mulj i posaditi stabla. Nažalost, to je water, they become fragile and breakable. i pragove. Sedrene barijere odvajaju jezera golemi i preskupi posao. Another interesting thing is that algae jedno od drugog, te tako čine Plitvice. 28 · ŽVOKS · veljača 2011.
  • Tu oko nas Suradnja s Maticom hrvatskom Obilježavanje dana Matice hrvatske u VinkovcimaPIŠE ANA ŠPORČIĆ zbog svojih stavova i od strane vladajućih režima, a s ciljem da ih se revalorizira. U zbirci će se nalaziti po četiri knjige velikana kao što su Matoš i Gjalski, tri Andrićeve knjige, knjige hrvatskih pjesnika ( između ostalih, Ujevićeve i Tadijanovićeve pjesme), djela dramatičara s kraja 19. stoljeća: Julija Roravera i Stjepana Miletića, te djela mnogih drugih pisaca. Neki autori su iza sebe ostavili gomilu zapisa, a neki su napisali samo nekoliko desetaka pjesama, ali su ostali zapamćeni i rado čitani. Hrvati se mogu pohvaliti i kvantitetom i kvalitetom svoje književnosti. Važno je naglasiti da ovaj niz knjiga ignorira sve dosadašnje zablude i vodi se samo književnom vrijednošću. Na svima nama je da uvidimo ljepotu svoga jezika i ponosno se njime koris- timo. Prisjetimo se stiha iz budnice Petra Preradovića: „Tuđi poštuj, a svojim se diči“.U utorak, 19.10. 2010. u našoj je Gim- književnici svojim radom ostavljaju trajnije naziji obilježen dan Matice hrvatske. spomenike kulture budućim naraštajima. Gost susreta je bio profesor Ante Vrijednost književnog jezika je u tome štoStamać, koji je između ostalog istak- govori autentičnim glasom. Stara djela senuti hrvatski pjesnik, esejist, prevoditelj i nikako ne smiju „prevoditi“ na suvremeniakademik. jezik, jer bi time izgubila svoj značaj.Prof. Stamać održao je predavanje o Prof. Stamać smatra da što više jezikaradu Matice hrvatske. Naime, Matica je znamo, to se više ponosimo svojimširila kulturu u svim slojevima hrvatskog jezikom. Naravno da treba poštovati tuđupučanstva od borbe za hrvatski jezik sve kulturu, jezike i običaje, no nikako ne tre-do današnjih dana. Danas je njezin najveći ba zanemariti materinji jezik. Hrvati svojneprijatelj konzumerizam. U sklopu jezik često olako uzimaju, zaboravljajućitog pokreta dolazi do gubitka istinskih stoljeća borbe za njega, nevjerojatnavrijednosti: duha, mišljenja, vjere, jezika književna ostvarenja i na koncu, njegovui slično. Matica nastoji potaknuti ljude posebnost. Današnji oblik hrvatskogi ponovno ih zainteresirati za knjige- u jezika ima neprekinutu tradiciju od krajanjima je pohranjena istina, jer ljudsko 15.st., a odonda je doživio nekoliko faza,je sjećanje doista krhko. Vrlo često ljudi međutim nijednu koja bi napravila bitancitiraju stare pjesnike, a da toga nisu ni prijelom. Hrvatska je posebnost i to dasvjesni. su sva tri narječja utjecala na oblikovanjeKada ne bi bilo Bašćanske ploče iz današnjeg književnog jezika, te uz Poljake,12.stoljeća, satire Svit se konča iz 14.st., mi jedini imamo kontinuiranu književnost.ili npr. Osmana iz 17.st., kao i ostalih Upravo kako bi se očuvao dio hrvat-zapisa iz starih vremena, kako bismo išta ske povijesti i mnoga velika književnaznali o tadašnjim Hrvatima? Kako bismo ostvarenja, Matica hrvatska objavit ćeznali kako su govorili i pisali, što su mis- ukupno 300 knjiga. U njima će biti i djelalili? U tome leži važnost pisane riječi, a mnogih zaboravljenih i prešućenih pisaca, veljača 2011. · ŽVOKS · 29
  • Tu oko nas KRATKA POVIJEST MULTIMEDIJAL- NOG CENTRA STUDIO KREATIVNIH IDEJA GUNJA – MMC SKIGNaši su novinari, a i neki drugi zainter- Godišnjaka o Rudolfu Sremecu, o njego- mučeći za ostvarivanje najnižih oblikaesirani učenici nazočili predstavljanju 27. voj „prijateljskoj kameri“ govorio Petar egzistencije. U programu smo vidjeliGodišnjaka Ogranka Matice hrvatske u Krelja. Uz izlaganje o filmskoj poetici projekcije dokumentarnih filmova SkigoviVinkovcima. Ovaj je broj Godišnjaka bio Rudolfa Sremeca, mogli smo vidjeti i nje- članova na čiji je rad utjecao i Rudolfposveće vinkovčaninu i znamenitome gov dokumentarni film Ljudi na točkovima Sremec.hrvatskom filmologu i redatelju Ru- koji na relističan i potresan način govori odolfu Sremecu povodom stote obljetnice teškom životu seljaka koji su i radnici panjegova rođenja. Na predstavljnju je gotovo cijeli dan provode putujući i radećiPIŠE JOSIP KRUNIĆ, prof.M ultimedijalni centar Studio Krea- – novinarska družina od 1975. godine pod Radijska djelatnost prepoznatljiva je u tivnih Ideja Gunja – MMC SKIG imenom Literarno – novinarska družina produkciji MMC SKIG-a na internetu svoje korijenje ima u Literarnoj „Dragutin Tadijanović“ prerasta, radi na adresi: www.skig.hr te na valovima– novinarskoj družini koja je ustanovljena svoje sve brojnije medijske preokupira- Hrvatskog radija, ponajviše emisije „Stigla1960. godine, kada je u Gunji otvorena nosti, u Studio Kreativnih Ideja Gunja je pošta“. Snimljene su brojne radijskenova školska zgrada osmogodišnje škole. – SKIG. Pojavom interneta i dostupnošću emisije za LiDraNo, koje su najvećimOd početka djelovanja škole pod imenom videa, digitalne tehnologije i općenito dijelom i nagrađivane, a u međuvremenuOŠ „Braća Nikolić“ Gunja . Dolaskom elektronike širi se područje djelovanja postali smo aktivni članovi Udruge zademokratskih promjena promijenjen je i na videofilmsku djelatnost pa se osva- promicanje elektroničkih medija u odgojunaziv škole u OŠ „Antun i Stjepan Radić“ jaju novi mediji: film, televizija, digitalna i obrazovanju Radio 5plus sa sjedištemGunja. Veoma uspješno djelovala je na- fotografija, web-novinarstvo i radio na u Zagrebu. Aktivnost radijskih novinaravedena družina koja je sa svojim ustanov- internetu. 2009. godine radi sve većeg i snimatelja nije potpuno prestala niljenim školskim listom „Glas mladih“ zanimanja osnovaca, srednjoškolaca i tijekom Domovinskog rata, što svjedočipostala značajno stvaralačko središte ne mjesne mladeži, općenito, SKIG, ostavši kolika je i kakva je osviještenost gunjan-samo škole, nego i cijelog mjesta. List je i dalje u okrilju škole, čini veliki korak skih radijskih stvaralaca za medij radija.bio veoma kvalitetan i referentan, a mnogi naprijed – osniva udrugu s namjerom da I danas svakoga tjedna radijski prilozi izučenici sa svojim literarnim i novinar- poboljša svoj status, da ima u udruzi jače Gunje mogu se slušati na valovima Hrvat-skim radovima nagrađivani na brojnim uporište za što kvalitetniji stvaralački rad skog radij u emisiji „Stigla je pošta“.natjecanjima, susretima i smotrama. u novim medijima koji osvajaju ne samo Televizijska djelatnost je također veomaRad se kasnije proširio na Klub prijatelja djecu i mlade uže društvene sredine nego kvalitetna. Od 1975. godine, kada je sn-knjige i kino sekciju koja je djelovala 15 to postaje svjetski trend u odgoju i obra- imljena prva televizijska reportaža „Gunjagodina pod imenom Kino „Osmijeh“. zovanju navedene populacije. bez mladih“, pa do danas snimljeneKPK promisao je književnu i čitateljsku Nastavlja se uspješan rad na literar- su brojne emisije različitih novinarskihkulturu među učenicima, a kino sekcija nom i klasičnom, pisanom novinarskom vrsta. Rad televizijskih stvaralaca iz Gunjefilmsku kulturu. Osnovana je radijsko izražavanju. Dokaz tomu su brojna liter- odmah je zapažen pa su često pozivani- novinarska skupina unutar Literarno arne i novinarske nagrade, nagrade za u programe HTV-a i drugih lokalnih– novinarske družine koja je započela školski list, ali se sve više pisanih izraza televizija. Dolazi do vrlo česte suradnjedopisničku suradnju s Dječjim i obra- pretače u nove medije. Radio, televiziju i televizijskih redakcija s MMC SKIG-omzovnim programom tada Radio Zagreba. film. Članovi MMC SKIG-a i nadalje pišu na zajedničkim projektima. Veliki uspjehPočetak radijskog stvaralaštva datira od i objavljuju svoje literarne i novinarske postignut je i na smotrama LiDraNo-a,1974. godine da bi se rad proširio na još radove, ne samo u listovima i drugim a možda najveći što je televizijska ekipajedan medij – televiziju, što se dogodilo publikacijama nego i na web-stranicama iz MMC SKIG-a nositelj videoradionicetek 1995. godine. Te iste godine Literarno MMC SKIG-a. Škole stvaralaštva Novigradsko proljeće.30 · ŽVOKS · veljača 2011.
  • Tu oko nasVideofilmska djelatnost, koja datira iz su na programima HTV-a, nekoliko ih je novinara koji djeluju u sva tri medija,2003. godine, vjerojatno je najreprezenta- uvršteno i u osnovnoškolske programe književnik, znanstvenik s područjativniji segment kreativno – stručnoga rada medijske kulture. kroatistike, operna umjetnica, dva aka-MMC SKIG-a. U 7 godina svog djelovanja MMC SKIG postalo je neslužbeno referal- demska glumca, tri aktualna studentaproizvedeno je 35 filmova, od toga 5 no središte za izobrazbu djece i mladih iz Akademije dramske umjetnosti, smjerigranih, 3 eksperimentalna i 27 dokumen- cijele Hrvatske. Vrlo često na izobrazbu iz filmska produkcija i filmska i televizijskatarnih. Čak 20 filmova nagrađeno je na snimanja i montaže slike i zvuka dolaze montaža, te aktualni student televizijskograzličitim revijama, festivalima i smo- na kreativne vikende u Gunju učenici i novinarstva.trama. Najbrojnije su državne nagrade, 4 njihovi mentori.međunarodne i 1 svjetska. Veoma često Iz MMC SKIG-a poteklo je nekoliko preuzeto iz Godišnjaka Matice hrvatskeRazgovarali smo i sa članovima SKIG-a, kamermanom MarinkomMarinkićem i režiserom i scenaristom Markom Dugonjićem.RAZGOVARALA ANITA BIĆANIĆŽVOKS: Kako ste se odlučili postati dio ŽVOKS: Kakva su bila vaša očekivanja na najzanimljivije iskustvo pri snimanju iliSKIG-a? samome početku? anegdotu?M.M.: Učlanio sam se u SKIG jer me je M.M.: Kad sam došao u SKIG očekivao M.M.: Na svakom snimanju se dogodizanimalo snimanje, i zato što je u SKIG-u sam da naučim nešto prvenstveno o sn- nešto neobično i smiješno ali izdvojiti ćusubotom na sastancima uvijek bila dobra imanju kamerom, a i o ostalim medijima. anegdotu sa snimanja igranog filma naatmosfera i zabava. M.D.: Nisam imao neka specijalna ovogodišnjoj ljetnoj školi filma Gunja kadaM.D.: U SKIG-u sam službeno postao očekivanja na početku, mislim da smo jednu scenu ponavljali toliko puta dačlanom u 5. razredu OS, iako sam znao očekivanja dolaze s već nekakvim mi je lijeva noga izgorjela na suncu dok jedolaziti na sastanke sa starijim bratom iskustvom. desna, koja je bila u hladovini ostala bijelakoji je i bio inspiracija za ućlanjenje. kao sir.Zanimalo me je to što je on radio - radio, ŽVOKS: Kako nastaju vaši filmovi? M.D.: Najzanimljivije iskustvo sa sniman-novinarstvo, televizijske emisije. M.M.: Svaki film počinje idejom i onda ja. Hmm, mislim da je to bilo kad smo se za tu ideje lijepe ljudi kojima se to snimali dokumentarac.Sjećam se dobro,ŽVOKS: Otkud tolika ljubav prema filmu? učini zanimljivim: tako se formira ekipa, o jednoj vrlo zanimljivoj personi, bakiM.M.: Gledanje igranih filma je zapravo podijele se poslovi, snima se, zabavlja se i Heleni. Kada je ona pričala svoju aneg-izlazak iz stvarnosti i ulazak u neki nastane film. dotu iz djetinjstva o piliću kojeg je kuhaladrugi svijet, a još kad taj drugi svijet sami za svoju učiteljicu te je pojela džigericukreirate, sreći nema kraja. Dok je poticaj tom piletu, a onda ju učiteljica pitala zaštokod snimanja dokumentarnih filmova to pile nema džigericu, a ona joj rekla dašto ćemo zabilježiti i svima pokazati neke pile nije ni imalo džigericu - te je dok je toprobleme i pojave u našem društvu. pričala držala malo pile u ruci koje joj seM.D.: U početku sam pisao pjesme, jer pokakalo u ruku i gotovo ispalo iz ruku;je SKIG prije svega izrastao iz literarno- što možete i pogledat u samom filmu.novinarske družine. A u tom nekakvomsmjeru se i razvijala i moja SKIGpovijest. ŽVOKS: Možete li izdvojiti jedan od fil-Zatim sam pisao kratke priče, novinar- mova kao najdraži?ske radove, a u sedmom razredu sam M.M.: Najdraži film na kojemu sam radiodobio priliku biti koautor igranog filma je zasigurno Kao otac i sin. Drag mi jes Marinom Jurišić. Film me je oduvijek Marinko Marinkić zato što smo tim filmom uspjeli pomoćiprivlačio, mislim da ne postoji osoba na kamerman dvojici prekrasnih ljudi i zato što samsvijetu koja može reći za sebe da ne voli uživao snimajući, a uvjeren sam da togledat filmove ili da barem dnevno ne M.D.: Kako se svake subote SKIG- primjećuju i gledatelji.provede minimalno 5 minuta gledajući ovska djeca sastaju, tako razgovaramo, M.D.: Najdraži film je teško izdvojit,pokretni audiovizualni zapis u bilo kojoj predlažemo, odbacujemo, prihvaćamo kao da roditelje pitate koje im je dijeteformi. ideje koje pršte na sve strane. Neki put najdraže. Ali posebno su mi dragi doku- mentor predloži ideju, neki put članica mentarci Kao otac i sin te Događa se u ili netko deseti, naši poznanici, prijatelji, lipnju, na koje sam vrlo ponosan. rodbina, roditelji. Nakon što, konkretno u Kao otac i sin - film o dečku Miroslavu mom slučaju, ja prihvatim ili dam svoju Pejakiću i njegovom oćuhu Ivi Župariću, ideju koja se drugima svidi (pošto sam se koji žive bez struje, vode, svoje kuće, u SKIG-u uglavnom prihvatio, što se tiče normalnih uvijeta za život, kojima smo područja filma, režije i pisanja scenarija) pomogli jer je film prikazivan više puta u onda se formira već poznata uigrana emisijama HRT-a Hrvatska uživo, Misija: ekipica, Tomislav Stojanović – stručnjak zajedno, te su mnogi dobri ljudi odlučili za montažu, Marinko Marinkić - majstor im pomoći i u konačnici uspjeli u tome, jer od kamere i drugi. još malo pa se useljavaju u novu kuću. Marko Dugonjić režiser i scenarist ŽVOKS: Možete li ispričati nekakvo veljača 2011. · ŽVOKS · 31
  • Tu oko nas HRVATSKA MANJINA U SRBIJIPIŠE ANA ŠPORČIĆHrvati u Vojvodini su integralni dio hrvat- tika. Prate suvremenu književnost, ali se a on direktno utječe na financiranje.skoga naroda, koji kao autohton narod živi bave i književnom baštinom. Njihov glavni zadatak je zastupanjeu vojvođanskim dijelovima Srijema, Bačke Izdaju mjesečni podlistak za djecu hrvatske manjine u Srbiji. Tisak nas-i Banata. Hrvatska manjina nastala je kao “Hrcko”- za 500 djece koji imaju nastavu toji ohrabriti Hrvate, koji pošto su malarezultat složenih migracijskih procesa ti- na hrvatskome jeziku, kao i mjesečnik manjina, još nemaju svoje institucije. Nas-jekom povijesti. Hrvati u Srbiji su od 2005. “Kužiš?“ koji pišu i čitaju mladi. Od 2005. toje pratiti događanja u matičnoj zemlji,priznati kao nacionalna manjina. Prema godine imaju i nakladu knjiga, te je do politički, ali i obiteljski život, o kojemu sepopisu stanovništva provedenom 2002., u sada tiskano 37 knjiga. pišu feljtoni. Također se potiče suradnja sSrbiji je te godine živjelo 56.546 Hrvata u Od 2002. do 2009. godine su objavljivali ostalim manjinama.Vojvodini. knjigu „Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata“ u nastavcima. Napisao Hrvati su, nedvojbeno, najviše zastupljeniDana 12. studenog 2010. godine, u ju je Matija Evetović 1941., ali zbog u Vojvodini. Tek petnaestak tisuća živi uprostorijama Ogranka Matice hrvatske vladajućeg režima nije bila objavljena. ostalim dijelovima Srbije. Iako srpskou Vinkovcima, održano je predavanje U toj knjizi je na temelju dokumenata stanovništvo smatra da Hrvati imaju jed-članova novinske izdavačke ustanove dokazano da su Bunjevci i Šokci doista naka prava i da se prema njima jednako„Hrvatska riječ“ iz Subotice: Ivana Karana, dio hrvatskog naroda. U 410 poglavlja su odnose kao prema ostalim manjinama,Jasminke Dulić i Milovana Mikovića, o obuhvaćeni svi aspekti života, tradicije i Hrvati u Srbiji smatraju da su, nakonprvoj instituciji Hrvata koji žive u Srbiji. povijesti Šokaca i Bunjevaca. Ova knjiga Albanaca, najneomiljenija manjina.NIU “Hrvatska riječ” je dakle, prva je nedavno izdana i u cjelini, a postala jeprofesionalna institucija Hrvata u Srbiji, najprodavanije djelo naklade.osnovana 2002. godine. Osnovna djelat-nost je izdavanje tjednika “Hrvatska riječ” Oko 80% financiranja obavlja pokrajinakoji izlazi u nakladi od 1500 primjeraka Vojvodina, a ostatak RH (50 000 €) ii distribuira se diljem Vojvodine. Jedan gradovi Subotica i Sombor. Problem kodprimjerak prima i Ured predsjednika RH. financiranja je to što se mnogi HrvatiNastoje se baviti s četiri stvari, a to su: izjašnjavaju kao Šokci, Bunjevci ili Jugo-kultura, informiranost, književnost i poli- slaveni, pa popis stanovništva nije realan, POBJEDNIČKI FILMOVI INTERNET: www.dorf-vk.com 2007. Dolgcajt, I. Zupe (Slovenija) 2008. Sevdah o rodama, S. Mirošničenko (Hrvatska) 2009. Kike Turmix, R. Sommerseth (Norveška) 2010. Prvi pravi ženski zvuk – Boye, B. Drašković (Srbija)32 · ŽVOKS · veljača 2011.
  • Zbivanja u gradu JEDINSTVENI REGIONALNI FESTIVAL DOKUMENTARNIH GLAZBENIH FILMOVA PIŠE TONI ŠARIĆU Vinkovcima je, čini mi se, već generaci- cije iz Londona i autor nekoliko antologi- pružilo uvid u recentnu produkciju. Gotovojski, uvijek bio taj neki prkosni stav koji je jskih filmova) 2008. godine, koji j možda 2000 ljudi koji svake godine u 4 festivalskajasno određivao ostalim dijelovima države najpoznatiji filmaš, a koji je bio gost dana u Vinkovcima pogledaju programda se radi o Nekome iz Vinkovaca up- nekog VK projekta…i…odlična zabava. i veliki broj posjetitelja na gostovanjimaletenom u priču. Moja generacija, barem daju nam za pravo da nastavimo ovim sm-onaj dio koji se zakačio na Iggy Popa i A za one koji žele znati više, priča ide jerom i ovom brzinom. Mnogim autorimaMonty Pythone, imala je od koga učiti. ovako: ovakav način promocije svojih radova jeJa sam oduševljeno posjećivao Salone Festival je 2007. godine pokrenula jedina prilika da dođu do medija i publike istripa, ponosno nabavljao neke raritetne Udruga ljubitelja filma „RARE“ iz Vinko- veselimo se što je broj prijavljenih filmovaSatanove snimke ili Matakovićeve rane vaca. Organiziranje jednog ovakvog na DORF natječaj svake godine sve veći isnimke subverzivnih radijskih emisija ili međunarodnog festivalima vlastitim filmovi dolaze iz 20-ak zemalja.još ponosnije promatrao reakcije ekipe snagama naišlo je vrlo brzo na velikoiz ZG ili Splita koja mi je, siguran sam, zanimanje i odobravanje javnosti, medija Gostovanja stranih autora, kao i brojnezavidjela na odrastanju u ovom gradu. I i – što je najvažnije – publike. Veliki broj svjetske i hrvatske premijere osiguraleznao sam da će i moja generacija imati gostiju iz susjednih gradova već prve su festivalu posebno mjesto u srcu svihnešto zbog čega će, danas – sutra, houp- godine potvrdio je da je festival opravdao koji vole glazbu, ali i film. Učlanjenjemfuli biti ponosan neki klinac što živi, eto, očekivanja i da ia budućnost. Postao je u međunarodnu asocijaciju glazbenihbaš ovdje. jedna od urbanih manifestacija u Vinko- filmskih festivala AMUSIFF omogućeni su vcima i vrlo brzo stvorena je neka vrsta brojni kontakti s autorima i producentimaSada, skoro 5 godina poslije prvog DORF- branda kojim je festival učvrstio svoju iz cijelog svijeta, a festival je promovirana, siguran sam da smo pokrenuli super poziciju na festivalskoj mapi ovog dijela kao neka vrsta filtera za ovaj dio filmskistvar. Bili smo u 37 gradova s programom Evrope. dio Evrope. I filmovi pobjednici festivalai reakcije su bile i više nego odlične, mis- su prikazani na brojnim festivalima diljemlim da sam opet vidio onu vrstu pogleda s Koncept selektora je uvijek u prvom planu Europe i olakšani su kontakti brojnimpočetka priče… imao regionalnu produkciju, uz prika- domaćim autorima. zivanje ponajboljih uradaka iz recentne2 izložbe rock fotografija, izložba slika svjetske produkcije, te je time osigurao Udruga ljubitelja filma tijekom godine2 mlada VK-slikara, izložba plakata profiliranje programa i status jednog organizira projekcije kvalitetnih doku-genijalnog Igora Hofbauera, izložba od najzanimljivijih filmskih festivala u mentarnih filmova na nekoliko mjestastripova, promocije knjiga, prva radionica Hrvatskoj. Naravno da SVI žanrovi dolaze u gradu, a u planu su prve radion-glazbenog dokumentarnog filma (sada u obzir, ima toliko sjajnih filmova i šteta ice i okrugli stol kojima bi se još viševeć kultni film „Tri boje revolucije“, kratki je ne prikazati ih, samo, nama je nekako omogućile kreativne akcije za neke noveomnibus u kojemu su polaznici prikazali srcu najbliži r’n’r. talentirane autore iz našeg grada…Overflow, Punčke i Marka Šošića), pajedna radionica u kojoj se (na)učilo svirati Gostovanja u drugim gradovima (ukupno Vinkovci su dobili još jedan prepoznatljiviusnu harmoniku, pa deseci koncerata 37!) u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Make- kulturni simbol i trajno se ucrtali na film-(Hladno pivo, Darko Rundek, Radikal doniji, BiH te pojavljivanje na srodnim sku mapu Europe. Sada treba puno raditidub kolektiv, Harp Attack, My Buddy festivalima diljem Evrope omogućila su i i nastaviti uzlaznom putanjom.Moose, Septica, The Madmen, Cherrkezi autorima filmova značajnu promociju, ali iUnited…), gostovanje kultnog Don Lettsa brojnim zainteresiranim ljubiteljima ovog(autentični sudionik mitske punk revolu- žanra dokumentarne filmske umjetnosti veljača 2011. · ŽVOKS · 33
  • Tu oko nas VINKOVAČKI WOODSTOCK PROTRESAO RAVNICUPIŠE ANDREA VESELČIĆRock u Ravnici je i ove godine podigao ćemo i nastupe Mlinskog kamena, Gorille quo promjenite u status dobra zabavaprašinu na izletištu Sopot. 3 dana, 12 MPA, Joe 4, Cojonesa i Go Marsa. Nakon , jer RuR postoji zbog vas i može op-bandova i besplatan kamp ponovno su odličnih svirki zabava se do jutarnjih sati stati jedino s vama. Sejo Sexon je nakonprivukli nešto više od tisuću posjetitelja iz nastavljala u kampu. Ove godine je na nastupa izjavio: „Rock u ravnici? Postojiraznih dijelova Hrvatske i susjednih zem- festivalu postavljeno oko sto šatora, što neko tradicionalno mišljenje da ravnicaalja. Autobus od centra grada do izletišta, je trostruko više nego prošle godine. U tri znači tamburica, ono nekako kočije,40 posto popusta na povratne karte HŽ-a dana RuR-a kamp je bio najbolje mjesto Škoro, međutim, epicentar te neke tur-i festivalska ulaznica po cijeni od 100 kn, za plesanje uz DJ-a, upoznavanje novih bofolk infekcije je u gradovima tako da,samo su dio ponude vinkovačkog Wood- ljudi, igranje nogometa, pjevanje uz gitaru najveći rock and roll festivali se odvijajustocka. RuR je ove godine protekao u ili jednostavno leženje na travi i uživanje u po ovakvim mjestima.“ Jesmo li inficiraniduhu regge i dub rocka, a najviše publike opuštenoj atmosferi. Zadovoljne reakcije turbofolkom i onim mekšim folkom ilisu privukla tri glavna banda. Po prvi puta posjetitelja daju nam volju za još više smo i dalje rock grad? Halid Bešlić je uu Vinkovcima su nastupili Dubioza kolek- truda oko organizacije festivala i ulijevaju Vukovaru okupio 15 000 posjetitelja. Zartiv i Bambi Molesters, surf rock band čiji nadu da će RuR postati najuspješniji Rock u Ravnici može samo tisuću?se posljednji album našao na 12. mjestu festival u ovom dijelu Hrvatske, a jednogliste najprodavanijih albuma ljeta inter- dana tko zna...ambicija nikome nijenetske stranice Amazon. Za višesatnu naškodila. Organizacija festivala je zado-zabavu svih generacija pobrinulo se voljna publikom koja je pokazala da znaZabranjeno pušenje, koje je u našem što je dobra zabava i ovim putem se zah-gradu zasviralo nakon gotovo deset valjujemo svima koji su svojim dolaskomgodina. Kamperska himna prvog RuR-a pridonijeli ovom projektu. Rock u Ravnici‘Buđav lebac’ grupe S.A.R.S ove godine je rezultat velike količine uloženog trudaje izvedena uživo uz sve ostale hitove tog i entuzijazma i nešto je što se u našempopularnog banda. Publici se premijerno gradu rijetko uspjeva dogoditi, a jošpredstavio i novoosnovani vinkovački band manje uspijeva opstati. Pozivamo sveSopotopot, a veliko iznenađenje je bio i koji RuR još nisu posjetili da to učine oveZircus, slovenski sastav koji rasplesao godine, pozovu svoje prijatelje i ostavepubliku. Antenat je na RuR-u potvrdio komentare, savjete i prijedloge na našusvoju popularnost i kvalitetu, a pamtit Facebook stranicu. Vrijeme je da status
  • Zbivanja u gradu„MUVKA“, Udruga vinkovačke alterna- vcima, poziva umjetnika koji žele izlagati mjesto za organizaciju takvih sadržaja.tivne mladeži, neprofitna je i nepolitička baš u Vinkovcima,a mi im ne možemo Organiziranje ekoloških akcija uređivanjaudruga mladih registrirana u Uredu to omogućiti. Napominjemo,u ovome ne grada, poput ostvarenog projekta bojanjadržavne uprave vukovarsko-srijemske tražimo nikakvu zaradu,a naš rad i dalje koševa za smeće 2009. godine nazvanogžupanije i broji oko 30 članova. nastavlja biti volonterski. Uskrsni Mooving.MUVKA je udruga koju je 22. veljače Jedan od glavnih ciljeva projekta je - Organiziranje humanitarnih, pr-2008. osnovala skupina mladih entuzijas- uključivanje Vinkovaca u kulturnu mrežu venstveno glazbenih priredbi u svrhuta radi potrebe zajedničkog sudjelovanja mladih, širenja kulturne ponude te senzi- suočavanja zajednice sa problemima odu promoviranju interesa mladih ljudi biliziranje javnosti za probleme mladih. kojih često okrećemo glavu te pomoćikoji nisu nailazili na potreban prostor onima kojima je teže nego nama.za vlastito izražavanje. Udruga je svoju - Omogućiti mladim ljudima susretanje ssvrhovitost utemeljila u stvaranju upravo modernim strujanjima na svjetskoj pro- Od akcija koje planiramo provesti utakvog prostora, koji je u početku njezina gresivnoj umjetničkoj i glazbenoj sceni. djelo,kao početni rezultat za 2011. godinurada definiran kao kulturni centar s - Podići razinu svijesti o različitim očekujemo bolje povezivanje sa ostalimaktivnostima koje bi kreirali prvenstveno oblicima izražavanja u glazbi i ostalim istomišljenicima, kako bi povećali onunjihovi korisnici. Ciljevi udruge definirani umjetnostima. kritičnu masu ljudi koja je spremna raditisu Statutom udruge: interesno oku- - Osvijestiti u mladih mogućnosti ne- i stvarati bolju kuturnu klimu ovomepljanje i organizirano djelovanje zain- konvencionalnog iskorištavanja gradske gradu. Bilo bi lijepo kada bi svojih akci-teresiranih građana poradi promicanja sredine za kulturna događanja jama potaknuli mlade da bolje upoznajusustava istinskih vrijednosti zajednice - Potaknuti kreativne potencijale grada jedni druge, što se bolje povežemo ii demokratičnosti u društvu, sloboda i Vinkovaca na kulturnu aktivnost, te upoznamo manje ćemo osuđivati tuđeprava, poticanje svih oblika kulturnog prezentirati MUVKU kao udrugu kojoj je različitosti, a to je najbolji put u ost-stvaralaštva (glazbenog, scenskog, cilj ostvariti takvu aktivnost. varivanju pozitivnije atmosfere,koja ćelikovnog) te djelatna skrb za ostvarivanje biti plodno tlo za nove naraštaje,mladihkulturnih, društvenih i drugih interesa Preciznije: stvaraoca. Poslati poruku da je stvaranje,građana, osobito mladeži; zaštita i pro- - Organizirati izložbe te na taj način a ne uništavanje zabavnije. Vođenimicanja ljudskih prava i razvoj ljudskih potaknuti mlade na stvaralaštvo,proširiti ovim optimizmom, i vjerom da stvarisloboda, doprinos buđenju ekološke njihove vidike i stvoriti izbor, što je veći mogu postati bolje, uvjereni da je ovasvijesti ljudi i zaštiti okoliša, zaštita izbor ponuđen, manja je mogućnost generacija mladih ta koja treba neštoprava životinja, povezivanje i suradnja sa za krive odabire. Prvenstveno upoznati promjeniti,jer tko će nam pomoći ako nesličnim udrugama u Hrvatskoj i svijetu. zajednicu,i starije i mlađe sa suvre- mi sami,sigurni smo da će se dog-Udruga „Muvka“,mlada je udruga, menom umjetnošću, pozivati mlade oditi pozitivan ishod. Ne želimo čekatinastala iz potrebe da se poboljša ponuda umjetnike, performere, koji će nas uvesti da netko nešto napravi i dok čekamokulturnih događanja za mlade ljude,te da u neke novije tokove koje dosad nismo kritizirati,mi želimo pomoći i pokrenuti.se povežemo sa drugim,većim i starijim imali prilike vidjeti u Vinkovcima. Još jedan od razloga djelovanja našeudrugama te tako poboljšamo kulturnu - Organizirati koncerte raznih glazbenih udruge je pronaći pravi prostor za mlademrežu mladih iz cijele Hrvatske.Vinkovci žanrova, prvenstveno onih alternativijih u Vinkovcima, želimo stvoriti skupinusu grad kojemu su godinama glavna re- dakle, onih manje poznatih, upoznati ih mladih ljudi koji će svojim talentom iklama njegova rock povijest,no nažalost u sa svjetskim glazbenim tokovima, te i na trudom pokazati da pojedinačno moguzadnje vrijeme teško opravdavamo status taj način proširiti njihove horizonte. dosta, ali kao skupina istomišljenika,grada kulture,ne zato što mladih umjet- - Organizirati razne radionice i tribine, za razmjenom iskustava i brušenjem svognika i entuzijasta više nema nego zato mlade poglavito srednjoškolskog uzrasta, talenta (bio on slikarski, kiparski, glaz-što je jako malo događanja ove vrste. Sve o nenasilju - tribina se provodi kroz inter- beni, fotografski, dizajnerski ili bilo kojije veći broj ponuda za suradnju,poziva aktivno kazalište. Zbog nedavnih nasilinih drugi) mogu postići još više. Potaknutibendova koji žele nastupati baš u Vinko- obračuna mladih, Vinkovci su pravo mladog čovjeka da iskoristi svoje veljača 2011. · ŽVOKS · 35
  • Zbivanja u gradu prirodno urođene umjetničke potencijale titom primjeru pokazati im što smo usmjerenje... većinu toga daju im njihovi učinit će ga boljim, zaokupiti i ispuniti, postigli samoorganizirajući se u našoj roditelji i škola, ali i društvo s kojima se te držati ga podalje od droge, alkohola i maloj zajednici koju zovemo MUVKA, druže na ulici. Postoji ona uzrečica „s nasilja koji su postali glavni način razo- dovesti mlade iz drugih gradova koje su kim si – takav si“, naš cilj je pridobiti što node mladih u našem gradu. isto postigli, prezentirati im te tako ih više mladih kvalitetnih ljudi i ujediniti ih u Problem prostora za djelovanje je našoj zainteresirati za kulturno-umjetničko shvaćanju i razumijevanju pravih ljudskih udruzi poznat od osnutka. Samostalno stvaralaštvo. Mislimo da ovaj pristup ima vrijednosti, jer ako nismo tu samo za smo našli prostor kojeg smo unajmili budućnost i to će vam potvrditi naši novi sebe nego smo tu i za drugoga, ako do- za rad udruge, kojeg plaćamo sami. Taj članovi koji su prepoznali ono što radimo pustimo da on postoji u svojoj vrijednosti prostor u kojem djelujemo postao nam je i sami nam prišli. i ako ga priznajemo, ako smo spremni premali, trenutno okuplja skupinu od 15- Skupina kojoj je namijenjen ovaj projekt i ako se trudimo da mu pomognemo tak glazbenika u 4 benda koji održavaju su mladi ljudi od 16 godina pa nadalje, i služimo, ako smo spremni i ako se probe i u tim prostorijama u proteklih koje želimo potaknuti na kulturno- trudimo dati mu povjerenje i naklonost, godinu dana izradili smo glazbeni studio umjetničko i glazbeno-scensko djelovan- tada se u tome ostvaruju istinske ljudske za tonsku produkciju. Uložili smo najviše je u gradu Vinkovcima, kao i pokazati im vrijednosti. svog truda i žuljeva u ovaj mali projekt, da imaju u drugim gradovima Hrvatske i na ovaj način omogućili sebi i ostalim svoje istomišljenike koji će im pokazati Nakon 18. prosinca 2011. Baza je mladim bendovima u gradu da snime što su postigli u svojoj sredini po ovom nažalost morala biti zatvorena zbog glazbu koju rade. Prostorije za izložbe pitanju. Mladih glazbenika i umjetnika u različitih interesa vlasnika prostora i u crkvi Sv.Ilije (Meraji) omogućio nam je Vinkovcima imamo napretek, a sve što interesa djelovanja udruge Muvka. gradski muzej i na tome smo im neizm- im je potrebno je ujedinjenje i usmjer- Trenutno, aktivnost udruge je smanjena jerno zahvalni. enje, treba ih povezati međusobno, da zbog nedostatka adekvatnog prostora za Potreba da se pokažemo, utječemo na u međusobnom druženju i razmjeni njeno djelovanje. Ukoliko imate ideju gdje mlade u gradu je naša prioritetna misija. iskustava postanu kvalitetniji mladi ljudi. bi mogli nastaviti organizaciju događaja, Slobodno vrijeme koje imaju mogu Neposredna korist svega što želimo želite nam se priključiti, imate prijedloge iskoristiti puno bolje od druženja po napraviti našim radom je višesložna, i nove ideje, otvoreni smo za suradnju. zadimljenim kafićima i alkoholiziranja mladi će svoje slobodno vrijeme kvalitet- po gradskim parkovima. Smatramo da nije iskoristiti, moći će uložiti u sebe, Pišite nam na mail: mooving09@gmail. je trenutna situacija u Vinkovcima zaista pomoći ćemo im da shvate i prepoznaju com. zabrinjavajuća. u čemu su dobri i da talent koji pos- Naš pristup je progresivan, namjera je jeduju ne propadne. Mladi su nesigurni i Veliki pozdrav od ekipe iz Muvke! prići mladima u Vinkovcima i na vlas- u odrastanju žele podršku, prihvaćanje, ROCK MARINFESTPIŠE VLADIMIR BAKARIĆ Međunarodni humanitarni rock festi- uvijek bile simbolične cijene, ali su ipak val, Rock Marinfest, nazvan po tragično na kraju skupljena značajna financijska preminulom gitaristi Marinu Pokrovcu, sredstva. Uz to uvijek je bio i štand, s održava se od 2008. godine pod tim majicama, bedževima, plakatima i pred- imenom u Vinkovcima, u klubu Vanilla. metima koje su donirali glazbenici i ostali Rock Marinfest nastavlja tradiciju Aveta koji su željeli. prošlosti, koncerta održanog 2006., koji Na posljednji Marinfest 2010. je bilo pri- je okupio niz vinkovačkih glazbenika i javljeno 113 prijavljenih bandova iz Hrvat- Marinovih prijatelja. Prve godine je okupio ske (73), Srbije (16), Bosne i Hercegovine 7 banova a prihod je išao Udruzi Hrvatska (9), Slovenije (3), Njemačke (3), Makedoni- žena, druge 15, a treće 14 a prihodi su išli je (3), SAD-a (1), Crne Gore (1), Mađarske Udruzi Bubamara Vinkovci (www.buba- (1), Švedske (1) i Japana (1). Festival je mara.hr). Program festivala je koncipiran postao značajno ime na rock sceni naše tako da osim koncertnih večeri u sklopu zemlje i puno šire. Osim domaćih bandova budu i izložba rock fotografija, projekcija koji su uvijek prilično zastupljeni jer dokumentarnog filma, kazališne pred- Marinfest njima daje priliku, najvažnija stave a 2010. godine je održan i Marinfest imena koja su dosada nastupila i koja intro na kojem je nastupilo 5 bandova. Sve su fest i podigla na mjesto na kojem se grupe nastupaju besplatno, a plaćaju im i nalazi: Gustafi, TBF, Atheist rap, Vatra, se samo putni troškovi. Svake godine je Hard time, Zadruga, Six pack i ostali. bilo preko 1000 posjetitelja, ulaznice su36 · ŽVOKS · veljača 2011.
  • Zbivanja u gradu„UPORNO TRAGAJTE ZA ISTINOM I NE PRESKAČITE ŽIVOTNE STEPENICE“ Intervju sa voditeljicom Iza ekrana, Vukovarkom Melitom Hrengek. RAZGOVARALA ANITA BIĆANIĆ ŽVOKS: Možeš li s nama podijeliti svoja smo došli pjevati u emisiji, a mi ih blijedo novinarska iskustva na početku karijere? gledamo, jer nam nisu bili u planu. Ali kad Koja su ti najdraža i/ ili najbolnija? su već potegnuli iz Slavonije s komplet- M.H.: Najpotresnije mi je bilo raditi nom opremom, nismo im mogli reći ne. reportažu za Dječji program ispred rodne I što je najbolje, bili su odlični! Nikad ne kuće u Vukovaru u koju nisam mogla ući znaš što ti emisija nosi. jer je bila okupirana, a kuće mojih susjeda Sve smiješne anegdote iz emisije Iza razrušene. Puno je bilo lijepih događaja. ekrana moj režiser Marin Trošelj skuplja Najljepše mi je bilo raditi emisiju Do- i obično ih na kraju godine objavljuje. Na- bro jutro, Hrvatska. Moj kolega, Davor dam se da neke neće nikada objaviti. :-) Meštrović i ja, znali smo se nasmijavati dok su kamere bile ugašene, ali kad bi se ŽVOKS: Kako provodiš slobodno vrijeme? upalile morali smo se u sekundi uozbiljiti i M.H.: U slobodno vrijeme plešem Zumbu normalno govoriti svoje najave i truditi se (aerobic s elementima latinoameričkih ne gledati jedno drugo. Naravno, kad bi se plesova, hip hopa i sl.). To me jako veseli kamere nanovo ugasile, prasnuli bismo i opušta. Obožavam šetnje,nije mi mrsko ponovno u smijeh. ni po cičoj zimi navući kapu i debelu Volim raditi i svoju emisiju Iza ekrana i za- jaknu i šetati. Volim izlaske s prijateljima, virivati u sve skrivene kutke zgrade HRT- kazalište, ples, dobar tulum ili koncert.DATUM ROĐENJA: 15.06.1975. a. Kroz tu emisiju upoznala sam gotovo Želja je puno, ali vremena sve manje.MJESTO ROĐENJA: Vukovar. sve televizijske zaposlenike i sve kotačićeHOROSKOPSKI ZNAK: Blizančica, ali kažu složenog televizijskog mehanizma. ŽVOKS: Paziš li uvijek kada izlaziš nada mi je jači podznak - strijelac. izgled u slučaju zlonamjernih fotografa?MJESTO STANOVANJA: Zagreb. ŽVOKS: Kako komentiraš prostor ljudskih M.H.: Nemam problema s fotografima,NAJDRAŽI FILM: „Ja ću budan sanjati“ i i medijskih sloboda u Hrvatskoj? ali da, pazim. Ne zbog drugih, nego zbog„Meet Joe Black.” M.H.: Za biti slobodan,treba biti hrabar i sebe. Volim se lijepo odjenuti, ali nije miNAJDRAŽA GRUPA: U2. svatko može biti slobodan onoliko koliko problem izaći bez šminke.NAJDRAŽI PJEVAČ/ICA: James Blunt, želi.To ponekad nije lako,ali tome trebaMelanie Fiona i Lilly Allen, a za dobro težiti. ŽVOKS: Kako bi sebe opisala kao osobu?raspoloženje može i Bosutski bećari. M.H.: Za sebe mislim da sam vedra, ŽVOKS: Jesi li ikada poželjela promijeniti vesela, dobronamjerna, uvijek spremnaŽVOKS: S obzirom na Vašu stručnu posao? na šalu. S druge strane, na poslu samspremu, kako ste završili u novinarskim M.H.: Pa dobila sam nekoliko ponuda sa štreberica i jako samokritična.vodama? CNN-a i BBC-a, ali glupo mi je ostavitiM.H.: Na televiziji sam završila slučajno, rodnu grudu, omiljenu konobaricu Bubi s ŽVOKS: Imaš li recept za opuštanje nakonjoš na drugoj godini faxa, na nagovor HTV-ovog šanka, ogromnu plaću s kojom iscrpljujećg radnog dana?cimerice prijavila sam se na audiciju za sam već tri puta obišla zemaljsku kuglu i M.H.: Nakon napornog dana čaj i keksivoditeljicu u Dječjem programu i na svoje da ne nabrajam više, nadam se da me ra- čine čuda. Uz to neka dobra knjiga ili filmveliko iznenađenje prošla između 200-tin- zumijete. Šalim se, ali nisam razmišljala i što ćeš bolje. U posljednje vrijeme samjak kandidata. o promjeni posla, jer mislim da još puno se navukla na “Poirota”, dobro sjedneTo nije posao kojim sam se mislila baviti, toga mogu naučiti i napraviti, a televizija prije spavanja.htjela sam biti zubarica. Ali kod mene je nudi bezbroj mogućnosti.sve nelogično, od srednje Kemijske škole, ŽVOKS: I za kraj, imaš li kakvu poruku zapreko Ekonomskog fakulteta, rada u ŽVOKS: Možeš li nam ispričati neku novi- naše čitatelje?butiku, vođenja turističkih tura pa sve do narsku anegdotu? M.H.: Ne vjerujte svemu što čitate u novi-HTV-ove voditeljice. Međutim, televizija je M.H.: Puno je anegdota. Evo jedne koja nama ili gledate na televiziji. Svoju istinukao magnet, tko dođe na nju, teško odlazi. se dogodila u emisiji Dobro jutro. Prije tražite sami, uporno za njom tragajte i neLijepo je i uzbudljivo raditi na televiziji. početka emisije, u 6h ujutro, stigli su nam preskačite životne stepenice. nepozvani glazbeni gosti. Ljudi kažu mi veljača 2011. · ŽVOKS · 37
  • Zbivanja u gradu RAZGOVOR S GLUMCEM RADOM ŠERBEDŽIJOMRAZGOVARAO MARIO PULJIZŽVOKS: Sjetite li se kada svojih gimna- Uglavnom su bili pred penzijom. Kažu da je iz moga života. Budući da je ona otišlazijiskih dana? Je li se možda ljubav za su neki od njih po kazni došli u Vinkovce, u Beograd, ja sam odlučio da odem u Za-glumom javila upravo u gimnaziji? Možete jer su za vrijeme 2. svjetskog rata bili greb. A baš nekako u to vrijeme, došao jeli nam opisati kako je tada izgledala gim- sveučilišni profesori u Zagrebu. Nije nas u Vinkovce naš čuveni glumac Ivo Fici. I onnazijska dramska družina? Dolazite li na bilo briga za politiku. Mi smo ih uistinu me je zapravo nagovorio da idem studiratigodišnje sastanke mature? poštovali i voljeli. Kazališnu Akademiju u Zagreb.R.Š.: Jednom su me pitali, zašto ne Dramska družina? Ha, ha. Bilo jedolazim u Vinkovce? Rekao sam: Pa što da smiješno. Ja sam bio, ustvari član Liter- ŽVOKS: Budući da su i Vaša djeca udolazim u Vinkovce danju, kad se ionako, arne sekcije, a glumio sam u Vinkovačkom glumačkim vodama, mislite li da ste Visvake noći šetam njegovim ulicama. Ne kazalištu. Ipak, sjećam se da smo jedne sami utjecali na to (izravno ili neizravno)?dolazim vec dugo u svoj grad. I ne idem godine igrali u školi neke komade Ivana R.Š.: Ne. Nikada nisam nagovarao Lucijuna proslave mature. Zadnji put sam bio Raosa. Prof. Miroslav Johler je režirao. da bude glumica. A ona je onda, iznenadana 20-godišnjici. I više nikada neću doći. Bilo je smiješno i tužno i nekako posebno odlučila da to postane. Mislim da je dobroNe želim vidjeti kako smo odrasli. Želim nježno i lijepo. učinila jer je postala dobra i iskrenazadržati svoje drugare i drugarice, onakve, glumica. Mislim da je sretna. Danila samkakvi su bili u našim školskim klupama. ŽVOKS: Tko ili što je najviše utjecalo na savjetovao da najprije nešto drugo završi,Da, sjećam se svojih Gimnazijskih dana. Vaš odabir glume kao životnog poziva? pa da onda studira režiju. Poslušao me je iBilo je to neko „novo mlado vrijeme“ koje R.Š.: Već sam bio u 4. razredu Gimna- diplomirao Staro-Grčki i Filozofiju, a zatimse u nama budilo. I sjećam se da je vri- zije, čvrsto odlučio da idem studirati je otišao u Ohio i završio filmsku režiju.jeme sporo proticalo. Mogli smo u njemu književnost u Beograd, kad su se iznenada Ove tri male, ne znam što će biti. Vidjetda se dobro osjećamo. Naša Gimnazija desile nepredvidive stvari. Jedna Branka, ćemo.je bila važna i čuvena. Dobri profesori. u koju sam bio smrtno zaljubljen, otišla38 · ŽVOKS · veljača 2011.
  • Zbivanja u gradu Naši novinari Ana Šporčić i Mario Puljiz u razgovoru s glumcemŽVOKS: Mislite li da je Amerika zaista Čovijek. Vidio sam mnoge rijeke u svijetu. Gledaoobećana zemlja? Na filmu smo surađivali odlično. Pa mi kako silovito teku i valjaju pred sobomR.Š.: Ne. Ne mislim da je obećana zemlja. smo srodne duše. drvlje i kamenje, ali niti jedna ne mozeI mislim zapravo da ima toliko mnogo nadmašiti Bosut i njegovu usnulu poeziju.problema u Americi. Ona je Vođa kapi- ŽVOKS: Glumili ste i u zadnja dva nastav- Ta rijeka koja se kao lijeni veliki udav,talizma u svijetu. A taj sistem, čini mi se ka Harry Potter-a. Možete li nam opisati jedva kreće kroz Slavonske ravnice, čuva upuca po svim šavovima. Užasno mnogo doživljaje s tih snimanja? sebi sve tajne naše mladosti.ima nepravde tamo i nesreće i siromaštva R.Š.: Ta to je zaista nevažno. Ja treba dai bijede. Ja ne mogu da budem sretan u se pojavim u ovom drugom dijelu. Ako me ŽVOKS: Hoćete li ikada otići u mirovinu?društvenom sistemu u kojem manjina ima ne izrežu. U tim velikim filmnovima male Možete li zamisliti da niste na sceni ili is-sve, a ogroman dio naroda jedva uspjeva uloge često nestanu... pred kamera? Što biste voljeli raditi nakonda preživi svaki novi dan. što se posljednji put poklonite publici, ako ŽVOKS: Kada ste otkrili ljubav prema će do toga uopće doći?ŽVOKS: Nedostaje li Vam Hrvatska kada pjesmi? R.Š.: I ako jednoga dana odem u mirovinuodete u Ameriku? Ili možda obrnuto? R.Š.: Odavno. A onda mi je tu ljubav pre- biti će to samo privid. Jer, oni ,koji se takoR.Š.: Ja sam već odavno postao STRANAC ma poeziji produbio i posebno oblikovao strasno bave životom, ne mogu mirnou svijetu, tako da sam izgubio pojmove moj profesor iz Hrvatskog Miroslav Johler. umrijeti.o pripadnosti nekoj određenoj sredini. Postali smo pravi prijatelji. Profesor iNekako osjećam, da je čitavi svijet jedno učenik. I u tim satima kad smo se vanveliko bratstvo i mogu biti sretan u Los škole družili naučio me je toliko mnogoAngelesu, na Madagaskaru ili sada u stvari. Da, mislim da sam uz njega poceoRijeci. razumijevati poeziju.ŽVOKS: Ne znam znate li, ali među nama ŽVOKS: Jeste li ikada pokušali pisatimladima je je jako popularan Đorđe pjesme i na engleskom?Balašević, koji je nedavno također održao R.Š.: Ne. Na engleskom jedva glumim.koncert u Osijeku u sklopu svoje turnejeKao rani mraz. Možete li nam opisati ŽVOKS: Često u pjesmama i tijekomvašu suradnju na filmu Rani mraz? koncerta, spominjete Vinkovce. Što vasR.Š.: Đorđe je jedan veliki gospodin. U najviše asocira na Vinkovce?njemu ima toliko mnogo poezije i mudros- R.Š.: Vinkovci su grad moje rane mladosti.ti i neke pravednosti. Volim ga što je pravi To je ono najdragocjenije vrijeme koje sa-pjesnik, al’ jos ga više volim sto je Pravi zori u nama. Poslije toga sve se ponavlja. veljača 2011. · ŽVOKS · 39