003 strukovnjak 2011
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×
 

Like this? Share it with your network

Share

003 strukovnjak 2011

on

  • 1,729 views

 

Statistics

Views

Total Views
1,729
Views on SlideShare
1,729
Embed Views
0

Actions

Likes
0
Downloads
2
Comments
0

0 Embeds 0

No embeds

Accessibility

Categories

Upload Details

Uploaded via as Adobe PDF

Usage Rights

© All Rights Reserved

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Processing…
Post Comment
Edit your comment

003 strukovnjak 2011 Document Transcript

  • 1. LIST U»ENIKA STRUKOVNE ©KOLE VIROVITICA GODINA 8 • BROJ 8 • VELJA»A 2011. ISSN 1847-1080 UËimo UËenice majke od izvrsnih
  • 2. U OVOM BROJU TEMA BROJA:SADRÆAJ SAMOVREDNOVANJE ©kola - ugodno mjesto za boravak i rad Vaπa πkola poπtuje uËenika 4 5 Oni mogu biti kao drugi, TEMA BROJA Oni mogu biti kao drugi, no mogu li drugi biti kao oni: Proglaπeni najbolji 6 no mogu li drugi biti kao oni!? KNJIGOVODSTVO - OdliËan rezultat 8 GASTRO - Nikad bolje savijaËe 9 Sudionici dræavnih natjecanja naπe πkole iz knjigovodstva, NJEMA»KI JEZIK - Bernard dræavni prvak 10 Gastra, njemaËkog jezika, LiDraNa i natjeËaja za najbolje Nagradno putovanje - jedinstveno iskustvo 11 LIDRANOVCI - Gosti ©ibenika 13 radove na kajkavskom dijalektu NATJE»AJ RADOVA NA KAJKAV©TINI Str. 6.-15. Neka znaju kako se govori u mom kraju 15 AKCIJE Jabukom protiv ovisnosti 16 Predusresti nasilje u πkoli 16 PRILOG UËimo od izvrsnih 17 PROJEKTI O raznolikosti raznoliko 24 IVANINA »ITAONICA - Pustimo maπti na volju 26 U U»IONICI Na satu engleskog… 27 … hrvatskog… 27 … francuskog jezika 28 IZVAN U»IONICE Viroexpo - Tradicijska jela 30 Strukovne vjeæbe - Utvrivanje gradiva 30 U DVORANI Odbojku mi volimo 31 ©portske vijesti 31 POSJET VANJSKE VREDNOVATELJICE PRIREDBA BoæiÊ je gledati nekoga oËima srca 32 MLADI I EU Ljetna πkola EU integracija: Korisno i zabavno 33 Susreti i razgovori Europski parlament mladih - O svjetskim problemima 34 NATJECANJA: Mladi poduzetnik 36 POGLED U BUDUΔNOST Nikada ne prestati uËiti 37 POGLED U SEBE Promijeni sebe da promijeniπ svijet 38 IZLET Hvali more… 39 Viva la Bosna 40 DOMSKI ÆIVOT BROJ 8 • VELJA»A 2011. Preæivjeti i uæivati 42 Jedni odlaze - drugi dolaze 43 HOBI: Reci mi to fotografijom 44 GLAZBENI RITAM Neki „neodreeni“ deËki 46 Crni humor 46 Lady GaGa ludilo 47 Vanjska vrednovateljica u razgovoru s predstavnicima uËenika 2
  • 3. PRILOG Str. 17.-23 UVODNIKPROJEKTUËimo od izvrsnih Strukovnjak u ruke! Dragi naπi, su mnogo zabavniji. Zato je na naπim volim pisati; bile to pjesme ili prozni tekstovi, πkolskim izletima i maturalcima uvijek nije mi vaæno. OpÊenito mislim da svaki zanimljivo. Koliko god bila dosadna novinar naπega Strukovnjaka uæiva u tome. razgledavanja, oprostite nam profesori, ali Zaπto bismo inaËe i bili ukljuËeni u stvaranje to vam moramo reÊi, isplati se otiÊi s raznim πkolskog lista? Ponekad to zna biti i pomalo uËenicima iz svoje πkole na neki izlet. Nikad naporno, ali uvijek se isplati, i pri tom ne ne znate, moæda se upravo na nekom od mislim u novËanom smislu, veÊ u nekome njih sprijateljite s nekom osobom iz svoje osobnom zadovoljstvu. U Strukovnoj πkoli πkole s kojom nikada niste ni razgovarali. veÊ sam tri godine, a urednica sam evo Ove godine posjetili smo Slavoniju i Baranju,RADIONICE drugu godinu. Svake godine probleme i a maturalac je proveden u Bosni. Bolan, e razne dogaaje u naπoj πkoli vidim na drukËiji π bolje.More u tanjuru naËin. Stariji razredi upuπtaju se u pisanje Jedna od vaænijih tema ovoga broja su iKako se izrauju praline o ozbiljnijim problemima. Svaku rijeË uspjesi naπih uËenika. Znam, znam da veÊPriprema barskih mjeπavina provjeravaju i pomno biraju teme. Mlae svi znate da imamo sjajne i uspjeπneIzrada kodeksa ponaπanja generacije pak æele pomoÊi πto boljem radu uËenike, ali mi ih moramo joπ jednom πkole. Daju prijedloge i obrauju ih u svojim pohvaliti. Na πkolskim priredbama uvijek tekstovima. dobivaju pohvale i sigurno veÊ svi znaju Imala sam tako priliku, zajedno s joπ tko su oni, ipak mi smo ih joπ jednom htjeli nekolicinom uËenika, sudjelovati u radionici zahvaliti πto se trude i nama ostalima samovrednovanja πkole. Vanjska pokazuju da i naπa πkola jako puno vrijedi. vrednovateljica promotrila je naπu πkolu s Trudimo se, jer ako æelimo uspjeti u æivotu, nekog svoga glediπta i zatraæila naπa morat Êemo se truditi neprestano. Ovdje miπljenja o cijelom πkolskom sustavu. uËimo ne odustajati od onoga πto æelimo. Nekima to i nije neπto znaËajno, ali zapravo Ova πkola je naπa druga obitelj koja nas uËi nama uËenicima to je jako mnogo jer nas suraivati s drugima i konstantno uËiti. Nije pitaju o svim drugim stvarima, ali malo tko mala stvar sudjelovati na nekoj od πkolskih nam postavi pitanje tipa “Jeste li zadovoljni priredbi. To je dokaz da se angaæiramo i u πkolskim programom”, “Koliko su profesori svemu ostalom. Tko zna, moæda Êe netko koji vam predaju dobri u svome poslu” i od nas, sadaπnjih novinara Strukovnjaka, sliËno. Tako Êete na sljedeÊim stranicama jednoga dana slati svoje priloge s fakulteta. naÊi intervju s vanjskom vrednovateljicom, Jednom novinar Strukovnjaka - Strukovnjak koja nas je zainteresirala svojim radom kojim nakon toga stalno u lijepim sjeÊanjima. Ako zapravo æeli pomoÊi nama uËenicima, ali i dræite ovaj broj Strukovnjaka i ovo Ëitate, naπim profesorima. Daleko je to joπ od znaËi da Êete moÊi proËitati tekstove i bivπih zavrπetka. Promjene se ne dogaaju preko uËenika ove πkole, priloge o sjajnim Ivana –ilas noÊi, ali se nadamo da Êe naπa miπljenja i sportskim aktivnostima i ostalim naπe reakcije pomoÊi. dogaanjima koja su obiljeæila godinu, kao Kako ne bi ispalo da smo jako dosadna i druge razne zanimljive Ëlanke.Za jednog od posjeta Strukovnoj πkoli πkola, i u ovom broju pokazat Êemo da se Zato, dragi moji, “skinite” se s Facebooka,vanjska vrednovateljica Juliette JanuπiÊ kod nas i putuje. Danaπnja mladeæ Ëesto Twittera ili MySpacea i poËnite Ëitati. Moæetesastala se s profesorima i uËenicima na misli da se ne moæe dobro zabaviti bez poËeti na primjer od Strukovnjaka.odvojenim sastancima. Nakon pretjeranog alkoholiziranja ili kasnonoÊnog Uvjeravam vas da Êete dobiti bolju sliku oispunjavanja upitnika o πkoli, pitanja o dolaska kuÊi. Dobro, netko moæda voli svojim πkolskim prijateljima nego da “visite” buntovniËki stil æivljenja, ali πkolski izleti ipak po njihovim profilima.πkolskim programima i zalaganju Urednica Ivana –ilasprofesora i uËenika u cjelokupnomπkolskom procesu, daljnje promatranje Impressumrada πkole nastavilo se u ugostiteljskompraktikumu. UËenici 3. d razreda pokazalisu umijeÊe pripreme kave, svoju Strukovnjak, list uËenikakreativnost i zainteresiranost za svoje Strukovne πkole Viroviticazanimanje. Takoer se govorilo o Godina 8, broj 8, veljaËa 2011.pravilima koja se moraju poπtovati na List izlazi jednom na godinu.πkolskoj praksi.Projekt pokazuje brigu o πkolstvu i NAKLADNIK: Strukovna πkola Virovitica NOVINARI:zalaganje za poboljπanje πkolskog Vukovarska cesta 1, tel. 033 72 29 39 Mirela RadanoviÊ, Ines MijatoviÊ, Ivana –ilas, Teaprograma. VeÊ i samo promatranje i e-mail: info@ssv.hr Juma, Krunoslav BlaæeviÊ, Kornelija Potrata, BROJ 8 • VELJA»A 2011.razgovori mogu puno reÊi o problemima ZA NAKLADNIKA: Dajana Horvat,koji se mogu poËeti gomilati ako se ne Pavica BiondiÊ-IvankoviÊ, prof. SURADNICI:uoËe na vrijeme. UREDNICA: Ivana –ilas Gabriela GrgiÊ, Tamara Ferenci, Mirela KrmpotiÊ, ODGOVORNA I GRAFI»KA UREDNICA,Kako bi Ëitatelji πto viπe saznali o projektu Mia Pavelko, Petra ©iro, Rada BjelËeviÊ LEKTORICA I KOREKTORICA:samovrednovanja πkole, donosimo Marija Karácsonyi, prof. DOPISNICI: Helena Marijan, Ivana Bjelicarazgovore s vanjskom vrednovateljicom FOTOGRAFI: GrafiËka priprema i tisak:i profesorom Duπkom MandiÊem, koji vodi Grafoprojekt, Virovitica Antonio MatoπeviÊ, Glorija DubravËiÊ, Barbaraprojekt samovrednovanja u naπoj πkoli. Naklada: 300 primjeraka ©poljar 3
  • 4. RAZGOVOR: DU©KO MANDIΔ, PROF., STRU»NJAK ZA RAZGOVOR: KVALITETU OBRAZOVANJA U STRUKOVNOJ ©KOLISAMOVREDNOVANJE • Moja je uloga pomoÊi πkoli VIROVITICA O PROVEDBI PROCESA SAMOVREDNOVANJA RADI UNAPRE–ENJA KVALITETE OBRAZOVANJA da se tijekom ovog pilot- projekta „probno“ vrednuje, da se objektivno ocijeni te ©kola - ugodno mjesto napiπe izvjeπÊe o samovrednovanju i plan za boravak i rad unapreenja. • Stekla sam izuzetno pozitivne dojmove i mislim da • Cilj je poveÊanje kvalitete s vama nije teπko suraivati obrazovanja u strukovnim jer imate pametno, sposobno πkolama i izrada standarda i i ambiciozno vodstvo i isto indikatora na temelju kojih se takvog struËnjaka za moæe pratiti obrazovanje samovrednovanje. • Samovrednovanje u πkoli provodi povjerenstvo za kvalitetu • Mislim da bi naπe cijelo • U dogovoru s Agencijom za πkolstvo trebalo raditi viπe na strukovno obrazovanje i stalnom osuvremenjivanju obrazovanje odraslih odabrali nastavnih metoda i uvoenju smo joπ jedno podruËje novih, drugaËijih pristupa vrednovanja, a to je suradnja s rada u πkoli. vanjskim dionicima Duπko MandiÊ, prof. Naπa se πkola ove godine ukljuËila u pilot-projekt pod nazivom Razvoj osiguranja kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Objasnite nam kakav je to projekt i zaπto se provodi. - Cilj je, kako i samo ime projekta govori, poveÊanje kvalitete obrazovanja u strukovnim dobili na savjetovanju (npr. predavanje u skladu s potrebama uËenika, uËinkovitost vremena i razvijanja odreenih vjeπtina i sl.). Pored praÊenja nastavnog procesa u dogovoru s Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih odabrali smo joπ jedno podruËje vrednovanja, a to je Vaπa πkolama i izrada standarda i indikatora na suradnja s vanjskim dionicima - tu se prati Objasnite nam svoju ulogu u temelju kojih se moæe pratiti obrazovanje u suradnja s roditeljima, tvrtkama s kojim πkola samovrednovanju πkola - πto radi vanjski strukovnim πkolama. Projekt polazi od surauje i opÊenito sa πirom druπtvenom vrednovatelj? pretpostavke da πkole nauËe same sebe zajednicom. - Vanjski bi vrednovatelji, slijedeÊi upute tima vrednovati i osvijestiti u Ëemu su dobre, a ©to je do sada uËinjeno? struËnjaka na projektu pri ASOO-u, trebali πto moraju popraviti. U svemu tome pomaæe - Prvo πto smo napravili je to da smo poËeli pruæati podrπku strukovnim πkolama pri nam vanjska vrednovateljica svojim savjetima, prikupljati i dokumentirati naπa postignuÊa procesu samovrednovanja. Sve to, naravno, te nas posjeÊuje tijekom trajanja pilot-projekta. vezana uz suradnju s vanjskim dionicima i radi modernizacije strukovnoga πkolstva, U okviru projekta vanjska bi nas obiπli smo nekoliko nastavnih sati predavaËa odnosno u ovom projektu provedbe vrednovateljica trebala neformalno posjetiti koji su se za to dobrovoljno javili. Kao πest puta (tri su posjeta veÊ proπla) u trajanju struËnjak za kvalitetu nazoËio sam sustava osiguranja kvalitete. Tako da je moja od jednog dana i dva puta formalno, u trajanju viπednevnim predavanjima u Zagrebu gdje uloga pomoÊi πkoli da se tijekom ovog pilot- od dva dana. Formalni posjeti su neπto stroæi sam stekao odreena znanja vezana za projekta „probno“ vrednuje, da se objektivno i kritiËniji od neformalnih koji su veÊinom samovrednovanje. Ta znanja sad pokuπavam ocijeni te napiπe izvjeπÊe o samovrednovanju savjetodavni. primijeniti pri samovrednovanju πkole. i plan unapreenja. Pojednostavljeno Tko u πkoli treba provoditi Obavljena su i tri neformalna posjeta vanjske reËeno, πkola treba doÊi do zakljuËaka u samovrednovanje? vrednovateljice koja je naπoj πkoli dala vrlo Ëemu je stvarno dobra, a u Ëemu nije (i to - Samovrednovanje u πkoli provodi dobre ocjene. dokazati raznom dokumentacijom, povjerenstvo za kvalitetu u koje ulaze Koliko Êe projekt trajati? podacima) i onda isplanirati poboljπanja, a ravnateljica, struËnjak za samovrednovanje - Ovdje se radi prvenstveno o pilot-projektu vanjski joj vrednovatelj pritom treba posluæiti i ostali Ëlanovi povjerenstva koje Ëine koji bi trebao trajati do lipnja ove godine. predavaËi u πkoli, predstavnici roditelja, Nadamo se da Êe projekt iÊi i dalje jer je kao „kritiËki prijatelj“ koji Êe poticati, pomoÊi uËenici i neki vanjski Ëlanovi. obveza samovrednovanja u strukovnom savjetima i sugestijama, podsjeÊati na Kako πkola sebe moæe samovrednovati obrazovanju i zakonski regulirana. rokove, pojasniti πto traæi ili oËekuju struËnjaci - πto se mjeri i na koji naËin? ©to svaki od πkolnika - uËenika, iz projekta. Zato Êu ja ove πkolske godine - BuduÊi da se radi o pilot-projektu, cilj je profesora, struËnih suradnika, uprave i dolaziti k vama u takozvane neformalne nauËiti kako se samovrednovati, kreÊemo ostalog osoblja - moæe i treba uËiniti kako BROJ 8 • VELJA»A 2011. posjete jednom mjeseËno i prikupljati postupno i sada trenutaËno provodimo bi rezultati bili onakvi kakve svaka πkola podatke o radu i funkcioniranju πkole i o samovrednovanje nastavnog procesa - - pa i naπa - æeli? tome, u izvjeπtajima koje moram svaki put pouËavanja - tako da Ëlanovi povjerenstva - Svi bismo mi trebali, bez obzira provodi li nakon posjeta napisati prema toËno obilaze nastavu i ocjenjuju predavaËe koji se vrednovanje ili ne (ovo nije nikakvo odreenom obrascu, informirati Agenciju. su se dobrovoljno javili da æele sudjelovati natjecanje niti kontrola), truditi se postiÊi da u procesu samovrednovanja. Nakon posjeta πkola postane ugodno mjesto za boravak i Kako ste upravo Vi postali vanjska nastavnom satu promatraËi daju svoj osvrt rad. Trebali bismo biti ljudi koji razumiju, vole vrednovateljica naπe πkole? Koje su Vaπe na nastavni proces. Nastavni proces se i cijene druge ljude. Svi bi u πkoli trebali karakteristike bile potrebne/ poæeljne za vrednuje po pravilima i obrascima koje smo odgovorno obavljati svoje zadatke i obveze. angaæiranje na tom mjestu? 4
  • 5. JULIETTE JANU©IΔ - VANJSKA VREDNOVATELJICA: SAMOVREDNOVANJE Pripremila: Ivana –ilas - Vaπa πkola u mnogoËemu moæe biti primjer dobre prakse na razini cijele zemlje. - Vidjela sam cijelu πkolu, prostor je ugodan, privlaËan i siguran, a uvjeti za rad i uËenje su iznadprosjeËni, Ëak idealni. - Razgovarala sam s uËenicima, Ëula kako pametno razmiπljaju, vidjela ih kako rade na satu i kako su uzorni. Kolege profesori se trude, motivirani su. Stalno se neπto dogaa, ukljuËeni ste u sve i svaπta i to je odliËno. - UoËavam neke specifiËnosti vaπe πkole, to voenje restorana istodobno s voenjem πkole, πto mi se Ëini uæasno zahtjevnim.Juliette JanuπiÊπkola poπtuje uËenika- Ne znam zaπto sam upravo ja dobila vas, samovrednovanju. Vidjela sam cijelu πkolu, samovrednovanje. Moram reÊi da me kaonije mi reËeno. A angaæirana sam nakon prostor je ugodan, privlaËan i siguran, a profesoricu hrvatskoga jezika ugodnoπto sam proπla cijeli postupak odabira uvjeti za rad i uËenje su iznadprosjeËni, Ëak iznenadilo kako moje kolegice odliËno radevanjskih struËnjaka za projekt, πto je idealni. Razgovarala sam s uËenicima, Ëula i oduπevljena sam vaπim πkolskim listomukljuËivalo i intervju sa stranim struËnjacima kako pametno razmiπljaju, vidjela ih kako jer se i iz njega vidi ono πto mi se Ëinina engleskom jeziku jer je rijeË o projektu rade na satu i kako su uzorni. Kolege jako vaænim, a to je Ëinjenica da je πkolaEuropske unije. Traæili su osobe s profesori se trude, motivirani su. Stalno se stvarno okrenuta potrebama i interesimaiskustvom rada u obrazovanju i iskustvom neπto dogaa, ukljuËeni ste u sve i svaπta uËenika i da poπtuje uËenika.u radu s agencijama i institucijama na i to je odliËno. UoËavam neke specifiËnosti Imate li kakav savjet za moguÊepodruËju obrazovanja, ali i iskustvo na vaπe πkole, to voenje restorana istodobno poboljπanje rada u naπoj πkoli?meunarodnim projektima. Prednost je bila s voenjem πkole, πto mi se Ëini uæasno - Mislim da bi naπe cijelo πkolstvo, neako si veÊ radio neπto vezano uz zahtjevnim. samo vaπa πkola, trebalo raditi viπe naeurointegracijske reforme i osiguranje Kakve ste dojmove stekli tijekom stalnom osuvremenjivanju nastavnihkvalitete, a ja to sve jesam, dijelom kao dosadaπnje suradnje sa Strukovnom metoda i uvoenju novih, drugaËijihprofesorica u srednjim πkolama, dijelom kao πkolom Virovitica? pristupa rada u πkoli. A u kontekstu togasavjetnica za obrazovanje kod - Stekla sam izuzetno pozitivne dojmove bilo bi dobro kad biste se informirali opravobraniteljice za ravnopravnost spolova, i mislim da s vama nije teπko suraivati programima i projektima Europske unijedijelom kao suradnica na istraæivanjima, tj. jer imate pametno, sposobno i ambiciozno na koje se mogu prijaviti i πkole iprojektima nevladinih organizacija. vodstvo i isto takvog struËnjaka za nastavnici kao pojedinci. Kako teËe proces?- Pa, sve se odvija kako je planirano. Slijedinam sastanak sa svima koji su ukljuËeni u KOMENTAR: RAVNATELJICA PAVICA BIONDIΔ-IVANKOVIΔprojekt, u veljaËi, i pripreme za takozvanoformalno vrednovanje πkole u oæujku. ©to sudjelovanje u projektu samovrednovanja znaËi ili bi mogloIznesite nam svoja iskustva vezana uz znaËiti za buduÊnost naπe πkole? BROJ 8 • VELJA»A 2011.zadatke u naπoj πkoli.- Moram reÊi da je sve πto sam obavila u - BuduÊi da je samovrednovanje ili samopraÊenje rada πkole trajna obveza koja je sadavaπoj πkoli proπlo odliËno i da πkola u i zakonski regulirana, smatram da je ukljuËenost u ovaj projekt znaËajan za naπu πkolumnogoËemu moæe biti primjer dobre prakse jer smo na izvoru informacija i sudionici u stvaranju modela samovrednovanja strukovnihna razini cijele zemlje. Primjerice, vaπ πkola koji Êe primjenjivati ubuduÊe sve strukovne πkole. Smatram da se samovrednovanjegodiπnji izvjeπtaj o radu πkole je izvrstan i samo po sebi podrazumijeva kao obveza svake πkole i da bez njega napredak πkole nije ni moguÊ. Samovrednovanjem uoËavamo sve ono πto smo uËinili dobro za naπe uËenikezapravo veÊ u njemu imate skoro sve πto i πkolu, ali i ono u πto trebamo uloæiti dodatan trud kako bismo poboljπali rad πkole.treba sadræavati jedan izvjeπtaj o 5
  • 6. TEMA BROJA: ONI MOGU BITI KAO DRUGI, NO MOGU LI DRUGI BITI KAO ONITEMA BROJA • Uloæeno 38 tisuÊa kuna u informatiËku opremu • Sa 180 tisuÊa kuna proπiren ugostiteljski kabinet • Restoran Strukovne πkole - spona izmeu πkole i gospodarstva - zapoπljava petero djelatnika i mjesto je obavljanja praktiËne nastave 65 uËenika • Uspjesi uËenika u razliËitim predmetima na brojnim Nagraeni uËenici i profesori natjecanjima Zavrπetkom svakog posla uslijedi i analiza uspjeπnosti provedenog, uæivanje u zadovoljstvu koje daju dobri rezultati, kao i izvlaËenje pouka za eventualne potrebne promjene i poboljπanja. U svakoj πkoli to je doba zavrπetka πkolske godine, ili barem njena pribliæavanja. U Strukovnoj πkoli Virovitica neposredan povod samoprocjeni Maturanti i oni koji Êe to tek postati uvijek je Dan πkole, koji se obiljeæava na Dan obitelji 15. svibnja. Dani su to kad su sve vaænije izvannastavne i izvanπkolske aktivnosti zavrπene, kada su maturanti tek joπ koji dan u klupama, a i s ostalim uËenicima sve se aktivnosti polako privode kraju. Obiljeæavanje Dana Strukovne πkole ove je godine upriliËeno upravo zadnjeg dana boravka maturanata i posveÊeno je i njima Voditelji Ravnateljica u obraÊanju gostima u Ëast i za oproπtaj. VeÊ prekaljena ekipa koja realizira sve i jednu πkolsku priredbu glatko je provela sve nazoËne, od nekoliko stotina uËenika, profesora, do uzvanika, kroz sve provedene aktivnosti redovne nastave, izvannastavne i izvanπkolske projekte, radionice, priredbe i putovanja i pokazala jednogodiπnji uspjeπan rad najveÊe virovitiËke srednje πkole, u kojoj u tri osnovna usmjerenja - ekonomskom, ugostiteljskom i trgovaËkom - svoje struËno obrazovanje stjeËe viπe od sedamsto uËenika u usmjerenjima ekonomist, komercijalist, turistiËko-hotelijerski komercijalist, prodavaË, kuhar, konobar, slastiËar i pekar. Bila je to prigoda da se istakne sve ono u Ëemu je postignut napredak u zadnju godinu dana, a toga u ovoj πkoli nije malo. Priredba za dan πkole uvijek se prati sa zanimanjem Stalno ulaganje u opremu i u ljude BROJ 8 • VELJA»A 2011. Strukovna πkola, Ëlanica Europskog udruæenja ugostiteljskih i turistiËkih πkola i Ëlanica meunarodne obitelji eko πkola, neprekidno ulaæe u poboljπanje uvjeta rada. Tako je ove πkolske godine ugraen lift kako bi se omoguÊilo kretanje i uËenicima s posebnim potrebama. Uz Dan rastanka cijele generacije od πkolskih klupa redovito ulaganje u informatiËku opremu 6
  • 7. DAN ©KOLE - OSVRT NA PROTEKLU GODINU TEMA BROJA NAJU»ENICE: »ETVEROGODI©NJA USMJERENJA TROGODI©NJA USMJERENJA MATEJA JELE»KI, konobarica NajuËenica πkole VirovitiËko- podravske æupanije u trogodiπnjim zanimanjima Kako se postaje najuËenica? - Treba puno uËiti, ali ne treba se forsirati; treba se opuπtati i izlaziti te si ne treba zadavati previsoke ciljeve. Plan za MARTINA BAJT, ekonomistica - vesela i nasmijeπena buduÊnost? Martina u πali nam je rekla da je recept za najuËenika - Æeljela bih upisati fakultet za menadæment u ugostiteljstvu. sljedeÊi: puno πeÊera, zabave i uvijek biti opuπten, ali Savjet uËenicima? najviπe se treba uËiti. - Treba redovito uËiti i nastojati ne pasti godinu. Martina nastavlja πkolovanje, namjerava studirati Sudjelovanje na natjecanjima? ekonomiju i raËunovodstvo, za πto se najviπe zainteresirala - Bilo mi je Ëudno biti uvijek jedina djevojka meu barmenima, pripremajuÊi se i sudjelujuÊi na natjecanju iz knjigovodstva, no samo se treba potruditi i Ëovjek moæe uspjeti. u Ëemu je dospjela i na dræavnu razinu. Natjecanja? Martina nam je dala i nekoliko savjeta: neka svi redovito - Kup cehova Poæega, Vigor barmen cup Æupanja, Junior tup piπemo zadaÊu, sluπamo na satu i da budemo aktivni barmen cup Karlovac. iako to ponekad izgleda, kako kaæe, ulizivanje profesorima. Mateja je bilo na dva meuæupanijska natjecanja - u Virovitici Pridræavanje svega toga, kaæe Martina, bilo je pola posla i Osijeku, te na dræavnom na Visu. Na veÊini natjecanja bila do njezina odliËnog uspjeha. je prva te je bila meu deset najbarmena u Hrvatskoj.Proglaπeni najbolji(ove godine 38 tisuÊa kuna vlastitih sveËanosti ravnateljica Pavica BiondiÊ- ugostitelja Sveti Grgur Mateja JeleËkisredstava), te dvoranu za fitnes koju od IvankoviÊ. - Uz ulaganja u materijalno - osvojila je prvo mjesto (mentor Josip BotiÊ);lani koriste uËenici na satovima tjelesne istakla je ravnateljica - mnogo su u poznavanju njemaËkog jezika dræavni jei zdravstvene kulture, uvjeti rada i znaËajnija ulaganja u ljudske potencijale, prvak Bernard Zahanek (mentorica je prof.svakodnevnog boravka u πkoli ovako πto se onda pokazuje istaknutim Biljana Juzbaπa), na dræavnom natjecanjuvelikog broja ljudi znatno su poboljπani. rezultatima naπih uËenika na dræavnim iz knjigovodstva Martina Bajt osvojila jeNajznaËajnija ulaganja i promjene dogodile natjecanjima i smotrama, a πto je rezultat osmo mjesto (mentorica prof. Jadrankasu se u vezi s ugostiteljskom granom jer kvalitetnog i poærtvovnog rada i uËenika KrmpotiÊ), na dræavnm Gastru sudjelovalije, uz podrπku osnivaËa VirovitiËko- i njihovih profesora, Ëime se na najbolji su Tanja JuriπiÊ (mentorica prof. Gordanapodravske æupanije, na natjeËaju moguÊi naËin promiËe ime i rad πkole. KovaË), Matej ©tulec (mentor MatoMinistarstva turizma za ostvarenje projekta Priredba je bila prigoda da se podsjeti na BalenoviÊ), Josipa Kolar (mentorica Melitadobiveno 180.000 kuna Ëime je proπiren sve koji su se istakli tijekom godine u BalenoviÊ) i Suzana MargetiÊ, koja je podugostiteljski kabinet. Osim toga u sklopu razliËitim aktivnostima, natjecanjima od mentorstvom Sanje Bodalija-MikπiÊ osvojilaπkole od ove πkolske godine radi Restoran πkolske do dræavne razine, a najuspjeπnijim prvo mjesto u pripremanju sveËanogStrukovne πkole, Ëije je otvorenje potaknuto uËenicima i njihovim mentorima uruËe i menija. Na dræavnu smotru LiDraNo i oveprvenstveno potrebom studentske skromni darovi za trud i uspjeh. BROJ 8 • VELJA»A 2011. je godine pozvana ekipa πkolskoga listaprehrane, a djelatnost je proπirena i na Strukovnjak, Ëiju su redakciju predstavljaleusluge za graane. U restoranu svoju Natjecanja urednica Ivana –ilas i mentorica prof.praktiËnu nastavu provodi 65 uËenika, a Marija Karacsonyi. Proglaπeni su istalno je zaposleno petero djelatnika, Ëije Na visokim stupnjevima natjecanja uËenici nagraeni i najbolji u sportu. Najboljise plaÊe isplaÊuju iz prihoda restorana. Strukovne πkole bili su uspjeπni: ekipa sportaπ je Ante MikuliÊ, a najbolja- To je ono πto se u obrazovanju mora mladiÊa u malom je nogometu prvak sportaπica Slaana BanoviÊ (njihovipostiÊi, to je spona izmeu πkole i æupanije te su se plasirali u poluzavrπnicu mentori su profesori Æeljko GrbiÊ i Draæengospodarstva - prokomentirala je na natjecanja Regije sjever; na Kupu PetroviÊ). 7
  • 8. MARTINA BAJT NA DRÆAVNOM NATJECANJU IZ KNJIGOVODSTVA OdliËanTEMA BROJA Najboljim rezultatom na meuæupanijskom natjecanju u Slavonskom Brodu Martina ostvarila sudjelovanje na dræavnom natjecanju i na najbolji moguÊi naËin predstavila sebe, svoju mentoricu i πkolu Na 29. dræavnom natjecanju iz predmeta knjigovodstvo s bilanciranjem na kojemu se natjeËu uËenici ekonomskih πkola i koje se odræalo u Rovinju sudjelovala je i maturantica Strukovne πkole u Virovitici Martina Bajt i ostvarila izvrstan uspjeh - od ukupno pozvanog 31 uËenika iz raznih dijelova Hrvatske, od Varaædina i Velike Gorice, Zaboka i Kutine, preko Virovitice i Daruvara, Rijeke, PloËa, Zadra, Splita do Dubrovnika te dvije goπÊe iz Bosne i Hercegovine Martina je osvojila osmo mjesto koje dijeli s uËenicom iz Zaboka. - Nisam se nadala ovako dobrom rezultatu - kaæe skromna Martina - i ponosna sam πto sam svojim znanjem i uz pomoÊ mentorice uspjela uÊi u prvih deset u dræavi iz nimalo laganog predmeta. Pogotovo sam sretna jer sam svojim znanjem promovirala svoju πkolu i naËin njenog rada s uËenicima. Na moj uspjeh velik je utjecaj imala i Prof. Jadranka KrmpotiÊ i Martina Bajt MARTINA JAVLJA: POZDRAV IZ ROVINJA! Martina Bajt Plovit Êu istim vodama Ujutro rano zaputile smo se moja Nisam se nadala ovako dobrom rezultatu i ponosna sam πto sam mentorica profesorica KrmpotiÊ i ja na put svojim znanjem, i uz pomoÊ mentorice, uspjela uÊi u prvih deset u u Rovinj, gdje se odræavalo 29. dræavno natjecanje iz knjigovodstva s dræavi iz nimalo laganog predmeta, knjigovodstva s bilanciranjem. bilanciranjem. Na put smo krenule s Pogotovo mi je to bilo lijepo jer sam svojim znanjem promovirala dozom treme, barem ja, jer je ovo bio veliki svoju πkolu i naËin njenog rada s uËenicima. pothvat za mene, nakon πkolskog i meuæupanijskog natjecanja u se trebalo, u srednjoj πkoli Zvane »rnje smo πto proknjiæili. Ostali dio dana proveli Slavonskom Brodu na kojima sam osvojila (Ivan »rnjeni) jer se ona obnavlja. Tamo smo ËekajuÊi rezultate i usput se odmarali prvo mjesto, a takoer sam predstavljala nas je doËekala ravnateljica πkole, krstareÊi po prekrasnom rovinjskom i cijelu Slavoniju. Po dolasku, bile smo gospoa Marija Brana, te nam poæeljela arhipelagu, zajedno sa svojim mentorima, smjeπtene u jednostavan, a opet dobrodoπlicu u prekrasni Rovinj i puno kasnije uæivajuÊi na suncu ispijali smo kavu prekrasan hotel Valdaliso, izvan grada. sreÊe na natjecanju. Na natjecanje je bio i kupovali suvenire. U meuvremenu sam pozvan ukupno 31 uËenik iz raznih dijelova se upoznala s nekoliko zanimljivih BROJ 8 • VELJA»A 2011. Sutradan ujutro na redu je bilo natjecanje. Upoznala sam se s nekoliko natjecateljica Hrvatske: od Varaædina i Velike Gorice, djevojaka s kojima sam razmjenjivala i natjecatelja. Bilo je jako zanimljivo vidjeti Zaboka i Kutine, preko Virovitice i iskustva iz πkole, anegdote s profesorima deËke tako „zagrijane“ za knjigovodstvo Daruvara, Rijeke, PloËa, Zadra, Splita do i zanimljive zgode s razredom. Drugi dan, s obzirom na to da deËki u mom razredu Dubrovnika. Takoer su na natjecanju 29. travnja, bio je naπ zadnji dan boravka nisu pretjerano uspjeπni iz ovog predmeta. sudjelovale i dvije djevojke iz Bosne i u Rovinju te objava rezultata. Iznenadila Natjecanje se odræalo u Multimedijalnom Hercegovine, kao goπÊe. sam se malo jer sam vidjela da sam centru smjeπtenom na rivi grada Rovinja. Natjecanje je proπlo u redu, nakon Ëega osvojila 8. mjesto koje sam dijelila s Na æalost, nije se moglo odræati tamo gdje smo svi meusobno usporeivali kako djevojkom iz Zaboka. Nisam se nadala 8
  • 9. ME–UNARODNO NATJECANJE GASTRO 2010rezultat - SUZANI MARGETIΔ ZLATNA MEDALJA TEMA BROJAprofesorica KrmpotiÊ jer je gradivo uËiniladostupnim i lako shvatljivim. Ovaj uspjehna dræavnom natjecanju smatram dobrimpoticajem da nastavim ploviti istim vodama,te sam se u izboru fakulteta koje bih æeljelaupisati opredijelila za raËunovodstvo. Svojimupornim radom i zalaganjem za ono πtohoÊu smatram da Êu i u daljnjem πkolovanjupostizati odliËne rezultate kako bih postaladobra i odgovorna zaposlenica neke tvrtke.Martinin uspjeh prokomentirala je njezinamentorica profesorica Jadranka KrmpotiÊ:- Martina je svestrana i odliËna uËenica kojasve svoje πkolske obveze uredno izvrπava.Pokazala je veliko zanimanje za nastavnesadræaje iz knjigovodstva s bilanciranjem.S obzirom na to da je postigla velikinapredak u uËenju, poËela se pripremati zanatjecanja. Marljivo je radila na zadatcimakoje sam joj pripremala i neumorno Sudionici Meunarodnog natjecanja Gastro 2010.proπirivala svoje znanje. Velik uspjehpostigla je na meuæupanijskom natjecanjuu Slavonskom Brodu osvojenim prvimmjestom ispred uËenika iz SlavonskogBroda, Slatine i Poæege. Meuæupanijskopovjerenstvo prijavilo ju je na dræavno Nikad bolje savijaËenatjecanje i ona je svojim radom i Strukovnu πkolu Virovitica predstavljali su uËenici SuzananadarenoπÊu predstavila πkolu na najbolji MargetiÊ, Matej ©tulec, Josipa Kolar i Tanja JuriπiÊ, voenimoguÊi naËin, postigavπi sedmi rezultat, πto mentorima Sanjom Bodalija-MikπiÊ, Melitom BalenoviÊ, Gordanomje velik uspjeh za naπu πkolu. Nadam seda Êe uspjeπno nastaviti πkolovanje u struci KovaË i Matom BalenoviÊemi nakon toga svoja znanja iskoristiti u praksi. Dana 29. oæujka 2010. otvoreno je 30. Gordana KovaË, prof. meunarodno natjecanje srednjih turistiËko-ugostiteljskih πkola Gastro 2010. je ujedno i najveÊe iznenaenje na ovom na kojemu su sudjelovale 54 srednje natjecanju s obzirom na to da se πkole iz Republike Hrvatske te jedna iz Strukovna πkola u toj disciplini natjeËeovako dobrom rezultatu i ponosna sam inozemstva, iz Walesa, Velika Britanija. prvi put, a svi znamo koliko hotela imamoπto sam svojim znanjem, i uz pomoÊ DomaÊin je bila Industrijsko-obrtniËka u Virovitici. ZahvaljujuÊi njezinoj velikojmentorice, uspjela uÊi u prvih deset u πkola Silvija Strahimira KranjËeviÊa u volji i velikoduπnoj pomoÊi gospoe Majedræavi iz nimalo laganog predmeta, Vinkovcima. Strukovnu πkolu Virovitica CirkvenËiÊ iz Hotela Central u Zagrebu,knjigovodstva s bilanciranjem. Pogotovo predstavljali su uËenici Suzana MargetiÊ postignut je ovakav rezultat. Bravo Tanja!mi je to bilo lijepo jer sam svojim znanjem 3.f, Matej ©tulec 3.g, Josipa Kolar 2.f, i Mentorica Gordana KovaË.promovirala svoju πkolu i naËin njenog Tanja JuriπiÊ 4.d. Josipa Kolar osvojila je 4. mjesto urada s uËenicima. Natjecanje, standardno, zapoËinje pripremanju hladnog slatkog izloπka uNetko Êe me moæda pitati kako to da sam formiranjem radnih ekipa za svaku od timu s uËenicama iz Opatije i Pule. Sodabrala baπ knjigovodstvo. Odgovor je navedenih disciplina. Naπi uËenici obzirom na Josipin entuzijazam i ljubavvrlo jednostavan: to me zanimalo od natjecali su se u Ëetiri od devet moguÊih koju pokazuje prema svome radu,poËetka, gradivo mi nije toliko teπko jer disciplina i postigli sljedeÊe rezultate: dopuπteno nam je nadanje da Êe onase veÊina toga moæe logiËki zakljuËiti, a Suzana MargetiÊ - pripremanje prigodnog nagodinu donijeti medalju u Strukovnudosta je utjecaja imala i profesorica menija u timu s uËenicima iz Vinkovaca, πkolu. Bravo i samo naprijed Josipa!KrmpotiÊ jer je gradivo, po meni, uËinila PloËa i Daruvara osvojila je zlatnu Mentorica Melita BalenoviÊ.dostupnim i lako shvatljivim. Ovaj uspjeh medalju. Suzana je ovom prilikom Matej ©tulec osvojio je 5. mjesto una dræavnom natjecanju smatram dobrim pokazala zavidne gastronomske posluæivanju menija u timu s uËenicamapoticajem da nastavim ploviti istim sposobnosti pripremivπi izvrstan meni u iz Makarske i MetkoviÊa. Poznato je davodama, te sam se u izboru fakulteta koje Ëetiri slijeda koji je oduπevio komisiju. u ovoj disciplini presuuju sitnice, pa je BROJ 8 • VELJA»A 2011.bih æeljela upisati opredijelila za Naime Ëlanovi komisije su rekli da nisu prema tome postignut rezultat svakakoraËunovodstvo. Znam da ima boljih od nikada probali bolju πtrudlu sa πumskim vrijedan pohvale. Mentor Mato BalenoviÊ.mene na ovom podruËju ekonomije, ali voÊem i tako fine zelene rezance. Bravo Natjecanje je zatvoreno 30. oæujka,ima i gorih. Svojim upornim radom i Suzana! Suzanina mentorica je Sanja prigodnim programom i sveËanomzalaganjem za ono πto hoÊu smatram da Bodalija-MikπiÊ. veËerom u Hotelu Admiral u Vinkovcima.Êu i u daljnjem πkolovanju postizati odliËne Tanja JuriπiÊ natjecala se u disciplini Tom prilikom najuspjeπnijima surezultate kako bih postala dobra i poslovanje recepcije i osvojila izvrsno 4. dodijeljene medalje, a ostalimodgovorna zaposlenica neke tvrtke. mjesto u timu s uËenicom iz Splita. Ona sudionicima priznanja i zahvalnice. 9
  • 10. DRÆAVNO NATJECANJE IZ NJEMA»KOG JEZIKATEMA BROJA Bernard dræavni prvak U Baπkoj Vodi natjecalo se 38 srednjoπkolaca podijeljenih u dvije kategorije natjecanja. UËenik treÊeg razreda komercijalista Strukovne πkole Virovitica Bernard Zahanek podijelio prvo mjesto s uËenikom iz Trogira. Naπa je æupanija na ovogodiπnjem natjecanju za πkolske uspjehe. No ovo je iskustvo ostvarila izniman uspjeh. Uz Bernarda u u svakom sluËaju bilo odliËno i nadam kategoriji 2B (za uËenike strukovnih πkola), se da Êu to jednog dana moÊi ponoviti. na dræavno je natjecanje iz VirovitiËko- podravske æupanije pozvan joπ uËenik Srednje πkole Marka MaruliÊa iz Slatine, i U Strukovnoj πkoli svake πkolske godine to u kategoriji 2A - za uËenike svih srednjih priliËan je broj uËenika zainteresiranih za πkola, poËetnike (osvojio 4. mjesto), te jedan natjecanja u poznavanju njemaËkog jezika uËenik Osnovne πkole Gradina (osvojio drugo i do sada su se neki od njih, pod vodstvom mjesto). prof. Juzbaπe, uspjeli plasirati na æupanijska Valja napomenuti da je najviπe uËenika bilo natjecanja gdje su Ëesto osvajali prva, druga iz Zagreba i Varaædina koji su veÊ i treÊa mjesta. Prije dvije godine uËenica tradicionalno jaki na natjecanjima u znanju Dijana AdæamiÊ plasirala se takoer na njemaËkog jezika. dræavno natjecanje i osvojila Ëetvrto mjesto. Pogled na Rajnu, Bonn Natjecanje se sastojalo od pismenog i Za natjecanja uËenici se pripremaju poslije usmenog dijela. Na kraju prvog dana, tj. redovne nastave i subotom. O uspjeπnosti uËenika Strukovne πkole na • U naπoj grupi bile su dvije pismenog dijela (razumijevanja sluπanjem, razumijevanja Ëitanjem i gramatika te pisanje natjecanjima govori i podatak da su primjerice Brazilke, tri Vijetnamke, tri eseja) Bernard je imao 92 posto rijeπenosti, svi uËenici koji pristupili πkolskom natjecanju, Hrvata te dvoje iz JuænoafriËke pozvani i na æupanijsku razinu, a od svih da bi na kraju, nakon usmenoga, osvojio 88 uËenika u æupaniji koji su uopÊe sudjelovali Republike - svi su bili iznimno posto bodova. - Svaki dio ispita ispao je bolje nego πto na πkolskom natjecanju Bernard je ostvario ugodni i fascinantni ljudi i od sam oËekivao - prokomentirao je Bernard najbolji rezultat rijeπivπi 87 posto testa. poËetka smo se priliËno dobro U πkoli se provodi i dodatna nastava iz - no osim iznenaenja da sam prvi u svojoj njemaËkog jezika koju pohaa grupa uËenika slagali kategoriji, ni na kraj pameti nije mi bilo da Êu dobiti joπ i stipendiju za Ëetiri tjedna 3. i 4. razreda Ëime se pripremaju za polaganje boravka u NjemaËkoj. viπe razine ispita iz njemaËkog jezika na DomaÊin natjecanja bila je Osnovna πkola dræavnoj maturi. Bernard Zahanek ukljuËen Bariπe GraniÊa Meπtra, a sudionici su bili je i u tu skupinu. smjeπteni u hotelu Horizonti. Iako se radilo • Za tih kratkih mjesec dana o natjecanju, svjedoËe sudionici, uËenici i O motiviranju tihog i samozatajnog stekao sam prijateljstva koja Êe mentori dobro su se zabavili, meusobno uËenika, koji se u nastavi ne istiËe, a postaje najbolji u dræavi, rekla je i njegova trajati cijeli æivot, a uz sve sam druæili i sklopili nova poznanstva i prijateljstva. - Vrijeme provedeno u Baπkoj Vodi teπko mentorica profesorica njemaËkog jezika to uspio i steÊi nova jeziËna da Êu uskoro zaboraviti. Svi sudionici bili i filozofije Biljana Juzbaπa: znanja te sam bolje nauËio su iznimni ljudi i cijelo je vrijeme vladala - Kako je Bernard uËenik koji voli izazove i cijeniti tue kulture i poπtovati dobra atmosfera. Suprotno od oËekivanoga, uopÊe nije bilo πtrebera, uæiva u rjeπavanju teπkih i sloæenih zadataka meusobne razlike veÊ su svi bili obiËni simpatiËni ljudi koji kakvih nema u okviru redovne nastave, njegov njemaËki jezik razumiju, a ne πtrebaju. U iznimni talent za njemaËki jezik otkriven je samo tri dana toliko smo se zbliæili da je tijekom priprema za natjecanje. Iz kruga u izgledalo kao da se poznajemo veÊ krug natjecanja sve smo se viπe pripremali, godinama. Razmijenili smo brojeve a Bernard je pritom pokazao veliku mobitela i meusobno se dodali na zaljubljenost u njemaËki jezik i veliku Facebook, koji je za takve stvari priliËno spremnost za dodatne napore i ærtvovanje koristan - prisjeÊa se Bernard, koji takoer svoga slobodnog vremena. Bernard se nije, kako kaæe, πtreber, πto dokazuje i trica najbolje snalazi i najviπe daje kada se s njim iz njemaËkog jezika u redovnoj nastavi. - individualno radi i tada zaista, prema njegovim Ovaj moj uspjeh je priliËno zanimljiv jer rijeËima, upija poput spuæve. Da se uËenje sam, na iznenaenje mnogih, dosad iz stranog jezika isplati u pravom smislu te rijeËi, BROJ 8 • VELJA»A 2011. njemaËkog imao trojku. Za tu ocjenu ne pokazuje i nagrada koju je osvojio za prvo mogu kriviti nikoga drugoga osim sebe. mjesto. Pored priznanja i knjiga na njemaËkom Prvi Êu priznati da sam ljenËina πto se jeziku dobio je i od NjemaËke stipendiju za tiËe πkolskih stvari. To me nikad nije jednomjeseËni boravak u Ëetiri njemaËka previπe privlaËilo jer se gradivo odugovlaËi grada, Kölnu, Bonnu, Berlinu i Münchenu, i tijekom cijele godine, treba se stalno raditi to od 23. lipnja do 23. srpnja 2010. godine. i, iskreno reËeno, gradivo i nije Pritom Êe dva tjedna boraviti u obitelji svojih prezahtjevno. Nisam jedini koji se nakon vrπnjaka i s njima pohaati πkolu te tako joπ bolje usavrπiti znanje njemaËkog jezika. Na povratku iz Volkswagenova muzeja svega toga prestaje previπe interesirati motornih vozila 10
  • 11. BERNARD ZAHANEK NA JEDNOMJESE»NOM NAGRADNOM PUTOVANJU U NJEMA»KOJ TEMA BROJAJedinstveno iskustvo • Posjetili smo Bonn, Köln, Berlin i München, gdje smo uËili o Bernard Zahanek njihovoj povijesti, kulturi i suvremenom naËinu æivotaMoj jednomjeseËni boravak u NjemaËkoj smo uvijek svi u kontaktu zahvaljujuÊi Meurer. Otac obitelji radi za novine,zapoËeo je i mojim prvim letom avionom facebooku. Joπ uvijek se ponekad Ëujemo majka u vrtiÊu, a oboje djece joπ se uvijeki mogu reÊi da je to iznimno ugodno i brzo i razgovaramo. Uz njih sam i postao πkoluje. Sin je star kao i ja, zapravoprijevozno sredstvo. Jedini mi je problem blizak s mnogo Ëlanova drugih grupa, a i dijelimo isti roendan, dok je sestrapreaktivna maπta πto obiËno znaËi da dosta „domaÊih“, najviπe za vrijeme koje godinu dana mlaa. ©kola je bila priliËnovidim dvadeset moguÊih katastrofalnih sam proveo u Dormagenu s gostinjskom zanimljiva jer smo imali organiziranuscenarija. U svakom sluËaju moram reÊi obitelji. posebnu nastavu te smo uz to zada takav doæivljaj nije lako objasniti - to slobodne sate posjeÊivali prave satovese mora doæivjeti. I vjerojatno Êu izostaviti U GOSTINJSKOJ OBITELJI lokalnih uËenika. NaËin rada im je umnoge vaæne dijelove πto Êe me kasnije nekim predmetima potpuno drukËiji dokgristi, ali sada kad sam veÊ ovdje, Ukratko, trebali smo nauËiti viπe o je u struËnijim isti kao u nas. Obiteljpokuπat Êu govoriti o tom putu najbolje njemaËkoj kulturi, povijesti i jeziku. I naravno nije savrπena i oni se znajuπto mogu. moram priznati da je to bilo znaËajno jer meusobno posvaati oko nekih sitnica,Svrha putovanja je ustvari bila poticajna i sam imam slabo iskustva u verbalnoj kao i svaka obitelj.izobrazba stranih uËenika njemaËkoga komunikaciji sa strancima. Koliko godjezika. Kandidate su birali na temelju neπto dobro znaπ u teoriji, nikada nije U»ENICI SA SVIH STRANA SVIJETAposebnih dostignuÊa na podruËju jednostavno to primijeniti u praksi beznjemaËkoga jezika πto je u velikom broju iskustva. Posjetili smo Bonn, Köln, Berlin Ostali gostujuÊi uËenici su, kao πto samsluËajeva znaËilo visok plasman na i München, gdje smo uËili o njihovoj veÊ rekao, bili jako zanimljivi i ugodni.dræavnim natjecanjima pojedinih dræava. povijesti, kulturi i suvremenom naËinu Naravno da su postojale razne kulturneTo naravno nije bila jedina metoda, æivota. Od samog poËetka bilo je izriËito razlike, ali nam to nije previπe smetalo.pogotovo u zemljama gdje se njemaËki navedeno da ovo nije samo odmor, veÊ Vijetnamke Nhung, Linh i Huyen uslabije koristi, no buduÊi da sam ja za ovo edukativno putovanje. Naravno, bilo je i poËetku su bile pomalo povuËene i dræaleputovanje priliku dobio na taj naËin, on mnogo zabavnih sadræaja - posjeÊivali su se stalno zajedno. Naravno, to jemi je i najpoznatiji. Uglavnom, dobitnika smo mnoπtvo priredaba, zabavnih razumljivo buduÊi da su oni po obiËajimanagrade bilo je iz cijeloga svijeta, a svi parkova, predstava te sam dobio priliku najudaljeniji od nas pa je sasvimsu oni bili rasporeeni u grupe od otprilike zaigrati minigolf i okuπati se u kuglanju. normalno da su se malo osjeÊale10 Ëlanova. Mi smo bili Grupa 10 i imali Imali smo priliku ostati dva tjedna u jednoj neugodno. Ali brzo su i one vidjele da sesmo dvije Brazilke, tri Vijetnamke, tri gostinjskoj obitelji. Svaka grupa bila je u nemaju Ëega bojati pa smo se svi opetHrvata te dvoje iz JuænoafriËke Republike drugom gradu, a lokalna πkola je brzo sprijateljili. Kod njih mi je bilo- svi su bili iznimno ugodni i fascinantni suorganizirala program za svoju grupu. zanimljivo to πto su, za razliku od nasljudi i od poËetka smo se priliËno dobro Naπa grupa je bila smjeπtena u Hrvata koji smo se guπili u mesu, rijetkoslagali, ali na kraju tog kratkog mjeseca Dormagenu, malom ugodnom gradiÊu. jeli Ëisto meso i mesnatu hranu opÊenitomorali smo se rastati nakon πto smo Svatko je ta dva tjedna proveo kod jedne - veÊinom su naruËivale razne vrstepostali bliski kao obitelj. Na svu sreÊu joπ gostinjske obitelji. Ja sam dobio obitelj salata. (I da, i sam sam svjestan koliko BROJ 8 • VELJA»A 2011.Dora, Mislav i ja, s „gostinjskom braÊom i Katedrala u Kölnu gdje pogled s vrha (ako Probali smo i sve lokalne specijalitetesestrama“ i pomoÊnicom voditeljice se uspijeπ popeti) nudi veliËanstven doæivljaj - Gabriela i ja 11
  • 12. TEMA BROJA Gabriela, Linh, Nhung, Steve i Elzahn ispred Altes Museum, jednog Na kuglanju s Huyen od najpoznatijih muzeja u Berlinu, specijaliziranog za stare umjetnine lud ispadam zato πto svaki put kada idem stalno se nekamo æure. Promet je sam Uz sve to Ëesto smo imali i organizirane na neko putovanje, prvo na πto mislim je po sebi, raËunajuÊi veliËinu mjesta, susrete svih gostujuÊih uËenika i njihovih hrana.) Brazilke Thais i Gabriela od priliËno gust. Ako se ne varam u vezi s skrbnika pa je znali biti priliËno veselo poËetka su bile jako druæeljubive pa smo mjestom, u Bonnu su nas upozorili na kada se skupimo negdje, neπto zaigramo se brzo sloæili. Ne bih opet o hrani, ali Ëini biciklistiËke staze jer se znalo dogoditi da i svi se druæimo. Svi su oni takoer bili se da su salate Ëeste i u Brazilu. Nekako pokoji biciklist ne pazi, ne mari pa nekoga jako zanimljivi i ljubazni ljudi pa smo se mi odmah doe da se zapitam o naπoj pregazi. Osim toga promet je priliËno dobro sloæili. Stvarno mi je drago da smo poziciji. Uglavnom, bile su zvrckaste i s solidan, dosta se ljudi koristi javnim joπ uvijek u kontaktu jedni s drugima. Thais sam Ëesto imao priliku razgovarati prijevozom pa i nisu tolike guæve. SjeÊam se jednog dana kada smo svi o glazbi, makar je to tema o kojoj jedva otiπli u obliænji zabavni park i isprobali imam pojma. NasumiËna Ëinjenica o PRIJATELJSTVA ZA CIJELI ÆIVOT svaku atrakciju. Trajalo je cijeli dan, ali Brazilu koju sam od njih saznao je to da ne mogu reÊi da smo ga nepotrebno u πkolama nose odore. Najviπe smo slobodnog vremena imali u izgubili. Osim u Dormagenu, po nekoliko Zanimljiva je ta globalizacija - danas su Dormagenu, kod gostinjske obitelji. Za to slobodnih sati bilo je i u Berlinu radi ljudi oko cijeloga svijeta dovoljno sliËni da vrijeme sam s „gostinjskim bratom“ kupovine pa smo lutali centrom. mi je teπko naÊi neku pravu razliku. obilazio svakakva mjesta i dogaanja. Boravak u NjemaËkoj bio mi je jako lijepo Uzmimo za primjer JuænoafriËku »esto smo odlazili biciklima na lokalno i jedinstveno iskustvo i mogu toplo Republiku odakle su doπli Steve i Elzahn. jezero na kupanje. Moram priznati da im preporuËiti svakome tko dobije takvu Na prvi bi pogled svatko pomislio da je je javni prijevoz priliËno ureen, makar ponudu da je odmah prihvati bez ikakva to nekakvo egzotiËno mjesto jer je tako je Dormagen malo mjesto. Autobusi premiπljanja. Za tih kratkih mjesec dana, udaljeno, ali sudeÊi po priËama koje sam dolaze svakih desetak minuta i moæeπ za koje smo mislili da Êe biti toliko dugi, Ëuo, i nismo toliko drugaËiji. Naravno da doÊi do obliænjega grada u nekoliko stekao sam prijateljstva koja Êe trajati Êe postojati nekakve razlike, ali gledajuÊi minuta. Izbor slobodnih aktivnosti cijeli æivot, a uz sve sam to uspio i steÊi na to koliko smo sliËni, one uopÊe nisu takoer je mnogo veÊi - uz uobiËajene nova jeziËna znanja te sam bolje nauËio vaæne. Svi smo mi ljudi i svi mi æivimo na sportove bilo je i onih za koje kod kuÊe cijeniti tue kulture i poπtovati meusobne ovome svijetu zajedno, makar popriliËno nikada nisam ni Ëuo, a kamoli ih igrao. razlike.Taj put mi je takoer razrijeπio sve udaljeni jedni od drugih. Njihova obitelj mi je takoer priuπtila sumnje koje sam imao u svezi sa Gradovi u kojima smo bili, iskljuËujuÊi priliku da posjetim „Summer Jam“, studiranjem u inozemstvu. Sreo sam i Dormagen, popriliËno su veliki - Köln, najveÊi glazbeni festival te vrste u Europi. druge ljude koji to rade te se snalaze bez Bonn, Berlin i München. Æivot je tamo, Bilo je zanimljivo i stvarno cijenim sve to ikakvih problema. kao i u svim veÊim mjestima, pomalo jer su to napravili na svoj troπak samo ubrzan - ljudi su na ulicama neprekidno, da mi osiguraju πto bolje vrijeme kod njih. BROJ 8 • VELJA»A 2011. U Dormagenu smo imali najviπe slobodnog vremena pa smo Ëesto Zugspitze je najviπa planina u NjemaËkoj (2962 m) organizirali zabave i druæenja 12
  • 13. PREKALJENI STRUKOVNJACI NA DRÆAVNOM SUSRETU LIDRANO TEMA BROJA• Lidranovci lijepo ugoπÊeni • Matej MiliËiÊ u programu otvaranja • Pohvale Strukovnjaku • Oduπevljenje πibenskim znamenitostima • Belgijanci slabo govore engleski • Dug put kuÊi Ivana –ilasGosti ©ibenikaOve godine dræavni LiDraNo odveo nas je osobljem koja je nas je uvijek bilo spremno Razgledavanje ©ibenika da se napreduje i da svake godine naπeu ©ibenik jer smo, kao i niz proπlih godina, uputiti kamo smo trebali iÊi. SveËano otvaranje novine postaju bolje pomoÊu savjeta struËnogimali priliku prisustvovati toj smotri. Na put donijelo nam je veliko iznenaenje. povjerenstva. Ove godine u povjerenstvu susmo krenuli u subotu 27. oæujka u 2 i 30. Ovogodiπnji domaÊin bila je Gimnazija Antuna bili Marko Baus, SreÊko Listeπ, SnjeæanaNakon dugog putovanja do ©ibenika i traæenja VranËiÊa, koju je pohaao i Matej MiliËiÊ, MariÊ i Ivana Kalogeja-BrkiÊ. Kako je naπhotela (zvuËi nevjerojatno, ali zbilja naπ vozaË koji je bio sudionik showa Hrvatska traæi Strukovnjak dobio puno pohvala, profesoricanije znao kamo nas vozi) napokon smo doπli, zvijezdu. On je otpjevao dvije pjesme Toπe Karacsony i ja mogle smo odahnuti i bitioko pola jedan, do naπega hotela „Ivan“ koji Proeskog i ugodno iznenadio sve nazoËne, ponosne na sve uËenike koji su suraivalise nalazi u hotelskom naselju Solaris Holiday ali su nas oduπevili i nastupi ostalih uËenika u njegovu stvaranju.Resortu. Naravno nije sve teklo po planu pa te πkole. Nakon ruËka uputili smo se u mali obilazaksmo na naπe sobe morali Ëekati sve do 5 Obradovala nas je Ëinjenica da je okrugli ©ibenika, jer zbilja bi bila πteta da ne posjetimosati. SreÊom ruËak je veÊ bio pripremljen stol za πkolske listove bio tek sljedeÊi dan. znamenitosti toga malog grada. Zbog okruglihtako da nismo gladni morali iÊi u Na veËeri sam upoznala i Tihanu koja je doπla stolova u svojim kategorijama Mario, Ruæa,razgledavanje mjesta gdje Êemo boraviti iduÊa iz Koprivnice. Iako je bio organiziran i party, Nikola i Æeljka naæalost nisu nam se moglitri dana. Vrijeme smo kratili πeÊuÊi divnom svi smo bili preumorni za takvo πto, ali nismo pridruæiti u razgledavanju, ali zato smo seplaæom s predivnim pogledom na more. ga propustili u nedjelju. Neki su ipak imali mi svi ostali uputili u ©ibenik.Naravno ostalo nam je joπ vremena pa smo energije pa su partijali do kasnih noÊnih sati.se polako poËeli i upoznavati s ostalim ©ibenske znamenitostisudionicima smotre. »ekajuÊi sobu, upoznala Na posaosam uËenike iz Orahovice, Marija, Ruæu i U razgledavanju grada druπtvo mi je pravilaNikolu, i Æeljku iz Slatine, a u Virovitici sam Drugi dan bio nam je ispunjen i rezerviran Tihana. Prvo smo posjetili katedralu sv.veÊ upoznala i Valentinu koja je predstavljala za izlaganje naπeg Strukovnjaka. Iako sam, Jakova. Oduπevilo me ureenje unutraπnjostiπkolski list Lux. Napokon kada smo dobili priznajem, bila u malom strahu kako Êe to crkve od koje zastaje dah. Sam pogled nasvi sobe, jedva smo Ëekali da se malo sve proÊi, pozitivno sam se iznenadila kada taj gotiËko-renesansni stil povede vas u nekoodmorimo i osvjeæimo. Æeljka, Ruæa i ja imale je naπ πkolski list dobio jako puno pohvala. drugo, proπlo, vrijeme. Iznenadila me ismo sreÊu pa smo dobile jednu od najveÊih Na samoj izloæbi πkolskih listova mogla sam Ëinjenica da je katedrala graena od kamenihsoba (i na tome su nam svi zavidjeli) koju pogledati ostale listove koje su ureivali ploËa i blokova koje je Ëak moguÊe i rastaviti.su svi htjeli vidjeti. Naravno imali smo i prelijepi uËenici poput nas i vidjeti zapravo kakva nam Nadalje uputili smo se u park u kojemu sepogled s terase koja je takoer bila ogromna. je konkurencija, ako je moæemo tako nazvati nalazi spomenik kralja Petra Kreπimira IV,Hotel „Ivan“ oduπevio nas je ljubaznim jer to zapravo nije natjecanje nego moguÊnost u centru ©ibenika. Nakon toga uputili smo BROJ 8 • VELJA»A 2011.Novi prijatelji Jesu li na broju listovi svih πkola? 13
  • 14. ÆUPANIJSKI SUSRETTEMA BROJA LIDRANO 2011. Evo nas u Slatini Pohvale Ëak dvama virovitiËkim srednjoπkolskim listovima - predstavnici Strukovnjaka i Luxa se na gradsko groblje koje se nalazi pod na spavanje smo otiπli sretni πto smo sklopili zidinama. Kada smo se popeli na veÊ joπ neka nova prijateljstva i upoznali ljude Petra ©iro, Jelena BalenoviÊ, prof., i Mia Pavelko popriliËnu visinu i preπli sve one stube koje koji dolaze iz neke druge zemlje. Ponedjeljak su nas izmorile, vidjele smo da se trud isplatio je doπao, a mi smo znali da Êemo uskoro jer nam se pruæao prelijepi pogled na grad, morati napustiti ovaj prelijepi grad, ali bili a iza naπih lea bilo je predivno more. smo i sretni πto idemo kuÊi. Nakon doruËka Oduπevile su me male uliËice koje smo mogli spakirali smo svoje stvari, i joπ nekoliko puta vidjeli kako se granaju iz glavnih ulica. Poslije provjerili da nismo neπto zaboravili, i odnijeli smo se odluËili malo odmoriti uz kavu i sok ih u bus. Krenuti smo trebali malo kasnije, s joπ nekim profesoricama koje su zajedno toËnije nakon zatvaranja LiDraNa. Na s nama iπle u obilazak ©ibenika. I nakon zatvaranju smo uæivali u radovima koji su razgledavanja bilo je vrijeme da se vratimo zasluæili biti pokazani joπ jednom. Ali svemu u naπ hotel. Poπto sam bila umorna, odluËila lijepom doe kraj, tako smo se i mi oko 15 Rada BjelËeviÊ Kornelija Potrata sam malo prikratiti vrijeme i odmoriti se. Moje sati morali oprostiti od ©ibenika i krenuti put cimerice Ruæa i Æeljka otiπle su u Virovitice. Tijekom puta kuÊi oËekivalo nas razgledavanje ©ibenika, a ja otiπla sam na je dugo putovanje i prolazak kroz tunele, zbog veËeru i poslije veËere opet odmarala svoje kojih sam osjeÊala i mali strah kad bi se svaki umorne noge i uæivala u mediteranskoj klimi. put naπli na poËetku nekog od njih. Putem smo se dobro zabavljali i pomalo pjevali s Nova prijateljstva ostalim uËenicima. U –urevcu sam se oprostila od svojih novih prijatelja, Ruæice, Nakon veËere mogli smo se opustiti i uæivati Marija, Nikole, Æeljke, Valentine i Tihane i na partiju koji je bio organiziran za nas krenuli smo put Virovitice. Nakon joπ nekih lidranovce. Upoznali smo Belgijance koji su sat vremena, moje putovanje je bilo zavrπilo. bili na maturalcu i s njima smo priËali do Sve lijepe uspomene pohranjene su u mome Vanda Balaæ, prof., i Rea PranjiÊ kasno u noÊ. Upoznali su nas sa svojom fotoaparatu i sjeÊanjima. Uæivali smo i zemljom i odgovarali na naπa mnogobrojna predstavili Strukovnjak drugima, poneπto pitanja o πkolstvu, izlascima i svemu ostalom. nauËili i shvatili da naπe novine ne bi mogle Jedini problem je bio taj πto su oni slabije postojati bez svih uËenika koji marljivo rade poznavali engleski jezik, a mi smo bili ponosni kako bi ga stvorili i svake godine donijeli nam πto smo ga jako dobro govorili. Na kraju dana vijesti iz naπe πkole. Katarina Pecolaj, Ivana KuÊan, prof., i Robert Boroπa BROJ 8 • VELJA»A 2011. Glumci na djelu Novinari Strukovnjaka 14
  • 15. „DNEVNIK JANICE LABUDANOVE“ MAJE BARTOLIΔ ME–U PETNAEST NAJBOLJIH RADOVA TEMA BROJAU»ENIKA SREDNJIH ©KOLA NA KAJKAVSKOM NARJE»JUNeka znaju kako segovori u mom krajuNa Osmom natjeËaju Kajkavskog kajkavskih radova i objavljen u ËasopisuspraviπËa i Ëasopisa Kaj za kajkavske Kaj.knjiæevne radove uËenika srednjih πkola Odakle ti ideja da dnevnik napiπeπRepublike Hrvatske sudjelovala je kajkavπtinom?uËenica Maje BartoliÊ s radom pod - Smatrala sam da Êe tako biti drugaËiji inazivom Dnevnik Janice Labudanove (na zanimljiviji od ostalih radova u razredu.zemlji i z neba). To je bilo prvi put da Kako si doæivjela svoj uspjeh nanaπa πkola sudjeluje na navedenom. natjeËaju?Strukovnu πkolu polaze uËenici s - Kad sam Ëula, bila sam sretna, tako dapodruËja VirovitiËko-podravske æupanije i Ëitatelji znaju kako se govori u mom krajui u manjoj mjeri udaljenijih naselja. jer rijetko tko razgovara i piπe naStanovnici veÊine tih naselja govornici su kajkavskom.πtokavskog narjeËja, dok u nekoliko sela Koliko je kajkavπtina zastupljena ugovore kajkavskim, no naæalost u velikoj tvom æivotu?mjeri djeca veÊ vrlo slabo govore idiom. - Naæalost ne previπe. U πkoli se izriËitoMaja je pisala na idiomu OkrugljaËe, a rad zahtijeva πtokavsko narjeËje pa sam seje motiviran domaÊom lektirom, πto je ona tako manje-viπe odvikla od kajkavπtine.uËinila spretno govorno karakteriziravπiglavnu junakinju. Odlukom Piπeπ li neπto na kajkavskomocjenjivaËkoga povjerenstva rad je dijalektu?uvrπten meu petnaest najboljih Maja BartoliÊ - uvjerljiva na kajkavπtini - Po potrebi, za πkolu i natjecanje. Dnevnik Janice Labudanove (na zemlji i z neba) 9. seËnja zvlaËil. Æene su najemput osetile smrt v sobi. Iskale su sveËu, no Dragi moj dnevnik! bilo je kesno, Moja duπa je gledela Marka i dok je njemu sinolo, ja Eto… Leæim veË Ëetiri-pet nedelj. Otkad sem rodila svoju curiËku. sem otiπla. Al neje ona kriva, neg kaj sem za deset dana muvala se po iæi i nikaj, sterali me na paπu krave Ëuvat. Kiπa je padala, badava mi i 16. seËnja velika ambrela i novi opanki kad sem ozebla… Se je to baba kriva! Dragi moj dnevnik! Al eto mi, mislila sem da je dobro biti malo beteæen. Eto mi sad! Zutradan su me pokopali. Si su bili æalosni. Pogotovo Mika, sveker Sad sem i sebi sa Ëudna. Ne znam el senjam el kaj… Malko mi moj. A Marko, joπ me nesu ni pokopali, veË si je gruntal jel pe il ne tamburaπi igraju, aneli preletavaju oko mene. A Marko moj, joËi pe ÆugeËiÊima u svate. Al ne da njemu vrag mira! Bili su to bogati njegve lepe sokolove, brk gizdavi. A sveker, sveker naziva svati, kak da Marko moj ne otide! Vodil je Marko svate gizdavo, sveËenika i deske za πkrinju propitava, veÊ su me otpisali. A kaj pregizdavo. Pred osam dana je za mojem sprevodom iπel, sad je najgorπe, ono malo Ëedo mi je otiπlo v drugi svet. svate vodi. Lepo mu je bilo. Igral se z deklama, kuπoval ju, πËipal… Eto Ëas, najemput se muæika vgasi i tuËa se stvori. Ponosno je 10. seËnja tukel jednog ÆugeËiÊa, branil se je. Otiπel je ljutit kroz tamnu noË. Dragi moj dnevnik! Vino i rakija je gorelo v njemu. Dok je bil pri kraju πume, zgleda se E, dnevik moj… Marko me zbegava. Denes je sam na obed i veËeru on ono u zlatno tkanje, vidi mene, svoju æenu. Neje mogel razmeti doπel, a fali mi naveËer. Gledela sem za njem Ëez oblok dok je el sem mu kaj rekla el sem pak πutela. I onda razme da to nesem odlazil, makar sem glavu jedva digla. VruËina mi v Ëerevu, a Ëez ja, Janica, nego tenka, vitka, visoka breza kak me je nadπumar joËi… ma se mi je mutno, vele krv mi se preladela. Nema mi spasa. opisival. BROJ 8 • VELJA»A 2011. 15. seËnja 25. seËnja Dragi moj dnevnik! Dragi moj dnevnik! Ovi dana æene su me stalno obilazile. Makar mi neje do posetov. Posle burne noËi Marko mutne glave, joπ pripite od snoËka, zeme Samo da mi je mir, samo mir i moj Marko. A moja svekrva, navek sekiru i pojde v πumu da poseËe onu brezu, da zniπti sramotu, da Ëaava, doËekiva æene i poneke neozbiljne curiËke… Æena me ga viπe ne plaπi. Al dok je doπel blizu, opet pomisli da to nesem jedna spitava: Janek, el me poznaπ!? A ja sem ju gledela i πutela, moæda ja, njegova pokojnica, pak spusti ruku i najemput odbeæi pak malo sklopila joËi mutne. Dok su pripovedale med sebom æene doma. Se mu je bilo Ëudno i nikaj jasno pak mu se i onaj njegov na kaj liËim, ja sem zvala Marka, one ga zvale, a on se je pak gizdavi brk obesil. 15
  • 16. MJESEC BORBE PROTIV BOLESTI OVISNOSTI:AKCIJE Jabukom protiv ovisnosti Obiteljski centar VirovitiËko- -podravske æupanije u suradnji s udrugama voÊara dijelio jabuke uËenicima Strukovne πkole Ivana –ilas UËenicima se konstanto naglaπava koliko su droga, alkohol i ostali opijati opasni za njihov æivot. Profesori pokuπavaju raznim upozorenjima i radionicama ukazati na πtetnost svega toga. Kako bi nas joπ viπe upozorili na zdrav naËin, organizirana je akcija provedena u okviru Mjeseca borbe protiv ovisnosti. Djelatnice Obiteljskog centra VirovitiËko-podravske æupanije 1. su prosinca 2010. godine posjetile Strukovnu πkolu i tijekom velikog odmora uËenicima dijelile jabuke i letke s porukama protiv ovisnosti koje su uËenike joπ jednom upozorile na πtetnost droge i Mi se znamo boriti protiv ovisnosti alkohola. Akciju je Obiteljski centar proveo u suradnji s Udrugom voÊara VirovitiËko- Strukovne πkole koji je rekao da bi se svi ti projekti kao πto su Akcijski plan podravske æupanije i gospodinom akcija mogla nazvati “jabukom protiv suzbijanja zlouporabe opojnih droga od Zdravkom PokupiÊem te VoÊe Agrokor ovisnosti”. 2009. godine do 2012. godine i provedba d.o.o. i gospodinom Davorom KrznariÊem Vaæno je stalno biti na oprezu. Koliko god programa Akcijskog plana suzbijanja koji su darovali jabuke. Dokaz da je i ova govorili da sve o tome znamo, to nikad zloupotrebe opojnih droga za 2010. godinu akcija potaknula uËenike na razmiπljanje nije dovoljno. Uvijek Êe nas vrebati jako vaæni. A i mi, uËenici, jako smo o ovisnostima govori i izjava uËenika opasnost o nekoj ovisnosti. Zato su nam zahvalni da neko brine o nama. U TJEDNU PSIHOLOGIJE - PREDAVANJE I RADIONICA Dragana DimaÊ U treÊem tjednu psihologije koji je Predusresti nasilje u πkoli organiziralo Druπtvo psihologa VirovitiËko- podravske æupanije struËna suradnica u Strukovnoj πkoli Virovitica Marina Pleπa, dipl. psihologinja i profesorica, odræala je 18. veljaËe uËenicima predavanje i radionicu o nasilju u πkoli. Pozivu su se odazvali uËenici 1.d, 2.c, 4.b i 4. d razreda. Prof. Pleπa objasnila je pojam i definiciju nasilja i njegove vrste, u razgovoru s uËenicima utvrdili su da je nasilje u πkoli svakodnevno te da se svatko od uËenika barem jednom u svom πkolovanju susreo s nekom vrstom nasilja, i iako ËeπÊe verbalno nego fiziËki, i to je nasilje i ne smije se zanemariti. Rezultati istraæivanja nasilja u BROJ 8 • VELJA»A 2011. πkoli pokazuju da je u Hrvatskoj svakodnevno u πkoli zlostavljano 29 posto uËenika. Razlozi zbog kojih netko postaje nasilnik su razliËiti, a jedan od njih je i odgoj, a druπtvo i okolina takoer oblikuju nasilnika. Voditeljica radionice u rad je ukljuËila i uËenike pitanjima i razgovorom o nasilju, a Nasilje ne volimo oni su se rado odazvali takvom naËinu komunikacije. 16
  • 17. RESTORAN STRUKOVNE ©KOLEU»IMO OD IZVRSNIH Projekt UËimo od izvrsnih Ministarstvo turizma Republiku Hrvatske putem javnog poziva objavilo je natjeËaj "Program obrazovanja i obuke kadrova u turizmu pod nazivom "Promocija zanimanja". Slanjem VIROVITICA prijavnice u Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, Strukovna πkola Virovitica ukljuËila Profesori naπe πkole Pripremila: Ivana –ilas se u taj projekt. Cilj projekta pod nazivom "UËimo od izvrsnih πto bi uvelike pridonijelo struËnom - Hoteli Milenij u Opatiji u Strukovnoj πkoli usavrπavanju uËenika u usmjerenjima Virovitica" jest poticanje povezivanja turizma i ugostiteljstva. obrazovnih institucija i gospodarskih tvrtki Strukovna πkola Virovitica ima iskustva u u turizmu i podizanje svijesti poslodavca o promociji zanimanja. Neka od njih su: potrebi suradnje s obrazovnim sustavom. Ëlanstvo u Predsjedniπtvu zajednice Projekt je proveden kroz projektne dane u turistiËko-ugostiteljskih πkola, Ëlanstvo u πkoli u obliku predavanja i radionica. AEHT-i, suradnja s Hrvatskom Prvi dan predstavljen je πkola domaÊin i gospodarskom komorom - Æupanijskom njezin rad te rad Hotela Milenij Opatija. Dugi komorom Virovitica, s TuristiËkom dan odræane su radionice namijenjene zajednicom Grada Virovitice, s TuristiËkom Gosti iz Grada, obrtniËke komore… uËenicima ugostiteljskih usmjerenja: "Izrada zajednicom VirovitiËke-podravske æupanije, kodeksa ponaπanja uËenika ugostiteljskih sudjelovanje na manifestaciji EKO-ETNO. usmjerenja", "Kako se izrauju praline", Godine 2009. πkola je bila organizator "Priprema barskih mjeπavina", "More u regionalnog natjecanja GASTRO, a redovito tanjuru" te "PripravniËki program u Milenij sudjeluje i na drugim natjecanjima kao πto hotelima". su: Junior barmen cup i Kup ugostitelja "Sveti Projekt je proveden kako bi se uËenici Grgur". Od studenoga 2009. g. otvorila je Strukovne πkole Virovitica upoznali s radom restoran u kojemu uËenici ugostiteljskih vrhunskih ugostiteljskih profesionalaca te im usmjerenja mogu obavljati svoju praktiËnu se otvorila moguÊnost da svoju praktiËnu nastavu, ali ujedno se pruæa i ugostiteljska nastavu odrade u Hotelima Milenij Opatija, usluga ostalim graanima.. Hoteli Milenij Opatija Voditelji programa i prezenteri naπe πkole - Kruno i Ivana Milenij hoteli uspjeπan su hrvatski hotelski brand PRIPRAVNI»KI PROGRAM U koji svojim ugoajem i stilom odraæava tradiciju MILENIJ HOTELIMA i kvalitetu luksuzne klasike. Filozofija Milenij hotela usmjerena je na zadovoljstvo svakog gosta te su i najviπa oËekivanja na luksuz naviknutih gostiju ispunjena ili nadmaπena. Velike terase s pogledom na more, balkoni energija i vraÊa ravnoteæa tijela i duha. ispunjeni cvijeÊem, prostrane i ugodno Kongresni centar i mnogobrojne polivalentne opremljene sobe stvaraju ugoaj odmora i dvorane unutar Milenij hotela ukupnog opuπtanja. Vrhunski restorani Argonauti i Sv. kapaciteta preko 1500 mjesta daju Jakov nude tradicionalne gastronomske moguÊnost za raznovrsna poslovna, uæitke, upotpunjene najboljim odabranim kulturna, umjetniËka i razna druga vinima. Vrhunac ponude su delicije u dogaanja. Milenij hoteli dio su grupacije pod kavanama Grand caffe i Caffe Wagner koji nazivom Ugo grupa, koju pored Milenij odiπu πarmom i slatkim mirisima kolaËa. Hotela Opatija Ëini i Solaris hotels i resort u Milenij Hoteli posebni su i po tome πto su ©ibeniku. prva hotelska kuÊa koja je razvila svoj brand Ugo grupa iz Zagreba investicijska je tvrtka Ëokolade - Milenij Choco. RijeË je o ruËno s dugogodiπnjim iskustvom u realizaciji BROJ 8 • VELJA»A 2011. raenim pralinama koje se izrauju po zahtjevnih projekata poput hotela, poslovnih posebnim recepturama u vlastitoj proizvodnji objekata i stanogradnje. Tradicija duga i pakiraju u raznovrsne kutije prema æelji dvadeset godina uz znanje koje je tvrtka gosta. InspirirajuÊi i “full service“ wellness i stekla, osobito u razvoju hotelskih projekata, spa centri s bazenima, teretanom, finskom usmjerila je razvoj Ugo grupe prema saunom i turskom kupelji gostima æeljnima stvaranju vlastitih hotelskih brandova - Milenij odmora, opuπtanja i mira nude mnogobrojne hotela iz Opatije i Solaris hotels i resort iz individualizirane tretmane kojima se obnavlja ©ibenika. 18
  • 18. PREDSTAVLJENI PARTNERI U PROJEKTU Pripremila: Ivana –ilas U»IMO OD IZVRSNIHOtvaranje moguÊnosti uËenicimaDana 18. studenog u Strukovnoj πkoli posluæivanja u Industrijsko-obrtniËkoj πkoli povezivanju gospodarstva sa strukovnomVirovitica zapoËeli su Projektni dani pod Slatina, Ëlanovi ©kolskog odbora i izobrazbom.Gospodin BlajiÊ naglasio jenazivom UËimo od izvrsnih - Milenij hoteli profesori Strukovne πkole kao i vaænost sudjelovanja svih komponentiOpatija u Strukovnoj πkoli Virovitica. predstavnici Hotela Milenij Opatija. koje ukljuËuju: obitelj, πkolu, poslodavce,Program je zapoËeo predstavljanjem Na poËetku, u obraÊanju nazoËnima dræavu i naravno uËenika. Naglasili su iStrukovne πkole Virovitica i Hotela Milenij ravnateljica Pavica BiondiÊ-IvankoviÊ viziju s kojom su krenuli u ovaj projekt,Opatija. istaknula je veliku vaænost ovoga projekta a to je traæenje nove radne snage bezPriredbi su prisustvovali Franjo PetriÊ, koji prvenstveno pomaæe uËenicima koji javnih natjeËaja.suradnik za obrazovanje ObrtniËke Êe dobiti priliku svoju praktiËnu nastavu Nakon prezentacije gosti su se ukljuËilikomore VirovitiËko - podravske æupanije, odraditi u Hotelima Milenij u Opatiji. u razmjenu dojmova i miπljenja oAntun MihokoviÊ, proËelnik Upravnog Nakon toga Branimir BlajiÊ, direktor predavanju.odjela za druπtvene djelatnosti u gradu menagment kompanije Milenij hotels Program je zavrπio prigodnom veËeromVirovitici, Milan KolariÊ, profesor d.o.o., odræao je predavanje o u restoranu πkole.Ravnateljica je predstavila projekt Branimir BlajiÊ o povezivanju gospodarstva sa strukovnim obrazovanjemPosao za vrijedne i ambiciozne Krunoslav BlaæeviÊ, 3.b ih se pozove oko 144, a na testiranje je pozvano njih 100. U razgovoru je bitno da se vidi æelja za tim poslom, te da osoba Sudionici: 3. i 4. razredi smjera razumije odreene struËne pojmove koji turistiËko-hotelijerski komercijalist su bitni za posao koji se obavlja. Na testiranju je takoer potrebno poznavati O pripravniËkom programu u Milenij struËne pojmove. Takoer, postavlja se hotelima Opatija u svom je predavanju i ispit snalaæljivosti: u odreenoj situaciji uËenicima govorio Branimir BlajiÊ. treba brzo i efikasno reagirati. Napomenuo je kako se ne moæe na bolju funkciju samo „skoËiti“, veÊ se mora Dojam voditelja prezentacije: krenuti od manjih poslova, kao πto je veÊina uËenika æeli studirati i noπenje prtljage, pa od recepcionara, nastaviti program, s tim da se njih prema sve viπim funkcijama. U svojem malo odluËilo studirati turizam, a hotelu na pripravniËkom staæu æele da se dosta odluËilo na neki drugi ambiciozne osobe, koje su tamo doπle BROJ 8 • VELJA»A 2011. program. Trebalo bi viπe djece doÊi sa æeljom da rade u poslu koji vole u hotel i vidjeti πto se u stvarnosti obavljati. tamo dogaa. Ali se Ëini da su zainteresirani za tu temu i da Êe Pripravnici se biraju tako da se izda njih dosta doÊi obavljati praksu u natjeËaj, na koji se prijavi (podatci su hotel. prosjeËni) oko 160 osoba. Na razgovorKako do pripravniËkog mjesta u prestiænom hotelu? 19
  • 19. RADIONICA “MORE U TANJURU“U»IMO OD IZVRSNIH Organizirano, duhovito i prijateljski klupe. Takoer, naveo je dva pravila koja Mirela RadanoviÊ su osobito bitna u kuharstvu: 1. Gost je uvijek u pravu! Voditelj: Nikola Jordan 2. U kuhinji nema pravila! Sudionici: Uslijedilo je pripremanje jela. Na meniju UËenici 1.f.: Filip Volejnik, Æeljko „Nikoline Ëarolije“ naπlo se: salata od Voditelj radionice Nikola pokazuje uËenicima Vokal, Filip HrvoiÊ, Barbara CuriÊ, hobotnice, bijela riblja juha s porilukom i kako se bez ozljeda Ëisti stroj za rezanje Petra-Iva BanËiÊ, Nikolina BaËek riæom, riæoto od kozica, filet brancina a la UËenici 2.f.: Nikolina Repinac, Kreπimir chef, blitva na dalmatinski sa salatom. BertiÊ, Marijana Sklenar, Tina Rajn, Jela su pripremali uËenici koje je nadzirao Katica Zeman Nikola uz pomoÊ profesorica. UËenici 3.d.: Tea DraæiÊ Nikola nam je takoer priËao o svojem UËenici 3.f.: Marija Zec, Matija KrπiÊ, æivotu. Priznao je kako je bio uËenik loπeg Antonio RupËiÊ ponaπanja te da mu je kasnije bilo æao zbog tog. UËenicima je objasnio kako se on probijao do svog sadaπnjeg posla te Radionica je zapoËela upoznavanjem smo se svi nasmijali njegovoj dogodovπtini kuhara, toËnije, voditelja smjene u hotelu o prvom jelu na poslu - zagorenom riæotu. - Nikole Jordana. U kratkoj prezentaciji Svojom vedrinom, pozitivnoπÊu, Milenij hotela objasnio je uËenicima naËin priËljivoπÊu, znanjem i iskustvom na rada u hotelu, ali i πto same uËenike Ëeka uËenike je ostavio pozitivan dojam te u bliæoj buduÊnosti kada napuste πkolske poticaj za daljnje napredovanje. Priprema jela DOJMOVI: pristupom, osobom koja stimulira stavovima, koja se zna ponaπati kao Pitala sam uËenicu 2.f razreda, Nikolinu πef, ali opet na uËenike ostavlja neki kako bi ona opisala Nikolu i njegov rad prijateljski dojam radi ugodnije i dobila odgovor: - Dobar, simpatiËan atmosfere. i vedar, a takve sam odgovore dobila Na samom kraju upitala sam Nikolu πto i od veÊine drugih uËenika. Profesorica on misli o naπim uËenicima na πto je Ljubica MihaljeviÊ opisala ga je kao on rekao: - Super su! OdliËna su dobrog organizatora s duhovitim druæina i jako su me ugodno iznenadili. Hobotnica je privukla zanimanje svih nazoËnih BROJ 8 • VELJA»A 2011. Ovako se Ëisti riba Cura na zadatku 20
  • 20. RADIONICA “KAKO SE IZRA–UJU PRALINE” U»IMO OD IZVRSNIH»okolada zlata vrijedna Tea Juma Nakon prezentacije uËenici su s voditeljicom krenuli na pravi posao. Temperatura prostorije morala je iznositiVoditeljica: Sanja Hrvatin 17°C, to je jedan od najvaæniji preduvjetaSudionici: uËenici prvih, drugih i za izradu pralina. Zato nam je svima bilotreÊih razreda zanimanja slastiËar. malo hladno. NauËili smo da postoje triDok su uËenici iz prvog razreda vrste pralina: standard, delux i superpromatrali, pri izradi pralina, delux. Praline su izraivali pomoÊusudjelovali su uËenici drugog posebnih kalupa u raznim oblicima kaorazreda: Daria »oliÊ, Ana BukviÊ, npr. Sveti Nikola, BoæiÊno drvce, lizalice, Uvijek je lakπe sa smijehom kroz posao -©tefica VukeliÊ, Sanja HodæiÊ, Dijana ælice, krune itd. najprije su otopili voditeljica radionice Sanja HrvatinKladuπiÊ, Magdalena Poljak, Marija Ëokoladu u mikrovalnoj peÊnici, zatim suRibiÊ, Martina DukariÊ, ©tefanija je otopljenu izlili na mramornu ploËuBurazoviÊ, Mateja NemËec. Isto tako kako bi Ëokolada malo oËvrsnula. Nakonsudjelovali su i treÊi razredi, a to su: laganog hlaenja, Ëokolada je ulivena uValentina MustaË, Valentina Hudi, kalupe te, da bi bila glatka nakonJosipa Kolar, Ana Marija Rak i Matea vaenja iz kalupa, morali su ga lupkati oKoladiÊ. tvrdu povrπinu radi izlaska suviπnih mjehuriÊa. Ako sadræi mjehuriÊe i ako pobijeli nakon izlaska iz kalupa, ËokoladaVoditeljica Sanja Hrvatin radionicu je nije kvalitetna. Nakon πto se ËokoladazapoËela malom prezentacijom o ohladi i bude izvaena iz kalupa, slijediËokoladi, kako izrauju Ëokolade u dekoracija. Praline su dekorirali gotovimËokoladarnici hotela Milenij. Veliku oblicima isto tako od Ëokolade, 24-vaænost zauzima dekoracija, naime karatnim zlatom u prahu i komadiÊima,razliËite dekoracije privlaËe potroπaËe te pisanjem ukrasnim slovima itd. Kalupe »arolija je u tijekuje prodaja Ëokoladnih proizvoda zbog naruËuju, kako je rekla gospoa Hrvatin,toga puno veÊa. iz Italije te su veoma skupi. VODITELJICA Sanja Hrvatin radi u Ëokoladarnici hotela Milenij u Opatiji. U Ëokoladarnici tjedno provodi 40 sati radnog vremena. Ona je voditeljica smjene te je zaduæena za narudæbu robe koja se naruËuje dva puta na godinu, pred BoæiÊ i Uskrs. Naravno zaduæena je i za izradu pralina i sladoleda. Vrijedna dekoracija BROJ 8 • VELJA»A 2011. _____Kad se male ruke sloæe * * 21
  • 21. RADIONICA “PRIPREMA BARSKIH MJE©AVINA”U»IMO OD IZVRSNIH Bitna je inspiracija Kornelija Potrata libre, Sex on the beach, Pina Colada, Mai- Tai, Hawaii, Cosmopolitan, Caipirinha. NazoËni uËenici pratili su ga s velikim Voditelj: Willim Vivoda zanimanjem. Pokazivali su interes time πto Sudionici: Anto AugustinoviÊ, Antonijo su nakon svakog pripremljenog koktela ©amec, Milan SertiÊ, Katarina ZubËiÊ, postavljali pitanja. Dobro raspoloæenje i Ivana MilinoviÊ, Samanta TukaË, Slavko ugodna atmosfera bila je dobitna kombinacija BagarÊ, Michel Stracaboπko Dvorski, za ovu radionicu. Voditelj Willim Vivoda Zvonimir Æeger, Glorija DubravËiÊ, Nakon poËetnih koktela Willim je predloæio Tomislav TurudiÊ suradnju s uËenicima u pripremi koktela po njihovoj volji. UËenici su s velikim æarom Radionica je zapoËela u 9:30 h. Voditelj pristupili zadatku. Bilo je tu pripreme koktela William Vivoda zapoËeo je s prezentacijom koji su nekim uËenicima veÊ od prije poznati: i predavanjem. Za poËetak se predstavio i Martini day, Kamikaza, Blody Mary, BBC, rekao da je zaposlen u hotelu Grand koji je Sex machine itd. Bliæio se kraj prezentacije dio Milenij hotela u Opatiji. - Bitna je pa je voditelj za kraj odluËio pripremiti inspiracija kod pripravljanja koktela - poruËio Sambucu koju je flambirao. Asistirale su mu je Willim. Nakon nekoliko uvodnih rijeËi uËenice 4.d. Performans je oduπevio poËela je priprema barskih mjeπavina. Willim uËenike. Na kraju je Willim pozdravio sve je poËeo sa 7 najzanimljivijih koktela: Cuba uËenike i zahvalio im na sudjelovanju. ©to se ovdje sprema? DOJMOVI U»ENIKA: DOJAM VODITELJA RADIONICE: - Svia mi se. Veoma zanimljivo i pouËno - Na poËetku je trebalo probiti led. Bilo u skladu s naπim zanimanjem - rekla je je nekoliko gafova dok se nismo uhodali. Samanta TukaË. No, kako je radionica odmicala, - Bilo je fenomenalno. Trebali bismo viπe atmosfera je bila sve opuπtenija. Bilo je o tome uËiti. Svia mi se naËin na koji dosta zainteresiranih uËenika, naroËito je Willim prezentirao koktele - Ivana djevojke iz Ëetvrtog razreda. Lijepo smo MilinoviÊ suraivali i to je bilo super. Mladim - Trebali bi ËeπÊe dolaziti. Super sam generacijama bih poruËio da budi uporni se osjeÊao dok sam pripremao koktel - u onome πto æele jer samo trud, Zvonimir Æeger. inspiracija i volja vode do ostvarenja - Ja mislim da su kokteli veoma fini. njihovih ciljeva. Mladima koji æele postati Trebali bismo ËeπÊe imati takve barmeni preporuËio bih da pogledaju film Hmm… zna li ravnateljica kakav je ovo koktel? prezentacije zato πto tijekom naπe „Koktel“. Svia mi se malo za promjenu redovite nastave ne uËimo toliko o tome doÊi na kontinent i promijeniti okolinu. - Michel Stracaboπko Dvorski. ©kola vam je super, nova, odliËno - Trebale bi se ËeπÊe odræati takve opremljena. Bilo mi je zadovoljstvo doÊi prezentacije jer u isto vrijeme uËimo i i pokazati vam neke nove vjeπtine u uæivamo - Katarina ZupËiÊ pripremi koktela. Napokon je netko nasmijao Willima BROJ 8 • VELJA»A 2011. Jednom rukom maπi, drugom tresi Kamo ste se zagledali - podignite pogled 22
  • 22. RADIONICA IZRADA KODEKSA PONA©ANJA U»ENIKA UGOSTITELJSKIH USMJERENJA U»IMO OD IZVRSNIH te Vilim Vivida koji su takoer zaposleniciSve za gosta hotela Milenij. Izvodili su razne skeËeve da uËenicima bude zanimljivije i pouËnije. Neka od pravila koja je voditeljica radionice Ines MijatoviÊ i Dajana Horvat spomenula su: - Zaposlenici moraju biti nasmijeπeni, ljubazni,Voditeljica: Ivona LukπiÊ te susretljivi.Sudionici: uËenici 1.d: Marinela Æalac, - Gost ima prednost pri ulasku u hotel i izlazuMatko Duvnjak, Viktorija Duvnjak, Dora iz njega.VukπiÊ, Barbara Stupar, Matea PlavπiÊ, - Zaposlenik hotela duæan je gosta doËekatiIvana Krapac, Ana BarËanac, Marin ©vraka, stojeÊi, te mu se obratiti na njegovomNikola KneæeviÊ. materinskom jeziku.UËenici 2.d: Kristina MaretiÊ, Antonija - Zaposlenici su duæni sluπati gosta, gledatiSrdiÊ, Ivana Egri, Nikolina KoπÊak, Adrijana ga u oËi te mu se obraÊati razgovjetno iDolinac, Nikola TomaiÊ, Danijela VukoviÊ, umjerenim tonom.Sandra BariÊ, Ida Gojmerac, SunËica KojiÊ, - Zaposlenici trebaju imati odgovarajuÊuKristina KolariÊ, Antonela Kuzman, Matej opremu pri raduMato Paljar. - Zaposlenici trebaju znati na ljubazan naËin Smije li vas konobar doËekati s rukamauËenici 3.f: Igor BaËek, Ana KuËan, Ivana popraviti pogreπke, ispriËati se gostu te u dæepovima?Kutnjak, Marina MarËeta, Tomislav ponuditi optimalno rjeπenje.StubiËar. VoditeljicaVoditeljica radionice Ivona LukπiÊ predstavila Ivona LukπiÊ radi u hotelu Milenij veÊ trije uËenicima kodeks ponaπanja u hotelima godine. Radi u odjelu za ljudske resurse.s pet zvjezdica. U svom predavanju voditeljica Neki od poslova πto inaËe radi jesu prijaveje bila πaljiva i pokuπavala je uËenicima na uËenika za struËnu praksu, obraËun plaÊa,πto bolji vizualni naËin prikazati kako se treba prijave za posao, itd. Jako je zadovoljna ovimponaπati, a kako ne. U tome predavanju projektom. Radionice su poËeli organiziratipomogli su joj i Nikola Jordan, Sanja Hrvatin proπle godine. DOJMOVI uËenika da praktiËnu nastavu odrauju u njihovim hotelima. Za dojam u hotelu zasluæni su svi zaposlenici Voditeljica: Jako joj je drago πto je naπa ravnateljica prepoznala njihov UËenici: rad. PomoÊu tih prezentacija i Sandra BariÊ i Danijela VukoviÊ: radionica nastoje uËenicima πto bolje prikazati njihovu struku. Misli - Jako nam se svidjela prezentacija, da su radionice jako korisne jer uËe naroËito kuhar Nikola koji je jako uËenike kako se ponaπati pred πaljiv. NauËili smo mnogo o njihovim buduÊim poslodavcima. ponaπanju na radu, odijevanju te VeÊ imaju i planove za nove komunikaciji s gostima. Voditeljica radionice koje Êe se odræavati na je bila zanimljiva te smo zapamtili proljeÊe. Takoer postoji moguÊnost kako rijeπiti neki problem ili prigovor da naπa πkola gostuje u njihovim gosta i kako pokuπati zadovoljiti hotelima, te Êe uzeti nekoliko gosta da nam se opet vrati. Dekoncentrirate nas tom kameromOKRUGLI STOL - KONA»NA OCJENA Jedni motivirani, drugi nedovoljno zainteresirani Ines MijatoviÊ i Krunoslav BlaæeviÊ Na okruglom stolu sudjelovali su svi voditelji radionica i predmetni profesori. Meusobno su podijelili dojmove i kritike na obrazovni sustav, kao i kaznene mjere koje bi se trebale izricati u sluËaju nepoπtovanja etiËkog kodeksa. Svaki je voditelj dao jednaku pohvalu: da pojedinci imaju motivaciju raditi u struci. Takoer, kod Ëetverogodiπnjih zanimanja, odnosno BROJ 8 • VELJA»A 2011. turistiËko-hotelijerskih komercijalista, pohvaljena je æelja za nastavkom obrazovanja, no jedino se nekolicina odluËila nastaviti sa studijem na podruËju turizma. Kao glavni problem istiËu se nehigijenski uvjeti (uËenici dolaze neobrijani, raspuπtene kose, itd.) i problem kompletne opreme (uËenik npr. doe u trapericama). Isto tako, jedan od problema je nepovezanost πkola s gospodarskim subjektima u kojima uËenici obavljaju struËnu praksu, aliSada Êete Ëuti πto vas ide i nezainteresiranost uËenika za potragom za takvim mjestima. 23
  • 23. KAKO SMO OBILJEÆILI MJESEC HRVATSKE KNJIGE POSVEΔEN BIOLO©KOJ RAZNOLIKOSTI ZEMLJE MJESEC KNJIGE Crtamo sve u πesnaest • »itajmo, piπimo, slikajmo - pod kroπnjama - bio je proπireni moto ovogodiπnje cjelodnevne radionice odræane pred πkolskom zgradom O raznoli U povodu obiljeæavanja Mjeseca hrvatske knjige uËenici naπe πkole pod vodstvom profesorica hrvatskog jezika odræali su viπesatnu radionicu ispred naπe πkole pod nazivom "»itajmo pod kroπnjama" koja je bila posveÊena bioloπkoj raznolikosti Zemlje. UËenici su se tom prigodom mogli dokazati u tri podruËja - ËitalaËkom, Sluπaj, zanimljivo jeBROJ 8 • VELJA»A 2011. Sve je lakπe uz piÊe (bezalkoholno, bez brige) Evo i rezultata Ni hladnoÊa nas ne moæe sprijeËiti 24
  • 24. Mirela RadanoviÊ MJESEC KNJIGE Katarina ZubËiÊ, 4.d. U iščekivanju života Od trenutka kada postavih Malo zrno u zemlju Stajala sam kraj tog svetog mjesta I iπËekivala da Izraste stabalce Vitko kao mladiÊ Pun æivota. I gle! Izniknulo je, Kroz gustu, crnu, Plodnu zemlju. Provirilo je nevino Tijelo stabalca Koje jedva Ëeka Da se suoËi Sa stvarnoπÊu, Da se bori sa svim NedaÊama u æivotu! Kako je vrijeme prolazilo, Stablo je raslo i raslo. I tako jednoga dana Stablo ugleda lijepu Djevu pored sebe, I zaljubi se. Svaki dan jedva bi »ekali da zapuπe Lagani, topli povjetarac Da se njeæno dodirujuikosti - raznoliko Granama i uæivaju U prisutnosti Jedno drugoga. Uæivali su u plavim nebesima ©to su se nadvijala nad njima I cvrkuta ptica likovnom i stvaralaËkom. »itaËi su u Potporu uËenicima koji su se prijavili za ©to se stapao s njihovim proznim i poetskim tekstovima prikazivali radionicu dali su kolege iz razreda s Pogledima i dodirima. motive iz prirode, dok su crtaËi svoju profesorima, te ravnateljica i ostali Stablo i djeva su inspiraciju predoËili na papire koji sada zaposlenici naπe πkole. Uæivali sve do krase naπe πkolske panoe.  Nekolicina Na kraju nam ostaje zahvaliti Dana kada dooπe uËenika svoju inspiraciju prirodom profesoricama i ravnateljici πto su nam Zli ljudi i odsjekoπe iskazala je u svojim literarnim radovima omoguÊili da se iskaæemo u svojim Lijepu djevu. koji se takoer mogu pronaÊi na naπim moguÊnostima, da se zabavimo i Nakon toga stablo je patilo I patilo i patilo, panoima. poneπto nauËimo na neki novi naËin. Bili su to najgori Dani njegova æivota. Nestala su plava nebesa Iznad njega, Nestao je cvrkut Ptica, Ugasio se æivot Mladog, zaljubljenog Stabla. Sada tamo stoji Samo staro, Trulo drvo. BROJ 8 • VELJA»A 2011. Literarna radionica, a tu su i kroπnje 25
  • 25. IVANINA »ITAONICAAH, TE KNJIGE Pustimo mašti na volju “U knjigama je viπe bogatstva nego u svem gusarskom plijenu na Otoku s blagom” (Walth Disney) Ovog puta predstavljamo vam neke od nema nikakve veze sa serijalom Sumrak knjiæevnosti i sreli se sa sjajnim piscima, najpoznatijih naslova koji su se mogli naÊi i k tome je napisan za svu Ëitateljsku kao πto je Julijana MatanoviÊ i njena nova u knjiænicama i knjiæarama. ProËitali smo publiku, ne bazirajuÊi se samo na knjiga “One misle da smo male”; Robert mnogo knjiga kojima su glavni likovi bili tinejdæerski æivot. Cecily von Ziegersar Naprta poveo nas je svojom knjigom dobroÊudni vampiri koji nisu æeljeli nikome oduπevila nas je i svojim novim nastavcima “Luna” u tajnoviti svijet hrvatske bajkovite nauditi, a bilo je i priËa koje su govorile o “TraËerice”. Iako malo nerealan æivot za povijesti pokazujuÊi da maπta nema obiËnim æivotima isto tako obiËnih naπe geografsko podruËje, ove sjajne granice. Ovoga puta predstavljam vam djevojaka. P. C. Cast i Kristin Cast knjige pokazuju nam kako i gdje slavni i neke od najzanimljivijih knjiga koje su se upoznali smo ËitajuÊi izvrsne nastavke iz bogati grijeπe. Kako ne bismo hvaliti samo dojmile πire publike i promijenile naπ serijala “KuÊe noÊi”. Stephanie Meyer strane pisce i njihove savrπene knjige, pogled na svijet koji nas okruæuje. iznenadila nas je sjajnim romanom koji zavirili smo i u svijet novije hrvatske ONE MISLE DA SMO MALE djevojci kada shvati situaciju u kojoj se nalazi njezina majka Julijana MatanoviÊ, Anka DoriÊ i suoËavanje s moguÊom smrti uvia opasnosti koje vrebaju IzdavaË: Mozaik knjiga oko nje. Djevojka Matija nije ni slutila da bi se njena mama mogla Sjajna knjiga nastala suradnjom Julijane MatanoviÊ, knjiæevnice ikada razboljeti. Ona æivi s bakom i mamom. Djed joj je davno i profesorice novije hrvatskeu knjiæevnosti na zagrebaËkom umro, a o tati ne zna niπta jer joj mama nikada nije htjela Filozofskom fakultetu, i Anke DoriÊ, specijalistice transfuzijske odati tu tajnu. Jednog dana, nakon dolaska iz πkole, na medicine. Kako bi πto viπe pomogli mladima, u jednom djelu telefonskoj sekretarici nalazi poruku od doktora njezine majke knjige nalaze se i osnovne informacije o tim bolestima. Te koja ima CIN III. ShvaÊa da neπto nije u redu i da joj se æivot informacije formirane su kao pitanja i odgovori i objaπnjene poËinje mijenjati. Saznaje identitet svoga oca, ali ne zna hoÊe πto je jednostavnije moguÊe kako bi se pomoglo πto boljem li je prihvatit. U ovoj knjizi moæemo bolje shvatiti æivote ljudi razumijevanju toga problema. oboljeli od HPV-a i raka grliÊa maternice. Koliko je teπko jednoj ZLATNE KLUPE Lee je jedna od stipendistica i to joj je joπ jedan problem viπe Curtis Sittenfeld s kojim se treba nositi. OsjeÊa se odbaËenom, ali ujedno i IzdavaË: Algoritam prihvaÊenom od samo nekih ljudi. Kako se snalazi u odnosima Lee Fiona ima Ëetrnaest godina i dolazi u prestiænu srednju s prijateljima, umiπljenim curama iz razreda i πkole, deËkom πkolu Ault u Massachusettsu gdje Êe provesti sljedeÊe tri koji joj je viπe simpatija nego deËko, moæete proËitati u ovoj godine. Ostavlja svoj rodni grad South Bend u Idiani i pokuπava sjajnoj knjizi. Moæda viπe kao intimni dnevnik jedne djevojke, se uklopiti u prestiænu elitu Aulta. Koliko je istine prikazala ova knjiga prikazuje sve probleme koji muËe uËenike u glamurozna πkolska broπura koja Ault prikazuje kao svijet u odnosima s drugim ljudima. Debitantska knjiga Curtis Sittenfeld kojem djeËaci u puloverima Ëavrljaju ispred starih ciglenih oduπevila je Ëitateljsku publiku diljem svijeta i tinejdæerski æivot zgrada, a svi sloæno pjevaju himnu u kapelici, to Êe tek saznati. prikazala onakvim kakav je zapravo. U SEBI Stalno se prisjeÊa lica muπkaraca, Jareda, kojega poznaje, Stephenie Meyer iako ga nikada nije vidjela. Ne znajuÊi πto joj se dogaa, ona IzdavaË: Algoritam ne zna πto da napravi. Polako poËinje puπtati Melanie u svoj Moæda je malo Ëudno kada se ljubavna priËa spoji sa um i tada zajedno zapoËinju svoju potragu za Jaredom. HoÊe znanstvenom fantastikom; upravo takvu priËu napisala je li dva uma moÊi preæivjeti u jednom tijelu i hoÊe li uspjeti pronaÊi Sephenie Meyer. Autorica popularnog serijala Sumrak, koji Jareda za kojega ne znaju je li joπ ona ista osoba iz njihova je svojom priËom osvojio svijet, nastavlja i dalje oËaravati svoju sjeÊanja, otkrit Êete ako proËitate ovaj oËaravajuÊi roman. Ëitateljsku publiku. Ovaj put iz njenog pera dolazi nam knjiga Stephenie Meyer poznata je kao autorica sjajnih romana za “U sebi”. Dirljiva priËa o Melanie Stryder koja viπe nema kontrolu mlade kao πto su knjige iz serijala “Sumrak”: “Sumrak”, “Mladi nad svojim tijelom i mora se suoËiti sa straπnom tragedijom. mjesec”, “PomrËina” “Praskozorje”, te poseban nastavak “Kratki Zemlju je pokorila parazitna vrsta biÊa zvanih “duπe”. Duπa æivot Bree Tanner”, ali knjiga “U sebi” namijenjena je ipak koja je obuzela Melanieno tijelo zove se Lutalica. Koliko god malo starijoj publici kojoj pokuπava predstaviti svoje vienje pokuπala pokoriti i Melanienin um, Lutalica to ne uspijeva. buduÊnosti. OBILJEÆENA πto se zapravo zbiva. Nakon dolaska u KuÊu noÊi, Zoey se Knjiga prva iz serijala “KuÊa noÊi” suoËava s raznim izazovima, a nakon svakog uspjeπnog P. C. Cast i Kristin Cast izvrπenog zadatka Zoey dobiva Ëudne ornamente koji su IzdavaË: Algoritam utetovirani po cijelom tijelu, i to posebnom magijomBROJ 8 • VELJA»A 2011. Koliko god knjiga o vampirima proËitali, znamo da nam nikada nadsveÊenice Nyx. Ovaj izvrsni roman donosi nam puno neÊe moÊi dosaditi. Tako je i Zoey Redbird zaæivjela u serijalu zapleta i neizvjesnosti kojom je protkan Zoey æivot. Poput “KuÊa noÊi”. Jedna obiËna djevojka provodi svoje zadnje dane njenih tetovaæa knjige iz serijala “KuÊe noÊi” nadovezuju se u druπtvu svojih najboljih prijatelja ne znajuÊi da njezino jedna na drugu stvarajuÊi sasvim novi æivot glavne junakinje. podrijetlo nosi straπne tajne koje Êe joj promijeniti æivot. Posebnost ove knjige ogleda se i u suradnji majke i kÊeri, P. Shvativπi da je boæica Nyx poslala svojega izaslanika koji Zoey C. Cast i Kristin Cast, koje su zajedniËkim snagama dokazale treba dovesti u internat za posebne vampire nazvan “KuÊom da se s roditeljima moæe biti i u jako dobrom odnosu, ovdje noÊi”, Zoey se sjeti svoje bake koja joj jedina moæe objasniti bi se moglo reÊi i u poslovnom. 26
  • 26. NA SATU ENGLESKOG JEZIKA Leona ©itum U U»IONICI The Sunset of Destiny It was summer when I saw you for the first time. It was summer when we met, And when I fell in love with your smile. It happened while we were watching the sunset. In my thoughts we had our first kiss, and the sun was one with the sea. That night I watched the stars in the sky And I felt heavenly. You were my angel in the blue sky.3.c i prof. Mirjana JagriÊ And if you go, I wanna go with you, And if you die, I wanna die with you.VeÊ iz naslova moæe se zakljuËiti da je velikih umjetnika i napisati pjesmu. Kolikotako bilo i u naπem sluËaju. Naime, tijekom nam je to poπlo za rukom, prosudite sami. Just take my hand, you know Ill be herepetog svibnja svi smo veÊ nestrpljivo Svatko od nas imao je mnoπtvo prijedloga and follow your every step.iπËekivali kraj πkolske godine. Kako bi nam koje smo prilikom grupnog rada oblikovali It will be gentle, careful, secret.πto viπe pribliæila ljeto, i sve πto ono donosi, u neπto πto je izazvalo osmijeh na naπimprofesorica Mirjana JagriÊ naπla je naËin And it will be unique, because we both know licima. Kada svatko uloæi dio sebe, nastajeda Ëak i 3.c potakne da u dva πkolska sata ozraËje ljubavi. Nastaje prava mala It was pure destiny.stvori neπto πto Êe nositi naπ potpis. Neπto ljubavna priËa koju smo svi doæivjeli. Kao And it should stay this way...jedinstveno i samo naπe. Tako smo odluËili πto to i obiËno biva, naπem zadovoljstvu ALWAYS AND FOREVER!bar na kratko pokuπati biti poput nekih i ponosu nije bilo kraja.I TO JE SAT HRVATSKOG JEZIKAPetrakistiËka pjesmau stripuSvi volimo Ëitati stripove, imamo i omiljene likove i njihove zgode inezgode - joπ iz osnovne πkole sjeÊamo se Durice i drugih junakaautora stripova. UËenici drugih razreda okuπali su se u stripovskomprikazu poznate petrarkistiËke pjesme - crtali su motive iz pjesmePrvi pogled. Valentina, Viktorija, Mateja, Rea i Monika ilustrirali sustihove ©iπka MenËetiÊa.PRVI POGLED Piπe: ©iπko MenËetiÊ, Crtaju: Monika KovaË, Rea PranjiÊ, Viktorija RakijaπiÊ, Valentina Rajner, Mateja Podravac Zovjeπe zora dan a slavno prolitje Ozriv se jak Travicu drobnu van, zelen lis i cvitje jelin ter onËas podje tja, Ter gorËi neg pelin i Ëemer ostah ja. BROJ 8 • VELJA»A 2011. Meni bi viditi joπ lipπu ner vilu Vidiv me ka hrvlo vaze trak i kosu Gospoju sjediti u Niz bijelo ter grlo kosice sve prosu; ruπcu pribilu Na Ëelu ostavi dva traka od zlata, Ostalo sve zavi okolo, dim, vrata, Da kosa ne vitri, u kojoj domal hip Rukami zahitri na glavi venËac lip. 27
  • 27. FRANCUSKA GASTRONOMSKA RADIONICAU U»IONICI Na nastavi francuskoga jezika profesorica Vanja Beloti i uËenici 2. f razreda spojili su znanja iz uËeniËke struke i francuskog jezika u zadatku izrade menija u restoranu. Donosimo Ëetiri primjera restoranske ponude: Ivane Jager, ©tefice VukeliÊ i Marije RibiÊ. U skladu s pristupom zamolili UËenici 2.f s profesoricom Vanjom Beloti smo profesoricu Ljubicu MihaljeviÊ da menije Što ćete naručiti? prokomentira s gastronomskog stajaliπta. Le restaurant „Safir“ Le restaurant „Virovitica“ Le restaurant „Imperial“ Ivana Jager ©tefica VukeliÊ Marija RibiÊ Menu I Menu I Menu I Artichauts farcis - punjene artiËoke HORS D CEUVRE - PREDJELA Biftecks sur gril - biftek na æaru HORS - D CEUVRE Artichauts farcis - punjene artiËoke Panachée - mijeπana salata Artichauts farcis - punjene artiËoke Tarte au citron - pita od limuna Blanguette do veau - teleÊi ragu Huitres - kamenice Soufflé au fromage - nabujak sa sirom Soufflè au fromage - nabujak sa sirom Menu II PLATS PLATS - GLAVNA JELA Biftecks sur gril - biftek na æaru Escalopes à la crème - odresci u vrhnju Dinde farcie aux marrons - purica punjena Mouton au riz - janjetina s riæom Blanquette de veau - teleÊi ragu kestenima Poulet braise - pirjana piletina Mouton au riz - janjetina s riæom Filet de porc rôti - peËeni svinjski filet DESSERTS - DESERTI Choux rouge - crveni kupus SALADES Abricots à l´anglaise - marelice na engleski Abricots à l anglaise - marelice na engleski Tomates - rajËica naËin naËin Choux rouge - crveni kupus Creme au café - krema s kavom Haricots verts - zelena mahuna Glace aux noisettes - sladoled s ljeπnjacima Menu III DESSERTS Mousse à l orange - pjena s naranËom Menu II Soufflé au fromage - nabujak sa sirom Tarte au citron - pita od limuna Poulet braise - pirjana piletina Creme au café - krema s kavom HORS D CEUVRE - PREDJELA Horicats verts - zelena mahuna Tomates farcies - punjene rajËice Creme au café - krema s kavom Menu II Paté de lapin - zeËja paπteta CHEZ LE CAPITAINE Champignons grillés - πampinjoni na roπtilju Marinade de sardines au basilic - marinirane PLATS - GLAVNA JELA srdele s bosiljkom Canard aux petits pois - patka s graπkom Moules marinières - dagnje na mornarski OdliËno izabrana jela po sljedovima u Poivrons farcis - punjene paprike naËin 1. i 3. meniju. Turbot au gratin - zapeËeni iver Salade de homard - salata od jastoga Meso ponueno na dva mjesta u DESSERTS - DESERTI POISSONS meniju je previπe za prosjeËnog gosta. Gâteau aux amandes - kolaË s bademima Sardines frites - præene srdele Rado Êu svratiti u restoran „Virovitica“ Macédonie de fruits - voÊna salata Thon grillé - tunjevina na æaru zbog navedenih jela. Crème au caramel - karamel krema Merlan au vin blanc - osliÊ u bijelom vinu SALADES Menu III Mâche - matovilac OdliËan, raskoπan, bogat izbor najboljih Concombres - krastavci HORS D CEUVRE - PREDJELA hladnih predjela i mesnih jela. Panachée - mijeπana salata Salade de homard - salata od jastoga Nedostaju prilozi i garniture uz neka DESSERTS Jambon dalmate - dalmatinski prπut mesna jela (gost zasluæuje pravodobnu Glaces - sladoled informaciju, u suprotnom kompliciramo Fruits de saison - sezonsko voÊe Carottes rapées - ribana mrkvaBROJ 8 • VELJA»A 2011. konobarima njihov dio posla). Crème au caramel - karamel krema PLATS - GLAVNA JELA Concombres au thon - krastavci s tunjevinom U meniju 3 - „glavna jela“ su zapravo Moules au naturel - dagnje na naravni naËin topla predjela; nemamo pravo ovaj Ceufs aux artichauts - jaja s artiËokama izbor jela nazvati menijem; ribana mrkva nije hladno predjelo; eventualno OdliËan izbor, hrabar, internacionalan. DESSERTS - DESERTI U ovoj kuhinji rade uËeni, vrijedni, Mousse à l´orange - pjena s naranËom moæe biti salata. Usprkos svemu rado bih bila gost u hrabri kuhari! Tarte au citron - pita od limuna Rado bih doπla u ovaj restoran i birala Beignets aux pêches - uπtipci s breskvama restoranu koji nudi ovaj izbor jela. ponuena jela! 28
  • 28. PJESNICI U NAMA Petrarkisti 21. stoljeÊa U U»IONICI Mirela RadanoviÊUËenici drugih razreda Ëetverogodiπnjih renesansnih pjesama i sami su stvorili ljubavi, njezinu ljepotu…usmjerenja na satu hrvatskoga jezika svoje pjesme. Pjesme su stvarane u UËenici 2.a, 2.b, 2.c i 2.d razreda stvoriliistaknuli su se u svojim spisateljskim skupinama, prema smjernicama i su ukupno dvadesetak pjesama, a nekesposobnostima. naputcima o tipiËnoj petrarkistiËkoj pjesmi su nas i nasmijale. Donosimo pjesmu CuraU sklopu πkolskog programa, u nastavnoj koja opisuje prvi susret s djevojkom, u kaputu, autori su Aleksandra –ukiÊ,cjelini renesanse na temelju obraenih zaljubljivanje, bol zbog neuzvraÊene Adrian TkalËec i Dario Deak. Cura u kaputu Tog divnog jutra na πkolskom putu vidjeh curu u divnom kaputu. OËarala me njena ljepota, al priÊ joj bilo me sramota. Duge noge i divna kosa, sve do njenog siÊuπnog nosa, slatki zubiÊi i lijepe oËi, eh da mi oÊe noÊu doÊi. Da joj priem skupih hrabrost, ali izgubih svoju jakost, netko drugi zauzeo je srce njeno, Naπi pjesnici Adrian, Aleksandra i Dario moje je srce sada slomljeno.FOTO GALERIJA Judita 21. stoljeÊa Moæe li obrada MaruliÊeve Judite biti zabavna? Kako su se uËenici zabavili ËitajuÊi o pripremi æene za ubojstvo i odsijecanju glave mrskoga neprijatelja… Fotografijama donosimo zapise dramatizacije Juditina spremanja te zamrznute slike njezina opjevanog Ëina. »ini nam se da je i Holofernu zabavno, a i Abra je spremna - sa svojom torbom… BROJ 8 • VELJA»A 2011. 29
  • 29. SURA–UJEMO S GOSPODARSTVENICIMA - VIROEXPO 2011. IZVAN U»IONICE Tradicijska jelaVOLONTERIZAM Na 16. meunarodnom sajmu gospodarstva, obrtniπtva i poljoprivrede Viroexpo, odræanom 21.-23. sijeËnja 2011. u Virovitici, proizvode svoga rada prikazali su i uËenici ugostiteljskih usmjerenja Strukovne πkole. Ceh ugostiteljskog obrta organizirao je naime drugoga dana - u subotu - prezentaciju tradicijskih jela, u kojoj su sudjelovali i naπi uËenici i uËitelji Stoja Vujasin, Melita BalenoviÊ i Josip BotiÊ, kao i uËenici strukovnih πkola iz Slatine i PitomaËe. Hrana je naπe podruËje STRUKOVNE VJEÆBE: POSJET SKLADI©TU BRANA Da budemo precizni… Sve o boks-paletama Marko Bodalija i Kristijan MediÊ, 2.c Skladiπte je visoko automatizirano - viliËari koji vaæu robu, pokretna traka za kalibriranje, stroj za pranje jabuka - sve to omoguÊuje bræi rad i potrebno je manje djelatnika. Skladiπte se nalazi blizu prometnice, ali je oteæan prilaz. U skladiπtu se veÊina poslova obavlja strojno i zbog toga su potrebna samo dva djelatnika. Komercijalisti 2.c „na terenu“ ZnaËi kada se jabuke uberu u voÊnjaku, Utvrivanje smo osnove uskladiπtenja robe, posebno nas stavljaju se u box-palete, zatim se palete utovaruju na prijevozno sredstvo i voze gradiva je oduπevilo saznanje da se u tom jednom skladiπtu nalazi Ëak 12 hladnjaËa koje su se do skladiπta, gdje se istovaruju u boks- paletama. ViliËarom na kojemu je vaga namijenjene Ëuvanju jabuka. Ono mora Gabriela GrgiÊ, 2.c preuzima se jedna po jedna boks-paleta zadovoljavati posebne uvjete kao na primjer i (bruto) vaæu, a zatim se oduzima teæina odræavanje temperature na 2ºC i stavljanje boks-palete (tara) Ëime dobijemo teæinu Sat strukovnih vjeæbi odræan je 6. studenoga, ugljiËnog dioksida u hladnjaËe s kojim se samih jabuka (neto). Nakon toga jabuke na ideju profesora Duπka MandiÊa, u sprjeËava kvarenje robe. ©to se tiËe se spremaju u rashladne komore u koje skladiπtu hladnjaËe „Brana“ koje se nalazi tehnologije, ona je vrlo jednostavna i se ubacuje ugljikov dioksid,a istiskuje kisik, neposredno pokraj industrijske zone u ekonomiËna zbog procesa skladiπtenja. da se jabuke ne bi pokvarile. Temperatura Virovitici. Posjet je obuhvatio prije svega Proces teËe tako da se jabuke beru i izravno unutar hale mora biti 2°C stupnja. Na taj stjecanje znanja u vezi s uskladiπtenjem stavljaju u boks palete i nakon toga se πalju naËin roba se moæe Ëuvati i viπe od godinu robe, a cilj je bio utvrivanje gradiva koje u skladiπte. Potom se vaæu stavljanjem na BROJ 8 • VELJA»A 2011. dana. Po potrebi prazni se komora po smo obradili proteklih sati, te stjecanje viliËar koji mjeri kilaæu. Paletni lanac je pojam komora i roba na paleti stiæe do kupca. dodatnih znanja u vezi s radom skladiπta koji podrazumijeva da se ubrana jabuka u Jedino po zahtjevu kupca jabuke se peru, Zaposlenik koji nas je vodio kroz pogon voÊnjaku stavlja u boks paletu i tako u toj sortiraju i stavljaju u kartonske kutije. objasnio nam je da „Brana“ posjeduje joπ tri paleti ide u skladiπte, tamo se Ëuva i πalje Skladiπte ima vrlo veliki znaËaj za skladiπta u Lozanu koja su u vlasniπtvu tvrtke u trgovine po potrebi. Osim toga, nauËili smo proizvoaËe jabuka u naπoj æupaniji i πire, MatijeviÊ d.o.o. U njima se skladiπti voÊe i πto je proces kalibriranja pri skladiπtenju, a jer time proizvoaËi postiæu bolju cijenu i povrÊe za razliku od same hladnjaËe koja znaËi samo sortiranje voÊa prema kvaliteti plasman na træiπtu sluæi samo za skladiπtenje jabuka. Upoznali i veliËini. 30
  • 30. ©KOLSKI ODBOJKA©KI TURNIR ZA DJEVOJKE: POBJEDNICE U»ENICE 1.A IZVAN U»IONICEOdbojku mi volimo zadovoljne svojim uspjehom. M. RadanoviÊ Sve sudionice, kao i organizatori - profesoriU nekoliko zadnjih tjedana prvog polugodiπta tjelesne i zdravstvene kulture - zadovoljniu Strukovnoj su πkoli odigrane utakmice su organizacijom i provedbom ovakvog Priprema, pozor, sadπkolskog odbojkaπkog turnira za djevojke. natjecanja i izrazili su samo rijeËi hvale.Ekipe su bile sastavljene od uËenica iz Profesori su Ëestitali objema ekipamapojedinih razreda, koje su utakmice nadajuÊi se da Êe iduÊe godine biti joπ bolje.odigravale tijekom sedmog sata, pomalo Ekipa 1.akraduÊi vrijeme redovite nastave, πto u naπoj Valentina TovaroviÊ, Dijana Novosel,πkoli redovito komplicira odræavanje svih Dora CicvariÊ, Kristina SmiljËiÊ,izvannastavnih aktivnosti. Ipak, turnir je Viktorija KovaËiÊ, Valentina JugoviÊuspjeπno priveden kraju.U zavrπnici natjecanja naπle su se ekipe 1.a Ekipa 2.ai 2.a razreda. Pobijedile su prvaπice. Ivana CugovËan, Valentina Rajner,Pobjednice su natjecanje opisale kao novo Anamarija MikuliÊ, Martina OklopËiÊ,iskustvo, a drugoplasirane su rekle kako su Rea PranjiÊ, Iva Perak, Renata RadeniÊ Pazi da ne padnePobjedniËka ekipa - 1.a Ekipa 2.aDo zakljuËenja lista zavrπena su neka od natjecanja RUKOMET MLADIΔIprvenstava srednjih πkola VirovitiËko-podravske æupanije. Prvenstvo πkolskih πportskihDonosimo rezultate. druπtava srednjih πkola u rukometu - mladiÊiMALI NOGOMET RUKOMET DJEVOJKE Odræano 1. prosinca 2010.,Prvenstvo πkolskih πportskih Prvenstvo πkolskih πportskih domaÊin ©©D TehniËar.druπtava srednjih πkola u druπtava srednjih πkola u Poredak:malom nogometu odræano je rukometu - djevojke 1 TehniËar Virovitica17. studenoga, domaÊin ©©D Odræano 23. studenoga 2010., 2 Gimnazija Virovitica Sastav: Viktorija KovaËiÊ, IvanaMarul Slatina domaÊin ©©D TehniËar. 3 Marul Slatina Giba, Samanta TukaÊ.Poredak: Poredak: 4 Strukovna Virovitica Voditelj: Draæen PetroviÊ, prof.1 TehniËar Virovitica 1 Gimnazija Virovitica 5 Victoria Orahovica2 Gimnazija Virovitica 2 Strukovna Virovitica 6 Obrtnik Slatina STOLNI TENIS MLADIΔI3 Strukovna Virovitica 3 Marul Slatina Sastav ekipe Strukovne πkole: Ekipa naπe πkole osvojila je(sudjelovali joπ: Victoria 4 TehniËar Virovitica Antun Ponikvar, Robert prvo mjesto.Orahovica, Obrtnik Slatina, 5 PitomaËa PitomaËa Reπetar, Matej Mato Paljar, Sastav: Mislav ©utalo, KreπimirMajstor Virovitica, PitomaËa, 6 Victoria Orahovica Matija PredragoviÊ, Ivan ©utalo i Branimir Beneta.KatoliËka gimnazija Virovitica) PredragoviÊ, Zvonimir Æeger, Voditelj: Æeljko GrbiÊ, prof. Sastav ekipe Strukovne πkole: Ivan DevËiÊ, Marko Bodalija, BROJ 8 • VELJA»A 2011.Sastav ekipe Strukovne πkole: Valentina KovaËiÊ, Nataπa Toni KovaË, Bruno Jelak, LukaKreπimir ©utalo, Luka MioËinoviÊ, Kristina SmiljËiÊ, PavliËeviÊ, Josip KramariÊ,PavliËeviÊ, Krunoslav Antonela Kuzman, Ivana Aurer, Kreπimir ©utaloDubravac, Mario JoziÊ, Joakim Valentina TovaroviÊ, AnamarijaKristiÊ, Tomislav KovaËev, MikuliÊ, Marijana Bosanac, STOLNI TENISStjepan Fijala, Karlo Pelko, Manuela KovaËeviÊ, Valentina DJEVOJKEDamir LitriÊ, Antun Ponikvar, Rajner, Martina MajkovËan Ekipa naπe πkole osvojila jeMatej DevËiÊ, Damir JakπiÊ drugo mjesto 31
  • 31. OD BOÆIΔA DO BOÆIΔAPRIREDBA BoæiÊ je gledati nekoga oËima srca BoæiÊne jaslice Ivana –ilas Zavedi me pogledom - Barbara i Kruno Kako se mijenjaju uËenici u naπoj πkoli, Ëlanovi Plesnog centra Virovitica, tako su nam svake godine priredbe otplesali su nam razigrani cha-cha-cha i razliËite. Svatko donese neki novi talent, energiËni jive (ovaj plesni par moæe se nove ideje i tako svi zajedno uvijek pohvaliti i s osvojenim zlatnim obiljeæimo blagdane u naπoj velikoj medaljama na plesnim natjecanjima, u πkolskoj obitelji. Kraj prvog polugodiπta kategoriji starije mladeæi D2, diljem πkolske godine 2010./2011. obiljeæili smo Hrvatske). Josip KramariÊ i Katarina s puno plesa, pjesme, igrokaza, radosti, ZupËiÊ, uËenici 4. razreda, nastavili su lijepih rijeËi i zabave. priredbu pjevajuÊi pjesme. Smijeπan i Voditelji Danijela ManoviÊ, Ivana BaËar, zanimljiv igrokaz o nestanku Djeda Tea Juma i Ivana –ilas najavljivali su BoæiÊnjaka prikazali su nam Ëlanovi CSI Koriπtenje mobitela dopuπteno za potrebe scenskog nastupa talente uËenika od 1. do 4. razreda naπe tima Strukovne πkole Mia Pavelko, πkole. ZajedniËku toËku izveli su uËenici Valenatina Podobnik, Michel drugog razreda: Rea PranjiÊ, Ines Stracaboπko, Ivana MilinoviÊ, Kristina MijatoviÊ, Maja BartoliÊ, Viktorija »iËek i Zvonimir Æeger, koji su glumeÊi RakijaπiÊ, Valentina Rajner i Danijela Horejπa, Grisoma i Meka otkrili gdje je Koren Ëitali su ulomke iz Ivanova, Djed BoæiÊnjak. Joπ jedna u nizu novosti Markova i Matejeva evanelja, dok je ove boæiÊne priredbe bila je boæiÊna boæiÊne pjesme pjevao zbor predvoen poπta. Tjedan dana prije priredbe kvartetom: Tea MiokoviÊ, Valentina zapisivali smo svoje najskrivenije æelje Rajner, Martina OklopËiÊ i Ivan JerbiÊ uz koje æarko æelimo i ubacivali ih u kutiju. gitaristiËku pratnju Ane AntoliÊ i Nikole Bilo je mnogo æelja, a najzanimljivije TomajiÊa. proËitali su uËenici 1. razreda Sanela Ove godine imali smo i neke novosti, Novosel, Ana Glica, Franko AniËiÊ i uËenica 1. razreda Ivana Giba doËarala Petar Kreπimir. Neke æelje bile su nam je ugoaj BoæiÊa sviranjem flaute, smijeπne, neke neostvarive, a neke i a nakon toga uËenica 4. razreda Marina dirljive. Voditelji su ipak imali zavrπnu ©iroki uveselila nas je pjesmom. rijeË i podsjetili smo se πto je zapravo Ivana Giba - novo lice priredaba Krunoslav BlaæeviÊ i Barbara ©poljar, vaæno svima nama i kakvi trebamo biti. BROJ 8 • VELJA»A 2011. Katarina i Josip, potpomognuti prateÊim vokalima Stigla je boæiÊna poπta 32
  • 32. VALBANDON - LJETNA ©KOLA EU INTEGRACIJA MLADI I EUUËenici hotelijersko-turistiËkih πkola uËili onastanku i povijestiEuropske unije, oproπirenju EU, politikamaEU, pretpristupnimfondovima i programima… Tamara Ferenci, 4.dKorisnoi zabavno Sudionici dviju radionica - ljetne πkole EU integracija i Euro odisejePoËetkom lipnja uËenice Dajana Atlija, snimljen dokumentarni film. Nakon iskustva, uËili nove stvari i uæivali uRada BjelËeviÊ i Tamara Ferenci u pratnji sluæbenog upoznavanja krenuli smo u zajedniËkom druæenju. Jedan dan smoprofesorice Jelene BalenoviÊ krenule su πetnju i neformalno druæenje. otiπli u Pulu gdje smo neπto viπe nauËilina put u Valbandon kako bi nauËile Dane smo provodili na sljedeÊi naËin: o programu razmjene mladih iz Hrvatskeponeπto o Europskoj uniji. Nakon prvotnih budili smo se oko 7.30 h, doruËak je bio s drugim zemljama iz EU pod nazivompoteπkoÊa, iznenadne bolesti profesorice od 8.00 h do 9.00 h, zatim su slijedila „Euro Odiseja“. Cilj programa je uËenjeMaje KasapoviÊ koja nas je trebala voditi, predavanja. Prvi dan smo imali jezika, stjecanje novih iskustva ,krenule smo na put. Poπto smo propustile predavanja o nastanku i povijesti upoznavanje s kulturom zemlje domaÊina.vlak, profesor PetroviÊ odvezao nas je do Europske unije, drugi dan o proπirenju EU, Posjetili smo i Brijune gdje smo slobodnoZagreba, gdje smo autobusom s ostalim politikama EU, pretpristupnim fondovima vrijeme iskoristili za fotografiranje iekipama iz drugih æupanija otiπli u i programima…odnosno svaki smo dan razmjenu podataka kako bismo i daljeValbandon, blizu Pule. NaveËer smo malo upotpunili znanje. Predavanja su ostali u kontaktu. Nama je sve trajalokrenuli s upoznavanjem ostalih ekipa. trajala do 16.30, sa stankom za ruËak. prekratko, a sa svima smo se dogovoriliSvaka je ekipa imala prezentaciju o svojoj Iako se ovo Ëini malo dosadno, nama su kako bismo voljeli sudjelovati i u Zimskojæupaniji i πkoli. Ukupno jedanaest to bila najzanimljivija Ëetiri dana u æivotu. πkoli europskih integracija gdje bismo miæupanija imalo je svoje ekipe, i to iz: Naπu novu obitelj, koju su Ëinili uËenici predavali novim uËenicima o EU o kojojKorenice, ©ibenika, Zadra, Splita, razliËitih æupanija, zavoljeli smo brzo. smo nauËili mnogo, ali i razgovarali o tomeTopuskog, Zagreba, Vukovara, Odlazili smo na plaæu i kupali se. Nakon kako je lijepo sudjelovati na takvimSlavonskog Broda, Samobora, Osijeka i predavanja i veËere vrijeme smo provodili druæenjima, jer se stvaraju prijateljstva,naravno Virovitice. Svi su uËenici bili iz na plaæi gdje smo pjevali i plesali. UËenici ponekad i za cijeli æivot. Nadamo se dahotelijersko-turistiËkih πkola, osim uËenika iz priobalja uËili su nas govoriti njihovim Êe sljedeÊe godine ponovno iÊi netko iziz Slavonskog Broda kojima je ovo narjeËjem, a mi Slavonke njih smo uËile naπe πkole jer je rijeË o vrlo korisnom iputovanje bilo nagrada za uspjeπno naπe pjesme i plesove. Izmjenjivali smo zabavnom iskustvu... Rada, Dajana, Tamara i prof. Jelena BalenoviÊ za obilaska Brijuna Svi su sudionici prezentirali svoju æupaniju (druπtvo, voænja vlakiÊem, posjet Titovu muzeju, crkvi…) BROJ 8 • VELJA»A 2011. 33
  • 33. U»ENICE EKONOMSKOG • Europski parlament mladih doπao je pukom sluËajnoπÊu u naπePRVA LIGA I EU USMJERENJA STRUKOVNE ©KOLE SUDJELOVALE NA 23. male uπi i zaintrigirao nas na nova poznanstva te nam dao priliku NACIONALNOM MLADI da se osjeÊamo odraslo u donoπenju odluka o nekim najveÊim ZASJEDANJU EUROPSKOG svjetskim problemima. Prijedlog nam je uruËila profesorica PARLAMENTA MLADIH HRVATSKE - VIROVITICA engleskog jezika Mirjana JagriÊ i zanimanje za taj,  nama joπ 2.-5. PROSINCA 2010. nepoznat, projekt odmah je roeno. Mladi o svjetskim problemima uspostavljen ili stavljen na Ëekanje bi naπi chairovi vidjeli kako djelujemo u do sljedeÊeg dana odmah rano ujutro nepoznatim situacijama s dotada kada se kretalo s razmiπljanjima. Svi nevienim ljudima. Mirela KrmpotiÊ, Mia Pavelko organizatori, novinari, chairovi pa i sam i Petra ©iro, 4.a Petra ©iro i Sanda ©trkoviÊ dobile su predsjednik EYP-a svaki su dan bili u ekipu EMPL (Committee on Social Program Europskog parlamenta mladih najboljem raspoloæenju i s osmijehom Affairs) koja se bavila problemima sastojao se od napornog rasporeda i na licima. Dok smo joπ bili pospani i dok druπtva, a Ivana Hegeduπ i Tea Juma organizacije gdje su se mladi umovi iz su nam se baterije tek punile, bavile su se ustavnim pravima u AFCO- cijele Hrvatske i susjednih dræava predloæene su bile razne igre koje su u (Committee on Constitutional Affairs). okupljali i dijelili se po temama koje su ukljuËivale ples, druæenje, kontakte te Naπe delegatkinje Mia Pavelko i odabrali te svoje ideje i rjeπenja igre o povjerenju da se opustimo i da Valentina Podobnik pridruæile su se predstavljali na naËin koji je djelovao nam bude ugodnije raspravljati s grupi LIBE II. (Committee on Civil poput prave rasprave i borbe za narod nepoznatim ljudima koje smo prvi put Liberties II) koja se zauzimala za i pravdu. Smrknutih lica, s miπlju kako vidjeli. zabranu puπenja, dok je Mirela KrmpotiÊ Êemo doÊi onamo i zaspati od dosade i Bili smo podijeljeni u skupine i svaka je u LIBE I. (Committee on Civil Liberties predavanja stigli smo u hotel na Viπnjici, skupina djelovala poput male zajednice I) govorila o problemima manjina u no prevarili smo se. DoËekali su nas te imala svoj specifiËan naziv i ulogu, stranim zemljama. Marija Teri u DEVE mladi ljudi koji polaze razliËite fakultete moto i uzvik ohrabrenja kada je (Committee on Development) govorila te su od nas stariji najviπe 6-7 godina. predstavnike hvatala trema. Imali je o ekoloπkom razvitku, Danijela KrmiÊ Program se odvijao neko vrijeme u smo kratke pauze koje su se sastojale i Nikolina Pleπa raspravljale su s Viπnjici u hotelu gdje smo se upoznali s od kave da nas razbudi, hladne cedevite prijateljima iz ECON-a (Committee on predsjednikom EYP-a Nevenom i grickalica da nam malo razbistri glavu Economic and Monetary affairs) o krizi Caplanom te njegovim suradnicima te pruæi snagu da moæemo dalje u GrËkoj te kako rijeπiti nadolazeÊe krize organizatorima, novinarima te razmiπljati i πto viπe sudjelovati. Mladi u svijetu. chairovima i onime πto Êemo raditi pa delegati iz naπe Strukovne πkole nisu smo se vraÊali u Viroviticu i tamo bili zajedno u grupi, nego su Komunikacija na engleskom dobivali ruËak i veËeru u pivnici „Jelen“ rasporeeni po drugim grupama da bi jeziku te mnogobrojnu zabavu nakon πto je upoznavali nepoznate ljude i stjecali U svakoj grupi postojao je takozvani naπ cilj za taj odreeni dan bio nova prijateljstva, no ponajviπe zato da chair (Ëer) koji je bio voditelj i neki od ZajedniËka snaga Crovillage - 16. gimnazija Zagreb Krapina u punoj snazi BROJ 8 • VELJA»A 2011. 34
  • 34. Europski parlament mladih Hrvatske nevladina je MLADI I EU neprofitna i samostalna udruga osnovana 1994. g. s ciljem promoviranja svijesti o pripadnosti europskoj civilizaciji i kulturi meu srednjoπkolcima i studentima, poticanja interesa za druπtvena i povijesna zbivanja, demokratske procese te poticanja na slobodno iskazivanje stavova. Djeluje s ciljem povezivanja mladih s mladima drugih europskih zemalja te poduËavanja o radu kljuËnih europskih institucija, a bavi se organiziranjem i pripremom Ëlanova za sudjelovanje na meunarodnim skupovima i organizacijom skupova u Hrvatskoj. Na ovogodiπnjem zasjedanju odabrat Êe se uËenici koji Êe sudjelovati na iduÊem meunarodnom zasjedanju Europskog parlamenta mladih u Ateni u GrËkoj. Ponosni „englezi“ Strukovne πkolenjih su bili iz inozemstva te priËali bila slobodna degustacija kao i na pojmove koji su bili nejasni ostalima, aiskljuËivo engleski pa su donesena ostalim πtandovima. Moram priznati, taj ostatak je bio zaduæen za napadanjepravila da se rasprave unutar grupe ne dan smo se viπe nego dobro najeli. tema koje su preostale.smiju voditi na hrvatskom jeziku jer Nakon æustrih rasprava, kratkih pauza,pojedinci ne bi razumjeli i onda bi se Poput pravih zastupnika… zagrljeni kao stari prijatelji, kao da seosjeÊala nelagoda jer se sve moralo znamo duæe vrijeme, a ne Ëetiri dana,prevoditi.  Rasprave su se vodile ostala tri dana i otpjevali smo pjesmu od JohnaTako smo se prilagodili engleskom bile su doista iscrpljujuÊe, ali nitko nije Lennona - Imagine. Naπi chairovijeziku u potpunosti te ga usavrπili i imali posustao i svi su nastojali biti πto Danijel, Lucy, Lilian, Stefan, Manuel,viπe nego dobru razinu govora i energiËniji i na πto bolji naËin nam Theresa, Beata, Ana i Neven ostat Êesporazumijevanja na engleskom jeziku. objasniti i prezentirati shemu prave nam u prekrasnom sjeÊanju zbog svojeU svakoj grupi takoer je bio naπ debate koja nas je Ëekala zadnji dan velike energije i ljubavi prema voenju„osobni“ novinar koji nas je parlamenta, kada su se preispitali te æelje da nama koji smo prvi putsvakodnevno fotografirao htjeli mi to ili prijedlozi, usavrπili ciljevi te razjasnili svi upoznati sa zasjedanjem Europskogne, osjeÊali smo se slavno jer su poslije nejasni pojmovi i kada je markerom bilo parlamenta mladih predoËe ljepotusvih tih naslikavanja izlazile novine podvuËeno konaËno rjeπenje, s upoznavanja novih ljudi i kako i mipod nazivom „Veni, vidi Virka“ gdje su ponosom smo mogli reÊi da smo moæemo neπto poduzeti za promjene una engleskom jeziku opisane razne spremni za raspravu koja se odræavala svijetu. NeÊemo lagati, bilo je suza uanegdote, bisere i umor nakon iscrpnog u gradskoj vijeÊnici. Bilo nam je reËeno oËima mladih delegata, kao i chairova irada te je sve to uvijek bilo ilustrirano da se sveËano odjenemo kako ne ostalih organizatora. Dobili smo diplomenaπim fotografijama. Osam uËenika koji bismo ovu cjelokupnu situaciju uzeli i bedæeve za uspomenu na veomasu bili dovoljno odvaæni i hrabri da se „zdravo za gotovo“. Tako smo i uËinili, produktivna Ëetiri dana, "kliknuli" smoupuste u ovu pustolovinu u dvorcu grofa dotjerani sa sakrivenim podoËnjacima par grupnih fotografijica, grupno se grliliPejaËeviÊa predstavljali su VirovitiËko- od neispavanosti s ponosom smo sjeli i obeÊavali si ponovne susrete,podravsku æupaniju, a isto tako i naπu u koæne stolce i poput pravih zastupnika razmjenjivali facebook imena te brojeveπkolu s novinama, raznim parlamenta krenuli u osvajanje i mobitela. Sve u svemu, EYP je bilosudjelovanjima na natjecanjima i argumentiranje. U svakoj skupini je divno iskustvo za nas koje engleski jezikprepoznatljivosti te titulama koje su viπe pojedinac imao odreeni zadatak, posebno zanima i mislimo ga ukljuËiti unego vrijedne spomena. Prezentirali dvoje, troje ljudi su odgovarali na daljnje fakultetsko obrazovanje, kao ismo tradicionalne prehrambene postavljena pitanja i napade drugih za stjecanje novih prijatelja iproizvode, tipiËne za ovo podruËje te je skupina, jedna osoba je objaπnjavala poznanstava. Party people! Nakon burne noÊi povratak u ulogu politiËara BROJ 8 • VELJA»A 2011. 35
  • 35. MLADI PODUZETNIK KAKO U HRVATSKOJ NATJECANJE • Na raskriæju bira: studij, karijera, ZajedniËki do uspjeha cjeloæivotno uËenje, prilagoavanje uvjetimaPRVA LIGA te pisati o zaπtiti na radu i ekoloπkoj zaπtiti. • Cilj je da volimo svoj posao, Izrada elaborata o osnivanju tvrtke uskladimo karijeru i obitelj i da Drugi zadatak bila je izrada marketinπkog plana za izradu i prodaju mirisnih - osmiπljavanje i prodaja novog proizvoda - u starosti ne budemo sapuna, izrada marketinπkog πampona. Od uËenika se traæilo poznavanje nezadovoljni svojim æivotom plana, knjigovodstveni poslovi - marketinga poznatijeg pod nazivom 4P. Trebali su odgovoriti na Ëetiri osnovna pitanja: proizvod, objedinjeni u zajedniËkom zadatku prodajna cijena, plasman te promocija. Nakon Kao i svaki maturant, na kraju srednje Najuspjeπnija grupa 4.a razreda: toga slijedio je zadatak iz podruËja πkole, biram svoj daljnji æivotni put. Mirela, Danijela i Ana-Marija. knjigovodstva koji je uËenicima zadavao veÊe Nalazim se na „raskriæju“ i moram donijeti probleme. RijeË je bila o knjiæenjima uz pomoÊ vaænu odluku - upisati se na fakultet i Kornelija Potrata kontnog plana, ispunjavanje naloga za sluæbeno nastaviti πkolovanje ili maturirati i zaposliti putovanje, narudæbenice, otpremnice, naloga se. S obzirom na Ëinjenicu da se sa Na πkolskom natjecanju „Mladi poduzetnik“ za plaÊanje. zavrπenom srednjom πkolom rijetko gdje odræanom 21. sijeËnja 2011. godine sudjelovale Kako bi πto uspjeπnije zavrπili natjecanje i time moæe naÊi posao jer poslodavci veÊinom su tri grupe uËenika Ëetvrtih razreda ostvarili pobjedu i plasman na daljnje natjecanje, u grupama je bila vaæna organizacija i raspored traæe visokoobrazovane mlade ljude, ekonomskog usmjerenja. Prvu grupu iz razreda a Ëinili su: Kreπimir ©utalo, Ivana Hegeduπ i rjeπavanja zadataka. U prvoj grupi Kornelija odluËujem se za daljnje πkolovanje. Kada Kornelija Potrata. Jake æenske snage Ëinile je uz Ivaninu pomoÊ pisala elaborat o osnivanju, bih nakon zavrπetka studija morala birati su drugu grupu: Mirela KrmpotiÊ, Ana-Maria Kreπimir se pobrinuo za knjigovodstveni dio izmeu svakodnevnog posla i karijere, Pecolaj i Danijela KrnjiÊ. U grupi razreda b bili zadatka te je pomogao Korneliji u sastavljanju moja bi odluka bila - karijera. Prvenstveno su Tomislav Ciraki, Tea Bariπin te Ivana marketinπkog plana, a Ivana je sastavljala zbog toga πto mislim da ja, kao i svi ostali ΔavaruπiÊ. ponudu. U drugoj grupi Mirela je bila zaduæena ljudi, nikada neÊu prestati uËiti. To se Natjecanje je zapoËelo u 8 sati. Natjecateljima za pisanje ponude, ali i za knjigovodstvo u uËenje ne odnosi na srednju πkolu ili je bilo dopuπteno koriπtenje raËunala jer su Ëemu joj je pomogla Danijela. Osim toga Danijela je sastavljala anketni upitnik, dok je fakultet, veÊ na cjeloæivotno uËenje. dokumenti koji su se traæili u zadacima trebali biti ispisani na raËunalu. Bilo je nedopuπteno Ana-Maria pisala marketinπki plan. U treÊoj Æivimo u 21. stoljeÊu, vremenu informatike, suvremene tehnike i tehnologije. Moramo se prilagoditi uvjetima koje pred nas stavlja vrijeme u kojem æivimo i djelujemo. Zbog toga ljudi neprestano uËe neπto novo. Svakodnevni posao ili karijera Svakodnevni posao u poduzeÊu i karijera nisu jedno te isto. Rad u poduzeÊu U klupama suradnici, na natjecanju suparnici Cijenjeno struËno povjerenstvo predstavlja niz zadataka s kojima se pojedinac mora suoËiti i savladati ih πto efikasnije, aæurnije i kvalitetnije kako bi postigao veÊ unaprijed odreene buduÊe ciljeve. Rjeπavanjem tih zadataka zaposlenik treba biti nagraen plaÊom odnosno nekim dohotkom koji je cijena za njegov utroπeni rad. Tim dohotkom Ëovjek svojoj obitelji i sebi osigurava egzistenciju odnosno osnovne uvjete za grupi svi su zajedno radili na zadacima i time æivot. No, u danaπnje vrijeme, krizno koriπtenje interneta i drugih oblika literature, osim za pisanje ponude na engleskom ili pokuπali konkurirati ostalim grupama. Kako se vrijeme, mnogi zaposlenici trebaju biti njemaËkom jeziku za koju su imali pravo koristiti bliæio kraj natjecanja, uËenicima je preostao zadovoljni πto uopÊe imaju radno mjesto rjeËnike stranog jezika. Zadaci koji su natjecatelji zadnji zadatak. Osmisliti i prezentirati svoju jer velik broj ljudi ga svakodnevno gubi i pokuπali πto uspjeπnije rijeπiti bili su iz podruËja tvrtku pred komisijom. Iako vidno iscrpljeni, time se poveÊava nezaposlenost, a pada knjigovodstva, marketinga, poduzetniπtva, uËenici su prihvatili i taj zadatak te ga rijeπili BDP-a i æivotni standard koji naruπava poslovnih komunikacija, gospodarstva, stranog πto je moguÊe bolje. egzistenciju zaposlenima i njihovim jezika, ali i informatike jer je na kraju natjecanja Prezentirao se pred profesorima Ëlanovima obiteljima. bilo potrebno napraviti prezentaciju u Power prosudbenog povjerenstva s kojima se uËenici Karijera s druge strane put je ili napredak Pointu te je prezentirati pred komisijom. svakodnevno susreÊu na nastavi: Snjeæana kroz æivot posebno vezan za uËenje i BROJ 8 • VELJA»A 2011. Proizvodnja i prodaja kozmetiËkih proizvoda Cah, Silvija Kekez, Mirjana JagriÊ, Biljana - konkretno izrada i prodaja mirisnih sapuna Juzbaπa, Ljerka Na, Nevenka Cabunac i Ivan zaposlenje. Drugim rijeËima, to bi bio niz bila je djelatnost kojom su se bavile tvrtke triju KovaË. Nakon odræane prezentacije profesori zanimanja i poslova koje osoba ima grupa. Elaborat o osnivanju bio je prvi zadatak su postavljali pitanja vezana uz prezentaciju. tijekom svog radnog vijeka. Karijera je s kojim su se uËenici suoËili. RijeË je o Time je zavrπilo natjecanje. vezana uz proces cjeloæivotnog uËenja i dokumentu u kojem su morali osmisliti naziv Kao najuspjeπnija grupa pokazala se grupa razvoja. Ona nije samo novac, nego tvrtke, navesti osnivaËe, temeljni kapital, 4.a razreda: Mirela, Danijela i Ana-Marija. Ëinjenica da æivimo od svog rada i da se zaposlenike, strojeve i opremu, asortiman »estitamo djevojke i sretno na æupanijskom ne æalimo. Ona za nas treba predstavljati proizvoda, analizu konkurencije i træiπta kupaca natjecanju! zadovoljstvo i moguÊnost stalnog 36
  • 36. 21. STOLJEΔA O SVOJOJ BUDUΔNOSTI RAZMI©LJA MATURANTICA STRUKOVNE ©KOLE POGLED U BUDUΔNOST Nikada ne prestati uËiti napredovanja. No da bismo postigli da je mana ta da na raËun karijere uvijek karijeru ili svakodnevni posao, potrebne pati neki drugi segment æivota, najËeπÊe su nam odreene kvalifikacije, obiteljski æivot. To je posve netoËno jer sposobnosti i vjeπtine. Za svakodnevni se moæe biti dobar karijerist i obiteljski posao i karijeru uglavnom su nam Ëovjek, ali je bitno uspostaviti ravnoteæu potrebne sliËne sposobnosti i vjeπtine. izmeu nekih podruËja æivota, npr. Vaæno je da budemo ono πto jesmo, profesije, financija, zdravlja, emocionalnog pravilno znamo procijeniti tko smo i koje i druπtvenog æivota i obitelji. su naπe moguÊnosti, ne zanositi se Ako je bilo koje od tih podruËja naruπeno stvarima za koje smatramo da ih ne ili optereÊeno nekim problemima, karijera moæemo ostvariti, tj. ne postavljati ljestvicu nam nije uspjeπna. Dolazi do pojave niza ciljeva previsoko ako nismo sigurni da problema - stresa, nezadovoljstva, Êemo ih moÊi ostvariti. Treba duboko duπevnog nemira, naruπenog promisliti o svemu πto radimo. Vaæno je zdravstvenog stanja, loπih odnosa s takoer ne dopustiti da u starosti budemo bliænjima i okolinom. Zato treba sastaviti nezadovoljni svojim æivotom. listu prioriteta, odnosno bitne stvari odvojiti od onih manje bitnih, ali ih svejedno ne Davati sto posto smijemo zaboraviti, treba paæljivo planirati Kornelija Potrata i upravljati. Na pitanje kada uspostaviti karijeru, svatko za sebe treba znati Iako mi se vlastita karijera Ëini dalekom, Izbjegavam situacije u kojima mogu biti odgovoriti. Nismo svi jednaki i ne dijelimo ipak je planiram i trudim se ostvariti je. u podreenome poloæaju. svi jednaka razmiπljanja i zato se na to Pred sebe sam postavila nekoliko ciljeva pitanje odgovor daje individualno. Svaki kako bih doπla do svoje karijere. Najprije Profesorica ili novinarka pojedinac odluËuje kada je spreman æelim zavrπiti srednju πkolu sa πto boljim zapoËeti s karijerom. uspjehom te maturirati i upisati se na Za desetak godina vidim se s karijerom Osobno smatram da karijeru treba poËeti æeljeni fakultet, diplomirati te nakon toga novinarke ili profesorice. Oduvijek me to nakon πto se prikupi neko æivotno i radno naÊi posao. No, tim poslom se ne æelim privlaËilo jer volim biti okruæena ljudima. iskustvo. Kada shvatimo da smo spremni baviti cijeli æivot jer sebe vidim kao Svoje æivotne uzore karijerista vidim u poËeti s karijerom, prijavljujemo se za karijerista. Cilj mi je konstantno profesorima s kojima se svakodnevno posao koji nas zanima i za koji smo napredovati i „davati 100 posto sebe“ kako susreÊem, iako ih mi kao srednjoπkolci kvalificirani. Tijekom tog posla treba bih to postigla. Mislim da sam dobar gledamo na razliËite naËine i Ëesto napredovati „korak po korak“. Primjerice, potencijal za karijeristu jer sam osoba koja mijenjamo miπljenja o njima. Osobe su zaposleni ste u nekoj graevinskoj tvrtki. je spremna na kompromis, komunikativna to „debelih æivaca“ jer smatram da nije Podreeni ste, odnosno asistirate, veÊ sam, dobro mogu procijeniti situacije bile lako i jednostavno sastaviti i provesti priznatom arhitektu. Odlazite s njim na one riskantne ili ne, efikasno i aæurno ali πkolski program meu tridesetak uËenika. sastanke. Pokaæete da raspolaæete i kvalitetno mogu obaviti postavljene Ali uz malo dobre volje i razumijevanja znanjem, spremni ste preuzeti rizike na zadatke, ne toleriram nerad, spremana pubertetskih godina uËenika, sve se moæe odreenom projektu na kojemu radite. sam „potegnuti“ i uloæiti maksimalan trud rijeπiti na korist i jednih i drugih. ©to se Ostali arhitekti vas pohvale za uloæen trud u ono πto radim i πto me zanima, cijenim tiËe karijere novinarke, imala sam priliku i pokazano znanje. realne i razumne ljude. EnergiËna sam, razgovarati s novinarkom HRT-a. Taj Nakon nekoliko takvih sastanaka, arhitekti odluËna i realistiËna osoba. U æivotu æelim razgovor mi je puno pomogao i joπ viπe govore direktoru da je vidljivo vaπe postiÊi visok poloæaj i ugled. uËvrstio moju odluku o razvoju karijere u zalaganje i napredak te predlaæu vaπe No postoje i mane koje me mogu omesti tom smjeru bez obzira na upozorenje da promaknuÊe. Kada dobijete promaknuÊe, u stvaranju æeljene karijere. Najprije su oni osobe koje moraju biti spremne na slijedi odræavanje karijere. Tada veÊ imate navodim to da sam prekritiËna osoba koja apsolutno sve πto se pred njih postavi. potvren i priznat poloæaj i status u tvrtki. verbalno Ëesto kazni tui nerad ili Uspostavljate stabilnu karijeru. No, nakon zanemarivanje obveza, ne volim IzbjeÊi zamke karijere odreenog radnog vijeka dolazi do zalaza nepripremljene i nepredvidive situacije, BROJ 8 • VELJA»A 2011. karijere, tj. umirovljenja. PovlaËite se sa dosta sam impulzivna osoba pa zbog toga Karijera zahtijeva od svakog pojedinca da svog radnog mjesta i prepuπtate ga previπe vremena provodim na analize i uloæi trud, znanja i vjeπtine prethodno mladim, obrazovanim i talentiranim prikupljanje informacija te pokuπavanje steËene kako bi se πto bolje pozicionirao generacijama koje tek dolaze. davanja odgovora na pitanje πto bi bilo u druπtvu. Karijera ima svoje prednosti, Karijera za neke predstavlja putovanje kad bi bilo. Mogu se prilagoditi timskom ali i mane. Prednosti su te da karijerom kroz æivot u kojem je krajnja toËka radu, ali viπe volim individualni rad, Ëesto postiæemo osobno zadovoljstvo, ona umirovljenje, ali ne za svakoga jer mnogi odnosno rad u kojem se mogu „pokazati nam donosi novac, druπtveni ugled, i poslije umirovljenja rade razliËite korisne u najboljem izdanju“, tj. biti voa u druπtvu. prepoznatljivost, dok veÊina ljudi smatra stvari i tako privreuju. 37
  • 37. Rada BjelËeviÊOSVRT Promijeni sebe da promijeniπ svijet do πkole, a profesori rad u jednoj smjeni. Dobrota je na ovome svijetu veoma rijetka, no joπ postoji. Svaki Nadamo se ostvarenju tih ciljeva. Osim πkole Ëovjek nekom sitnicom moæe pridonijeti humanitarnoj akciji ili kao javne ustanove, tu je i Crkva. Iz sam napraviti dobro djelo. U svakom Ëovjeku postoji dobra volja novinskog naslova „S milijun kuna crkva pod i suosjeÊajnost, samo treba izaÊi na vidjelo. Svatko bi se trebao krovom“ saznajemo da je u Velikim barem na trenutak staviti u poloæaj zlostavljane majke, Zdencima uz pomoÊ ZagrebaËke nadbiskupije, grada Grubiπnog Polja i maltretiranog djeteta ili æivotinja na rubu izumiranja. mjeπtana sagraena crkva Svih svetih za sve stanovnike koji se æele pribliæiti Bogu. Sva æiva biÊa na Zemlji imaju pravo na æivot, Kao nezaboravan poklon majci s troje na πaËicu ljubavi, na pomoÊ. Joπ ima dobrih prekrasne djece Gibonni je darovao sobu. ljudi koji su spremni pomoÊi. Dobro se dobrim Mali troπak za Gibonnija, koji mnogo znaËi vraÊa i to nije samo pusta fraza. Kada bi svi ljudi na svijetu skupili snage i kada bi svaki dao malu, najmanju pomoÊ, financijsku Da bi se pomoglo drugima, nije ili samo mali zagrljaj, lijepu rijeË, topao potrebna nikakva mudrost niti sve pogled, svijet bi bio prekrasno mjesto. No znanje ovoga svijeta, veÊ dobra volja. na tome moramo joπ mnogo raditi; ako djeËici, osvijetlio je obraz hrvatskoga naroda. æelimo poboljπati svijet, moramo krenuti od Sada Êe male trojke Zara, Lana i Vito moÊi sebe. U tom razmiπljanju uoËavamo razliËito bezbriæno spavati u svome toplome domu. postupanje ljudi, zabiljeæeno u sredstvima I kao πeÊer na kraju vijest iz naπe Virovitice javnog priopÊavanja, razmiπljamo o njima s porukom „Budimo kroativni“, koja je i stvaramo svoje dojmove i stavove. humanitarno sudjelovala u svome gradu tako Razna obeÊanja politiËkih kandidata koji da je πeÊerana Viro darovala πeÊer, pakete svojim „lijepim“ laæima navode stanovnike konzerviranog voÊa i povrÊa, prehrambene da im daju glas na izborima ne ubrajaju se Rada BjelËeviÊ proizvode i med. Posebno priznanje u dobra djela. Humanitarne akcije i malo na pozitivne vijesti u novinama i VirovitiËanki Ellen ©uπak, majci potaknimo sami sebe na rad dobrih djela πestogodiπnjaka, koja posjeduje parcelu No sve to mogu promijeniti naπi radi nas samih, ali i zbog drugih. Ugledajmo vrijednu 63.000 i koju, kako navodi, nije ispravni postupci, dobra volja, se na talentirane ljude koji su pokazali svoju mogla prodati te ju je odluËila darovati. dijeljenje i samo ispravno djelovanje velikoduπnost kako bi pomogli ljudima kojima Svjesna je danaπnje situacije i htjela je u druπtvu koje daje traËak nade nad je potrebna njihova pomoÊ. Na koncertu za svojim malim doprinosom povesti svijet u poraæavajuÊim Ëinjenicama 21. Luku Ritza okupilo se na primjer oko 1500 pravom smjeru. Jer kada bi svaki Ëovjek stoljeÊa. ljudi kako bi zajedno ukazali na potrebu uËinio barem jedno malo dobro djelo, polako borbe protiv nasilja. Band Adastra pomogao bi se gradio poπteni svijet ispunjen ljubavlju organizacije imaju smisla ako se novac je u okupljanju tih ljudi kako bi uvidjeli da i dobrotom. Jednoga dana moæda Êe pomoÊ doniran za pomoÊ bolesnicima, nemoÊnima joπ uvijek oko nas postoji nasilje. Ne pomaæu biti potrebna upravo toj æeni, nekome iz naπe ili siromaπnima zaista njima i da, a ne da samo pjevaËi, tu su i drugi dobroËinitelji koji obitelji, moæda naπim prijateljima ili nama sluæi kao srcedrapajuÊi paravan za graane mogu i æele pomoÊi drugima. Tako smo naiπli samima. kako bi bogati postali joπ bogatiji. No hvala na vijest da je npr. don Anelko platio sto Zato se postavimo u situaciju nemoÊnih ljudi Bogu da na ovome svijetu joπ uvijek kuna kako bi mogao nastupiti na teniskom koji su pomagali drugima dok su mogli, bili moæemo pronaÊi ljude koji su nam spremni turniru. Od jutra do kasnih poslijepodnevnih zanimljivi drugima kada su bili zdravi i bogati, pomoÊi u teπkim situacijama. Uvijek postoji sati nije ispuπtao reket iz ruku, a svoje a sada ih baπ ti njihovi „prijatelji“ zaobilaze netko tko te neÊe osuivati i tko ti je spreman zalaganje objasnio je rijeËima: „Turnir je u velikome krugu. Zaπto ne bismo pomogli svaki dan pomoÊi. Takvi su ljudi sunce koje humanitaran pa sam bez razmiπljanja pristao djeci s posebnim potrebama, samohranim nas grije briænoπÊu i poærtvovnoπÊu i daju majkama ili oËevima, invalidima ili nam nadu u bolje sutra. Jer kada bi svaki Ëovjek uËinio barem jednostavno ljudima kojima je potreban Novine i svakodnevne vijesti ispunjene su jedno malo dobro djelo, polako bi se razgovor. Vjerujem da u svima ima joπ naslovima crne kronike poput: „Zbog kiπe gradio poπteni svijet ispunjen dobrote i dobre volje, ljudi samo trebaju i magle poginule tri osobe u manje od tri ljubavlju i dobrotom dopustiti da to izae iz njih. Da bi se pomoglo dana“ ili „U poplavama u Brazilu poginulo drugima, nije potrebna nikakva mudrost niti je najmanje 700 ljudi“, te nemoralnoπÊu sudjelovati. Najbitnije je da smo prikupili sve znanje ovoga svijeta, veÊ dobra volja. postupaka pojedinaca koji mogu negativno novac za dijabetiËare.“ Nitko ne traæi financijsku pomoÊ ako se toBROJ 8 • VELJA»A 2011. utjecati na Ëitavu malu zajednicu: “Joπ nije Mnogo se puta pitamo πto je s nama ne moæe dati; ponekad je onomu drugomu jasno je li se ubio ili je likvidiran“. Straπno. πkolarcima, tko nama pomaæe. Iz Ëlanka dovoljno znati da je pored njega netko na No sve to mogu promijeniti naπi ispravni „Gradovi neka ulaæu u πkole“ dobivamo koga se moæe osloniti. Svatko bi se trebao postupci, dobra volja, dijeljenje i samo odgovor i na to pitanje. Teæi se k tome da zapitati kada je proπli put uËinio neko dobro ispravno djelovanje u druπtvu koje daje se novac koji je dræava dosada odvajala za djelo, pruæio ruku prijatelju kada mu je bila traËak nade nad poraæavajuÊim Ëinjenicama besplatne udæbenike, πto je oko 160 milijuna najpotrebnija i koliko ljubavi dijeli obitelji i 21. stoljeÊa. kuna, uloæi u gradnju novih πkola kako bi drugim ljudima oko sebe. Jer dobro se Kako ne bi bilo sve tako crno, osvrnimo se svi imali moguÊnost πkolovanja, kraÊi put dobrim vraÊa. 38
  • 38. IZLET - SLAVONIJA I BARANJA IZLET GLAZBAPovijesno gradivo mnogo je zabavnije na putovanju U pogonu SaponijeHvali more… Saponija Osijek, povijest grada, etno selo Karanac, KopaËki rit - izlet za pamÊenje Ines MijatoviÊ obiËajima, pokazujuÊi nam ruËne radove. Nama je takav æivot nezamisliv, ali je biloUËenici prvih razreda posjetili su Osijek, zanimljivo to sve vidjeti i doæivjeti. NakonKopaËki rit te etno selo Karanac. To je ruËka uputili smo se u KopaËki rit. Tamo Odmor na Tvribio naπ prvi izlet te smo bili jako nas je doËekao vodiË koji nas je upoznaouzbueni. Naπe prvo odrediπte bila je s proπloπÊu KopaËkog rita, te s mnogimtvornica Saponija u Osijeku. U tvornici je æivotinjama koje tamo borave. Slijedila jebilo zanimljivo i imali smo priliku vidjeti ugodna voænja brodom i razgledavanjekako se proizvode i pune proizvodi koje prirode i æivotinja. Dan se polako bliæiokoristimo. Nakon obilaska Saponije uputili kraju pa smo se morali vratiti natrag usmo se u razgledavanje grada Osijeka. Osijek. Imali smo priliku sami upoznatiPosjetili smo mnoge znamenitosti te smo taj predivni grad, πto je mnoge razveselilonauËili poneπto o proπlosti grada. Naπe te su poπli u shopping. PreporuËili su namsljedeÊe odrediπte bilo je etno selo da posjetimo i najbolju slastiËarnicu uKaranac. Mislili smo da Êe nam biti gradu, πto su mnogi i napravili, i zaistadosadno u selu i da je to gubitak ju je vrijedilo posjetiti. Doπlo je vrijemevremena, ali kada smo stigli, slijedilo je da se vratimo u Viroviticu. Pomalo umorniugodno iznenaenje. DoËekao nas je i pod dojmom izleta, zapjevali smo igospodin na bijelom konju. Vidjeli smo prisjetili se svih anegdota tokom danaËime su se ljudi nekada bavili i saznali koje smo zabiljeæili fotoaparatima. Bio jesmo kako su æivjeli. Vlasnici imanja to izlet za pamÊenje, i s nestrpljenjempridobili su naπu paænju govoreÊi o starim Ëekamo sljedeÊi. Na obiteljskom gospodarstvu BROJ 8 • VELJA»A 2011.Bogatstvo narodnog veza Ovako je nekada izgledalo muπko donje rublje Glinene Ëarolije (univerzalna veliËina) 39
  • 39. KAKAV JE TO SREDNJO©KOLAC BEZ SJEΔANJA NA MATURALACSLOBODNO VRIJEME Viva Kornelija Potrata Slika govori tisuÊu rijeËi - pitanje je kojih! la Bosna Vrijeme radnje: 6.-10. travnja 2010. naravno. SljedeÊi dan, vidno neispavani i Mjesto radnje: Sarajevo, Mostar, Neum, Dubrovnik promukli, oprostili smo se sa Sarajevom i Sudionici: UËenici 3. razreda Strukovne πkole Virovitica mahali ususret Mostaru. No prije toga Ako vas zanima kako nam je bilo, Ëitajte dalje! trebalo je obiÊi vrelo Bosne koje zaista ostavlja bez komentara. Prekrasno ureena Doπao je taj dan, 6. travnja 2010. godine. Dolaskom u Sarajevo, uz pratnju lokalnog i odræavana okolina vrela prizor je koji Neispavani zbog uzbuenja, u mislima veÊ vodiËa krenuli smo u razgledavanje grada. svakako vrijedi pogledati. Prepuni dojmova u nekoj Êevabdæinici i buregdæinici, s Obiπli smo VijeÊnicu, nezaobilaznu ulicu svega vienog, vozili smo se prema prtljagom skupili smo se oko 4 sata ujutro starih zanata Kazandæiluk, preπli smo preko Mostaru. Izlaskom iz autobusa, æeljni novih pred πkolom. Stiæu autobusi. Uzbuenje mosta Gavrila Principa, vidjeli staru avantura koje Êemo danima prepriËavati, raste joπ viπe. Zadnji pozdravi s roditeljima, pravoslavnu crkvu i MoriÊa Han i mnoge krenuli smo u stari dio grada Mostara. Stari deËkima, curama i ostalom pratnjom i druge znamenitosti i graevine koje most preko kojeg smo preπli dijeli ga na kreÊemo. »ekao nas je dvojac (vozaË i preporuËujem svima da posjete kada ih put muslimanski i katoliËki. Posjetili smo voditelj puta) o kojem smo na poËetku imali odnese u Sarajevo. Slobodno vrijeme kratili dæamiju. Prije ulaska, morali smo se izuti jer predrasude, ali brzo smo doπli na „zelenu smo druæenjem i prepriËavanjem dojmova muslimanska vjera nalaæe kako se ulaskom granu“. OËito nismo imali sreÊe s prijevozom te, naravno, kupovinom suvenira. Kako nam u dæamiju kroËi na sveto tlo te se ne smiju taj dan. Najprije smo krenuli krivim putem, je Sarajevo priraslo srcu, trebalo nam je viπe na njega unositi „neËistoÊe“. Popili smo a zatim se vozaË, kasnije meu uËenicima vremena dok se nismo svi sastali prije kavu na osunËanim terasama kafiÊa. Ubrzo prozvan Mr. Bean zbog nevjerojatne fiziËke polaska u hotel, pa smo zato kasnili na kreÊemo put Neuma koji je bio naπa baza sliËnosti, suoËio s probuπenom gumom. veËeru. naredna 3 dana. Dolaskom u Neum, veÊina Voditelj puta, King, ubrzo je objasnio πto nas je imala problema s mobilnim mreæama se dogodilo i svima je bilo „lakπe na duπi“. Halid BeπliÊ iz jukeboxa jer su se neprestano u naπu mreæu ubacivali UnatoË svemu, savladali smo sve prepreke. bosanski operateri. Zbog toga smo bili u Pjesme i smijeha nije nedostajalo. Vozili Dolaskom u hotel Aqua, smjestilo smo se u nemoguÊnosti komunicirati s naπim dragim smo se uz tok rijeke Vrbas koja nas je pratila sobe i veËerali. Na sreÊu i opÊe veselje osobama, pa im se ovim putem ispriËavamo. do Sarajeva, ali prva postaja puta bila je u djelatnici hotela pripremili su nam „dernek“. Umorni od puta i juËeraπnje feπte odlazimo Visokom. Kratko smo „bacili oko“ na Halid BeπliÊ bio je glavni gost veËeri. Bilo je na veËeru, a nakon toga veÊina nas se bosansku Dolinu kraljeva i njihove piramide. tu svega. Pjevalo se, plesalo, dosada je bila odluËuje za spavanje jer nas je sutra Ëekao Voænju nastavljamo prema Sarajevu. VeÊ nepoznat pojam. Alkohola je bilo u zasad cjelodnevni izlet u Dubrovnik. su pali dogovori o neizbjeænom shoppingu za javnost nepoznatim koliËinama. Feπtalo Svanulo je toplo i sunËano jutro na +20° i na BaπÊarπiji. se naveliko i po sobama hotela, bez nereda, sve je mirisalo na odliËan izlet u Dubrovnik. BROJ 8 • VELJA»A 2011. OËarala nas je ljepota vrela Bosne E, pa, moj Vlaho, evo i mi doosmo u Dubrovnik 40
  • 40. SLOBODNO VRIJEMEU Sarajevu smo obiπli VijeÊnicu, nezaobilaznu ulicu starih zanataKazandæiluk, preπli preko mosta Gavrila Principa, vidjeli starupravoslavnu crkvu i MoriÊa Han i mnoge druge znamenitosti igraevineU Dubrovniku proπetali smo Stradunom, zastali pored OnofrijeveËesme i Orlandova stupa, vidjeli crkvu sv. Vlaha i Kneæev dvor.Slobodno vrijeme neki su iskoristili za razgled Akvarija, neki za„gablec“, a neki nisu propustili priliku da se brËkaju u moru.Dolaskom na KorËulu slijedila je πetnja i razgled - VijeÊnica,kuÊa Marca Pola, crkva Svih svetih i Opatska riznica „ko bi reko Ëuda da se dese…“ da strukovnjaci promijene adrese…Vozili smo se uz rijeku Neretvu, koju smo Nakon ruËka u restoranu imali smo kraÊenaæalost mogli vidjeti smo iz busa. Po slobodno vrijeme koje smo mogli iskoristitidolasku u Dubrovnik razgledavali smo za kupnju suvenira prije polaska trajekta zapovijesne znamenitosti u pratnji lokalnog OrebiÊ. Tek dolaskom u hotel u Neumu,struËnog vodiËa. Proπetali smo ulicom kojom postali smo svjesni da nam je ovo posljednjasu πetale brojne domaÊe i strane zvijezde i veËer u Neumu, ali i na maturalcu. Tozvjezdice. Naravno, rijeË je o Stradunu. naravno nije moglo proÊi bez „oproπtajneZastali smo pored Onofrijeve Ëesme i veËeri“. Nije nam puno trebalo da se sviOrlandova stupa, vidjeli smo crkvu sv. Vlaha skupa dogovorimo u Ëijoj Êemo sobii Kneæev dvor. Slobodno vrijeme neki su organizirati zavrπni party za pamÊenje. Tekliiskoristili za razgled Akvarija, neki za sati i odreene koliËine „sokiÊa“, mi se„gablec“, a neki nisu propustili priliku da se zabavljali i ubrzo je osvanulo jutro i vrijemebrËkaju u moru. No, posjet Dubrovniku neki za povratak kuÊi. Ali nije to kraj maturalcaÊe zasigurno pamtiti po πetnji gradskim jer je joπ trebalo vidjeti Imotski koji je biozidinama, koje su prepoznatljive u cijelom posljednja stanica na naπoj nezaboravnojsvijetu. Oduπevljeni Dubrovnikom vraÊamo srednjoπkolskoj avanturi. S lunch paketima Dernek dayse u hotel. u ruci, ulazimo u autobus, neki se joπ posljednji put slikaju pred hotelom i bye-bye U gradu Marca Pola Neum. Vozimo se do Imotskog. Razgledavamo Crveno i Modro jezero.»etvrtog dana po planu i programu bio je Nezaobilazan je photosession. Nastavljamozakazan posjet KorËuli, rodnom gradu voænju kuÊi preko Banjaluke. U kasnimpoznatog pomorca Marca Pola i poluotoku noÊnim satima stiæemo kuÊi.Peljeπcu. Kalorije koje smo skupili na Zavrπni dojam - O maturalcu se danimadoruËku trebalo je usmjeriti na joπ jedan dan priËalo. Svi se slaæemo oko jednog - bilo jenezaboravnog putovanja. Peljeπcem se super. Bogatiji smo za joπ jedno „turistiËko“vozimo uz panoramski pogled do OrebiÊa. iskustvo i putovanje kojega Êemo se sviTamo nas je Ëekala trajektna linija do grada zasigurno vrlo rado sjeÊati i prepriËavati.KorËule. Dolaskom na KorËulu, slijedila je I joπ jedan detalj - Ne brinite se, nisteπetnja i razgled - VijeÊnica, kuÊa Marca propustili Halidov koncert jer je i za nasPola, crkva Svih svetih i Opatska riznica. svirao samo u jukeboxu. U Mostaru na mostu, naravno BROJ 8 • VELJA»A 2011. Iza mosta lijevo.Kupanje? Ma nema problema! KupaÊi - eh, malo veÊi problem… Snaite se! 41
  • 41. DOMSKI DNEVNIK MATURANTICE: MOJ »ETVEROGODI©NJI BORAVAK U DOMUDOMSKI ÆIVOT Odmah na poËetku moram reÊi da ovo nije Uskoro smo se opet sve izmijeπale po sobama joπ jedan esej napisan prema nekoj temi ili i k nama je doπla Gaby, naπa buduÊa neki dosadan sastavak. Bar Êu se potruditi medicinska sestra. Tada sam joπ igrala πah da tako ne ispadne. Ovo su Ëetiri godine mog i Ëak smo doπli do Umaga na dræavnu æivota provedene u domu. Moæete pretpostaviti domijadu. Bilo nam je zabavno i zanimljivo. o Ëemu se radi! Sad, u Ëetvrtoj godini nam je Angela otiπla Ja sam Helena Marijan za one koji me ne i doπla nam je Rada, duπa od Ëovjeka. Uvijek poznaju, a Hele ili Helchy za sve one koji vedra i nasmijana. Ponekad imamo i cimera me dobro poznaju. U domu sam od prvog u sobi, ali pssst! To se kao ne zna, ali svi dana prvog razreda srednje πkole. U πkoli znaju da je to Nemanja. mi je bilo relativno dobro zbog druπtva, ali Uvijek smo sve stigli: i uËiti i zabaviti se i moje zanimanje me uopÊe ne zanima. U dom nasmijati se. Nekad smo igrali i druπtvene sam doπla iskljuËivo zbog πkole. Mogla sam igre kad smo ostajali vikendom. A Angela i iÊi npr. u Bjelovar, ali nisam iz nekih svojih ja smo, nekad davno joπ, imale fore bacanja razloga. Doπavπi u dom, doπla sam u novu aviona po sobi. Ja sam uvijek stajala ispred okolinu i nov æivot. Bilo je teπko dijeliti sobu otvorenog prozora, a ona je namjerno bacala s joπ dvije cimerice, a tuπ i WC s joπ pedesetak iznad moje glave tako da sam morala istrËati cura. Hrana nije bili ni sliËna maminoj. van svaki put po te avionËeke. Takoer smo Svi moji najdraæi bili su daleko. SjeÊam se voljela spajati parove u domu. »ak smo i jednog razgovora s tatom putem mobitela. uspjele spojiti 2-3 para. Bio je to Ëetvrtak, veÊ prvog tjedna nastave. Bilo je veselo i za roendane. Glavno jelo: Htjela sam kuÊi i rasplakala sam se. Onda kobasice, πunka, sir, kruh, a za desert kolaËi. znate kako mi je bilo grozno. No, to se Nekad smo pjevale i plesale po sobi, a nekad promijenilo. Najviπe je za to zasluæna moja se vozile na tepihu. Bilo nam je fora gasiti bivπa cimerica Angela koja me pripremala svijetla u tuπevima, ali to je bilo samo zato za sve zgode i nezgode u domu. Uvijek mi Helena Marijan πto su i druge cure nama gasile. Ponekad, je pomagala oko uËenja. Uvijek me sasluπala ali samo ponekad znale smo im dovuÊi i kantu i znala dati pravi savjet. Nikad nam nije bilo sa smeÊem ispred vrata. SjeÊam se stare dosadno. Voljele samo cirkusirati dugo u noÊ. Nekad smo znale hodati u pol noÊi po hodniku æenske strane kao banane u pidæami. S nama je u sobi bila Ruæa. No, ona je viπe bila izvan Preæivjeti tradicije za fazanke: pasta za zube na kvaki na vratima. Uvijek sam nasjela na tu foru, ali najgore od svega, mi ove godine nismo nijednom zeznule fazanke. sobe nego u sobi. Prva godina je bila baπ zanimljiva. Takoer sam tad otkrila i novi hobi koji me zanima: streljaπtvo. I sve do kraja sam iπla ne treninge. Zbilja jesam! Pitajte trenere ako ne vjerujete. i uæivati Ponekad sam bila stvarno glupa. Jednom me Vjeko traæio kunu i nisam mu htjela dati, ali je imao Ëokoladicu i pristala sam na zamjenu. Za 5 minuta smo otiπle na veËeru i vidjela sam da imamo Ëokoladice za desert. Moram takoer napomenuti da prva godina su ostale iste. I dalje nam je bilo veselo i Ma uglavnom. Bilo je tu svega. Uvijek nekih nije proπla bez prvih domskih ljubavi: ©trbo zabavno. Uz to sam stigla opet kratko imati gluposti. Ove godine smo dobili i kamere u i Vjeko. Ne Êu sad o ©trbi, ali o Vjeki bi se deËka. Bio je to Sven. Budimo realni, to nije domu pa smo se prvih nekoliko dana osjeÊali dalo govoriti. ©alim se. Vjeko je dobar deËko slavno zavrπilo. I onda pred kraj πkolske kao u Big Brotheru, kako je znao reÊi odgajatelj i prijatelj. Nekad smo se znali i potuÊi i poËupati godine sam upoznala Luku, ali on nije iz doma. Srnak. Sve Ëetiri godine iπla sam i na za kosu, ali “tko se tuËe, taj se voli”! U drugom I da, to joπ uvijek traje. novinarsku grupu na kojoj smo se uvijek dobro razredu sam ja to htjela potajno nastaviti, ali U treÊem razredu smo Angela i ja i ja ostale naπalili i druæili, ali i radili smo. Bilo je tu uvijek nekad deËkima sve moraπ nacrtati. No dobro. bez Ruæe, ali nam je doπla studentica Marina mnogo cura i Dominik, jedan mali frajer. Neki Tada sam se poËela baviti πahom. Cimerice koja je bila joπ lua od nas dvije zajedno. su fotografirali, a neki pisali. Kad smo kod fotografiranja, Ëesto smo radili svoje privatne fotoseπne. To ukljuËuje mene, moje cimerice i naravno super cure s kojima se druæim od prvog dana od kad sam ih upoznala: Martina, Sandra i Nikolina. Zajedno smo uvijek izlazile, druæile se, glupirale, zezale i uËile, naravno. Nije bilo uvijek sve savrπeno, ali ja se dræim onoga: “lijepo pamti, a ruæno pokuπaj zaboraviti”. To Êu primijeniti i na ovaj domski æivot. Pamtit Êu prijateljstva steknuta u domu i u razredu te dobre odgajatelje i profesore. BROJ 8 • VELJA»A 2011. Ali ipak jedva Ëekam da odem na faks napokon studirati ono πto me zanima, a to je teologija. Mnogi misle da nisam osoba za to, ali ako uspijem upisati, onda jesam. I na kraju æelim se ispriËati svima koje sam verbalno uvrijedila i neverbalno povrijedila. (Autorica je lanjska maturantica, danas Æivot je sladak studentica na Katehetsko-bogoslovnom fakultetu.) 42
  • 42. ISPRAΔAJ MATURANATA U U»ENI»KOM DOMU Helena Marijan DOMSKI ÆIVOT PRVA LIGA Velika domska obiteljJedni odlaze - drugi dolazeBilo je to 17. svibnja 2010. godine. Hrvatskog pjevaËkog druπtva Rodoljub, a i janjetine, ali i πampanjca i torte. NakonDvadesetak maturanata, meu kojima tri njihovu svirku pratila je prezentacija veËere su profesori i roditelji, a i nekimaturantice iz Strukovne πkole: Martina fotografija maturanata. Na program su odgajatelji poπli su svojim kuÊama, aMilkoviÊ, Sanja KoliÊ i Helena Marijan. pozvani i profesori, koji se naæalost baπ i maturanti su nastavili slavlje u dvorani.U prigodnom programu prikazan je domski nisu odazvali u prevelikom broju. Nisu doπli Pjevalo se i plesalo i odliËno zabavljalo. ©tetafilm koji je predstavljen ove godine na niti mnogi roditelji. Nakon programa svi πto je kratko trajalo. Doπao je noÊni odgajateljdomijadi (natjecanje meu uËeniËkim zajedno otiπli su na sveËanu veËeru u i sve "potjerao" u krevet. Tako je to u domu.domovima), sudjelovali su i tamburaπi domskoj blagovaonici. Bilo je tu i prasetine Kad je najzabavnije, mora se prekinuti. BROJ 8 • VELJA»A 2011.Uz glazbu zabava je zagarantirana - tamburaπi HPD-a Rodoljub Virovitica Prijatelji su uvijek podrπka 43
  • 43. RAZGOVOR: ANTONIO MATO©EVIΔ (2.B) I GLORIJA DUBRAV»IΔ (3.D) - To cH Ömg & Ayllah de Noves ŸHOBI Reci mi to Razgovarali: S Antoniom - Glorija S Glorijom - Antonio fotografijom ©to najËeπÊe fotografiraπ? izraæava i lakπe se uoËavaju pojedini dijelovi Antonio: NajËeπÊe fotografiram predmete koje æelim istaknuti. Vrlo su mi drage i crno- i osobe, a ponekad i pejzaæ. bijele fotografije, kada su posrijedi predmeti. Glorija: Pejzaæ, odreene objekte, ustanove. Glorija: Nemam odreene preferencije, Kada se pojavila tvoja ljubav prema fotkam razliËite motive. To su najËeπÊe fotografiranju? pejzaæi, detalji prirode, ali i sve ostalo. Volim To cH Ömg Antonio: Moja ljubav prema fotografiranju eksperimentirati. se pojavila kad sam prvi put dohvatio bolji Gdje nalaziπ inspiraciju za fotografski fotoaparat u ruke. rad? Glorija: Prije tri godine kada sam izlistavala Antonio: Inspiracija za fotografski rad mi razne stranice na internetu s fotografijama doe kada zapazim neki lijep prizor, za koji i pregledavala razne forume. Tada sam mislim da bi mogao vrlo dobro izgledati i na uhvatila fotiÊ i poËela sama fotografirati, ali fotografiji. ubrzo se pojavila ljubav prema „web dizajnu“ Glorija: Inspiracija mi je baviti se neËime pa sam se na to prebacila, tako da sam πto Êe me opustiti i u Ëemu Êu uæivati. InaËe uvijek bila u toku s fotografijom, jer su mi kod ovog pitanja nemam odreenih pravila, uvijek trebali neki novi materijali za izradu. ali prevladava raspoloæenje. Jesi li Ëlan nekog fotokluba ili Najdraæi fotografi, uzori? fotoudruge? Antonio: Moj uzor je Damir Hoyka. Antonio: Nisam. Glorija: Ima jako puno dobrih fotografa tako Glorija: Ne, zasad. Ali ispunit Êu prijavnicu da mi ih je teπko izdvajati. Najdraæa za Ëlana fotokluba u Virovitici. fotografkinja mi je Iva Robyn, a najveÊi uzor Tematika, stil, vrsta fotografije koju vidim dakako u naπem VirovitiËanu Ivanu preferiraπ? KrπiÊu. Antonio: Preferiram fotografije s vrlo jakim Gdje objavljujeπ svoje radove? kontrastom, jer neke predmete kontrast jaËe Antonio: Svoje radove ne objavljujem Ëesto, Zimsko poslijepodneBROJ 8 • VELJA»A 2011. Splitska riva, 2006. 44
  • 44. Zaπto vole fotografiju, πto najËeπÊe fotografiraju, kako se odnose HOBIPRVA LIGAprema motivima i fotografskim zadacima, tko su im uzori,predstavlja li fotografija njihovu buduÊnost… u meusobnomsu propitivanju otkrili uËenici Ëiji se fotografski rad izdvojiokao vrlo produktivan i uspjeπana ako ih uopÊe objavim, to su internetske novina ili sliËno pa moramo raditi ono πtostranice (forumi, facebook). nam oni odrede, to svakako u nekoj graniciGlorija: Svoje radove objavljujem na ubije kreativnost. Ali kada smo freelanceDeviantArtu. Po meni je to najbolja fotograf i sami si zadajemo πto Êemo i kakofotografska zajednica koju internet moæe fotografirati, tada je kreativnost fotografaponuditi. Takoer ih objavljujem na svojem neograniËena.facebook profilu, te na we heart it-u. Photoshop? Imaπ li fotografski moto, pravila kojih Antonio: Svaka fotografija, koju vidite nase dræiπ? internetu, novinama i Ëasopisima nije bezAntonio: Moj fotografski moto je „©to viπe, Photoshopa. Photoshop svi koriste, kako bito bolje“, jer kada imamo viπe fotografija, na svoju fotografiju uËinili joπ boljom.istu temu, lakπe je izabrati onu najbolju, ili Glorija: Pokuπavala sam izbjegavatiuoËiti neπto πto bi se dalo popraviti, kako bi Photoshop, ali sam shvatila da je to glupo. Ayllah de Novesfotografija πto bolje izgledala. Definitivno uz male dorade u PS-u fotografijeGlorija: Sve je moguÊe, iako se Ëini izgledaju puno bolje, ali viπe ciljam na to danemoguÊe. zadræim prirodnost fotografije. ©to od fotografske opreme koristiπ? Voliπ li biti ispred kamere?Antonio: Koristim se Olympusom Lens, 3.2 Antonio: Ne volim baπ biti ispred kamere,mp, 5.8-17.4 mm 1:2.9 - 5.0 i Panasonic ali kad se mora, mora se.Lumix FZ45, 24x zoom, 14mp, 14x optical Glorija: Da, svakako. Koliko god ljudi govorilizoom. da se ne vole slikati, ja se oboæavam slikatiGlorija: Koristim se Sonyjem Cyber - Shot, i volim pozirati ispred kamere, uvijek. 8.1 mp, 2,8-5, 8/5, 35-21, 4 i Panasonic Misliπ li da Êe te fotografija pratiti cijeliLumix FZ45, 24x zoom, 14mp, 14x optical æivot?zoom. Antonio: Vjerujem da hoÊe. Smatraπ li da profesionalno bavljenje Glorija: Sigurna sam u to da hoÊe, jer Êufotografijom ubija kreativnost? studirati neπto sliËno pa Êu uvijek bitiAntonio: Profesionalno bavljenje povezana s fotkanjem.fotografijom ne ubija kreativnost, nego baπ Poruka/mudrost/savjet za kraj?suprotno. Jer kada se profesionalno bavimo Antonio: Nikad ne fotografirajte u mraËnojfotografijom, doznajemo viπe moguÊnosti i prostoriji bez blica. Hahaha.naËina na koji bismo mogli fotografirati. Glorija: Fotkaj i ne razmiπljaj previπe oGlorija: Recimo ako smo fotografi nekih rezultatu. Hladno jutro u mome dvoriπtu Bijela πkola BROJ 8 • VELJA»A 2011. 45
  • 45. MLADI VIROVITI»KI GLAZBENI SASTAVI VIROVITICA VATROM GORIGLAZBENI RITAM BUBNJEVI, MIKROFON ILI - KUHINJA: FILIP HRVOIΔ »LAN SASTAVA VirovitiËke grupe koje sviraju obrade rock/metal skladbi, a neke od njih imaju i vlastite kompozicije: “Crni humor” Tea Juma Irritus Crni humor The Call Kretenski osmijeh Fourplay Napredna generacija Acquitall Think again Progres Norman Band pod nazivom “Crni humor” deËki i cure osnovali su u veljaËi 2009 godine. Band se sastojao od πest Ëlanova, ali danas ga odræavaju tri talentirana deËka. Jedan od njih je uËenik naπe πkole, Filip HrvojiÊ (bubnjar, pjevaË), ostala dvojica su Kreπimir PrtenjaËa (bas gitara, vokal) i Ivor Picek (gitara), a odskora im se pridruæio joπ jedan talent - vokal Miro. Uz 35 odræanih koncerata, te uz planiranje prvog albuma “Pusti grad”, Filip nema problema u πkoli, barem tako kaæe. Filip i “Crni humor” sviraju vikendima u Virovitici u Caffe baru X i u Music clubu, a svirali su Filip i u Zagrebu, Koprivnici, PitomaËi, Slatini, Osjeku, te –urevcu. Sviraju takoer i na motorijadama, za Dan grada i Zbogom πkolo do jeseni, a osvojili su 2. i 3. mjesto na gitarijadama. Sav taj uspjeh ostvarili su napornim probama, kako naπi djedovi i bake kaæu: “Bez muke, nema nauke”. Nadamo se da Êe i “Crni humor” jednog dana zasvirati na naπim πkolskim hodnicima. Neki “neodreeni” deËki Marin Tea Juma postigli su pobjedom na æupanijskoj gitarijadi te su snimili video spot za pjesmu “Unknown” koji se moæe pogledati i na youtubeu. Spot je snimljen ljetos u staroj klaonici, caffe baru”X” te na krovovima i kod garaæa u Kekijevoj ulici. Zbog Ëestih svrki momci imaju problema u πkoli jer ne stignu uskladiti vrijeme za probe, a svirke se odræavaju vikendima te kaæu da su priliËno umorni jer sutradan moraju ustati rano ujutro te ostati budni i pozorno pratiti nastavu, πto je jako veliki izazov. Nekoliko se puta dogodilo da su izostali s nastave zbog snimanja i svirka. DeËki i Nina rade na svom prvom albumu, ali joπ se nisu dogovorili za ime koje Êe osvanuti na omotu CD-a. Svoje slobodno BROJ 8 • VELJA»A 2011. Nove zvijezde - Irritus vrijeme provode ispijanjem kave, igranjem Nadnevak 15. lipnja 2009. godine dan je te je tako nastao njihov bend koji se danas pikada te probama kod Tomija. Rekli su mi nastanka virovitiËkog benda Irritus. RijeË proπirio talentima Ninom ÆuniÊ i Juricom da svojim svirkama i zarauju, pa ako su sa “Irritus” potjeËe od latinske rijeËi πto znaËi Erjevcem. Danas Irritus moæete posjetiti na 16-17 godina poËeli zaraivati, uvjerena sam “neodreen”. Marin JuriÊ (uËenik drugog njihovim svirkama u caffe baru “X”, “Time”, da Êe u buduÊnosti zaraivati joπ viπe. Tko razreda naπe πkole), Tomislav Koænjak, “Jelen”, “MC” te “Bar cod caffe”. Svirali su i zna, moæda Êemo ih jednog dana gledati na Vedran PuπkariÊ i Kreπimir Krpan imali su u Slatini, Orahovici, Novskoj i u PitomaËi. U CMC-u (Croatian Music Chanel) ili na MTV- svoj prvi nastup na “Zbogom πkolo do jeseni” svojoj dvogodiπnjoj karijeri najveÊi uspjeh u Adria. DeËki, sretno. 46
  • 46. KONCERTI: Diva u Areni - Spektakl za pamÊenje GLAZBENI RITAMLady PRVA LIGAGaGaludilo Ivana Bjelica Ruke u zrakVeÊina nas joπ danas pjevuπi prvi hit Lady neki imali malo viπe sreÊe i ulaznice dobili naGaGe Just Dance iako je objavljen u 2008. poklon (u tu grupu se i ja ubrajam).godini. Svojim prvim izlascima u javnost Priuπtila nam je dva sata teatralnog koncertapokazala je kako ona nije joπ jedna u nizu, i sve ono πto dolazi u paketu s Lady GaGomona je posebna, ona je Lady GaGa. Krenuvπi - kontroverzni govori, fenomenalni kostimi, joπod takve ideje, nije joj preostajalo niπta drugo bolja koreografija i vrhunski glas. ZapoËelanego da se svakodnevno trudi biti na je koncert pjesmom Dance in the Dark tenaslovnicama razno raznih Ëasopisa i to joj sve svoje oboæavatelje uvela u noÊ gdje, kakoje, naravno, uspjelo. Do danas, njena slika je ona kaæe, nije bitno jeste li popularni, imatekrasila preko 50 Ëasopisa diljem svijeta i li novaca, jeste li lijepi i sl. Bitno je samo daosigurala joj tako status nove dive. ste njena mala Ëudoviπta, πto je Ëak izgovorilaStoga ne Ëudi Ëinjenica kada je puπtena prva i na hrvatskom.informacija da dotiËna zvijezda dolazi u ovu Ako zanemarimo mahanje slovenskomdræavicu, veÊina ljudi je samo odmahnula zastavom, sav prosti vokabular i ohrabrivanje „Zlatne“ karterukom i prozvala to traËem. No, to nije bio homoseksualaca i ostalih seksualnosti, moglitraË. VeÊ prvi dan prodano je viπe od polovice bismo reÊi da je ovo bio spektakl kakav Êeulaznica, a na sam dan koncerta veliËanstvenu Hrvatska joπ dugo pamtiti. Je li se isplatilopop ikonu nestrpljivo je Ëekao 10.351 dati i posljednju kunu za ovaj koncert? Reklaoboæavatelj. Iako je Arena dovoljno velika za bih da je. Izmeu sveg ostalog, njen jedini20.000 ljudi, kako to priliËi Lady GaGi, mjesta cilj bio je zabaviti masu i, budimo iskreni, ukoja je moglo zauzeti joπ 9649 osoba, zauzela tom je uspjela. Rasprave o njenim politiËkimje naposljetku njezina pozornica i ostali i opÊenito æivotnim stavovima ostavit Êemorekviziti. Najjfetinija ulaznica koπtala je 370 po strani i priznati joj ono πto veÊ i sama znakuna, dok je ona najskuplja, u VIP loæi, iznosila - da je nova ikona koja je ostavila neizbrisiv800 kuna. Bez obzira na svima nam poznato trag na pop kulturu.gospodarsko stanje u Hrvatskoj, njeni (Autorica je lanjska maturantica, danasoboæavatelji odluËili su izdvojiti taj novac s studentica novinarstva na Fakultetu politiËkihnadom da Êe se svaka kuna isplatiti, dok su znanosti u Zagrebu.) Lady Gaga u AreniI OVO JE BIO KONCERT U ZAGREBU, SJEΔA LI SE TKO? BROJ 8 • VELJA»A 2011. Zagreb, hipodrom 2010. koncert Metallice (snimio: Adrian TkalËec) 47
  • 47. VALENTINOVO 2011. Ivana –ilasTadJedan od najdraæih dana koji se Bilo kako bilo, nama je Valentinovo jedanobiljeæavaju mladima je sigurno upravo od najdraæih blagdana, tako da smo ga iValentinovo. Ruæe, zagrljaji, poljupci i ove godine obiljeæili onako kako ilijepe rijeËi pripadaju najslaim oblicima zasluæuje, stvarajuÊi literarne i likovneizraæavanja ljubavi. Æelimo nekome pruæiti radove inspirirane ljubavlju. Literarnaljubav, ali je isto tako æelimo i dobiti. radionica okupila je umjetniËke duπe, aAli kako je zapravo nastao dan Svetog likovna radionica talente iz drugih, treÊihValentina i zaπto se taj dan slavi veÊ 17 i Ëetvrtih. razreda. Ali kakvo bi tostoljeÊa? Legenda kaæe da ovaj praznik Valentinovo bilo bez pjesme, tako da je ipotjeËe iz Rima gdje je æivio sveÊenik po glazbena radionica marljivo radila naimenu Valentin. Klaudije I., tadaπnji car, stvaranju pjesme. Likovna radionica imalavojnicima je uveo zabranu æenidbe ili je „pune ruke posla“. Kolaæ, tempere,zaruËivanja. Sve je to napravio zbog straha olovke i sav ostali crtaÊi pribor pomogaoda vojnici neÊe htjeti iÊi u vojsku, nego Êe im je u izraæavanju njihovog glediπtaradije ostajati kod kuÊe sa svojim ljubavi, a zvukovi gitare s glazbeneobiteljima. Svi sveÊenici ispoπtovali su tu radionice upotpunili su idealnu zamisaonaredbu, osim Valentina koji je potajno naπih profesorica hrvatskog jezika.vrπio obrede. Uspijevao je sve to odræavati Marljivo se radilo na pjesmama, priËamau tajnosti do 14. veljaËe kada su ga uhvatili i slikama. Najbolje priËe i pjesme (poi bacili u tamnicu i odrubili mu glavu (veËer prosudbi povjerenstva u sastavu: MatejauoËi rimskog proljetnog blagdana Podravac, Jurica Fapali, Tea Juma,Luperkalija). Naravno da postoje i druge Lorena ©kalac i Maja Hodak) bile suteorije o porijeklu ovog praznika, pa se nagraene.tako mogu pronaÊi teorije da potjeËe od Na fotografijama donosimo dio ugoaja snekih poganskih obreda. naπe valentinovske radionice.