Your SlideShare is downloading. ×
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
007 hlapic 2011
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Thanks for flagging this SlideShare!

Oops! An error has occurred.

×
Saving this for later? Get the SlideShare app to save on your phone or tablet. Read anywhere, anytime – even offline.
Text the download link to your phone
Standard text messaging rates apply

007 hlapic 2011

3,750

Published on

Published in: Education
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total Views
3,750
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
1
Actions
Shares
0
Downloads
5
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

Report content
Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
No notes for slide

Transcript

  • 1. ISSN 1332 - 8964 List učenika i učitelja Osnovne škole Ivane Brlić - Mažuranić Virovitica Godina XVI. Broj 21 Siječanj 2011. Novosti u školi vezenZlatovez iz ruciflom asterom u Tema broja: Biološka raznolikost Obilježavanje Međunarodnog dana biološke raznolikosti Naziv rubrike 1
  • 2. Hlapić - školski list OŠ Ivane Brlić – Mažuranić, Virovitica Broj 21., siječanj 2011. Uređuju učenici novinarske družine s voditeljicama Gordanom Kos, Renatom Sudar, Ivanom Cvetković, mladi knjižničari s knjižničarkama Vesnom Zvečić i Gorankom Pavelić, literarna družina s voditeljicom Željkom Puškarić te učenici Danijel Viza, 7.a razredne nastave s njihovim učiteljima Za izdavača Čuvamo i volimo svoj zavičaj, zemlju i planet! Josip Strmečki, ravnatelj OŠ Ivane Brlić – Mažuranić, Virovitica Tina Ujevića 18, 33 000 Virovitica Kako je godina 2010. proglašena Međunarodnom godinom Izdavač biološke raznolikosti, odlučili smo i mi dati svoj mali OŠ Ivane Brlić – Mažuranić, Virovitica doprinos jer smo ju za naš list Hlapić odabrali kao temu tel. 033/726-071, fax 033/726-072 broja. Istraživanja smo započeli odmah na početku školske os-ib-mazuranic@vt.tel.hr godine. Mnoštvo je sadržaja trebalo prikupiti, fotografirati, www.brlici.hr pripremiti pitanja za razgovore i dogovoriti termine. Novi članovi redakcije polako uče i stvaraju svoja prva novinarska Fotografije djela, a na scenu stupa i nova urednica jer je naša Iva sada Jasna Razlog- Grlica, Renata Sudar, Vesna Zvečić, učiteljice učenica virovitičke gimnazije. Osim istraživanja pratimo sva razredne nastave, učenici novinarske družine, vanjski važna zbivanja u školi i s našom odgovornom urednicom suradnik Matej Sudar osmišljavamo o čemu bismo još mogli pisati. Radujemo se što smo ovom temom uspjeli obuhvatiti važne događaje i za naš Redakcija školskog lista grad Viroviticu koja se ponosi prvom nagradom za najljepši Fran Hercigonja, Monika Mikolčić, Vesna Biuk, Max Luka trg u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Kako je nastao trg i tko Šenjug, Monika Katalenić, Luka Sudar, Anamaria Mikolčić, vodi brigu o tomu, saznajte u razgovoru s Nedjeljkom Županić, Monika Jendrašić, Dominik Mikolčić a kako Virovitičani vode brigu o gnijezdima bijelih roda pročitajte u zanimljivu članku Tatjane Arnold – Sabo. Zahvaljujemo na suradnji dr. Igoru Kanižaju Osim teme broja donosimo vam informacije o uspjehu škole Lektura u znanosti, LiDraNu i sportu, kako smo obilježili blagdane, Renata Sudar, prof. proveli razne projekte i pročitali neke knjige koje će zasigurno privući i vašu pozornost. Zabilježili smo odlaske na odmore, Odabir likovnih radova ljetovanja i terensku nastavu kao i literarna i likovna ostvarenja učiteljice likovne kulture Ankica Fijala, Vesna Matovina i naših učenika. Nadamo se da će svaki čitatelj u Hlapiću učiteljice razredne nastave naći nešto za sebe, a mi ćemo biti sretni što smo dio toga zadovoljstva. Ilustracije i grafit: Monika Mikolčić, Monika Jendrašić i Danijel Viza Novinari redakcije školskog lista Hlapić Urednica Monika Mikolčić, 7.c Riječi za naš planet Odgovorna urednica igri Života! Renata Sudar, prof. Maleni, nitko od nas nije nevažan u velikoj raju se vrata Znanja! Naslovnica Ako smo ponizni pred čudom Prirode, otva Karla Flore, zagrljaju zelenoga! Ivan Šemper Jednakost i bratstvo naći ćemo u carstvu ajmo ih u srcima! Kuća je dom, a zavičaj naš prvi svijet: čuv strepeći od njezinih izazova! Grafička priprema i tisak Aktivni i budni, otvorimo se stvarnosti ne – to su načela sklada bića i Prirode! Grafiti Becker, Virovitica Promatrati, proživljavati, poštovati i paziti gačije- pustiti druge da rastu! www.grafitibecker.com Rasti, razvijati se s osjećajem za drugo i dru o djelovanje u okolišu! Imati ukusa, smisla za sklad, za skladotvorn dobivenoj od vrhunske Učiteljice! Naklada Radovati se svakoj spoznaji, svakoj pouci čini naš Raj i Pakao na Zemlji! 800 komada Ono što biramo i u svoju blizinu puštamo i su i sveti – učinimo da potraju! Darovi kojima nas zemlja obasipa besplatn skost! jer ona uzdiže i zaokružuje našu ljud Aktivni i budni, otvorimo se duhovnosti,2 Naziv rubrike Božica Jelušić
  • 3. Priroda i mi Misli danas za bolje sutra up svih živih Biološka raznolikost je sk vaju Zemlju organizama koji naselja Piše: Klara Miš, 8.c Ali da se ne bismo zanijeli kako kod Tko bi rekao da je i naša mala Ođenica nas „cvjetaju ruže“, znanstvenici pravi rasadnik biološke raznolikosti. U upozoravaju na prijetnju i nestanak njoj i oko nje žive, sada već ugroženi, nekih vrsta jer se prirodna staništa potočni rak, barska kornjača, bjelouška, Svijet nekontrolirano pretvaraju u građevinsko vodomar, bijela roda, vrabac i piljak. Čovjek još uvijek nije svjestan kolika ili poljoprivredno zemljište, golf igrališta, Danas su našu Ođenicu „ukrasili“ važnost leži u očuvanju prirode. Ova prometnice. zidanom obalom i dive joj se, a 51 2010.g. je Međunarodna godina biološke biljna i životinjska vrsta je ugrožena. raznolikosti. Tom akcijom znanstvenici Voda, tlo i zrak se onečišćuje. Nema više ni Bajera, prirodnog staništa i svi osviješteni ljudi žele skrenuti najrazličitijih biljaka i životinja, mjesta pozornost na nekontrolirano uništavanje Moj grad gdje su se čak igrali uz vodu naši očevi prirode. Jer, uništivši prirodu, uništit U tom svijetu, u zemlji Hrvatskoj jedan i majke. Miris lipa u lipnju polako ćemo i sebe. je mali gradić. To je naša Virovitica. I iščezava, a kažu, on je bio zaštitni znak kada je čovjek gleda dotjeranu, uređenu, našega grada. Očuvati okoliš, imperativ je koji se izgrađenu, u svako godišnje doba nameće želimo li i dalje živjeti na našem drugačiju, posebnu, pomisli – ovo je Krenuli smo u novo doba. KrajobrazLaunek, 5.b planetu. raj na zemlji. Ipak, stari Virovitičani sa se svakim danom mijenja. Otimaju se sjetom se prisjećaju netaknute prirode; gradu zelene površine, urbanizacija je Moja Hrvatska starih zgrada, štagljeva u dvorištima u punom jeku. Niču zgrade kao gljive Ono za čim mnoge zemlje Europe kuća, pojata, travnjaka koji su pružali poslije kiše. Sreća, postoji Nacionalna pa i svijeta mogu samo žaliti, mi utočište lastavicama, šišmišima, strategija i akcijski plan zaštite biološke posjedujemo. Sa stajališta biološke vjetrušama, piljcima, čiopama, i krajobrazne raznolikosti Republike raznolikosti najbogatije smo područje kukuvijama. Živjeli su tu i puhovi, kune Hrvatske pa je za vjerovati kako će se u Europi zahvaljujući karakterističnim bjelice, sove, miševi, čavke, vodenkosovi, naša zemlja ipak očuvati, ostati mozaik ekološkim, geografskim i klimatskim bijele pastirice i rode. Rado su s njima prirodne raznolikosti, mjesto gdje će uvjetima. U Hrvatskoj je bogata biološka dijelili životne prostore sve do prije u suglasju živjeti sav biljni i životinjski raznolikost sačuvana u kopnenim, nekoliko desetljeća. svijet s čovjekom. morskim i podzemnim staništima. Tema broja: Biološka raznolikost 3
  • 4. Učenici PŠ Taborište sudjeluju u projektu Bogatstvo našega kraja Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibnja Međunarodnim danom biološke raznolikosti, s ciljem ukazivanja na veliku ulogu koju biološka raznolikost ima u održivom razvoju i općenito u ljudskom postojanju, posebno za zdravlje ljudi i čitave planete Zemlje. Biološka raznolikost je pojam koji označava svu raznolikost živog svijeta na Zemlji. Ona dakle naglašava postojanje i važnost različitosti. Obuhvaća komponente biljaka i životinja te procese pomoću kojih te komponente opstaju. Naš kraj obiluje blago valovitim površinama zemljišta koje nazivamo zaravnima. Oni su pretvorenim u plodna tla. Nedaleko nas su šumoviti obronci Bilogore. Učenici 1. i 2. razreda Područne škole Taborište odlučili su dočarati biljnu raznolikost svoga kraja. Marljivim skupljanjem slika izradili su plakat „Biljke zavičajne regije“. Plakat su podijelili na dva dijela šume i livade. Tako su naučili imenovati i razlikovati najrasprostranjenije biljke čija su staništa šuma i livada. Međunarodna godina biološke raznolikosti Raznolikost je naše prirodno bogatstvo Vrlo je važno zadržati raznolike ekosustave jer svaki ekosustav održava na životu čitav niz različitih organizama. Svijet se suočava s globalnom krizom izumiranja. Život na životinja, najviše je insekata. Raznolikost ekosustava skup je zemlji ovisi o vrstama, ekosustavima i prirodnim resursima. različitih tipova ekosustava Zemlje. Ekosustav uključuje svaku Stabilna biološka raznolikost obično podrazumijeva živuću jedinku u nekom okružju, njihov dom, vodu, zemlju zdravi okoliš. Raznolikost vrsta uključuje sveukupnost pa čak i vremenske uvjete. Vrlo je važno zadržati raznolike svih živih vrsta u jednoj regiji. Vrsta podrazumijeva tipove ekosustave jer svaki ekosustav održava na životu čitav niz ptica, sisavaca, insekata, bakterija, gljiva ili biljaka, koje se različitih organizama. Ti organizmi imaju različitu funkciju; razmnožavaju kako bi osigurale zdravo potomstvo. Odrasli čiste vodu, filtriraju zrak i vrlo su važni za opstanak Zemlje. članovi neke vrste najčešće su izgledom slični, no mogu postojati razlike u izgledu ovisno o spolu ili starosti. Od Informacije: www.dzzp.hr milijun različitih vrsta najveći dio otpada na životinje. Od Anamaria Mikolčić, 7.c Čuvajmo svoj planet Drugi dom osim Zemlje nemamo Svatko od nas svojim ponašanjem može i mora pridonijeti raznolikosti. Neki od najvećih problema su: globalno očuvanju okoliša i sprječavanju klimatskih promjena jer će na zatopljenje, GMO, kisele kiše, opasan otpad, pesticidi… taj način pridonijeti očuvanju biološke raznolikosti živih bića. stanje je prilično zabrinjavajuće jer je od početka 20.st. izumrlo čak 183 vrste, a misli se da je taj broj puno veći. Ako Još je Aristotel rekao: “Priroda ne radi ništa uzalud.” U ne prestanemo s velikim iskorištavanjem šuma i vode, za biologiji je poznato oko 200 milijuna različitih bioloških nekoliko desetljeća moglo bi izumrijeti oko 200 tisuća vrsta. vrsta. U interesu nam je da se što više tih bioloških vrsta i Najveće zagađenost na svijetu nastoje zbog fosilnih goriva očuva. Danas se sve više pažnje pridaje znanosti koja se zove (ugljen, nafta, zemni plin, benzin). Zato bismo se trebali ekologija. Ona s bavi međusobnim odnosima i utjecajima okrenuti iskorištavanju energije sunca, vode, vjetra i tako između živih organizama i njihovog živog i neživog okoliša. pokušati smanjiti zagađenje. Naš je planet u velikoj opasnosti da postane sasvim zagađen. Ljudi su postali toliko zaokupljeni poboljšanjem svojih Svi mi i svatko od nas pojedinačno trebamo uvijek imati na životnih uvjeta da često uništavaju prirodne izvore i živa bića, umu da očuvanjem okoliša pridonosimo opstanku planeta a ne shvaćaju do kakvih bi to posljedica moglo dovesti. Zbog Zemlje i tako pomažemo da i naši potomci imaju gdje živjeti velikih zagađenja i naglih klimatskih promjena Ujedinjeni jer drugi „dom“ osim Zemlje nemamo! narodi (UN) su proglasili 2010. godinu godinom biološke Rene Prugovečki, 7.d4 Tema broja: Biološka raznolikost
  • 5. Samostalni istraživački radMonitoringproljetnicau Virovitici Proljetnica u okolišu školeOvaj samostalni istraživački rad osvojio je 1. nagradu u kategoriji: Ekologija na Državnomnatjecanju i smotri mladih biologa 2008.godine. Rad je to učenica Senke Švrake i Andreje Grdenić.Virovitica se smjestila u aluvijalnoj podatke kao što su temperatura zraka i Pet svojti je zaštićeno Zakonom o zaštitiravnici Podravine, na staništu šuma tla, aktivnosti ljudi, promjene u okolišu prirode. To su: visibaba, mali zimzelen,hrasta lužnjaka i običnog graba gdje su i pratile fenološke promjene na biljkama poljska ljubica, mirisna ljubica i divljapod utjecajem umjerene kontinentalne te njihovu pokrovnost. Rezultate smo maćuhica. Samo je mali zimzelenklime stvoreni povoljni uvjeti za razvoj prikazale u inventarizacijskim listićima. ugrožena vrsta prema podacima izzonalne šumske vegetacije i parkova, 1994. godine. U samom središtu gradapoljoprivrede i stočarstva. Stoljetni Na istraživanom području grada i bližoj okolici proljetnice su izloženeGradski park s dvorcem u središtu Virovitice zabilježeno je 14 svojti onečišćenju tla i zraka smanjivanjugrada zaštićen je spomenik parkovne proljetnica. Više je dvosupnica staništa, a nešto manje ih ljudi beru iarhitekture i jedan od parkova s nego jednosupnica. Prevladavaju presađuju. Trebalo bi planirati uređenjenajbogatijim vrstama u ovom dijelu hemikriptofiti, nešto je manje geofita, a ulica i prometnica u gradu, povećatiHrvatske. samo jedan terofit. udio zelenih površina, a ne ih smanjivati, posebno parkova s grmovima i stablimaOd 2002. godine učenici naše škole prate Porodica ljubica (Violaceae) s 7 te saditi autohtone vrste i smanjitistanje proljetnica u gradu. Tijekom 2004. svojti pokazuje najveću raznolikost u onečišćenje zraka i tla.godine podatci su obrađeni i prezentirani gradu. Mirisna ljubica-Viola odoratate je načinjen popis vrsta. No, od tada, L. kod koje su zapažena dva varijeteta tekst: Senka Švraka i Andrea Grdenićoni nisu detaljnije obrađeni i uspoređeni. različite boje cvijeta zabilježena je na (bivše učenice škole)Zato smo ovim radom željele ustanoviti svim lokalitetima. Iako nema veliku foto: Jasna Razlog – Grlica, mentoricakoje proljetnice nalazimo u našem gradu, pokrovnost, unatoč utjecaju čovjeka ugdje one rastu i kolika im je pokrovnost, gradu, rasprostranjuje se svake godine naje li se promijenio broj vrsta proljetnica nove površine pomoću vriježa i sjemenkiu Gradskom parku u odnosu na podatke koje prenose mravi. Šumska ljubicaiz 2004. godine, te kako različiti činitelji je rjeđa i zabilježena je na lokalitetima(utjecaj čovjeka, promjene temperature gdje prevladavaju grmovi i stabla. Divljezraka i tla) utječu na gustoća njihovih maćuhice i poljske ljubice su vrlo rijetkepopulacija. Željele smo saznati koliko su u gradu. Baloče i žuta šumarica svakeproljetnice ugrožene i koje ciljeve zaštite godine rastu samo u Gradskom parku.treba postići da bi se očuvale njihove To su većinom šumske biljke koje nepopulacije. nalazimo na travnjacima. U Gradskom je parku zabilježeno isti broj svojti kao iIstraživanje smo provele u periodu od 2004. godine. U odnosu na 2004. godinuveljače 2005. do jeseni 2007. godine na neznatno se povećala gustoća populacijalokalitetima na području grada na kojima proljetnica. Najveću gustoću ima zlatica,nalazimo bar dvije svojte proljetnica a najmanju visibaba. Da bi počele rastii gdje su u periodu od 2002. do 2004. i cvasti, proljetnice trebaju povoljnugodine vršena istraživanja proljetnica. temperaturu tla koja je bila veća odNa lokalitetima u Gradskom parku i kraj 1ºC i određenu akumuliranu toplinu-škole prebrojane su jedinke u dva navrata ukupni stupanj rasta (GDS). Proljetnice(tijekom 2006. i 2007. godine) te je su se ranije pojavile 2007. god. negoodređena gustoća populacija za sedam 2006. god. jer je već od siječnja bila viša ljubice u parkusvojti. Bilježile smo i prikupili druge temperatura zraka. Tema broja: Biološka raznolikost 5
  • 6. Istraživački rad mladih biologa Nama je svaki školski dan, dan kada govorimo o očuvanju kako se sn aći na to j karti biološke raznolikosti Učenici tijekom rada nastoje upoznati znanstvene metode mjerenja, prikazivanja i tumačenja podataka, uče se timskom radu, primjenjuju školska teoretska znanja iz prirode i biologije na konkretnim primjerima iz okoliša u gradu Virovitici te razvijaju osjetljivost i pozitivan stav spram okoliša i zaštite prirode u gradu. španjols ki puž Adrian Japec, 3.r PŠ Rezovac Već desetak godina u našoj školi djeluje istražili onečišćenje zraka u skupina Mladi biolozi znanstvenici gradu, ukazali na ugroženu čija je voditeljica i mentorica učenika biološku raznolikost u gradu te na natjecanjima mr.sc. Jasna Razlog- kroz teme o zdravlju približili Grlica. Učenici tijekom rada nastoje i promovirali zdravstveni upoznati znanstvene metode mjerenja, odgoj u školi. Navest ćemo suradnja prikazivanja i tumačenja podataka, uče kronološki dosadašnje teme i virovitič ke i slati nske škole se timskom radu, primjenjuju školska rezultate učenika na državnim teoretska znanja iz prirode i biologije natjecanjima u samostalnim na konkretnim primjerima iz okoliša u istraživačkim radovima u gradu Virovitici te razvijaju osjetljivost kojima se većinom obrađuje i pozitivan stav spram okoliša i zaštite biološka raznolikost našeg prirode u gradu. Kvalitetom svog rada grada. i ostvarenim rezultatima pridonijeli su ugledu i afirmaciji škole u našoj zemlji Učenički radovi te ostvarili suradnju s roditeljima, prezentirani na smotrama lokalnom zajednicom, medijima, drugim iz biologije posljednjih školama. Teme njihovih radova same godina mogu se pronaći za sebe govore jer u svojim radovima pod “povijest“ na web učenici su prikupili podatke o biljnim stranicama Hrvatskog i životinjskim vrstama svog zavičaja, biološkog društva 1885.6 Tema rubrike Naziv broja: Biološka raznolikost Tarantula s mladim a u terari ju
  • 7. ŠK. GODINA/ NAzIV ISTRAžIVAČKOG UČeNIcI OSVOJeNO MJeSTOMJeSTO RADA AUTORI RADA (NAGRADA) NANATJecANJA DRžAVNOM NATJecANJU2000./2001. Vrednovanje kvalitete zraka u Iva Bušić prvoRavna Gora okolišu škole i mjere zaštite Nikolina Domokuš u kategoriji ekologija2001./2002. Zgrade važna staništa ptica i Ana Vargek drugoPula šišmiša Vedrana Vukić u kategoriji ekologija2002./2003. Vrijednost i značenje potoka Vedran Hađija četvrtoČakovec Ođenice za grad Viroviticu Marko Hajba u kategoriji ekologija2003./2004. Važne makrofitske biljke vrtnih Ana Heđi trećeTopusko ribnjaka Ana Milković u kategoriji botanika Proljetnice gradskog parka u Valentina Gašpar četvrto Virovitici Tijana Tucelj u kategoriji botanika2004./2005. Zastupljenost vrabaca u Tea Galović četvrtoZadar Virovitici Thea Terlecky u kategoriji zoologija2005./2006. Ugrožena bioraznolikost Tea Galović trećeKrk Virovitice Thea Terlecky u kategoriji ekologija2006./2007. Tarantula (lycosa tarentula) Ivan Grlica prvoŠibenik Nino Barković u kategoriji zoologija Tjelesni razvoj učenika od Tanja Buđak treće petog do osmog razreda Ivana Grgić u kategoriji čovjek i zdravlje2007./2008. Monitoring proljetnica u Andrea Grdenić prvoPodgora Virovitici Senka Švraka u kategoriji ekologija2008./2009. Raznolikost i ugroženost Senka Švraka drugoCrikvenica ljubica u Virovitici u kategoriji ekologija Invanzivni puž virovitičkih Dorijan Lesić četvrto ribnjaka Mateo Lončar u kategoriji zoologijamladi biolozi na Ođenici 2007 Istraživanja proljetnica-Valentina i Tijana Tema broja: Biološka raznolikost Naziv rubrike 7
  • 8. U Mjesecu hrvatske knjige predavanje Gorana Šafareka Goran Šafarek Močvare su blago koje treba čuvati Svojim bogatim iskustvom i proučavanjem tih područja predavač donosi mnoštvo informacija o tipovima močvara, Kopačkom ritu, Lonjskom polju, ušću rijeke Neretve, šodericama, ribnjacima, muljevitim obalama i ljekovitom blatu. U knjižnici škole održano je predavanje o tipovima močvara, Kopačkom ritu, područja Madagaskara, Venezuele, Južne o močvarama. Predavao je hrvatski Lonjskom polju, ušću rijeke Neretve, Afrike, Ekvadora, Šri Lanke i sl. biolog, publicist, istraživač i fotograf šodericama, ribnjacima, muljevitim Goran Šafarek. Predavanje je započeo obalama i ljekovitom blatu. Sve što je Ispričao je svoje najuzbudljivije trenutke asocijacijom na riječ močvara. Saznali proučavao, fotografirao je i zabilježio i želje o tome što bi još htio vidjeti i smi da se vežu uz negativnu konotaciju: kamerom. Tako su nastale impresivne proučiti. Zadovoljstvo nam je bilo slušati komarci, malarija, neugodan miris, fotografije s raznih strana svijeta koje su i gledati predavanje ovog poznatog nedovoljno istraženo i zbog toga se često izložene u Gradskom muzeju Virovitica, biologa i istraživača. isušuju. No, činjenica je da su biolozi a korištene su i u njegovom slikokazu. Tekst: Ivona Kosanović, 7.a shvatili da su to područja s ogromnom Nakon izlaganja uslijedila su pitanja Fotografije: Sanela Barnaki, 7.a biološkom raznolikošću. Svojim bogatim iskustvom i proučavanjem tih područja učenika koje je najviše zanimalo kako je predavač donosi mnoštvo informacija biti istraživač i proučavati nepregledna radovi naših učenika na predavanju u knjižnici na temu biološke raznolikosti8 Tema rubrike Naziv broja: Biološka raznolikost
  • 9. Posjet dvjema izložbama fotografija Leptiri u prirodi i životinje močvarnih područja Tekst i fotografije : Monika Mikolčić,7.c Naša vrijedna novinarska grupa obavila zanimljivih naslova: Loši susjedi, BrižniFotografije su snimili je terenski zadatak - posjetili smo izložbe roditelji, U štiklama, Dobar vid i sl. iz u Gradskoj knjižnici i Muzeju Virovitica. kojih smo saznali da su močvare jakougledni biolog i istraživač Prvo smo prošetali do Gradske knjižnice važne za očuvanje biološke raznolikostiGoran Šafarek koji je i i čitaonice gdje je postavljena izložba na Zemlji. Fotografije je snimio ugledniodržao predavanje u našoj fotografija pod nazivom „Leptiri u biolog i istraživač Goran Šafarek kojiškolskoj knjižnici povodom prirodi“ poznatog virovitičkog fotografa je i održao predavanje u našoj školskojMjeseca hrvatske knjige i Borisa Kozjaka. Pritom smo saznali knjižnici povodom Mjeseca hrvatske nešto više o vrstama leptira, ali i divili se knjige.poznati virovitički fotograf njihovim ljepotama.Boris Kozjak. Kasnije smo posjetili Gradski muzej Virovitica. Pri ulasku smo spazili fotografije životinja s močvarnih područja. Ispod slika bili su mali tekstovi na izložbi bistro oko ljepota bjeline Tema broja: Biološka raznolikost Naziv rubrike 9 gracioznost
  • 10. U podnožju Bilogore nalaze se ribnjaci Prirodne ljepote virovitičkogaIlustracija u pozadini: Katarina zidarić, 3.r. PŠ Rezovac kraja most između 1. i 2. rib njaka To je mjesto puno prirodnih ljepota, prekrasnog zavičaja i raznolikog biljnog i životinjskog svijeta. Ribnjaci se nalaze na jugozapadnom dijelu grada, kraj prigradskog naselja Sv.Đurađ. Od grada su udaljeni oko sedam kilometara, tj. pet do deset minuta vožnje. Smješteni su u podnožju Bilogore, na ukupnoj površini od oko 86, 14 hektara. To je mjesto puno prirodnih pogled kroz šumu ljepota, prekrasnih zavičaja i raznolikog biljnog i životinjskog svijeta. Mjesto gdje se ljudi odlaze opustiti, razgovarati, udisati svježi zrak i pecati. Ribnjaci se prostiru na oko 12 jezera i močvara okruženih šumom, od svih ribnjaka najposjećeniji su prvi i treći ribnjak, koji su najbolje uređeni. Prevladava listopadna šuma (bukva, hrast, grab i dr.), ali ima i vazdazelene šume (bor¸ smreka, jela i dr.). Od riba u vodama prevladavaju som, šaran, štuka, deverika i karas. Danas ribnjaci imaju oko 108 biljnih vrsta u 47 različitih porodica. Istraživanjem ribnjaka otkrivena su i dva termalna izvora vode. Ribnjaci su danas veoma bitno i važno ekološko područje grada Virovitice. Danas jedan od 12 ribnjaka se na ribnjacima nalazi i poučna staza kojom planinarska grupa i drugi posjetitelji prolaze i uživaju u prirodnoj ljepoti ribnjaka. Tekst: Tin Gelenčer, 8.d Fotografija: Domagoj Šušak, 8.d Matej Sudar, vanjski suradnik 10 Tema broja: Biološka raznolikost rijetki stanovnik rinjaka
  • 11. Taj čudesni svijet pčelaPlešu svaki dan, ali nisu u“Plesu sa zvijezdama”Iz prezentacije smo mogli saznati: kako izgledaju pojedinevrste pčela, koja je njihova uloga u zajednici, koje posloveobavljaju u košnici ovisno o starosti, na koji način ubirupelud s cvjetova i kako ga prenose u košnice.Početkom listopada u posjet našem, isvim 3.,4. i 5. razredima naše škole došlisu Ljubica Kravarščan, diplomiraniinženjer agronomije i Branko Tomšić,poznati pčelar iz Virovitice.Svrha njihovog posjeta bila jeupoznati nas djecu s pčelarstvom iproizvodnjom meda. Naše druženjezapočelo je prezentacijom predavačice.Iz prezentacije smo mogli saznati: kakoizgledaju pojedine vrste pčela, koja je tko se boji pčelicanjihova uloga u zajednici, koje posloveobavljaju u košnici ovisno o starosti,na koji način ubiru pelud s cvjetova i košnici“ objasnile gdje se nalaze hrana, Na kraju našeg druženja gospodinkako ga prenose u košnice. Zatim smo smjer i udaljenost paše. Branko nas je sve počastio slasnimsaznali za pčelinji ples kao sredstvu medom. Tek tada sam shvatila koliko Poznati virovitički pčelar upoznao nas sam malo znala o tim malim vrijednimkomunikacije među pčelama. Već i je na koja se mjesta postavljaju košnice,ptice na grani znaju da pčele izvode tzv. stvorenjima, a koliko nam slasti i užitka kako se dobiva med i koje su sve vrste pružaju.pčelinji ples kako bi svojim „sestrama po meda. Barbara Mesec, 4.bslušamo i učimo zanimljiv svijet pčela Tema broja: Biološka raznolikost 11
  • 12. Biološka raznolikost našeg zavičaja Mali raj na Zemlji Papuk Lijepo je vidjeti da se ljudi uklapaju u prirodu i da u njoj uživaju. Zabavno je bilo prelaziti nestabilan most, voziti se u malom busu, a poučno sve Biološka ostalo. Voda je svuda okolo i sve se vrti raznolikost – zvuči oko vode, riba, biljaka i životinja koje su tako ozbiljno. Zanimalo me zašto je baš tamo pronašle stanište. to tema Hlapića. Potraga je počela po Naš papučki biser internetu. Lijepo je vidjeti da se ljudi uklapaju u Film se odmotavao dalje. Drugačiji okoliš, ali jednako lijep i jednako raznolik prirodu i da u njoj uživaju. Mogla bih Prvo sam saznala da je 22. svibnja i bitan – izletište Jankovac. Nalazi se još pisati o okolišu u koji me tata vodio Međunarodni dan biološke raznolikosti, na sjevernim obroncima prekrasnog u ribolov, o virovitičkim ribnjacima, o a u Hrvatskoj se taj dan slavi i kao Papuka. Bogato je hladnim izvorima i šetnjama šumom... Dan zaštite prirode. Činjenica je da su ljudi u sukobu s prirodom i svojim bistrim potocima, a okruženo stoljetnom Svako mjesto koje sam posjetila štetnim djelovanjem zagađuju prirodu i šumom. Najljepši mi je tridesetmetarski posjeduje veliku raznolikost biljnog i onečišćuje zdrav okoliš.. vodopad. životinjskog svijeta. Gledajući fotografije, iznenadila sam Raj za ribiče Mali doprinos dala je i moja obitelj se kada sam shvatila koliko sam toga u Nezaboravan je bio i nedavni posjet jer oko naše kuće njegujemo stotinjak svom zavičaju vidjela i posjetila. Sve sam malom prirodnom raju za ribiče – biljnih vrsta. povezala u cjelinu. Križnici. Sama pomisao na naseljeni otok okružen rijekom je neobičan. Tea Balint, 8.a Raznolikost i bogatstvo Bila sam još mala, ali dobro se sjećam posjeta Arboretumu Lisičine. Odrasli su se divili mnogobrojnim biljnim vrstama, a meni je bilo samo zabavno posjetiti neko novo mjesto. Spustili smo se i do jezera koje je dobilo ime po istoimenom mjestu i Arboretumu, ali biljni i životinjski svijet je drugačiji.12 Tema broja: Biološka raznolikost
  • 13. Upoznajemo svoj zavičajRaznolikostžupanijskihšumaMoj je tata šumar i ponekad ljeti idem s Znam da je šuma puna i kukaca kojinjim u šumu provozati se. odrađuju svoju funkciju u prirodi.Često mi pokazuje različite vrste Njih nemam veliku želju proučavati nitidrveća. Mogu prepoznati hrast, bukvu, dirati. Neki kukci su i štetni za drveće.lipu, smreku... Zanimljivi su mi i raznigrmovi kao bazga, šipak, kupina, a U našim šetnjama ponekad smo u daljininajzanimljivije su mi gljive. Jestive vidjeli i veće šumske životinje kao što suberemo i spremamo za jelo, a one jelen, divlja svinja, srna i zec.otrovne samo slikamo. Naše županijske šume su listopadne, Hodajući šumom, čujemo a od vazdazelenog drveća ima smreke i pjev ptica. Najčešće se i borova. Šume su primjer i osnova čuje kukavica, kos ali biološke raznolikosti. i sjenica te ponekad tekst i fotografije: jastreb. Sven Balint 4.razred PŠ Čemernicanije crvenkapicabarska kornjača četiri u jedan jelenak skakavac Tema broja: Biološka raznolikost Naziv rubrike 13
  • 14. Projekt “zaštita i očuvanje bijele rode” U Virovitici je u kolovozu 2010. godine županije Tatjana Arnold Sabo i direktor potpisan Ugovor o dodjeli donacijskih Fonda za zaštitu okoliša i energetsku sredstava Fonda za zaštitu okoliša i učinkovitost Vinko Mladineo, u energetsku učinkovitost za projekt nazočnosti predsjednice Odbora “Zaštita i očuvanje bijele rode”. Ugovor za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora su potpisali ravnateljica Javne ustanove Marijane Petir i dožupana Virovitičko- za upravljanje zaštićenim prirodnim podravske županije Zdravka Dijakovića. vrijednostima Virovitičko-podravske potpisivanje ugovora Suživot čovjeka i prirode Glavni je cilj ovog projekta očuvanje i zaštita bijele rode, te očuvanje sela i prostora u kojima one obitavaju, te se vlasnicima stambenih i gospodarskih objekata na čijim se krovovima nalaze gnijezda bijelih roda, daje naknada za očuvanje prostora i biološke raznolikosti. Ovaj je projekt započeo inicijativom za sanaciju krovišta. Vlasnici objekata Odbora za zaštitu okoliša Hrvatskog ostvarili su pravo na naknadu od 700,00 sabora u 2009.godini, a suradnjom kn po gnijezdu godišnje za popravak Fonda za zaštitu okoliša i energetsku i sanaciju krovišta zbog šteta koju učinkovitost i Javnih ustanova za čine gnijezda svojom težinom i rode upravljanje zaštićenim prirodnim gniježđenjem. vrijednostima Sisačko-moslavačke, Brodsko-posavske i Zagrebačke O rodinim gnijezdima županije, očuvano je 498 gnijezda Bijela roda gradi jedno od najvećih roda u naseljima spomenutih županija. i najtežih gnijezda u ptičjem svijetu Ove se godine u projekt uključuju i – višegodišnje gnijezdo veliko je, u sve ostale zainteresirane županije, na prosjeku, 180 x 180 x 80 cm, a može čijem se području nalaze gnijezda roda, težiti preko 1 tone. Na području u zelenilu pa tako i naša županija odnosno Javna Hrvatske bijela roda 70 % svojih gnijezda ustanova za upravljanje zaštićenim smješta na krovove i dimnjake stambenih prirodnim vrijednostima Virovitičko- ili gospodarskih kuća, 26 % na stupove podravske županije. Projekt je omogućio električne mreže i 4 % na drveće. financijski poticaj vlasnicima stambenih Zbog veličine gnijezda i opterećenja i gospodarskih objekata na kojima se krova, dolazi do urušavanja krovišta nalaze gnijezda roda participacijom kuća, posebno drvenih kuća. Krovišta14 Tema broja: Biološka raznolikost
  • 15. Dug je put do Afrike Rode iz Hrvatske seobu počinju letom dolinama Save, Drave i Dunava do Bugarske. Odavde skreću prema jugu (Grčka), a Europu napuštaju letom preko Bospora i prelaze u Aziju. Rode vole letjeti iznad kopna, a ne iznad širokog mora, a Bospor je upravo najuži morski prijelaz. Preko Turske, Sirije, Libanona i Izraela, dolaze do Egipta (Afrika), a odavde, dolinom Nila, nastavljaju put prema jugu, preko Sudana i drugih afričkih zemalja, sve do Južnoafričke Republike. Rode iz naših krajeva, uglavnom, zimuju na krajnjem jugu Afrike, u provincijama Cape i Natal. Putovanje roda traje između 2 i 4 mjeseca, što ovisi o vremenskim ciconia prilikama na putu i količinama raspoložive hrane, a pretpostavlja se da pojedine etape iznose između 200 i 600se, najčešće, urušavaju zbog pucanja prvi vrati iz Afrike, a to je najčešće km.krovnih letava, zbog truljenja drveta mužjak. Novo gnijezdo se može potpunouslijed propusnosti crijepa nagriženog izgraditi za 8-10 dana, ali izgradnja može Suživot čovjeka i prirodeod izmeta roda, a i zbog dugogodišnjeg trajati i mjesecima, što se obično događa Glavni je cilj ovog projekta očuvanjetereta. Staro gnijezdo tijekom godina kada mlade i neiskusne rode počinju i zaštita bijele rode te očuvanje selaznatno oteža zbog višegodišnjih naslaga graditi gnijezdo na strmom krovu i i prostora u kojima one obitavaju.blata i zemlje. nikako ne uspijevaju učvrstiti prvih Vlasnicima stambenih i gospodarskih nekoliko grana, pa ne stignu završiti objekata, na čijim se krovovima nalazeNešto o ptici rodi gnijezdo, a to znači da te godine neće biti gnijezda bijelih roda, daje se naknada za ni gniježđenja, odnosno mladih roda u očuvanje prostora i biološke raznolikosti.Bijela roda je jedna od najpoznatijih tom gnijezdu. Gnijezdo je velika hrpavrsta ptica uopće. To je velika ptica, granja isprepletenog s grumenjem blata,visoka 100-110 cm, dugih crvenih nogu stajskog gnoja i sličnoga materijala, ai dugog crvenog kljuna, težine 2,3-4,5 središte gnijezda (ležište) rode oblažukg i promjera krila 195-210 cm. Perje grančicama i travom, ali i papirima,roda bijele je boje, sa crnim vrhovima krpama i sličnim otpacima koje nađu ui crnim stražnjim rubom krila. Kljun i okolici. Razmnožavanje roda započinjenoge mladih roda tamnije su boje, jedva početkom proljeća snubljenjem, koje secrvenkasti, a odrastanjem rode postaju sastoji od niza naklona,trešnje glavomjarko crveni. Rode se glasaju vrlo rijetko, lijevo-desno, širenja krila i klepetanjaali vrlo prepoznatljivo – „klepetanjem“ kljunom, te parenjem. Ženka u gnijezdokljunom, koje možemo čuti prilikom izleže 1-7 jaja, a najčešće 3-5. Ležanjeljubavnog rituala, snubljenja ili prilikom na jajima traje 33-34 dana, što rade ipozdravljanja partnera pri smjeni na mužjak i ženka naizmjence. Kada se ptićignijezdu. Rode nisu izbirljive u prehrani, izlegu, prva 2-3 tjedna, uvijek je jedanhrane se raznolikim životinjama – od od roditelja s njima u gnijezdu – grije ih,gujavica, puževa, rakova, kukaca, štiti od prejakog sunca i hrani ih, a drugi grade ljubavno gnijezdopunoglavaca, žaba, zmija, guštera, riba, roditelj donosi hranu u volji, posebnompa do glodavaca. proširenju jednjaka, i već pomalo Budući da je život i opstanak zaštićene probavljenu hranu izbacuje iz volje pred vrste bijele rode neizostavno vezan zaLjubavno klepetanje ptiće ili izravno u njihov kljun. Na isti seosku sredinu i ljude, očuvanje gnijezdaRode se gnijezde pojedinačno ili u način rode i poje svoje mlade. Kada na krovovima kuća i objekata u kojimakolonijama. Svake godine većina se su ptići stari 58-64 dana, perje im je rode najradije podižu svoje mlade, važanparova vraća na svoja stara gnijezda. potpuno izraslo, oni ubrzo počinju letjeti je čimbenik u zaštiti ove močvarnePonekad se „stari“ mužjak i ženka i osamostaljuju se, odnosno sve se rjeđe ptice, koja je pokazatelj bioraznolikosti imoraju nadmetati za svoje gnijezdo s vraćaju u gnijezdo. suživota čovjeka i prirode.mlađim rodama koje ih pokušavajuotjerati i zauzeti njihovo mjesto. Tatjana Arnold SaboGnijezdo grade i popravljaju i mužjak iženka, a započinje onaj koji se u proljeće Tema broja: Biološka raznolikost 15
  • 16. Priznanje „zeleni cvijet“ virovitičkom cvjetnom parku Najuređeniji park u kontinentalnoj Hrvatskoj Tijekom Dana hrvatskog turizma – godišnjeg okupljanja hrvatskih turističkih djelatnika, koji su održani u Rovinju od 20. do 22. listopada 2010. godine, na svečanosti dodjele nagrada i priznanja sudionicima akcije, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Niko Bulić priznanje je uručio direktoru Turističke zajednice grada Virovitice Josipu Mikolčiću. ‘Volim Hrvatsku’ naziv je ekološko – Tomislava sa Šetalištem Edite Schubert. edukativnog projekta, koji na području Tijekom Dana hrvatskog turizma cijele zemlje, provodi Hrvatska – godišnjeg okupljanja hrvatskih turistička zajednica zajedno sa sustavom turističkih djelatnika, koji su održani u turističkih zajednica mjesta, općina, Rovinju od 20. do 22. listopada 2010. gradova, područja i županija. Ciljevi godine, na svečanosti dodjele nagrada projekta usmjereni su na ekologiju, i priznanja sudionicima akcije, direktor edukaciju, čistoću i uređenost, odnosno Glavnog ureda Hrvatske turističke priznanje za 1. nagradu na stvaranje ozračja dobrodošlice za zajednice Niko Bulić priznanje je uručio sve posjetitelje. Projekt se provodi pod direktoru Turističke zajednice grada geslom ‘Više cvijeća – manje smeća’ Virovitice Josipu Mikolčiću. kroz nekoliko glavnih tema. Aktivnosti unutar projekta odvijaju se tijekom Dosadašnji uspjesi i nagrade cijele godine. Djeca – polaznici vrtića i Ovogodišnje priznanje nastavlja se učenici osnovnih škola svojim likovnim na niz uspjeha kandidata s područja i literarnim radovima sudjeluju na Virovitičko-podravske županije. Tako natječaju za najbolji dječji rad na zadanu je, prošle godine, u akciji ‘Čovjek – ključ temu iz ekologije i baštine. Odrasli kao uspjeha’, priznanje u kategoriji Djelatnik pojedinci, tvrtke, udruge ili ustanove godine – hortikulturni djelatnik, sudjeluju u akciji izbora djelatnika osvojila naša sugrađanka Nedjeljka godine u različitim kategorijama pod Županić, hortikulturna djelatnica nazivom ‘Čovjek – ključ uspjeha’, te komunalne tvrtke Flora VTC d.o.o. u akciji izbora najuređenijeg okoliša Tijekom desetak godina provedbe akcije i turističke ponude koja se provodi priznanje ‘Zeleni cvijet’ dodijeljeno pod nazivom ‘Plavi cvijet’ na području je virovitičkim obiteljima Vargović i primorske Hrvatske, a ‘Zeleni cvijet’ na Romić za najuređenije okućnice, Zlatku području kontinentalnog dijela zemlje. Šafaru za dvorišni vrt, Poštanskom uredu 33000 Virovitica kao najuređenijem I ove godine vrijedno poštanskom uredu kontinentalne priznanje stiglo u Viroviticu Hrvatske i Parku prirode Papuk za Priznanje ‘Zeleni cvijet’ za najuređeniji ‘Grofovu poučnu stazu’ na Jankovcu kao park u kontinentalnoj Hrvatskoj ove izuzetan oblik turističke ponude. ritmička skupina škole u programu obilježavanja je godine pripalo Gradu Virovitici za tekst i fotografije: Josip Mikolčić, prof. i cjelinu Cvjetni park na Trgu kralja Jasna Mikolić, učiteljica16 Tema broja: Biološka raznolikost
  • 17. AnketaČuvate li školski okoliš i ako da, kako? Danijela Mioković: Okoliš čuvam na taj način što pokupim papir koji je na hodniku. Nije lijepo vidjeti papire, ali ima učenika koji to čine. Mateja Frič: Ne lijepim žvakače na klupe ili na stolice, ne pišem po klupi niti po bilo kojem drugom prostoru koji nije namijenjen za pisanje. Matea Barnaki: Ne trgam gumice za brisanje, što sam primijetila u razredima, i nastojim djelovati na učenike koji to čine. Ana Marija Ferenčak: Naš mali doprinos dajemo time što donosimo cvijeće u teglama za naše prozore. Domagoj Vuković: Ne gazimo cvijeće koje je posađeno oko škole i koji je naš ponos. Luka Moslavac: Ne trgam penkala i ne gađam druge puhaljkom po cijeloj školi kao neki. Filip Pažin: Ne bacam papire oko škole. Patrik Vukić: Ne trčimo po travi i ograđenom prostoru oko škole. Domagoj Sinjaković: Ne šaramo po imovini škole, ne zagađujemo okoliš i odvajamo otpad za recikliranje. Andrija Golub: Ne vadim vijke iz klupa. Ne gazim cvijeće oko škole i ne bacam papiriće uokolo.Anketu provele: Sanela Barnaki i Ivona Kosanović, 7.aFotografija: Marta Stanić, 7.a Tema broja: Biološka raznolikost 17
  • 18. “cvijeće sadi, beri pohvale” Stotinu cvjetnih gredica za grad Viroviticu Što može učiniti zajednica pa i jedan čovjek, najbolji je dokaz naš mali, ali uređen grad Virovitica. Razgovarala sam s Nedjeljkom Županić, članicom tima za izradu programa upravljanja zaštitom okoliša grada Virovitice. U čemu se sastoji biološka Recite nešto o “cvjetnom raznolikost našega grada? trgu“! Biološku raznolikost imamo svuda oko „ Cvjetni park“ ili „Cvjetni trg“, kako ga nas. Svi mi koji sudjelujemo u izgradnji mi volimo zvati, moj je dugo sanjani san i uređenju našeg grada, vodimo brigu koji je konačno ugledao svjetlo dana. o toj raznolikosti. Sadnjom različitih Ideju i uloženi trud, sa svima onima vrsta drveća, cvjetnica, trajnica i drugog koji su sudjelovali, prepoznao je tim autohtonog bilja potpomažemo biološku stručnjaka koji je imenovala HTZ za raznolikost. ocjenjivanje i proglasili Cvjetni park cvjetni sat kao najuređeniji park u kontinentalnom Koju ulogu imate Vi? dijelu Hrvatske. Sama izgradnja započela Moja uloga u svemu ovom je da zajedno je u travnju 2009. godine i trajala je Virovitica je posljednjih s timom izradim projekt ili prijedlog mjesec dana. Postavljeno je 1400 m2 godina izmijenila svoje lice? uređenja te nazočim izgradnji istoga. travnog busena, posađeno 15.400 kom Da, u zadnjih nekoliko godina napravili Obzirom da radim na radnom mjestu sezonskog cvijeća, uređene nove staze. smo veliki iskorak u odnosu na ranije voditelja održavanja i izgradnje zelenih Ponosna sam na „ Cvjetni park“. razdoblje. S nekoliko dobrih projekata površina u gradu, vodim brigu da sve što obogatili smo naš grad novim sadržajima smo stavili na papir, bude i preneseno i izgledom zahvaljujući razumijevanju na cvjetnu gredicu, drvored , travnjak ili našeg gradonačelnika Ivice Kirina. što je već predmet izgradnje i uređenja. U prenesenom značenju „budem točka Tko je sve sudjelovao u na i.“ uređenju grada? U uređenju sudjeluju brojne tvrtke, “cvijeće sadi – beri pohvale.” što sponzorstvom, što direktnom Jeste li i vi kao glavna osoba izgradnjom: Flora d.o.o., Romić promet, za ostvarivanje projekata Zagrebačka banka, Croatia banka, Grad dobili pohvalu ili možda Nedjeljka županić Virovitica, Ekološko društvo Virovitica, Virkom i drugi. Grad Virovitica? Da, najveća nagrada su mi riječi pohvale Tko je pokrenuo projekt? i zadovoljstvo mojih sugrađana. U 2009. Koja je uloga Flore? Koji je njegov krajnji cilj? godini dobila sam prestižnu nagradu Svi znate da je Flora VTC d.o.o. gradska Turističke zajednice i Ministarstva tvrtka koja uz odvoz komunalnog Prvi veći projekt pod nazivom ‘’ Aleja turizma kao ‘djelatnik godine’ u otpada, sakupljanje EE otpada i korisnog maturanata’’ te ‘’ Stotinu cvjetnih kategoriji hortikulture na državnoj razini. otpada vodi brigu o održavanju javnih i gredica za grad Viroviticu’’ pokrenulo je A ove 2010. godine Grad Virovitica zelenih površina u gradu. Naravno , kao Ekološko društvo Virovitica, a onda su dobio je ‘ Zeleni cvijet’- nagradu u i mnoge druge institucije u gradu i Flora se nizali i ostali projekti. Na nivou Grada kategoriji parkova u kontinentalnom je u jednom dijelu jedan od sponzora imenovan je tim ljudi koji izrađuju dijelu Hrvatske. Nominiran je naš izgradnje i uređenja grada. projekte, a cilj je svakog projekta ‘ Cvjetni park’ sa ‘Šetalištem Edite uljepšati i oplemeniti sredinu u kojoj Schubert’, na što sam ja osobno ponosna živimo, učiniti ju prepoznatljivom u jer sam i sama doprinijela tomu uspjehu. našem okruženju. Želja nam je biti lijepo uređen urbani grad.18 Tema broja: Biološka raznolikost
  • 19. Kako se vodi briga o cvjetova oduševljavaju tijekom cijelog kojima ćemo obogatiti svoju sredinu igradu i koje sve institucije ljeta i rane jeseni, a drugom polovinom tim poboljšati kvalitetu življenja, idemo listopada i početkom studenog sadimo naprijed. Želja nam je urediti i zasaditisudjeluju? dvogodišnje biljke koje prezimljuju nove drvorede, urediti šetnicu uz tokBriga o uređenju Grada povjerena je i u proljeće nas počaste prekrasnim Ođenice cijelim tokom kroz grad pa dotvrtki Flora VTC d.o.o. u suradnji s raskošnim spektrom boja svojih spoja s Ribnjacima s uređenom trimodjelom za komunalno gospodarstvo cvjetova. U jednoj sezoni posadi se od stazom i klupama za odmor. RealiziratiGrada Virovitice. Nastoji se što 30 – 50 000 cvjetnih sadnica. Ako je projekt uređenja ‘Franjevačkog parka’,kvalitetnije održavati postojeće stanje cijena jedne sadnice u prosjeku 3.00kn, izgraditi još dječjih igrališta i joši poboljšati sve što se da poboljšati. nije teško izračunati koliko financira puno toga, a sve u okviru financijskihU tekućoj godini izrađuju se planovi Grad Virovitica i tvrtke pred čijom se mogućnosti i s dobrim sponzorima kojiuređenja i održavanja za narednu ustanovom cvjetna gredica nalazi. do sada nisu zakazali. Da bi sve proveligodinu,ali i dopunjuju za tekuću, u kako smo zamislili, trebamo izmjestitiokviru financijskih mogućnosti. Svaki Jesu li Virovitičani promet iz središta grada. Jednim dijelomplan i projekt mora imati troškovnik s odgovorni , ekološki smo i uspjeli, nastavak slijedi.načinom financiranja i tko što financira, osviješteni, čuvaju lis obzirom da za svaki projekt tražimo Što je s našim parkom,sponzore. Za sada ih, hvala Bogu, imamo nasade? slijede li neki projekti i zajer bez njih ne bismo mogli izgraditi sve U božjoj bašči ima nas svakakvih, ali generalno gledajući, mogu reći da njega?ovo što smo izgradili. su odgovorni , čuvaju svoje nasade Naš park… to je bolna točka svih nas.Što kažu građani na novi i poštuju pravila igre. Na koncu nije Trebao bi biti na ponos svih nas, neštoizgled grada? grad samo Florin ili gradski ,on pripada po čemu je Virovitica prepoznatljiva. svima nama, mi smo svi zajedno njegovi Upravo premještanjem prometa iz Ono što ja znam, a obraća mi se velik vlasnici i normalno je i prirodno da se ibroj sugrađana, ali i putnika namjernikakoji nisu iz našega grada, jako suzadovoljni izgledom grada i onim štosmo do sada učinili, isto tako daju nampodršku da nastavimo dalje započetimradom.Jesu li svi zadovoljni?Naravno da se uvijek nađe netkonezadovoljan. Neki se pak ne slažu sizmjenom ,kako kažu, ‘lica grada’ jeržive u prošlosti ili prigovaraju zato daprigovore. Ima i takvih ljudi, ali to smosamo mi. cvjetni satLjudsko srce nikad zadovoljno nije.Dobivate li i kritike? brinemo o njegovom izgledu i čuvamo središta grada stiče se preduvjet zaRijetko, ali i toga se nađe. Prihvaćam ono što imamo. uređenje parka. Višegodišnja nebriga ine samo pohvale nego i kritike, svaka prenošenje odgovornosti za brigu okodobronamjerna kritika dobro je došla. Po projektu Ekološkog društva održavanja učinile su svoje. Obavljali suDa ih nema, zabrinula bih se jer nešto ne Virovitica iz 2006. godine pod naslovom se samo nužni poslovi u smislu košnje,radim kako valja. Svaki čovjek koji radi ,u ‘ Zbrinjavanje ambalaže od pesticida’ sanitarnog orezivanja grana i sadnjesvom radu napravi i pokoju grješku. Stara Virovitičani su prvi u Hrvatskoj dobili cvijeća. Sada, kad je park konačnoposlovica kaže: „ Griješiti je ljudski“, priliku, a to na moju radost i radost dobio skrbnika( dan je na upravljanjesamo da to ne budu prevelike grješke, ili ekologa i koriste, odlažu praznu Zavodu za zaštićene prirodne vrijednostione koje je kasnije teško ispraviti. ambalažu od pesticida u posebne koji djeluje pri Županiji), nadam se spremnike koji se nalaze na Gradskom da će napokon biti izrađena StudijaGledajući šarenilo boja i odlagalištu. Dakle, bili smo prvi pilot revitalizacije parka i da će se sam parkraznolikost cvjetova,pitamo projekt i u tom segmentu u Lijepoj konačno urediti kako struka preporuča Našoj.se koliko se novaca ulaži te kako i dolikuje jednom takvomu jednoj sezoni i tko to perivoju. Postoje li još neki planovi zafinancira? uređenje grada? Razgovarala Željka Balog, 7.b Sadnja cvjetnih gredica vrši se dva puta Dakako, nikad ne nedostaje ideja i Fotografija Cvjetnog parka - Ivan Šempergodišnje; u proljeće i jesen. U proljeće projekata. Obzirom da smo Grad kojise sade jednogodišnje cvjetnice koje nas teži nečem novom, novim sadržajima,svojim šarenilom boja, oblikom raskoši Tema broja: Biološka raznolikost 19
  • 20. Posjetili smo ekovoćnjak prof. Gorana Kozlingera Fućkaš jabuku koju ni crv neće Ekoproizvodnja ili organska poljoprivreda je vrsta proizvodnje gdje se na prirodan način, dakle bez upotrebe kemijskih sredstava i umjetnih gnojiva dolazi do proizvodnje hrane začinskog i aromatičnog bilja. zašto ste se počeli baviti ili konvencionalnih, dakle uobičajenih Naravno i sportska prehrana nezamisliva ekoproizvodnjom? proizvoda koje najčešće nalazimo u je bez velikih količina istinski zdravog trgovinama ili na tržnicama, mada su voća i svi vrhunski sportaši poput Od ranog sam djetinjstva volio boraviti na izgled «ekoproizvodi» izgledali Michaela Jordana, Blanke Vlašić, u prirodi, a što sam više odrastao i kroz «ružnije» od ostalih, ali su po okusu bili Lionela Messija i mnogih drugih o školovanje dolazio do novih saznanja, daleko bolji i imali su svoj prirodni miris, čijoj prehrani brinu timovi vrhunskih sve sam više postajao svjestan važnosti okus i aromu. stručnjaka koriste ekološki uzgojene i zdrave prehrane, kao i očuvanja zdravog certificirane namirnice. okoliša i bioraznolikosti vrsta. Važnost zdrave prehrane shvatio sam Kao student putujući po okolnim tijekom studija na Kineziološkom Što je to ekoproizvodnja? fakultetu, a naročito kada sam zasnovao zemljama, u prvom redu Austriji Ekoproizvodnja ili organska obitelj i dobio djecu, za koju sam kao i i Njemačkoj primijetio sam da su poljoprivreda je vrsta proizvodnje gdje svaki roditelj želio samo ono najbolje, a «ekoproizvodi» posebno označeni i se na prirodan način, dakle bez upotrebe kada je u pitanju razvoj djeteta jedan od znatno skuplji od ostalih, tzv. klasičnih kemijskih sredstava i umjetnih gnojiva presudnih čimbenika je prehrana koja dolazi do proizvodnje hrane začinskog i aromatičnog bilja Primjerice; trava i korovi se ne uklanjaju kemijskim sredstvima (otrovima) nego mehanički, dakle košnjom, kopanjem, frezanjem ili malčiranjem (nastiranjem biljnih ostataka). Za suzbijanje bolesti i štetnika koriste se preparati s liste dozvoljenih sredstava u «ekoproizvodnji» ili još bolje, ako je moguće sasvim prirodni preparati poput koprive koja je prirodni insekticid, ali može biti i hranjivo itd. Koji su čimbenici za dobru proizvodnju? U prvom redu to je sklonost prema takvoj vrsti aktivnosti koja u mladom voćnjaku podrazumijeva ljubav prema prirodi i boravak na otvorenom. Potom je nije samo gorivo organizma nego su to i to dobar odabir lokacije pogodne za njegovi gradivni elementi. «ekoproizvodnju» i izbor proizvodnih sorti. Kao i u svemu važna je i spremnost Tada sam donio odluku da ću za potrebe na učenje i usavršavanje, strpljivost, te svoje obitelji proizvoditi voće koje je realna financijska konstrukcija, koja ena Fadljević, 3.b podrazumijeva pravilan izračun svih glavni sastojak dječjih hrana i uz povrće glavni izvor vitamina i nekih minerala u troškova u stvarnom vremenu. ljudskom organizmu.20 Tema broja: Biološka raznolikost
  • 21. To je i mjesto koje je zbog svog položaja i konfiguracije terena pogodno i za treniranje i rekreaciju, što je meni naročito, a i cijeloj obitelji i prijateljima s kojima se družimo dosta bitno. Nerijetko prilikom druženja tamo organiziramo različite utrke, poligone, igre spretnosti, badminton, igre s loptom i sl., a najstarija kći Gabriela i sa zanimanjem promat rali voćke ja sve češće upražnjavamo i ozbiljne treninge koristeći blagodati čistog zraka i inspirativnog ambijenta. U ostalim voćnjacima posađeni su po jedna ili dvije voćne vrste i to; jabuke, dunje, divlje trešnje, marelice i orasi. U čemu se razlikuje ekovoćka od ostalih voćaka? ulaz u ekovoćnjak Kao što sam već naveo ekovoće se od ostalih razlikuje u prvom redu po intenzivnijem i prirodnijem mirisu,Kakva su tla najpogodnija ? boljem okusu i aromi i u prviluGotovo su sva tla pogodna za neku po «nešto lošijem izgledu», kojivrstu «ekoproizvodnje» uz uvjet da podrazumijeva da je ekovoćka neštonisu zagađena kemijskim sredstvima sitnija, ponekad ima i nešto slabijeili otrovima. Ključna stvar je nakon što izraženu boju, a na površini često imase analizom utvrdi sastav tla, odabrati pjegice, piknjice ili točkice i naravnoodgovarajuću vrstu pogodnu za uzgoj zbog izostanka kemijskih sredstavana tom tlu, dakle kod voćaka je bitno u tretmanu, manje je trajna prilikompravilno odabrati vrstu, sortu i naročito čuvanja i skladištenja. dozrijeli podovipodlogu na koju je cijepljena voćka. Sama proizvodnja je zahtjevnija iU mom voćnjaku pogodne su bujnije kompliciranija i podložna je najstrožim Tržište ekoproizvoda u Hrvatskoj jepodloge, budući da moja zemljišta kontrolama od ovlaštenih nadzornih samo djelomično razvijeno i to u većimspadaju u tzv. »lakša tla» i potrebna je stanica kojih je svega nekoliko u cijeloj centrima i razvijenijim krajevima,dobra razvijenost korjenovog sustava Republici Hrvatskoj. mislim na gradove Zagreb, Split,kako bi voćka došla do dovoljnih Rijeka, Varaždin, Osijek, Dubrovnik Voće iz konvencionalnog uzgoja gotovo i Istarska regija u prvom redu zbogkoličina vode koja se na ovim tlima je savršenog izgleda, ali bez okusa i još uvijek malog broja certificiranihnalaze u nešto dubljim slojevima. mirisa i često umjetno aromatizirano te ekoproizvođača, zbog nedovoljnoKoje ste voće posadili u upitne zdravstvene vrijednosti. Takvo razvijene svijesti većine potrošača, ali i voće čak ni kukci ili životinje nerado zbog lošeg materijalnog statusa većinesvome voćnjaku? jedu, zato među ekovoćarima kruži građana naše zemlje koji su na žalostImamo nekoliko manjih voćnjaka od krilatica «fućkaš jabuku koju ni crv primorani čak i na osnovnim potrebama,kojih su dva mješovita voćnjaka, dakle neće». pa i na vlastitom zdravlju «štedjeti»,zastupljeno je više voćnih vrsta na mada je ovo posljednje upitno iz razlogaistoj parceli, na jednom od njih kojeg Kakva je budućnost što je puno jeftinije, a držim i zdravije uzovemo «Parkić», jer je i uređen kao ekoproizvodnje u sezoni koja traje od travnja do studenogvoćni park, jer ima šetnicu, klupu,ljuljačku, klackalicu, kućicu za igranje,… Hrvatskoj? ili prosinca, a ponekad i duže za malo Ukoliko država prepozna vrijednost dijete uzeti kilogram ekovoća koje koštaimamo kestene, orahe, 9 vrsta trešanja, takve proizvodnje i planski ju 10-20 kn i od njega napraviti 5-6 obrokalješnjake, nekoliko vrsta jabuka i ukomponira u turističku ponudu, kao dječje kašice nego kupiti gotovu kašicukrušaka, šljive, višnje, ringlove, breskve, što to čini primjerice Istarska županija, od 120g koja jedna košta 12-15 kn i kmarelice, dudove, dunje, mušmule, te materijalno i logistički trajno, a tome je najmanje termički obrađena, aribize, borovnice, aronije, jostu, bademe, ne stihijski pomogne i potiče takvu obzirom na rok trajanja možda i nekimnektarine, kiwi, čak i dvije smokve. proizvodnju - budućnost je sjajna. konzervansima tretirana.Uz njega je naslonjen i mali vinograds malom klijeti i nadstrešnicom i to je Razgovarao : Alen Lukač, 6.amjesto na kojem cijela obitelj za lijepog Je li razvijeno tržište Fotografija: Dominik Mikolčićvremena rado boravi i svako u skladu sa u Hrvatskoj za takvu i Patrik Vukić, 6.asvojim mogućnostima nešto radi. proizvodnju? Tema broja: Biološka raznolikost 21
  • 22. Razgovor s Ljiljanom Šućur Perišić Čokoladna Kušanje tosta s čokoladom i soli gospođa Na imanju „Zrno“ održavao se osmi Počele smo radoznalo Vratimo se malo u povijest po redu PRAZNIK PLODOVA razgovarati Prije su ljudi kakao smatrali vrlo važnim. ZEMLJE, cjelodnevna degustacijsko- Čokoladna Gospođa: Hajdemo ovako, Upotrebljavali su ga u zamjenu za novac. prodajna izložba eko hrane na djevojčice: uzet ću najprije tost i po Za sto zrna kakaa mogao si kupiti roba, kojemu su sudjelovali svi veći i neki njemu kistom razmazati maslinovo ulje. jedan rob je koštao sto zrna kakaa. To manji proizvođači zdrave hrane u Polijem sve to rastopljenom čokoladom, znači da je kakao bio jako dragocjen, jer kontinentalnom dijelu Hrvatske. Mogle to vam je čokolada sa 62% kakaa, i oni nisu imali plantaže kakaa, nego tu i smo vidjeti stare i autohtone sorte pokazalo se da upravo ta čokolada paše u tamo koje zrno kakaa u kojoj džungli. jabuka i krušaka, svih vrsta orašastih ovoj kombinaciji. Inače vam u kupovnim Znači, kakao je bio jako rijedak. Vladar plodova- oraha, lješnjaka, badema te čokoladama ima jako jako malo prave je u riznici imao zlato, srebro i zrna bundevi od kojih se mogu praviti slasni čokolade, manje od 10 %. Evo samo kakaa. To nije svatko konzumirao, to slatki i slani kolači. Na štandovima je malo posolim morskom soli, samo nije bilo nešto što je svatko jeo, kao bilo zaboravljenih žitarica poput heljde i zrnce- dva i to je onda jako fino. Kušajte, danas što svi jedu čokoladu. Kakao, tu prosa i moglo se probati finih starinskih djevojčice. To je čokolada koju sami vruću čokoladu, to je konzumirao vladar, kolača i kruha od tih žitarica. Probale pravimo. svećenici eventualno, i to su davali smo i prirodnu „žvakaću gumu“- med u ratnicima prije velikih dugačkih pohoda saćama i guštale pizzu bez trunke šunke Oduševile smo se okusom, zaista je i bitki, prije velikih napora. Svaki je ili kravljeg sira (bila je to vegetarijanska poseban, a naša je radoznalost još ratnik dobio po jednu šalicu tog napitka pica od tofua i seitana), probale kolače porasla. za popiti, jer su shvatili da kad ratnik bez imalo šećera, zašećerene kocke sa popije šalicu čokolade, može hodati cijeli stevijom… No najviše nas je začudilo O konzumiranju čokolade dan bez hrane, da može izdržati velike kako to da se na takvom sajmu našla Čokoladna Gospođa: Ovo je čokolada sa napore. Kakao daje jako puno energije čokolada… nije li čokolada nezdrava 80% kakaa, evo tu je izložena. To staviš i unutra postoji jedna tvar koja se zove namirnica? Gospođu Ljiljanu Šućur na jezik i pusti da se topi. Tajna je u tome teobromin koja učini da čovjek bude Perišić, arhitekticu i prevoditeljicu iz da ju ne grizeš, nego da pustiš da ti se sretan i zadovoljan. Znači, ratnik koji je Zagreba, koju smo od milja nazvale topi na jeziku.“ bio sav nesretan i nezadovoljan jer mora „Čokoladnom Gospođom“, obasule smo hodati 50 kilometara i još se tamo boriti pitanjima… Ivani je ovo bilo jako gorko, a ja sam s nekim, popio je šalicu toga i bio je morala pitati zašto je tako gorko. sretan. A vladar je, naravno, bio moćniji ako je imao više kakaa jer je onda mogao Čokoladna Gospođa: Njoj treba veći broj vojnika pobijediti. Mi imamo vremena da se rastopi. Postoji cijela krivu predrasudu o čokoladi, da je to jedna uputa o tome kako se konzumira nešto nezdravo. Čokolada je nezdrava čokolada od plemenitog kakaa. Ja sam ju zato što je u njoj šećer. Ako maknete prevela s engleskog i ima dvije stranice šećer iz čokolade, čokolada prestaje biti teksta. Između ostalog, čokolada od nezdrava i postaje dapače ljekovita, jer je plemenitog kakaa se ne grize, ne smiješ kakao izuzetno zdrava namirnica. Zato je ju gristi i progutati, jer time se propušta čokolada koja ima veći postotak kakaa, dio užitka, nego staviš na jezik i pratiš bolja od one koja ima manji. Ono što je kako se razvija okus… okus nije isti na kod industrijske čokolade razlika prema početku, na sredini i na kraju.22 Tema broja: Biološka raznolikost
  • 23. ovoj je to što u industrijskoj čokoladi Katarina: A kako su oni otkrili maslac, recimo, mi za bijelu čokoladu imate dodane kemikalije. Nemate pravu da je to tako zdravo? uzmemo 40% kakaovog maslaca, 30% vaniliju, nego aromu vanilije, imate Gospođa: E, to nitko ne zna. To je šećera i stavimo srž šipke vanilije. Jesi mogatorski alesticid, imate E broj taj i taj vjerojatno slučajno otkriveno ili je to li vidjela šipku vanilije? Razrežemo i ostalo. To je razlika i razlika je to što oni bio pokušaj, neki eksperiment, ili su im šipku i izvadimo ona zrnca iznutra, kupuju jeftini kakao, afrički, i miješaju bogovi došapnuli, jer latinsko ime za zato ova naša čokolada ima po sebi te razne vrste kakaa i njena manjkavost je to kakao je ,, teobroma“, a to znači „božja crne točkice, to je ta vanilija. I tako se što je kakao jeftin, a mi kupujemo skupi, hrana“. Kakao je nevjerojatno bogata mljevenjem toga svega skupa dobije plemeniti kakao. Ali naravno da je i namirnica, ne samo ovime što sam ja bijela čokolada. Evo, probajte sad ovu sad ispričala, nego još svega koja je tu u mlinu za kavu napravljena. i svačega ima u kakau što je zdravo. Na primjer, magnezij. Ovu čokoladu ne možete Kakao je jedna od najbogatijih kupiti u trgovini namirnica magnezijem. Ne možemo vam opisati kako smo Magnezij je jako bitan da ga uživale u ovom razgovoru i okusima. imamo dovoljno u organizmu, a Doznale smo da g. Ljiljana i njezin ako ga nema dovoljno, dobivaš životni partner jedini u ovom dijelu grčeve mišića. Po koji put Europe manufakturno proizvode zbog nedostatka magnezija, čokoladu i da se, nažalost, njihova ako uzmeš list papira u ruku, čokolada još ne može naći u trgovinama. ostane ti ruka ovako, ne možeš ju rastvoriti, grče te mišići. Katarina: Kako ste se odlučili To se kod djece vjerojatno ne za proizvodnju čokolade?Miksanje prženih kakaaovih sjemenki događa, ali kod starijih ljudi se Čokoladna Gospođa: Gledali smo zna dogoditi. I zato ljudi piju mineralnu film »Čokolada« s Juliet Binoche i industrijska čokolada s većim postotkom vodu s magnezijem, a mogli bi lijepo Johnnyjem Deppom i nakon što smo kakaa zdravija nego, recimo, mliječna, jesti tamnu čokoladu i nadoknadili bi ga oduševljeno odgledali, potražili smo gdje kakaa ima tek toliko. nedostatak magnezija. Magnezij je bitan podatke o njenoj izradi. Tek kad smo se Ivana: Znači, to je ljekovita za kosti, kod asmatičara pomaže disanju, »potkovali znanjem«, odvažili smo se čokolada ako nema šećera? bitan je za rad srca.. Uglavnom, vrlo je na proizvodnju. Kupili smo stroj, tzv. važan. melanžer i potrudili se nabaviti kakao, Čokoladna Gospođa: Kakao ima jako što nije bilo jednostavno. puno antioksidanata, to su tvari koje Čokoladna Gospođa nam je pokazala čuvaju stanice od starenja. Osim toga, u kako izgledaju zrna kakaa, plodići slični Gospođa Ljiljana i gospodin Valter kakau ima puno polifenola i flavonoida, maloj ragbi- loptici veličine 2-3 cm i Zufić čokoladu rade od chuaoa kakaa tako se zovu ti spojevi. Čula si možda da kako nam je rekla, mogu biti u raznim iz Venezuele koja uzgoj te biljke bilježi je crno vino zdravo? E, toga čega ima u bojama: žutim, crvenim, zelenim. Ti još od 1700. godine. Pripremaju tamnu crnom vinu, polifenola i flavonoida, u se plodovi mačetom otvaraju, a oko čokoladu zaslađenu šećernom trskom, kakaau ima nekoliko puta više. Dakle, sjemenke unutra je nekakva pulpa. Sve bijela s mlijekom u prahu, kakao masom kakao je zdrav zato što čuva krvne žile zajedno stavlja se na hrpu, prekrije i šećernom trskom te mliječnu i tamnu od arteroskleroze i čuva srce. Znači, ljudi lišćem banane i pusti se neko vrijeme da čokolada zaslađenu stevijom. koji redovito konzumiraju crnu čokoladu fermentira. Nakon toga se sjeme prži. I s velikim postotkom kakaa, vjerojatno će to smo probale, dobro je za grickanje. Katarina: Koliko vremena je si produžiti život za par godina i manje Takva upržena sjemenka se melje, potrebo za izradu 2 kilograma će obolijevati od srčanih bolesti. dodaju začini i šećer i to je čokolada! čokolade? Čokoladna Gospođa: Mi našu čokoladu Nešto o imenu čokolada za ljubitelje bijele čokolade za sada radimo samo za prijatelje, iako Ivana: A kako je nastalo ime Čokoladna Gospođa imala je na štandu i nam je želja potvrditi se i službeno kao čokolada? bijelu čokoladu. Kako se to dobije? proizvođači majstorske čokolade. Za Čokoladna Gospođa: Od riječi ,, dva kilograma čokolade valja raditi četiri Xocoatl“ što na majanskom znači ,, Čokoladna Gospođa: Bijela čokolada dana. Evo vam i jedan savjet kako ćete gorka voda“. Maje su jedno indijansko se dobije tako da se pomiješa kakaov znati je li čokolada dobro napravljena: pleme u Južnoj Americi, oni su čokoladu maslac, mlijeko u prahu i šećer. U kad ju lomite, ona mora glasno pucati i konzumirali kao napitak, a ne ovako u kakau ima dosta masnoće, 54% kakaa biti sjajna. Tek je tada dobro napravljena. tablama, kao mi danas, i to je bio gorki je masnoća. Ta masnoća se zove kakaov maslac. Kad se ovako samelje kakao, S ruksacima punim malim čokoladicama napitak. Oni su kakao miješali s vrućom onda ga se može staviti u jednu prešu, a u zlatnom ovitku uputile smo se na pravi vodom i dodavali u njega čili i još neke kad se to ispreša, može se istisnuti van vegatarijanski ručak… začine i to su kuhali, tako da je to bio gorki napitak. sva masnoća, to je taj kakaov maslac. Katarina Mihaljević, 6.e On je boje isto kao maslac od kravljeg mlijeka, onako bjelkasto-žućkaste boje i neutralnog okusa. Kad uzmeš taj kakaov Tema broja: Biološka raznolikost 23
  • 24. Kukci - korisne životinjice Na koje načine možemo i breskve. Bije ju glas štetočine jer se voli očuvati biološku ravnotežu? hraniti mekim dijelovima ploda jabuke i kruške. Znamo da su jezgričave vrste kao O očuvanju biološke ravnoteže puno što su jabuka i kruška te neke koštičave se govori, no ne čini se dovoljno. Osim vrste same po sebi neplodne pa moraju vrsta koje nestaju, valja zaštititi i vrste biti oprašene peludom neke druge sorte. koje su tu kraj nas, ali u nedostatnom Uz pčele, tome mogu pridonijeti i drugi Katarina i Ivana sa solitarnim pčelama broju. Upoznat ću vas s nekim vrstama kukci: bumbari, ose, leptiri i kornjaši. kukaca koje bi svakako trebalo zaštititi pa Na Zrnu smo sreli i mr.sc. Mariju Ševar, bi se time zaštitila i biološka raznolikost I za kraj ovog upoznavanja s korisnim načelnicu Odjela za održivu i ekološku i ravnoteža. Na primjer- bubamare. kukcima svakako bih željela naglasiti poljoprivredu pri Hrvatskom zavodu za Kada se u prirodi namnože biljne uši, važnost solitarnih pčela, samotarke ili poljoprivrednu savjetodavnu službu u onda bubamare (odrasle jedinke i pčele zidarice, kako se sve nazivaju, Zagrebu. Pitali smo ju kako to da se i ona ličinke bubamara) koje se njima hrane, koje su jako dobri oprašivači voćaka. našla na ovoj ekološkoj manifestaciji… smanjuju njihovu brojnost. Dakle, ne Još ih zovu i „pčelama voćnjaka“ jer trebamo primijeniti nikakvo sredstvo se pojavljuju rano u proljeće kada se Hrvatski zavod za poljoprivrednu protiv biljnih ušiju. mogu vidjeti na rascvjetalim voćkama. savjetodavnu službu ima ulogu pomoći Postoji više razloga zašto trebamo poljoprivrednim proizvođačima u Zatim, zlatooke ili mrežokrilke, prave čuvati solitarne pčele; ona prije svega razvitku ekološke poljoprivredne su ljepotice među kukcima: imaju vitko leti pri nižim dnevnim temperaturama proizvodnje. Ja radim u Hrvatskom zeleno tijelo, mrežasta krila, zlatne oči nego pčela medarica, a učinkovitost zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu i duga ticala. Vrlo su korisne u vrtu jer jedne solitarne pčele pri oprašivanju službu i vodim Odjel za ekološku i se njihove ličinke hrane biljnim ušima, može se usporediti s učinkovitošću 120 integriranu poljoprivredu, pa sam zbog jajima leptira i grinja te štitastim ušima i letačica pčela medarica. Na primjer, za toga danas ovdje. Kao što ste vidjeli mi resičarima. oprašivanje 1 ha nasada jabuke potrebno imamo svoj štand, osmi put za redom Sljedeća vrsta korisnih kukaca su je 500 ženki solitarne pčele ili 3 košnice smo u Habijanovcu kod Zlate Nanić na muhe cvjetare ili osolike muhe. Naime, pčela medarica s ukupno 60 000 radilica! Danima plodova zemlje. biljne su uši kao neželjeni napasnici često prisutne na cvijeću i voćkama. znamo da je ekološka Prije negoli posegnemo za kemijskim poljoprivreda dosta pripravcima, treba pregledati postoje li popularna, no koliko je na biljkama korisni kukci koji se hrane ona stvarno zastupljena u biljnim ušima. One se zadržavaju najviše Hrvatskoj? na cvijeću i cvjetnim livadama. Hrane se nektarom, cvjetnim prahom i mednom Ekološka poljoprivredna proizvodnja rosom. Imaju izduženo ili zdepasto u Republici Hrvatskoj otpočela je tijelo dužine 3-25 mm i iako izgledom donošenjem Zakona u ekološkoj slične osama, a letom oponašaju pčele Marija Ševar, Katarina i Ivana poljoprivrednoj proizvodnji 2001.g. da bi se zaštitile od grabežljivaca. Let im Od 2001.g. do danas broj ekološko je osobit: pokretima krila lebde iznad Sve ovo što smo doznale o kukcima od poljoprivrednih proizvođača je porastao. cvijeta pa ih otuda zovu i lebdjelicama ove izuzetno susretljive sugovornice Naime, 2001.g. smo imali dva ekološko ili pršilicama. Neopasne su i ne pikaju i velikoga znanja i ljubavi prema prirodi, poljoprivredna proizvođača - Zlata Nanić izvrsni oprašivači. ugodno nas je iznenadilo i uvelike i obitelj Sever. Danas ih ima već preko promijenilo naša razmišljanja o 1000, a točne podatke imam za 2009.g., Uholaža, štriga, škarica ili kusokrilac njima kao o dosadnim nepotrebnim tada smo imali 817 poljoprivrednih je kukac kojim su nas često plašili dok stvorovima koji služe samo kao likovi proizvođača. Ekološka poljoprivredna smo bili mali i neposlušni da će nam u filmovima strave. Sa strepnjom smo proizvodnja je vrlo bitna zbog toga što izbušiti bubnjić ako uđe u uho. No ona iščekivale hoće li solitarna pčela uspješno se sve proizvodi i uzgaja bez primjene nije za čovjeka opasan kukac, iako su razviti svoja krilca iz kokona iz kojeg ih kemijskih sredstava za zaštitu bilja. Na joj najizraženija upravo „kliješta“ zvana je gospođa izvadila i hoće li iz njega izaći taj način čuvamo biološku raznolikost. cerci, koja se nalaze na zadnjem dijelu muška ili ženska pčelica te poletjeti u Koristimo samo organski gnoj, što znači trbuha, a služe za obranu od drugih toplo jesensko popodne… da nije dopustivo koristiti umjetni gnoj. manjih životinja. Često se može naći na grozdu, na ili u plodovima jabuke, kruške Ivana Kozjak, 6.e24 Naziv rubrike Tema broja: Biološka raznolikost
  • 25. The crocodilehunter Crocodile Hunter. Irwin followed in his father’s footsteps becoming a volunteer There were only 5 males among the for the Queensland Government’s East 77 adults caught, Coast Crocodile Management program. making the Elseya He got married to Terry Raines and irwini the most had two children: a daughter Bindi female-biased* Sue Irwin and a son Robert Clarence. turtle population Irwin’s parents founded the Australia known.“ Zoo and later on, in 1992, the business was given to Steve and Terry. Sir http://en.wikipedia.org/wiki/ David Attenborough praised Irwin Irwin%27s_Turtle for introducing many to the natural Stewe Irwin died on September 4, 2006 world and claimed that Steve was born after being pierced by a stingray in theStephen Robert Irwin (February 22, communicator.1962 – September 4, 2006), nicknamed chest.“ The Crocodile Hunter “ was an In 1997, on a trip with his father, Steve * vrsta s najvećom zastupljenosti ženskihAustralian wildlife expert, naturalist and dicovered a new species of turtles and jedinki u populacijizoologist who achieved worldwide fame named it after their family name: Irwin’sconducting the television series The Turtle Elseya irwini.Wildlife warriors pripremili učenici na dodatnoj nastavi….this pages are dedicated to people who fought and gave engleskoga jezika s učiteljicomtheir life for a safer future…… Danijelom ŽarkovićGORILLAS IN THE MIST This research made discoveries about gorillas- how females transfer from concentrate on the preservation of the future.“ group to group and about the unkown Dian Fossey behaviour of male mountain gorillas LeAKeY’S ANGeLS (September, 1932 - (silverbacks). A name given to three women sent December, 1985 ) Fossey became well- known in her fight by the famous archaeologist Louis to preserve mountain gorillas from Leakey who was working in Africa. He An American zoologist extinction and also took pictures with encouraged people in researches and born on September 16, them to prove that they are not as fierce protected the wildlife there. 1932 in San Francisco, California. In 1954 she as people claim them to be. received a Bachelor’s Dian Fossey By the 1980, she was widely recognised Degree in the field of Jane Goodall- British primatologist, as the authority on the psychology andOccupational therapy and worked with ethologist, anthropologist and UN behaviour on the mountain gorillas.tuberculosis patients. From 1981 to Messenger of Peace. She is considered1983, Fossey lectured as a professor at Unforunately, her life didn’t mean a thing to be one of the world’s top experts onthe Cornell University and at that time to people who had cruel intentions. She chimpanzees.wrote a bestselling book called Gorillas was found murdered in the bedroom ofin the mist. Birutė Galdikas- German primatologist, her cabin. Her last words were writen in conservationist and ethologist. her diary:In 1963, Fossey travels to Africa on Considered to be the leading authority “When you realize the value of alla safari guide. Having met with the on orangutans. life, you dwell less on what is past andwildlife photographers Joan and AlanRoot, she made the first contact with the Visit these site to learn more...mountain gorillas. http://en.wikipedia.org/wiki/Steve_Irwin http://en.wikipedia.org/wiki/Dian_FosseyShe returns home, but not for long. In1996, she goes back with one goal- a http://en.wikipedia.org/wiki/Leakey%27s_Angelsresearch study . Naziv rubrike Tema broja: Biološka raznolikost 25
  • 26. Državni LiDraNo u Šibeniku Rasadnik mladih talenata Svake je godine smotra državnog Lijep je osjećaj biti u gradu koji ima dugu Lovre Kićinbaćija, LiDraNa mjesto gdje se susreću povijest i kulturnu baštinu koja počiva 8.r., mentorica Sanja najuspješniji učenici i mentori osnovnih na pisanoj riječi Jurja Šižgorića, Antuna i Pavelko; školski i srednjih škola iz svih županija Lijepe Fausta Vrančića, iz kojega dolaze poznati list - HLAPIĆ- u Naše. Ove su godine tri dana proveli u pjevači, umjetnici, glumci i slikari, čijem su uredništvu Iva, Lovro i Silvijo Krešimirovu gradu, gradu prijatelja djece znanstvenici i pjesnici. Iva Ljubanović, 8.r. koji će ove godine proslaviti 50 godina te odgovorna urednica Renata Sudar. obilježavanja Međunarodnog dječjeg Učenici OŠ Ivane Brlić – Mažuranić Pojedinačni scenski nastup – kazivanjem festivala. Virovitica sudjelovali su u trima poezije - predstavio se Silvijo Švast, 5.r., izrazima: novinarski – samostalni rad mentorica Sanja Pavelko. R.S. Uspjeh i ove godine nije izostao Od šegrta do školskog lista Da je bio nekakav izbor za Mistera listova, naš bi Mister Hlapić dobio visoke ocjene. I ove su godine u prosudbenom povjerenstvu bili Srećko Listeš, Snježana Marić i Marko Baus. malenkost, Iva Ljubanović, svi smo trgove i onako, sasvim slučajno, naletjele na broju. Uzbuđenje je naravno bilo na šoping centar. ogromno. Kad smo napokon ugledali more, bili smo tako sretni kao da ga Nešto o šegrtu: I ove smo godine na nikad u životu nismo vidjeli. državnom LiDraNu dobili mnogo pohvala koje smo, naravno, i očekivali. Dolazimo u hotelsko naselje Solaris. Da je bio nekakav izbor za Mistera Slijedio je smještaj, otkrivanje hotelskih listova, naš Mister Hlapić bi dobio visoke misterija i naravno uživancija. Hotel je ocjene. Lijepo je bilo čuti riječi članice bio vrlo lijep, a mene su posebno očarale povjerenstva Snježane Marić: “Što da šibenske plaže; Jadran, sunce, kamenčići, vam kažemo, dobri ste, jako ste dobri!” slamnati suncobrani…eh, da je ljeto, Sve što je lijepo kratko traje. Tako su i pomislila sam. Naravno nikako ne nama ova četiri dana prekratko trajala. Iva i njezin šegrt smijem zaboraviti da je i hrana bila super, Da su bar bila samo malo duža. Na mislim da tamo nitko nije ostao gladan. svečanom zatvaranju iznenađenje večeri Gužva, žurba, ludnica…Naravno tako je A uz hotel i sve ostalo bili smo neopisivo bio je zvijezda HTZ-a, Matej Miličić i započelo još jedno putovanje na državni očarani brošem sa slikom Mate Miše Magdalena. Moram priznati da sam tek LiDraNo. Kovača. onda shvatila da on zapravo dobro pjeva. I tako je uz Magdalenu došao kraj još Kao i uvijek kretali smo u ranojutarnjim Pohod na grad: Drugi dan je bio jedne lijepe priče s državnog LiDraNa. satima, a mjesto radnje ove godine bio predviđen za obilazak grada. A imali je slavni Šibenik. Nakon okupljanja na smo što i vidjeti, Šibenik je uistinu lijep. Iva Ljubanović stanici bilo je vrijeme za pokret. Lovro Obišli smo cijeli grad, uzduž i poprijeko: Kićinbaći, Silvijo Švast, naše mentorice Posjetili smo, naravno, neizostavnu ( prošlogodišnja urednica Hlapića) Renata Sudar i Sanja Pavelko te moja katedralu sv. Jakova, šibenske ulice i26 Iz riznice uspjeha
  • 27. Od županijskog do državnog LiDraNaU zahodu je kobraZlatna ribica ispunila je moju želju i ovaj put stručni žiri bioje na mojoj strani i odlučio me poslati na državni LiDraNo dapredstavljam našu županiju.«U zahodu je kobra», tekst koji sam mogao. Zlatna ribica ispunila je moju Putovanje je bilo zabavno i vrijeme nadobio za naučiti u kratkom roku stvorio želju i ovaj put stručni žiri bio je na putu proteklo je vrlo brzo. Dočekao nasje zbrku u mojoj glavi. Morao sam bez je suncem okupani grad domaćin. Mirisodlaganja prionuti poslu i naučiti ga mojoj strani i odlučio me poslati na mora, okus soli i toplina sunca vratilinapamet za školski LiDraNo. Htio sam, državni LiDraNo da predstavljam našu su nas u stvarnost nakon dugog puta.a i znao da ja to mogu. Bio sam presretan županiju. Smjestili smo se u hotelu «Ivan», malokada je povjerenstvo naše škole odlučilo odmorili, nešto pojeli i krenuli na prvo Slatina mi je ostala u lijepom sjećanju.baš mene poslati na županijski LiDraNo. upoznavanje s dvoranom u kojoj ćemo Upoznao sam puno djece, razmijenioDobio sam krila i još veću vjeru u sebe. pokazati što znamo. Moje kazivanje pokoju pametnu i to je to.Za mene su toga trena prošla vremena poezije odradio sam profesionalno drugiskromnosti, znao sam da mogu još bolje U Šibeniku dan vrlo rano. Vremena za druženje si žarko želio ići dalje. To se i i ostvarilo uz morem i duge šetnje plažom nije bilo Obitelj! Znate što je to? To je ono štopomoć moje razrednice i vrle mentorice previše, no ipak dovoljno da udahnemo meni daje snagu i puni baterije. UzSanje Pavelko. malo drugačiji zrak nego što je ovaj podršku svoje obitelji niti jednog trena u našoj Virovitici. Svi skupa bili smoU Slatini nisam izgubio vjeru u sebe. Vozio sam odlični, ekipa mrak, mentorice za pet. ravno kroz školske obveze i stigao doSlatina, gradić te 11. veljače 2010. godine Šibenik je u mom srcu ostavio neizbrisiv državnoga LiDraNa. Krajem ožujkaprekriven snježnom bjelinom bio je trag. Povratak kući značio je nove školske ranom zorom ekipa iz naše škole sadomaćin županijskog LiDraNa. Pregršt obveze, a živjeti bez toga bio je život. svojim mentoricama krenula je na put.mladih stvaralaca iz cijele županije slilo Hvala mojoj mentorici Sanji Pavelko što Ovoga puta cilj je bio grad, stari ljepotan,se toga dana baš tamo. je izabrala upravo mene i vjerovala u moj smješten podno Dinare i okružen uspjeh.Bilo je zabavno gledati i slušati Kornatskim otočjem, čiji je zaštitnikkonkurenciju. Kada je došao red na sv. Mihovil. Pogađate! Cilj nam je bio Silvijo Švast, 6.bmene, odradio sam to najbolje što sam Šibenik, domaćin državnog LiDraNa.župan nagrađuje najuspješnije na državnim natjecanjimaOni su ponosnaše županijeKraj školske godine obilježen jesvečanom priredbom u KazalištuVirovitica na kojoj je župan virovitičko-podravski Tomislav Tolušić nagradioučenike i mentore osnovnih i srednjihškola koji su postigli zapažen rezultat (1.2. 3. mjesto) na državnim natjecanjima ismotrama te sportu. Tekst: Silvijo Švast, 6.b Foto: Kristijan Toplak Iz riznice uspjeha 27
  • 28. Matematika i geografija drhteći, napisao odgovore. Ma znate Brojke i slova već kako je pred test. Dok je komisija pregledavala testove, mi smo posjetili Vukovar, Đakovo i Ilok. Zbog malog jednako uspjeh propusta u praktičnom dijelu testa nisam osvojio neko značajnije mjesto. Nakon geografije stiglo je regionalno Još su mi se kao malom brojke, na županijskim natjecanjima. Posebno natjecanje iz matematike koje se kontinenti i planeti motali po glavi. se ponosim sa 100 % riješenim testom iz održavalo u Našicama. Opet ista Gledao bih u karte i brojeve kao veliku matematike na županijskom natjecanju. situacija. Znojenje dlanova, trema. Jedva nepoznanicu i osjećao želju za znanjem. Moje su mentorice Marica Matasić i sam dočekao da obvezni dio završi. A I tako mi se kroz moje školovanje u Ljuba Blagojević. zatim je slijedilo opuštanje. S ostalim 4. razredu pružila prilika da ostvarim učenicima otišao sam u posjet ZOO vrtu svoj san, da dođem do regionalnog Prvo je došlo trodnevno natjecanje iz u Markovcu Našičkom te smo prošetali natjecanja iz matematike. Uspio sam, geografije u Vinkovcima. Tamo sam bio prekrasnim našičkim parkom u kojem je te na samoj granici ušao među 30-ak smješten u hotelu Slavonija. Sobu sam smješten dvorac grofa Pejačevića. najboljih u regiji. San se ostvaruje i dijelio s učenikom iz Čakovca s kojim sam se super družio. Ali tamo nisam I ove godine marljivo rješavam dalje. U petom sam razredu, kao već matematičke probleme, pronalazim veliki znalac, pozvan na regionalno došao samo zbog druženja. Trebalo je, drugi dan, riješiti i testove. Uhvatila me daleke zemlje na geografskoj karti te natjecanje iz matematike i državno iz proučavam njihove značajke. geografije zahvaljujući prvim mjestima trema te sam jedva znojnim rukama, Luka Kelčec, 6.d Spoj zadovoljstva, sreće i uspjeha Sretna i ponosna Nakon odličnih uspjeha na školskom i Reljkovića gdje smo pisali testove. pričali o toj šumi i o povijesti đakovačke županijskom natjecanju, moj prijatelj Podijelili su nas u dvije učionice kako ne katedrale. Toga sam dana, posebno Luka Kelčec i ja pozvani smo na državno bismo mogli prepisivati. sretna zbog uspjeha koji sam postigla, još natjecanje iz geografije. Kada sam više uživala u razgledavanju. saznala, nisam mogla vjerovati. Moja Kada smo završili i praktični rad, išli smo nastavnica geografije, Dragica Kekez, u Vukovar, Ilok i na obalu Dunava. U Iako mi je prvobitno bilo žao što se odmah me počela još jače pripremati. Vukovaru smo bili na groblju, a u Iloku u natjecanje ne održava negdje na obali Ja sam kod kuće učila, a nastavnica mi crkvi, a razgledali smo još neka mjesta. Jadranskog mora, po povratku kući mi je je u školi objašnjavala. Nisam mogla Bili smo i u suvenirnici gdje sam kupila bilo drago zbog toga jer je znatno manja dočekati taj dan, bila sam jako uzbuđena. Vučedolsku golubicu, ali nismo se mogli vjerojatnost da ću u budućnosti otići na Natjecanje se održavalo u Vinkovcima, a u potpunosti opustiti i uživati u izletu jer izlet u taj dio Hrvatske nego na more, a bilo je predviđeno da traje tri dana. smo stalno mislili o rezultatima. Kada također je prekrasan, pun povijesnih i smo se vratili i pogledali rezultate, nisam prirodnih znamenitosti. Nakon povratka, Kada smo došli u Vinkovce, dali su nam mogla vjerovati. Provjerila sam tri puta. svaki sam dan sve više to putovanje na letke i ključeve naših soba. Nakon što Osvojila sam četvrto mjesto u državi. državno natjecanje doživljavala kao smo se osvježili, otišli smo u kazalište Bila sam jako sretna i ponosna. Odmah prekrasan izlet na kojemu sam upoznala gdje su nas upoznali s Vinkovcima. Moja sam se javila svojim roditeljima. I oni su mnogo vršnjaka iz cijele Hrvatske i u „cimerica“, Vedrana Filipović iz Pitomače bili ponosni. kojemu sam uživala u svakom trenutku. i ja ponavljale smo do jedan sat u noći. Jedva sam zaspala. Sljedeći dan su nas Treći smo dan išli u nekakvu šumu i Lucija Relić, 6.b odveli do Gimnazije Matije Antuna u katedralu u Đakovu. Tamo su nam28 Iz riznice uspjeha
  • 29. Iznimno uspješan školski projektLijepo je misliti, još ljepšeznati, a najljepše promatratiMoto globovaca naše škole je: Lijepoje misliti, još ljepše znati, a najljepšepromatrati“. Sav trud koji je uložen uprikupljanje podataka i rad u GLOBEprogramu nije bio uzaludan. Učeniciod petog do osmog razreda tijekomcijele školske godine kroz redovnui dodatnu nastavu ostvaruju rad uGLOBE programu. Već petu godinuučenici sudjeluju na Državnoj smotri inatjecanju hrvatskih GLOBE škola. Ovegodine ekipa škole: Sandra Manojlović,Lucija Zečević, Lovro Kićinbaći učenici8. d razreda osvojila je 8. mjesto uorijentaciji od ukupno 38 osnovnihškola. Njihova voditeljica je mr.sc. JasnaRazlog-Grlica.Ovogodišnja Državna smotra inatjecanje GLOBE škola održana jeu Zadru od 23. do 25. svibnja 2010. dobivenih rezultata, povezivanje igodine. Učenici i GLOBE voditelji morskom ugođaju okolice hotela Donat primjenu temeljnih školskih znanja uiz pedeset osnovnih i srednjih škola u Zadru. rješavanju konkretnih problema u svojojprikazali su svoj rad posterom ili blogom, sredini, kroz njih se razvija prosuđivanjeprojekte te sudjelovali u orijentacijskom Smotra i natjecanje GLOBE škola ima i ostvaruje istraživački, djelatni inatjecanju. cilj razmjene i obogaćivanja iskustava multidisciplinarni pristup učenju, sudionika te međusobno poticanje u unapređuje se vještina komuniciranja iEkipa naše škole prikazala je rad razvijanju uspješnih modela, koji će vježba timski rad.škole posterom, predstavila projekt unaprijediti nastavu i pridonijeti suradnji„Fenološko promatranje breze i alergijski hrvatskih škola. Tročlane učeničke ekipe iz svih pozvanihsemafor“ koji su načinili zajedno s OŠ škola sudjeluju na orijentacijskomJosipa Kozarca iz Slatine. Ovaj projekt Na državnoj razini oni predstavljaju natjecanju, što uključuje sljedećaDržavno povjerenstvo nagradilo i školski GLOBE projekt, ukoliko je znanja i vještine:orijentacija u prostoruje kao jedan od iznimno uspješnih izrađen i odobren od strane recenzenta, uz pomoć zemljovida i kompasaškolskih projekta te je svaka škola koji imenuje državno povjerenstvo. (ili GPS-a), čitanje (interpretacija)dobila priznanje i nagradu – uređaj za Učenički, odnosno školski projekti izrasli satelitskih snimaka i zemljovida,mjerenje. Učenici su razgledali kulturne iz programa GLOBE, najviša su razina poznavanje i pravilna primjena GLOBEznamenitosti Zadra, izmijenili iskustva njegove obrazovne komponente. Oni protokola i objašnjenja postupaka priu radu i uz ugodno druženje uživali u potiču dublje razumijevanje i analizu elementarnim GLOBE mjerenjima i tumačenje dobivenih rezultata. Hrvatski program GLOBE ima svoju internetsku stranicu na adresi: http://public.carnet.hr/globe na kojoj se mogu naći dopunske obavijesti i novosti u ostvarivanju programa, stručni tekstovi i dokumentacija o dosadašnjim aktivnostima. Magdalena Špoljarić, 8.dglobovci Slatine i Virovitice Iz riznice uspjeha 29
  • 30. ekokviz „Lijepa Naša“ Svinjskom gripom stigli do Pule Nakon osvojenog prvog mjesta na od prezentacije, pisanja testa i usmenog županijskom natjecanju u ekološkom dijela. Nakon svih obveza vrijeme smo kvizu „Lijepa Naša“ počele su pripreme iskoristili i za obilazak Pule koja obiluje i za državno natjecanje koje je ove kulturnim znamenitostima. Ekipu naše godine održano u Puli sredinom ožujka. škole činili su : Tomislav Periša, Denis Naša je ekipa s mentoricom Željkom Kovač, Mario Gašparić i Iva Ljubanović. Šolc pripremila temu vezanu uz bolest svinjske gripe. Natjecanje se sastojalo Denis Kovač, 7.b Pobjednice Moj mali međunarodnog prijatelj likovnog natječaja Na natječaju učenice naše škole Martina i Maja Blažičević osvojile su drugo, a Pod pokroviteljstvom Hrvatske katoličke OŠ Ivane Brlić-Mažuranić Virovitica Lara Banić i Lora Ladović treće mjesto misije organiziran je Međunarodni sudjelovala je s trideset i dva likovna za likovne radove. likovni natječaj za učenike svih hrvatskih rada od kojih su četiri postigla odlične osnovnih škola u zemlji i inozemstvu. rezultate. U kategoriji učenika od petog Na svečanom otvorenju izložbe U gradskoj galeriji u njemačkom gradu do osmog razreda Katarina Pecolaj, priznanja i pehare učenicima je podijelio Iserlohnu povjerenstvo je izabralo učenica osmog razreda osvojila je prvo župan virovitičko-podravski Tomislav najbolje između preko petsto pristiglih mjesto. Lari Banić (sedmi razred) pripalo Tolušić. radova. je drugo, a Ivani Hršak (osmi razred) i Giti Pejović (peti razred). Mentorica je Lara Banić Ankica Fijala. Gita Pejović, 5.d30 Iz riznice uspjeha Naziv rubrike
  • 31. Uspjeh na županijskim natjecanjima 1. mjesto Lea Pavelko, Sandra Luka Kelčec, Lucija Relić, Josip Šutalo, 7.b Manojlović, 5.d 5.b 7.b, KEMIJA 8.d MATEMATIKA GEOGRAFIJA MATEMATIKA Mentorica: FIZIKA Ljuba Blagojević Mentorica: Mentorica: Katica Pavlović Mentorica: GEOGRAFIJA Dragica Kekez Sanja Jergović Marica Domokuš Mentorica: Marica Matasićupanijskim natjecanjima iz nastavnih predmeta pozvani na Iva Ljubanović, državna natjecanja... Tomislav Periša, Iva Ljubanović, Tomislav Periša, Denis Kovač i Denis Kovač i Mario Gašparića Pavelko, 7.b 2. mjesto EKOKVIZMIJA 3. mjesto Mario Gašparić Mentorica: Željka Šolc Lucija Relić, 5.b GEOGRAFIJAorica: Lara Bakir, 8.b EKOKVIZ Luka Kelčec, 5.d Mentorica: Dragica Kekeza Pavlović HRVATSKI JEZIK Mentorica: GEOGRAFIJA Mentorica: Renata Sudar Luka Šenjug, 7.d željka Šolc KEMIJA Mentorica: Marica Matasić jlović, 8.d Roman Yatsukha,5.e Mentorica: Katica Pavlović Sandra Manojlović, 8.d FIZIKA 2. mjesto 8.d mjesto 3. Anja Majurec, 5.d MATEMATIKA Josip Šutalo, 7.b Mentorica: Marica Domokuš okuš Mentorica: Ljuba Blagojević MATEMATIKA GEOGRAFIJA Mentorica: Sanja Jergović Maja Jirouš,ka Kelčec, 5.d Lara Bakir, 8.b KEMIJA Luka Šenjug, 7.d Mentorica: Marica Matasić Lovro Kićinbaći, Sandra Manojlović, EMATIKA Mentorica: Katica Pavlović Lucija Zečević, Magdalena Špoljarićorica: HRVATSKI JEZIK KEMIJA GLOBE PROGRAM Blagojević Mentorica: Renata Sudar Bajan, Mentorica: Katica Pavlović Mislav 7.b Mentorica: Jasna Razlog - Grlica GRAFIJA MATEMATIKA državni LiDraNo 2010. Roman Yatsukha,5.e Anja Majurec, 5.dorica: Mentorica: Sanja Jergovića Matasić Školski list Hlapić Novinarski rad MATEMATIKA Elena Šimotić, 5.bGEOGRAFIJA Iva Ljubanović, 8.a Lovro Kićinbaći, 8.d GEOGRAFIJA Mentorica: Ljuba BlagojevićDragica Kekez Mentorica: Marica Matasić SPORT Urednica - Renata Sudar Mentorica: Sanja Pavelkocija Relić, 5.b Mentorica: Dramsko-scenski nastup SPORTOGRAFIJA orica: Maja Jirouš, 8.d uspjeh učenika u sportu na županijskim natjecanjima Ekipni Silvijo Švast, 5.b (pojedinačni) ca Kekez Mentorica: Sanja Pavelko KEMIJA 1. mjesto Mentorica: Katica Pavlović - djevojčice1. mjesto 2. mjesto regionalno natjecanje Atletika Kros – djevojčice Atletika – dječaci Kros – mlađe djevojčice Luka Kelčec, 5.d Zrinka Slamić, 6.bip Šutalo, 7.b Atletika - djevojčice Roman Yatsukha,5.eEMATIKA Mislav Bajan, 7.bdječaci ( 7. i 8.r.) 3. mjesto Kros – Mali nogomet Atletika – dječaci MATEMATIKA MATEMATIKA mentor: Rajko Kneževićorica: Sanja Jergović Kros – mlađi dječaci MATEMATIKA Stolni tenis – dječaci Kros – dječaci (7. i 8.r.) Odbojka - dječaci Mentorica: Ljuba Blagojević Stolni tenis – djevojčice Mentorica: Sanja Jergović Mali nogomet predloženi na državno Stolni tenis – dječaci Tena Tucelj, Sandra Manojlović, Elena Šimotić, 5.b Stolni tenis – djevojčice Lucija Zečević GEOGRAFIJA BIOLOGIJA – ISTRAŽIVAČKI RAD Mentorica: Dragica Kekez Mentorica: Jasna Razlog - Grlica 2. mjesto Kros – djevojčice međunarodna nagrada Kros – mlađe djevojčice Katarina Pecolaj, Lara Banić,mislav Periša, Gita Pejović, Ivana Hršako Gašparić LIKOVNA KULTURA 3. mjesto Prvaci krosa Sportskih novosti: Mentorica: Ankica Fijala Sebastian Leci, Marino Bloudek,– mlađi dječaci Kiš Kros Luka Moslavac i Tihomir Odbojka - dječaci Iz riznice uspjeha 31 Balint Irena Margetić Ana a
  • 32. Hobi naših učenika Lego je naš odabir Svatko od nas nešto je skupljao ili Luka D. - Sve… što se da napraviti. imao želju skupljati i baviti se nekim hobijem. O skupljnju i slaganju - kocaka Mirko F. - Brodove, automobile, kuće. razgovarala sam s trima prijateljima iz razreda. To su Luka Duvnjak, Luka Imate li možda poseban Sudar i Mirko Filipović. kutak u sobi za svoje lego kreacije? zašto ste odabrali Luka S. - Da, stavljam kreacije i setove skupljanje i slaganje na police. lego-kocaka? Luka D. - U svojoj sobi imam police za Luka S. - Zato što je zanimljiv, razvija složene setove. kreativnost, maštovitost, originalnost i izložba u Tehničkom muzeju nove ideje i načine slaganja. Mirko F. - Kada nešto dobro napravim, stavim na staklenu policu u sobi. Luka D. - Sviđa mi se, pomaže ubiti dosadu, a razvija maštovitost. Koji su vam omiljeni setovi Mirko F. - Sviđa mi se što od pojedinih legića? kockica mogu sagraditi grad mašte. Luka S. - To su Castle, Star Wars, King- doms, Harry Potter. Kada ste ušli u lego svijet i Luka D. - Castle i City. kako? Luka S. - Otkada je moj brat rasuo Mirko F. - Lego City. sve kockice po pokrivaču. Otada sam počeo slagati letjelice, kućice i Imate li naviku druženja s najjednostavnije oblike. prijateljima u zajedničkom slaganju i izmjenjivanju Luka D. - U vrtiću sam vidio drugu kockica? djecu kako se zabavljaju legićima. Luka S.- Da, učlanjen sam u klub „Kockice“, razmjenjujemo ideje, setove, Mirko F .- Počeo sam skupljati kockice i minifige. muzeju sa 5 godina, brat me je zarazio izložba u Tehničkom najkreativnijom igrom. Luka D. – Da, putem interneta. Što volite slagati? Mirko F. – Ne baš, Luka S. - Volim slagati staru arhitekturu svoju kreativnost i ideje i građevine. zadržavam za sebe. Razgovarala: Kristina Ojdanić, 8.b Fotografije: Luka Sudar, 8.b32 Hobi
  • 33. Matija Grgurić - jedan od strastvenih obožavaljelja lego-kocki,apsolvent arhitekture iz zagreba, predsjednik kluba “Kockice”Hobi osvaja isvijet odraslihOtkuda i otkada je započela Jesu li pripreme opsežne? Je li su nakon izložbe ljudistrast prema lego kockama? Za početak kreacije? Nisu same pripreme postali zainteresirani za Vaš- Strast je započela još od malih nogu. toliko komplicirane, već nabavka dijelova klub i jeste li primili mnogoPrvi LEGO set dobio sam davne i sami proces slaganja. Pripreme na neki novih članova?86. kada sam imao samo 3 godine. način idu usporedno sa slaganjem. Svaki novi dio je novo iznenađenje. Nismo primili puno novih članova, aliNakon duže pauze tijekom srednje se interes dosta povećao. Dobili smoškole i početkom faksa, vratio sam se mnoge nove ponude za izlaganja i slično.kockicama. Svijetu kockica vratio sam se Koja je bila Vaša najveća Članovi dolaze ujednačeno, ali nema naszahvaljujući prijatelju koji ih je skupljao, maketa i koliko je trajala puno, svega 60.i internetu gdje sam otkrio veliku njena izrada?zajednicu LEGO obožavatelja. Moja najveća maketa je maketa I na kraju, koji je vašJe li odabir Vašeg fakulteta Umjetničkog paviljona u Zagrebu, u sveukupni cilj izrade mjerilu 1:37, i njena izrada je trajala maketa od lego-kockica iutjecao na želju za godinu i pol dana.slaganjem kockica i koliko jeste li zadovoljni svojimVam stečena znanja pomažu Radovi izloženi na izložbi dosadašnjim postignućemu radu? u Tehničkom muzeju u na tom području?Mislim da nije jako utjecao na samo zagrebu privukli su velik Cilj je druženje, zabava, opuštanjeslaganje, već prije na temu mojih broj posjetitelja. Koji su Vaši i bavljenje nečim kreativnim i interesantnim. Nas klub ujedinjujekreacija – a to je većinom arhitektura. radovi i kako su prihvaćeni ljude svih struka, generacija, mlade iU klubu imamo ljude iz najrazličitijih među posjetiteljima?struka i svatko nađe drugo što mu se stare s jednim izuzetno edukativnim i Osim Umjetničkog paviljona izložio sam kreativnim hobijem i mislim da možemosviđa slagati. Mislim da nema veze maketu Fallingwater-a, poznate kuće biti zadovoljni dosadašnjim uspjesima.što studirate, nego samo morate biti F.L. Wrighta. Osim velikih radova tu jekreativni. Tekst: Monika Katalenić, 7.c bio i manji, Villa Savoye, te mnoge kuće, tereni i ostalo za našu najveću zajedničku kreaciju, city dioramu. Mislite li da ste motivirali djecu, ali i odrasle za slaganje legača? Nadamo se da jesmo, klub se širi, i imamo sve više i više članova – i djece i odraslih. Hobi 33
  • 34. Projekt Straničnik povezao nas sa svijetom Zlatovez izvezen flomasterom u ruci Tim smo projektom predstaviti naš razred, našu prekrasnu školu i našu jedinstvenu kulturnu baštinu te njezine ljepote na jednostavan način – straničnikom ili bookmarkom. Naše „putovanje„ je započelo s Ponosni smo bili zanimljivom ponudom : „ Želite na naše uratke koji vi, mali u 2.a, sudjelovati u projektu su bogati različitim „STRANIČNIK“? Naravno da smo motivima. prihvatili! Postalo je zanimljivo, kreativno, istraživački i odvelo nas je No tu nije završilo naše na drugu stranu svijeta u Sjedinjene putovanje. S učiteljicom Američke Države, u Mellow Creek mali i teacher Jelicom Oluić gradić u državi Missouri. Oni su poslali htjeli smo upoznati pismo za suradnju s našim drugim naše daleke prijatelje s razredom. Jedan od glavnih „krivaca“ našim gradom, ulicama, za naše istraživanje bila je vrijedna znamenitostima. Jednu knjižničarka Vesna Zvečić. Uputila zajedničku šetnju nas je u zanimljiv projekt u kojem su gradom ovjekovječili smo americki stranicnici sudjelovali učenici 8. razreda i naš veseli, fotografijama koje smo posložili u slikovnu priču. 8.e mar razigrani 2.b. Priča nas je vodila od naše učionice, Postali smo bogatiji s novim prijateljima, Tim smo projektom predstaviti naš novim znanjem o njima i njihovoj razred, našu prekrasnu školu i našu hodnika škole, Gradske knjižnice, ulica, Cvjetnog trga, starog dijela kulturi. Bilo je zanimljivo vidjeti njihove jedinstvenu kulturnu baštinu te straničnike – „bookmarkere“ koje su njezine ljepote na jednostavan način – grada, prekrasnog parka i dvorca grofa Pejačevića. Priča je upotpunjena na nam poslali i pročitati što su nam napisali straničnikom ili bookmarkom. o sebi, njihovim interesima, što vole, s engleskom jeziku uz pomoć učiteljice Uz pomoć učiteljice Kornelije Šarić engleskog koja nas je marljivo pratila na čime se bave i što ih zanima. shvatili smo pojam „straničnik“ i koji tom putu. Nadamo se da tu priči nije kraj. Nastavak motiv želimo pokazati na njemu. Naša slijedi u novom projektu s nekim drugim kulturna baština je bogata narodnim S nestrpljenjem smo poslali naše uratke, slikovnu priču i čekali odgovor. Odgovor učenicima i učiteljicama u kojima ćemo vezom. Izabrali smo „slavonski zlatovez“. upoznati opet nešto novo i zanimljivo . je brzo uslijedio i bili smo presretni jer On je bio zvijezda vodilja i poticaj za smo dobili njihove straničnike i malu Karlo Velić, 2.a istraživanje o porijeklu i načinu izrade. prezentaciju o njima i njihovoj školi Istražili smo i pretvorili se u male vezilje, koje smo išli vidjeti u školsku knjižnicu. ali ovaj put umjesto konca narodni vez smo „vezli“ - crtali zlatnim i srebrnim flomasterom. detalj s izložbe u holu škole 8.e s knjiznicarkom Vesnom zvečić34 Projekti
  • 35. Pov ijest st ranič nika Engleska riječ bookmark ima različite dobom dizajna luksuznih straničnika. Illustracija u pozadini: Minea Radijevac, 5.e hrvatske prijevode (straničnik, dočitnica, Papirni i celuloidni straničnici bili su dočitnik, štionik, knjižnik, knjižni omiljeno sredstvo oglašavanja proizvoda, označivač…), a najčešće se koristi riječ usluga i neprofitnih organizacija. straničnik. Mnogi ljudi u svijetu skupljaju različite Potreba za označavanjem stranica straničnike i imaju vrijedne zbirke. u knjizi prepoznata je od njezinih Straničnici se izrađuju od najrazličitijih početaka. U 15. st., kada se pojavio materijala, neki od njih su papir, tisak, naklade su bile male, a cijene celuloza, srebro, zlato, kositar, drvo, knjiga visoke. Straničnici su služili zaštiti bakar, aluminij, lim, plastika, koža, svila, skupocjenih knjiga (da se ne bi pravile pa čak i slonovača. magareće uši). uširljivo radi U novije je vrijeme riječ straničnik Straničnici su prvi put spomenuti 1584. dobila novo značenje – na internetskim godine kada je engleski kraljevski tiskar preglednicima označuje i povezuje neke Christopher Barker kraljici Elizabeti I. stranice (bookmarks, favorites). Ipak, predstavio svilenu vrpcu za označavanje prvotno značenje riječi i dalje povezuje knjiga. Sve do sredine 19. st. uobičajeni ljude koji vole knjige i čitanje. straničnici bile su svilene vrpce ušivene pri vrhu knjige. Literatura: Densky-Wolff, L. R., The history of bookmarks, Od 1850. pojavili su se prvi straničnici http://www.inmybook.com/index. odvojivi od knjige koji su uglavnom php?main_page=page&id=64&chapter=0 korišteni za Biblije i molitvenike. (2.10.2010.) Viktorijansko doba proglašeno je zlatnim Marija Iličić i Paula Cindrić, 8.e radionica u 2.a 8.e s knjižničarkom Projekti 35
  • 36. Projektom naučili mnoštvo pojedinosti o europskoj zemlji Viana do Castelo Odjednom u Braga Bragança Porto Vila Real Aveiro Portugalu Viseu Guarda Coimbra Leiria Castelo Branco Santarém Portalegre Lisbon Setúbal Évora Beja zemljišta 33 %, a ostali dio iznosi 22,5 Gradovi %. Klima je u unutrašnjosti i na sjeveru (Josipa Jezerčić i Klara umjereno topla, a u primorju i na jugu Predragović) sredozemna.hal Glavni grad Portugala je Lisabon. Faro Gospodarstvo i stanovništvo Nalazi se na ušću sjeverne obale rijeke (Sanja Pilinger i Iva Vuković) Tejo i politički je kulturni i poslovni centar Portugala. Prostire se preko Portugal je država Južne Europe s 10,6 niza brežuljaka, a odlikuju ga različite milijuna stanovnika. Prevladava većinom četvrti. Na ušću rijeke Douro nalazi urbano stanovništvo, tj. gradovi čine se grad Porto, drugi po veličini grad u 56 % populacije Portugala. Službeni Portugalu. Porto je važna luka i centar jezik je portugalski. 92 % Portugalaca Ponta Delgada vinogradarstva. Uz Porto i Lisabon ističu je katoličke vjere, a ostali su većinom se i gradovi Braga, Coimbra i Setubal. protestanti. Nepismenost iznosi oko 7%. 98% stanovništva čine Porugalci. Oko Nacionalni parkovi 4 milijuna Portugalaca je u iseljeništvu, (Josipa Jezerčić, Sanja Pilinger, najviše u Brazilu te Francuskoj. Klara Predragović i Iva Vuković) Portugalski BDP iznosi 117,1 milijardi U Portugalu se nalaze nacionalni parkovi $. U turizmu i prometu zaposleno Serra de Estrela i Montesinho. Serra Budući da su sudjelovanjem u projektu je najviše stanovnika, a od ostalih de Estrela je osnovana 1976. godine «Straničnik» učenici 8.e razreda otkrili djelatnosti dobro su zastupljeni te je tako postala prvi nacionalni park mnogo zanimljivih stvari o Portugalu, ribarstvo, vinogradarstvo, šumarstvo te u Portugalu. Odlikuju je visoka brda donosimo sažetke njihovih radova: poljoprivreda. Vrijedi spomenuti da je i planine nego u drugim krajevima Geografska obilježja Portugal poznat po izradi pluta (čepova Portugala, a ujedno se Torre (najviši vrh za boce te starijih ribičkih plovaka). Portugala) nalazi u ovome nacionalnom (Lara Banić i Maja Blažičević) Portugal se smjestio na zapadu Pirenejskog poluotoka na istočnim obalama Atlantskog oceana. Pripadaju mu otok Madiera i otočna skupina Azori. Dvije najveće Portugalske rijeke Tejo i Douro izviru iz Španjolske te se preko Porugala ulijevaju u Atlantski ocean. Primorje Portugala pretežito je nižeg reljefnog oblika s prosjekom nadmorske visine oko 250 m. U unutrašnjosti prevladavaju brda i planine (najviši vrh Portugala je Torre – 1991m). Šume prekrivaju 34 % površine Portugala, livade i pašnjaci 10,5 %, obrađena 36 Projekti
  • 37. parku. Montesinho je pak osnovan Kroz srednji vijek mnogo se ratovalo etnografija i gastronomija1979., a nalazi se duž granice sa i mijenjale su se vlasti sve dok Afonso (Kristina Grgos i BernardaŠpanjolskom. Vode su najveća vrijednost Heriques 1139. nije proglasio Portugal Kunštek)ovog nacionalnog parka. nezavisnim i postao njegovim prvim kraljem. 1373. Portugal s Engleskom Portugalci su poznati u svijetu kao velikiPovijest potpisuje Anglo-portugalsku alijansu štovatelji svojeg nacionalnog ruha.(Kristina Grgos i Bernarda koja je na snazi još i danas. Njihove narodne nošnje često su viđeneKunštek) pri obredima vjenčanja, imenovanjima U 15. i 16. stoljeću Portugal se okreće novih premijera i predsjednika države.Prvi povijesni nalazi civilizacije na otkrivanju i kolonizaciji novih područja Većina narodnih nošnji potječe izpodručju Portugala sežu u 7000 god. pr. s „druge strane svijeta“ i postaje razdoblja srednjeg vijeka.Kr. Narod koji je prethodio današnjim jedna od najvećih kolonijalnih sila.Portugalcima naselio je dolinu rijeke O gastronomskim ukusima Portugalci Kasnija razdoblja donose mu mnogeTejo te se kroz povijest razvijao i učio smatraju da znaju najviše. Njihova elementarne katastrofe te Napoleonovanove vještine. Nalazišta te pracivilizacije vina poznata su većini svijeta, a osvajanja, nakon kojih pada pod vlastPortugala su u Palmeli, Alcalaru i mnoga potječu iz okolice grada Porta Španjolske. Kasnije Portugal postajeReguengos de Monsarazu. Nadgrobni (istoimeno vino). Nađete li se ikada ponovno neovisan.spomenici – dolmeni danas uživaju u nekom portugalskom restoranu,kulturni izvor iz doba Rimskog Carstva. vjerojatno ćete kao preporuku kuće dobiti balchau (usoljeni bakalar) i feijoadu (crni grah s komadićima mesa). Lisabon je glavni grad Portugala Projekti 37
  • 38. Književnost renesansa ističe se A. Sanchez Coello, na EP u Portugalu 2004. godine. Ipak, (Fran Hercigonja) a iz doba baroka Francisco Vieira, Jose što se tiče kvalitetnih igrača, Portugal Veloso Selgado i Miguel Angelo Lupi. se ima kime pohvaliti. Mario Coluna i Prvi književni spisi Portugala potječu iz Eusebio jedni su od najboljih napadačkih 13. st. Pisani su dosada slabo poznatim Majka Božja Fatimska tandema u povijesti nogometa, dok galsko-portugalskim jezikom. U (Josipa Jezerčić i Klara je u veznom redu početkom 21. st. renesansno doba ističu se imena tri Predragović) dominirao Luis Figo. Danas najpoznatiji književnika: Gil Vicente (dramatičar), Troje malih pastira Lucia dos Santos i portugalski nogometaš zasigurno je Bernardim Ribeiro (romanopisac) njezini rođaci Francisco i Jacinta Marto Cristiano Ronaldo koji drži službeni te Sá de Miranda (pjesnik). Kasnije doživjeli su ukazanje Gospe Fatimske. rekord po broju postignutih golova u portugalska književnost pada u sjenu Gospa im se ukazala šest puta. Događaji jednoj sezoni koji iznosi 47. španjolske, ali put iz te krize pokazuje Luis Vaz de Camoes. Priču suvremene su se odvijali svakog 13. u mjesecu, osim Osim nogometa, u Portugalu ćete porugalske književnosti završavaju u kolovozu, kada je to bilo 15. dana u često vidjeti kako se igra hokej na travi pjesnik Fernando Pessoa i nobelovac mjesecu. Fatimska tajna koju je prenijela i rukomet. Iako nemaju značajnijih Jose Saramgo. Gospa sastoji se od tri različita dijela. rezultata iz ta dva sporta, mi ćemo najviše pamtiti SP u rukometu u Portugalu na kojem su naši Kauboji osvojili prvu zlatnu svjetsku rukometnu medalju. fado Fatimska Gospa Glazba Prvi dio donosi ukazanje pakla, drugi (Kristina Grgos i Bernarda objavljivanje kazne i načina na koje se Kunštek) može izbjeći, a treći anđela s ognjenim mačem, progon Crkve, pape, biskupa, Portugalom se često može čuti samo redovnika, redovnica, muškaraca i jedan tip glazbe, a to je fado. Fado je žena i na kraju veliki portugalski tip glazbe povezan najviše s povratak ljudi Bogu. akustičnom gitarom i laganim afričkim ritmovima. To je strastvena glazba, Sport opisuje životne teškoće. Njime se (Dominik Kuharić i slušateljima pokušavaju prenijeti osjećaji čežnje i boli. Najpoznatije izvođačice Krešimir Maletić) fada u svijetu i Portugalu su: Amália Nogomet je najpoznatiji i Rodrigues, Mariza, Mafalda Arnauth, najcjenjeniji portugalski sport Misia, Dulce Pontes, Madredeus i i najviše promiče svoju zemlju Cristina Branco. u svijetu. Porto, Benfica Lisabon i Sporting Lisabon najveći su portugalski Likovna umjetnost nogometni klubovi. Portugalska (Lara Banić, Maja Blažičević, nogometna reprezentacija ipak nema Martina Blažičević i Lora Ladović) neke značajnije uspjehe na velikim natjecanjima osim 3. mjesta na SP-u Portugalska likovna umjetnost prvo u Engleskoj 1966. godine te 2. mjesta se odrazila u arhitekturi gdje dolazi do gradnje trodobnih katedrala koje su danas ujedno i najposjećenije turističke Fotografije: atrakcije u toj zemlji. Romanika i barok su donijeli revoluciju u kiparstvu gdje http://europa.eu/abc/maps/images/members/portugal.gif (1.10.2010.) se ističu Joaquim Machado de Castro, http://www.znanje.org/i/i27/07iv03/07iv0313/600px-Flag_of_Portugal.svg.png (1.10.2010.) Francisco Franco i Pedro Cabarita http://www.puturist.com/foto-galerija/slike/409.aspx (1.10.2010.) Reis. Slikarstvo je pak spalo pod veliki http://www.destination-algarve.com/ (1.10.2010.) nizozemski utjecaj. Iz njega se razvilo http://actiontur.selfip.com (3.10.2010.) minijaturno slikarstvo gdje su glavni http://gossip.whyfame.com/its-a-boy-for-cristiano-ronaldo-5696 (2.10.2010.) predstavnici Antonio de Holanda http://the2ndhalf.typepad.com/andys_diner/2007/08/index.html (2.10.2010.) i Antonio Fernandez. Iz razdoblja Fran Hercigonja, 8.e38 Projekti
  • 39. Razgovor s nogometašem Danijelom StojanovićemPortugal iz prve ruke Koliko dnevno treniraš i što školom iz gradića Alcainsa radiš u slobodno vrijeme? iz Portugala i zanima nas Dnevno treniram dva puta, ujutro i kakav je život u toj zemlji. Je poslijepodne, a u slobodno vrijeme se li puno drukčiji od života u pokušavam što bolje odmoriti za sljedeći Hrvatskoj? dan jer je dosta naporno. Život je puno drukčiji, kao i običaji i Kojim se jezikom služiš dok kultura naroda, no vrlo brzo se možeš prilagoditi ako se zadržiš na duže razgovaraš sa suigračima? vrijeme. Sa suigračima razgovaram uglavnom na engleskom, ali polako učim i portugalski Kakvi su Portugalci? Jesu li koji nije nimalo jednostavan. druželjubivi? Koji ti je najdraži nogometni Portugalci su vrlo druželjubivi i prilično spontani, u njihovom društvu je uvijek klub u svijetu, a koji u ugodno jer se trude da se osjećamo kao Hrvatskoj? kod kuće. Najdraži klub mi je Real Madrid, a u Hrvatskoj navijam za Hajduk. Sviđa li ti se njihova hrana? Koje ti je najbolje Što misliš o cristianu portugalsko jelo? Ronaldu? Uglavnom jedem naša jela, a ono što sam Što se tiče njegovih igračkih kvaliteta, probao od portugalske hrane nije basDaniel Stojanović hrvatski je nogometaš mislim sve najbolje. Inače, on je počeo ostavilo neki dojam na mene.rodom iz Đurđenovca pored Našica. karijeru u klubu u kojem ja sada igram iTijekom svoje karijere igrao je za napravio je nogometni kamp za djecu i I za kraj još nešto što zanimavinkovačku Cibaliju, Posušje i Zrinjski iz ovdje ima status božanstva. naše muške čitatelje...Mostara. Ove je godine potpisao ugovor jesu li ljepše Portugalke ilis portugalskim klubom Nacional de Koje je tvoje mišljenje o Joseu Mourinhu? Hrvatice?Madeira. Definitivno posjeduje velike trenerske Hrvatice su najljepše na svijetu! MislimKako bismo iz prve ruke saznali što kapacitete i mislim da će osvojiti još da sam time sve rekao. :)više o načinu života u Portugalu puno toga, veliki je motivator, što jei Portugalcima, razgovarali smo s Dominik Kuharić, 8.e igraču jako važno. Sigurno je među pet Krešimir Maletić, 8.eDanielom (preko facebooka) o njegovoj najboljih trenera na svijetu.karijeri i iskustvima u Portugalu. Jesi li ostvario svojSaznali smo da igraš za nogometni san? U kojemu biportugalski prvoligaški još klubu volio igrati?nogometni klub Nacional Svaki igrač s naših prostora gleda da odede Madeira. Koji broj dresa igrati u bolje i organiziranije lige pa takonosiš i na kojoj poziciji i ja. Mislim da još mogu napredovati iigraš? otići u još bolji klub, tako da se san jošBroj dresa mi je 5, a igram na poziciji nije ostvario! Ima više klubova gdje bihlijevog bočnog. volio igrati, ali san je definitivno engleska liga!Koja je razlika izmeđuhrvatskog i portugalskog Što bi radio da nisinačina igre? nogometaš? Da nisam nogometaš, bio bih konobar.Razlika je u tome što se u Portugalu igradosta brže, a i kvaliteta igre je na višoj U jednom projekturazini. surađujemo s osnovnom Projekti 39
  • 40. Razvoj odgovornosti obrazovanjem za ljudska prava Svi smo isti, a opet različiti Ove školske godine u našoj se školi provodi projekt pod nazivom Razvoj odgovornosti obrazovanjem za ljudska prava. Voditeljica projekta je pedagoginja Ivana Bezak, a njezine suradnice knjižničarke Goranka Pavelić braingym i Vesna Zvečić. U projektu sudjeluje po dvoje učenika iz svakog sedmog i osmog razreda (većina njih su mladi knjižničari). Budući da se u studenom i prosincu obilježavaju Međunarodni dan Ivana Bezak, pedagoginja tolerancije (16. 11.) i Međunarodni dan ljudskih prava (8. 12.), tijekom tih mjeseci provode se aktivnosti ovoga u skupinama i morali su izdvojiti po troje projekta. Pedagoginja je u prostoru poželjnih i troje nepoželjnih putnika od školske knjižnice održala tri radionice ponuđenih šesnaest te objasniti razloge s dvadeset i dvoje učenika sedmog odabira. Neki su odgovori bili stvarno Deklaracija o pravima čovjeka u 8.d i osmog razreda. U prvoj radionici zanimljivi. Na kraju radionice donesen je Deklaracija o pravima čovjeka učenici zaključak: Da bi svi imali ista prava, svi su bili stanovnici zamišljenih zemalja moraju imati pravo da ne budu isti! kojima su birali imena i prava koja će u njima biti zajamčena svim ljudima. Nakon odrađene posljednje radionice Druga je radionica Aktivno slušanje učenici su riješili evaluacijske listiće. Prva i razumijevanje potreba pomogla i treća radionica dobile su najveći broj učenicima da razumiju svoje i potrebe glasova. Knjižničarke obučavale učenike drugih ljudi te nauče biti aktivni da što uspješnije održe te radionice u slušači. Treća je radionica Tolerancija i vlastitim razredima na satovima SRZ-a. prihvaćanje različitosti najdinamičnija i Radionice su tijekom mjeseca prosinca učenici su je najbolje prihvatili. Središnja održane u većini sedmih i osmih razreda, aktivnost te radionice bila je Putujemo a neki će razredi svoj dio poslastice vlakom. Tijekom te igre učenici su radili dobiti u siječnju. pozorno slušajmo Maks Luka Šenjug, 8.d40 Projekti
  • 41. Dojmovi učenika sudionikaprojektaOvaj mi se projekt svidio jer je dobro su primjerene za nas i što nas navode na Marta Stanić, 7.aosmišljen, naučio sam puno i bio sam mnogo pametnih zaključaka.voditelj radionice. Kao voditelj sam se U radionicama mi se svidjelo mi se toosjećao odlično zato što sam nakratko Tin Gelenčer, 8.d što su svi imali različita mišljenja, a kaovidio kako je to biti učitelj i bio sam voditelj sam osjećao da imam autoritet Najviše mi se svidjelo što smo prijatelje nad ostalima.zadovoljan jer sam širio znanje. Ovaj potaknuli na razmišljanje. Jako mi senačin nastave mi se sviđa jer je zabavno, sviđa ovaj način nastave jer kroz igru Toni Zeba, 8.cviše smo uključeni i više naučimo. možemo nešto naučiti. Svidjela mi se uloga voditeljice i mislim Domagoj Domjanić, 8.f Sanela Barnaki, 7.a da je ovakav način rada koristan. MaloSvidjelo mi se to što me razred slušao. sam se osjećala čudno jer nisam znala Sviđa mi se ovakav način nastave zato kako će to sve ispasti. Tijekom ovihSve je bilo totalno drukčije nego što sam što je zanimljiviji i dinamičniji jer se radija zamišljao. Ispalo je puno bolje i puno radionica shvatila sam da smo ponekad kao grupa, a ne kao pojedinac i time se mi prvi koji kršimo prava drugih ljudi.sam novoga naučio. Svidio mi se rad u brže postižu bolji rezultati. Ove su migrupama, to je najbolji način da jedni s radionice razbistrile sliku o ljudskim Dorotea Rudec, 7.ddrugima podijelimo misli i pretpostavke, pravima i tome kako naše društvorazvijamo stavove, međusobno si funkcionira ili kako bi barem trebalo U ovom mi se projektu svidjelo to štopomažemo i poštujemo se. funkcionirati. smo izražavali svoja mišljenja i dosta smo toga naučili. Ja sam naučila gledati Mihael Deskar, 8.a Maks Luka Šenjug, 8.d sve u pozitivnom, a ne u negativnomOvaj način rada mi se sviđa jer sam puno smislu i to da su svi ljudi isti. Bilo je Ovaj način rada mi se sviđa jer sam puno zabavno, družili smo se i razgovarali otoga naučila, a ne sviđa mi se to što su toga naučila, a ne sviđa mi se to što suneki učenici kvarili atmosferu na satu. problemima. neki učenici kvarili atmosferu na satu. Paula Cindrić, 8.e Darija Banović, 7.e Paula Cindrić, 8.eU ovom projektu najviše mi se svidio Svidjelo mi se to što sam morao Najviše mi se svidjelo to što su radionice razmišljati kao netko odrastao. Mislimrazgovor i mogućnost razmjenjivanja bile u obliku igara u kojima smo mi igraliinformacija i razmišljanja. Ovakav oblik da treba poslušati razmišljanja mladih i glavnu ulogu, a svaka je igra imala i svoju poučiti ih nečemu pametnom.nastave je odličan zato što je vrlo poučan pouku. Ovakav način nastave mi se sviđai zanimljiv. jer je u grupama rad zanimljiviji i puno Hrvoje Reider, 8.c Željka Balog, 7.b učinkovitiji. Jako je zanimljivo raditi u grupama iOdlično sam se osjećao kao voditelj jer Vedrana Knežević, 7.d slušati i druga mišljenja. Naučio sam višesam nešto naučio i podijelio to sa svojim slušati i poštovati ljude. Zbližio sam se s U ulozi voditeljice radionice osjećala sam nekim ljudima i bolje ih upoznao.razredom. pritisak jer nisam znala kako će razred Tomislav Djurčević, 8.f surađivati. Radionice mi se sviđaju jer Mario Gašparić, 8.a su vrlo pristupačne, prilagođene našojU ovom mi se projektu najviše svidio dobi i imaju vrlo jasne poruke. Još su mi Ovaj oblik nastave jako mi se sviđarad u grupama, a radionice su na moje više razvile svijest o toleranciji i ljudskim jer nas uči razumijevanju i toleranciji.stavove utjecale pozitivno jer sam pravima. Mislim da bi trebalo biti više ovakvihnaučila tolerirati tuđe stavove, mišljenja poučnih sati jer je to jako zanimljivo.i tuđa prava. U ulozi voditeljice osjećala Zrinka Slamić, 7.b Sviđa mi se to što sam naučeno znanjesam se dobro, ali sam se u početku mogla prenijeti na svoj razred i što Bilo je zabavno i kreativno. Volio bih da sam mogla vidjeti razmišljanja svojihpomalo bojala. još traje. prijatelja. Marija Iličić, 8.e Luka Sudar, 8.b Vesna Biuk, 7.cNajviše mi se svidjelo zafrkavanje i ono Naučila sam uvažavati tuđa mišljenjašto smo novo naučili. Bilo je zanimljivo Radionice su utjecale na moje stavove jer i shvatila da smo svi ravnopravni. Svi sam vidjela i naučila da trebamo slušatii poučno. imamo svoje stavove i ideje i mislim da druge ljude i kako to najbolje raditi. Hrvoje Gregorić, 8.b bismo ih trebali iznositi na nastavi. Mislim da sva djeca kroz ovako zabavan način više toga zapamte i nauče.Kao voditelj radionice osjećao sam Ines Akrap, 7.ese odlično (uz malu tremu). Na Monika Katalenić, 7.c Kroz radionice sam naučila da moramoradionicama mi se najviše svidjelo to što biti tolerantni jedni prema drugima. Sve mi se ovo sviđa. Učimo kroz igru! Projekti 41
  • 42. edukativna predstava za djecu Usamljena svjetiljka Ova edukativna predstava na temu ponašanja u prometu je nastala u organizaciji prometne preventive Policijske uprave virovitičko – podravske, a izveli su ju mali glumci, većinom učenici od trećeg do šestog razreda naše škole; Natalija Hanić, Jurica Kasumović, Dorijan Molnar, Mateo Pšihistal, Lucija Relić i Silvijo Švast, u naslovnoj ulozi, te naši prijatelji iz škole u Gornjem Bazju Maja Mesar i Mirko Iličić. U našoj je školi izvedena predstava za Orginalni tekst scenarija i režiju djecu „Usamljena svjetiljka“. Nakon predstave potpisuje Ivana Molnar, premijere ove predstave u Kazalištu voditeljica igraonice u Gradskoj knjižnici Virovitica predstava je izvedena i u i čitaonici Virovitica, a tekstove pjesmica, školama u Suhopolju i Gornjem Bazju, od kojih je jednu napisala i naša nova kao i u vrtićima u Suhopolju i Virovitici. prijateljica Maja Mesar, uglazbio je prof. Dean Premrl iz Glazbene škole Jana Ova edukativna predstava na temu Vlašymskoga. Osim nas glumaca, u ovu ponašanja u prometu je nastala u predstavu su iz naše škole uključeni i organizaciji prometne preventive učiteljica Kornelija Šarić koja je osmislila Policijske uprave virovitičko – i napravila elemente scene i ton majstor podravske, a izveli su ju mali glumci, Mihael Elijaš iz 6.b. većinom učenici od trećeg do šestog razreda naše škole; Natalija Hanić, Jurica Iako smo pred nastup imali laganu tremu Kasumović, Dorijan Molnar, Mateo jer smo nastupali pred „domaćom“ Pšihistal, Lucija Relić i Silvijo Švast, u publikom, prijateljima iz razreda, naslovnoj ulozi, te naši prijatelji iz škole nastupom smo bili zadovoljni jer nas je u Gornjem Bazju Maja Mesar i Mirko publika od prvog trenutka prihvatila s Iličić. Uz djecu – glumce, u predstavi se osmjehom i na kraju predstave nagradila pojavljuje i prava „teta policajka“ - Anita nas dugim pljeskom. Relić. Lucija Relić, 6.b važni su znakovi Song pjeva Lucija42 Projekti
  • 43. Udruga prirodoslovaca „Ω 7”pokrenula projektRokovimatematičariProjekt ekipnog natjecanja rezultat je suradnječlanova Povjerenstva za organizaciju natjecanjaiz Udruge prirodoslovaca „Ω 7”, osnovnih isrednjih škola, županije i grada.U Osnovnoj školi „Vladimir Nazor“ Natjecanje su pratili višiodržalo se ekipno natjecanje iz savjetnici za matematikumatematike „Rokovi matematičari“. prof. Miroslav Klaić,Natjecali su se učenici osnovnih i predstojnik podružnicesrednjih škola, podijeljeni u kategorije Agencije za odgoj i( ALFA , BETA, GAMA , DELTA ), obrazovanje u Osijeku ia među njima je bilo i 16 učenika iz prof. Luka Čeliković.naše škole : Luka Kelčec 6.d , RomanYatskuhka 6.e , Josip Šutalo 8.b , Mislav U ime grada, koji je uBajan 8.b , Gita Pejović 6.d , Lea Pavelko većini financirao projekt,8.b , Sara Pažin 8.b , Lucija Relić 6.b , natjecatelje je podržaoElena Šimotić 6.b , Leonora Bedeković stručni suradnik za8.d , Iva Vukić 8.d , Matea Barnaki 6.a društvene djelatnosti prof., Dominik Mikolčić 6.a , Filip Žigman Alen Bjelica.8.c , Maks Luka Šenjug 8.d i ja Monika Udruga prirodoslovacaMikolčić 7.c. „Ω 7” od svog osnutka (prije dvije godine)Projekt ekipnog natjecanja rezultat kroz svoje projekteje suradnje članova Povjerenstva za nastoji populariziratiorganizaciju natjecanja iz Udruge prirodoslovlje, a to je bioprirodoslovaca „Ω 7”, osnovnih i i cilj projekta „Rokovisrednjih škola, županije i grada. Članovi matematičari” i on je uPovjerenstva su: voditeljica projekta potpunosti ostvaren. matematičati - sudionici natjecanjaprof. Jasminka Viljevac, sastavljačicazadataka za srednje škole i sutkinja Tekst: Monika Mikolčić, 7.cnatjecanja prof. Spomenka Smolić, i www.virovitica.infosastavljačica zadataka za osnovne školei sutkinja natjecanja nastavnica AnaMilnović , predsjednica povjerenstavaza srednju školu prof. Vera Nađ-Lisjak,predsjednica povjerenstava za osnovnuškolu prof. Ksenija Bosanac, članovipovjerenstva prof. Azra Plic i prof. MateaUzelac te prof. Igor Juran.U komisiji za praćenje natjecanja bili suvirovitički studenti: Renata Vlahović,Marina Kaselj i Marija Vidalina,studentice matematike te Mario Kostelacstudent FER-a. matematičarke - sudion ice natjecanja Projekti 43
  • 44. Gost Hlapića – dr. sc. Igor Kanižaj - viši asistent na Fakultetu političkih znanosti u zagrebu Koliko mediji utječu na odgoj djeteta Danas je teže nego ikada biti dijete izloženo medijima. Previše se toga nudi u tako malo vremena i onda ako ne možete izabrati, lako možete postati izgubljeni u prostoru i vremenu. novinarke u drušvu dr. Kanižaja Mislite li da je medij moćno redoslijedom zapravo i konzumiraju - sociološke karakteristike koje treba sredstvo koje utječe na medij. Konvencionalni mediji više ne uzeti u obzir, no ključan je dakle sadržaj uspijevaju osigurati pažnju djece, a koji proizvode. Pretjerana konzumacija odgoj djeteta? modernim medijima to prilično dobro bilo kojeg sadržaja vodi u krivu stranu. Niti jedan medij ne može biti moćno uspijeva. Danas je teže nego ikada biti Možda je to najbolje ilustrirati na sredstvo ako mu niste izloženi. Važan je dijete izloženo medijima. Previše se toga primjeru videoigrica. Svi smo prošli fazu način na koji ga koristite. Podaci govore nudi u tako malo vremena i onda ako kada smo mnogo vremena provodili da učenici u srednjoj školi provedu ne možete izabrati, lako možete postati ispred ekrana, ali ako smo prešli granicu više vremena koristeći medije nego što izgubljeni u prostoru i vremenu. i proveli po nekoliko sati u svijetu video provedu na stjecanje znanja. Sasvim igrica, to postaje kontraproduktivno, sigurno postoje pretpostavke da taj Pozitivne i negativne a mnogi će reći kako se jednostavno utjecaj zaista i postoji. O mnogo toga karakteristike medija? više nisu ni dobro osjećali, kao da ih je ovisi hoće li utjecaj biti pozitivan ili netko umrtvio. Isto vrijedi i za TV. Kada Medij sam po sebi je pozitivan, on je negativan, ali sasvim sigurno možemo gledamo televiziju po nekoliko sati, dakle kanal putem kojega se plasira reći da mediji značajno utječu na odgoj. prebacujući s kanala na kanal, imamo sadržaj, koji može biti informativan, edukativan, mobilizacijski, medije osjećaj da mi vladamo ekranom, a Na koje sve načine djeca zapravo se događa nešto posve suprotno. možemo koristiti u nastavi za stjecanje danas konzumiraju medij? novih znanja, za zabavu i razonodu. Ako pod pojmom djeca smatramo Negativne karakteristike mediji Smatrate li da djeca nisu mlade do 14 godina, onda možemo poprimaju kada određeni tip sadržaja dovoljna educirana za reći da su oni do tih godina bili izloženi dominira, npr. poput zabave ili crne medije? svim medijima: televiziji, tisku, radiju, kronike. U životu ništa nije crno-bijelo, Djeca nisu educirana. Daleko je to od internetu, facebooku, twitteru... ne možemo se po cijele dane zabavljati onoga što bi bilo potrebno. Meni se Istraživanja pokazuju da najviše vjeruju ili čitati samo crnu kroniku. Mediji danas u radu sa studentima događa internetu, a najmanje tisku, a tim osim toga imaju mnoge psihološko da mi na kraju predavanja kažu kako44 U dobrom društvu
  • 45. nikada do sada nisu o tome razmišljali Smatrate li da su dječja djecu. Oni na mnogo osjetljiviji načinna taj način, a sada oni svoje roditelje prava ugrožena u situaciji izvještavaju o tim temama. S drugeuče kako konzumirati medije. A to je strane mi svi skupa moramo uložititemelj društva. S obzirom na vrijeme kad neka životna priča mnogo veći napor da djecu pripremimokoje posvećujemo medijima morali postane senzacija kojom će na medije, da ih upozorimo na negativnebismo više o njima učiti. To smatram se povećati prodaja novina? karakteristike i poučimo kako dateškom pogreškom našeg obrazovnog To ne mora uvijek biti slučaj. Postoje iskoriste pozitivne.sustava, pa onda nije ni čudo da su brojni primjeri kada su novinarikod nas najčitanije novine tabloidi, a otvorili neke važne društvene teme, Naše je mišljenje da se unajgledaniji zabavni program sapunice. što je koristilo i pojedincu o kojemu medijima premalo pišeUčitelji su prepušteni sami sebi i svojim su pisali, ali posljedično i novinama jer o dobrim, darovitim,inicijativama dokle god kao obvezan im se povećala naklada. U isto vrijemepredmet ne bude postojala medijska plemenitim i uzornim nedopustivo je često razotkrivanjekultura ili pedagogija. učenicima, a previše o identiteta mladih i djece koje je nesretna sudbina stavila u središte negativnom ponašanju. ŠtoNa koji bi se način to moglo pozornosti, pogotovo kada se radi o je tomu uzrok i kako bi se topopraviti? samoubojstvima. Takve informacije ne moglo promijeniti?Mislim da je glavno jamstvo uspjeha bi uopće trebalo objavljivati, osim kada Dobro ste to primijetili. I našapoticaj iznutra, od nas samih, od učitelja, se radi o javnim i poznatim osobama. istraživanja to pokazuju. No to nijeučenika, ravnatelja i svih skupa u malim Danas često sretnem novinare koji ni čudno. Budući da je u Hrvatskoj zaistaškolskim zajednicama. Ako ćemo čekati pod koju cijenu ne žele objavljivati veliki broj medija (22 dnevne novine,nadležana tijela, onda se neće ništa samoubojstva, ali isto tako srećem one 162 radijske postaje, 22 televizijska idogoditi, i zapravo, oduševljen sam koji se hvale s tim da su objavljivanjem kabelska kanala) oni se moraju izboritipojedincima koji se odlučuju na svoju takvih informacija povećali nakladu za svoju publiku. Jedini način da toruku krenuti istraživati medije, učiti od za 10%. No, moram ovdje spomenuti i naprave jest da šokiraju, provociraju injima, graditi svoj stav i tražiti odgovore još jedan drugi slučaj, a to je kada sami izazivaju nas i naše emocije. Zato nekadana sva pitanja. Stoga i ovom prilikom roditelji nepromišljeno novinarima daju novinske naslovnice „vrište“ i pozivajupotičem sve, a pogotovo roditelje da fotografije ili otkrivaju neke detalje iz da ih kupimo. Ali to nije slika stvarnosti.traže od službenih tijela uvođenje privatnog života, a da pritom ne misle na Zapravo mi smo više izloženi dobrimposebnog programa medijske kulture. Za dugoročne posljedice. Paradoksalno je događajima nego lošim, ali mediji seto nisu potrebna neka velika sredstva, a to reći, ali zaista se čini da i roditeljima i fokusiraju na negativno. To je temeljnirezultati mogu biti nevjerojatni. djeci treba odgoj za medije. paradoks izvještavanja s kojim novinariBudući da naša škola imadugu tradiciju tiskanjaškolskog lista, što misliteo dječjim časopisima iškolskim listovima?Dječji časopisi i školski listovi su idealanpočetak za svakog novinara ili za učenikekoji žele postati novinari. U javnosti s predavanja u Gradskoj knjižnici i čitaoniciih se često neopravdano podcjenjujejer se misli kako se uglavnom radi oamaterskim pothvatima. Volio bih kada Što mislite o temi mediji o žive već toliko stoljeća. Reakcija na takavbi i same škole, ali i roditelji prepoznali način je da prestanemo kupovati medijetrud mladih ljudi koji je potreban da djeci? koji sve temelje na tuđim nesrećama, anastane jedna novina i da ih potiču i Ne znam na što ste točno mislili. Kada ne na vlasititoj sposobnosti da donesuprate na tom putu. Recimo to ovako: govorim na raznim skupovima o toj neke nove društvene afirmativne teme.najbolje vrijeme koje jedan učenik temi, onda uvijek volim istaknuti da je Kada bi svi prestali kupovati novine namože potrošiti na neki medij jest da u glavni problem odnosa djece i medija u koje se žalimo da imaju previše lošihisto vrijeme surađuje i stvara sadržaj tome što novinari i urednici često djecu vijesti, onda bi urednici shvatili poruku.u školskim medijima jer sam postaje promatraju i shvaćaju kao odrasle, što je I naravno, treba se žaliti, prosvjedovati,i novinar i urednik i konzument, a to temeljna pogjreška. Mladi su sve drugo tražiti, biti uporan i dosljedan. Neje jedinstvena perspektiva. I volio bih samo ne odrasli. Često se ne znaju i ne zaboravite da su mediji bez publikeda ravnatelji pronađu načina kako mogu obraniti i nije fer da ih se promatra osuđeni na propast. U jednom trenutkunagraditi takve učenike koji cijelo svoje na isti način kao i odrasle. A onda se oni će ponovno početi pratiti i slušatislobodno vrijeme posvećuju radu za dogodi da kada o njima pišu, ne pitaju ih zahtjeve publike.druge stvarajući sadržaj za druge. To su za mišljenje, kao što bi to pitali odrasle...pojedinci koje moramo istaknuti! Iako moram istaknuti kako postoji Tekst: Anamaria Mikolčić, 7.c velika razlika između mlađih novinara i Fotografija: Monika Katalenić, 7.c novinara koji su već roditelji, koji imaju U dobrom društvu 45
  • 46. Promocija strip- albuma Roko o Roku Ovo djelo izlazi iz okvira našega grada i županije. Hrvatski strip dobiva njime iznimnu vrijednost, a čitatelji i ljubitelji stripa knjigu u kojoj će uživati. U Virovitici je, u povodu blagdana Tko je sv. Rok križeve: smrt roditelja. Ističe Rokovu Svetoga Roka, zaštitnika župe i grada posvećenost Kristovim riječima i djelima Svetoga Roka pozna sav katolički svijet, promoviran strip-album SVETI ROKO. te njegovo neproračunato pomaganje prije svega kao zaštitnika od kuge, U vrlo ugodnom ambijentu cvijećem kužnim bolesnicima, bolest i smrt. zatim od drugih zaraznih bolesti te kao ukrašenog dvorišta franjevačke crkve i zaštitnika životinja, osobito pasa. Štovan samostana Svetoga Roka, pred brojnom Sljubljenost teksta i slike je po cijelome svijetu, a samo u našoj publikom, uz nazočnost autora Sonje Hrvatskoj ima više od dvije stotine Sve to vanredno izražajnim crtežima Tomić i Roka Idžojtića, o knjizi su crkava i kapelica posvećenih njemu, a i prati Roko Idžojtić, likovno obrazovan, a govorili urednik i izdavač Mijo Pavelko, mnoga mjesta odabrala su ga za svoga ljubitelj stripa i strip crtač od djetinjstva, novinar i književnik Rudi Aljinović, zaštitnika pa tako i Virovitica. prikazujući svoga imenjaka kao Bogu virovitički stripofil i kolekcionar Ivica vjernog, hrabrog mladića velikog Veles te gvardijan i župnik fra Robert Majstorski uradak srca, neproračunatog i dobrotvornog. Perišić kao domaćin. Istodobno, svojim slikama daje i pečat Treba odmah na početku reći riječima onoga vremena u bogatstvu detalja Promociji je nazočio i pater Bonaventura pisca predgovora Rudija Aljinovića:» na motivima koje prikazuje, slikajući Duda, naš poznati bibličar, koji je Riječ je o majstorskom uratku!» Već gradove, trgove i crkve, majstorski se također na krstu Roko! On je govoreći tvrdo ukoričena naslovnica, formata služeći bojom i izvrsno prikazujući pohvalno o knjizi istaknuo dva stiha iz 23 puta 33 cm, s likom svetoga Roka sa psihologiju lika u portretima. Doista, teksta:» Roko, Roko, milo oko i srce psom u prvom planu, a u pozadini sa sljubljenost teksta i slike u ovom su strip- široko» te također «Bog liječi, Bog liječi srednjevjekovnim gradom, govori nam albumu nesvakidašnji. po Rokovoj riječi.» Bila je to doista da je riječ o nesvakidašnjem djelu. Crtež večer ROKOVA u Virovitici. je, naime, tako živ te se čini da će Rok sa Ovo djelo izlazi iz okvira našega grada svojim putnim štapom i psićem upravo i županije. Hrvatski strip dobiva njime sići među nas. iznimnu vrijednost, a čitatelji i ljubitelji stripa knjigu u kojoj će uživati. Tekst ili možda bolje – scenarij – napisala je poznata književnica za djecu Strip-album izdao je MIKEŠLAND, Sonja Tomić na temelju oskudnih virovitička tvrtka, uz suizdavača ARCA podataka i legendi o Rokovu životu d.o.o. iz Nove Gradiške. obogativši ga maštovitim opisima njegova djetinjstva i kasnijeg života. Valja naglasiti i da je i taj tehnički dio posla majstorski obavljen što djelo čini Govori o njemu još i prije rođenja još vrjednijim. naglašavajući želju roditelja za djetetom koje su godinama željeli i konačno Goranka Pavelić, knjižničarka dočekali, zatim sretno djetinjstvo i prve46 Pročitali smo za vas
  • 47. Prvi pisani vodič za školske novinareNovinarstvo u školiNa radost svih naših novinarskih družina koristi školskim novinarima i voditeljimai njihovih voditelja koji godinama rade novinarskih družina u školi. Izdavačškolske listove i bave se novinarstvom je Školska knjiga.u školi izašao je iz tiska prvi priručnik„Novinarstvo u školi“ autora Branke Veliko nam je zadovoljstvo i čast što suPrimorac, Marijana Šimega i Anite Šojat. prilozi iz naših Hlapića ušli u odabir zaAutori ove knjige obrađuju sve što je obradu neke teme i poslužili kao primjerbitno za ovaj medij i što će biti od velike dobre prakse.Kritički osvrt na knjiguPokušaj zaboravitiMjesto i godina izdanja: Zagreb , 2008. Radnja romana “Pokušaj zaboraviti” čitati knjige i to mu se jako svidjelo. Svigodine ujedno je pisana kao pismo i dnevnik. su bili začuđeni tom preobrazbom pa Glavni likovi su Daniel i Anita. Daniel je tako i Anita koja je počela više pažnjeNakladnik: Mozaik knjiga dječak koji piše pismo svome prijatelju posvećivati Danielu. S vremena na Robiju u Njemačku i tim pismom iznosi vrijeme ta pažnja se pretvorila u ljubav.On je ubacio neke nove svoje stavove i svoja mišljenja. Anita je Danielu nije bilo žao što je napustioelemente pisanja kao djevojčica koja se nedavno doselila u odbojku koju je toliko volio jer je dobiošto su učestala izmjena Novu Gradišku i ona svoj svakodnevni Anitu koja je sada sretna i kojoj je u dnevnika i pisma, život opisuje u dnevniku. Radnja je životu napokon zasjalo sunce. Mislim da temeljena na izmjenjivanju Danielovog je to dokaz da se za ono što zaista želimo tako stvorio radnju pisma i Anitina dnevnika. Anita se sa moramo jako potruditi, a ponekad i i učinio knjigu puno svojim roditeljima doselila u Novu žrtvovati voljene stvari. Pisac je na vrlo zanimljivijom. Gradišku kako bi zaboravila sve loše zanimljiv način izvukao tu poruku. Dječji roman pod nazivom stvari koje su joj se dogodile u životu. Dojmila me piščeva domišljatost pri “Pokušaj zaboraviti “ jedan je Bila je prije silovana i to je bio razlog odabiru izgleda i načina pisanja romana. od poznatijih proznih djela njenog straha koji je osjećala prema On je ubacio neke nove elemente pisanja slavnoga pisca Mire Gavrana. svim ljudima. Mislim da je taj njen strah kao što su učestala izmjena dnevnika Miro Gavran je suvremeni opravdan jer je proživjela grozne stvari i pisma, tako stvorio radnju i učinio pisac koji često piše za i ne želi da se sve to ponovi. Daniel se knjigu puno zanimljivijom. Knjiga mi mlade, ali među njegovim zaljubio u Anitu i pokušavao joj prići, se jako svidjela i preporučila bih ju svim djelima često će se naći i no ona je svaki njegov pokušaj odbila. naraštajima, i mladima i starima, jerpo koja knjiga za odrasle. Osvojio je i Daniel je pokušao tražiti nešto što bi im mislim da nema određene dobne granicebrojne nagrade, kako u Hrvatskoj tako i bilo zajedničko. Počeo je čitati knjige jer da bi se pročitala dobra knjiga.u inozemstvu. Napisao je mnogobrojne zna da to Anita voli. Bilo je zanimljivokazališne tekstove. Djela su mu gledati kako Daniel radi ljubavi počinje Vesna Biuk, 7.cprevedena na dvadeset i pet jezika. Pročitali smo za vas 47
  • 48. J.K. Rowling: Bajke Barda Beedlea („The tales of Beedle the bard“) Algoritam, Zagreb 2008. Nedavno je, na radost fanova diljem svijeta, izašao sedmi nastavak filmova o više ne tako malom čarobnjaku, pod naslovom „Harry Potter i Darovi smrti 1. dio“. Kao što većina obožavatelja zna, film je podijeljen na dva dijela zbog previše radnje u istoimenoj završnoj knjizi. Fanovi su prije prikazivanja filma postavljali razna pitanja, o tome hoće li se saga možda nastaviti, koliko će ova ekranizacija sveukupno zaraditi novaca, hoće li biti vjerno prikazana knjizi itd. Fenomen zvan „Harry Potter“ traje već trinaest godina i do danas je prikupio više milijuna obožavatelja diljem svijeta, od najmlađih pa do onih najstarijih. Oni iz dana u dan na svjetske društvene mreže i razne web-stranice stavljaju svoje uratke, od javnog pokazivanja koliko svakojakog „blaga“ vezanog uz popularnu heptalogiju imaju, sve do pokušaja nasmijavanja ljudi različitim parodijama. Završna, sedma knjiga izašla je 2007. godine, pri čemu je također dočekana vrlo pompozno i u velikom stilu. Doduše, moramo priznati da to i zaslužuje. Bajke na nov način U toj knjizi važnu ulogu ima jedna druga, ona iz čarobnjačkog svijeta, pod naslovom “Bajke Barda Beedlea“. U njoj se nalaze čarobnjačke bajke koje njihovi roditelji, kako je rečeno u „Darovima smrti“, čitaju svojoj djeci prije spavanja. No, nekako je ta knjiga stigla i u naše, „bezjačke“ ruke. Šalu na stranu, naravno da je autorica ovog djela, kao i cijele serije, zapravo britanska spisateljica J.K. Rowling. Bajke Barda Beedlea uz „Metloboj kroz povijest“ i „Čudesne zvijeri i gdje ih naći“ čine svojevrsne „spin-off “ romane koje je autorica napisala za humanitarne svrhe u suradnji sa zakladama „Comic Relief “ i „Children’s high level group“. Nešto o sadržaju Knjiga je prožeta zanimljivim ilustracijama same Rowlingove, a na predstranici stoji i da je izvorni rukopis („rune“) prevela Hermiona Granger, važan lik u knjizi, koji je zapravo dobio prvo izdanje Bajki napisan na tom starom čarobnjačkom rukopisu. U djelu veliku ulogu ima i još jedan protagonist serije, profesor Albus Dumbledore, ravnatelj škole vještičarenja i čarobnjaštva u Hogwartsu. On je poslije svake od pet priča napisao svoje mišljenje o njima, otkrivajući usput razne pikanterije iz Hogwartsa. Ali, vratimo se malo na početak. Tamo se nalazi spisateljičin uvod koji služi kao svojevrsni vodič za čitanje knjige. U njemu se nalaze mnogi korisni podaci o povijesti bajki, kao i stajališta te mišljenja čarobnjaka koji su ih pročitali. Same priče su pisane u stilu „bezjačkih“ bajki, pomalo starinskim riječima i izrazima. Kada čitate knjigu, imate osjećaj kao da ste u ranom srednjem vijeku, a tada su negdje ove bajke i trebale biti napisane, prema pretpostavkama. Spisateljica je htjela stvoriti48 Pročitali smo Naziv rubrikeza vas
  • 49. bajke što vjernije tome dobu, i u tome je i uspjela. Možemo pretpostavitida je pomalo imitirala bajke braće Grimm ili sličnih autora kako bi višedočarala ugođaj. Djelo je vrlo dobro koncipirano, kako sam već rekao, jakomiriše na bajke ljudi koji se ne služe čarolijama. Mi imamo Crvenkapicu,Snjeguljicu, Pepeljugu, Ljepoticu i Zvijer, dok čarobnjaci imaju Mekanuzekanu i njezin hihotavi panj, tri brata, čarobnjaka, lonca skakutavca islične junake. Djelo puno odudara od jednostavnog i modernog načinana koji su napisane sve knjige iz takoreći regularne serije. U ovoj zbircipripovijedaka jasno se vide stajališta čarobnjaka iz srednjeg vijeka- svi subili protiv „bezjaka“, nisu marili za njih, a oni su im uzvraćaliistom mjerom. Može se reći da su također vrlo vjerno prikazanadruštvena mišljenja ljudi općenito iz tog povijesnog razdoblja.Uostalom , srednji vijek doista je bio obilježen spaljivanjemtakozvanih „vještica“ na lomačama. I u bajkama se jasno vidifiktivni sukob- u našim bajkama čarobnjaci i vještice su zli,okrutni i beskrupulozni likovi, dok su u čarobnjačkim potpunosuprotno. U svakoj od njih ocrtana je jedna osobina; takoimamo škrtost, gramzljivost, brzopletost, lukavost, okrutnost,oholost, veselost, razigranost, sramežljivost, hrabrost, odvažnosti pregršt drugih mana i vrlina zastupljenih u tim pričama.Zasigurno je najvažnija bajka ona o tri brata, koja ima veliko J.K. Rowlingznačenje u posljednjoj, sedmoj knjizi o Harryju Potteru. Kaošto sam naslov kaže, ona priča priču o tri brata, vrsna čarobnjaka, koji suna jednome mostu susreli samu Smrt, prikazanu kao zakukuljenu priliku.Lukavo je ponudila braći nagradu za domišljatost, jer su je bili vješto izbjegli. Najstariji, naprasiti brat, dobio je čarobni štapić kojim je postao svemoćan. Drugi brat, oholi, dobio je Kamen života, koji omogući čovjeku da vrati mrtvoga u život, a treći, najskromniji i najmlađi brat, nije znao što bi zaželio, pa mu je smrt dala Plašt nevidljivosti. Prvog i drugog brata smrt je pronašla i oduzela im život, ali trećeg nikada nije uspjela pronaći, jer je imao svoj plašt nevidljivosti.Ovo treba svakako pročitatiPriča je vrlo zanimljiva, u njoj ima mnogo simbolike. Naime, prvi i drugibrat stradali su ne zbog toga što nisu imali dovoljnu moć kako bi pobijediliSmrt, nego zato što su bili loše ćudi. Treći brat je preživio zbog svojedobrote i skromnosti, a ne zbog moćnog oružja.I na kraju, potrebno je donijeti zaključak. Knjiga mi se svidjela zbogmnogo simbolike u pričama, ali i zbog toga što vrlo zanimljivo opisujefiktivni odnos bezjak-čarobnjak. Imam i jednu zamjerku: nije mi sesvidio način pisanja, iako je sve skupa dobro smišljeno zbogtoga što su tako pisane i one „prave“ bajke. Ovo je svakakojedno zanimljivo štivo koje bi valjalo „srediti“ nakonpročitane serije djela o Harryju Potteru. Zato, preporučamvam da se prihvatite ovih knjiga ako ih još niste pročitali,jer ćete proživjeti neviđeno iskustvo. Andrija Golub, 7.a Andrija Golub Pročitali smo za vas 49
  • 50. Put po europi Ljetna pustolovina i ovoga ima u Parku Nakon Europa Parka, posjetili smo Strasbourg (Francuska) i poznatu katedralu koja je 6. najveća crkva na svijetu iz razdoblja romanike i gotike. Bio je to samo san prije 8 mjeseci, no Kada smo stigli, dočekao nas je pljusak. do prije 5 mjeseci već smo se pakirali i Tamo smo bili tjedan dana i posjetili bili smo uzbuđeni što krećemo u jednu mnoge zanimljivosti kao što su: Muzej novu pustolovinu i na tako daleki put. WWII, Rezervat ptica, farmu nojeva u Pravac Hrvatska-Slovenija- Austrija- Nizozemskoj, luku Knokke-Heist gdje se Njemačka-Francuska-Luxemburg- izvoze auti iz cijeloga svijeta, kupali se u Belgija-Nizozemska. Sjevernom moru i vidjeli podmornicu. Nakon svega toga vratili smo se natrag Prvi cilj - Njemačka Njemačku. Tamo smo posjetili popularni Hrvatski dio puta bio mi je dosadan jer Europa Park koji nikad neću zaboraviti. mi je većina bila poznata. No slovenski Bili smo na različitim vozilima, i austrijski dio bio je izuzetno lijep. vrtuljcima, rollercoasterima, raftingu na Sjevernom moru Slovenija puna brda, vinograda i zavoja, itd. Na kraju smo se popeli 75 metara u a Austrija puna ogromnih planina, zrak liftom gdje smo mogli vidjeti cijeli prekrasnog šumskog krajolika i ostalog ogromni park. Nakon Europa Parka, zelenila. Odmah sam prepoznao Alpe posjetili smo Strasbourg (Francuska) o kojima smo učili na geografiji. U i poznatu katedralu koja je 6. najveća Austriji smo prvi put stali i jeli uživajući crkva na svijetu iz razdoblja romanike i u pogledu na pašnjake i puste skijaške gotike. Zabavi je došao kraj kao i našem staze na koje snijeg još nije pao. Nakon putavanju. Spakirali smo se, oprostili se odmora prošli smo tunelom dužim sa sestričnama i rođacima i krenuli put 20 km i vozili smo se“ ispod“ grada pod noge. Gratza također dugačkim tunelom. Na ovako izgledaju belgijske ulice kraju Austrije tankirali smo i krenuli Unatoč GPS - u malo smo u Njemačku gdje smo vidjeli poznatu zalutali Alliance Arenu i dio Munchena. Kada Nakon velike gužve u Austriji, izgubili smo napokon stigli k rodbini, odmorili smo se u Sloveniji jer nas je GPS krivo smo se od puta koji je trajao 15 sat. odveo. Brzo smo se snašli i čim smo Bili smo 3 dana u gradiću koji se zove ušli u Hrvatsku, počeli smo odbrojavati Lichtenau. kilometre. Kada smo došli doma, osjetili smo veliko olakšanje da je sve dobro Drugi cilj - Belgija prošlo. Zaspao sam i sljedeće jutro nisam Nakon svega toga krenuli smo i u mogao dočekati da svima pokažem gdje Belgiju preko Francuske i Luxemburga. sam sve bio. u Muzeju Luxemburg ima veliku opskrbu električne energije korištenjem velikih Luka Sudar, 8.b bijelih vjetrenjača. Put nas je vodio preko velike rijeke Rajne, prirodne granice između Njemačke i Francuske. na Rajni50 Putovanja
  • 51. Upoznajemo svoju županijuprimio nas je županU trećem razredu učimo o svojoj Neki su učenici pronašli na slikamaVirovitičko-podravskoj županiji. Da bi svojega djeda, baku ili susjeda koji je članje još bolje upoznali, krenuli smo na Rodoljuba. Bilo je poučno i zanimljivo.terensku nastavu. Svi trećaši , nas okostotinjak uputilo se u posjet važnijim Posjet crkvi sv. Roka nekoj je djeci bioustanovama. Prvo smo posjetili Upravnu i prvi jer nisu iz Virovitice. Molitvomzgradu i sjedište Virovitičko-podravske smo počeli upoznavanje s našom crkvom, a naša vjeroučiteljica Katarina pred crkvom sv. Rokažupanije. Tamo nas je dočekalapročelnica ureda župana Melita Sirovica. Zubak nam je pokazala svaki oltar, kip, orgulje, krstionicu i dr.. Terensku nastavuU Velikoj vijećnici počastili su nas završili smo sa sladoledom i kolačima usokovima i slatkišima, a potom je Dori. Mogu reći da je terenska nastavaprikazan kratki film o našoj županiji. bila slatka jer smo stanovnici najslađePročelnica ureda održala je zanimljivo županije.predavanje o radu županije i o svimopćinama. Potom smo mi postavljali tekst: Marko Sklenar 3.azanimljiva pitanja, više vezana za grad,a manje za županiju. Poslije smo svipozvani u ured župana TomislavaTolušića, gdje smo se svi uspjeli ugurati.Slijedilo je i zajedničko fotografiranje sažupanom.U našem smo muzeju pogledali postavizložbe o 130. godišnjici rada HPD-aRodoljub. Kroz izložbu nas je vodilakustosica muzeja Dubravka Sabolić. Katarina evđić, 8.e Terenska nastava 51
  • 52. Putovanje u Izrael Ostat ćeš, a ja ću te ponijeti sa sobom (Ivan Pavao II.) Obilazeći sva navedena mjesta, doživjela sam slike koje sam si zamišljala čitajući Dječju bibliju. Bilo je to putovanje kojeg ću dugo U Betlehemu i Jeruzalemu pamtiti. Tata me je iznenadio kupivši Posjetili smo baziliku Isusova rođenja, karte za utakmicu Izrael – Hrvatska. crvku sv. Jeronima i ostale gradske Moje dugo iščekivano putovanje znamenitosti. Betlehem mi se jako avionom napokon se ostvaruje. Krenuli svidio zbog povijesnih građevina i smo u ranim jutarnjim satima da bismo prepoznatljivog istočnjačkog stila na vrijeme stigli u zračnu luku Zagreb građenja. Nastavak putovanja bilo je i obavili pripreme prije polijetanja. prema Jeruzalemu. Razgledali smo Nakon što je avion stigao, uzbuđeno grad i posjetili Kapelu Isusovih suza, sam ušla i s nestrpljenjem čekala da Getsemanski vrt, Marijin grob i crkvu poletimo. Bio je to nezaboravno iskustvo Isusova groba. Obišli smo postaje koje nikada neću zaboraviti. Nakon Križnog puta ( Via Dolorosa ) kroz duge vožnje sletjeli smo u zračnu luku koje je Isus prošao s križem na leđima Ben Gurion u Tel Avivu, obavili sve idući prema Golgoti gdje je razapet. carinske formalnosti i uputili se prema U nastavku putovanja ušli smo u stari Betlehemu. grad Jeruzalem kroz tzv. Vrata smeća i a (Jeruzalem) zidne kralja Herod crkva Isusova rođenja52 Putovanja
  • 53. došli do Zida plača – najsvetijeg mjesta te pjevajući navijačke pjesme hrabrili na svijetu za Židove. Židovi obučeni u smo naše igrače. Rezultat utakmice bio svoju tradicionalnu odjeću dolazili su je onakav kakav smo svi priželjkivali pred Zid plača na molitvu. Obilazeći sva jer je reprezentacija ostvarila pobjedu. navedena mjesta doživjela sam slike koje Zadovolji smo se vratili u hotel. Sljedeći sam si zamišljala čitajući Dječju bibliju. dan uputilo smo se na aerodrom gdje U kasnim večernjim satima umorni i sam susrela ozlijeđenog Ivicu Olića ispunjeni onim viđenim smjestili smo se kojeg sam zamolila za fotografiju što je u hotel Dan Panorama u Tel Avivu. on vrlo rado prihvatio. Tim putovanjem ispunila mi se želja da letim avionom. A Na valovima za surfere istovremeno javila mi se želja da iduće Drugi smo dan odlučili provesti na putovanje bude Grčka gdje će naša obali Sredozemnog mora u čijoj se reprezentacija igrati iduće godine. blizini nalazi veliki niz hotela. Kako Dora Duvnjak, 7.a je temperatura u Tel Avivu bila 30 C° odlučili smo se kupati i sunčati na pješčanoj plaži. Zbog velikih valova Ramat Gan nismo mogli uobičajeno plivati jer su ti valovi najprikladniji za surfere kojih je bilo jako puno. Uživala sam u kupanju bacajući se pod valove. Nakon kupanja i šetnje po Tel Avivu, otišli smo se odmoriti u hotel. Utakmica Izrael – Hrvatska Večer je bila rezervirana za kvalifikacijsku utakmicu Izrael-Hrvatska. Autobusom smo došli do stadiona “Ramat Gan” koji je bio obasjan reflektorima. Ulaskom na stadion smjestili smo se u dio koji je bio rezerviran za hrvatske navijače. Svi smo bili „naoružani“ navijačkim rekvizitima, BetlehemIsusov grob (Jeruzalem) Ivica Olić i ja na aerodromu Ben Gurion Naziv rubrike Putovanja 53
  • 54. Izlet u Krapinu Jedan smo lijep jesenski dan iskoristili za odlazak na izlet u Krapinu. Ugodan put protekao je uz stručno vodstvo provjerene već putne agencije. Put nas vodi u Lepoglavu i poznatu župnu crkvu Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije. Nakon kratkog zadržavanja i srdačnog dočeka u crkvi odlazimo prema Krapini gdje nas čeka fini ručak, a nakon toga razgledavanje Muzeja krapinskih neandertalaca, što nam je i bio cilj, ali i poseban doživljaj. Ugodan boravak u Zagorju završio je u šoping-centru Roses Fashion Outle gdje je svatko mogao naći nešto za sebe. foto i tekst: Renata Sudar pred crkvom unutrašnjost crkve54 Putovanja
  • 55. Škola u prirodi u SplituSvi joj se veselePočetak školske godine 2010./2011. u srijedu i u njemu vidjeli mnogo toga Nastava izvan razreda Ilustracija u pozadini: Barbara Kunkić, 3.r. PŠ Rezovacza učenike IV.c razreda bio je veseliji i zanimljivog. Četvrtak smo proveli u Osim što smo se dobro zabavljali, naučilisunčaniji jer su pohađali Školu u prirodi Supetru na otoku Braču. Uživali smo u smo puno toga novoga. Upoznali smou Splitu. Konačno je došao i taj dugo vožnji trajektom i ljepotama tog otoka. se s načinom života u mediteranskomočekivani dan 25. rujna kada smo krenuli podneblju. Grad je još uvijek pun turista.na put. Putovali smo noću. U udobnom Bačvice su uvijek dobar U luci smo vidjeli jedrenjake i kruzere.autobusu moglo se i spavati, ali neki su izbor Posjetili smo splitsku tržnicu na kojojbili budni cijelim putem, nestrpljivo Navečer smo slavili rođendan učenika smo vidjeli i osjetili mirise svježihčekajući dolazak na more. Domagoja Železića. Svake večeri smo plodova mora što su ih ulovili ribari. pjevali, plesali, igrali razne igrice i družili Nastava je bila zanimljivija i dugačija odUpoznali smo znamenitosti se. U popodnevnim satima išli smo one u razredu. Zadnji smo dan smo otišlii ljepotu dalmatinskih na kupanje. Iako je ljeto već za nama, u kupovinu. Kupili smo suvenire za našegradova more je još ugodno toplo. Plivali smo, najmilije te se spakirali za povratak.U Split smo stigli oko 9 sati i smjestili se preskakivali valove, loptali i lovili se.u Vilu Mikicu na Bačvicama. Domaćini Gradili smo kule od pijeska i uživali u učenici i učeiteljica Renata Kovačsu nas ugodno dočekali i upoznali s igri picigina na plaži Bačvice.kućnim redom te nas poveli u šetnjupo poznatim splitskim plažama. Drugismo dan posjetili park Marjan gdje smona vrhu pod zastavom otpjevali pjesmu„Marjane, Marjane”. Hvala nastavniciiz glazbene kulture Zumbulki Foret kojaje našla vremena i naučila učenike tupjesmu.S vidikovca se pruža prekrasn pogled nagrad Split s lukom i brodogradilištem,otoke Brač i Šoltu te planine Mosor iKozjak. U ponedjeljak smo posjetilistari grad Trogir i uživali u njegovimznamenitostima. U utorak smo seprošetali gradom Splitom. Bili smooduševljeni Peristilom, Dioklecijanovompalačom, Prokurativama na kojima seodržavaju festivali, splitskim HNK-om,spomenicima ocu hrvatske književnostiMarku Maruliću i Grguru Ninskom.Hrvatski pomorski muzej posjetili smo Putovanja 55
  • 56. Akcija „živim život bez nasilja“ Važno je znati Učenice naše škole dobile su nagrade za likovne radove: Valerija Kovač, učenica 8. razreda osvojila je prvo mjesto Mirela Deskar, učenica 6. razreda osvojila je treće mjesto. Mentorice su Ankica Fijala i Vesna Matovina. Svi će nagrađeni radovi početkom prosinca biti izloženi u Muzeju policije u Zagrebu. U sportskoj dvorani OŠ IBM socijalne skrbi, Udruge civilnog društva, Virovitica održana je završna priredba Obiteljski centar VTC, Udruga SOS hvalevrijedne akcije „Živim život bez telefon – poziv u pomoć, Centri za nasilja“ koju su vodili Trpimir Markotić socijalnu skrb VTC i Slatina, Prekršajni i Anita Relić, djelatnica policijske sud Virovitica i Upravni odjel za uprave Virovitičko-podravske županije. društvene djelatnosti Virovitičko- Cilj akcije je senzibiliziranje javnosti podravske županije. na problem nasilja, te poticanje na prijavljivanje svakog počinitelja nasilja Iva Blažević, 5.c u obitelji, na ulici, među mladima, na sportskim terenima . U programu su sudjelovali učenici OŠ IBM Virovitica, Mijo Pavelko, glumac Kazališta Virovitica, zamjenik načelnika PU Virovitičko-podravske županije Andrej Hegediš, Desa Kolesarić, predsjednica SOS telefon, zamjenica gradonačelnika Virovitice Željka Grahovac, župan Virovitičko-podravske županije Tomislav Tolušić i rock grupa Fair play band. Prigodna predavanja održana su u 5 osnovnih škola. Akcija „Živi život bez nasilja“ obilježila su i dva natječaja za literarne i likovne radove. Dobitnica 1. nagrade za literarni rad je Ines Šabanagić iz OŠ Suhopolje, a za likovni rad Valerija Kovač iz OŠ IBM Virovitica. Partneri projekata su: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Ministarstvo obrazovanja, prosvjete i športa, Agencija za odgoj i obrazovanje, Ministarstvo zdravstva i56 Iz naše perspektive
  • 57. Aktualnosti – vršnjačko nasiljePrevencija – važančimbenik rješavanjaproblemaBullying, nasilje, zlostavljanje - jako je Različiti utjecaji i okolinamnogo termina koji opisuju ponašanje Kod definiranja nasilja tri su najvažnijekoje se nalazi među djecom i mladima. komponente, a to su: namjera (nijeOpćenito, nasilje se nalazi posvuda slučajno, poput slučajnog gurkanja ilii puno je nas koji smo posvjedočili pada tijekom igre), učestalost (ponavljanasilju. Ovom temom želimo osvijestiti se svakodnevno, kroz tjedan, mjesec,sve (djecu, roditelje, nastavnike) što je godinu) i omjer snaga (najčešće su to jačito točno nasilje, koje su vrste nasilja, – slabiji ili grupa – pojedinac). Nasiljeposljedice nasilja, koji su uzroci i ima „korijene„ koji sežu do okoline udakako, moguća rješenja za nasilje među kojoj nasilnik živi, poput škole, obitelji,učenicima. U nasilju sudjeluju obično kvarta, koja utječe na ponašanje i takodvije strane, međusobno suprotstavljene rezultira nasilništvom. Važno je reći dakoje upotrebom sile ili riječi utječu na najčešće nasilnici nisu takvi oduvijek,drugu. nego su se pod utjecajem okolineVrste nasilja Ilustracija u pozadini: Maja BuđakTako nasilje u mladih dijelimo nanajčešće dvije vrste: fizičko i psihičko.Fizičko nasilje čini fizički kontakt(udarac, šamar, podmetanje nogu)kojim se nanose tjelesne ozljede, dokpsihičko nasilje (koje može biti verbalnoi neverbalno) čini povreda nečije psihe(psovke, omalovažavanje, ponižavanje,ružni nazivi, kritiziranje, prijetnje).Verbalno nasilje čini vrijeđanje nekogariječima („Kretenu!“), a neverbalnosvime osim govorom (prosti prst, geste). Lara Ivanac, 4.aPosljedice fizičkog nasilja su ozljede isve vezano uz ozljeđivanje, uključujući „promijenili“, a taj utjecaj okoline može „korisno“ iz takvog ponašanja. Psiholoziu težim slučajevima, i smrt. Psihičko biti nešto kao obiteljsko nasilje, što nas smatraju da iako nama mnogimanasilje ima razne posljedice poput dovodi do zaključka da se nasilje sastoji neprihvatljivo, tom je djetetu vrlogubitka samopouzdanja, straha, srama, od čitavog lanca povezanog u krug. Ako vjerojatno nasilje sasvim normalno ipovučenosti, nesigurnosti, depresije roditelj tuče svoje dijete ili ne kontrolira zbunjeno reagira na upozorenja u školi:i u ozbiljnijim slučajevima, zbog emocije, ono će shvatiti to kao prihvatljiv “To nije u redu!“, baš zbog uvjeta u nakupljenog stresa, način ponašanja i možda biti nasilan obitelji ili kakvoj drugoj bliskoj zajednici. i samoubojstvo. prema svojoj okolini, a kada odraste, ono Na temelju ovoga došli smo do zaključka Svakodnevnim će vjerojatno svoje dijete tući i tako u da su ljutnja i bijes vrsta ponašanja psihičkim nasiljem nedogled. koje moramo naučiti kontrolirati i ne se pojedinca može pokazivati ih na „loši“ način tako da se izbaciti iz zajednice Važna je prevencija nasilnika savjetuje da radije iskoristi tu koje vodi u još veće Zato treba poraditi na prevenciji nasilja, želju za npr. vožnju bicikla, trčanje ili probleme jer dijete a da bismo to mogli napraviti, moramo sl. Zaključak mnogih psihologa je da postaje izolirano se upoznati još bolje s nasiljem. Ciljevi postoje mnogi načini kojima možemo od svojih vršnjaka nasilja su iživljavanje nad drugima i prikazati svoje osjećaje i da ih moramo i ne može stupiti u osjećaj moći te privlačenje pažnje, bilo pokazati na bolji način i ujedno pomoći normalan kontakt s od strane žrtve, učenika, nastavnika, drugima da čine isto. njima. škole, pa čak i medija. Privlačenje pažnje Maks Luka Šenjug, 8.d daje nasilniku još veći osjećaj moći, što bi značilo da nasilnik dobiva nešto Iz naše perspektive 57
  • 58. Dan muzeja Učenje na drugačiji način Učenici 7.f i 8.e s prof. Maricom Matasić gipsu, koje su mogli ponijeti sa sobom za i mr.sc. Jasnom Razlog-Grlicom, kao i uspomenu, promatrali aktivnost vulkana zainteresirani učenici dodatne nastave izvedeno pomoću trika, na umanjenom iz geografije i biologije sudjelovali su pojednostavljenom primjeru i uvjerili zanimljiva radionica u muzeju na predavanju i radionici povodom se da tektonika tla uvjetuje nastajanje obilježavanja Dana muzeja. Stručni planina. Učenici su na zanimljiv način voditelj JU Parka prirode Papuk Goran prošili svoje znanje iz gradiva biologije i Radonić i Silvija Salajić iz Gradskog geografije. muzeja u Virovitici organizirali su predavanje i radionicu. Na radionici su Domagoj Šušak, 8.d učenici izradili otiske fosilnih školjki u U potrazi Nikolina Klešić, 5.d za knjigom Ilustracija u pozadini: Fabijan Kovačević, 4.a Jedna od aktivnosti naći. Prvo mjesto osvojila je Dorotea tko će biti brži od dviju sestrica u obilježavanju Rudec 7.d, drugo Matea Barnaki 6.a , a Međunarodnog treće Sanela Barnaki 7.a. mjeseca školskih knjižnica bilo je natjecanje pod nazivom Knjigolov. Prvih troje najboljih natjecatelja dobili U natjecanju su se mladi knjižnjičari su nagrade. Iako su neki bili bolji, neki gradske i putničke smjene iskušali u lošiji, moramo zapamtiti da je važno vještini i brzini traženja knjiga. Naše su sudjelovati, a ne pobijediti. knjižničarke Goranka Pavelić i Vesna tekst i fotografija: Vesna Biuk, 7.c Zvečić na karticama pripremile nazive knjiga koje su natjecatelji morali što brže najbrže u knjigolovu s knjižničarkama Obilježavanje Hrvatskog olimpijskoga dana Svi u bijele majice! U školskoj su dvorani odigrane dvije prijateljske utakmice između učenika i učenica viših razreda putničke i gradske smjene naše škole. važno je slušati Djevojčice su se natjecale u rukometu, a olimpijski odbor brine o razvoju i Djevojčice su se natjecale u rukometu, a dječaci u malom nogometu, dok su ih sa promicanju sporta, kako na državnoj, dječaci u malom nogometu, dok su ih sa tribina pratili i bodrili njihovi vršnjaci iz tako i na razini županija, gradova i općina tribina pratili i bodrili njihovi vršnjaci iz razreda. te potiče ljude na bavljenje sportskim razreda. aktivnostima, kao jednim od oblika I ove smo školske godine obilježili očuvanja i unaprjeđenja zdravlja svakog U prvoj utakmici snage su odmjerile Hrvatski olimpijski dan. Na taj dan pojedinca . djevojčice gradske smjene i putničke godine 1991. osnovan je Hrvatski smjene. Kako i glasi olimpijski slogan: olimpijski odbor koji je Međunarodni Naša je škola i ove godine obilježila „Nije važno pobijediti, važno je olimpijski odbor već nakon četiri proslavu Hrvatskog olimpijskog dana. sudjelovati“, ovom prilikom rezultati mjeseca primio u najbrojniju Povodom toga u školskoj su dvorani utakmica će biti izostavljeni, samo ću međunarodnu organizaciju na svijetu. Uz odigrane dvije prijateljske utakmice naglasiti da je konačni ishod putničke skrb i širenje olimpijskih načela, etičkih između učenika i učenica viših razreda i gradske smjene ostao prijateljski, i moralnih normi u športu, Hrvatski putničke i gradske smjene naše škole. neriješen, 1:1. Iva Galetić, 8.f58 Školski globus
  • 59. Dani kruha – dani zahvalnosti“Od pereca rastu djeca”Uz miris pečenog kruha koji se širio hodnicima, bile su prepunekošare u kojima su se žutjele tikve, kukuruz, crvenjele jabuke ivirili zreli kesteni.Kao i svake godine i ovaj smo listopadni Učenici od 1. do 4. razreda koje su učenici 5.a pravili kiflicedan obilježili Dan kruha i zahvalnosti uvježbale učiteljice Mioković, Resler,za plodove zemlje. Tom prigodom Marčeta, Mikolić, Hađija i Jurić-Ćivrou predvorju škole izloženo je puno recitirali su, pjevali, glumili i plesali.hrskavog peciva, dizanica, mirisnihmakovica, pereca i različitih oblika Da bi bilo još svečanije, pozvalikruha, koje su s puno truda i ljubavi smo patera Vjekoslava. Uz molitvu,pripremile vrijedne mame, bake i pekari. blagoslovio je kruh i sve plodove zemlje, zahvalio dragom Bogu na svimNa panoima su prikazani radovi ljudi u darovima. Zajedničkom molitvompolju, kako se nekada obavljala žetva i „Očenaš“ završila je naša svečanost.mljelo žito. Posebno je bilo lijepo vidjeti da živimoUz miris pečenog kruha koji se širio u izobilju, zato smo poželjeli da i mi i svihodnicima, bile su prepune košare u ljudi na svijetu uvijek imaju kruha , jer mali pekari smo mikojima su se žutjele tikve, kukuruz, KRUH ŽIVOT ZNAČI.crvenjele jabuke i virili zreli kesteni. Veronika Hanić, 2.bOd kruha do jabukaUčenici 1. i 2. razreda PŠ Taborište organizirali smo integrirani dan posvećenobilježili su Dane zahvalnosti za plodove tom ukusnom i zdravom voću. Bilo jezemlje svečanostima za Dane kruha i korisno i poučno naučiti neke vrsteDan jabuka. Dan kruha smo proslavili jabuka, proizvode od jabuka i značenje15. listopada blagujući domaći kruh jabuke za naše zdravlje. Zasladili smo sei kolače koje su izradile naše vrijedne sočnom jabukom i zapjevali pjesmu tojmajke i bake. Priredbu smo upotpunili kraljici voća. slasni mali zalogajiigrokazima, pjesmama i recitacijama okruhu. Na Dan jabuka, 20. listopada, Učenici 1. i 2. r. PŠ TaborištePŠ Milanovac PŠ RezovacBlagdan Sve izkruha iplodova krušne pećizemlje Već nekoliko godina zaredom učenici PŠ Rezovac i njihove učiteljice na poseban način obilježavaju Dane kruha.Dani kruha su svečanosti Svečanost u Milanovcuu mjesecu listopadu kada Posjetili su gospođu Bijelić koja im je uobilježavamo zahvalnost za krušnoj peći ispekla pekarske proizvode.plodove zemlje i naš rad. Tako su i Ove su godine uživali u slasnoj pizzi iučenici 1. i 4. razreda PŠ Milanovac velikom broju kiflica, pletenica i perecaobilježili Dane kruha. Učenici su koje su izradili vlastitim rukama. Urazgovarali o procesu nastajanja kruha, radnoj atmosferi, veselju i pjesmi vrijemeod sijanja žita pa sve do onog trenutka je brzo prošlo.kad kruh ide u pećnicu i zamiriše cijelukuću. Bake, majke i neke učenice su Matea Dalpont, 4.r. PŠ Rezovacispekle kruh, peciva, kolač. Svaki jeučenik donio dio kuliranskog umijećasvoje majke ili bake i podijelio s drugim Priprema proizvoda za krušnu pećučenicima. U slast su pojeli sve... Školski globus 59
  • 60. Radujmo se blagdanu Tradicionalnom priredbom učenici i učitelji OŠ Ivane Brlić – Mažuranić, Virovitica obilježili su nadolazeći blagdan Božića. Sportska dvorana škole postala je pozornica u kojoj su se izmjenjivale riječi pjesme, recitacije, veselimo se dolasku Božića pjesmom i plesom igrokaza, a ples i radosna pjesma odjekivala je dvoranom u kojoj su učenici svojim glasnim pljeskom Jurić – Ćivro, Katarina Zubak, Ivona pozdravili svaku točku pripremljenog Boljevčan i Martina Lončar uz tehničku programa u kojemu su sudjelovali podršku učitelja Ivice Tomljanovića. školski zbor, recitatori, mali glumci, Svečanost riječi završila je čestitkom i pjevači- solisti, ritmičke skupine i mali dobrim željama ravnatelja škole Josipa folklor. Učiteljice koje su pripremale Strmečkog. Blagdanskom ugođaju učenike su: Zumbulka Foret, Željka doprinijeli su ukrasi koje su izradili Puškarić, Jasna Resler, Jasna Mikolić, učenici s učiteljicama Ankicom Fijalom i Jelica Olujić, Snježana Hađija, Jasenka Sanja Horžić, 8.a Kornelijom Šarić. Monika Mikolčić, 7.c “Dao Vam Bog puno...” Kao i svake godine tako smo i ove darivaju orasima, jabukama i kolačima. nastupili na priredbi ”Večer folklora Čestitar im daje tradicionalnu božićnu i običaja” u kazalištu. Mi smo mali čestitku: “Dao Vam Bog puno ...” Našom čestitari koji se nazivaju “Krist kindl”. čestitkom obično završavaju božićni Taj je običaj u ovim krajevima bio i običaji i priredbe. Ovu smo čestitku ove prije sto i više godina. Mala povorka godine darivali starima i nemoćnima djece na čelu s čestitarom, Marijom i u Borovi i učiteljima i učenicima naše večer pjesme i folklora Josipom u pratnji anđela pjevajući dolaze škole. u domove i čestitaju Božić. Ukućani nas Marko Sklenar, 3.a Božićna priča Milijun i sto tisuća lampica?! I to još raspoređeno po drveću, grmlju, kamenju i mostićima. Vjerujte, zaista prava Božićna priča. Naša je obitelj odlučila s prijateljima vidjeti nešto novo na kraju prošle godine, a preporuka je bila imanje obitelji Salaj u u božićnoj priči Tea i Sven Grabovnici u neposrednoj blizini Čazme. Na putu do Čazme stali smo u Velikom Svaki grmić, kamen, most, drvo ili kada je osvijetljeno, posjetilo četrdeset Grđevcu kod vlaka u kojem je sniman kuća na tom je imanju osvijetljeno tisuća posjetitelja. dio filma «Vlak u snijegu» i mlina lampicama svih boja i veličina. Lampice se postavljaju dva i pol mjeseca, a toliko Kada dođete tamo, jasno vam je zašto. koji predstavlja roman «Družba Pere se i skidaju uključujući i sušenje. Zaista se osjećate kao da ste u jednoj Kvržice» književnika Mate Lovraka koji priči. je rodom iz Velikog Grđevca. Vlasnici su ukrašavanje imanja počeli radi svoje radosti, a sada se uključila i Sada i mi preporučamo drugima posjet Mrak je pao kad smo se približili turistička zajednica grada Čazme. ovoj osvijetljenoj priči. Grabovnici. Pogled s brežuljka na osvijetljeno imanje bio je prekrasan, a na Tea i Sven Balint Posjetitelji dolaze iz cijele Hrvatske. ulazu smo svi ostali bez riječi. Prošle godine je imanje u doba blagdana,60 Školski globus
  • 61. Dan škole i izbor za najučenika školeSuze radosnice nalicima najuspješnijih Piše: Iva Ljubanović, 8.aBudući da je OŠ IBM najveća u županiji, nominacija svakoga učenika je (prošlogodišnja učenicavelika čast jer nije lako ući u izbor šest najboljih u kategoriji svih 8. razreda. osmog razreda) vokalna skupinaSvečanom priredbom u sportskoj Izbor sportaša i sportašicadvorani učenici i učitelji OŠ Ivane Nominirani učenici su oni koji suBrlić – Mažuranić Virovitica obilježili uzor svima jer su svojim uspjesimasu Dan škole i proglasili najsportašicu, pronijeli ime škole i županije diljemnajsportaša i najučenicu škole za školsku Republike Hrvatske. Prema Pravilnikugodinu 2009./2010. o nagrađivanju razrednici 8.r. predložiliBogatim i raznolikim programom su učenike po kriteriju odličnog uspjehapredstavljeni su najuspješniji učenici i zapaženih rezultata na natjecanjima ina županijskim natjecanjima u znanju, susretima. Ove su to godine: Lara Bakir,LiDraNu, likovnoj kulturi te sportu, a Maja Jirouš, Iva Ljubanović, Marijanasve nazočne pozdravio je ravnatelj škole Tomljanović i Lucija Zečević.Josip Strmečki. U kategoriji sportašica: Dora Cicvarić, Lucija Košćak, Kristina Kovačić,Slavimo uspjeh i jubilej Sandra Manojlović, SaraI ovom su školskom godinom učenici Špiranec i Lucija Zečević.OŠ IBM postigli izuzetne rezultate usvim područjima stvaralaštva. Ponos su U kategoriji sportaša: Karlo Boos,škole ostvareni projekti i uspjesi učenika Ivan Brkić, Matko Duvnjak, Josipna državnim natjecanjima. Điketa, Ivan Zdeličan i Ivan Zubak.Bila je ovo prigoda za čestitku svim Sandra Manojlović -djelatnicima koji slave svoj jubilej najučenicaneprekidnog rada u školi- Nada Pocrnić,Maja Grdić, Svjetlana Tomljanović (5 Najsvečaniji trenutak priredbe biogodina), Katica Pavlović (10 godina), je otvaranje omotnica i proglašenje.Ivanka Ključec, Vesna Rudec, Ana Lucija Košćak je najsportašica, IvanSabljak (15 godina), Jasna Mikolić Zdeličan je najsportaš, a Sandra(25 godina), Zorica Tomljanović (35 Manojlović je najučenica OŠ IBM zagodina), Željka Šolc i Dragutin Hajmaši šk.god. 2009./2010. Glasnim pljeskom(40 godina). dvorana je pozdravila sve proglašene najučenike koji nisu mogli skriti svoje suze radosnice. radosna lica najboljih učenika spretne ritmičarke najsportaš Ivan zdeličan Školskirubrike Naziv globus 61
  • 62. Dobrodošli, dragi prvašići! Sve su vijesti započele istom pripremili su učenici 2.3. i 4. razreda sa informacijom, počela je školska svojim učiteljicama. Uz mnogobrojne godina. I u našoj je školi bilo živo, roditelje učenika koji polaze u prvi užurbano, ali i veselo jer školom se razred nazočili su predstavnici MUP- a, opet oglasilo školsko zvono. Za 100 HAK-a te pročelnik A. Mihoković. Riječ učenika naše škole ovo je bio poseban dobrodošlice uputio im je ravnatelj škole dan jer su prvi put sjeli u školske klupe, Josip Strmečki koji je istaknuo koliko a bezbrižni dani djetinjstva sada su je važan trenutak polaska u školu kada iza njih. Srdačan doček prvašićima započinje jedno novo razdoblje u životu svakoga djeteta. pune su ruke prva šićadramska skupina 4.r. za siguran put do škole završna svečanost 8.razreda Uvijek su to trenutci posebnog raspoloženja Kao i svake godine i ove su školske školske godine, ipak su na mnogim bili različiti.  Igrokaz, recitacije, godine učenici 8. razreda pripremili licima potekle suze, i emocije su bile predstavljanje razreda, riječi hvale program za završnu svečanost. Koliko jake. Svaki se razred predstavio svojim i zahvale, modna revija, skečevi i god se činilo da su jedva dočekali kraj programom u kojemu su sadržaji šale te pjesma  bili su dio programa koji su pripremili osmaši sa svojim razrednicima i učiteljima kako bi zahvalili svojim učiteljima, ravnatelju, stručnim suradnicima i svim ostalim djelatnicima škole na svemu što su činili da njihovih osam godina školovanja bude jedno razdoblje za pamćenje. Svi će oni ponosno reći da su nekad bili Brlići, a neki će od njih svakako pamtiti svoje izuzetne uspjehe, odlične ocjene i nominacije za najučenike i najsportaše te proglašenje najboljih. Sada je pred njima trenutak odluke o daljnjem školovanju. Razrednici 8. razreda – Sanja Jergović, Zumbulka Foret, Goran Kozlinger, Željka Puškarić i Jasna Razlog – Grlica. Lara Bakir, 8.b62 Školski globus
  • 63. Odlazak u mirovinu Mirjana Bij uk Nada Čubri ć Dragutin H ajmašiPočetakom školske godine troje Na svečanom su ručku ravnateljdjelatnika naše škole otišlo je u zasluženu škole Josip Strmečki te predstavnikmirovinu nakon dugogodišnjeg rada u Sindikata Zlatko Tot te kolegicaškoli. Marica Matasić prigodnim riječima zaželjeli umirovljenicima puno zdravlja,Učiteljica razredne nastave Mirjana zadovoljstva i sretnih dana.Bijuk, učitelj tehničke kulture DragutinHajmaši te spremačica Nada Čubrić.Provedba nacionalnih energetskih programaNovosti u školiOvom smo školskom godinom ušli u zamijenjeni su svi radijatori, termotridesetšestu godinu naše škole. Godina ventili, a velik dio sredstava financiranje dosta iza nje, ali vrijeme promjena je za kupnju dva najsuvremenija kotla zau svakom je pogledu ostavilo trag na potrebe kotlovnice.školi. No, ona se obnavlja i mijenja. Nazadovoljstvo svih djelatnika, učenika Da bi se zaštitio prostor učionica odi roditelja možemo reći da su mnogi jakog utjecaja sunca, snijega i svih nepogoda, postavljena je vanjska zaštita stolarijaprojekti realizirani unatoč tomu štoto uvijek nije bilo jednostavno i lako – venecijaneri što je dodatna zaštita jerostvariti. Veliki doprinos u ostvarivanju u učionici na prozoru postoji unutarnjasvih ciljeva dao je naš ravnatelj Josip zaštita.Strmečki koji već petnaest godina Ukupan trošak koji je financirao Gradvodi školu. Zahvaljujući njegovoj Virovitica za obavljene radove iznosio jekreativnosti, koja je vidljiva u mnogim 1.022.029,02 kn.idejama za poboljšanje uvjeta rada uškoli, ambicijama za napretkom, boljom Za opremu klupica, bojenja i pločicai suvremenijom nastavom, mi danas račun je iznosio 104.629,00 kn što je venecijaneriimamo školu za budućnost. isplaćeno iz sredstava škole.Sva ova nastojanja prepoznao je i Grad Sve ove promjene doprinijele su da školaVirovitica koji je iz sredstava Fonda za zaista izgleda poput ljepotice na kojuzaštitu okoliša i energetske učinkovitosti smo jako ponosni. I bit ćemo ponosnifinancirao promjenu stolarije u holu, ako budemo čuvali, njegovali i brinuliulazu u zgradu razredne i predmetne o svakom kutku njenoga prostora, kakonastave, likovnom kabinetu, upravi te vanjskog tako i unutrašnjega.stanu domara. Sada je vanjska stolarijau potpunosti nova. U prostoru škole R.S. radijatori Školski globus 63
  • 64. Biološka Dijelimo Čovjek bi raznolikost sreću trebao… Pogledaj nebo plavo Svoju sreću volim podijeliti s drugim Pogledajmo oko sebe i zelenu travu tu ljudima oko sebe. Za mene je sreća lijepa u more duboko i cvijeće što se šareni u riječ, veseo ili u nebo visoko, zelenilu! svuda nas okružuju jedinstvena čuda osmijeh, poljubac majke, božićna prirode. Čuvaj vodu svaku njenu kap pjesma, mali znaci pažnje. kao što je čuva veliki slap! U moru među koraljima i algama, Dijeliti sreću znači sve to darivati u jezerima i rijekama među šašem i More plavo, puno riba, tužnima, bolesnima, nemoćnima, pogledaj galeba kako širi svoja krila! trskama zaboravljenima i siromašnima. Ponekad različite vrste riba i školjaka žive je dovoljna topla riječ, osmijeh i pozdrav. kojima se svi ljudi dive. Cvrkuću ptice, bumbari lete, Sjetiti se da što više poklanjaš više i čuvaj okoliš našeg planeta! dobivaš, veliko i dobro srce! Volim Ptičji rod Majka priroda poruku nam šalje: podijeliti sreću s drugima, tako je sreća krasi nam svod Ne zagađuj okoliš, šalji poruku dalje. postaje sve veća, veća i veća. i znatiželjno nas promatra iz svojih Diana Lesić, 7.d Katarina Liković, 3.a gnijezda, ponekad mi se čini da bismo mogli letjeti do zvijezda. Tu su i životinje što na kopnu žive, sve čine svijet posebnim kao leptirov let il’ paunov rep. Sva ta čuda prirode, i savane i prašume, šume i livade čovjek bi trebao bolje čuvati i biti zahvalan svoj toj raznolikosti. Lea Markovinović, 7.e Iva Talijanac, 5.e Uzbuna u šumi Jedno jutro svraka jako kriještati stala vrećica puna smeća u sred šume pala. Stanovnici šumski nisu znali što je to je li dobro ili možda zlo. Pozvali su staru sovu, mudriju od svih nadajuć se rješenju problema tih. Čim je sova vidjela tu strahotu, znala je kako će spasiti šumsku ljepotu. Pozvala je jastreba, velikih krila da odnese vrećicu tamo gdje je bila. Poletio jastreb preko polja, šume I bacio vrećicu među stare gume. Hrvoje Kljajić 4. r. Rezovac Lorena Maleč ić, 3.r. PŠ Rezo64 vac Riječju i slikom
  • 65. Matilda i jezeroMatilda ima u jednom malom selu uMeđimurju baku i djeda. Dugo ih nijevidjela. Proljeće je i Matilda putujevlakom k njima. Odbrojava koliko joštrenutaka do susreta s bakom.Dok čeka da vlak dođe na kolodvor,Matilda promišlja o jezeru blizu djedovei bakine kuće. Tamo je sačuvala najljepše Valerija Grahovac, 4.r. PŠ Rezovacuspomene iz djetinjstva. Sjećala se pjevaptica, lopoča na kojima su kreketale žabe.Najbolje se sjeća plovidbe s djedom jer jezero više nije onakvo kakvim ga se Uz pjesmu zajedničkim su snagamau drvenom čamcu. Djed bi joj pričao sjećala. U jezeru je bilo puno otpada. očistili jezero. Sada je to opet jezero izrazne bajke i priče dok su plovili oko Tamo se više nije čuo pjev ptica niti bajke, jezero života. Matilda će opetjezera. Matilda je stigla na kolodvor. Na kreketanje žaba, nije bilo života, bila je uživati u čarima prirode. Moći će uživati ikolodvoru se nalazilo mnogo ljudi koji su pustoš, tišina. Matilda je sjela na travu druge generacije djece i jezero će utisnutise pozdravljali s osobama koje dugo nisu i počela plakati. Bila je tužna. Nije više pečat u njihova srca. Taj pečat nikadavidjeli. Gurala se između ljudi tražeći bilo njezinog jezera iz bajke. Razmišljala neće izblijedjeti, on će vječno sjati.baku i djeda. Kada ih je pronašla, krenuli je što treba učiniti i onda se dosjetila.su kući. Matilda je što prije htjela otići do Okupit će sve ljude iz ulice i pokrenuti Ines Akrap, 7.ejezera. Sva ta radost što će vidjeti jezero akciju „Jezero“. Uz pomoć djeda, Matildaraspuknula se kao mjehurić od sapunice, je okupila ljude. U vinogradu Kad sam bio mali, često dio-isprobavanje mošta. Vino mi nikada sam išao s bakom i nisu dali da probam, ali siguran sam da je djedom u njihov vinograd uvijek ispalo jako fino. Uvijek sam jako i voćnjak. Dok su oni volio te odlaske u vinograd, katkada da kosili travu i rezali lozu, ja bih uživao u društvu djece, a katkada da sam našao najveće drvo bih jednostavno uživao u samoći: legao oraha ispod kojeg bih sjeo bih ispod oraha, ako nije bilo mame i igrao se. da viče zbog rose, i uživao družeći se s prirodom, oblacima i ptičicama. Uvijek sam voli dolaziti Leo Rajnović, 5.e u vinograd, bilo u Sada više ne odlazim u vinograd tako proljeće kada se vinograd često. Kada malo bolje razmislim,Moj tata obrezuje, bilo ljeti kada zadnjih godina više uživam u se održava košnjom, a kompjuterskim igricama nego u pogotovo u jesen kada se napokon bere zbližavanju s prirodom. Možda bihMoj tata zove se Krunoslav. Oči su mu grožđe. Berba je uvijek bila događaj mogao ovih dana otići vidjeti kakozelene boje, nema puno kose, visok je godine u kojem sudjeluje cijela ulica. grožđe napreduje, uskoro će berba.i snažan. Njegovo lice uvijek je vedro i Tada se puno ljudi vrti po vinogradu i Možda mi čak daju da probam vino ovenasmijano. Rado se igra sa mnom i moja puno se radi, naravno uz pjesmu. Sreća godine. Volio bih i ja jednom imati svojtri brata. Često mi pomaže u učenju i da je u ulici bilo puno djece pa sam i vinograd i odlaziti u njega s djecom ipisanju domaćih zadaća. Ponekad sam ja imao društvo. Više od rada i berbe unucima-naravno, ako i njima ne budutužan jer moj tata puno radi pa često grožđa pamtim igranje lovice, skrivača draže kompjuterske igre.nije kod kuće. No, ipak sam sretan jer i puna usta grožđa. Naravno, ako jeznam da će tata svaki slobodni trenutak bilo potrebno, znao sam i ja pomoći. Dorian Gadanac, 7.dprovesti sa mnom. Trčao bih do bake i mame koje su brale grožđe, a zatim pomagao tati i djedu Ja svog tatu volim najviše na svijetu. nositi sanduke pune grožđa. Potom bi Fran Moslavac, 2.b slijedilo prešanje, i na kraju moj najdraži Riječju i slikom 65
  • 66. Biseri iz naših školskih klupaNastavnica povijesti: „Tko je otkrio Što je tragedija?ostatke krapinskog pračovjeka na Kada dobiješ 1 iz testa, a imašHušnajkovu brijegu kod Krapine?“ šalabahter. Mali kviz znanja uUčenik odgovara: DragutinTadijanović. Što uzrok poznavanju uje Pa… uređ klimatske promje hrvatskoga jezika aj za klim ne? Nastavnica hrvatskoga jezika: „ Što je u. ovo? Šumi grmi, tutunji, huči? Ispravite pogrješke u rečenicama. Učenik: Tornado. Išao sam sa busom u dubrovnik. Što je zemljopis? Išao sam kod bake. Zemljina autobiografija. Plakao sam se, uginuo je pas odNastavnik matematike pita: Gdje jedužina Vc? bake. Zašto za Norvešku kažemo da jeUčenik: Idete ravno hodnikom pa najrazvedenija država na svijetu? Vidjeo sam zidine od kamena.skrenete desno, treća vrata desno. Zato jer se u njoj najviše bračnih Pojeo sam kolać od ćokolade. parova rastalo. Jeo sam sir od paga. Nastavnica hrvatskog prije Vraćao sam se kuči sa vlakom. a jezika pita: a ribi, što se Vrste rima. sluzavo n Sjeo sam si pored prozora. Što je ono Učenik: Parna. očistiti? Došao sam nazad u zagreb. Nastavnica: Kakva još jela mora postoji? Perje. Pričao sam mojoj mami o svom Učenik: Neparna. putovanju. Antonio Husnjak, Josipa Ivanović , Zlatko Pripremili: Leon Kuktić, Leonardo Ivan Osmanović i Robert Suhanek Raguž, Domagoj Vuković, 6.a sastavila: Monika Mikolčić, 7.c sastavila: Ivona Bazijanac, 7.c sastavila: Ivona Bazijanac, 7.c Starke žive zauvijek! Kažu da vrijedne stvari traju dugo. Evo, po tome Coversice traju više od 100 godina i nose ih sve generacije. Od onih malih nogu pa do starijih. One su simbol ovoga vremena, nemirnog mladenačkog duha, utkane su u životne priče generacija mladih, u povijest suvremene glazbe i urbane kulture. Tekst: Dorotea Karnik, 7.c Fotografija: Margareta Horvat, 7.a66 zabava Naziv rubrike Riješenje: Božić
  • 67. I ove smo godine aktivni u sportuPehari i priznanjase nižuAtletika – dječaci i djevojčice Ekipu škole čine: Tea Feketija, Maja svih utakmica ekipa naše škole zauzelaU organizaciji ŠŠD VPŽ u listopadu je Ferenčević, Lucija Sabo, Iva Galetić, Tea je treće mjesto. Čine ju: Filip Poslek,održano atletsko prvenstvo na terenu Balint, Rea Rakošević, Andrea Jezidžić, Alen Bačar, Luka Moslavac, Jakovbivše vojarne i u OŠ Petra Preradovića Tea Grizelj, Ivana Ercegovac i Stela Vidović, Dino Harš, Kristijan Mesić,Pitomača. U 7 disciplina sudjelovalo je Poljanac. Voditelj je prof. Zlatko Tot. Karlo Godeč, Krešimir Godeč, Kristijan140 učenica i učenika iz 5 škola. Smiljčić, Luka Kusturić, Hrvoje Štrković, Rukomet - dječaci Domagoj Sinjaković, Filip Pažin iEkipe djevojčica osvojile su prvo Prvenstvo ŠŠD osnovnih škola u Hrvoje Gregorić. Voditelj je prof. Mariomjesto s najviše osvojenih bodova kao rukometu za dječake održano je u OŠ Hrženjak.i ekipa dječaka koja je također osvojila A.Cesarec u Špišić Bukovici. Osim školeprvo mjesto. Obje prvoplasirane ekipe domaćina igrali su u tri grupe i nakon Stela Poljanac,7.asudjelovat će u poluzavršnom natjecanjukoje će se održati u ožujku 2011. uVaraždinu.Atletičari IBM su: Mateo Gegić,Kristijan Mrazović, Dominik Štraus,Filip Pažin, Domagoj Sinjaković, DinoZrnić, Jakov Vidović, Luka Kusturić,Mirko Filipović, Denis Kovač, ToniImbrišić i Marsel Svirkovski. Voditelj jeprof. Zlatko Tot. atletičari i atletičarke košarkašiAtletičarke su: Maja Ferenčević, DoroteaBedeković, Stela Poljanac, Iva Vukić,Sara Hegediš, Iva Galetić, Lucija Sabo,Tea Feketija, Sara Pažin, Tea Balint,Andrea Oberling i Klara Miš.Voditelj je prof. Zlatko Tot.Mali nogomet - dječaciPrvenstvo osnovnih škola održano je odbojkaši nogometašiu Gradini na kojem su sudjelovaleekipe iz sedam škola. U finale županijeplasirale su se IBM Virovitica i MladostSuhopolje, a bit će održano sredinomveljače.Za ekipe naše škole igrali su: Alen Bačar,Josip Božo, Luka Duvnjak, KristijanMrazović, Rene Prugovečki, DominikŠtraus, Dino Zrnić, Denis Kovač, MihaelKljučanin, Tomislav Ojdanić i Filip rukometaši rukometašicePoslek. Voditelj je prof. Mario Hrženjak.Rukomet - djevojčicePočetkom prosinca održano je prvenstvoosnovnih škola u rukometu. Devetekipa igralo je u tri grupe. U finalu sudjevojčice ŠŠD IBM pobijedile i svojimse rezultatom plasirale u poluzavršnicuprvenstva koje će se održati u Virovitici. stolnotenisači stolnotenisačice Sport 67
  • 68. SOS iz morskih dubina crta i piše: Monika Jendrašić, 8.d

×