Your SlideShare is downloading. ×
  • Like
005 otrovnopero 2011
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Thanks for flagging this SlideShare!

Oops! An error has occurred.

×

Now you can save presentations on your phone or tablet

Available for both IPhone and Android

Text the download link to your phone

Standard text messaging rates apply

005 otrovnopero 2011

  • 2,479 views
Published

 

  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Be the first to comment
    Be the first to like this
No Downloads

Views

Total Views
2,479
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
0

Actions

Shares
Downloads
6
Comments
0
Likes
0

Embeds 0

No embeds

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
    No notes for slide

Transcript

  • 1. Otrovno pero br.7 IZ SADRŽAJA 27. 40. Modern art Been there, done that 48. 51. Život piše priče Sport Impressum GLAVNA UREDNICA: GRAFIČKA PRIPREMA: Gimnazija “Matija Mesić”, Tena Lavrenčić, 4.I Ivan Katić, 3.G Slavonski Brod Školski list, izlazi godišnje ZAMJENICE UREDNICE: FOTOGRAFIJA: Slavonija I br. 8, 35 000 Matea Kladarić, 2.I Iva Kekez, 4.C Slavonski Brod Barbara Tolić, 2.I Dinko Horvat, 3.I tel/fax: 035/446-251 Matej Matijević, 1.D e-mail: OSTALI NOVINARI: otrovnopero.gmm@gmail.com Sara Agović, 4.I FOTOGRAFIJA NASLOVNICE: web stranica: www.gmm-sb. Marija Džida, 3.I Tena Lavrenčić, 4.I com Lana Tolarić, 2.D Lana Lončar, 2.B OBRADA NASLOVNICE I ZA IZDAVAČA: Matej Matijević, 1.D FOTOGRAFIJA: Damjan Džakula, prof. Marino Mihalj, 2.B Ivan Katić, 3.G Gabriela Zec, 2.I MENTORICA: Anamarija Ćosić, 4.I mr. sc. Andrijana Nemet-Kosijer2.
  • 2. 4. Riječ urednice Dragi Gimnazijalci, sa Zapada pa su prihvatili i trend zvan projektna nastava. Došao je red i na mene da vam Učenici sve manje slušaju se obratim kao glavna ured- klasičnu nastavu, sve više uče nica. Marta nam je otišla, ali kroz projekte. Ovo zahtjeva i vidjet ćete- nije nas zaboravila posebnu pripremu profesora, i pisala nam je. A ja sam ovdje tako da više ne možete samo samo ovaj broj i već pripremam završiti fakultet i doći predavati (R)evolucija škole svoje nasljednice, Mateu i mladima. Ne, sada i oni koji 14. Barbaru, s kojima ostaje naš podučavaju se cijeli svoj radni grafički genije- Ivan. Uredništvo vijek školuju. Čini se da se raz- je dobilo novi prostor i opremu. like između profesora i učenika Da, puni smo novosti i promje- smanjuju. Svakako, treba na. Baš kao i naše školstvo. napomenuti da i dalje postoje Već drugu godinu za redom se i učenici i profesori koji se drže provodi slavna Državna matura, onog starog i odbijaju sudjelo- koja je samo jedna u nizu vati u ovakvom školstvu. Ali, projekata provođenih u reformi povijest nas uči na da kraju uvi- školstva. Zato smo mi odlučili jek pobjede oni koji nose nove otići korak dalje i istražiti ideje. Koliko su takvi u pravu, kako je školstvo evoluiralo. pokazat će se s vremenom. DoŠkola pod pvećalom Mijenjali su se pristupi, teorije, tada, usredotočite se na vlastiti 35. učitelji, ali i položaj učenika. Upravo na posljednje obra- razvoj i učenje. Uzmite najbolje što nudi trenutno stanje u tite pažnju- učenik je nekada hrvatskom školstvu jer tko zna bio samo pasivni primatelj što nas čeka možda već iduće znanja, a danas on kroji svoju godine. sudbinu. Naravno, sve to ovisi o mogućnostima, zakonima i Vaša pravilima, koja isto tako imaju naviku mijenjati se. Hrvati vole Tena slijediti tredove koji dolaze Na 18. meridijanu 56. 58. Recenzije Foto priča 3.
  • 3. T ema broja U početku bijaše riječ U početcima je bilo dovoljno naučavanje roditelja, a danas učenici i studenti postaju ravnopravni u društvu i sve su češće oni nositelji novih ideja i pokreta.Foto: Iva Kekez, 4.C 4.
  • 4. Tema broj aObrazovanje postoji od kada svijetu, pa tako i u obrazovanju. velik broj škola i sveučilišta ipostoji i ljudski rod. Prenošenje Država nije imala puno veze školovanje postaje izuzetnoznanja, vještina i odgajanje s obrazovanjem (izuzev vojnih važno i sve više organizirano.novih generacija je posao koji škola) i svatko je mogao ot- Svijet nakon ovoga vremenaje započeo još u pećinama, a voriti školu i pozvati roditelje ulazi u mnoge revolucije.obavlja se neprekinuto i danas. da im prepuste djecu. Prvi putPojam koji se odnosi na ustano- su i siromašni mogli naučiti Ravnopravnost učenikavu u kojoj se organizira odgoj i ponešto. Ipak, pravo obrazo- Od 18. stoljeća se izuzetnoobrazovanje je, pogađate, vanje i učenje znanja iz pred- cijeni znanje i ono postaje put kškola. Tijekom povijesnog niza meta kao što su pisanje, glazba, uspjehu. Organiziraju se igodina, stoljeća i tisućljeća, matematika i filozofija je i dalje besplatne škole. No, nadruštvo se mijenjalo, ratovalo, bilo skupo i takva su znanja siromašnim selima će proćiširilo, napredovalo i evoluiralo- nastavili dobivati oni bogati. još dugo prije nego ta popu-baš kao i škola. Ta bogata djeca bi nakon os- lacija okusi obrazovanje. Na- novnog obrazovanja išla dalje, u kon rušenja starog poretka iTemelji škole škole koje nalikuju današnjim, početaka moderne demokraci-U početcima je bilo dovoljno škole kao što su organizirali, na je, u obrazovanje se uvodinaučavanje roditelja. Usmeno se primjer, slavni sofisti. U toj eri velika novost- sve veću važnostsve prenosilo, a kasnije bi ti nastaje i prva Akademija- Pla- poprima pedagogija i učeniciprapovijesni učenici samostalno tonova. dobivaju sve bolji status.stjecali iskustvo i nove vještine. Učenici i studenti postaju ravno-Pojava pisma bilo je otkriće Još uvijek samo bogati pravni u društvu i sve su češćekoje je pokrenulo pravo obrazo- Rimljani preuzimaju grčke oni nositelji novih ideja i pokre-vanje. Počeli su se organizirati običaje i nastavljaju školovati ta. Nastaju i nacionalne države iekskluzivni sastanci na kojima svoju djecu. Skupo školovanje je svaka od njih počinje organizira-su određeni ljudi, tutori, bilo podijeljeno otprilike kao i ti vlastiti sustav obrazovanja ipodučavali, ne više vlastitu današnje- osnova i srednja škola donose se mnogobrojni zakonidjecu, nego najčešće potomke te fakultet. Većina djece je i pravilnici, koji se nerijetkovladara. Ljudsko znanje je ipak završavala samo osnovnu. izmjenjuju. Tako ulazimo i upostajalo sve šire i složenije i Učitelji su imali vrlo mizernu modernu eru obrazovanja. Onoljudi su se počeli specijalizirati. plaću, ali su počeli primjenjivati je besplatno na osnovnoj razini,Poneki su se specijalizirali za stroge metode kažnjavanja, kasnije se plaća, a mnogobrojniprenošenje toga silnog znanja onog fizičkog. To se zadržao u zakoni pokušavaju urediti ovaji tako nastaju prvi učitelji. No, Europi sve do druge polovice 20. vrlo komplicirani proces. Učeniktijekom najvećeg dijela povijesti stoljeća. Srednji vijek ukida odavno nije samo pasivni pri-obrazovanja, ono je bilo rezervi- stare filozofske i donosi one or- matelj znanja, nego on svjesnorano samo za bogate. Ostali su ganizirane škole od strane, tada sudjeluje u svom školovanju.stjecali vještine i znanja potreb- svemoćne, Crkve. Učenici su se Moderno društvo nastojina za preživljavanje ili određeni sami financirali, a učitelji ih sve omogućiti svakome mogućnostzanat i to izravno od mentora strože i strože kažnjavali za školovanja. A koliko će tkoili predaka. Također, obrazovan- svaku pogrešku. U Italiji, Fran- izvući iz njega ovisi upravo oje je uglavnom bilo rezervirano cuskoj i Engleskoj dolazi do njemu samome. Potiče li vas toza mušku populaciju, dječake pojave prvih Sveučilišta, na razmišljanje?koji su određeni naslijediti rezerviranih i dalje za elitu idržavu ili nekakav visoko rangi- stjecanje znanja pod strogim Tena Lavrenčić, 4.iran položaj u društvu. Djevojčice nadzorom. Vladala su načelasu od najranije dobi bile skolastike. Sveučilišta kao što jeosuđene na učenje kućanskih Bologna djeluju i danas. Rene-poslova od svojih majki. sansa oslobađa školu od CrkveStarogrčka civilizacija unosi i javljaju se pokušaji školovanjamnoge promjene u Zapadnom i onih siromašnih. Osniva se 5.
  • 5. T ema broja Potrebno dovoljno slobodnog vremena ili su Tridesetih go- Za projektnu nastavu potreban je preopterećeni redovnom i izbornom dina pedagozi prostor, oprema, profesor koji voli nastavom, stoga svoje slobodno vri- Dewey i Killpatrick održavati takav tip poučavanja i jeme radije provode izlazeći u grad uvode metodu skupina zainteresiranih učenika koji ili se bave drugim aktivnostima poučavanja u škole žele i mogu pronaći malo slobodnog izvan škole. pod nazivom vremena.Veoma je važan partner- S obzirom da je još uvijek više projekt ski odnos učenika i nastavnika te problema nego uspješnih rezultata, otvorenost prema problemskim školama je teško održavati kvalitet- zadacima i situacijama iz realnog ne projekte. života. Zanimljiv je podatak da se još uvijek, iako smo prilično Uvjeti Projekt je metoda zakoračili u 21. stoljeće, javlja Modernizacija škole mnogo jerješavanja problema nezainteresiranost i osuđivanje uznapredovala posljednjih dvade- koja uvodi učenike kod pojedinih profesora i učenika. setak godina. Gotovo svaka u istraživanje i Je li to ljubomora zbog viška učionica u našoj školi ima pri- pronalaženje te maštovitosti i strpljivosti ili možda jenosno računalo, zvučnike, platna pisano ili verbalno nezainteresiranost za proširivanjem za zidni prikaz. Naša škola ima i izvješćivanje o is- učenikovih obzora i prakticiranja svoju vebnu stranicu koju profesori tom. novih nastavnih metoda rada, ne i učenici rado posjećuju (više pro- bismo znali. fesori nego učenici) :) Iako je škola Suvremena nastava - projektna nastava PARTNERSTVOM I INO Problemi prilično opremljena, još uvijek je Projektna nastava zahtijeva veliku to nedovoljno - oprema zastarijeva, odgovornost, ozbiljnost i zajednički kvari se, a nova sporo pristiže. rad kako bi se ostvario cilj i posti- VRSTE PROJEKTNE gao učinak. Problemi koji najčešće Možemo li projekt koristiti kao NASTAVE: muče sudionike projekta su oprema suvremeni način rada u klasičnoj•Mali osobni i vrijeme. Od opreme se je potrebno nastavi ? projekti sve: prijenosna računala, fotoapara- Naravno da možemo ! U suvremen-•Razredni projekti ti, kamere, linije, televizori, projek- im obrazovnim sustavima projektna•Projekti cijele tori, no škole uglavnom nemaju nastava je važan škole dodatna sredstva za to. Kako se u oblik i način učenja. velikom broju škola nastava još uvi- jek odvija u dvije smjene, ovakav tip nastave najčešće se odvija subot- Lana Lončar, 2.B om, što dodatno umanjuje učeničku Matea Mijatović, 2.J motivaciju.Većina učenika nema •Dobru nastavu kvalificira izmjena različitih nastavnih metoda! •I stalna projektna nastava jednako tako postaje dosadna kao i stalna frontalna nastava!6.
  • 6. Tema broj aOVACIJAMA DO ZNANJA Odgovornost, ozbiljnost i zajednički rad vode do sigurnoga uspjeha. Foto: Dinko Horvat, 3.I Svaka škola bi trebala imati bilo kakvu projektnu nastavu kako bi se osjetio korak napri- jed u suvremenom školstvu. 7.
  • 7. T ema broja Comenius projekt U EUROPU! Slavonskobrodski gimnazijalci uključili se u međunarodni projekt „Kako izbjeći zločine i prijestupe povezane s korištenjem interneta?“. Već nekoliko mjeseci se stalno nikacija među zemljama i nerskih škola u Bielsko – Biali. pričao Comeniusu, no malo tko samo istraživanje teme odvija U Poljsku se zaputilo osmero zna o čemu se tu zapravo radi. se na engleskome jeziku, učenika naše gimnazije te profe- Comenius je jedan od potpro- stoga je razumljivo da su ga sorice, voditeljice projekta. U grama Agencija za mobilnost u našoj gimnaziji pokrenule Foto: Bernarda Soldo, 4.B koji podrazumijeva partner- profesorice engleskoga jezika stvo i uključuje više škola koje N. Blažić i B. Mikić, kojima su se udružuju radi realiziranja se kasnije pridružile profesorice zajedničkoga projekta i traje dvi- hrvatskoga jezika M. Božić i je godine. Cilj ovakvih projekata A. Nemet – Kosijer. Neke od je razmjenjivanje iskustava, aktivnosti kojima se učenici učenje stranoga jezika te stje- projekta bave su: izrada vebne canje novih prijateljstava, a sve stranice, razna natjecanja ( za Hrvati i Poljaci na trgu u Krakowu to putujući u zemlje partnere. najbolji slogan, članak, logo ), veljači ove godine sastanak se provođenje ankete o korištenju održava u Slavonskom Brodu interneta za osobne potrebe i na kojemu će se izrađivati Zemlje partneri potrebe posla i priprema filma višejezični rječnik posuđenica, Naša se škola uključila u projekt temeljenog na provedenoj an- međunarodna izložba region- „Kako izbjeći zločine i prijestupe keti, izrada rječnika posuđenica alne fotografije te konferencija povezane s korištenjem inter- koje se odnose na internet, na temu „Uporaba interneta u neta?“ ili na engleskom „How izrada brošure na temu sigurn- svakodnevnome životu“. Nakon to Avoid Internet Crimes and osti na internetu te niz drugih sastanka u Hrvatskoj slijede Offences? , a sve je pokrenula aktivnosti. sastanci u Italiji, zatim u Rumu- gimnazija Mikołaja Kopernika njskoj te naposljetku u Turskoj. iz poljskoga grada Bielsko- Biała. Ostale zemlje sudionice Planovi Marino Mihalj, 2.b su: Hrvatska, Italija (Sardinija), U listopadu prošle godine Turska i Rumunjska. Komu- održan je prvi sastanak part- Rad u tijeku... Foto: Tena Lavrenčić, 4.I8.
  • 8. Tema broj a Gimnazijalci u međunarodnom projektu POżEGNANIE IZ POLJSKEUz zabavu, naučila sam nešto novo o Poljskoj kulturi i običajima, hrani, ljudima koji tamo živeOd ove školske godine naša je bili su moji domaćini. Nakon Kasnije smo saznali da je to uškola uključena u međunarodni poštenoga odmora, moje su čast velikom Chopinu čiju suprojekt Kako izbjeći zločine me domaćice odvele u obilazak dvjestotu obljetnicu rođenjai prijestupe povezane s grada i u muzej i dom pape slavili upravo tih dana. Takođerkorištenjem interneta. Ovakvi Ivana Pavla II. smo naučili legendu o zmajuprojekti podrazumijevaju Nešto smo i radili (Poljaci ga zovu Smok!) kojirazmjenu učenika i putovanja Sutradan je u njihovoj školi je tiranizirao grad, a navodnate zanimljivo i korisno učenje Mikolaja Kopernika održana zmajeva kost i danas stoji naengleskoga jezika. konferencija o piratstvu i opas- ulazu u katedralu. Posljednji nostima na internetu. Na kon- dan učenici su organizirali natje-Vlakovi, vlakovi… ferenciji je bilo dosadno jer sam canje iz plivanja na kojem smoPrvo putovanje: Poljska. Tena većinu toga znala od prije, a mi bili jedina skupina koja nijeLavrenčić, Dinko Horvat, Damir zatim je uslijedio zanimljiviji dio: sudjelovala. Bilo je zagušljivo,Andrijanić, Dunja Ivković, Marija obilazak njihove ogromne škole sparno, dosadno i jedva samMarković, Bernarda Sadlo, Ivana koju pohađa samo šestotinjak čekala da završi. Navečer smoŠplihal i ja pod vodstvom profe- učenika. Istoga dana domaćini svi zajedno išli u kuglanu. Ovajsorica N. Blažić, A. Nemet-Ko- su nas poveli u obilazak grada, put smo svi igrali, a Bernarda jesijer, B. Mikić i M. Božić u listo- posjetili smo gradsku vijećnicu osvojila prvo mjesto. Kao i svakupadu prošle godine krenuli smo i dobili prigodne darove. U večer dotad, izašli smo van ivlakom na put pun iznenađenja. utorak smo radili na anketama ludo zabavili. Bilo je toliko dobroJedno od iznenađenja bio je o upotrebi interneta. Istoga smo da smo zaboravili da ujutroneplanirani obilazak Beča jer dana posjetili Auschwitz i Birke- krećemo natrag u Hrvatsku.smo zakasnili na vlak u koji smo nau – koncentracijske logore iz Unatoč poteškoćama u spora-trebali presjesti. Nakon sedam razdoblja Drugog svjetskog rata. zumijevanju, neobičnim speci-sati smrzavanja i hodanja od Bilo je užasno za čuti, a i za vi- jalitetima i svemu ostalome štomjesta do mjesta gdje možemo djeti što se sve tamo događalo. je bilo izvan mojih očekivanja,sjesti te pojesti i popiti nešto ovo putovanja svakako je bilo korisno. Uz zabavu, naučila samtoplo, sjeli smo na drugi vlak i Krakownastavili put u Poljsku, točnije nešto novo o Poljskoj kulturi i Sljedeći dan smo bili u Kra-u Bielsko Bialu. Na stanici je običajima, hrani, ljudima koji kowu. Grad je prelijep, imasvakoga od nas dočekala obitelj tamo žive i naravno, upoznala mnogo crkava, a na svakomu kojoj ćemo biti smješteni. divne osobe. uglu naletjeli smo na piano.Martyna Mrozik i njezina obitelj Ines Petraković, 4.b 9.
  • 9. T ema broja Sustavi školovanja u svijetu To divno hrvatsko školovanje Osjećate li se vi doista kao da kada pomisle kako imaju priliku ove godine smo dobili živite u zemlji znanja? Jer up- za bolju budućnost, dogodi se i novi pravilnik. Nadajmo se da ravo tako mnogi vole nazivati nešto što ponovno rasprši snove. će imati bolji učinak od pred- Lijepu Našu i hvaliti se silnim Sjetimo se samo besplatnih hodnih jer, čini se, ništa nam znanjima što ih mladi u njoj udžbenika i besplatnog prijevo- drugo ni ne preostaje osim- imaju. Svake se godine donose za za redovite učenike putnike. nade. A kako je u svijetu? Je li veliki planovi, rađaju se velike Ideje koje su napuštene i prije njima uistinu bolje? Pročitajte ideje koje svakom pojedincu nego smo se navikli na njih. što smo izdvojili iz sustava omogućuju novo sutra. Učenici Također, obrazovni se sustavi školovanja nekih država i prosu- dobivaju mnoge povlastice i baš izmjenjuju brzinom svjetlosti, a dite sami. Danas je u svijetu rašireno Nakon osnovne škole (4 god.), mišljenje da su SAD razvile učenici se odlučuju za jednu odličan obrazovni sustav. Cijen- od triju vrsta srednjih škola: jen zbog mogućnosti besplat- gimnaziju, “realku” (die Re- nog školovanja od najranije alschule) ili strukovnu školu. dobi pa sve do kraja srednje Njemački sustav poznaje šest škole. Sastoji od predškolskog ocjena od kojih je 1 najbolja, a odgoja, osnovne, srednje škole 6 najlošija ocjena. Gimnaziju i visokog školstva. U srednjoj mogu upisati učenici s vrlo školi učenici sami odlučuju visokim prosjekom ocjena i oni o svojoj budućnosti slobod- nakon 8 godina polažu maturu. nim odabirom predmeta. To je preduvjet za studiranje Pojam “koledž” odnosi se na sveučilištima. Učenici koji na visokoškolske institucije. upišu “realku” nakon 6 go- Sveučilište se sastoji od nižih dina dobivaju svjedodžbu o koledža i postdiplomskih završenoj realnoj školi. Svi os- studija na raznim područjima. tali pohađaju strukovnu školu. Više od 99% učenika stekne Predškolski odgoj nije obvezan. svjedodžbu. Više od polovice Osnovno se obrazovanje dijeli Finaca ima barem magisterij, a na: dječje škole za učenike većina odraslih se nastavlja na (5-7 god.) i na škole za mlađe razne načine školovati tijekom učenike (7-11 god.). S 11 cijelog života. Za svakog se godina ucenik prelazi u srednju učenika slaže posebni nastavni Postoji nekoliko razina skolu gdje je do 16 god. Postoji plan i svaki učenik napreduje obrazovanja: nekoliko tipova srednjih škola, potpuno individualno, bez - predškolski odgoj ( 3-5 go- a između 80-90% učenika obzira na razred kojem pripa- dina) pohađa tzv. sveobuhvatnu da. Ovo je moguće jer u Finskoj - osnovna škola ( 6-11 godina) srednju školu ( Secondary prosječno na jednog nas- - srednja škola ( 11- 17 godina) comprehesice school).Sustav tavnika ide trinaest učenika. - koledži i fakulteti ocjenjivanja ispita je vrlo razvi- Za razliku od većine zemalja Postoje dva tipa sustava: jen. Visoko obrazovanje se te- u svijetu, ovdje je zanimanje engleski i francuski ( katolički). melji na tri institucije: koledži, profesora izrazito cijenjeno. politički studiji i sveučilišta.10.
  • 10. Tema broj aFoto : Tena Lavrenčić, 4.I Vijeće učenika Prijatelj učenika Vijeću se može obratiti bilo koji učenik koji ima ideju za projekt ili dobrotvorni rad, ali ga ne zna realizirati. Vijeće učenika Brodsko-pos- ovisnosti i potiče sportaše. sjednici svih razreda škole, njih avske županije (VUBPŽ) je vijeće Izuzetno cijeni inovativnost i 37. Sastaju se jednom do dva koje se sastoji od predstavnika domišljatost učenika. puta u polugodištu. Voditelj sas- svih osnovnih i srednjih škola tanka je ravnatelj. Osim na području Brodsko-posavske Tko se može obratiti ravnatelja i predsjednika razre- županije. Ono je samo mali dio da, vijeće ima i svog zapisničara VUBPŽ-u? Nacionalnog vijeća učenika – Stipu Rosandića. Predsjednica Vijeću se može obratiti bilo koji Republike Hrvatske (NVURH) i učeničkog vijeća, koja prisust- učenik koji ima ideju za projekt jedino je predstavničko tijelo vuje i na nastavničkom vijeću, ili dobrotvorni rad, ali ga ne učenika naše županije. ove godine je Đurđica Vinković. zna realizirati. Osim toga, „Na sastancima raspravljamo učenik može zatražiti vijeće za Zadatak VUBPŽ-a pomoć ako treba informacije o o bitnim problemima s kojima Glavni zadatak VUBPŽ je braniti se susreću učenici svih razreda učeničkim pravima. Vijeću prava i interese učenika naše škole, a zadaća nam je prenijeti učenika moguće se obratiti županije. Važni su u organizaciji prijedloge rješenja problema preko otvorene e-mail adrese školskog sustava jer predlažu našim razredima“, kaže pred- nvurh@mzos.hr. mjere poboljšanja uvjeta rada, sjednica. potiču suradnju i sudjelovanje Vijeće učenika u Sara Agović, 4.I učenika više škola u ostvarivan- ju najrazličitijih projekata. Ono Gimnaziji Gimnazija također ima svoje nastoji podučiti učenike kulturi vijeće učenika. Njega čine pred- i toleranciji, vodi borbu protiv 11.
  • 11. T ema broja Stručno usavršavanje Kad profesori putuju Turisti se penju da bi poljubili kamen koji bi im trebao dati ‘the gift of eloquence’ ili kako bismo mi rekli, dar govora. Ne izgleda nimalo privlačno pa sam ga ja zaobišla rekavši da mi, prosvjetari, ionako neprestano pričamo. Gdje bismo bili da još dobijemo taj dar? Stručno usavršavanje je pojam od Irske i shvatiti zašto je zovu opcija udariti u tog tvrdoglavog poznat svakom nastavniku, a Smaragdnim otokom. Ona je pješaka. Najpoznatiji sat na kada je ono u Irskoj, dobije se uistinu sva zelena i to u ni- crkvenom tornju zove im se savršena prilika za spojiti jansama zelene koje mi ne ‘four-faced liar’ zato što svaki od ugodno s korisnim. Upozna- možemo ni zamisliti. Samo četiri sata pokazuje različito vri- vanje novih metodičkih pristupa usavršavanje bilo je korisno i jeme, ali se na pun sat nekom podučavanju, susreti s kole- dobro organizirano, u društvu magijom dogovore i pokažu gama i razmjena iskustava, a zanimljivih ljudi iz raznih europ- točno. Zatim Cobh /Kov/, mali s druge strane, to je i prilika skih zemalja. Ono važnije infor- gradić na obali poznatiji kao za putovanje novim krajevima, macija koje dobijete na takvim upoznavanje ljudi i običaja. skupovima je druženje s ljudima Zbog toga sam i ja iskoristila iste struke, pretresanje vječnih priliku koju nudi Agencija za dobrih i loših strana ovog po- mobilnost i programe EU. sla s redovitim zaključkom da Nastavnik odabire stručno rad s adolescentima apsolutno usavršavanje, ispunjava zahtjev nikada nije dosadan, mada je u kojem detaljno opisuje ciljeve vrlo često izazov. Naravno, to uz usavršavanja, a onda neko vri- izvrsnu priliku za obići zemlju u Queenstown koji još uvijek čuva jeme nestrpljivo čeka na odluku kojoj ste. Gradovi i krajevi o koji- oronuo dok na koji je Titanic je li mu to odobreno. Imala sam ma sam dosada čitala ili znala pristao primiti putnike na svom sreću da su odobrili moj zahtjev samo kroz tuđa iskustva, sada jedinom putovanju. Pa Limerick za stručnim usavršavanjem u su se pokazali u najljepšem u kojem ima najviše kriminala Irskoj, u gradu Corku. svjetlu. Nemoguće je odabrati u zemlji pa vam kažu da vas u najdraži, zemlje u koje putujem svakom trenutku mogu upucati i jednostavno mi ‘legnu’ ili ne, pa ubosti, a ako ste posebno ukleti, je i s Irskom to bila ljubav na oboje. Naravno, malo pretjeruju, prvi pogled. ali to je grad koji statistički ima najviše ubojstava u zemlji. Zan- Dar govora imljiv, iako ne najljepši, je Blar- Cork (ili Corcaigh kako bi ga Irci ney Castle jer se u njemu turisti nazvali) je glavni grad oblasti penju uskim, vijugavim stepeni- Munster, na rijeci Lee koja cama do samog vrha da bi Ljubav na prvi pogled formira dva rukavca pa se stari poljubili kamen koji bi im trebao Cork je drugi najveći grad u dio grada smjestio između njih. dati ‘the gift of eloquence’ ili Republici Irskoj smješten na Ljudi ne čekaju zeleno svjetlo kako bismo mi rekli, dar govora. jugoistoku zemlje s preko 200 na semaforu, ali zato vozači Ne izgleda nimalo privlačno pa dana kiše godišnje. Ipak bilo staju pješacima čak i kada je sam ga ja zaobišla rekavši da moguće vidjeti ono najljepše njima zeleno jer je jedina druga mi, prosvjetari, ionako nepresta-12.
  • 12. Tema broj ano pričamo. Gdje bismo bili da Anketajoš dobijemo taj dar? Prilika koja se ne Profesorsko zanimanje propušta Zanimanje profesora nikako imni testovi, više razumijevanja i I tako dalje, od juga nije lako. Potrebna je ogromna manje usmenog ispitivanja. zemlje do Galwaya i kra- energija, volja i ljubav prema Mia Dugandžić, 3.I jeva u kojima se govori poslu. Uloga profesora je oduvi-samo irski, do sela koje jek bila bitna i potrebna društvu.organizira ‘matchmaking’ fes- Ovaj plemeniti posao se mi-tival, do mnogih arboretuma u jenjao i prilagođavao tijekomkojima čuvaju lugove gdje još povijesti, a današnji profesoriuvijek žive vile i druga neobična moraju ići u korak s novim teh-bića zaboravljene mitologije nologijama i znanjima, a istovre-Kelta. Do jednog od tri prstena meno i održavati svoj autoritet.na poluotocima, Ring of Kerry Možda baš zbog toga, zaniman-i do dijela zemlje koji zovu The je profesora je sve manje popu-Burren jer je pust i kamenit te larno i profesori gube ugled kojipodsjeća na površinu mjeseca.I onda veličanstvene Cliffs of su nekada imali. Kako bismo to Profesorska anketa malo bolje istražili, proveli smo Nekada vrlo cijenjeno, za-Moher, na zapadnoj obali zem- dvije anonimne ankete u naškoj nimanje profesora danas gubilji, stijene koje se obrušavaju u školi- jednu među učenicima, a važnost. Zatražili smo profesoreocean i čine se odrezane ljud- jednu među profesorima. naše škole da ukratko opišuskom rukom. Moj prvi svoje zvanje. Većina se složila Učenička anketa da je to stalna interakcija s Zanimalo nas je što učenici mis- mladim ljudima. To je posao le o profesiji koji nudi različite profesora, mogućnosti *55% učenika ne želi postati njihovom i zahtjeva profesor pristupu kreativnost. Na radu te početku radnog *70% učenika smatra da načinu vijeka, tek je profesori moraju biti pri- ocjenjivan- nekolicina pro- jateljski prema učeniku ja. Oko 77% fesora očekivala učenika više od učenika, *77% učenika smatra da smatra da njihovo veće profesori nisu objektivni profesori ne zanimanje za ocjenjuju predmet koji objektivno. predaju. Ipak, Njih 30% smatra da profe- većina ih se nije puno nadala.zaključak je bio da njima ne sori trebaju biti strogi kako bi Unatoč ovome, svi ispitani netreba nikakav photoshop da ih postigli autoritet i bili poštivani. žale zbog odabira svoga zani-načini savršenima. U zaključku, Što se tiče vlastite budućnosti, manja. Navode da postoje teškišto reći osim da bih svima 55% učenika se izjasnilo da dani kada se sve čini uzaludno,koji imaju priliku provesti ljeto ne želi biti profesor. Kao glavni ali profesori vole svoj posao.ovako, preporučila da to i učine. razlog navode prenisku plaću za Glavna im je zamjerka u ovome ovaj posao. Upitali smo ih i za zanimanju premala plaća. Prof. Biljana Mikić promjene koje bi uveli na mjes- tu profesora. Dobili smo zanim- Mirna Lucić, 2.B ljive odgovore kao što su: anon- Jasenka Blažević, 2.I 13.
  • 13. Š kola pod povećalom Poplave u Gimnaziji GLOBE Mjerimo: Iznenađeni vremenom - više puta dnevno: količinu i vrstu oblaka, tragove avio- na, temperaturu tla Učionice Hrvatskoga jezika su poplavljene, oštećene i na 5cm i 10cm nisu pogodne za održavanje nastave, no nitko ne želi - jednom dnevno u mjesno preuzeti odgovornost. podne: tlak zraka - jednom tjedno, do 9,00 Iako živimo u 21. stoljeću, nitko od strane županije ili škole ujutro: temperaturu Save i priroda je i ove godine pokazala nije žalio na izvođenje radova te Glogovice kod naselja svoju moć te tako prouzročila da su oni svoj dio posla napravili Hebrang i u Rastušju neočekivane probleme učenicima dobro i po planu. Kaže i kako oni - dva puta godišnje: pok- i profesorima naše gimnazije. nisu mogli utjecati na vremen- rovnost krošnji, visinu i obu- Zbog lošeg stanja u kojem su se ske nepogode – sve prouzročeno jam odabranih stabala na nalazile, učionice Hrvatskoga jezi- njome nije njihova krivica jer je našoj mjernoj postaji u ka temeljito su renovirane prije krov bio oštećen i prije početka šumi kod Lijeskovih voda samoga početka školske godine, radova. Nastavkom pregovora no čini se da nitko nije predvidio dogovoreno je da će tvrtka sani- kako bi obilne kiše mogle poplavi- rati oštećenja u učionicama. Postigli smo: ti gotovo cijeli kat. Cijela situacija Ni to nije išlo po planu pa se - plasman na državnoj razini ne bi izazvala toliku pozornost razmišlja o provođenju novog od prvog natjecanja 1998. učenika da netom prije nepogode javnog natječaja za tvrtku koja bi u Zagrebu do 2010. u Zadru nije bio otvoren krov na kojem dovršila taj posao. Tada bi tvrtki -zadnje natjecanje: školski su se predviđeni radovi iznenada koja je obavljala radove na krovu GLOBE tim uspješno je odužili. Nameće se pitanje nije bio plaćen samo onaj dio dogo- obranio školski projekt pod li najprije trebalo popraviti krov, vorenog posla koji je obavljen naslovom: ‘’Utjecaj rafineri- a tek onda učionice. Prema dobro. Situacija još uvijek nije je nafte na Savu’’ i osvojio riječima pročelnika upravnog u potpunosti razjašnjena jer se prvo mjesto u orijentaci- odjela za prosvjetu, kulturu i odgovornost neprestano pre- jskom natjecanju šport – Vladimira Štefaneka., bacuje s jedne na drugu stranu. tvrtka koja je izabrana na javnom Nadzorni sastanci i pregovori se Više o GLOBE natječaju s radovima je krenula nastavljaju i dalje te se nadamo programu saznajte na u rujnu i listopadu, u mjesto u sr- da će učionice biti što prije ob- web adresi: pnju, kako je planirano. Naletom novljene kako bi bila omogućena većih padalina, tvrtka je prestala normalna nastava. www.globe.gov s radovima, učionice su dodatno oštećene te već dugi period nisu Foto: Matej Matijević, 1.D pogodne za održavanje nastave. Radnici spomenute tvrtke su na- kon određenog vremena nastavili s radovima na krovu te su taj dio posla napokon uspješno završili, no za rad neće biti plaćeni uko- liko ne saniraju počinjenu štetu. Iz razgovora s gospodinom Učionica pod vodom Štefanekom dobili smo uvid u pis- mo koje je poslala tvrtka nakon Matea Kladarić, 2.I završetka radova na krovu, a u kojem, između ostalog stoji da se14.
  • 14. Škola pod povećalo m sionalac i malo me bilo strah reakcija. No komentari su bili dobri i ohrabrila me.“ S druge strane Mirna Švaganović nije se bojala neuspjeha jer kako kaže: „Ako se nekom ne sviđa, ne mora ih čitati.“ Inspiraciju kao pravi pjesnici pronalaze sa svih strana, u ljubavi, tuzi, stresu: „In- spiraciju možemo pronaći čak i u jednoj riječi ili bilo kojoj sitnici jer sitnice u pjesmama postaju velike“ –rekla je Barbara Tolić. Dio te inspiracije u zbirci su podijelili: Matea Kladarić, Bar- bara Tolić, Mirna Švaganović, Barbara Mendelski, Ivona Pre- banda, Ana Baričević, Matea Čelebija, Agneza Fostač, Sara Iličić, Marija Marković, Višeslav Kotzak i Tena Lavrenčić teFoto: Dunja Blatančić, 2.H prošlogodišnje učenice četvrtih razreda Sanja Novotny, Ivona Hemen i Željka Markeljević. „Budući zbirka nije samo pjesnička, dio prostora ostavljen je i našim ilustratorima, možda budućim slikarima koji nemaju Predstavljanje pjesničke zbirke često priliku izložiti svoja djela. Velika je šteta što u školi nema SORI ZA KLIŠEJ zainteresiranih koji bi nastavili ovaj posao.“ – dodala je profe- sorica A. Nemet-Kosijer. „Inspiraciju možemo pronaći čak i u jednoj riječi ili bilo kojoj sitnici jer sitnice u pjesmama postaju velike.“ Dvanaesta po redu zbirka pje- kolegice, Biljana Mikić, Mihaela sama učenika naše škole pred- Šebalj Zavor i ja kako bismo stavljena je koncem rujna 2010. završile što je on započeo.“ – re- Zbirka je posvećena preminu- kla je jedna od urednica, profe- lom profesoru Ivi Križanoviću sorica Andrijana Nemet-Kosijer. kao svojevrsni oproštaj u pjes- Monika Krijan, Višeslav Kozak, mi, kako je naglasila profesori- Andrea Mihal i Marija Kševi ca Mihaela Šebalj Zavor. Zbirka svojim glazbenim točkama up- duguje naslov istoimenoj pjesmi otpunili su predstavljanje. A da Meteje Čelebije „Sori za klišej“, nije bilo lako ni njima ni našim dok je autorica naslovnice pjesnicima potvrđuje Ivona Tena Lavrenčić. „Profesor Ivo Prebanda: „Trebalo je puno hra- Križanović bio je začetnik i duša brosti za pisanje i objavljivanje Lana Tolarić, 2. D učeničke pjesničke zbirke. Dio pjesama. Prvenstveno zato jer pjesama u ovoj zbirci prikupio je sam pjesmu dala profesorici on, a ostatak smo učinile moje Šebalj Zavor koja je profe- 15.
  • 15. Š kola pod povećalom Mladi Nijemci otkrivaju SlavonijuSlavonski život u očima stranaca Naša Gimnazija im je vrlo velika, izvana pomalo zastrašujuća i bučna, ali iznutra lijepo uređena i puna prijateljski raspoloženih ljudi. Jezik im se čini težak i prilično neobičan. Također, vesele se mogućnosti istraživanja noćnog života u Brodu. Veliki planovi na kojima su se svjetlucale Također, vesele se mogućnosti Skupina mladih Nijemaca iz čašice s domaćom rakijom i dr. istraživanja noćnog života u Katoličke škole u Berlinu uzvra- Antun Tucić, čovjek zaslužan Brodu. Do ovih informacija smo tila je posjet našim DSD-ovcima. za slavu ovoga sela. Pravi duh došle uglavnom zahvaljujući Nakon što su najbolji govornici Slavonije. “ Ovo mjesto je pot- Michaeli Birindžić, učenici 3.i njemačkog jezika trećih razreda puno drukčije od svega što sam razreda koja se pokazala kao Gimnazije proveli tjedan dana do sada vidjela. Odjeća koju izuzetno spretan prevoditelj. u Berlinu, njihovi partneri za su djevojke nosile na ulazu je razmjenu su došli u Slavonski nešto što mi nikada ne bi palo Slavonski život Brod. Gimnazijalci, na čelu s na pamet da nosim, no prizna- Druga prezentacija je bila puno prof. Lidijom Čorni, su sve pom- jem da je zanimljiva. Svidjela zanimljivija. Upoznali smo se sa no isplanirali . Nakon dočeka u mi se i rakija, toga nema kod projektom eko-etno selo, nje- Gimnaziji i upoznavanja našeg nas.” , sažela je kasnije početni govom okolinom i specifičnim grada, odveli su ih dalje- na dojam simpatična Lisa. Uslije- slavonskim običajima. Tako su upoznavanje Slavonije. dila je prezentacija o povijesti Nijemci naučili pojmove kao što ovoga sela čiji početci sežu čak su bećarac i kulin. nakon toga u 13. stoljeće. Prezentacija Eko i etno je bila vrlo opsežna, možda i smo imali vremena za razgleda- Prvi plan je bio poći u poznato vanje sela dugog samo 500m, previše za goste iz druge zemlje s 14 kuća i 17 stanovnika. U eko-etno selo Stara Kapela. koji nisu upoznati s povijesnim susjednom dvorištu gosti su ot- Ja sam se pojavila prva pred prilikama ovih prostora. Ipak, krili veliki drveni vrtuljak i tamo Gimnazijom sa jedinstvenim prof. Čorni je dala sve od sebe se vratili na trenutke u djetinjst- zadatkom- pratiti događanja i strpljivo prevodila gostima. vo kako su nam objasnili zašto toga dana kao novinar. Polako Nakon završetka prezentacije, ih je to «otkriće» toliko razve- su Njemci stizali u pratnji svojih iskoristili smo pauzu za nešto selilo. DSD-ovci nipošto nisu domaćina. Već nakon 15-tak kasniju jutarnju kavu i pri tome gubili vrijeme nego su, u želji da minuta vožnje vidjelo se kako saznali još ponešto od naših saznaju što više, napravili kratki su to vrlo mirni i povučeni gostiju. Naša Gimnazija im intervju s lokalnom bakicom učenici, za razliku od Brođana je vrlo velika, izvana pomalo koja je cijeli život provela u koji su ubrzo i zapjevali u auto- zastrašujuća i bučna, ali iznutra ovome selu. Uslijedio je obilan busu. Doček su nam priredili lijepo uređena i puna prijateljski ručak. Neka stranci vide kako dvije vesele i ljubazne djevojke raspoloženih ljudi. Jezik im se se jede u Slavoniji. Kasnije nam u narodnoj nošnji s pladnjima čini težak i prilično neobičan.16.
  • 16. Škola pod povećalo mje vesela i raspoložena Kathi re- se ideja ovakvog centra, ali mikla : “Ručak: odlično, ma super. Ne protiv prirode nije nešto posebno zanimljivo.Posebno štrudle koje smo dobili Autobus je zastao pred eko- Hrana je dosta slatka, ipakkao desert. Priznajem, malo su centrom Mavrović. Gospodin ukusna. Priznajem, jednog danadrukčije od onih na koje smo Mavrović, bivši boksač (to nam bih volio opet posjetiti Hrvatskunavikli. Time mi se još i više je posebno naglašeno, nekoliko i možda obići još koje njezinesviđaju! Neobično je iskustvo puta) je ostvario svoj pleme- dijelove.”, strpljivo je odgovorioovo selo”. Selo smo napustili niti san o ekološki prihvatljivoj na naša pitanja. U točno 17 i 30oko dva sata poslijepodne. proizvodnji hrane i otvorio sati pozvani smo u autobus. Bilo ovaj centar. Zaposlenici koji je vrijemeza povratak u Brod.Neugodno iznenađenje su nas dočekali su bili i višeKako smo se nalazili blizu Kutje- nego ljubazni i proveli su nas Ma ništa bez engleskogva, plan je bio i obići neku od centrom. Dobili smo od njih Nijemci su nam bili već priličnopoznatih vinarija na ovom pros- informacije na njemačkom i umorni. Ništa neobično storu. Izbor je pao ( slučajno ili na engleskom jeziku. Osim što obzirom da su od 48 sati (kolikonamjerno, ostali smo uskraćeni se spretno služe ovim jezicima, su do tada nalazili u Hrvatskoj),za tu informaciju) na vinariju koriste i najnoviju tehnologiju, proveli manje od 10 satiKrauthaker. U planu je bilo i sve kako bi uspjeli proizvesti spavajući. Tako da je u autobusudegustiranje vina, ali su nam što više hrane uz što manju bilo prilično mirno i tiho. Ipak,na ulazu rekli da se to dodatno štetu za prirodu. Jako su nam s nekima smo se i mi novinarinaplaćuje. Kratko samo obišli vi- dobro i zanimljivo sve objasnili, sprijateljili. Kako nam je bilonariju, pogledali strojeve za pa- ne zadržavajući se previše na nezgodno stalno moliti DSD-kiranje boca i ogromne sprem- nepotrebnim detaljima. Nakon ovce za prijevod, okrenuli smonike vina (poneki su sadržavali i toga su nas poslužili svojim se dobrom starom engleskom. Ido 10 000 litara). I to je to. Cijeli kolačima, sokom i palačinkama uspjeli smo se sporazumjeti. Zaobilazak je trajao oko 10 minu- s tajnim sastojkom. Ova prirod- njih je nešto teže pričati engles-ta. A onda smo se opet našli u na hrana je imala iznenađujuće ki jer im je to tek drugi straničekanju. Koga ili čega- također dobar okus i svidjela se našim jezik (nakon francuskog), ali-sveostaje nepoznato. Nijemci su to Njemcima. Ostatak vremena se može. U ugodnom razgovoruiskoristili za kupovinu pokoje smo mogli slobodno uživati sat i pol puta je preteklo brzo.boce vina, vidno oneraspoloženi šetajući centrom po savršeno Zbog ovih novih poznanstava mii razočarani ovim dijelom izleta. sunčanom danu. Uhvatili smo je još više drago što sam otišlaSvi smo se nadali da će zadnja i plavokosog Marcela koji je od na ovaj izlet.postaja biti zanimljivija. I ta naših DSD-ovaca dobio nadi-nam se želja ostvarila. mak «maneken». “ Sviđa mi Tena Lavrenčić, 4.i 17.
  • 17. Š kola pod povećalom Intervju s prof. Marinom Gojković Zvijezda g „Nikad se nisam našla u situaciji da mi posao postane prenaporan; za mene je to poput Gojković, osoba koju vjerojatno svi poznaju, ali ne znaju za sva priznanja i nagrade kojim tave, preko vođenja grupe Mladi astronomi, pripremanja budućih fizičara za natjecanja, p na Institut za fiziku, shvatili smo da malo U sklopu kojeg projekta Učenici sami biraju teme, traže 2007. priznanje Hrvatske zajed- literaturu i osmišljavaju pro- nice tehničke kulture. ste bili pozvani na Institut jekte... To nisu uvijek odlični za fiziku (IF)? Možete li učenici, ali se bave ovime jer ih Oduzima li Vam rad na nam objasniti taj projekt? to zanima i u tome su dobri. takvim projektima mnogo Posljednji puta smo bili pozvani u kategoriji natjecanja u fizici Kakva ste sve priznanja slobodnog vremena i „ Samostalni eksperimentalni dobili za svoj rad? A stižete li to za vrijeme radovi“. Inače, naša škola je kakva naša škola? redovne nastave? suradnica od 2000. godine na Projektima se ne stižem baviti projektu „Laseri i komunikaci- Od Instituta za fiziku smo odab- za vrijeme nastave, sve se odvi- ja“, a za taj projekt smo birani rani među pet najboljih sredn- ja tijekom slobodnog vremena. na račun radova od 1994. do jih škola u Hrvatskoj, štoviše, Ponekad se mjerenja moraju 2000. godine. prvi smo na rang listi zbog obavljati i noću, ali uloga men- mnogih sudjelovanja i najbolje tora je vrlo važna jer učenike plasiranih radova. Također, Nailazite li na simpatije dva puta smo dobili i stručnu treba potaknuti, pokazati im i kod učenika za svoje opremu. Takvi uspjesi povlače objasniti određene stvari. Volim svoj posao i on me ispunjava. ideje? Jeste li zadovoljni za sobom i neke druge stvari; ja suradnjom s njima? sam član državnog povjerenstva Naravno, ovisi o generaciji, ali za fiziku, 2000. godine sam Jeste li se ikada našli u sam vrlo zadovoljna jer imamo primila nagradu Grada Slavon- situaciji da su vaše ideje tri do šest radova godišnje. skog Broda - Štit Berislavića, a naišle na prepreke te Tresao Fizičari eksperimentatori jedna Školskom programu HTV-a svoj stečenog u školi. je od slobodnih aktivnosti eksperimentalni rad učenika Gimnazije “Matija s Državnog natjecanja. Na državnoj televiziji Mesić” koju godinama mar- Pokus,odnosno eksperimen- Urednik školskoga programa ljvo vodi profesorica Marina talni rad, zove se “Zaštita od na HRT-u, Anđelko Glibo, Gojković. potresa”, a svrha mu je zaštititi pronašao je podatke o njihovu Učenici 3.H razreda Matija Bilić građevine od rušenja prilikom eksperimentu na internetskim i Zvonimir Tonković, predstavili potresa te poticanje mladih stranicama na kojima su objav- su 11.listopada 2010.godine u na praktično korištenje znanja ljeni rezultati državnoga natje-18.
  • 18. Škola pod povećalo m gimnazije t dobre knjige - kada jednom krenete s čitanjem, teško ju je ostaviti.“, kaže prof. Marinama donosi ponos i slavu ovoj školi. To je osoba koja je uvijek nešto radi: od održavanja nas- a sve do raznih predstava i priredbi koje održava u školi. Kada smo saznali da je pozvana io toga znamo o ovoj izuzetnoj profesorici. je tako vaša kreativnost Foto: Dinko Horvat, 3.I bila sputana? Najveća nam je prepreka ta što naša škola u odnosu na neke druge nema dobre mogućnosti. Često nam je zabranjeno raditi u kabinetu zbog čistoće koju je nemoguće održati, posebice ako istovremeno pripremamo i po šest radova. Stoga smo često prisiljeni raditi kod kuće. Planirate li i dalje uz redovnu održavati i Astronomi na okupu izbornu nastavu te se što mi uvelike olakšava. Mladi uključivati u ovakve pro- astronomi su mi ipak primarni. nekom projektu, ne prođu dalje. No, smatram da im uvijek treba jekte? dati priliku da se afirmiraju u Naravno. Projekti na kojima radim se često nadovezuju na Što Vam je najteže kod stvarima koje vole. rada na projektima? Anamarija Ćosić, 4.I izbornu i redovnu nastavu i Jedino što mi teško pada je kad Barbara Tolić, 2.I međusobno se nadopunjavaju učenici, uz sav svoj trud na se HTV canja mladih fizičara. Kako je te zadovoljno jer je na kraju sve pripremao emisiju o potresima, završilo dobro i prema planu. pozvao je Zvonimira i Matiju da zajedno s prof. M. Gojković Budućnost sudjeluju u emisiji. Dečki kažu Planovi vezani za daljnja natje- da nisu imali tremu jer se ekipa canja iz fizike još uvijek su samo HRT-a pobrinula da naprave ideje, no nadaju se da će se dobar i opušten ugođaj. Tijekom razvijati u dobrom smjeru. Oni emisije osjećali su se uzbuđeno će sigurno dati sve od sebe. Mia Dugandžić,3.i 19.
  • 19. Š kola pod povećalom Novi pravilnik o ocjenjivanju RUPA U ZAKONU Između profesora i učenika bi se trebao stvoriti kompromis i povjerenje pa da profesori učenicima vjeruju na riječ, a i učenici ne bi trebali zlouporabiti tu okolnost. Ove školske godine dočekao da smo mi jedna od rijetkih Doista, jedna „rupa u zakonu“ nas je novi Pravilnik o praćenju i škola koja ima ovakav oblik iz- za koju niti naš ravnatelj nema ocjenjivanju učenika u borne nastave. Izborna nastava adekvatno rješenje. osnovnim i srednjim školama. se odvija utorkom posljednji sat Pravilnik bi trebao zadovoljiti prve i prvi sat druge smjene za Rješavanje problema profesorsku i učeničku stranu, učenike opće gimnazije. Prvi se Jedan od prijedloga je da se od no hoće li to biti tako, pokazat problem javlja kad učenici iz iduće školske godine napravi će vrijeme. Od svih pravila koje izbornih predmeta pišu pismene pregled svih testova za izbornu uključuje, učenicima su provjere, a već taj dan imaju nastavu kao i za redovnu pa oko najbitniji članci koji se odnose jedan test iz redovnih predmeta. pisanih provjera ne bi bilo prob- na pravo da im pisana provjera Na pojedini izborni predmet lema. Što se tiče usmenih služi kao datum, odnosno da ih idu učenici iz više razreda pa odgovora, ako i dođe do nez- taj dan profesori mogu pitati je profesorima teško, katkad godne situacije, između profeso- samo iz jednoga predmeta te da i nemoguće, upisati datume ra i učenika bi se trebao stvoriti mogu pisati četiri testa tjedno. pisane provjere u sve dnevnike, jedan kompromis i povjerenje kao i nakon usmenog odgovora. pa da profesori učenicima vje- Što se zatim događa? Ako profe- Problemi s pravilima ruju na riječ, a i učenici ne bi sor izborne nastave ne stigne trebali zlouporabiti tu okolnost. Ipak, postoji jedan problem koji upisati datum, a učenik se Kao učenik Gimnazije „Matija se javlja u našoj školi, a to je tijekom dana pozove se na dva Mesić“ iskreno se nadam da je evidentiranje pismenih i datuma i iskoristi svoje pravo, takav pozitivan ishod ovog prob- usmenih odgovora s izborne profesor ga često ne uvaži jer lema moguć. nastave. Naš ravnatelj je rekao datum nigdje nije evidentiran. Stipe Rosandić, 3.c20.
  • 20. Škola pod povećalo mNORIJADA – MAŠTOVITI MATURANTI POGODI TKO SAM! Ima li što ljepše od toga da barem nekoliko dana ne budemo ozbiljni ‘likovi’ koji se svakodnevno bore sa životnim nedaćama? Da budemo junaci, princeze, prinčevi i ratnici? Samo da na tren živimo u nekom izmišljenom svijetu?Norijada ili tradicionalnookupljanje maturanata po-vodom završetka srednješkole, ritual je kroz koji prolazivećina srednjoškolaca diljemHrvatske pa tako i brodskimaturanti. Međutim, uz pro-slavu završetka školovanjabrodskih maturanata vežese jedna zanimljiva tradicija– maskiranje maturanata.Norijada ili dani ludovanjapredstavlja bučno opraštanjematuranata s velikom eromsvoga života.Brodska tradicija Vilenjaci i križari Foto: Tena Lavrenčić, 4.II dok maturanti diljemHrvatske luduju polijevajući demo junaci, princeze, prinčevi i ili ne, postati ozbiljni mladise vodom i brašnom, prave ratnici? Samo da na tren živimo ljudi, stoga nema boljeg načinanerede, sukobljavaju se s u nekom izmišljenom svijetu? opraštanja s djetinjstvom odpolicijom, brodski maturanti Jedna je to od tradicija koja ludovanja i igranja nezrele djece.se prerušavaju u najraznolikije krasi grad na lijevoj obali Save,likove i paradiraju gradom. tradicija koja traje već nekolikoČarobni su to i veoma čudesni desetljeća, koja je svojim stilomdani u kojima se kraj vas u i posebnošću prepoznatljiva uobičnoj šetnji gradom šuljaju cijeloj Hrvatskoj.svakakvi bajkoviti likovi odmornara, mjesečevih ratnica, Korak prema zrelostikrižara, gusara, leptirića i Važno je to razdoblje za svedrugih. Ima li što ljepše od mlade ljude kojima se odjednom Mjesečeve ratnicetoga da barem nekoliko dana oduzima status djeteta-učenika,ne budemo ozbiljni ‘likovi’ ali im se još ne pridodaje novi.koji se svakodnevno bore sa Nalaze se na prekretnici svojih Marija Džida, 3.iživotnim nedaćama? Da bu- života nakon koje će, htjeli to 21.
  • 21. Š kola pod povećalom Mladi informatičar Petnaest mu je godina tek „Svakako se isplati baviti informatikom!“ Mislav Balunović je ove školske prema kategorijama turnira- državnog natjecanja, a već u godine započeo svoje dane četvero ih je išlo u stariju ekipu, 7. i 8. razredu je osvajao prvo kao gimnazijalac, upisavši se a četvero u mlađu ekipu u mjesto. Išao je i na natjecanja u 1. H razred prirodoslovno- kojoj je bio i Mislav. Krenuli iz matematike, ali informatika matematičke gimnazije, ali već su avionom od Zagreba preko mu je ipak primarna. Kako je sada vidimo da on nije samo još Budimpešte do Varne, odakle sada u gimnaziji, namjerava jedan „fazan“. Naprotiv, on je u su autobusom stigli u Shumen. se i dalje natjecati. A u školi mlada nada hrvatske informa- Dan nakon napornog putovanja, mu ide odlično i svi ga profe- tike. otvoreno je natjecanje. Mislav sori hvale. Sljedeće ljeto će mu je dobio tri zadatka i imao je opet biti ispunjeno jer će se Zlatna medalja ukupno pet sati da ih riješi. Za- boriti za daljnje sudjelovanje Krajem studenog, u bugarskom datci su se rješavali u program- na međunarodnim natjecan- gradu Shumenu , održavao se skom jeziku C++. Natjecanje jima o čemu odlučuje Hrvatski turnir u informatici za zemlje se održavalo u obližnjoj srednjoj informatički savez . Za kraj nam jugoistočne Europe. Za ovaj školi u skromnim uvjetima. je poručio:„ Ovakva natjecanja događaj se Mislav najviše sam Treći dan je održana ceremonija su mi dobra odskočna daska za pripremao. Na praznicima je proglašenja pobjednika. Naš budućnost. Svakako se isplati sudjelovao na ljetnom kampu Mislav je osvojio, ni manje ni baviti informatikom!“ . koji redovito organizira Savez više, nego prvo mjesto i zlatnu Foto: Tena Lavrenčić, 4.I hrvatskih informatičara. Tjedan medalju. „ Znao sam da sam dana u kampu mu nije velika dobro riješio zadatke, ali nisam pomoć pri natjecanjima, ali je očekivao pobjedu“ , skromno je izvrsno mjesto za upoznavanje komentirao ovaj veliki uspjeh. ostalih mladih zaljubljenika u in- formatiku s kojima se još uvijek Škola vs. natjecanja čuje. Dva dana prije samoga U svijet informatike Mislava turnira, svi su se sudionici našli je uvela profesorica Slavica u Zagrebu i tamo saželi sve Danilović u petom razredu svoje pripreme. Ukupno ih je OŠ „ Dragutin Tadijanović“. bilo osmero i podijelili su se Sljedeće godine je došao do Tena Lavrenčić, 4.I22.
  • 22. Škola pod povećalo mSvakodnevna putovanja učenika IDETE VLAKOM? Svakoga dana 152 učenika naše škole prolazi “pakao“ putovanja vlakom. „Pakao“?! – možda prejaka riječ, ali za njih ona savršeno opisuje svakodnevna događanja. Učenici su devastiranja inventara pa ostati ovakva u budućnosti. Za Na školskim hodnicima lako tako sjedalice, zavjese, aparati eventualne pritužbe trebali bi se možete čuti učenike kako se za gašenje požara ponekad obratiti Učeničkom vijeću. žale na muku koju moraju budu izbačeni iz vlaka kroz iznova prolaziti svaki dan zbog prozor i to dok je on u pokretu. Akcije gužve, naguravanja i nereda na Na samom kolodvoru dolazi do Kako bi upoznali javnost sa peronima željezničkog kolod- krađe žarulja, dasaka na zahod- trenutačnom situacijom te ju vora, ali i zbog nedovoljnog skim školjkama, uništavanja educirali kako pravilno sudjelo- broja mjesta u vagonima vlaka. ogledala… Nerijetko dolazi i do vati u željezničkom prometu, Česte su nesreće i neugodne fizičkih sukoba čiji su povodi provedene su brojne akcije situacije prouzrokovane neodgo- većinom ljubavne tematike. poput one: „Vlak je uvijek brži!“ vornim ponašanjem pojedinaca, Problem tijekom samog puta je U akcijama su sudjelovale kao što su ulasci kroz prozor ili gužva u vagonima, a šef kolod- mnoge škole te je napredak, povlačenje kočnice. vora kaže da je ponekad tomu iako spor, vidljiv te daje nadu za razlog smanjen broj vagona bolju budućnost. Problemi nisu zbog kvarova ili nepovoljnih Vlak i kolodvor uvjeta, ali i da bi bilo dovoljno drastični, ali pomalo otežavaju Kako bismo dobili potpunu sliku svakodnevnicu učenika. mjesta za sve kad bi učenici bili Nadajmo se da će svi put- događaja, obratili smo se šefu solidarni te se i sami potrudili nici shvatiti na koji način mogu kolodvora - Stjepanu Vidakoviću napraviti mjesta. svojim ponašanjem promi- koji je objasnio i njihov doživljaj Pedagoginja naše škole, M. jeniti sadašnju situaciju te da tih događaja. Djelatnici Benović nije imala slučajeva će negodovanje učenika postati željeznice imaju velikih prob- pritužbi učenika zbog navedenih prošlost. lema s putnicima, prvenstveno problema te smatra kako je zbog njihovog ponašanja. Česta to dobar znak i da će situacija Matea Kladarić 2.I 23.
  • 23. I n memoriam uvjerenja često je bio prisiljen mijenjati škole prije nego što se zaposlio u Obrtničkoj školi, a dvadeset godina nakon toga i u Gimnaziji u kojoj je radio do svoje smrti. Nastavu biologije izvodio je na suvremen način. Svoju ljubav prema ekologiji želio je približiti svakom učeniku stvaranjem ozračja žive prirode u učionici, uređivanjem akvarija koji i da- nas daje poseban šarm učionici biologije te brojnim izletima diljem Slavonije. Kolege ga pamte kao jednos- tavnoga čovjeka koji je volio pjesmu, uvijek se šalio te osobu punu razumijevanja za sve. Umjesto pozdrava, dragi kole- ga, darujemo Vam stihove i opraštamo se njima: Pita l me neko, da li bijah ikad Duboko sretan, odgovaram: da. Ponekad ljubav dala mi je širi Vidik i dublji pogled (…) Razumljiv mi je bio šapat lišća I govor voda U vjetru sam prepoznao svoj glas. Mnogostruk život kroz mene je teko. Ja bijah oblak, trava, zem- In memoriam - prof. Zlatko Raguž lja, kiša, A ipak svoj sam osjećao ja. Ja bijah oblak, trava, Dobriša Cesarić zemlja, kiša... Teško se oprostiti s kolegom. pohađao u Slavonskom Brodu, a Uvijek ostaje pokoja nedorečena obrazovanje za profesora biologije rečenica, nepopijena kava, i kemije započeo je na Pedagoškoj nedorečena priča… No, netko tko akademiji da bi se već naredne je volio zemlju, prirodu, radost godine upisao na Prirodoslovno- življenja ni u smrti nije nestao i matematički fakultet gdje je diplo- ostaje dio onih koji ga se sjećaju. mirao 1973. stekavši zvanje pro- Profesor Zlatko Raguž rodio se17. fesora biologije s kemijom. Teško veljače 1948. godine u Donjim je bilo naći stalno zaposlenje. Andrijevcima. Gimnaziju je Zbog svojih vjerskih i nacionalnih24.
  • 24. 5+Kamo nakon gimnazije Moj izbor Zbog malih mogućnosti za zaposlenje u našoj zemlji, postavlja se pitanje štostudirati i koji su poslovi najprofitabilniji – čini se da više nitko ne zna točan odgovor.Recesija, nezaposlenost i man- za daljnji život. „Profesionalno hologije, prava i ekonomije.jak prihoda sve su češća tema usmjeravanje je skup različitihnaše svakodnevnice. Svaki aktivnosti koje pojedincima Tvoj izborgimnazijalac nakon srednje omogućuju identificirati vlastite Ukoliko smatrate da vam razgo-škole planira završiti fakultet mogućnosti, kompetencije i vor s psiholozima neće pomoći,i pronaći dobro zaposlenje u interese u različito doba života, u HZZ-u preporučuju računalnivlastitoj struci što i nije čudno za kako bi donijeli odluke o obrazo- program profesionalnog usmjer-ambiciozne mlade osobe naše vanju i zapošljavanju, te uprav- avanja pod nazivom „Moj izbor“zemlje, ali se u zadnje vrijeme ljali svojom profesionalnom koji nakon riješenog testa pojed-nameće pitanje kako to postići. karijerom.“ Savjetnici i psiholozi incu nudi detaljnije informacije provode psihologijska testi- o prikladnim zanimanjima iBroj nezaposlenih svaki dan ranja te određuju sposobnosti uvjetima za obrazovanje, tj.sve više raste bez obzira na učenika, a zatim daju svoje zapošljavanje. Također sazna-diplome koje skupljaju prašinu. mišljenje i preporuku o adekvat- jemo da će se u našem graduVrlo dobar pokazatelj lošeg nim zanimanjima. uskoro osnovati Centar za pro-stanja jest podatak da je u rujnu fesionalno usmjeravanje i razvoj2010. godine broj nezaposlenih Maturantske nedoumice karijere, takozvani „CISOK“ kojiosoba porastao za 2.2% te da Kako saznajemo, već se samim će biti dostupniji mladima. Uzase povećao broj nezaposlenih sa početkom školske godine na sve to, preostaje nam jedinozavršenim fakultetima. testiranje odazvao velik broj ustrajanje na dobrim ocjenama maturanata. Iako stručnjaci i nada da će se naši planovi ost-HZZ tvrde da je državna matura velik variti unatoč crnim statistikama.Na naša pitanja o zaposlenosti korak u hrvatskom školstvu ii poslovima stručno su odgo- da olakšava upise na fakultete, (Korišteni podatci sa internetskevarali službenici Hrvatskog problem predstavlja odabir stranice: www.hzz.hr)zavoda za zapošljavanje. Oni deset fakulteta koje maturantineodlučnim osnovnoškolcima, moraju navesti u svojim prijavni- Barbara Tolić, 2.Iali i srednjoškolcima nude cama. Iskustvo govori da su Matea Kladarić, 2.Ipomoć u donošenju odluka najčešći odabiri fakulteta psi- 25.
  • 25. 5+ Ispovijest jedne brucošice DANAS JEDNO, SUTRA DRUGO Na kraju svi nešto upišu, ali koliko će vas upisati ono što želi? Što ti misliš o državnoj ma- da upišu. Njih opet možemo ga fakulteta. Nemojte ni odbac- turi, često su me pitali. Kao da podijeliti u osobe s odličnim iti san o željenom fakultetu ako čekaju da im kažem kako mi se i slabijim ocjenama. Kod ove je on malo dalje, a roditelj vam sviđa ili kako je bolja od staroga skupine ima najviše zamki. to može priuštiti. Gledajte da sistema kako njihovo dijete ne Došla sam u četvrti razred sa ćete vi jednom raditi taj posao, bi bilo zakinuto u budućnosti. snažnom željom kako idem na a tko kaže da ćeš ga morati Čista glupost! To je zaista sub- PMF studirati matematiku, iako raditi tamo gdje studirate. jektivno pitanje. Nisu shvaćali su me svi vidjeli u novinarst- Općeniti zaključak je da nema da smo mi jednostavno prihva- vu. Zbog hira, otišla sam na razlike između osnovne i više tili njezina pravila igre i pokušali glumačku akademiju da vidim razine hrvatskoga jezika i da bi izvući najbolje iz svega toga. Da, što oni misle o meni, a sada svi trebali pisati višu jer donosi matura ima prednosti i nedosta- studiram medicinu. Na profe- više bodova. Osnovna razina taka, ali o učeniku ovisi što će sionalnoj orijentaciji me nisu engleskoga jezika je stvarno za na kraju prevladati. mogli nigdje, ali istovremeno one koji ga ne znaju, više se is- su me svugdje mogli smjestiti. plati pisati višu, dok je matema- Oni koji znaju A, koji izborni da ja polažem? tika realna. Ako ti ide, piši višu, U četvrti razred došla je jedna Matematika i gluma nisu zahti- ako ne, piši osnovnu. skupina koja je odmah znala jevali izborni, ali sam eto pisala koji fakultet želi, sa super ocje- fiziku, kemiju i biologiju, zbog Upisati željeni fakultet nama i odmah se spremala za PMF-a i medicine. I na kraju Mislim da je državna matura izborne predmete. Takve osobe sam samo izašla na izborne, a dosta kalkuliranja. Činjenica je su na kraju i upisale željeno.Im- za maturu učila nekoliko dana da će netko lakše upisati pravni ale su se vremena i zabavljati, ranije. Kad bi me pitali, što ću fakultet gdje primaju preko 800 a kako se ispit bližio, nisu bili u upisati, rekla bih matematiku, a ljudi u Zagrebu, nego neki smjer panici da neće sve stići. Bu- kad me gluma oduševila, onda gdje ih ima 12. Pazite i na to. dite takva osoba. Sat vremena je jedno vrijeme bila i gluma. Na Također gledajte gdje će biti na- dnevno i gradivo ćete prolaziti, kraju su se srce i razum dogo- vala pa vi odite tamo gdje neće a nećete ni osjetiti. Reći ćete da vorili i odlučili za medicinu jer ako se bojite da nećete upasti. su to odlični učenici koji ionako ona može objediniti sve ono što Nije sramota studirati u nekom puno uče. Radije šutite jer dok me zanima. gradu, ako to nije Zagreb. Na se vi pravite pametni, neki to kraju ćete svi nešto upisati, ali postaju. Ni meni se nije učilo, ali Budite realni koliko će vas upisati ono što sam prošla s odličnim i upisala Bilo je i onih koji nisu željeli želi? Nemojte biti od onih koji su željeni fakultet. Pri tome sam pisati ni jedan predmet. Ili su upisali gdje je ostalo mjesta i to stigla raditi sve svoje hobije i uzeli jedan samo da prođu. Čak je odjednom njihov san snova. održavati društveni život. Prizna- je bilo onih koji su birali fakultet Dogodit će vam se da bez obzira jem da sam željela biti dio prve koji ne traže dodatnu provjeru. što ste svladali sve zamke niste skupine, ali nisam jer nisam Učite iz naših pogrešaka. Sa upisali željeni fakultet. Pitajte se znala koji fakultet želim upisati. mnom je kolega na faksu koji jeste li dali sve od sebe? Na kra- nije prolazio s odličnim, a up- ju, neće biti važno koliko je tko Nesigurni isao je medicinu jer je rastu- učio, nego jesi li upisao fakultet Tu dolazim do druge skupine rio maturu. Nemojte se sada koji želiš. Ali ne odustajte. - učenici koji svaki tjedan izvlačiti na njega i roditeljima Marta Okružnik, Medicinski promijene fakultet, koji odlaze pričati bajke ja ću kao on. Bu- fakulteta u Osijeku na profesionalnu orijentaciju, dite realni. Iako sada ne znate razgovaraju sa svim živima što što želite, trudite se oko svako-26.
  • 26. Modern ar tNokturnoI dok mjesečina obasjava moju sobu,Vani tihi povjetarac puše,A lišće potiho šumi, stvarajući laganu uspavanku.Na crkvenom zvoniku odzvanja ponoć.Brzim okretajem pogledam kroz prozor.Riječi su tada bile suvišne.Evo vidim te na ulici,Koračaš prema meni,Ali pognute glave i tužnog i umornog pogleda.Lagano padam na koljena i budim se.Ovo je bio samo jos jedan nedovršeni san. Ana Baričević, 3.J 27.
  • 27. M odern art Prošlost Ne shvaćam zašto mi je tako teško oprostiti se od prošlosti? Iako je ona bila puna boli i laži. Kako da joj jednostavno kažem ,,zbogom’’? Ona je sad postala dio mene Lakim, ali dubokim potezima urezala se u moje misli, Ali i u srce. More sjećanja svakodnevno mi zatrpava misli. O, zašto im jednostavno ne mogu pobjeći!? Jednostavno ih zaboraviti. ,,Frknuti’’ ih daleko od sebe. A zasto ne bih Ja mogla živjeti poput tebe, Zaboraviti i izbaciti sve iz svojeg života? A ponekad i uspijem, ali je kratkog vijeka. Ne shvaćam zašto mi je i dalje teško oprostiti se od prošlosti. Foto: Iva Kekez, 4.C Ana Baričević, 3.J28.
  • 28. Modern ar tFantom požudeU morbidnoj fascinacijiFantom požude prožima me.Sado-mazohistički demonProgoni me.Poput Venere u krznu...ja gorim u želji da zadovoljimte...i bolno nad ognjem bičujem-posljednji dah tvojeg uzdaha.Ali...gori...gori...gori...U halucinaciji snova....pati...pati..pati..u vatrenom obruču oralnihfiksacija.Kako ti se sviđa okusTrulih okova?Kako ti se sviđa zahrđalaLeća zamrlih zjenica?Oh,uživaš li?U morbidnoj fascinaciji,Oralnoj fiksaciji estrogenihsnova?Gori od požude,Umri pod okovima...Kako ti se sviđa okus trulogželjeza? Ivona Prebanda, 3.E Foto: Iva Kekez, 4.C 29.
  • 29. M odern art Patetika Previše je nesigurnosti u meni Vremena nas čine takvima i znam: Pokajat ću se na trenutak (ali ne iskreno) Ali možda usneš san opipljiv Možda, možda još postoji Sutra Nebo boje vanilije nam je svjedok Na prolaznu slatkoću trenutka. Motivi tvoj lica bili bi presladunjavi Patetiku baš mrzim, ali znaš Ima nešto u tim očima, smiješku, trepavicama; A obećala sam da neću pisati pjesme imaginaciji! Šteta što ne postojiš jer listove bih punila izlikama O patetici svijeta a ne ljudskoj aroganciji Baš šteta što ne postojiš, baš šteta. Barbara Tolić, 2.I Foto: Dinko Horvat, 3.I30.
  • 30. Modern ar tIgračke za naivneSvaka riječ nosi poruku?Možda je tako- možda i ne.Od odvažnih junakaPretvorili smo se u sjene.Kad ti zlatna prašinaZasvjetluca pod trepavicamaNe traži objašnjenjeJer topi se na usnama.Sanjiva jesen zaboravljaMaglu što lijepi se po prstimaI osjećaje tanke što mislimaZatočeni su u krivim riječima.“Možda te mašta boli?”Sućutljivo se smijemA možda, možda i u sebiNegdje sličnu maštu krijem. Barbara Tolić, 2.I 31.
  • 31. M odern art “A mess” I’ve never felt something like this before It kind of took me by surprise I don’t know what do to anymore In this mess I’m not that wise Guilt for outcome of it all, Will be distribuded on two, But even thoe, they are not going to fall Cause the victim ‘ll be the only one who knew Maybe his pain won’t be much to bare Is a line which pops frequently You don’t suffer if you don’t care This is something he once said to me. Valentina Vaško, 2.CFoto: Iva Kekez, 4.C 32.
  • 32. Modern ar tGabriela Zec, 2.I 33.
  • 33. M odern artFoto: Dinko Horvat, 3.I Zarobljena u prošlosti Ne, nisi ti kriv. Samo si me te toga, ali ipak…Okreni se, davno sama uništila. Ponos mi pokušao voljeti. Izgubila sam okreni se i zaviri u prošlost. I sni- je bio najbolji neprijatelj. Zato se u potrazi za savršenstvom. jeg je bio topao i vjetar je manje idi i zaboravi me. Ostavi me s Bilo bi lakše da nisam izgubila puhao. Sad, sad se još jednom mojim snovima o nama, ti si i onaj stari sjaj u očima. Znam okreni i pogledaj me. Nemoj ih davno prestao sanjati. Sa da si ga obožavao, možda bih te ništa reći, jer ni od mene nećeš sobom ne nosi i moj zaborav, zahvaljujući njemu opet ukrala. čuti niti jedne riječi. Ako ti moj jer želim da ostaneš tu u mojoj Ovako mi samo ostaje kajanje pogled ne kaže dovoljno, onda podsvijesti, pod mojom kožom. i stare, tople uspomene. Možda valjda nije ni vrijedno. I dok te Samo te želim još jednom vol- jednog dana i one zalutaju ovako gledam umirem od želje jeti. daleko od mene i od tebe, da te zagrlim, da te poljubim, daleko od nas i onoga što smo vrištim iznutra riječi koje ne Ena Mirković, 2.E nekad bili. Bila bi sebična kad bi mogu izgovoriti. Ipak nemam tražila oprost. Poštedjet ću snage boriti se za ono što sam 34.
  • 34. Na 18. meridijan uU očekivanju trećeg brojaLIST MLADIH BRODAOkupiti mlade, osluškivati njihove želje i iste ostvaritikako bi njihovi aspekti života u Brodu bili zadovoljeni.List mladih Broda se prvotno članova, što srednjoškolaca, što Tipurić.zvao List omladine Broda (LOB), aktivnih članova prijašnjih gen-a osnovan je davne 1986. eracija Lista. LOB je prošloga Traženigodine pod vodstvom gospodina stoljeća bio dobra odskočna Prvi je broj LOB-a izašao u lip-Dražena Kasuna. Tadašnji list velikom broju članova, tako da nju prošle godine u više tisućase bavio problemom mladih danas bivše LOB-ovce možemo primjeraka. Besplatno se dijelioi otvoreno je kritizirao sve što vidjeti u prestižnim hrvatskim po cijelom gradu, a podijeljennije bilo dobro u gradu. Bilo je redakcijama RTL-a, Nove TV, je i u svim srednjim školama.mnogo zainteresiranih, najviše HRT-a, ali i novina kao što su Brođani su ga s oduševljenjemsrednjoškolaca, a nakon dobrih Jutarnji i Večernji list. Oni su primili. Drugi broj je izašao ti-sedam godina rada, List se gasi inspiracija novim naraštajima. jekom tog ljeta u nešto manjemzbog financijskih problema. Pon- broju, što je rezultiralo bržomovno je pokrenut 1995. godine Oni ne spavaju nestašicom tiskanih primjera.kada je vodstvo preuzeo Ognjen Uredništvo se LOB-a prošle go- Nekoliko gradskih kafića jeGolubić. Nažalost, nakon neko- dine skupljalo zahvaljujući pom- nesebično pomagalo prikupl-liko godina ponovno je prestao no osmišljenom marketingu, janju financijskih sredstava kaoizlaziti. planovima i promocijama. List i gradska i županijska vlast te ima i svoju himnu ‘’ Zalobiraj ‘’ poduzeće Đuro Đaković. LOBNova prilika koju je snimio brodski hip-hop je organizirao i mnoge zabave,Ipak, ideja nikada nije nestala. klan Brlog. Mladi su prepoznali a na mnogim je koncertima uNakon nekoliko pokušaja, LOB LOB kao zanimljivu izvanškolsku gradu bio medijski pokrovitelj. ‘’ponovno živi. Dalibor Mašić je aktivnost, ali i kao priliku za Cilj Lista mladih Broda je oku-uspio okupiti oko sebe novu učenje novinarskog zanata. pljati mlade, osluškivati njihoveekipu. Iznenadio ga je entuzi- Redakcija je do sada izdala želje i iste pokušati ostvaritijazam ljudi i hrabro je odlučio dva broja novina, a u planu je kako bi njihovi aspekti života ustupiti u ovaj projekt prošle i treći, dok se malo ne popravi Brodu bili zadovoljeni. Do sadagodine, unatoč financijskoj financijsko stanje. Međutim, ti smo zajedno učinili mnogekrizi države i grada Broda. Ime ljudi ne spavaju, nego pokreću stvari i zadovoljni smo postig-lista je promijenjeno u List nove projekte, a jedan od njih nutim uspjehom.’’, rekao nammladih Broda, ali kratica LOB je i news portal na adresi: www. je Dalibor Mašić, također bivšije zadržana zbog tradicije i lob.hr . Na njemu se već neko- učenik naše Gimnazije.poštovanja prema bivšim gen- liko mjeseci radi, a dizajn ieracijama LOB-ovaca. Nova funkcionalnost do savršenstva Matej Matijević, 1.Dredakcija okuplja tridesetak dovodi bivši gimnazijalac, Dinko 35.
  • 35. N a 18. meridijanuFoto: Matej Matijević, 1.D Koncert Kandžije POVRATAK HIP-HOPA Nakon nekog vremena suše, Bear. Događaju je prisustvovalo programu, a umijeću „bacanja“ hip-hop se vratio u grad! Osječki nešto više od tri stotine ljudi rima mogao se priključiti bilo reper Kandžija „rasturio“ je što je dobar broj s obzirom da tko. Medijski pokrovitelji kon- noćni klub S. Dali (ex Valinor). hip-hopa dugo nije bilo u Brodu. certa bili su List mladih Broda i Nekima od najpoznatijih hitova Na koncertu su uživali i mlađi poznata hrvatska web stranica poput „Jelena“ i „Bicikl“ brod- i stariji, a svi su izrazili nadu internetske televizije, TIPITV. skoj je publici je predstavio da će u našem gradu biti još svoj prvi album zvučnog naziva ovakvih događaja. ˙Potpis pod sliku: Koncert „Narodnjaci“. Uz sve to General Woo nam se održao prvi vikend nakon Na koncertu je gostovao velikan je ponudio ekskluzivnu vijest: početka školske godine. hrvatskog hip-hopa, Vukovarac „2011. izdajem svoj novi studijs- General Woo, a show su dodat- ki album naziva „Verbalni delikt“ Matej Matijević, 1. D no začinili umijećem beatboxa koji će ubrzo biti na policama.“ Brođanin Yula i Vinkovčanin Lil’ Publika je uživala i u freestyle Modna događanja Božićno - novogodišnja revija Da kazališno koncertna dvorana grad”, rekli su organizatori. Već mjesima i zaigranim pozama. U Ivana Brlić - Mažuranić može iskusni manekeni i manekenke predasima su publiku zabavljali biti i modno središte našega prošetali su kazališnim daska- plesači tanga, zumbe i orijenta- grada, uvjerili smo se i ovog ma i na posebno uređenoj sceni lih plesova te pjevač Amir Kazić prosinca na, devetnaestoj po pokazali kreacije poznatih mod- Leo. Vrhunac ovog događaja je redu, tradicionalnoj Božićno nih kuća, no publika je najveće zasigurno bio izlazak manek- - novogodišnjoj modnoj reviji. oduševljenje zasigurno pokazala enki u vjenčanicama koji je sve “Projekt se održava već devet- pri izlasku onih najmlađih, ta- ostavio bez daha i dao obećanje naestu godinu za redom, gotovo kozvanih ‘mini’ manekena koji da će sljedeća revija biti jedna- od samog osamostaljenja, što je su, osim odjećom koju su nosili, ko uspješna unatoč krizi. svakako važna činjenica za naš pozornost privlačili širokim os- Barbara Tolić 2.I 36.
  • 36. Na 18. meridijan uFoto:Dinko Horvat, 3.I Klizalište u Brodu Počela sezona klizanjaAko nešto u ovom gradu imamo može posjetiti u terminima od zimski olimpijski sport koji udobro, onda je to zasigurno 10 do 22 sata, uvijek pod istim Hrvatskoj ima sve više pristali-klizalište. Već treću godinu za uvjetima – jedan sat klizanja ca. Nakon odigravanja susreta uredom smješteno je na jednoj košta 10 kn, a iznajmljivanje kl- grupama te razigravanja zaod najboljih lokacija, ŠRC Klasi- izaljki 5 kn. Za vrijeme školskih poredak, prvo mjesto je os-je, svega nekoliko metara praznika bila je organizirana i vojila prva ekipa Curling klubaudaljenosti od Hitne pomoći, škola klizanja za najmlađe. A „Čudnovati čunjaš“ iz Zagreba.u slučaju da vam kretanje po ako niste znali, naš grad ima i Slavonskobrodskom klubu „zaleđenim površinama i nije baš svoj vlastiti hokejaški klub. U Legija“ ovo je bila ujedno i prvanajbolja strana. Klizalište se siječnju je održan i curling cup, utakmica. DORF festival Katarinski sajamOve je godine po četvrti puta u zemalja, koji prate radionice, Na tradicionalnom Katarinskomnašem gradu prikazan izbor s izložbe, promocije knjiga i nara- sajmu, održanom od 25. do 28.Festivala dokumentarnog rock vno, koncerti. S druge strane, u studenog 2010.godine, pred-filma - DORF-a. Ovaj festival Slavonskom Brodu zahvaljujući stavilo se 215 izlagača iz cijelezačet prije nekoliko godina u grupici entuzijasta, već četvrtu Hrvatske. Posjetitelji su mogliVinkovcima fokusiran isključivo godinu imamo priliku vidjeti vidjeti rad i proizvode izlagačana dokumentarnim rock filmov- izbor filmova. Međutim, unatoč unutar i izvan Spotske dvoraneima, iz godine u godinu raste pa dobrom izboru i projekcijama Vijuš. Osim sajamske ponudese tako održava istovremeno u u reprezentativnom prostoru izveden je i kulutnozabavniVinkovcima, Zagrebu i Rijeci. U Tvrđave, kao i uvijek u našem program u kojem su sudjelovaliSlavonskim Brodu, zahvaljujući gradu, kada se nudi nešto drugo brojni brodski KUD-ovi i ple-u prvom redu Udruzi „PUŽ“ osim „narodnjaka“ odaziv je sne radionice te su izvođenemamo priliku vidjeti izbor slab. Ipak, nadam se da oni predstave i promocije knjiga.filmova s DORF-a u sklopu koji se trude oko DORF-a u U sklopu 15. po redu sajmaobilježavanja Mjeseca borbe Slavonskom Brodu neće odus- održan je trinaesti Dječji Ka-protiv ovisnosti. Projekcije su tati - možda se i kod nas, kao tarinski sajam te Čvarkijadase održavale subotom u pros- i u Vinkovcima, već ove godine što je izazvalo veliku pozornosttoru Galerije „Ružić“ u brod- dogodi uz projekcije i po koja posjetitelja. Mnogo sadržaja,skoj Tvrđavi. DORF je povezao izložba, radionica ili koncert a velika posjećenost i sve boljaljubitelje dobre glazbe s lju- zainteresirani rock poklonici organizacija garancija je da će ibiteljima filmova. Posjetitelji u zatraže stolicu više. sljedeći Katarinski sajam bitiVinkovcima imaju priliku uživati još zanimljiviji.u Festivalu dokumentarnog Hana Jira, 4.Irock filma iz Hrvatske i drugih Dunja Blažević, 2.J 37.
  • 37. N a 18. meridijanu Gdje je nestala alternativna scena? Koliko god siromašna i slabo zastupljena bila, alternativna scena u Slavonskom Brodu ipak postoji i kreće u bolju budućnost.38.
  • 38. Na 18. meridijan uNije neka novost da je alter- mnoštvo mladih bendova i subote.nativna scena našeg grada izvođača koji čekaju priliku dasiromašna. Jednim je dijelom se predstave publici, a uz njih Udrugeza to kriv slab odaziv mladih postoje i dobro poznati brodski Veliku ulogu u organizacijizbog sveopće prisutnosti turbo rock sastavi uvijek spremni nastupa i događaja igraju ifolka. Vlasnicima lokala i disko pružiti dobar provod. Usprkos udruge za promicanje kultureklubova je isplatljivije puštati svim problemima, ipak se mladih. Od njih valja izdvojititurbo folk i privuči širu. Domi- održavaju takvi nastupi, iako udrugu “Skip” i Udrugu hrvatskenacija narodnjačkih klubova u rijetko. Održavaju se uglavnom mladeži “Patriot”. “Skip” jegradu mladima koji ne prefer- u mjesnim dvoranama grada u neprofitna i nepolitička udrugairaju tu vrstu glazbe ostavlja organizaciji jedne od udruga za za socijalizaciju, promicanjemalen izbor mjesta za zabavu. promicanje alternativne kulture street kulture i prevenciju ovis-Svega nekoliko disko klubova i ili u Rupi. Takvi događaji su u nosti. Cilj im je potaknuti mladelokala im pruža tu mogućnost. zadnje vrijeme prava rijetkost, da kroz različite aktivnosti ko-Ta mjesta su otprije dobro poz- no uglavnom su vrlo dobro risno provedu slobodno vrijeme.nata mladim alternativcima i posjećeni. Imali su nastup svojih članova iza sebe imaju tradiciju na Katarinskom sajmu i orga- kao okupljališta većine Glazbom protiv nasilja nizirali su vlastiti street spek- brodskih Svijetla točka rock scene u takl, a trenutno organiziraju i alternativaca. gradu je bar Marlboro. Prije školu repa. Udruga hrvatske nekoliko mjeseci pokrenuta je mladeži “Patriot“ neprofitna je akcija “Glaz- udruga čiji su glavni ciljevi poti- bom protiv canje zdravog života kroz sport, nasilja” u glazbu i slične aktivnosti, okupl- sklopu koje janje mladih, promicanje inte- je svake resa članova udruge i pružanje subote u pomoći mladim glazbenicima. UOsuđeni na kafiće prostoru bara omogućen njihovoj organizaciji po četvrti seDisko klub Rupa i kafić Derby, nastup mladim bendovima, put u kolovozu odvija i dvodnev-u kojima su generacije mladih često uz podršku veterana ni festival “Poloj Open Air” narokera, metalaca, repera i brodske rock scene, kao što su kojem nastupaju rock, metal ialternativaca općenito provodile rock sastav El Dorado. Brojni punk bendovi iz cijele Hrvatske.i još uvijek provode svoje na- mladi bendovi su tu ostvarili Iz godine u godinu „Poloj Openjbolje godine, i dalje su središta svoje nastupe uz podršku svojiih Air“ bilježi sve veću posjećenost,okupljanja mladih alternativaca. prijatelja i vršnjaka. U Marlboru te postaje sve važniji festivalU kafićima Gaga i Cacadou, su između ostalih nastupali i na otvorenom u regiji. Kolikoomiljenim mjestima gimnazi- bendovi većinom sastavljeni god siromašna i slabo zastu-jalaca za odlazak na kavu prije, od naših gimnazijalaca: bend pljena bila, alternativna scena uza vrijeme i poslije nastave, Bitchslap, u kojem sviraju četiri Slavonskom Brodu ipak postojitakođer se može dobro provesti gimnazijalca (maturanti J.Čičak, i kreće u bolju budućnost. Sveuz popularnu rock i alternativnu Z.Ostojić i M.Trepšić i T.Čičak, više mladih pokazuje interes zaglazbu, iako su kod mladih koji je 1. razred), te nešto mlađi rockom, repom i ostalom alter-nešto manje popularni od Rupe bend Slučajni odabir u kojem nativnom glazbom, sve je višei Derbija. Ipak, ono što najviše su tri učenika drugog razreda mladih izvođača i alternativaca,nedostaje alternativnoj kulturi u gimnazije. Jedini možebitni pojavljuju se nova mjesta igradu su nastupi bednova nedostatak akcije je taj što udruge koje im pružaju zabavu ii raznih izvođača. Jedan od se Marlboro nalazi na Bjelišu, daju nove mogućnosti.glavnih krivaca za to je poprilično daleko od centranedostatak adekvatnog pros- grada. No to očito ne predstavlja Luka Bašić, 4. Ctora u kojem bi se mogli održati veliki problem mladima, jer jetakvi nastupi. U gradu postoji Marlboro popunjen gotovo svake 39.
  • 39. B een there, done that Putovanje u ¨središte¨ Europe! Strasbourg la magnifique! Nisam mogla odoljeti da se ne pridružim gomili - u jednom manjem parku - koja se odmarala ležeći na travi, prepuštajući se životu, pričanju, drijemanju, obnavljajući energiju i uživajući u romantičnim trenutcima dok su iz daljine dopirali zvuci gitare uličnog svirača. Ok, završila je škola i praznici su aleje drveća, sunce koje lagano lila o Francuzima gledajući napokon tu, ali sada je pitanje obasjava ornamente na zgra- filmove, slušajući pjesme ili kako najbolje iskoristiti to drag- dama, govor koji dopire sa svih čitajući knjige, ispostavilo se ocjeno slobodno vrijeme. Jedan strana, lagano škripanje bicikla. kao istina. Glavno prometno od najpametnijih odgovora je, Jednostavno se morate pre- sredstvo (uz tramvaje) su bicikli naravno – putovati! Ovoga ljeta pustiti. Strasbourg se smjestio s kojima se služe svi, bez obzira za svoj konačni cilj odabrala na ušću rijeke Ill u rijeku Rajnu- na godine. Svima je jasno da sam Strasbourg, grad koji s pra- pa je staro središte grada Francuzi imaju smisao za modu, vom možemo nazvati centrom ¨opkoljeno¨ rijekama i do njega ali ipak iznenađuje slika žena Europe, prvenstveno jer se u nje- se može doći prelazeći brojne u laganim haljinama, krat- mu nalaze sjedišta najvažnijih mostove. Grad je prometno i kim suknjama ili hlačicama, europskih organizacija ali i zbog urbanistički vrlo dobro orga- obučenih s ukusom i prozračno; njegove kulturne i urbanističke niziran; ulice koje vode do sređene kose i savršene razvijenosti. Odlučno sam spaki- središta su široke, dugačke, šminke. Čak i žene u poodmak- rala kovčege i krenula na put! prostrane, a kroz sredinu prolazi loj dobi paze na svoju pojavu, red drveća, dok su ulice u cen- bez iznimke. No i muškarci, svi Samo za taj osjećaj tru, naravno, nešto manje, ali u odreda, kao da su sišli s neke Nakon prelaska granice, nije njemu je pješačka zona stoga modne piste, što je nama bilo potrebno mnogo kako biste postoji gradski prijevoz - tram- nevjerojatno - nemoguće. Nisam osjetili francusku otmjenost, vaji futurističkog izgleda. mogla propustiti priliku a da inspiraciju, onaj osjećaj jedin- ne usporedim cijene odjeće i stvenosti, nečega posebnoga, Jednostavno drugačije nekih namirnica i iznenadila se nedokučivog.Taj me je osjećaj Promatrajući ljude,zaključujem visokim ciframa. Iz priloženog obuzeo odmah nakon izlaska iz da je to potpuno drukčiji men- se dalo zaključiti da je sam automobila. Te kuće, dugačke talitet. Sve što sam ikad pomis- standard života viši. Ipak, ništa40.
  • 40. Been there, done tha tto ne brine ljude , čak štoviše, se zgrade Vijeća Europe, Europ- astronomski sat. Na ulicamanisam mogla odoljeti da se ne skog parlamenta te Europskog su izložene brojne instalacije ipridružim gomili - u jednom suda za ljudska prava. Nije me skulpture. U samom središtu jemanjem parku - koja se odmar- iznenadila prisutnost velikog velik broj manjih trgovina kojeala ležeći na travi, prepuštajući broja poslovnih ljudi, nego nude zanimljive suvenire, peka-se životu, pričanju, drijemanju, nacionalnosti koje su bile istak- rnica i slastičarnica (ne smijeteobnavljajući energiju i uživajući nute na njihovim iskaznicama ne probati kroasane!), man-u romantičnim trenutcima dok : Albanija, Crna Gora, Bosna i jih galerija umjetnina… Osimsu iz daljine dopirali zvuci gitare Hercegovina… Ispred Europskog šetajući, grad možete istraživatiuličnog svirača. Ovu sliku sam suda za ljudska prava nekolicina i s posebnog turističkog brodasusrela u gotovo svim gradskim je prosvjedovala: veliki trans- koji vozi oko središta gradaparkovima i na trenutak sam parenti, glasne parole, problemi i pruža vam drugačiju pers-pomislila kako bi ljudi osuđivali iz Engleske, Francuske - diljem pektivu na njega. Inspiriranaone hrabre koji bi takvo što Europe se ljudi i dalje bore za ljepotom grada i opuštenošćupokušali uvesti i kod nas. svoja prava. stanovnika Strasbourga krenulaTragično, ali istinito. sam dalje u nova osvajanja s Grad željom da se jednom opet vra-EU - hir vi kom! Sam grad je zaista prekrasan. tim.Kako se uskoro očekuje ula- Kuće su posebne: visoke, uske, Matea Kladarić 2.izak Hrvatske u Europsku uniju, udubljenih krovova, istaknutihobišla sam njezine institucije ornamenata. U samomsmještene u Strasbourgu. središtu nalazi se katedralaUdaljene od centra grada, zapanjujućeg pročelja s roze-dizajnirane tako da im se teško tom bez jednoga tornja, nomože nesmetano prići, nalaze posebnost katedrale je i veliki Putovanje u Rim VJEČNI GRAD „Pijte s pravog izvora.“Svi putovi vode u Rim pa su četvrte godine, a Republika mene! Ovakvo jedinstvo u molit-tako odveli i mlade ministrante Hrvatska sudjelovala je po prvi vi i vjeri među toliko ministra-iz Đakovačko – osječke nadbisk- put. Središnji događaj cijelog nata rijetko se kad može vidjeti.upije. Naime, 3. i 4. kolovoza u hodočašća bio je susret s pa- Susret je, po meni, odmor zaRimu se održavao međunarodni pom Benediktom XVI. koji se dušu i tijelo.“- rekla je jedna odsusret te hodočašće minis- održao 4. kolovoza na Trgu ministrantica iz Njemačke. Ciljtranata pod geslom „ Pijte s svetog Petra. Sve zemlje, odnos- susreta bilo je ujedinjenje svihpravog izvora“. Na njemu je no svi sudionici iz određenih europskih ministranata kakosudjelovalo više od 50 tisuća zemalja dobili su marame u u molitvi, tako i u vjeri. Doj-ministranata iz cijele Europe, različitim bojama kao obilježja, movi ministranata su većinomno prevladavali su Nijemci, njih no i ulaznicu za audijenciju. pozitivni te se nadaju kako ćečak 30 tisuća. Stotinjak minis- Nakon pozdrava i govora, Sveti ponovno za četiri godine doći natranata iz Đakovačko – osječke i Otac blagoslovio je ministrante Trg svetog Petra i sudjelovati naDubrovačke nadbiskupije pred- te su mu oni otpjevali nekoliko još jednom susretu.stavljali su Republiku Hrvatsku. pjesama.Ovakav susret održava se svake „Ovo je predivno iskustvo za Marino Mihalj, 2.b 41.
  • 41. B een there, done that su spremni učiniti svašta kako bi vas nagovorili na kupnju-pa čak i skuhati vam čaj. Vrlo su sus- retljivi, a promatrajući ih, lako je zaključiti da im je obitelj na prvom mjestu, da su bogati, no i da štede (hoteli imaju solarne ćelije te svi štede vodu). Kultura Iako je grad smješten na obali mora, kupanje u njemu nije moguće zbog velikih valova, no zato su kao zamjena izgrađeni mnogi bazeni. Upoznavajući grad ušli smo i u jednu od gradskih džamija s kojih se pozivi na molitvu tijekom dana čuju u svakom kutku, a ulazak je podrazumijevao nošenje dugačke suknje te marame. Vi- djeli smo brojne prirodne poseb- nosti poput pećina i slapova okolnih rijeka. Brojne su i pov- ijesno važne utvrde, a kultura toga područja bogata je legen- dama i zanimljivim pričama. Na Putovanje u turističko središte Turske! večerama smo probali različite specijalitete poput originalnog LJETO U ANTALYJI kebaba. Zanimljivo je njihova hrana ima većinom slatkasti okus. Drugačiji je čaj koji se pije Na tradicionalnoj turskoj tržnici – bazaru možete kupiti često kao i raki, alkoholno piće sve, a ponudit će vas i čajem. koje svojim okusom podsjeća na bronhi. Jedne večeri priređen je Nakon šestosatnog leta stigli na turizmu te tako izdvaja od atraktivni trbušni ples izvornih smo u Antalyu i samo nas je ostatka zemlje svojim mod- plesača, a nismo mogli propusti- 120 kilometara dijelilo od ernim hotelima, noćnim klubo- ti priliku a da ne posjetimo i konačnog odredišta. Upozorili vima i sličnim atrakcijama. tursku kupelj te slične tretmane. su nas na činjenicu da Turci ne Iznenadio nas je broj hotela i up- Uživajući u upoznavanju kulture poštuju prometne propise, ali ravo zbog mnoštva turista koji u i grada, sedam dana je prebrzo nismo očekivali da će se i naše njima odsjedaju, svaki hotel prošlo. Gledajući na Antalyu putovanje pretvoriti u akciju. svojim gostima daje narukvicu iz zraka i sjećajući se svega Zahvaljujući našem vodiču i koja dokazuje da oni stvarno tu viđenoga, u meni se probudila „zanimljivim“ svakodnevnim odsjedaju. No, zbog te želja da ovaj kraj posjetim još turskim običajima, vrijeme je narukvice, domaće stanovništvo koji puta. prošlo u trenu. lako zaključuje u kojem ste vi hotelu i prema tome koliko Iva Kekez, 4. C Grad novaca imate. Nezaobilazan je Antalya je turističko središte posjet bazaru, tržnici na kojoj se koje se razvija i temelji upravo prodaje zaista sve, a prodavači42.
  • 42. Been there, done tha t Nova iskustva LJETNO SKIJANJE Cilj nam je bilo veliko skijalište na jugu Francuske zvano Les 2 Alpes. Put do tamo trajao je „samo“ 15 sati, ali pogled na Alpe prekrivene mladom zelenom travom, šarenilom cvijeća, ali i snijegom na samom vrhu planina jednostavno oduzima dah.Dok su svi još bili pod stre- istom skijalištu, ali u zimsko trebamo spustiti pomislili: “ Štosom zbog zadnjih dana škole, vrijeme. je nama ovo trebalo?!“ Jedinaispravljanja ocjena i testova, Boravak u Alpama ljeti pruža utjeha bila je ta da me pratiomene su mučile neke druge mnogo više mogućnosti: zimi Santo, inače prvak Hrvatske ubrige. Naime, nisam se mogla se dan svodi samo na skijanje, downhillu, koji mi je objasnio os-odlučiti koju odjeću ponijeti a navečer je ili prehladno ili nove spuštanja. Nije uopće jed-za uživanje u sportu, ne baš premračno tako da radije nostavno kao što izgleda kadakarakterističnom za ljetne dane ostaješ u apartmanu pred tele- gledaš druge dok se spuštaju.– SKIJANJU. Iako skijam od vizorom. Ljeti smo prijepodne Nastavak priče vjerojatno većnajranijeg djetinjstva, nikada skijali samo na glečeru jer je znate: prvi zavoj – PAF! Andreanisam skijala ljeti nego uvijek tamo snijeg koji se ne otapa ni na podu, ali nema veze, idemotijekom prvih dana siječnja. u jedno doba godine, a poslije- dalje. Drugi zavoj – Andrea opetMoj brat, teta i ja krenuli smo podne smo se okušali u brd- na podu. Dok sam se spustilaautobusom put Francuske u skom biciklizmu u podnožju do kraja staze, laktovi, koljena,kasnim noćnim satima. Cilj Alpa. kaciga... sve je bilo blatnjavo.nam je bilo veliko skijalište Zaključak: živjela slavonskana jugu Francuske zvano Les Brdski biciklizam ravnica i asfalt! Ali ne žalim se,2 Alpes. Put do tamo trajao je Za vrijeme našeg boravka u Les bilo je to novo iskustvo. Ostatak„samo“ 15 sati, ali pogled na 2 Alpesu održavalo se natje- boravka proveli smo skijajući,Alpe prekrivene mladom zele- canje u brdskom biciklizmu šetajući, uživajući u prirodi,nom travom, šarenilom cvijeća na koje su išli mnogi mladi fotografiranju i obilasku okolnihali i snijegom na samom vrhu Zagrepčani s kojima smo se mjesta.planina koji vam jednostavno sprijateljili. Nikad prije nisamoduzima dah, govori vam da se vozila bicikl po brdima pa sam Svima koji se bave skijanjemsvo to mučenje i neudobnost u se pitala zašto ne bih probala i poručujem neka se strpe jedneautobusu isplatilo. to? Posudili smo skupe bicikle zimske praznike i pričekaju do čija cijena doseže i do 10 000 ljeta jer će im se sigurno ispla-Ljeto-zima €, popeli se žičarom na vrh i kad titi!Već sam nekoliko puta bila na smo pogledali stazu kojom se Andrea Stanić, 2.E 43.
  • 43. B een there, done that Ljetovanje u Americi CALIFORNIA DREAMING Capistran je mali grad uz ocean gdje je jako popularna odbojka na pijesku. Obišli smo sve plaže i uživale u pijesku, suncu i oceanu. Zahvaljujući dobrim odno- smo odmah gladne pohrlile u crtani filmovi koji se i dan danas sima sa sestrama Katherine neki od poznatih američkih fast gledaju na našim malim ekran- i Theresom Hart dobila sam foodova. Sat vremena vožnje ima. Slikali smo se s raznim priliku za putovanje u Ameriku. nam je trebalo autom od LA-a maskotama likova iz crtića Sestre Hart prijašnje su dvije do mjesta gdje one žive, San koji su tamo glavna atrakcija. sezone trenirale sa mnom u Juan Capistrana. To je mali grad Imali smo vodiča koji nam je odbojkaškom klubu “Marosnia”. uz ocean gdje je jako popularna objašnjavao svaki dio naselja, Prošle su me godine, zajedno sa odbojka na pijesku. Obišli smo gdje se koji film snimao. suigračicama iz kluba, Mateom sve plaže, a najdraže su mi bile Kakav bi to posjet Americi bio Mikulić i Majom Ćurić, pozvale Newport Beach, Laguna Beach da nismo posjetili Las Vegas. na trotjedno ljetovanje u Kali- i Hunington Beach. Obišle smo Odsjeli smo u luksuznom hotelu forniji. srednju školu koju pohađaju MGM Grand. Prvi dan smo išli u naše prijateljice, upoznale obilazak hotela kao što su New Muke po letu trenere odbojke na pijesku, York New York, Luxor, Belagio, Odlučile smo krenuti početkom surfale, uživale u odbojci, sun- Ceasers Palace, Venetian itd. srpnja. Put je započeo u cu, oceanu i mnogim drugim Posjetili smo razne hotelske Budimpešti na aerodromu, a čarima Amerike. Sljedeći je predstave i ludo se zabavili u dan poslije smo poletjele za tjedan bio planiran za obilazak noćnom životu. Približilo se vri- Amsterdam. Putovanje nije i zabavu u San Diegu koji je jeme priprema za polazak kući. prošlo bez komplikacija, a meni udaljen od Capistrana tri sata Teško je bilo i misliti o tome – su čak uspjeli i potrgati pu- normalne vožnje autom. Pos- ipak smo tu doživjele najljepši tovnicu zbog čega sam morala jetile smo plažu Mision Beach, dio dosadašnjeg života. na dodatna ispitivanja. Već isti vidjele brojne povijesne spome- Zadnji dan ljetovanja krenule dan smo sletjele u Houston u nike, a večerale smo u jednom smo u LA na aerodrom koji nas Nevadi. Ništa nam nije pola- hrvatskom restoranu. je vodio u Houston, od tamo u zilo za rukom niti u tamo jer Frankfurt i na kraju izravnom linijom u našu lijepu domovinu je Majina putna torba otišla za Noćni život u New Jersey. Kada smo konačno Hrvatsku. Mislim da riječi ni Las Vegasu slike ne mogu opisati svo to došle na aerodrom u Los An- Velik je užitak bio odlazak u geles, naše prijateljice su već uzbuđenje i rado preporučujem Universal Studious, u Los Ange- čekale. Bile smo oduševljene svakome tko ima priliku posjeti- lesu. Naime, tamo se snimaju jer je našim mukama sa leto- ti Ameriku da to ne propušta. svi poznati filmovi, spotovi i vima napokon došao kraj te Lana Zirdum, 3. G44.
  • 44. Been there, done tha t Koncert u zagrebačkoj Areni SPEKTAKULARNI GUNSI SE RASPIŠTOLJILI Ray Ban naočale, svjetlucava jakna, rasparane traperice, marama preko glave i na njoj kaubojski šešir niti ovaj put nisu izostali.Dvoranom su odzvanjali zvižduci greb došli u novoj postavi u ko- sveg glasa pjevala; Axl im senestrpljive publike koji su joj je od originalne ostao samo priključio na kraju. Valjda je toprestali u trenutku gašenja vječni Axl. Mnogi su se, naravno, bio jedan od onih prizora zbogsvijetla. Promovirajući na turneji pitali kakav je to Guns ‘N’ Roses kojih ih svrstavaju među pede-svoj posljednji album „Chinese u kojem nema fenomenalnog set bendova koje trebate vidjetiDemocracy“, legendarni Gunsi Slasha, no žaljenju nema mjes- prije smrti. Ray Ban naočale,su koncem rujna 2010. godine ta - sve skeptike (među kojima svjetlucava jakna, rasparanepristigli na stage zagrebačke sam pomalo bila i sama) koji traperice, marama preko glaveArene tek dvadesetak minuta su za Gunse bez Slasha govorili i na njoj kaubojski šešir niti ovajprije ponoći, ali su se zato vjer- “nije to to“ moram itekako razu- put nisu izostali.noj publici iskupili s nešto više vjeriti.od dva i pol sata vrhunske glaz- Mikrofon u publicibe. Riječ je o posebnom kon- Prizor za pamćenje Ovaj spektakl završio je pjes-certu jer je u pitanju jedan od Gunsi su publiku podsjetili na mama „Patience“, i na sa-najvećih rock-bendova uopće. stare dane i nastavili s „Wel- mom kraju, „Paradise City“.Axl Rose i njegovi ‘pištolji’ svoj come to the Jungle“ te nizom U visinama Arene lepršale sushow su započeli s „Chinese poznatih hitova kao što su „Live konfete, vatromet je ponovnoDemocracy“, a eksplozivan and Let Die“, „Sweet Child O’ dosegao vrhunac, light show jepočetak začinjen je vatrome- Mine“, „Don’t Cry“ i „Knockin’ on pratio svaki takt, a za grandioznitom i petardama, što se moglo Heaven’s Door“, što je izazvalo završetak, pjevačev mikrofoni očekivati. Velikom pozornicom pravu euforiju u Areni. Iako zlob- završio je u publici.dominirala su tri video zaslona i nici tvrde drugačije, Axl još nijenevjerojatan light show. izgubio velike količine energije Gabriela Zec, 2.I koju je uvijek posjedovao. NaOdlično i bez Slasha kratko se odmorio dok je bendNažalost, Gunsi su prvi put u Za- svirao „Don’t Cry“, a publika iz 45.
  • 45. B een there, done that Ludnica u Hollywoodu, najpoznatijem disko klubu Lloret de Mara MATURAL ar M de et or Ll Ni pijesak do grla nije ometao našu zabavu. No Za neke je to bio prazan stadion, a za neke BARCELONIN stadion!46.
  • 46. Been there, done tha t Venecija Grad na vodi nas je oduševio Ga rd svojom arhitekturom, a ala lijepo vrijeme išlo je u prilog nd ugodnoj vožnji brodicom.LAC 2010. Kroz svijet mašte vozili smo se lagano ili brzo - ovisno o a Barcelon hrabrosti. mpou Ca Divili smo se arhitekturi koja objedinjuje više stilova 47.
  • 47. Ž ivot piše priče Intervju: Gorana Biondić OD GIMNAZIJE DO POZORNICE Prvi puta sam Goranu Biondić, počela baviti pjevanjem, upisala sam pjevanje na mladu sopranisticu, čula sredi- Muzičkoj akademiji u klasi prof. nom listopada na koncertu tko te najviše poticao, Snježane Bujanović-Stanislav, te u našoj, popularno zvanoj, Ve- kamo si otišla nakon nakon dvije godine studiranja u likoj crkvi. Osvojila me glasom. srednje? Osijeku i Zagrebu, prebacila Dva mjeseca kasnije je još Pjevanjem sam se počela baviti sam se u Zagreb za stalno. jednom nastupila pred iz čiste znatiželje. U drugom raz- brodskom publikom, a u redu gimnazije, s otprilike Koji je tvoj prvi uspjeh? međuvremenu smo saznali da šesnaest godina, bila sam učenica glazbeno teoretskog Kako si se osjećala kao je ona još nedavno sjedila u klupama u odjela i slučajno sam dobila još mlada i neiskusna kojima i mi sjedimo. Da, nekada neki solo pjevačica? učenica naše škole, sada ima u zboru za božićni koncert, koji Moj prvi veliki uspjeh je bio sa izrazito uspješnu karijeru. Znala mi je dao prof. D. Šef . Nakon devetnaest godina, kada sam sam da ju moram intervjuirati. uspješnog koncerta predložio debitirala kao Despina u operi Zahvaljujući prof. Dubravku mi je da odem u Osijek kod prof. W.A.Mozarta “Cosi fan tutte” Šefu, uspjela sam kontaktirati Vesne Jaić u glazbenu školu u HNK Rijeka 2005.g. ,što je u s njom. Usred svih obveza koje “Franjo Kuhač” na audiciju za pjevanju jako rano jer malo ima, ova vrlo simpatična i pjevanje. Nakon položene pjevača dobije priliku na sa- draga pjevačica odvojila je pjevačke audicije upisala sam mom početku akademije pjevati vrijeme i strpljivo odgovorila na još jedan glazbeni smijer i tako u operi veliku ulogu. To ujedno moja brojna pitanja. do nosi sa sobom i ogromnu odgo- kraja gimnazije putovala nakon vornost, koje ti naravno nisi nastave u Brodu u svoju drugu svjestan kao “klinac”, nego ti je Možeš li nam ukratko školu u Osijek. najbitnije da pjevaš u operi opisati svoj put do Nakon završene srednje skole što god ti daju i to sa već uspjeha? Kada si se afirmiranim pjevačima, dirigen-48.
  • 48. Život piše prič etima, trenutno radim jednu od “Djevo- tako uočavaš mane ili vrline kodorkestrom... Sjećam se kako jaka cvjetova” u operi R. Velikih pjevača i od njih učiš.sam prva dva tjedna u Rijeci Wagnera “Parsifal”. Za Dječje Moji uzori su Monseratsamo sjedila na probama i kazalište Dubrava u koprodukci- Caballe, June Anderson, Mari-promatrala, zapisivala sve što bi ji s udrugom Mala opera u ella Devia...dirigentica ili režiser rekli “prvoj Zagrebu nastupm kao Gretel upostavi” pjevača i onda to u Humperdinckovoj operi “Hänsel Nastupaš i izvanhotelu vježbala satima. Jedan und Gretel” i kao Mačak u Hrvatske. Je li ti neki oddan na probi mi je režiser Krešo predstavi “Mačak u čizmama” .Dolenčić samo viknuo : “ Ajde Konačno, 2010.g. sam pjevala tih nastupa posebnomala, sad ti!” Noge su mi otka- premijeru kao Kraljica noći drag?zale i, naravno, torta, koju sam Mozartovoj operi “ Čarobna fru- Nastupala sam u Austriji, Pragu,donosila u prvoj sceni, ispala la” za HNK Osijek što je trenutno Sloveniji, Italiji itd. Svaki nastupmi je na pod! Prvo su svi šutjeli, moj apsolutno najveći ti je drag i rado ga se sjećašpa se počeli smijati, a onda smo uspjeh do sada s obzirom na go- i zapravo ne mogu izdvojti gdjepojeli što se dalo..! dine i težinu uloge. Nevjerojatno mi je bilo najbolje. je koliko ova uloga traži odKako je sve to dalje pjevača jer svi, baš svi, znaju barem djelić kolorature Kraljiceteklo? Čuli smo i za im- noći i nikako nije lagano izaćipresivnu ulogu Kraljice na scenu kada si svjestan toganoći u slavnoj da stvarno ne smiješ pogriješitiMozartovoj operi. Kako jer nemaš drugu priliku kaoje došlo do nje? kod ostalih uloga kada pjevaš2006.godine izvela sam Mozar- po tri, četiri čina da i ako ti setovu ariju “Ah, lo previdi” KV 272 nešto slučajno “omakne” ti-sa Zagrebačkom jekomfilharmonijom u HGZ-u. Sljedeće izvedbe, nema veze imaš još pargodine godine, već pred kraj činova za popraviti dojam, ha,studija, gostovala sam ha, ha... što kod Kraljice nijekao Musetta u Puccinijevoj operi slučaj!!“La Bohème” u HNK Splitu. Opera Medium G.C.MenottiaUlogu sam dobila sasvim Jesi li ikada dobila islučajno jer sam pratila prijatel- službeno priznanje zaja koji je išao u Split na audiciju svoje uspjehe? Ti živiš od glazbe, odza jednu mušku ulogu u Jesam, i to 2008.godine- na- umjetnosti. Kakav jetoj operi i poveo me sa sobom gradu za najbolje izvedeno djelo položaj umjetnika uda ne ide sam do Splita. Mae-stro koji je dirigirao tu operu hrvatskih skladatelja na 41. današnjem društvu Tribini mladih glazbenih um-rekao je da me može poslušati prema tvome mišljenju. jetnika Darko Lukić za izvedbukad sam već i ja tu. Međutim, pjesama Blagoja Berse i Emila Može li se od togana kraju sam ja dobila ulogu u Cossetta. uopće živjeti?Bohemima, a prijatelj ne! Kako je sa honorarima- pa akoHa,ha...Iste godine sam počela radiš i imaš stalno nove ponudepjevati i u HNK Zagreb. Prvi Imaš li glazbene uzore? za projekte onda ti je nara- Tijekom školovanja sam mijan-nastup vno dobro jer kao honorarac jala mišljenje o pjevačima kojisam imala u ulozi časne sestre možeš dobro zarađivati! Prob- su mi bili uzori jer, kako rasteš,Constance u operi F. Poulenca lem je danas što se velikom i tvoj glas zajedno s tobom,“Dialogues de Carmelites”. broju umjetnika događa da dva odnosno kako se mijenjaju tvoje mjeseca recimo imaš toliko glasovne sposobnostiNakon toga su se nizale uloge, a posla da ne stigneš normalno 49.
  • 49. Ž ivot piše priče živjeti ,doslovno, a onda dva u gimnaziji? Treba slijediti svoj san koliko mjeseca nemaš ništa. Znači Tijekom osnovne i srednje škole god ti bilo teško. Uspjet ćeš ako stalno moraš raditi na sebi da sam igrala rukomet. Kako sam nešto jako želiš! Mnogi školarci budeš što bolji i da se možda krenula u Osijek u školu, sviraju u bendovima i što se po nečemu izdvojiš od drugih da nisam više stizala na treninge toga tiče- super, samo naprijed! ti stalno daju nove projekte. Ja i morala sam odustati od ruko- Rado bih čula “mlade” brodske se i dalje usavršavam u pjevanju meta za kojim još dan danas bendove. kod našeg nacionalnog prvaka jako Budući da predajem pjevanje na V. Marofa. Najvažnije od svega žalim. privatnoj gl. školi “Rock aka- je da imaš u svom radu i razvoju demija” u Zagrebu, susrećem se podršku kako od obitelji kakvu s različitim mladim ljudima i sam ja uvijek imala tako i od Nastupala si pred raznim mogu reći da mi se uglavnom voljene osobe. Meni je dečko publikama. Kako je nas- sviđa što slušaju i uvijek nekako ogromna podrška budući da tupati pred, domaćom, na satu pronađemo “zajednički je i sam pjevač sa bogatom brodskom publikom? jezik” prilikom odabira pjesama karijerom iza sebe. Zajedno Na svaku publiku jednako gle- za nastavu i produkcije. Žao usklađujemo svakodnevne dam, ali doma je uvijek nekako mi je jedino što ima puno dobrih rasporede i sve super funkcion- veća trema.. i talentiranih mladih glazbenika, ira. Opera “Gianni Schicchi”, uloga Nelle a ne znam gdje će svirati i raditi kada nam je ovako stanje Kako si prolazila u školi? u zemlji. Jesi li imala najdraži Naša glazbena scena-hm, to ne bih komentirala. Ne znam kamo predmet? Ili možda naj- to vodi. manje drag predmet? Jesu li profesori Na kraju, kakvi su ti bili strogi, jesi li možda planovi? Spremaš li se nekoga posebno cije- za neki nastup? nila? Trenutno imam nekoliko gosto- Prolazila sam sa 4-5 kako koji vanja sa predstavom “Medium” razred...Voljela sam predmet G.C.Menottija čiju sam glazbeni oblici, a najteža mi premijeru pjevala krajem je bila povijest koju sam stalno 2010.g. u Šibenskom teatru , učila. Profesori su bili dobri, Vješticu Hillary u HNK Zagreb i neki jako strogi, a neki super. Reci nam što misliš o ostale Sjećam se da smo voljeli prof. generacijama mladih koji projekte, a spremam se za au- Pecić iz hrv.jezika. Dok sam bila su sada gimnazijalci? diciju u Francuskoj na ljeto. u školskoj klupi, naravno da Što misliš o nisam razmišljala o tome kako nekog prof. jaaako cijenim jer njihovom glazbenom tada samo razmišljaš kako da ukusu? Pogoršava li se se on? Jesi li upućena u izvučeš iz nekog predmeta ili da brodsku i hrvatsku pobjegneš sa sata, (što nisam glazbenu scenu, ili te to radila :) )...a sada mogu reći da mi je razrednik prof. Stajić drag, ne zanima? Današnjim mladim gimnazijalci- kao i prof. Šef . Tena Lavrenčić, 4.I ma bih poručila da dobro prom- isle o željenom fakultetu i da Jesi li se, osim glazbe, još upišu što oni žele, a ne ono na nečim bavila dok si bila što im drugi možda sugeriraju.50.
  • 50. Spor tDaljinsko jahanje ili endurance S KONJA NA BICIKL – KOBNO Postoji izreka da jahač nije pravi ako bar jednom nije pao s konja. Marin kaže da je prestao brojati nakon pedesetog puta.Daljinsko jahanje ili endurance Marin koji je jedan od dvojice Balkanska liga. Prošle godineje maraton za konje i jahače. u našoj županiji s položenom Marin je bio prvi u Čazmi (Croa-Sve je započelo nadmetanjem licencom za ovaj sport. tia cup) i treći u Otrovanecu,beduinskih plemena, a preraslo a najveći uspjeh postigao jeje u profesionalan sport. Cilj kada je nastupio u reprezent- Obilježja natjecanjanatjecanja je prijeći što veću aciji Balkanske lige. U prva dva Natjecanje traje cijeli dan.udaljenost u što kraćem vre- kola osvojio je 5. mjesto ., a u Postoje četiri razine u kojimamenu. Najvažnije od svega je ne trećem, finalnom, nije nastupio se natječe – A, B, C i D. Svakaiscrpiti konja. zbog ozljede. Postoji izreka da utrka je određena u kilomet- jahač nije pravi ako bar jednom rima. Najkraća je A i put koji seNe mogu bez toga za nju mora prijeći je 40 km, a nije pao s konja. Marin kažeMarin Samardžić, učenik 1.g da je prestao brojati nakon najduža je D i za nju je potrebnorazreda naše Gimnazije, bavi se 50. puta, no kobni pad bio je prijeći preko 120 km. Nakonovim neobičnim sportom. Kada s bicikla. Tako je propustio 3. svakih 15-20 prijeđenih km,je tata njegovoj sestri Rei kupio kolo natjecanja i postupno se veterinar provjerava zdravstvenokonja, nije ga zanimalo jahanje. vraća u formu. Marin se planira stanje konja. Važno je da konjS vremenom je zavolio konje i natjecati u preskakanju s pre- ne pokazuje znakove umora i dapočeo svakodnevno jahati. Sada ponama, za koje ima licencu, ali mu otkucaju srca padnu do 56već tri godine redovno odlazi na za sada još uvijek samo trenira. u vremenu od 30 min.treninge u konjički klub „Ra-marin“ u Garčinu. Četiri puta Sara Agović, 4.i Natjecanja i uspjesitjedno jaše i odlazi u teretanu. U Hrvatskoj se održavaju Croa-„Ne mogu živjeti bez toga“, kaže tia cup, Prvenstvo Hrvatske i 51.
  • 51. S port teretani i simulacije veslanja, kako u vodi, tako i izvan nje. Sezona počinje oko 3. mjeseca, kada zatopli. Na početku, ali i na kraju se odrađuju razna psihička i fizička ispitivanja. Marin Miletić još nije sudjelovao na natjecanjima, ali smo sig- urni da će i on uskoro zaplo- viti zemljama Europe, možda i svijeta. No, da ne bismo samo pričali o napornim treninzima i natjecanjima, tu su i proslave u kojima mogu sudjelovati, osim članova kluba, i njihovi roditelji. Kajak-kanu klub Marinu želimo sreću, a nama Brodski veslači još članaka o članovima kajak - kanu kluba. Možda nikada niste razmišljali „Marsonia“ od ponedjeljka do o njima, ali ste ih sigurno vidjeli petka od 10-11.30 sati i posli- kako na Savi veslaju. Ti uporni jepodne od 17-18.30 sati. Iako mladi ljudi su članovi brodskog se zima ne čini kao prikladno kajak-kanu kluba. Jedan od vrijeme za ovaj sport, kajakaši i takvih je i Marin Miletić koji u tada redovito treniraju u zatvore- našoj školi pohađa 3.G razred. nom. Treninzi obuhvaćaju fizičke On trenira u kajak - kanu klubu pripreme trčanja, rekreaciju u Dunja Blatančić, 2.H Malonogometni turnir ŽENSKO POJAČANJE I ove se godine održao školski ekipe, bira se i najbolji strijelac. ishod, turnir se nastavio bez turnir Gimnazije „ Matija Mesić“ Trenutno vodi Dominik Daidžić diskvalificiranih ekipa. Osjeća u malom nogometu. Kao i pre- ispred svoga suparnika Al- se napredak prvih razreda, dok thodnih godina, organizirao ga berta Rebca. Najbolji strijelac su neki od četvrtih razreda us- je ljubitelj sporta, prof. Drago s najvećim brojem pogodaka pjeli razočarati svoje profesore Danilović. Turnir je započeo dobit će loptu i pehar. i navijače koji su ih bodrili na 27.11.2010. godine. Financiran Osim dečki sudjelovale su i dvije svakoj utakmici. Favorit turnira je od strane lokalnih sponzora djevojke, Lana Lončar i Irena je 4.d razred koji ima kvalitetne bez kojih se ne bi mogao odi- Perković, koje su imale vrlo igrače i prošlogodišnju reputa- grati. zapažen nastup. Irena Perković ciju pobjednika. Turnir završava Sudjelovalo je 24 ekipe podi- igrala je u napadu i postigla na Dan škole 21.2.2011. godine jeljene u 8 skupina. Iz svake pogodak, dok je Lana Lončar utakmicom pobjednika turnira i skupine prošla je najbolja imala poziciju golmanice. profesora. ekipa koja osvaja zlatni pehar i Iz pouzdanih izvora doznajemo Lana Lončar, 2.B trenerke, drugoplasirani dobiva da je bilo i namještenih utak- Matea Mijatović, 2.J pehar i dresove, a trećeplasirani mica, no sve je ipak ostalo sportske torbe. Osim najbolje samo na priči. Bez obzira na52.
  • 52. Spor t vrlo rano. Sa sedam godina je prvi puta uzeo reket u ruke i- ostavio ga. Iako mu se to činilo zanimljivim, nije mu išlo od početka. Ipak, na nagovor svojega oca, ponovno je pokušao i shvatio da ponekad sportu treba dati drugu priliku. Ljubav se rodila i Karlo od tada niže uspjehe. Do svoje desete godine je bio među najboljima u regiji, a bio je i pobjednik Master serije i time dobio titulu region- alnog pobjednika. Osvajao je medalje i pehare u petnaestak turnira. Sada je jedini natje- catelj u mlađoj kategoriji juniora do šesnaest godina. Nažalost, svoj slavni niz uspjeha je na neko vrijeme morao prekinuti kada je prošle godine ozlijedio ligamente lijeve noge i time bio spriječen igrati 2. dio sezone. Bez obzira na to, Karlo je nastav- io i sada je u vrhunskoj formi.Tenis u Brodu Trening NJEGOV CILJ – Kako bi postigao svoju formu, BITI NAJBOLJI Karlo, ako to vrijeme dopušta, trenira svaki dan po dva sata. Ipak, veliki je problem kluba rad Sa sedam godina je prvi puta uzeo reket u u zimskim uvjetima. Na raspo- ruke i - ostavio ga. Na očev nagovor ponovno je pokušao i laganju im je samo dvorana, no shvatio da ponekad sportu treba dati drugu priliku. Ljubav uvjeti im tu nisu zadovoljavajući. se rodila i Karlo od tada niže uspjehe. No čini se da našega Karla to ne ometa. On si je zacrtao svoj cilj-Tenis klub Brod tivnosti djelomično dobivaju od biti najbolji. U ožujku ponovnoPočevši prilično skromno, sa hrvatskog Saveza sportova, ali počinje svoje naporne treninge isamo dva asfaltna igrališta, u velik dio im dolazi od članarina. svi od njega, s pravom, očekujusklopu kompleksa Klasije, prije velike uspjehe. Jedna od nje-dvadesetak godina je osno- Gimnazijalac prvak govih želja je i osvojiti memorialvan Tenis klub Brod. Danas je Otkrili smo i da neki gimnazi- Karla Plazanića. To je turnir kojito moderno opremljen klub s jalci treniraju u ovome klubu. se održava u kolovozu u spomenosam zemljanih terena (od kojih Mađu njima su Karlo Jozić, mladom brodskom tenisaču kojije pet osvijetljeno) , klupskim Anamarija Naralović, Borna Bul- je preminuo prije tri godine.prostorijama i dvjesto stalnih jan i Iva Buljan. Na naš poziv se Svakako mu želimo puno us-članova kluba. O ovim odazvao Karlo Jozić, učenik pjeha.članovima se brinu predsjednik prvoga razreda, koji nam jekluba, gospodin Tomislav Babić, otkrio ponešto o sebi i o klubu. Tena Lavrenčić, 4.Itajnik kluba, te tri stalna tren- Karlo je, kao i svaki budućiera. Financije za svoje ak- profesionalac, počeo trenirati 53.
  • 53. S port Ženski odbojkaški klub „Marsonia“ BRODSKE LAVICE Iako su najmlađa ekipa na prvenstvu, mlade Brođanke sigurno se probijaju u sam vrh hrvatske odbojke. Premda se odbojka u Slavon- materijalna sredstva i pros- to idu na domaće utakmice „ skom Brodu igra još od prošloga tor. Ulaskom u prvu ligu, zbog Marsonije“, kao i na gostovanja. stoljeća, prvi profesionalni povećanih troškova, klub je Atmosfera je u dvorani često klub osnovan je 9. 9. 2000. promijenio ime, sastavio upravu žestoka, a igračice se istinski U početku se zvao Ženski i osigurao sponzore.“ – rekao je trude te su zbog toga dobile odbojkaški klub „Matija Mesić“, ravnatelj Džakula o početcima nadimak „Brodske lavice“. U a osnovan je upravo u Gimnaziji. kluba. U klubu su prošle sezone igrale Prvi predsjednik kluba bio je tri Amerikanke, a trenutačno ravnatelj škole prof. Damjan MARSOVCI je ostala jedna, Tiffany Blum. Džakula. U sezoni 2008./2009. Ulaskom u prvu ligu mijenja Sestre Katherine i Theresa Hart, ŽOK „Matija Mesić“ ulazi iz ime u Ženski odbojkaški klub vratile su se kući u Kaliforniju. druge lige u prvu, današnju „Marsonia“ te se uspješno nosi U Marsoniji, od ulaska u prvu Superligu. „Odbojka je krenula u protiv najboljih odbojkaških ligu, igraju tri naše gimnazijalke, našoj školi kao slobodna ak- klubova, a u trenutačnoj sezoni Mihaela Maslać, Matea Mikulić i tivnost koju je vodio gospodin 2010./2011. drži 5. mjesto. Od- Lana Zirdum. Predrag Stojić . Nakon nekoliko bojka je u Brodu prošle godine godina treniranja prijavili smo probudila ljude željne navijanja NAJBOLJA U EUROPI momčad u najniži rang natje- te je osnovana Udruga brodskih Maturantica Mihaela Maslać canja. Odlučili smo osnovati navijača „Marsovci“. Oni redovi- proglašena je najboljom klub, a Gimnazija je osigurala54.
  • 54. Spor ttehničarkom srednje Europe, obitelj jer smo svaki dan za- zaslugu za sve ima sada veća 2009. godine dobila je titulu jedno na treninzima i privatno. bivši trener „Marsonije“, prof.najbolje sportašice Brodsko-pos- Htjela bih iskoristiti priliku i zah- Lubina. Sa suigračicama seavske županije. Još u 5. razredu valiti se navijačima na neizmjer- družim i izvan terena i velikaosnovne škole njezin talent je noj podršci. Zaista su posebni. smo si podrška. Zbog toga jeuočio prof. tjelesnog Milenko Oni su naš sedmi igrač na naš uspjeh još veći.“Lubina. Iako je dobila ponudu terenu!“ – Matejini su dojmovida zaigra za HAOK „Mladost“ iz . Unatoč tomu što joj treninzi VAŽNO SE BORITIZagreba, ipak je ostala u Brodu oduzimaju puno vremena, nije Prosječna starost ekipe jei upisala opći smjer gimnazije. joj teško uskladiti svoje školske 18,5 godina te su vjerojatnoNe žali previše za propuštenim obveze. „Ne želim odustati od najmlađa momčad prvenstva.jer je upoznala ekipu i pri- odbojke jer onaj osjećaj kod sva- Tri dobre učenice, vrhunskejateljice kakve bi svatko htio kog osvojenog boda, timski duh igračice i dobre prijateljiceimati. U klubu je zadovoljna, i adrenalin koji osjetim čine me poručuju mladim Brođanimaslažu se u ekipi i „melje“ sve sretnom osobom. Želim poručiti i učenicima naše škole da sepred sobom. „Trenutno ne želim svima koji žele steći samo- uključe u slobodne aktivnosti,ništa promijeniti u životu, a pouzdanje da se počnu baviti timske sportove i da će im uzciljevi za budućnost su da dobro timskim sportovima. Nađete dobre prijatelje u životu sve bitinapišem državnu maturu te nove prijatelje i postanete zrelije lakše. Naravno, sve to uz dobreupišem medicinu ili arhitek- osobe. “ Matea bi jedino još ocjene. Nema ništa čudnije nituru.“ – izjavila je Mihaela koja više željela uživati u svakom ljepše kada osjetite kako adren-ujedno igra i za Hrvatsku žensku danu koji je pred njom, a nakon alin raste u svakoj uspješnoodbojkašku juniorsku reprezen- srednje, na jesen planira upisati odigranoj utakmici. Ne moratacija gdje je proglašena prvom psihologiju i nastaviti trenirati. to obavezno biti pobjeda, ali jetehničarkom mlade nacionalne bitno da se boriš i daš sve odmomčadi. PREVISOKA ZA R’N’R sebe. Lana Zirdum učenica je 3. G raz- Naše su sugovornice željeleFoto: Matej Matijević, 1.D reda. Kao sedmogodišnjakinja zahvaliti ravnatelju i ostalim počela se baviti akrobatskim profesorima na razumijevanju rock’ n’ rollom. Postizala je jer zbog putovanja na kup dobre uspjehe, ali je prerasla utakmice, koje se odigravaju sve plesne partnere te je morala preko tjedna, moraju izostajati s potražiti drugi sport. Slučajno nastave. je odabrala odbojku. Počela je trenirati u OŠ „Hugo Badalić“, Foto: Matej Matijević, 1.DTIMSKI DUH da bi ju na školskom natjecanjuMatea Mikulić odbojku je trener M. Lubina pozvao je dapočela trenirati u 7. razredu. igra za ŽOK „Matija Mesić“ . SKako sama kaže, nije osoba 13 godina pozvana je na prvikoja dugo može biti na istome trening seniorske momčadi. Većmjestu, a sport, prvenstveno iduće sezone izborila je mjestoodbojku, uvijek je voljela. Prvo u prvoj postavi, a ulazak klubaje počela trenirati kod trenera u 1. ligu joj je ujedno i najvećeP. Stojića u trećoj ligi, a nakon sportsko dostignuće u karijeri.toga prelazi u tada drugoligaški Dok su u klubu bile Ameri-ŽOK „Matija Mesić“ . „Došle kanke, sestre Hart, Lana se ssmo u sam vrh ženske od- njima sprijateljila te ih je ljetosbojke u Hrvatskoj, a cilj nam posjetila u Kaliforniji.je u doigravanju dogurati što „ Ekipa je sve postigla samo ra- Mihaela prije servisadalje. Neizmjerno obožavam dom i trudom i nikad nam nitko Matej Matijević, 1.Dsvoju ekipu i doživljavam ju kao nije ništa poklonio, a najveću 55.
  • 55. R ecenzije insona, stare nekoliko godina u ali kada to jednom učinite – ne kojoj je rekao kako bi volio da izlaze vam iz glave danima. bend izda ukupno 15 albuma, Ipak, pjesma ‘’The Alchemist’’ mnogi su se fanovi zabrinuli da je ‘’prava Maiden-pjesma’’, tako bi ovo mogao biti posljednji al- da i okorjeli fanovi mogu naći bum. No, Maideni su nas utješili nešto za sebe. Iron Maiden je – još nismo vidjeli sve od njih. svakako opravdao status koji Samo bend kao što je Iron drži već preko 25 godina. Maiden može eksperimentirati i dobivati originalan zvuk, a da Izvođač: Iron Maiden pritom zadrži svoj prepoznatljiv Naslov albuma: The final fron- stil. Po mnogo čemu je ovaj tier Velikani britanskog heavy meta- Izdavač: Compass Point Studios album zahtjevan. Da biste ga la nakon četiri godine uzdrmali cijeloga, bez pauze, preslušali, su svijet novim albumom. Popis pjesama: morali biste odvojiti ukupno Bend koji nikada ne miruje, 1. “Satellite 15... The Final 76.34 minute. Osim što im je to Iron Maiden, u kolovozu 2010. Frontier” najduži album, također im je i g. snimio je svoj 15. studijski 2. “El Dorado” najambiciozniji. Odmah u prvoj album. Već nakon nekoliko sati 3. “Mother of Mercy” pjesmi ‘’Satelite 15…The Final bilo je jasno da su Maideni opet 4. “Coming Home“ Frontier’’ Maideni su u svoj ‘’in’’. 5. “The Alchemist” klasični heavy metal zvuk do- Album je primio izuzetno 6. “Isle of Avalon“ dali karakteristike psihodelije. pozitivne kritike od uglednih 7. “Starblind“ Naziv pjesme ujedno upućuje časopisa kao što su ‘’The Roll- 8. “The Talisman“ na to da je taj novi zvuk njihova ing Stone’’, a od kraja kolovoza 9. “The Man Who Would Be krajnja granica u glazbenom ek- primili su i brojne nagrade. Svoj King“ sperimentiranju. Općenito, cijeli prvi singl ‘’El Dorado’’ su objavili 10. “When the Wild Wind album ima više elemenata hard na službenoj stranici i dopustili Blows” rocka nego metala. Zbog toga njegovo besplatno preuzimanje. treba više vremena da prihva- Zbog naziva albuma, ali i zbog tite i razumijete neke pjesme, Tena Lavrenčić, 4.I izjave frontmana, Brucea Dick- TOP LISTA NAJSLUŠANIJIH TOP LISTA NAJGLEDANIJIH TOP LISTA NAJČITANIJIH PJESAMA FILMOVA KNJIGA 1. Rihanna - Only Girl (in The 1. Lov na vještice 1. Cecily von Ziegesar: World) Mastered 2. Dozvola za male Fockere Tračerica 2. The Black Eyed Peas - The 3. Sammy na putu oko svijeta 2. Hala Jaber: Leteći sag za Time (dirty Bit) 3D Bagdad 3. Michael Jackson - Hold My 4. Sljedeća tri dana 3. Philippa Gregory: Bijela Hand (feat. Akon) 5. Paranormalno 2 kraljica 4. Shakira - Loca (feat. Dizzee 6. Crni labud 4. Indu Sundaresan: Sjaj tišine Rascal) 7. Harry Potter i darovi smrti 1. 5. Stephanie Meyer: U sebi 5. Katy Perry - Firework Dio 6. Paolo Giordano: Samoća 6. Bruno Mars - Just The Way 8. Majka asfalta primarnih brojeva You Are 9. Kronike iz Narnije: Plovidba 7. Victoria Hislop: Otok 7. Duck Sauce - Barbra Stre- broda Zorogaza 3D 8. William P. Young: Koliba isand 10. Turist 9. Carlos Ruiz Zafon: Anđelova 8. Rihanna Ft. David Guetta - igra Who’s That Chick 10. Stieg Larsson: Djevojka 9. Pink - Raise Your Glass koja se igrala vatrom 10. James Blunt - Stay The Night56.
  • 56. Recenzij e posljednji film je “The Social prikazuju razvoj situacije oko Network“ ili „Društvena mreža“. nastanka ove društvene mreže On je vjerne „filmaše“ počeo i niz spletki kojima je glavni zanimati i prije nego je izašao u pokretač radnje velika želja kinima. Facebook je postao dio za novcem. Bez obzira na sav naših života. Mnogi od nas ne novac koji je zaradio stvaran- mogu zamisliti dan bez njega, jem facebooka, glavni glumac i ali rijetki znaju njegovu povijest. dalje pati za djevojkom koja ga Upravo ovaj film donosi nam je ostavila jer joj je bio odviše nešto više o njegovu nastanku i naporan. Ovaj film nam je samo problemima koji pate stvoritelja pokazatelj da u novcu nije društvene mreže. On govori o sve. Je li on stvarno film 2010. mladom studentu s Harvarda godine, pogledajte i prosudite koji je ukrao ideju, izdao pri- sami. jatelja i zaradio milijarde Naslov izvornika: The Social dolara. Film je snimljen po kn- Network jizi ‘The Accidental Billionaires’ Godina: 2010. autora Bena Mezricha. Iako Redatelj: David FincherDruštvena mreža je stvarni osnivač facebooka, Pisci: Aaron Sorkin (scenarij),David Fincher, jedan od na- Zuckerberg, poželio da se ba- Ben Mezrich (knjiga)jboljih redatelja današnjice, rem za vrijeme njegova života Glavni glumci: Jesse Eisenberg,gledatelje je osvojio kritizirajući ne snimi film o njemu, želja mu Andrew Garfield i Justin Timber-današnje društvo kroz svoja se nije ispunila i to je usrećilo lakeremek djela. Proslavio se filmo- mnoge „fejs-fanove“. Tijekomvima „Seven“, „Fight Club“, „The cijelog filma isprepliću se dvijeCurious Case Of Benjamin But- priče- razgovor na sudu i na-ton“ i mnogim drugima. Njegov knadno umetnute scene koje Sara Agović, 4.I bljenima i sputanima. Autor teksta je Ivica Mijačika, a u glavnim ulogama Helena Minić kao Zrinka, Eva i Molly, Davor Svedružić kao Tomo, Adam i Info o predstavi: Mike te Pero Juričić kao Ljude- Uloge: Helena Minić, Davor vit. Predstava je bila odlična Svedružić i Pero Juričić prilika za glumca Peru Juričića, Redatelj: Zoran Mužić koji je jedan dio svoga života Autor: Ivica MijačikaBOG ŽURIM, NAZOVI ili proveo školujući se u našem Produkcija: Teatar GrdelinReplika stoljeća gradu, da se prisjeti svojih Dramaturg: Lada Martinac-KraljSatirična komedija Teatra Grde- četrdeset godina provedenih Scenograf: Zoran Mužićlin Bog žurim, nazovi izvedena na pozornici. Nakon pozdrava Kostimograf: Elvira Ulipje krajem siječnja 2011. godine i zahvale, brodska je publika Koreograf: Đurđa Kuneju KKD Ivane Brlić-Mažuranić. zadovoljno napustila dvoranu. Oblikovanje svjetla: Alen MarinLikovi Adam i Eva putuju iz Glazba: Nenad Brkićsvoga vremena u današnje i Mirjana Stjepanović, 3. D Vrsta programa: dramana tom putu traže odgovore narazna pitanja. Tematizirajućiubrzani život današnjice nazanimljiv način ismijavajusadašnjost i sve okolnosti ukojima se ljudi osjećaju zaro- 57.
  • 57. F oto priča Nova vebna stranica škole Konačno funkcionalna Naša gimnazija je dugi niz godina imala lošu i nefunk- cionalnu vebnu stranicu. Na- kon neprestanih pritužbi sa svih strana, od profesora do učenika, nešto se poduzelo. Tijekom zimskih praznika učenici 3.G razreda, Ivan Katić i Bruno Marić su prihvatili za- datak napraviti novu stranicu. Stranica će imati mnoge opcije: od galerija slika, datuma ispita, popisa učenika i djelatnika škole, do najnovijih vijesti veza- nih uz školu. Adresa stranice će ostati ista- www.gmm-sb.com . Zbogom „Šestici“ Atrakcija u Brodu Novinarima „ Otrovnog Pera“ učionica broj šest, U brodske trgovine s kućnim ljubimcima su popularno zvana „ Šestica“, zauvijek će ostati pristigli zanimljivi afrički patuljasti albino ježevi. u lijepom sjećanju kao dosadašnji prostor za Ukoliko želite postati vlasnik jednoga, morate rad. Ipak, učionicu su dijelili s koordinatorom biti spremni izdvojiti oko 900 kuna. Ipak, nećete za državnu maturu. Zato su dobili novi prostor i požaliti jer ove životinjice se jako vole maziti, novu opremu samo za sebe. Ovaj poklon novi- a neodoljivi su u omiljenoj pozi- kada leže na narima će zasigurno omogućiti bolju budućnost leđima. Hrane se mačjom hranom i nisu zahtjev- školskoga lista, ali pobliže upoznavanje učenika ni za održavanje. Rukavice poželjne! s novinarstvom općenito.58.
  • 58. Foto prič a Slatko prije sata Hrpa smećaPekarnica u školi je u svoju ponudu uvrstila Kada glazba koja svira pod velikim odmoromrazne kolače. Svakog utorka i četvrtka dolaze utihne, čistačice dočeka strašan prizor. Aulasvježi proizvodi. Također, nova djelatnica preuze- škole izgleda kao odlagalište smeća. Svegala je dio posla. Učenici i profesori oduševljeni :) se tu nađe - od papirića sve do praznih bočica“Svi jedva čekamo dane kada kolači dolaze. Oni sokova. Naše čistačice doista imaju puno posla.nam zaslađuju gorku svakodnevnicu.” - rekla je Za sve one koji još nisu naučili: smeće se baca uučenica drugog razreda. za to predviđene kante!...i tako već godinu dana Brod u dimuNa fotografiji je natpis na videoteci nedaleko od Gotovo su svi kafići u gradu pušački. Unatočškole. Recesija još uvijek traje i to građani Broda Zakonu o zabrani pušenja na javnim mjestima,dobro osjete. Ne baš utješna vijest za one koji duhan se konzumira više nego ikada. Kafićizavršavaju školu. Maturanti gimnazije se nadaju imaju pravo odlučiti se hoće li u svojim prostori-da će možda ipak jednoga dana uspjeti pronaći ma dozvoliti pušenje ili ne. Logično, više prof-svoje mjesto na tržištu rada. ita ostvaraju ako se odluče za prvu opciju. Na fotografiji je natpis u jednom pušačkom kafiću. Foto: Tena Lavrenčić, 4.I 59.