Otrovno pero br.7             IZ SADRŽAJA                                27.                            40.               ...
4.                        Riječ urednice                        Dragi Gimnazijalci,                  sa Zapada pa su prihv...
T ema broja                            U početku bijaše riječ                            U početcima je bilo dovoljno nauč...
Tema broj aObrazovanje postoji od kada           svijetu, pa tako i u obrazovanju.    velik broj škola i sveučilišta ipost...
T ema broja                        Potrebno                                  dovoljno slobodnog vremena ili su   Trideseti...
Tema broj aOVACIJAMA DO ZNANJA Odgovornost, ozbiljnost i zajednički rad vode                         do sigurnoga uspjeha....
T ema broja     Comenius projekt                                 U EUROPU!          Slavonskobrodski gimnazijalci uključil...
Tema broj a                                                Gimnazijalci u međunarodnom projektu          POżEGNANIE IZ POL...
T ema broja                                                        Sustavi školovanja u svijetu                    To divn...
Tema broj aFoto : Tena Lavrenčić, 4.I                                     Vijeće učenika                                  ...
T ema broja      Stručno usavršavanje                Kad profesori putuju       Turisti se penju da bi poljubili kamen koj...
Tema broj ano pričamo. Gdje bismo bili da       Anketajoš dobijemo taj dar?        Prilika koja se ne                Profe...
Š kola pod povećalom      Poplave u Gimnaziji                                                                     GLOBE   ...
Škola pod povećalo m                                                                              sionalac i malo me bilo ...
Š kola pod povećalom                  Mladi Nijemci otkrivaju SlavonijuSlavonski život u očima stranaca      Naša Gimnazij...
Škola pod povećalo mje vesela i raspoložena Kathi re-                                           se ideja ovakvog centra, a...
Š kola pod povećalom      Intervju s prof. Marinom Gojković                                                              Z...
Škola pod povećalo m gimnazije t dobre knjige - kada jednom krenete s čitanjem, teško ju je ostaviti.“, kaže prof. Marinam...
Š kola pod povećalom                                                               Novi pravilnik o ocjenjivanju          ...
Škola pod povećalo mNORIJADA – MAŠTOVITI MATURANTI         POGODI TKO SAM!                 Ima li što ljepše od toga da ba...
Š kola pod povećalom      Mladi informatičar      Petnaest mu je      godina tek      „Svakako se isplati baviti informati...
Škola pod povećalo mSvakodnevna putovanja učenika           IDETE VLAKOM?  Svakoga dana 152 učenika naše škole prolazi “pa...
I n memoriam                                                                                  uvjerenja često je bio prisi...
5+Kamo nakon gimnazije                          Moj izbor    Zbog malih mogućnosti za zaposlenje u našoj zemlji, postavlja...
5+                                                            Ispovijest jedne brucošice      DANAS JEDNO, SUTRA DRUGO    ...
Modern ar tNokturnoI dok mjesečina obasjava moju sobu,Vani tihi povjetarac puše,A lišće potiho šumi, stvarajući laganu usp...
M odern art                             Prošlost                             Ne shvaćam zašto mi je tako teško oprostiti s...
Modern ar tFantom požudeU morbidnoj fascinacijiFantom požude prožima me.Sado-mazohistički demonProgoni me.Poput Venere u k...
M odern art         Patetika         Previše je nesigurnosti u meni         Vremena nas čine takvima i znam:         Pokaj...
Modern ar tIgračke za naivneSvaka riječ nosi poruku?Možda je tako- možda i ne.Od odvažnih junakaPretvorili smo se u sjene....
M odern art                       “A mess”                       I’ve never felt something like this before               ...
Modern ar tGabriela Zec, 2.I                                  33.
005 otrovnopero 2011
005 otrovnopero 2011
005 otrovnopero 2011
005 otrovnopero 2011
005 otrovnopero 2011
005 otrovnopero 2011
005 otrovnopero 2011
005 otrovnopero 2011
005 otrovnopero 2011
005 otrovnopero 2011
005 otrovnopero 2011
005 otrovnopero 2011
005 otrovnopero 2011
005 otrovnopero 2011
005 otrovnopero 2011
005 otrovnopero 2011
005 otrovnopero 2011
005 otrovnopero 2011
005 otrovnopero 2011
005 otrovnopero 2011
005 otrovnopero 2011
005 otrovnopero 2011
005 otrovnopero 2011
005 otrovnopero 2011
005 otrovnopero 2011
005 otrovnopero 2011
005 otrovnopero 2011
005 otrovnopero 2011
Upcoming SlideShare
Loading in …5
×

005 otrovnopero 2011

2,799 views
2,731 views

Published on

0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
2,799
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
0
Actions
Shares
0
Downloads
7
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

005 otrovnopero 2011

  1. 1. Otrovno pero br.7 IZ SADRŽAJA 27. 40. Modern art Been there, done that 48. 51. Život piše priče Sport Impressum GLAVNA UREDNICA: GRAFIČKA PRIPREMA: Gimnazija “Matija Mesić”, Tena Lavrenčić, 4.I Ivan Katić, 3.G Slavonski Brod Školski list, izlazi godišnje ZAMJENICE UREDNICE: FOTOGRAFIJA: Slavonija I br. 8, 35 000 Matea Kladarić, 2.I Iva Kekez, 4.C Slavonski Brod Barbara Tolić, 2.I Dinko Horvat, 3.I tel/fax: 035/446-251 Matej Matijević, 1.D e-mail: OSTALI NOVINARI: otrovnopero.gmm@gmail.com Sara Agović, 4.I FOTOGRAFIJA NASLOVNICE: web stranica: www.gmm-sb. Marija Džida, 3.I Tena Lavrenčić, 4.I com Lana Tolarić, 2.D Lana Lončar, 2.B OBRADA NASLOVNICE I ZA IZDAVAČA: Matej Matijević, 1.D FOTOGRAFIJA: Damjan Džakula, prof. Marino Mihalj, 2.B Ivan Katić, 3.G Gabriela Zec, 2.I MENTORICA: Anamarija Ćosić, 4.I mr. sc. Andrijana Nemet-Kosijer2.
  2. 2. 4. Riječ urednice Dragi Gimnazijalci, sa Zapada pa su prihvatili i trend zvan projektna nastava. Došao je red i na mene da vam Učenici sve manje slušaju se obratim kao glavna ured- klasičnu nastavu, sve više uče nica. Marta nam je otišla, ali kroz projekte. Ovo zahtjeva i vidjet ćete- nije nas zaboravila posebnu pripremu profesora, i pisala nam je. A ja sam ovdje tako da više ne možete samo samo ovaj broj i već pripremam završiti fakultet i doći predavati (R)evolucija škole svoje nasljednice, Mateu i mladima. Ne, sada i oni koji 14. Barbaru, s kojima ostaje naš podučavaju se cijeli svoj radni grafički genije- Ivan. Uredništvo vijek školuju. Čini se da se raz- je dobilo novi prostor i opremu. like između profesora i učenika Da, puni smo novosti i promje- smanjuju. Svakako, treba na. Baš kao i naše školstvo. napomenuti da i dalje postoje Već drugu godinu za redom se i učenici i profesori koji se drže provodi slavna Državna matura, onog starog i odbijaju sudjelo- koja je samo jedna u nizu vati u ovakvom školstvu. Ali, projekata provođenih u reformi povijest nas uči na da kraju uvi- školstva. Zato smo mi odlučili jek pobjede oni koji nose nove otići korak dalje i istražiti ideje. Koliko su takvi u pravu, kako je školstvo evoluiralo. pokazat će se s vremenom. DoŠkola pod pvećalom Mijenjali su se pristupi, teorije, tada, usredotočite se na vlastiti 35. učitelji, ali i položaj učenika. Upravo na posljednje obra- razvoj i učenje. Uzmite najbolje što nudi trenutno stanje u tite pažnju- učenik je nekada hrvatskom školstvu jer tko zna bio samo pasivni primatelj što nas čeka možda već iduće znanja, a danas on kroji svoju godine. sudbinu. Naravno, sve to ovisi o mogućnostima, zakonima i Vaša pravilima, koja isto tako imaju naviku mijenjati se. Hrvati vole Tena slijediti tredove koji dolaze Na 18. meridijanu 56. 58. Recenzije Foto priča 3.
  3. 3. T ema broja U početku bijaše riječ U početcima je bilo dovoljno naučavanje roditelja, a danas učenici i studenti postaju ravnopravni u društvu i sve su češće oni nositelji novih ideja i pokreta.Foto: Iva Kekez, 4.C 4.
  4. 4. Tema broj aObrazovanje postoji od kada svijetu, pa tako i u obrazovanju. velik broj škola i sveučilišta ipostoji i ljudski rod. Prenošenje Država nije imala puno veze školovanje postaje izuzetnoznanja, vještina i odgajanje s obrazovanjem (izuzev vojnih važno i sve više organizirano.novih generacija je posao koji škola) i svatko je mogao ot- Svijet nakon ovoga vremenaje započeo još u pećinama, a voriti školu i pozvati roditelje ulazi u mnoge revolucije.obavlja se neprekinuto i danas. da im prepuste djecu. Prvi putPojam koji se odnosi na ustano- su i siromašni mogli naučiti Ravnopravnost učenikavu u kojoj se organizira odgoj i ponešto. Ipak, pravo obrazo- Od 18. stoljeća se izuzetnoobrazovanje je, pogađate, vanje i učenje znanja iz pred- cijeni znanje i ono postaje put kškola. Tijekom povijesnog niza meta kao što su pisanje, glazba, uspjehu. Organiziraju se igodina, stoljeća i tisućljeća, matematika i filozofija je i dalje besplatne škole. No, nadruštvo se mijenjalo, ratovalo, bilo skupo i takva su znanja siromašnim selima će proćiširilo, napredovalo i evoluiralo- nastavili dobivati oni bogati. još dugo prije nego ta popu-baš kao i škola. Ta bogata djeca bi nakon os- lacija okusi obrazovanje. Na- novnog obrazovanja išla dalje, u kon rušenja starog poretka iTemelji škole škole koje nalikuju današnjim, početaka moderne demokraci-U početcima je bilo dovoljno škole kao što su organizirali, na je, u obrazovanje se uvodinaučavanje roditelja. Usmeno se primjer, slavni sofisti. U toj eri velika novost- sve veću važnostsve prenosilo, a kasnije bi ti nastaje i prva Akademija- Pla- poprima pedagogija i učeniciprapovijesni učenici samostalno tonova. dobivaju sve bolji status.stjecali iskustvo i nove vještine. Učenici i studenti postaju ravno-Pojava pisma bilo je otkriće Još uvijek samo bogati pravni u društvu i sve su češćekoje je pokrenulo pravo obrazo- Rimljani preuzimaju grčke oni nositelji novih ideja i pokre-vanje. Počeli su se organizirati običaje i nastavljaju školovati ta. Nastaju i nacionalne države iekskluzivni sastanci na kojima svoju djecu. Skupo školovanje je svaka od njih počinje organizira-su određeni ljudi, tutori, bilo podijeljeno otprilike kao i ti vlastiti sustav obrazovanja ipodučavali, ne više vlastitu današnje- osnova i srednja škola donose se mnogobrojni zakonidjecu, nego najčešće potomke te fakultet. Većina djece je i pravilnici, koji se nerijetkovladara. Ljudsko znanje je ipak završavala samo osnovnu. izmjenjuju. Tako ulazimo i upostajalo sve šire i složenije i Učitelji su imali vrlo mizernu modernu eru obrazovanja. Onoljudi su se počeli specijalizirati. plaću, ali su počeli primjenjivati je besplatno na osnovnoj razini,Poneki su se specijalizirali za stroge metode kažnjavanja, kasnije se plaća, a mnogobrojniprenošenje toga silnog znanja onog fizičkog. To se zadržao u zakoni pokušavaju urediti ovaji tako nastaju prvi učitelji. No, Europi sve do druge polovice 20. vrlo komplicirani proces. Učeniktijekom najvećeg dijela povijesti stoljeća. Srednji vijek ukida odavno nije samo pasivni pri-obrazovanja, ono je bilo rezervi- stare filozofske i donosi one or- matelj znanja, nego on svjesnorano samo za bogate. Ostali su ganizirane škole od strane, tada sudjeluje u svom školovanju.stjecali vještine i znanja potreb- svemoćne, Crkve. Učenici su se Moderno društvo nastojina za preživljavanje ili određeni sami financirali, a učitelji ih sve omogućiti svakome mogućnostzanat i to izravno od mentora strože i strože kažnjavali za školovanja. A koliko će tkoili predaka. Također, obrazovan- svaku pogrešku. U Italiji, Fran- izvući iz njega ovisi upravo oje je uglavnom bilo rezervirano cuskoj i Engleskoj dolazi do njemu samome. Potiče li vas toza mušku populaciju, dječake pojave prvih Sveučilišta, na razmišljanje?koji su određeni naslijediti rezerviranih i dalje za elitu idržavu ili nekakav visoko rangi- stjecanje znanja pod strogim Tena Lavrenčić, 4.iran položaj u društvu. Djevojčice nadzorom. Vladala su načelasu od najranije dobi bile skolastike. Sveučilišta kao što jeosuđene na učenje kućanskih Bologna djeluju i danas. Rene-poslova od svojih majki. sansa oslobađa školu od CrkveStarogrčka civilizacija unosi i javljaju se pokušaji školovanjamnoge promjene u Zapadnom i onih siromašnih. Osniva se 5.
  5. 5. T ema broja Potrebno dovoljno slobodnog vremena ili su Tridesetih go- Za projektnu nastavu potreban je preopterećeni redovnom i izbornom dina pedagozi prostor, oprema, profesor koji voli nastavom, stoga svoje slobodno vri- Dewey i Killpatrick održavati takav tip poučavanja i jeme radije provode izlazeći u grad uvode metodu skupina zainteresiranih učenika koji ili se bave drugim aktivnostima poučavanja u škole žele i mogu pronaći malo slobodnog izvan škole. pod nazivom vremena.Veoma je važan partner- S obzirom da je još uvijek više projekt ski odnos učenika i nastavnika te problema nego uspješnih rezultata, otvorenost prema problemskim školama je teško održavati kvalitet- zadacima i situacijama iz realnog ne projekte. života. Zanimljiv je podatak da se još uvijek, iako smo prilično Uvjeti Projekt je metoda zakoračili u 21. stoljeće, javlja Modernizacija škole mnogo jerješavanja problema nezainteresiranost i osuđivanje uznapredovala posljednjih dvade- koja uvodi učenike kod pojedinih profesora i učenika. setak godina. Gotovo svaka u istraživanje i Je li to ljubomora zbog viška učionica u našoj školi ima pri- pronalaženje te maštovitosti i strpljivosti ili možda jenosno računalo, zvučnike, platna pisano ili verbalno nezainteresiranost za proširivanjem za zidni prikaz. Naša škola ima i izvješćivanje o is- učenikovih obzora i prakticiranja svoju vebnu stranicu koju profesori tom. novih nastavnih metoda rada, ne i učenici rado posjećuju (više pro- bismo znali. fesori nego učenici) :) Iako je škola Suvremena nastava - projektna nastava PARTNERSTVOM I INO Problemi prilično opremljena, još uvijek je Projektna nastava zahtijeva veliku to nedovoljno - oprema zastarijeva, odgovornost, ozbiljnost i zajednički kvari se, a nova sporo pristiže. rad kako bi se ostvario cilj i posti- VRSTE PROJEKTNE gao učinak. Problemi koji najčešće Možemo li projekt koristiti kao NASTAVE: muče sudionike projekta su oprema suvremeni način rada u klasičnoj•Mali osobni i vrijeme. Od opreme se je potrebno nastavi ? projekti sve: prijenosna računala, fotoapara- Naravno da možemo ! U suvremen-•Razredni projekti ti, kamere, linije, televizori, projek- im obrazovnim sustavima projektna•Projekti cijele tori, no škole uglavnom nemaju nastava je važan škole dodatna sredstva za to. Kako se u oblik i način učenja. velikom broju škola nastava još uvi- jek odvija u dvije smjene, ovakav tip nastave najčešće se odvija subot- Lana Lončar, 2.B om, što dodatno umanjuje učeničku Matea Mijatović, 2.J motivaciju.Većina učenika nema •Dobru nastavu kvalificira izmjena različitih nastavnih metoda! •I stalna projektna nastava jednako tako postaje dosadna kao i stalna frontalna nastava!6.
  6. 6. Tema broj aOVACIJAMA DO ZNANJA Odgovornost, ozbiljnost i zajednički rad vode do sigurnoga uspjeha. Foto: Dinko Horvat, 3.I Svaka škola bi trebala imati bilo kakvu projektnu nastavu kako bi se osjetio korak napri- jed u suvremenom školstvu. 7.
  7. 7. T ema broja Comenius projekt U EUROPU! Slavonskobrodski gimnazijalci uključili se u međunarodni projekt „Kako izbjeći zločine i prijestupe povezane s korištenjem interneta?“. Već nekoliko mjeseci se stalno nikacija među zemljama i nerskih škola u Bielsko – Biali. pričao Comeniusu, no malo tko samo istraživanje teme odvija U Poljsku se zaputilo osmero zna o čemu se tu zapravo radi. se na engleskome jeziku, učenika naše gimnazije te profe- Comenius je jedan od potpro- stoga je razumljivo da su ga sorice, voditeljice projekta. U grama Agencija za mobilnost u našoj gimnaziji pokrenule Foto: Bernarda Soldo, 4.B koji podrazumijeva partner- profesorice engleskoga jezika stvo i uključuje više škola koje N. Blažić i B. Mikić, kojima su se udružuju radi realiziranja se kasnije pridružile profesorice zajedničkoga projekta i traje dvi- hrvatskoga jezika M. Božić i je godine. Cilj ovakvih projekata A. Nemet – Kosijer. Neke od je razmjenjivanje iskustava, aktivnosti kojima se učenici učenje stranoga jezika te stje- projekta bave su: izrada vebne canje novih prijateljstava, a sve stranice, razna natjecanja ( za Hrvati i Poljaci na trgu u Krakowu to putujući u zemlje partnere. najbolji slogan, članak, logo ), veljači ove godine sastanak se provođenje ankete o korištenju održava u Slavonskom Brodu interneta za osobne potrebe i na kojemu će se izrađivati Zemlje partneri potrebe posla i priprema filma višejezični rječnik posuđenica, Naša se škola uključila u projekt temeljenog na provedenoj an- međunarodna izložba region- „Kako izbjeći zločine i prijestupe keti, izrada rječnika posuđenica alne fotografije te konferencija povezane s korištenjem inter- koje se odnose na internet, na temu „Uporaba interneta u neta?“ ili na engleskom „How izrada brošure na temu sigurn- svakodnevnome životu“. Nakon to Avoid Internet Crimes and osti na internetu te niz drugih sastanka u Hrvatskoj slijede Offences? , a sve je pokrenula aktivnosti. sastanci u Italiji, zatim u Rumu- gimnazija Mikołaja Kopernika njskoj te naposljetku u Turskoj. iz poljskoga grada Bielsko- Biała. Ostale zemlje sudionice Planovi Marino Mihalj, 2.b su: Hrvatska, Italija (Sardinija), U listopadu prošle godine Turska i Rumunjska. Komu- održan je prvi sastanak part- Rad u tijeku... Foto: Tena Lavrenčić, 4.I8.
  8. 8. Tema broj a Gimnazijalci u međunarodnom projektu POżEGNANIE IZ POLJSKEUz zabavu, naučila sam nešto novo o Poljskoj kulturi i običajima, hrani, ljudima koji tamo živeOd ove školske godine naša je bili su moji domaćini. Nakon Kasnije smo saznali da je to uškola uključena u međunarodni poštenoga odmora, moje su čast velikom Chopinu čiju suprojekt Kako izbjeći zločine me domaćice odvele u obilazak dvjestotu obljetnicu rođenjai prijestupe povezane s grada i u muzej i dom pape slavili upravo tih dana. Takođerkorištenjem interneta. Ovakvi Ivana Pavla II. smo naučili legendu o zmajuprojekti podrazumijevaju Nešto smo i radili (Poljaci ga zovu Smok!) kojirazmjenu učenika i putovanja Sutradan je u njihovoj školi je tiranizirao grad, a navodnate zanimljivo i korisno učenje Mikolaja Kopernika održana zmajeva kost i danas stoji naengleskoga jezika. konferencija o piratstvu i opas- ulazu u katedralu. Posljednji nostima na internetu. Na kon- dan učenici su organizirali natje-Vlakovi, vlakovi… ferenciji je bilo dosadno jer sam canje iz plivanja na kojem smoPrvo putovanje: Poljska. Tena većinu toga znala od prije, a mi bili jedina skupina koja nijeLavrenčić, Dinko Horvat, Damir zatim je uslijedio zanimljiviji dio: sudjelovala. Bilo je zagušljivo,Andrijanić, Dunja Ivković, Marija obilazak njihove ogromne škole sparno, dosadno i jedva samMarković, Bernarda Sadlo, Ivana koju pohađa samo šestotinjak čekala da završi. Navečer smoŠplihal i ja pod vodstvom profe- učenika. Istoga dana domaćini svi zajedno išli u kuglanu. Ovajsorica N. Blažić, A. Nemet-Ko- su nas poveli u obilazak grada, put smo svi igrali, a Bernarda jesijer, B. Mikić i M. Božić u listo- posjetili smo gradsku vijećnicu osvojila prvo mjesto. Kao i svakupadu prošle godine krenuli smo i dobili prigodne darove. U večer dotad, izašli smo van ivlakom na put pun iznenađenja. utorak smo radili na anketama ludo zabavili. Bilo je toliko dobroJedno od iznenađenja bio je o upotrebi interneta. Istoga smo da smo zaboravili da ujutroneplanirani obilazak Beča jer dana posjetili Auschwitz i Birke- krećemo natrag u Hrvatsku.smo zakasnili na vlak u koji smo nau – koncentracijske logore iz Unatoč poteškoćama u spora-trebali presjesti. Nakon sedam razdoblja Drugog svjetskog rata. zumijevanju, neobičnim speci-sati smrzavanja i hodanja od Bilo je užasno za čuti, a i za vi- jalitetima i svemu ostalome štomjesta do mjesta gdje možemo djeti što se sve tamo događalo. je bilo izvan mojih očekivanja,sjesti te pojesti i popiti nešto ovo putovanja svakako je bilo korisno. Uz zabavu, naučila samtoplo, sjeli smo na drugi vlak i Krakownastavili put u Poljsku, točnije nešto novo o Poljskoj kulturi i Sljedeći dan smo bili u Kra-u Bielsko Bialu. Na stanici je običajima, hrani, ljudima koji kowu. Grad je prelijep, imasvakoga od nas dočekala obitelj tamo žive i naravno, upoznala mnogo crkava, a na svakomu kojoj ćemo biti smješteni. divne osobe. uglu naletjeli smo na piano.Martyna Mrozik i njezina obitelj Ines Petraković, 4.b 9.
  9. 9. T ema broja Sustavi školovanja u svijetu To divno hrvatsko školovanje Osjećate li se vi doista kao da kada pomisle kako imaju priliku ove godine smo dobili živite u zemlji znanja? Jer up- za bolju budućnost, dogodi se i novi pravilnik. Nadajmo se da ravo tako mnogi vole nazivati nešto što ponovno rasprši snove. će imati bolji učinak od pred- Lijepu Našu i hvaliti se silnim Sjetimo se samo besplatnih hodnih jer, čini se, ništa nam znanjima što ih mladi u njoj udžbenika i besplatnog prijevo- drugo ni ne preostaje osim- imaju. Svake se godine donose za za redovite učenike putnike. nade. A kako je u svijetu? Je li veliki planovi, rađaju se velike Ideje koje su napuštene i prije njima uistinu bolje? Pročitajte ideje koje svakom pojedincu nego smo se navikli na njih. što smo izdvojili iz sustava omogućuju novo sutra. Učenici Također, obrazovni se sustavi školovanja nekih država i prosu- dobivaju mnoge povlastice i baš izmjenjuju brzinom svjetlosti, a dite sami. Danas je u svijetu rašireno Nakon osnovne škole (4 god.), mišljenje da su SAD razvile učenici se odlučuju za jednu odličan obrazovni sustav. Cijen- od triju vrsta srednjih škola: jen zbog mogućnosti besplat- gimnaziju, “realku” (die Re- nog školovanja od najranije alschule) ili strukovnu školu. dobi pa sve do kraja srednje Njemački sustav poznaje šest škole. Sastoji od predškolskog ocjena od kojih je 1 najbolja, a odgoja, osnovne, srednje škole 6 najlošija ocjena. Gimnaziju i visokog školstva. U srednjoj mogu upisati učenici s vrlo školi učenici sami odlučuju visokim prosjekom ocjena i oni o svojoj budućnosti slobod- nakon 8 godina polažu maturu. nim odabirom predmeta. To je preduvjet za studiranje Pojam “koledž” odnosi se na sveučilištima. Učenici koji na visokoškolske institucije. upišu “realku” nakon 6 go- Sveučilište se sastoji od nižih dina dobivaju svjedodžbu o koledža i postdiplomskih završenoj realnoj školi. Svi os- studija na raznim područjima. tali pohađaju strukovnu školu. Više od 99% učenika stekne Predškolski odgoj nije obvezan. svjedodžbu. Više od polovice Osnovno se obrazovanje dijeli Finaca ima barem magisterij, a na: dječje škole za učenike većina odraslih se nastavlja na (5-7 god.) i na škole za mlađe razne načine školovati tijekom učenike (7-11 god.). S 11 cijelog života. Za svakog se godina ucenik prelazi u srednju učenika slaže posebni nastavni Postoji nekoliko razina skolu gdje je do 16 god. Postoji plan i svaki učenik napreduje obrazovanja: nekoliko tipova srednjih škola, potpuno individualno, bez - predškolski odgoj ( 3-5 go- a između 80-90% učenika obzira na razred kojem pripa- dina) pohađa tzv. sveobuhvatnu da. Ovo je moguće jer u Finskoj - osnovna škola ( 6-11 godina) srednju školu ( Secondary prosječno na jednog nas- - srednja škola ( 11- 17 godina) comprehesice school).Sustav tavnika ide trinaest učenika. - koledži i fakulteti ocjenjivanja ispita je vrlo razvi- Za razliku od većine zemalja Postoje dva tipa sustava: jen. Visoko obrazovanje se te- u svijetu, ovdje je zanimanje engleski i francuski ( katolički). melji na tri institucije: koledži, profesora izrazito cijenjeno. politički studiji i sveučilišta.10.
  10. 10. Tema broj aFoto : Tena Lavrenčić, 4.I Vijeće učenika Prijatelj učenika Vijeću se može obratiti bilo koji učenik koji ima ideju za projekt ili dobrotvorni rad, ali ga ne zna realizirati. Vijeće učenika Brodsko-pos- ovisnosti i potiče sportaše. sjednici svih razreda škole, njih avske županije (VUBPŽ) je vijeće Izuzetno cijeni inovativnost i 37. Sastaju se jednom do dva koje se sastoji od predstavnika domišljatost učenika. puta u polugodištu. Voditelj sas- svih osnovnih i srednjih škola tanka je ravnatelj. Osim na području Brodsko-posavske Tko se može obratiti ravnatelja i predsjednika razre- županije. Ono je samo mali dio da, vijeće ima i svog zapisničara VUBPŽ-u? Nacionalnog vijeća učenika – Stipu Rosandića. Predsjednica Vijeću se može obratiti bilo koji Republike Hrvatske (NVURH) i učeničkog vijeća, koja prisust- učenik koji ima ideju za projekt jedino je predstavničko tijelo vuje i na nastavničkom vijeću, ili dobrotvorni rad, ali ga ne učenika naše županije. ove godine je Đurđica Vinković. zna realizirati. Osim toga, „Na sastancima raspravljamo učenik može zatražiti vijeće za Zadatak VUBPŽ-a pomoć ako treba informacije o o bitnim problemima s kojima Glavni zadatak VUBPŽ je braniti se susreću učenici svih razreda učeničkim pravima. Vijeću prava i interese učenika naše škole, a zadaća nam je prenijeti učenika moguće se obratiti županije. Važni su u organizaciji prijedloge rješenja problema preko otvorene e-mail adrese školskog sustava jer predlažu našim razredima“, kaže pred- nvurh@mzos.hr. mjere poboljšanja uvjeta rada, sjednica. potiču suradnju i sudjelovanje Vijeće učenika u Sara Agović, 4.I učenika više škola u ostvarivan- ju najrazličitijih projekata. Ono Gimnaziji Gimnazija također ima svoje nastoji podučiti učenike kulturi vijeće učenika. Njega čine pred- i toleranciji, vodi borbu protiv 11.
  11. 11. T ema broja Stručno usavršavanje Kad profesori putuju Turisti se penju da bi poljubili kamen koji bi im trebao dati ‘the gift of eloquence’ ili kako bismo mi rekli, dar govora. Ne izgleda nimalo privlačno pa sam ga ja zaobišla rekavši da mi, prosvjetari, ionako neprestano pričamo. Gdje bismo bili da još dobijemo taj dar? Stručno usavršavanje je pojam od Irske i shvatiti zašto je zovu opcija udariti u tog tvrdoglavog poznat svakom nastavniku, a Smaragdnim otokom. Ona je pješaka. Najpoznatiji sat na kada je ono u Irskoj, dobije se uistinu sva zelena i to u ni- crkvenom tornju zove im se savršena prilika za spojiti jansama zelene koje mi ne ‘four-faced liar’ zato što svaki od ugodno s korisnim. Upozna- možemo ni zamisliti. Samo četiri sata pokazuje različito vri- vanje novih metodičkih pristupa usavršavanje bilo je korisno i jeme, ali se na pun sat nekom podučavanju, susreti s kole- dobro organizirano, u društvu magijom dogovore i pokažu gama i razmjena iskustava, a zanimljivih ljudi iz raznih europ- točno. Zatim Cobh /Kov/, mali s druge strane, to je i prilika skih zemalja. Ono važnije infor- gradić na obali poznatiji kao za putovanje novim krajevima, macija koje dobijete na takvim upoznavanje ljudi i običaja. skupovima je druženje s ljudima Zbog toga sam i ja iskoristila iste struke, pretresanje vječnih priliku koju nudi Agencija za dobrih i loših strana ovog po- mobilnost i programe EU. sla s redovitim zaključkom da Nastavnik odabire stručno rad s adolescentima apsolutno usavršavanje, ispunjava zahtjev nikada nije dosadan, mada je u kojem detaljno opisuje ciljeve vrlo često izazov. Naravno, to uz usavršavanja, a onda neko vri- izvrsnu priliku za obići zemlju u Queenstown koji još uvijek čuva jeme nestrpljivo čeka na odluku kojoj ste. Gradovi i krajevi o koji- oronuo dok na koji je Titanic je li mu to odobreno. Imala sam ma sam dosada čitala ili znala pristao primiti putnike na svom sreću da su odobrili moj zahtjev samo kroz tuđa iskustva, sada jedinom putovanju. Pa Limerick za stručnim usavršavanjem u su se pokazali u najljepšem u kojem ima najviše kriminala Irskoj, u gradu Corku. svjetlu. Nemoguće je odabrati u zemlji pa vam kažu da vas u najdraži, zemlje u koje putujem svakom trenutku mogu upucati i jednostavno mi ‘legnu’ ili ne, pa ubosti, a ako ste posebno ukleti, je i s Irskom to bila ljubav na oboje. Naravno, malo pretjeruju, prvi pogled. ali to je grad koji statistički ima najviše ubojstava u zemlji. Zan- Dar govora imljiv, iako ne najljepši, je Blar- Cork (ili Corcaigh kako bi ga Irci ney Castle jer se u njemu turisti nazvali) je glavni grad oblasti penju uskim, vijugavim stepeni- Munster, na rijeci Lee koja cama do samog vrha da bi Ljubav na prvi pogled formira dva rukavca pa se stari poljubili kamen koji bi im trebao Cork je drugi najveći grad u dio grada smjestio između njih. dati ‘the gift of eloquence’ ili Republici Irskoj smješten na Ljudi ne čekaju zeleno svjetlo kako bismo mi rekli, dar govora. jugoistoku zemlje s preko 200 na semaforu, ali zato vozači Ne izgleda nimalo privlačno pa dana kiše godišnje. Ipak bilo staju pješacima čak i kada je sam ga ja zaobišla rekavši da moguće vidjeti ono najljepše njima zeleno jer je jedina druga mi, prosvjetari, ionako nepresta-12.
  12. 12. Tema broj ano pričamo. Gdje bismo bili da Anketajoš dobijemo taj dar? Prilika koja se ne Profesorsko zanimanje propušta Zanimanje profesora nikako imni testovi, više razumijevanja i I tako dalje, od juga nije lako. Potrebna je ogromna manje usmenog ispitivanja. zemlje do Galwaya i kra- energija, volja i ljubav prema Mia Dugandžić, 3.I jeva u kojima se govori poslu. Uloga profesora je oduvi-samo irski, do sela koje jek bila bitna i potrebna društvu.organizira ‘matchmaking’ fes- Ovaj plemeniti posao se mi-tival, do mnogih arboretuma u jenjao i prilagođavao tijekomkojima čuvaju lugove gdje još povijesti, a današnji profesoriuvijek žive vile i druga neobična moraju ići u korak s novim teh-bića zaboravljene mitologije nologijama i znanjima, a istovre-Kelta. Do jednog od tri prstena meno i održavati svoj autoritet.na poluotocima, Ring of Kerry Možda baš zbog toga, zaniman-i do dijela zemlje koji zovu The je profesora je sve manje popu-Burren jer je pust i kamenit te larno i profesori gube ugled kojipodsjeća na površinu mjeseca.I onda veličanstvene Cliffs of su nekada imali. Kako bismo to Profesorska anketa malo bolje istražili, proveli smo Nekada vrlo cijenjeno, za-Moher, na zapadnoj obali zem- dvije anonimne ankete u naškoj nimanje profesora danas gubilji, stijene koje se obrušavaju u školi- jednu među učenicima, a važnost. Zatražili smo profesoreocean i čine se odrezane ljud- jednu među profesorima. naše škole da ukratko opišuskom rukom. Moj prvi svoje zvanje. Većina se složila Učenička anketa da je to stalna interakcija s Zanimalo nas je što učenici mis- mladim ljudima. To je posao le o profesiji koji nudi različite profesora, mogućnosti *55% učenika ne želi postati njihovom i zahtjeva profesor pristupu kreativnost. Na radu te početku radnog *70% učenika smatra da načinu vijeka, tek je profesori moraju biti pri- ocjenjivan- nekolicina pro- jateljski prema učeniku ja. Oko 77% fesora očekivala učenika više od učenika, *77% učenika smatra da smatra da njihovo veće profesori nisu objektivni profesori ne zanimanje za ocjenjuju predmet koji objektivno. predaju. Ipak, Njih 30% smatra da profe- većina ih se nije puno nadala.zaključak je bio da njima ne sori trebaju biti strogi kako bi Unatoč ovome, svi ispitani netreba nikakav photoshop da ih postigli autoritet i bili poštivani. žale zbog odabira svoga zani-načini savršenima. U zaključku, Što se tiče vlastite budućnosti, manja. Navode da postoje teškišto reći osim da bih svima 55% učenika se izjasnilo da dani kada se sve čini uzaludno,koji imaju priliku provesti ljeto ne želi biti profesor. Kao glavni ali profesori vole svoj posao.ovako, preporučila da to i učine. razlog navode prenisku plaću za Glavna im je zamjerka u ovome ovaj posao. Upitali smo ih i za zanimanju premala plaća. Prof. Biljana Mikić promjene koje bi uveli na mjes- tu profesora. Dobili smo zanim- Mirna Lucić, 2.B ljive odgovore kao što su: anon- Jasenka Blažević, 2.I 13.
  13. 13. Š kola pod povećalom Poplave u Gimnaziji GLOBE Mjerimo: Iznenađeni vremenom - više puta dnevno: količinu i vrstu oblaka, tragove avio- na, temperaturu tla Učionice Hrvatskoga jezika su poplavljene, oštećene i na 5cm i 10cm nisu pogodne za održavanje nastave, no nitko ne želi - jednom dnevno u mjesno preuzeti odgovornost. podne: tlak zraka - jednom tjedno, do 9,00 Iako živimo u 21. stoljeću, nitko od strane županije ili škole ujutro: temperaturu Save i priroda je i ove godine pokazala nije žalio na izvođenje radova te Glogovice kod naselja svoju moć te tako prouzročila da su oni svoj dio posla napravili Hebrang i u Rastušju neočekivane probleme učenicima dobro i po planu. Kaže i kako oni - dva puta godišnje: pok- i profesorima naše gimnazije. nisu mogli utjecati na vremen- rovnost krošnji, visinu i obu- Zbog lošeg stanja u kojem su se ske nepogode – sve prouzročeno jam odabranih stabala na nalazile, učionice Hrvatskoga jezi- njome nije njihova krivica jer je našoj mjernoj postaji u ka temeljito su renovirane prije krov bio oštećen i prije početka šumi kod Lijeskovih voda samoga početka školske godine, radova. Nastavkom pregovora no čini se da nitko nije predvidio dogovoreno je da će tvrtka sani- kako bi obilne kiše mogle poplavi- rati oštećenja u učionicama. Postigli smo: ti gotovo cijeli kat. Cijela situacija Ni to nije išlo po planu pa se - plasman na državnoj razini ne bi izazvala toliku pozornost razmišlja o provođenju novog od prvog natjecanja 1998. učenika da netom prije nepogode javnog natječaja za tvrtku koja bi u Zagrebu do 2010. u Zadru nije bio otvoren krov na kojem dovršila taj posao. Tada bi tvrtki -zadnje natjecanje: školski su se predviđeni radovi iznenada koja je obavljala radove na krovu GLOBE tim uspješno je odužili. Nameće se pitanje nije bio plaćen samo onaj dio dogo- obranio školski projekt pod li najprije trebalo popraviti krov, vorenog posla koji je obavljen naslovom: ‘’Utjecaj rafineri- a tek onda učionice. Prema dobro. Situacija još uvijek nije je nafte na Savu’’ i osvojio riječima pročelnika upravnog u potpunosti razjašnjena jer se prvo mjesto u orijentaci- odjela za prosvjetu, kulturu i odgovornost neprestano pre- jskom natjecanju šport – Vladimira Štefaneka., bacuje s jedne na drugu stranu. tvrtka koja je izabrana na javnom Nadzorni sastanci i pregovori se Više o GLOBE natječaju s radovima je krenula nastavljaju i dalje te se nadamo programu saznajte na u rujnu i listopadu, u mjesto u sr- da će učionice biti što prije ob- web adresi: pnju, kako je planirano. Naletom novljene kako bi bila omogućena većih padalina, tvrtka je prestala normalna nastava. www.globe.gov s radovima, učionice su dodatno oštećene te već dugi period nisu Foto: Matej Matijević, 1.D pogodne za održavanje nastave. Radnici spomenute tvrtke su na- kon određenog vremena nastavili s radovima na krovu te su taj dio posla napokon uspješno završili, no za rad neće biti plaćeni uko- liko ne saniraju počinjenu štetu. Iz razgovora s gospodinom Učionica pod vodom Štefanekom dobili smo uvid u pis- mo koje je poslala tvrtka nakon Matea Kladarić, 2.I završetka radova na krovu, a u kojem, između ostalog stoji da se14.
  14. 14. Škola pod povećalo m sionalac i malo me bilo strah reakcija. No komentari su bili dobri i ohrabrila me.“ S druge strane Mirna Švaganović nije se bojala neuspjeha jer kako kaže: „Ako se nekom ne sviđa, ne mora ih čitati.“ Inspiraciju kao pravi pjesnici pronalaze sa svih strana, u ljubavi, tuzi, stresu: „In- spiraciju možemo pronaći čak i u jednoj riječi ili bilo kojoj sitnici jer sitnice u pjesmama postaju velike“ –rekla je Barbara Tolić. Dio te inspiracije u zbirci su podijelili: Matea Kladarić, Bar- bara Tolić, Mirna Švaganović, Barbara Mendelski, Ivona Pre- banda, Ana Baričević, Matea Čelebija, Agneza Fostač, Sara Iličić, Marija Marković, Višeslav Kotzak i Tena Lavrenčić teFoto: Dunja Blatančić, 2.H prošlogodišnje učenice četvrtih razreda Sanja Novotny, Ivona Hemen i Željka Markeljević. „Budući zbirka nije samo pjesnička, dio prostora ostavljen je i našim ilustratorima, možda budućim slikarima koji nemaju Predstavljanje pjesničke zbirke često priliku izložiti svoja djela. Velika je šteta što u školi nema SORI ZA KLIŠEJ zainteresiranih koji bi nastavili ovaj posao.“ – dodala je profe- sorica A. Nemet-Kosijer. „Inspiraciju možemo pronaći čak i u jednoj riječi ili bilo kojoj sitnici jer sitnice u pjesmama postaju velike.“ Dvanaesta po redu zbirka pje- kolegice, Biljana Mikić, Mihaela sama učenika naše škole pred- Šebalj Zavor i ja kako bismo stavljena je koncem rujna 2010. završile što je on započeo.“ – re- Zbirka je posvećena preminu- kla je jedna od urednica, profe- lom profesoru Ivi Križanoviću sorica Andrijana Nemet-Kosijer. kao svojevrsni oproštaj u pjes- Monika Krijan, Višeslav Kozak, mi, kako je naglasila profesori- Andrea Mihal i Marija Kševi ca Mihaela Šebalj Zavor. Zbirka svojim glazbenim točkama up- duguje naslov istoimenoj pjesmi otpunili su predstavljanje. A da Meteje Čelebije „Sori za klišej“, nije bilo lako ni njima ni našim dok je autorica naslovnice pjesnicima potvrđuje Ivona Tena Lavrenčić. „Profesor Ivo Prebanda: „Trebalo je puno hra- Križanović bio je začetnik i duša brosti za pisanje i objavljivanje Lana Tolarić, 2. D učeničke pjesničke zbirke. Dio pjesama. Prvenstveno zato jer pjesama u ovoj zbirci prikupio je sam pjesmu dala profesorici on, a ostatak smo učinile moje Šebalj Zavor koja je profe- 15.
  15. 15. Š kola pod povećalom Mladi Nijemci otkrivaju SlavonijuSlavonski život u očima stranaca Naša Gimnazija im je vrlo velika, izvana pomalo zastrašujuća i bučna, ali iznutra lijepo uređena i puna prijateljski raspoloženih ljudi. Jezik im se čini težak i prilično neobičan. Također, vesele se mogućnosti istraživanja noćnog života u Brodu. Veliki planovi na kojima su se svjetlucale Također, vesele se mogućnosti Skupina mladih Nijemaca iz čašice s domaćom rakijom i dr. istraživanja noćnog života u Katoličke škole u Berlinu uzvra- Antun Tucić, čovjek zaslužan Brodu. Do ovih informacija smo tila je posjet našim DSD-ovcima. za slavu ovoga sela. Pravi duh došle uglavnom zahvaljujući Nakon što su najbolji govornici Slavonije. “ Ovo mjesto je pot- Michaeli Birindžić, učenici 3.i njemačkog jezika trećih razreda puno drukčije od svega što sam razreda koja se pokazala kao Gimnazije proveli tjedan dana do sada vidjela. Odjeća koju izuzetno spretan prevoditelj. u Berlinu, njihovi partneri za su djevojke nosile na ulazu je razmjenu su došli u Slavonski nešto što mi nikada ne bi palo Slavonski život Brod. Gimnazijalci, na čelu s na pamet da nosim, no prizna- Druga prezentacija je bila puno prof. Lidijom Čorni, su sve pom- jem da je zanimljiva. Svidjela zanimljivija. Upoznali smo se sa no isplanirali . Nakon dočeka u mi se i rakija, toga nema kod projektom eko-etno selo, nje- Gimnaziji i upoznavanja našeg nas.” , sažela je kasnije početni govom okolinom i specifičnim grada, odveli su ih dalje- na dojam simpatična Lisa. Uslije- slavonskim običajima. Tako su upoznavanje Slavonije. dila je prezentacija o povijesti Nijemci naučili pojmove kao što ovoga sela čiji početci sežu čak su bećarac i kulin. nakon toga u 13. stoljeće. Prezentacija Eko i etno je bila vrlo opsežna, možda i smo imali vremena za razgleda- Prvi plan je bio poći u poznato vanje sela dugog samo 500m, previše za goste iz druge zemlje s 14 kuća i 17 stanovnika. U eko-etno selo Stara Kapela. koji nisu upoznati s povijesnim susjednom dvorištu gosti su ot- Ja sam se pojavila prva pred prilikama ovih prostora. Ipak, krili veliki drveni vrtuljak i tamo Gimnazijom sa jedinstvenim prof. Čorni je dala sve od sebe se vratili na trenutke u djetinjst- zadatkom- pratiti događanja i strpljivo prevodila gostima. vo kako su nam objasnili zašto toga dana kao novinar. Polako Nakon završetka prezentacije, ih je to «otkriće» toliko razve- su Njemci stizali u pratnji svojih iskoristili smo pauzu za nešto selilo. DSD-ovci nipošto nisu domaćina. Već nakon 15-tak kasniju jutarnju kavu i pri tome gubili vrijeme nego su, u želji da minuta vožnje vidjelo se kako saznali još ponešto od naših saznaju što više, napravili kratki su to vrlo mirni i povučeni gostiju. Naša Gimnazija im intervju s lokalnom bakicom učenici, za razliku od Brođana je vrlo velika, izvana pomalo koja je cijeli život provela u koji su ubrzo i zapjevali u auto- zastrašujuća i bučna, ali iznutra ovome selu. Uslijedio je obilan busu. Doček su nam priredili lijepo uređena i puna prijateljski ručak. Neka stranci vide kako dvije vesele i ljubazne djevojke raspoloženih ljudi. Jezik im se se jede u Slavoniji. Kasnije nam u narodnoj nošnji s pladnjima čini težak i prilično neobičan.16.
  16. 16. Škola pod povećalo mje vesela i raspoložena Kathi re- se ideja ovakvog centra, ali mikla : “Ručak: odlično, ma super. Ne protiv prirode nije nešto posebno zanimljivo.Posebno štrudle koje smo dobili Autobus je zastao pred eko- Hrana je dosta slatka, ipakkao desert. Priznajem, malo su centrom Mavrović. Gospodin ukusna. Priznajem, jednog danadrukčije od onih na koje smo Mavrović, bivši boksač (to nam bih volio opet posjetiti Hrvatskunavikli. Time mi se još i više je posebno naglašeno, nekoliko i možda obići još koje njezinesviđaju! Neobično je iskustvo puta) je ostvario svoj pleme- dijelove.”, strpljivo je odgovorioovo selo”. Selo smo napustili niti san o ekološki prihvatljivoj na naša pitanja. U točno 17 i 30oko dva sata poslijepodne. proizvodnji hrane i otvorio sati pozvani smo u autobus. Bilo ovaj centar. Zaposlenici koji je vrijemeza povratak u Brod.Neugodno iznenađenje su nas dočekali su bili i višeKako smo se nalazili blizu Kutje- nego ljubazni i proveli su nas Ma ništa bez engleskogva, plan je bio i obići neku od centrom. Dobili smo od njih Nijemci su nam bili već priličnopoznatih vinarija na ovom pros- informacije na njemačkom i umorni. Ništa neobično storu. Izbor je pao ( slučajno ili na engleskom jeziku. Osim što obzirom da su od 48 sati (kolikonamjerno, ostali smo uskraćeni se spretno služe ovim jezicima, su do tada nalazili u Hrvatskoj),za tu informaciju) na vinariju koriste i najnoviju tehnologiju, proveli manje od 10 satiKrauthaker. U planu je bilo i sve kako bi uspjeli proizvesti spavajući. Tako da je u autobusudegustiranje vina, ali su nam što više hrane uz što manju bilo prilično mirno i tiho. Ipak,na ulazu rekli da se to dodatno štetu za prirodu. Jako su nam s nekima smo se i mi novinarinaplaćuje. Kratko samo obišli vi- dobro i zanimljivo sve objasnili, sprijateljili. Kako nam je bilonariju, pogledali strojeve za pa- ne zadržavajući se previše na nezgodno stalno moliti DSD-kiranje boca i ogromne sprem- nepotrebnim detaljima. Nakon ovce za prijevod, okrenuli smonike vina (poneki su sadržavali i toga su nas poslužili svojim se dobrom starom engleskom. Ido 10 000 litara). I to je to. Cijeli kolačima, sokom i palačinkama uspjeli smo se sporazumjeti. Zaobilazak je trajao oko 10 minu- s tajnim sastojkom. Ova prirod- njih je nešto teže pričati engles-ta. A onda smo se opet našli u na hrana je imala iznenađujuće ki jer im je to tek drugi straničekanju. Koga ili čega- također dobar okus i svidjela se našim jezik (nakon francuskog), ali-sveostaje nepoznato. Nijemci su to Njemcima. Ostatak vremena se može. U ugodnom razgovoruiskoristili za kupovinu pokoje smo mogli slobodno uživati sat i pol puta je preteklo brzo.boce vina, vidno oneraspoloženi šetajući centrom po savršeno Zbog ovih novih poznanstava mii razočarani ovim dijelom izleta. sunčanom danu. Uhvatili smo je još više drago što sam otišlaSvi smo se nadali da će zadnja i plavokosog Marcela koji je od na ovaj izlet.postaja biti zanimljivija. I ta naših DSD-ovaca dobio nadi-nam se želja ostvarila. mak «maneken». “ Sviđa mi Tena Lavrenčić, 4.i 17.
  17. 17. Š kola pod povećalom Intervju s prof. Marinom Gojković Zvijezda g „Nikad se nisam našla u situaciji da mi posao postane prenaporan; za mene je to poput Gojković, osoba koju vjerojatno svi poznaju, ali ne znaju za sva priznanja i nagrade kojim tave, preko vođenja grupe Mladi astronomi, pripremanja budućih fizičara za natjecanja, p na Institut za fiziku, shvatili smo da malo U sklopu kojeg projekta Učenici sami biraju teme, traže 2007. priznanje Hrvatske zajed- literaturu i osmišljavaju pro- nice tehničke kulture. ste bili pozvani na Institut jekte... To nisu uvijek odlični za fiziku (IF)? Možete li učenici, ali se bave ovime jer ih Oduzima li Vam rad na nam objasniti taj projekt? to zanima i u tome su dobri. takvim projektima mnogo Posljednji puta smo bili pozvani u kategoriji natjecanja u fizici Kakva ste sve priznanja slobodnog vremena i „ Samostalni eksperimentalni dobili za svoj rad? A stižete li to za vrijeme radovi“. Inače, naša škola je kakva naša škola? redovne nastave? suradnica od 2000. godine na Projektima se ne stižem baviti projektu „Laseri i komunikaci- Od Instituta za fiziku smo odab- za vrijeme nastave, sve se odvi- ja“, a za taj projekt smo birani rani među pet najboljih sredn- ja tijekom slobodnog vremena. na račun radova od 1994. do jih škola u Hrvatskoj, štoviše, Ponekad se mjerenja moraju 2000. godine. prvi smo na rang listi zbog obavljati i noću, ali uloga men- mnogih sudjelovanja i najbolje tora je vrlo važna jer učenike plasiranih radova. Također, Nailazite li na simpatije dva puta smo dobili i stručnu treba potaknuti, pokazati im i kod učenika za svoje opremu. Takvi uspjesi povlače objasniti određene stvari. Volim svoj posao i on me ispunjava. ideje? Jeste li zadovoljni za sobom i neke druge stvari; ja suradnjom s njima? sam član državnog povjerenstva Naravno, ovisi o generaciji, ali za fiziku, 2000. godine sam Jeste li se ikada našli u sam vrlo zadovoljna jer imamo primila nagradu Grada Slavon- situaciji da su vaše ideje tri do šest radova godišnje. skog Broda - Štit Berislavića, a naišle na prepreke te Tresao Fizičari eksperimentatori jedna Školskom programu HTV-a svoj stečenog u školi. je od slobodnih aktivnosti eksperimentalni rad učenika Gimnazije “Matija s Državnog natjecanja. Na državnoj televiziji Mesić” koju godinama mar- Pokus,odnosno eksperimen- Urednik školskoga programa ljvo vodi profesorica Marina talni rad, zove se “Zaštita od na HRT-u, Anđelko Glibo, Gojković. potresa”, a svrha mu je zaštititi pronašao je podatke o njihovu Učenici 3.H razreda Matija Bilić građevine od rušenja prilikom eksperimentu na internetskim i Zvonimir Tonković, predstavili potresa te poticanje mladih stranicama na kojima su objav- su 11.listopada 2010.godine u na praktično korištenje znanja ljeni rezultati državnoga natje-18.
  18. 18. Škola pod povećalo m gimnazije t dobre knjige - kada jednom krenete s čitanjem, teško ju je ostaviti.“, kaže prof. Marinama donosi ponos i slavu ovoj školi. To je osoba koja je uvijek nešto radi: od održavanja nas- a sve do raznih predstava i priredbi koje održava u školi. Kada smo saznali da je pozvana io toga znamo o ovoj izuzetnoj profesorici. je tako vaša kreativnost Foto: Dinko Horvat, 3.I bila sputana? Najveća nam je prepreka ta što naša škola u odnosu na neke druge nema dobre mogućnosti. Često nam je zabranjeno raditi u kabinetu zbog čistoće koju je nemoguće održati, posebice ako istovremeno pripremamo i po šest radova. Stoga smo često prisiljeni raditi kod kuće. Planirate li i dalje uz redovnu održavati i Astronomi na okupu izbornu nastavu te se što mi uvelike olakšava. Mladi uključivati u ovakve pro- astronomi su mi ipak primarni. nekom projektu, ne prođu dalje. No, smatram da im uvijek treba jekte? dati priliku da se afirmiraju u Naravno. Projekti na kojima radim se često nadovezuju na Što Vam je najteže kod stvarima koje vole. rada na projektima? Anamarija Ćosić, 4.I izbornu i redovnu nastavu i Jedino što mi teško pada je kad Barbara Tolić, 2.I međusobno se nadopunjavaju učenici, uz sav svoj trud na se HTV canja mladih fizičara. Kako je te zadovoljno jer je na kraju sve pripremao emisiju o potresima, završilo dobro i prema planu. pozvao je Zvonimira i Matiju da zajedno s prof. M. Gojković Budućnost sudjeluju u emisiji. Dečki kažu Planovi vezani za daljnja natje- da nisu imali tremu jer se ekipa canja iz fizike još uvijek su samo HRT-a pobrinula da naprave ideje, no nadaju se da će se dobar i opušten ugođaj. Tijekom razvijati u dobrom smjeru. Oni emisije osjećali su se uzbuđeno će sigurno dati sve od sebe. Mia Dugandžić,3.i 19.
  19. 19. Š kola pod povećalom Novi pravilnik o ocjenjivanju RUPA U ZAKONU Između profesora i učenika bi se trebao stvoriti kompromis i povjerenje pa da profesori učenicima vjeruju na riječ, a i učenici ne bi trebali zlouporabiti tu okolnost. Ove školske godine dočekao da smo mi jedna od rijetkih Doista, jedna „rupa u zakonu“ nas je novi Pravilnik o praćenju i škola koja ima ovakav oblik iz- za koju niti naš ravnatelj nema ocjenjivanju učenika u borne nastave. Izborna nastava adekvatno rješenje. osnovnim i srednjim školama. se odvija utorkom posljednji sat Pravilnik bi trebao zadovoljiti prve i prvi sat druge smjene za Rješavanje problema profesorsku i učeničku stranu, učenike opće gimnazije. Prvi se Jedan od prijedloga je da se od no hoće li to biti tako, pokazat problem javlja kad učenici iz iduće školske godine napravi će vrijeme. Od svih pravila koje izbornih predmeta pišu pismene pregled svih testova za izbornu uključuje, učenicima su provjere, a već taj dan imaju nastavu kao i za redovnu pa oko najbitniji članci koji se odnose jedan test iz redovnih predmeta. pisanih provjera ne bi bilo prob- na pravo da im pisana provjera Na pojedini izborni predmet lema. Što se tiče usmenih služi kao datum, odnosno da ih idu učenici iz više razreda pa odgovora, ako i dođe do nez- taj dan profesori mogu pitati je profesorima teško, katkad godne situacije, između profeso- samo iz jednoga predmeta te da i nemoguće, upisati datume ra i učenika bi se trebao stvoriti mogu pisati četiri testa tjedno. pisane provjere u sve dnevnike, jedan kompromis i povjerenje kao i nakon usmenog odgovora. pa da profesori učenicima vje- Što se zatim događa? Ako profe- Problemi s pravilima ruju na riječ, a i učenici ne bi sor izborne nastave ne stigne trebali zlouporabiti tu okolnost. Ipak, postoji jedan problem koji upisati datum, a učenik se Kao učenik Gimnazije „Matija se javlja u našoj školi, a to je tijekom dana pozove se na dva Mesić“ iskreno se nadam da je evidentiranje pismenih i datuma i iskoristi svoje pravo, takav pozitivan ishod ovog prob- usmenih odgovora s izborne profesor ga često ne uvaži jer lema moguć. nastave. Naš ravnatelj je rekao datum nigdje nije evidentiran. Stipe Rosandić, 3.c20.
  20. 20. Škola pod povećalo mNORIJADA – MAŠTOVITI MATURANTI POGODI TKO SAM! Ima li što ljepše od toga da barem nekoliko dana ne budemo ozbiljni ‘likovi’ koji se svakodnevno bore sa životnim nedaćama? Da budemo junaci, princeze, prinčevi i ratnici? Samo da na tren živimo u nekom izmišljenom svijetu?Norijada ili tradicionalnookupljanje maturanata po-vodom završetka srednješkole, ritual je kroz koji prolazivećina srednjoškolaca diljemHrvatske pa tako i brodskimaturanti. Međutim, uz pro-slavu završetka školovanjabrodskih maturanata vežese jedna zanimljiva tradicija– maskiranje maturanata.Norijada ili dani ludovanjapredstavlja bučno opraštanjematuranata s velikom eromsvoga života.Brodska tradicija Vilenjaci i križari Foto: Tena Lavrenčić, 4.II dok maturanti diljemHrvatske luduju polijevajući demo junaci, princeze, prinčevi i ili ne, postati ozbiljni mladise vodom i brašnom, prave ratnici? Samo da na tren živimo ljudi, stoga nema boljeg načinanerede, sukobljavaju se s u nekom izmišljenom svijetu? opraštanja s djetinjstvom odpolicijom, brodski maturanti Jedna je to od tradicija koja ludovanja i igranja nezrele djece.se prerušavaju u najraznolikije krasi grad na lijevoj obali Save,likove i paradiraju gradom. tradicija koja traje već nekolikoČarobni su to i veoma čudesni desetljeća, koja je svojim stilomdani u kojima se kraj vas u i posebnošću prepoznatljiva uobičnoj šetnji gradom šuljaju cijeloj Hrvatskoj.svakakvi bajkoviti likovi odmornara, mjesečevih ratnica, Korak prema zrelostikrižara, gusara, leptirića i Važno je to razdoblje za svedrugih. Ima li što ljepše od mlade ljude kojima se odjednom Mjesečeve ratnicetoga da barem nekoliko dana oduzima status djeteta-učenika,ne budemo ozbiljni ‘likovi’ ali im se još ne pridodaje novi.koji se svakodnevno bore sa Nalaze se na prekretnici svojih Marija Džida, 3.iživotnim nedaćama? Da bu- života nakon koje će, htjeli to 21.
  21. 21. Š kola pod povećalom Mladi informatičar Petnaest mu je godina tek „Svakako se isplati baviti informatikom!“ Mislav Balunović je ove školske prema kategorijama turnira- državnog natjecanja, a već u godine započeo svoje dane četvero ih je išlo u stariju ekipu, 7. i 8. razredu je osvajao prvo kao gimnazijalac, upisavši se a četvero u mlađu ekipu u mjesto. Išao je i na natjecanja u 1. H razred prirodoslovno- kojoj je bio i Mislav. Krenuli iz matematike, ali informatika matematičke gimnazije, ali već su avionom od Zagreba preko mu je ipak primarna. Kako je sada vidimo da on nije samo još Budimpešte do Varne, odakle sada u gimnaziji, namjerava jedan „fazan“. Naprotiv, on je u su autobusom stigli u Shumen. se i dalje natjecati. A u školi mlada nada hrvatske informa- Dan nakon napornog putovanja, mu ide odlično i svi ga profe- tike. otvoreno je natjecanje. Mislav sori hvale. Sljedeće ljeto će mu je dobio tri zadatka i imao je opet biti ispunjeno jer će se Zlatna medalja ukupno pet sati da ih riješi. Za- boriti za daljnje sudjelovanje Krajem studenog, u bugarskom datci su se rješavali u program- na međunarodnim natjecan- gradu Shumenu , održavao se skom jeziku C++. Natjecanje jima o čemu odlučuje Hrvatski turnir u informatici za zemlje se održavalo u obližnjoj srednjoj informatički savez . Za kraj nam jugoistočne Europe. Za ovaj školi u skromnim uvjetima. je poručio:„ Ovakva natjecanja događaj se Mislav najviše sam Treći dan je održana ceremonija su mi dobra odskočna daska za pripremao. Na praznicima je proglašenja pobjednika. Naš budućnost. Svakako se isplati sudjelovao na ljetnom kampu Mislav je osvojio, ni manje ni baviti informatikom!“ . koji redovito organizira Savez više, nego prvo mjesto i zlatnu Foto: Tena Lavrenčić, 4.I hrvatskih informatičara. Tjedan medalju. „ Znao sam da sam dana u kampu mu nije velika dobro riješio zadatke, ali nisam pomoć pri natjecanjima, ali je očekivao pobjedu“ , skromno je izvrsno mjesto za upoznavanje komentirao ovaj veliki uspjeh. ostalih mladih zaljubljenika u in- formatiku s kojima se još uvijek Škola vs. natjecanja čuje. Dva dana prije samoga U svijet informatike Mislava turnira, svi su se sudionici našli je uvela profesorica Slavica u Zagrebu i tamo saželi sve Danilović u petom razredu svoje pripreme. Ukupno ih je OŠ „ Dragutin Tadijanović“. bilo osmero i podijelili su se Sljedeće godine je došao do Tena Lavrenčić, 4.I22.
  22. 22. Škola pod povećalo mSvakodnevna putovanja učenika IDETE VLAKOM? Svakoga dana 152 učenika naše škole prolazi “pakao“ putovanja vlakom. „Pakao“?! – možda prejaka riječ, ali za njih ona savršeno opisuje svakodnevna događanja. Učenici su devastiranja inventara pa ostati ovakva u budućnosti. Za Na školskim hodnicima lako tako sjedalice, zavjese, aparati eventualne pritužbe trebali bi se možete čuti učenike kako se za gašenje požara ponekad obratiti Učeničkom vijeću. žale na muku koju moraju budu izbačeni iz vlaka kroz iznova prolaziti svaki dan zbog prozor i to dok je on u pokretu. Akcije gužve, naguravanja i nereda na Na samom kolodvoru dolazi do Kako bi upoznali javnost sa peronima željezničkog kolod- krađe žarulja, dasaka na zahod- trenutačnom situacijom te ju vora, ali i zbog nedovoljnog skim školjkama, uništavanja educirali kako pravilno sudjelo- broja mjesta u vagonima vlaka. ogledala… Nerijetko dolazi i do vati u željezničkom prometu, Česte su nesreće i neugodne fizičkih sukoba čiji su povodi provedene su brojne akcije situacije prouzrokovane neodgo- većinom ljubavne tematike. poput one: „Vlak je uvijek brži!“ vornim ponašanjem pojedinaca, Problem tijekom samog puta je U akcijama su sudjelovale kao što su ulasci kroz prozor ili gužva u vagonima, a šef kolod- mnoge škole te je napredak, povlačenje kočnice. vora kaže da je ponekad tomu iako spor, vidljiv te daje nadu za razlog smanjen broj vagona bolju budućnost. Problemi nisu zbog kvarova ili nepovoljnih Vlak i kolodvor uvjeta, ali i da bi bilo dovoljno drastični, ali pomalo otežavaju Kako bismo dobili potpunu sliku svakodnevnicu učenika. mjesta za sve kad bi učenici bili Nadajmo se da će svi put- događaja, obratili smo se šefu solidarni te se i sami potrudili nici shvatiti na koji način mogu kolodvora - Stjepanu Vidakoviću napraviti mjesta. svojim ponašanjem promi- koji je objasnio i njihov doživljaj Pedagoginja naše škole, M. jeniti sadašnju situaciju te da tih događaja. Djelatnici Benović nije imala slučajeva će negodovanje učenika postati željeznice imaju velikih prob- pritužbi učenika zbog navedenih prošlost. lema s putnicima, prvenstveno problema te smatra kako je zbog njihovog ponašanja. Česta to dobar znak i da će situacija Matea Kladarić 2.I 23.
  23. 23. I n memoriam uvjerenja često je bio prisiljen mijenjati škole prije nego što se zaposlio u Obrtničkoj školi, a dvadeset godina nakon toga i u Gimnaziji u kojoj je radio do svoje smrti. Nastavu biologije izvodio je na suvremen način. Svoju ljubav prema ekologiji želio je približiti svakom učeniku stvaranjem ozračja žive prirode u učionici, uređivanjem akvarija koji i da- nas daje poseban šarm učionici biologije te brojnim izletima diljem Slavonije. Kolege ga pamte kao jednos- tavnoga čovjeka koji je volio pjesmu, uvijek se šalio te osobu punu razumijevanja za sve. Umjesto pozdrava, dragi kole- ga, darujemo Vam stihove i opraštamo se njima: Pita l me neko, da li bijah ikad Duboko sretan, odgovaram: da. Ponekad ljubav dala mi je širi Vidik i dublji pogled (…) Razumljiv mi je bio šapat lišća I govor voda U vjetru sam prepoznao svoj glas. Mnogostruk život kroz mene je teko. Ja bijah oblak, trava, zem- In memoriam - prof. Zlatko Raguž lja, kiša, A ipak svoj sam osjećao ja. Ja bijah oblak, trava, Dobriša Cesarić zemlja, kiša... Teško se oprostiti s kolegom. pohađao u Slavonskom Brodu, a Uvijek ostaje pokoja nedorečena obrazovanje za profesora biologije rečenica, nepopijena kava, i kemije započeo je na Pedagoškoj nedorečena priča… No, netko tko akademiji da bi se već naredne je volio zemlju, prirodu, radost godine upisao na Prirodoslovno- življenja ni u smrti nije nestao i matematički fakultet gdje je diplo- ostaje dio onih koji ga se sjećaju. mirao 1973. stekavši zvanje pro- Profesor Zlatko Raguž rodio se17. fesora biologije s kemijom. Teško veljače 1948. godine u Donjim je bilo naći stalno zaposlenje. Andrijevcima. Gimnaziju je Zbog svojih vjerskih i nacionalnih24.
  24. 24. 5+Kamo nakon gimnazije Moj izbor Zbog malih mogućnosti za zaposlenje u našoj zemlji, postavlja se pitanje štostudirati i koji su poslovi najprofitabilniji – čini se da više nitko ne zna točan odgovor.Recesija, nezaposlenost i man- za daljnji život. „Profesionalno hologije, prava i ekonomije.jak prihoda sve su češća tema usmjeravanje je skup različitihnaše svakodnevnice. Svaki aktivnosti koje pojedincima Tvoj izborgimnazijalac nakon srednje omogućuju identificirati vlastite Ukoliko smatrate da vam razgo-škole planira završiti fakultet mogućnosti, kompetencije i vor s psiholozima neće pomoći,i pronaći dobro zaposlenje u interese u različito doba života, u HZZ-u preporučuju računalnivlastitoj struci što i nije čudno za kako bi donijeli odluke o obrazo- program profesionalnog usmjer-ambiciozne mlade osobe naše vanju i zapošljavanju, te uprav- avanja pod nazivom „Moj izbor“zemlje, ali se u zadnje vrijeme ljali svojom profesionalnom koji nakon riješenog testa pojed-nameće pitanje kako to postići. karijerom.“ Savjetnici i psiholozi incu nudi detaljnije informacije provode psihologijska testi- o prikladnim zanimanjima iBroj nezaposlenih svaki dan ranja te određuju sposobnosti uvjetima za obrazovanje, tj.sve više raste bez obzira na učenika, a zatim daju svoje zapošljavanje. Također sazna-diplome koje skupljaju prašinu. mišljenje i preporuku o adekvat- jemo da će se u našem graduVrlo dobar pokazatelj lošeg nim zanimanjima. uskoro osnovati Centar za pro-stanja jest podatak da je u rujnu fesionalno usmjeravanje i razvoj2010. godine broj nezaposlenih Maturantske nedoumice karijere, takozvani „CISOK“ kojiosoba porastao za 2.2% te da Kako saznajemo, već se samim će biti dostupniji mladima. Uzase povećao broj nezaposlenih sa početkom školske godine na sve to, preostaje nam jedinozavršenim fakultetima. testiranje odazvao velik broj ustrajanje na dobrim ocjenama maturanata. Iako stručnjaci i nada da će se naši planovi ost-HZZ tvrde da je državna matura velik variti unatoč crnim statistikama.Na naša pitanja o zaposlenosti korak u hrvatskom školstvu ii poslovima stručno su odgo- da olakšava upise na fakultete, (Korišteni podatci sa internetskevarali službenici Hrvatskog problem predstavlja odabir stranice: www.hzz.hr)zavoda za zapošljavanje. Oni deset fakulteta koje maturantineodlučnim osnovnoškolcima, moraju navesti u svojim prijavni- Barbara Tolić, 2.Iali i srednjoškolcima nude cama. Iskustvo govori da su Matea Kladarić, 2.Ipomoć u donošenju odluka najčešći odabiri fakulteta psi- 25.
  25. 25. 5+ Ispovijest jedne brucošice DANAS JEDNO, SUTRA DRUGO Na kraju svi nešto upišu, ali koliko će vas upisati ono što želi? Što ti misliš o državnoj ma- da upišu. Njih opet možemo ga fakulteta. Nemojte ni odbac- turi, često su me pitali. Kao da podijeliti u osobe s odličnim iti san o željenom fakultetu ako čekaju da im kažem kako mi se i slabijim ocjenama. Kod ove je on malo dalje, a roditelj vam sviđa ili kako je bolja od staroga skupine ima najviše zamki. to može priuštiti. Gledajte da sistema kako njihovo dijete ne Došla sam u četvrti razred sa ćete vi jednom raditi taj posao, bi bilo zakinuto u budućnosti. snažnom željom kako idem na a tko kaže da ćeš ga morati Čista glupost! To je zaista sub- PMF studirati matematiku, iako raditi tamo gdje studirate. jektivno pitanje. Nisu shvaćali su me svi vidjeli u novinarst- Općeniti zaključak je da nema da smo mi jednostavno prihva- vu. Zbog hira, otišla sam na razlike između osnovne i više tili njezina pravila igre i pokušali glumačku akademiju da vidim razine hrvatskoga jezika i da bi izvući najbolje iz svega toga. Da, što oni misle o meni, a sada svi trebali pisati višu jer donosi matura ima prednosti i nedosta- studiram medicinu. Na profe- više bodova. Osnovna razina taka, ali o učeniku ovisi što će sionalnoj orijentaciji me nisu engleskoga jezika je stvarno za na kraju prevladati. mogli nigdje, ali istovremeno one koji ga ne znaju, više se is- su me svugdje mogli smjestiti. plati pisati višu, dok je matema- Oni koji znaju A, koji izborni da ja polažem? tika realna. Ako ti ide, piši višu, U četvrti razred došla je jedna Matematika i gluma nisu zahti- ako ne, piši osnovnu. skupina koja je odmah znala jevali izborni, ali sam eto pisala koji fakultet želi, sa super ocje- fiziku, kemiju i biologiju, zbog Upisati željeni fakultet nama i odmah se spremala za PMF-a i medicine. I na kraju Mislim da je državna matura izborne predmete. Takve osobe sam samo izašla na izborne, a dosta kalkuliranja. Činjenica je su na kraju i upisale željeno.Im- za maturu učila nekoliko dana da će netko lakše upisati pravni ale su se vremena i zabavljati, ranije. Kad bi me pitali, što ću fakultet gdje primaju preko 800 a kako se ispit bližio, nisu bili u upisati, rekla bih matematiku, a ljudi u Zagrebu, nego neki smjer panici da neće sve stići. Bu- kad me gluma oduševila, onda gdje ih ima 12. Pazite i na to. dite takva osoba. Sat vremena je jedno vrijeme bila i gluma. Na Također gledajte gdje će biti na- dnevno i gradivo ćete prolaziti, kraju su se srce i razum dogo- vala pa vi odite tamo gdje neće a nećete ni osjetiti. Reći ćete da vorili i odlučili za medicinu jer ako se bojite da nećete upasti. su to odlični učenici koji ionako ona može objediniti sve ono što Nije sramota studirati u nekom puno uče. Radije šutite jer dok me zanima. gradu, ako to nije Zagreb. Na se vi pravite pametni, neki to kraju ćete svi nešto upisati, ali postaju. Ni meni se nije učilo, ali Budite realni koliko će vas upisati ono što sam prošla s odličnim i upisala Bilo je i onih koji nisu željeli želi? Nemojte biti od onih koji su željeni fakultet. Pri tome sam pisati ni jedan predmet. Ili su upisali gdje je ostalo mjesta i to stigla raditi sve svoje hobije i uzeli jedan samo da prođu. Čak je odjednom njihov san snova. održavati društveni život. Prizna- je bilo onih koji su birali fakultet Dogodit će vam se da bez obzira jem da sam željela biti dio prve koji ne traže dodatnu provjeru. što ste svladali sve zamke niste skupine, ali nisam jer nisam Učite iz naših pogrešaka. Sa upisali željeni fakultet. Pitajte se znala koji fakultet želim upisati. mnom je kolega na faksu koji jeste li dali sve od sebe? Na kra- nije prolazio s odličnim, a up- ju, neće biti važno koliko je tko Nesigurni isao je medicinu jer je rastu- učio, nego jesi li upisao fakultet Tu dolazim do druge skupine rio maturu. Nemojte se sada koji želiš. Ali ne odustajte. - učenici koji svaki tjedan izvlačiti na njega i roditeljima Marta Okružnik, Medicinski promijene fakultet, koji odlaze pričati bajke ja ću kao on. Bu- fakulteta u Osijeku na profesionalnu orijentaciju, dite realni. Iako sada ne znate razgovaraju sa svim živima što što želite, trudite se oko svako-26.
  26. 26. Modern ar tNokturnoI dok mjesečina obasjava moju sobu,Vani tihi povjetarac puše,A lišće potiho šumi, stvarajući laganu uspavanku.Na crkvenom zvoniku odzvanja ponoć.Brzim okretajem pogledam kroz prozor.Riječi su tada bile suvišne.Evo vidim te na ulici,Koračaš prema meni,Ali pognute glave i tužnog i umornog pogleda.Lagano padam na koljena i budim se.Ovo je bio samo jos jedan nedovršeni san. Ana Baričević, 3.J 27.
  27. 27. M odern art Prošlost Ne shvaćam zašto mi je tako teško oprostiti se od prošlosti? Iako je ona bila puna boli i laži. Kako da joj jednostavno kažem ,,zbogom’’? Ona je sad postala dio mene Lakim, ali dubokim potezima urezala se u moje misli, Ali i u srce. More sjećanja svakodnevno mi zatrpava misli. O, zašto im jednostavno ne mogu pobjeći!? Jednostavno ih zaboraviti. ,,Frknuti’’ ih daleko od sebe. A zasto ne bih Ja mogla živjeti poput tebe, Zaboraviti i izbaciti sve iz svojeg života? A ponekad i uspijem, ali je kratkog vijeka. Ne shvaćam zašto mi je i dalje teško oprostiti se od prošlosti. Foto: Iva Kekez, 4.C Ana Baričević, 3.J28.
  28. 28. Modern ar tFantom požudeU morbidnoj fascinacijiFantom požude prožima me.Sado-mazohistički demonProgoni me.Poput Venere u krznu...ja gorim u želji da zadovoljimte...i bolno nad ognjem bičujem-posljednji dah tvojeg uzdaha.Ali...gori...gori...gori...U halucinaciji snova....pati...pati..pati..u vatrenom obruču oralnihfiksacija.Kako ti se sviđa okusTrulih okova?Kako ti se sviđa zahrđalaLeća zamrlih zjenica?Oh,uživaš li?U morbidnoj fascinaciji,Oralnoj fiksaciji estrogenihsnova?Gori od požude,Umri pod okovima...Kako ti se sviđa okus trulogželjeza? Ivona Prebanda, 3.E Foto: Iva Kekez, 4.C 29.
  29. 29. M odern art Patetika Previše je nesigurnosti u meni Vremena nas čine takvima i znam: Pokajat ću se na trenutak (ali ne iskreno) Ali možda usneš san opipljiv Možda, možda još postoji Sutra Nebo boje vanilije nam je svjedok Na prolaznu slatkoću trenutka. Motivi tvoj lica bili bi presladunjavi Patetiku baš mrzim, ali znaš Ima nešto u tim očima, smiješku, trepavicama; A obećala sam da neću pisati pjesme imaginaciji! Šteta što ne postojiš jer listove bih punila izlikama O patetici svijeta a ne ljudskoj aroganciji Baš šteta što ne postojiš, baš šteta. Barbara Tolić, 2.I Foto: Dinko Horvat, 3.I30.
  30. 30. Modern ar tIgračke za naivneSvaka riječ nosi poruku?Možda je tako- možda i ne.Od odvažnih junakaPretvorili smo se u sjene.Kad ti zlatna prašinaZasvjetluca pod trepavicamaNe traži objašnjenjeJer topi se na usnama.Sanjiva jesen zaboravljaMaglu što lijepi se po prstimaI osjećaje tanke što mislimaZatočeni su u krivim riječima.“Možda te mašta boli?”Sućutljivo se smijemA možda, možda i u sebiNegdje sličnu maštu krijem. Barbara Tolić, 2.I 31.
  31. 31. M odern art “A mess” I’ve never felt something like this before It kind of took me by surprise I don’t know what do to anymore In this mess I’m not that wise Guilt for outcome of it all, Will be distribuded on two, But even thoe, they are not going to fall Cause the victim ‘ll be the only one who knew Maybe his pain won’t be much to bare Is a line which pops frequently You don’t suffer if you don’t care This is something he once said to me. Valentina Vaško, 2.CFoto: Iva Kekez, 4.C 32.
  32. 32. Modern ar tGabriela Zec, 2.I 33.

×