VELJAČA 2011.                                                                  10 KNŠKOLSKI LIST OŠ „I. G. KOVAČIĆ” DUGA R...
AKTUALNO                                                                      Poštovani čitatelji!                        ...
VIJESTI                                                                                                                   ...
VIJESTI                                                                                                                   ...
TEMA BROJA                                                                                                                ...
TEMA BROJA                                                                                                                ...
TEMA BROJA                                                                                                                ...
003 breza 2011
003 breza 2011
003 breza 2011
003 breza 2011
003 breza 2011
003 breza 2011
003 breza 2011
003 breza 2011
003 breza 2011
003 breza 2011
003 breza 2011
003 breza 2011
003 breza 2011
003 breza 2011
Upcoming SlideShare
Loading in …5
×

003 breza 2011

2,246 views
2,150 views

Published on

Published in: Education
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
2,246
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
4
Actions
Shares
0
Downloads
7
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

003 breza 2011

  1. 1. VELJAČA 2011. 10 KNŠKOLSKI LIST OŠ „I. G. KOVAČIĆ” DUGA RESA, PŠ GRABRK I PŠ BOSILJEVO Broj 8 tema broja SNOVI
  2. 2. AKTUALNO Poštovani čitatelji! Priznanje za školski vrt ZELENO Pred vama je osmi broj Breze! Kao što vidite, u novom, modernijem izdanju. VOLIMO Nadamo se da će vam se svidjeti. Mi mislimo da je jako fora ovaj naš look. Ako slučajno pronađete koju tiskarsku grešku, to je stoga što volimo pisati tekstove last-minute. No, da vas ne gnjavim, počnimo s našom Brezicom. U ovom broju otputovat ćemo daleko u nebesa, u čudesni svijet snova. Je- ste li se ikada upitali što se događa dok spavate? Ili kako ostvariti snove? Evo prilike da saznate, bez da tražite po internetu ili u nekim ultra debe- Naš školski vrt osvojio je priznanje i poklon Školske knjige na lim knjigama (tko voli takve?)... Posvetili smo Brezu snovima jer mislimo da je svečanosti proglašenja najljepših školskih vrtova na Hrvatskoj važno da učenici obrate pažnju onome što žele ostvariti u životu. radioteleviziji (26.11.2010.). Tu su i nezaobilazne vijesti iz škole, zanimljivi razgovori, portreti izuzetnih Izbor za najljepši školski vrt je projekt u kojem se u uređenju i ljepoti škol- učenika, izvješća s natjecanja, sjećanja na priredbe i fešte, reportaža o skog okoliša natječu osnovne i srednje škole iz cijele Hrvatske. Već šesnaest jednom zaboravljenom dvorcu, prilozi iz kulture, sporta, literarni i likovni ra- godina provodi ga HRT zajedno s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i dovi učenika naše lijepe eko škole. Na zadnjim stranicama Breze pronaći športa. 2006. godine naš školski vrt bio je uvršten među šesnaest najljepših ćete neke nove rubrike (zbog kojih smo svi veoma uzbuđeni!) i, kao i uvijek, u Republici Hrvatskoj. Ove godine odabran je među šest najboljih. Škola je za vas zafrkante, biseri iz školskih klupa. Časopis je preuzela nova, mlađa dobila priznanje i poklon – petnaestak knjiga izdavačke kuće Školska knjiga. grupa novinara i nadamo se da će vam se svidjeti naši radovi u koje smo Titulu pobjednički vrt u kategoriji kontinentalnih vrtova ravnopravno dije- uložili puno truda. le OŠ „Visoko” iz Visokog u Varaždinskoj županiji i OŠ „Alojzije Stepinac” list učenika OŠ „I. G. Kovačić” Duga Resa, Puno, puno hvala svima koji su nam pomagali i koji su ustupili svoje radove za iz Krašića u poznatoj Dolini kardinala. Pobjedničkim školama, osim pri- PŠ Bosiljevo i PŠ Grabrk, Brezu. Joj da! Da ne zaboravim spomenuti našu vrijednu profesoricu (i moju znanja, dodjeljuje se i 10 000 kuna za daljnje uređenje školskog vrta. br. 8, šk. god. 2010./2011. veljača 2011. razrednicu) Gordanu Hrgovan koja je marljivo pregledavala naše tekstove Lucija Trgovčić, 6. a Josipa Jelačića 8 i tražila pravopisne, gramatičke, stilske, kulturističke i što ja znam kakve 47250 Duga Resa greške, puno hvala! tel. 047 841 114 Što sve raste u školskom vrtu? os-duga-resa-002@skole.t-com.hr Da vas dalje ne zadržavam, uživajte u čitanju! Okoliš škole krase brojne vrste stabala –šimšir, jela, orah, trešnja, breza, http://www.os-igkovacic-dugaresa.skole.hr Pozdravi od vašeg glavnog urednika!  katalpa, ginko, čempres, smreka, bukva, bazga, srebrna smreka, tri vr- Za izdavača: ste javora, lipa, ariš, bor, magnolija... – mnoštvo grmova – juniperus, tuja, Sanja Ferkula, prof. Karlo Mihalić, 7. b mahonija, lijeska, suručica, forzicija, sorbus, pajasmin, japanska jabuka, jorgovan... – živice – juniperus, šimšir. U vrtu se nalaze i tri kamenjara s Urednica i voditeljica novinarske družine: mnoštvom vrsta trajnica i sukulenata od kojih su neke – pješčanica, zvjez- Gordana Šutej, prof. dan, klinčić, plamenak, jaglac, kamenika, čuvarkuća, rožac, ivica, đurđica, Članovi novinarske družine: perunika...Uređen je voćnjak s jabukama i kruškama, koji je bio zapušten, Glavni urednik: Karlo Mihalić (7.b) Gdje je što a nalazi se uz školski vrt. Školski vrt je dom mnogim pticama, za koje su postavljene kućice, i vjevericama koje često možemo vidjeti kroz školske Zamjenice gl. urednika: Franka Kasunić (7.a), Matea Frketić, prozore. (8.b) Uredništvo: Anamarija Bošnjak, Valentina Trupković, Ivan Vijesti 3 Palajsa (8.b), Kristina Čurilović (8.a), Valentina Ivšić, Antea Snovi 8 Mejaški, Franka Resovac, Klaudija Ulaković (7.b), Lucija Trgovčić (6.a) Škola i mi 16 Novinarke: Laura Radočaj (5.a), Paulina Strgar (5.b) Suradnik: Domagoj Šebalj (7.b) Razgovor s Ivankom Boljkovac 22 Lektura: Gordana Hrgovan, prof. Kultura 24 Likovni i literarni radovi: učenici OŠ „I.G.Kovačić”, PŠ Zaboravljeni dvorac 26 Bosiljevo, PŠ Grabrk Izbor likovnih radova: Sport 28 Ivančica Pereško, učiteljica likovne kulture Jedan dan u Budimpešti 30 Fotografije: Članovi novinarske družine, voditeljica, ravnateljica, učitelji Stvaraonica 31 Lucii (str.13) Predstavljamo 34 Marin Belavić (str. 14) Fotografija na naslovnoj stranici: Školska moda 36 Lana Ćosić, prof. Zabavni kutak 38 Tisak: Grafički zavod Hrvatske, d.o.o., Zagreb naklada 300 komada2 8 3
  3. 3. VIJESTI VIJESTI Novo u školi USPJEH UČENIKA NA KRAJU 1. POLUGODIŠTA ŠKOLSKE GODINE 2010./11. Najteži predmeti Usprkos krizi Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa uložilo je MATEMATIKA 266 563,14 kn u našu školu u 2010. godini. Kad smo u rujnu prošle godine došli u školu, dočekale su nas mnoge no- ENGLESKI JEZIK vine. U nekim učionicama postavljeni su novi parketi, a u nekima uređe- ni stari. Za uređenje podova utrošeno je 110.198,16 kn. Oličeni su zidovi u učionicama, nabavljena nova informatička oprema U matičnoj školi četiri POVIJEST stolna računala, pet prijenosnih i tri LCD projektora, optički miševi i tasta- ture. U PŠ Bosiljevo učenici i nastavnici moći će koristiti pet novih računala HRVATSKI JEZIK i internet. I u PŠ Grabrk ima novosti. Tamo je izmijenjeno krovište. Vrijednost radova PRIRODA je 74 907,00 kuna. Dodatno je uređen i okoliš škole. Ali, i to nije sve! U matičnoj školi izmijenjena je peć za centralno grijanje, a BROJ NEGATIVNIH OCJENA vrijednost nove je 81 457,98 kuna. Moramo naglasiti da učenici znaju cijeniti urednost i uređenost školskog prostora. U školi nije zabilježeno namjerno 219 uzornih učenika uništavanje imovine. U godini u kojoj smo slavili 50 godina rada škole MZOŠ i Grad Duga Resa postigli su dogovor o izgradnji trodijelne školske sportske dvorane. Mi- nistarstvo će sudjelovati u financiranju dvije trećine, a Grad jedne trećine troškova. Bila je to lijepa rođendanska čestitka. Koliko nas ima? negativno ocijenjena učenika imaju Novi pravilnik o ocjenjivanju ukupno 68 negativnih ocjena. U OŠ „Ivan Goran Kovačić” Duga Krajem rujna 2010. na snagu je stu- Anamarija Bošnjak 8. b Resa tijekom 1. polugodišta 2010./11. U odnosu na isto razdoblje prošle pio i novi Pravilnik o načinima, po- nastavu je u matičnoj i područnim školske godine imamo 7 negativno stupcima i elementima vrednovanja školama Bosiljevo i Grabrk poha- ocijenjenih učenika manje i 16 nega- učenika u osnovnoj i srednjoj školi đalo 379 učenika (218 dječaka i 161 tivnih ocjena manje. koji je dostupan učenicima i rodite- djevojčica). Najviše negativnih ocjena je iz ma- ljima na mrežnim stranicama Agen- U SJEĆANJE Ana Cvitković Nastavlja se trend pada broja uče- nika pa je tako 16 učenika manje tematike (21), engleskog jezika (19), povijesti (15), hrvatskog jezika (12) i prirode (1). U odnosu na prošlu cije za odgoj i obrazovanje. Iz Pravilnika bih naročito istaknula u odnosu na isto razdoblje prošle važnost izrade okvirnog vremenika školske godine. U odnosu na spol i školsku godinu smanjen je broj ne- pisanih provjera znanja koji je svaka Ana Cvitković, učiteljica tehnič- U OŠ „Ivan Goran Kovačić” gativnih ocjena iz hrvatskog (-11) i dalje se uočava pad broja djevojčica škola dužna imati za tekuću godinu. ke kulture i fizike, preminula je Duga Resa s puno iskustva, ali i engleskog (- 5) jezika. (-17), a porast broja dječaka (+1). Njegova bi primjena trebala rezulti- 14.07.2010. godine napustivši nas onim istim početničkim žarom i Tijekom 1. polugodišta nastavu je Najviše je negativno ocijenjenih rati boljom pripremljenošću učenika, tako u žaru ljeta, tiho i samoza- ljubavlju, nastavlja obavljati uči- pohađalo 47 prvašića što je za 7 uče- učenika (16) s jednom negativnom odnosno boljom ocjenom te smanji- tajno kao što je živjela i radila. teljski posao odgajanja i obra- nika više u odnosu na prošlu škol- ocjenom, s tri i više ih je 10, a s po vanjem straha i stresa od testiranja. Rođena je 17. 12. 1953.godine u zovanja svojih mladih sugra- sku godinu. Oni nisu brojčano ocje- dvije negativne ocjene je 8 učenika. Dugoj Resi. Završila je Pedagoš- đana. Uvjereni smo da će je svi Samo hrabro oni pamtiti kao dragu učiteljicu, njivani. ku akademiju u Zagrebu te ste- Vladanje se boduje Roditelji, pomozite djetetu u isprav- kla VŠS i stručno zvanje nastav- brižnu razrednicu i plemenitu osobu. Manje negativnih ocjena Učenici su ove školske godine na ljanju negativnih ocjena, a nemojte nika tehničke kulture i fizike. kraju 1. polugodišta ocjenjivani i iz ga zbog njih okrivljivati i vrijeđati. Do svoje teške bolesti i prerane I kolege i kolegice s kojima je ra- Od ukupno 332 učenika (od drugog do osmog razreda) njih 298 ili 90 % vladanja. Najviše učenika, njih 219 Konkretna pomoć i ohrabrivanje smrti predano i s ljubavlju obav- dila nosit će je u svojim srcima ili 58 % ocijenjeno je ocjenom uzo- djetetu je od izuzetne važnosti. Ako ljala je učiteljski posao. Dvade- i mislima pamteći svaku njenu pozitivno je ocijenjeno, a 34 učenika ili 10 % negativno, s jednom ili više ran, 150 ili 39 % učenika ocjenom ne možete sami pomoći, potražite setak godina radila je u karlo- lijepu riječ, osmjeh, pomoć, dru- dobar, a samo 10 ili 3 % učenika osobu koja može. Svakodnevno po- vačkim osnovnim školama, a ženje i suradnju. Učiteljica i ko- ocjena. Uspjeh je za 2 % bolji u od- nosu na isto razdoblje prošle škol- ocjenom loše. tičite djecu i ukazujte im na važnost onda 01.12. 1999.godine konačno legica Ana ispraćena je dostojan- izvršavanja svakodnevnih dužnosti dolazi raditi u svoj rodni grad u stveno i s poštovanjem na zadnji ske godine. Podsjećam učenike 7. i 8. razreda da se od prošle školske godine kod i obveza u školi i u obitelji. OŠ „Ivan Goran Kovačić” Duga počinak u pratnji brojnih učeni- U razrednoj nastavi (od drugog do Resa što je godinama priželjki- ka i njihovih roditelja te svojih upisa u 1. razred srednje škole, uz U svojim obiteljima njegujte i ističite četvrtog razreda) svih 127 učenika vala i čemu se nadala. kolega i kolegica. uspjeh učenika iz pojedinih nastav- istinske ljudske vrijednosti koje će pozitivno je ocijenjeno. nih predmeta i općeg uspjeha u 7. vaša djeca upijati i pretočiti u odno- Ivanka Želježnjak, prof. pedagogije U predmetnoj nastavi negativno i 8. razredu, jednim bodom boduje se s drugima. Bit će vam na ponos su ocijenjena 32 učenika u matičnoj uzorno vladanje ako je ostvareno na i diku! školi i 2 učenika u PŠ Bosiljevo. 34 kraju 7. i 8. razreda. Ivanka Želježnjak, prof. pedagogije4 8 5
  4. 4. VIJESTI VIJESTI Natjecanja EKOLOŠKI KVIZ „LIJEPA NAŠA” U školskoj godini 2009./2010. bili smo treći po uspješnosti Najuspješniji na županijskim natjecanjima Ponovo na državnom na natjecanjima i smotrama u Barbara Erdeljac – 1. mjesto – matematika Ekipa naše škole uspješno (5. razred), Domagoj Šebalj (6. ra- gije, kemije i vjeronauka. Dok je po- usporedbi s drugim školama zred), Doris Mržljak (7. razred), Do- vjerenstvo ispravljalo testove, učeni- Kristijan Kovče – 2. mjesto – matematika je nastupila na Eko-kvizu i Karlovačke županije. Možemo lores Šebalj, (8. razred) te naša men- ci su razgledavali Pulu. Po povratku Luka Markušić – 2. mjesto – engleski jezik ove godine. Veronika Knežić, se pohvaliti jednim prvim, s torica prof. Vedrana Čop. smo vidjeli rezultate pismenog dijela Kristjan Knežić – 2. mjesto – informatika Domagoj Šebalj, Doris Mržljak tri druga i četiri treća mjesta natjecanja na kojem smo osvojili 22 Dolores Šebalj – 3. mjesto – hrvatski jezik i Dolores Šebalj pod vodstvom Nakon dugog očekivanja došao je na županijskim natjecanjima, od 40 bodova. Dolores je dobila 7, mentorice Vedrane Čop bili su dan polaska na državno natjecanje prvim mjestom na Eko- kvizu Lucija Lesić – 3. mjesto – hrvatski jezik – 12.03.2010. Došli smo pred školu ja 6, Veronika 5, a Doris 4 boda. Bili prvi na županijskom natjecanju smo sretni, ali bodova nije bilo do- i plasmanom GLOBE grupe Bruno Novosel – 3. mjesto – matematika u 7 sati ujutro. Vozili smo se 3 i pol te predstavljali školu na voljno. Trebala su nam još 3 boda. na državnu smotru. Tri rada Ivana Radočaj – 3. mjesto – njemački jezik sata do Pule, točnije do Verudele. državnom Eko-kvizu u Puli u Međutim, i s plasmanom na deseto naših učenika predložena su za Verudela je dio Pule u kojem se na- ožujku 2010. mjesto možemo biti zadovoljni jer je državnu LIK smotru a školski list lazi naš hotel. Do hotela „Palma” Breza predložen je za državnu došli smo u 10,30 sati. Hotel ima 3 na kvizu sudjelovao velik broj škola zvjezdice i krasno je uređen. Malo iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Sr- razinu Lidrana. Odlični su bili i Odgovorili smo na zadnje pitanje na poslije dolaska vidjeli smo da dola- bije i Mađarske. sportaši. županijskom natjecanju i čekamo. U zraku se osjeća nervoza. Treba zi i ekipa iz OŠ „Grabrik”, također Domagoj Šebalj 7. b spješna godina nam 5 bodova da nas OŠ „Grabrik” iz naše županije. U 16 sati smo imali prezentaciju. Ovogodišnja prezen- U ne može sustići. Povjerenstvo uzme ocjenu, drži je prekrivenu, diže je... tacija govorila je o edukativnim plo- Članica povjerenstva kaže: „To je čama koje je naša škola postavila u sve što je trebalo reći, od riječi do centru Duge Rese. Osvojili smo 26 riječi”, i pokaže peticu. Nismo mogli od mogućih 30 bodova, što je stvar- vjerovati da drugu godinu za re- no dobar rezultat. Profesorica je re- dom idemo na državno natjecanje. kla: „Super, imamo 2 boda više nego Bili smo tako ponosni što smo obra- lani!” Sljedeće jutro u 9 sati slijedio nili naslov najbolje škole u županiji. je pismeni dio natjecanja. Ispituje se Za to su zaslužni Veronika Knežić gradivo iz prirode, geografije, biolo- Županijski susret LiDraNo 2010. Šebalj i Lucija Lesić dijele treće mje- kategoriji šestih razreda, mentorica održan je u Zorin domu u Karlovcu sto, Ivana Radočaj je bila peta, a Ma- profesorica Mirjana Puljar; Barbara GLOBE grupa na Državnoj smotri (11. 2. 2010). Predstavnici naše škole nuela Škarjak dvadeseta. Mentorica Erdeljac – prvo mjesto u kategoriji bili su Borna Biondić, s literarnim ovih učenica je profesorica Gordana sedmih razreda, mentorica profeso- radom „Stvarnost ili san”, Dolores Hrgovan. rica Mirjana Puljar. Šebalj sa samostalnim novinarskim Na županijskom natjecanju iz en- Na natjecanju iz informatike vrlo 31. ožujka 2010. na međužupanijskoj nat”, a domaćin su im bile Hoteljer- je zauzela 35. mjesto, dok je Gorana radom „Kaleidoskop vrijednosti” i gleskog jezika drugo mjesto pripa- uspješan je bio Kristijan Knežić, GLOBE smotri učenice osmih ra- sko-turistička i Ugostiteljska škola iz Grguraš zauzela 1. mjesto u trčanju s školski list „Breza”. Voditeljice ovih lo je Luki Markušiću iz Područne osvojio je drugo mjesto. Mentorica zreda matične škole Maja i Monika Zadra. Za vrijeme smotre prezenti- jajetom u žlici. učenika su profesorice Gordana Hr- škole Bosiljevo. Mentor je nastavnik je učiteljica informatike Snježana Kovačić te učenica 7. razreda PŠ Bo- ran je plakat, a natjecanje je održano U svakom slučaju mislimo da su se govan i Gordana Šutej. Željko Cvetković. Natjecanje je odr- Černelić siljevo Gorana Grguraš prezentirale po principu – orijentacijsko trčanje učenice dobro provele, a u natjecanju „Breza” je odabrana među tri najbo- žano u karlovačkoj OŠ Grabrik (2.3. Na smotri likovnih radova LIK ra- su rad grupe i školski GLOBE plakat. zajedno s kviz pitanjima. Osim služ- im želimo više sreće sljedeće godine. lja školska lista i predložena za dr- 2010.), a na njemu je sudjelovalo 30 dovi troje učenika predloženi su za Voditalj i mentor im je bio učitelj Vje- benog dijela, učenice su sudjelovale i žavnu smotru. To znači da je ušla u učenika iz 12 škola. državnu smotru. Mentorica je učite- koslav Novak. Komisija na toj razini u natjecanju u raznim igrama. Ekipa Karlo Mihalić, 7. b konkurenciju 92 školska lista od ko- Natjecanje u poznavanju njemač- ljica likovne kulture Ivančica Pereš- natjecanja predložila ih je za sudjelo- jih je državno povjerenstvo odabra- kog jezika održano je u Lasinji (4. 3. ko, a učenici su – Veronika Knežić, vanje na državnoj smotri. lo 20 za državni LiDraNo. Ovaj put, 2010.). Ivana Radočaj osvojila je treće, Valentina Pogačić i Domagoj Arlešić. Od 23. do 25. svibnja 2010. godi- nažalost, Breza nije bila pozvana. a Lucija Lesić deseto mjesto. Mento- Osim na spomenutim, sudjelovali ne ekipa je sudjelovala na državnoj Županijsko natjecanje iz hrvat- rica je nastavnica Gordana Kurs. smo i na županijskim natjecanjima smotri 13. GLOBE natjecanju održa- skog jezika na kojem je sudjelovalo Jedanaest učenika naše škole su- iz biologije, povijesti i vjeronauka. nom u Zadru. Ekipu škole predstav- 55 učenika održano je u OŠ Mahič- djelovalo je na Županijskom natje- ljale su iste učenice, jedino je Maju no (25. veljače 2010.). Predstavnice Možemo zaključiti da su i učenici i Kovačić zamijenila Katarina Benić canju iz matematike održanom u učitelji bili jako marljivi i dobro se naše škole bile su odlične. U katego- Vojniću (15.3. 2010.). Najuspješniji koja također pohađa 8. razreda ma- riji sedmih razreda Barbara Erdeljac pripremali za natjecanja. Čestitamo tične škole. Tijekom dva dana orga- učenici su: Kristjan Kovče – drugo im i želimo puno uspjeha na natje- je osvojila peto mjesto. Mentorica joj mjesto u kategoriji petih razreda, nizirano su razgledale sunčani Za- je bila profesorica Blanka Smičiklas. canjima i ove godine. dra u pratnji turističkog vodiča. Eki- mentorica profesorica Tatjana Kov- U kategoriji osmih razreda Dolores če; Bruno Novosel – treće mjesto u Klaudija Ulaković, 7. b pe su bile smještene u hotelu „Do-6 8 7
  5. 5. TEMA BROJA TEMA BROJA Nemojte Imaš li svoj san ati nikada prestati Što bi mogao poduzeti da ostvariš svoj san? Što je utjecalo na tebe da želiš baš to? Koje sanj osobine ti mogu pomoći da dođeš do cilja? Što bi te moglo spriječiti? Očekuješ li da ćeš koji bi htio biti predsjednik ne zna misli da ih mogu spriječiti loše ocje- može dovest samo naš vlastiti trud. uspjeti? To su pitanja koja smo točno napisati tu riječ (prijecjednik). ne u školi. Samo 2 učenika su spo- Treba iskoristiti svaku priliku, a ne u anketi postavili učenicima Najzastupljenije zanimanje koje su menula „nedostatak novca” što za- čekati „životnu šansu” jer uspjeh ne predmetne nastave. odabrali je biti sportaš (13 učenika), čuđuje u ovo vrijeme krize. dolazi preko noći. a najpoželjnije bi bilo biti nogome- Na kraju smo učenike pitali što mi- Na sljedećim stranicama govorimo Čitajući na sastanku novinarske taš (slavan, naravno). sle, hoće li uspjeti? 64% učenika je o zdravlju, obrazovanju i važnosti grupe intervju s profesorom Iva- Drugo pitanje bilo je: „Tko ili što je sigurno da će uspjeti, a 11% učeni- snova, a razgovarali smo sa psiholo- nom Đikićem došli smo na ideju utjecalo na tebe da želiš baš to?” ka misli da neće. Preostalih 25 % su ginjama Majdom Rijavec i Brankom da o snovima pišemo u Brezi, da to Većina je učenika odgovorila da nit- odgovorili: „Možda”. Jakelić o istoj temi. Možda prona- bude naša tema broja. O snovima ko nije utjecao na njih. Na neke su đete koristan savjet koji će vam po- Zaključujemo da učenici dosta tre- kao o „duševnoj aktivnosti za vri- utjecali roditelji i prijatelji (8%), a na moći da ostvarite svoj san. Za kraj zveno razmišljaju o odabiru zani- jeme spavanja” ali i „velikim život- neke televizija i časopisi (12%). jedan citat iz knjige Čuda se ipak do- manja. Čini nam se da su previše nim željama” (Rječnik hrvatskoga gađaju, Majde Rijavec: „Svaki čovjek „Što bi mogao/mogla poduzeti skromni u svojim maštanjima. Mož- jezika, Šonje). ima svoje snove. Neki ih nikada ni da ostvariš svoj san?”, bilo je treće da na to utječe loša gospodarska Mnoga djeca i tinejdžeri imaju po- pitanje. Učenici su vrlo ujednačeno situacija u Hrvatskoj, beznađe koje ne pokušaju ostvariti. Oni zasigur- sebno zanimljive snove jer puno odgovorili da se treba jako trudi- se širi svuda oko nas. Nadamo se da no neće uspjeti.” maštaju, zamišljaju se negdje na ti kako bi se postigao cilj. Što znači će biti uporni. Talent je samo podlo- Antea Mejaški, 7. b vrhu karijere, bogati i sretno zalju- da su učenici svjesni da nadarenost ga za ostvarenje sna, a do cilja nas bljeni. Kako sebe zamišljaju naši nije dovoljna za uspjeh. Skoro svi su učenici, što žele postati i o čemu sa- naveli da je za ostvarenje sna naj- njaju, saznali smo provevši anketu važnije obrazovanje i škola (fakul- u petom i sedmom razredu. Sudje- tet) za željeni posao. Iz intervjua s d lovala su 72 učenika. r. sc. Ivanom Đ Četvrtim pitanjem željeli smo sa- ikićem „Nemojte nikada Prvo pitanje u anketi bilo je „Imaš znati koliko učenici zapravo pozna- prestati sanjati, će od vas postat jer je cijeli život li svoj san o tome što bi želio/že- ju sami sebe i jesu li svjesni svojih i, gdje ćete živj ispred vas i ne znate što čime ćete sebe eti i raditi….Mor ljela postati kad odrasteš? 52 uče- mogućnosti i osobina koje ih mogu ostvariti, postić ate sanjati, imat i da vas talent vo i nešto nika (78 %) je navelo konkretno za- dovesti do ostvarenja sna. Na listi Morate shvatiti di u životu… da ljudi koji po nimanje kojim bi se željelo baviti u dručju imaju ta stižu vrhunske poželjnih osobina prvo mjesto za- lent, ali taj talent rezultate u bilo kojem po- budućnosti, a samo 20 učenika ima naporom i obite moraju obogat uzima upornost pa zatim dobrota, ljskom podrškom iti nevjerojatnim općenite želje (npr. biti dobar čo- Obično se kaže . Uvijek je pitanj radom, hrabrost, mudrost i maštovitost. da je samo nebo e gdje su naše vjek, završiti dobru školu, pomaga- nama samima, granica, međut granice. U 5. pitanju saznali smo znaju li jer mi definiram im granica je je stati i koliko će o koliko ćemo u dino u ti ljudima, itd.) Zanimanja su bila mo napora ulož životu postići, gd učenici što ih sve može spriječi- vine, br. 16, trav iti u ostvarenje je ćemo zaista različita: od frizerki, poštara anj 2010.) vlastitih snova. ti. Čak 21% učenika misli da ih ni- ” (Školske no- i konobara do farmaceuta, odvjet- šta ne može spriječiti. To zvuči vrlo nika, znanstvenika pa sve do pred- samouvjereno. Možda nisu svjesni sjednika. Zanimljivo je da učenik kako je lako odustati. 14 % učenika8 8 9
  6. 6. TEMA BROJA TEMA BROJA Razgovor s Majdom Rijavec Pravednost – Pozitivni ljudi su pra- vedni. Oni sve tretiraju na isti na- slično, a ponekad uzrok može biti i neka veća promjena u životu poput Napravite plan čin i nikoga ne diskriminiraju zbog promjene škole ili mjesta boravka. A spola, rase, vjere, nacionalnosti, neki ljudi su po prirodi pesimistični seksualne orijentacije ili bilo čega i na stvari gledaju crno pa su stoga drugog. Oni ne misle samo kako najčešće loše raspoloženi. da njima bude dobro. Stalo im je Povremena loša raspoloženja su i započnite do toga što se događa u njihovom normalna pojava, pogotovo kod razredu, školi, susjedstvu, kvar- mladih. No, ako smo često depre- tu, gradu, državi i cijelome svijetu. sivni i to nas ometa u svakodnev- Ako misle da nešto ne valja, uvijek nom životu, možemo potražiti po- su spremni učiniti koliko mogu da moć stručnjaka. to poprave. Poput srednjoškolaca Bez obzira imate li jasnu sliku o tome što želite postići u životu Pavla Škoke Gavranovića i Kristi- Zašto sve češće mladi padaju u de- ili ste izgubljeni u sanjarenjima, dobro će vam doći poneki savjet jana Vincetića – dobitnika nagrade presiju? poznate psihologinje, autorice brojnih knjiga iz područja popularne „Luka Ritz – Nasilje nije hrabrost”. Živimo u kriznom vremenu kada psihologije, docentice na Učiteljskoj akademiji u Zagrebu – Majde Umjerenost – Pozitivni ljudi su na- nije lako pronaći svoje mjesto pod Rijavec. učili kontrolirati svoje emocije pa suncem. No, stvari su takve kakve prvo razmisle o posljedicama, a jesu. Od kukanja i očajavanja nema da smo nešto posebno, da smo zbog previše koristi, to neće ništa pro- toga bolji od drugih. A to može biti onda nešto učine. Lako je naljutiti se Snovi se ne ostvaruju preko nije lako napisati, ali kratku priču Edison (inače izumitelj električne i posvađati s nekim jer smo izgubili mijeniti. Svako jutro postavite sebi noći i nije tako teško. Odlučite da ćete žarulje – kao što vjerojatno znate) vrlo opasno. Istraživanja su poka- pitanje Što mogu danas učiniti da meni zala da su sretniji oni ljudi kojima je živce. Ili još gore – potući se. Puno svaki dan pisati najmanje pola sata. izjavio je „Success is 10 percent in- i ljudima oko mene bude bolje? – izne- Smatrate li talent show dobrom u životu stalo do prijateljstva, ljuba- je teže kontrolirati svoju ljutnju i Čak i kada nemate puno vremena spiration and 90 percent perspiration.” nadit ćete se kako je raditi nešto za- prilikom za ostvarenje sna? vi, pomaganja drugima i osobnog razmisliti kako riješiti problem. Pa pola sata možete uvijek pronaći. („Uspjeh je 90 % posljedica znojenja, bavno, zanimljivo, izazovno ili kori- razvoja, dok novcu, slavi i izgledu i oprostiti onome koji nas je povri- Svaka prilika da pokažemo u čemu Možda ćete napisati svega nekoli- a 10 % posljedica inspiracije”). I ja sno dobar lijek protiv depresije. pridaju manju važnost. Nema ni- jedio. smo dobri je – dobra prilika. Ako ko redova dnevno, ali jednog dana bih se složila s tim. Možemo imati smo za nešto talentirani, ako upor- će vaša priča biti gotova. A onda puno talenta, ali bez rada nema ni- šta loše u slavi, ali ako nam postane Optimizam – Pozitivni ljudi su op- Što mislite o emo pokretu? no vježbamo, ako smo u tome do- je pošaljite u neki časopis. Tako su šta. Dražen Petrović nikad ne bi po- najvažnija stvar u životu, vjerojatno timisti. Oni i u teškim životnim si- Mladi ljudi oduvijek su bili skloni bri, onda to treba i pokazati. Pa ako počeli mnogi poznati pisci. Za sve stao košarkaški Mozart da nije na- nas neće usrećiti. tuacijama uspijevaju pronaći nešto stvarati različite pokrete i na taj na- uspijemo – odlično. A ako ne uspi- drugo vrijedi isti „recept”. Pronađi- kon treninga, kad bi svi otišli, osta- dobro. I kad stvari ne idu kako su čin tražiti sebe i svoje mjesto u svi- jemo, barem možemo sebi reći da te nešto što vam dobro ide i u čemu jao još dva sata i naporno trenirao. Osobine dobrog čovjeka htjeli, oni ne očajavaju i vjeruju da jetu. Svi želimo pripadati negdje i smo pokušali. Možda se ispostavilo želite uspjeti, napravite neki plan – i će pronaći način da ostvare to što družiti se s ljudima koji misle i osje- Mislite li da prevelika slava može Koje osobine mogu pomoći čovje- da nismo toliko talentirani kao što započnite. Ako započnete – možda žele. A ne kaže narod uzalud „tko ćaju slično kao i mi, onima koji nas nekom ‘udariti’ u glavu? ku da dostigne vrhunac svog psi- smo mislili pa je bolje da se ostavi- ćete nešto i napraviti. Ako ne započ- traži taj i nađe” razumiju. Po tome emo pokret nije Dakako da može. I to ne samo pre- hičkog razvoja? mo „ćorava posla”. Možda shvatimo nete – sigurno nećete. različit od drugih sličnih pokreta. da talent nije dovoljan i da smo tre- velika, nego i ona manja. Ako se po- Mislim da je na to pitanje najbolje Depresija Koliki je udio talenta a koliki tru- javljujemo na televiziji i u novinama odgovoriti ako opišem što čini pozi- Činjenica je da je emo glazba vrlo bali više vježbati. U svakom slučaju da potreban za uspjeh? Zašto su neki ljudi depresivni? emocionalna i govori o osjećajnosti, to može biti zanimljivo i zabavno i ako nas ljudi prepoznaju na ulici – tivnu ili dobru osobu. Poznati znanstvenik Thomas Alva vrlo je lako umisliti se i povjerovati Ne postoji samo jedan uzrok depre- zbunjenosti, depresiji, usamljenosti životno iskustvo. Ako ga ne shvati- Mudrost i znanje – Pozitivna osoba i ljutnji. Tekstovi znaju biti mračni i mo preozbiljno. Naime, pobjednik ima puno znanja i ideja. Kreativ- sije, možemo biti depresivni zbog različitih razloga. često govore o tome kako je život te- je samo jedan pa treba biti spreman na je i stalno želi naučiti ili stvoriti žak i bolan. No, nema ozbiljnih do- i na poraz. Postoji li recept za sreću? napisati recept, vjerojatno bi nešto novo. Ali, to nije samo naku- Kod nekih ljudi to je posljedica izgledao ovako: kaza da su pripadnici ovog pokreta Kako uskladiti svoje ambicije i Kroz čitavu svoju povijest ljudi pljeno znanje koje ničemu ne služi. određenih abnormalnosti u funkci- skloniji depresivnosti, samoozlje- mogućnosti? pokušavaju pronaći odgovor 1 šalica samopoštovanja Pozitivna osoba je i mudra i koristi oniranju mozga. Depresivni može- đivanju ili samoubojstvima više od na pitanje Kako biti sretan? svoje znanje da bi bolje razumjela i mo biti i ako doživimo neku traumu drugih. Za većinu je to samo način Mnogi mladi ljudi imaju velike sno- 2 šalice optimizma sebe i druge. Filozofi, znanstvenici, pisci, ili stres – razvod roditelja, prekid da pronađu prijatelje, privuku pa- ve i ciljeve, ali dakako da ih nije nekoliko dobrih prijatelja ljubavne veze, prometnu nesreći i lako ostvariti. Mnogi postaju nestr- pjesnici – svi oni su na svoj način Odvažnost – Ništa nam ne vrijedi žnju ili izgrade neki svoj identitet. 1 bračni ili ljubavni partner pljivi i nezadovoljni pa brzo odu- pokušavali odgovoriti na ovo što puno znamo ako nismo spremni pitanje i naći recept za sreću. Na 2 litre tjelesnog vježbanja ništa učiniti. Pozitivna osoba ima staju jer misle da neće uspjeti. No, žalost, točnog recepta (kao u 1 ispunjavajući posao (ili hrabrosti napraviti ono što smatra od svojih snova ne treba odustati. Ako želiš biti sretan sat vremena, idi prileć’. kuharici) nema. Ali istraživanja barem takav hobi) ispravnim čak i kad je to teško ili se Da ne bismo izgubili volju, dobro je postaviti manje ciljeve koji će nas u psihologiji ipak daju neke 1 pristojna plaća toga boji. Ako želiš biti sretan cijeli dan, idi na pecanje. postupno dovesti do ostvarenja svo- naznake o tome što razlikuje prstohvat dobroga zdravlja Humanost – Pozitivna osoba želi Ako želiš biti sretan mjesec dana, oženi se. jih snova. Snovi se ne mogu ostva- sretne ljude od onih nesretnih ili kriška duhovnosti ili dobro ljudima. Mnogi ljudi u povi- manje sretnih. Ako baš moram Ako želiš biti sretan godinu dana, naslijedi bogatstvo. riti preko noći, ali put k njihovom religioznosti jesti bili su pametni, puno su znali ostvarenju započinje prvim kora- i bili odvažni, ali su bili nehumani. Ako želiš biti sretan čitav život, pomaži drugima. kom. Tako ako sanjate kako ćete Upute: Vjerojatno ih ne moram nabrajati – Kineska mudrost jednog dana napisati knjigu i posta- Dobro izmiješati, posipati smislom i servirati sa smiješkom. možete ih naći u svakom udžbeniku ti slavan pisac – započnite. Knjigu iz povijesti. Franka Kasunić, 7. a10 8 11
  7. 7. TEMA BROJA TEMA BROJA Razgovor s Brankom Jakelić Ritam sna kapaka, a ako ga probudimo, reći će da je upravo nešto sanjao. Snovi Postoje razne tehnike kojima može- mo kontrolirati svoje snove i utjecati Sanjamo li cijelo vrijeme? u toj fazi obično su živi i dojmljivi i na njihov sadržaj. Riječ je o tzv. lu- Snaga Prva etapa sna nalik je budnome ljudi ih se obično sjećaju vrlo jasno cidnom sanjanju. „Vješti” sanjači u stanju. To je tzv. hipnagogičko stanje i detaljno. Prema engleskom izrazu stanju su mijenjati sadržaj sna pa i svijesti, pri kojemu misli bivaju sve- rapid eye movement (brzo pokreta- njegovo trajanje. dene na fragmentarne slike ili mi- nje očiju), ta faza spavanja nazva- snova ni-drame kroz koje nam mogu doći na je REM fazom i razlikuje se od Svi sanjaju razni uvidi i ideje do kojih svjesni NREM (Non-REM) faze spavanja um teže dopire. Ta etapa traje neko- Sanjaju li svi ljudi? u kojoj nema snova ni pokretanja liko minuta i tijekom noći u nju se očiju ispod kapaka. Tijekom noći ta Svi ljudi sanjaju, ali mnogi se ne vraćamo nekoliko puta. dva stanja izmijenjuju se u relativ- sjećaju svojih snova ili im pak ne no pravilnim razmacima, s time što poklanjaju dovoljno pozornosti. Uz Za vrijeme druge etape, koja traje sa svakim novim ciklusom NREM malo vježbe to se može promijeniti. dvadesetak minuta, postajemo još opušteniji. Prati li se ta etapa EEG- periodi spavanja postaju sve kraći, Sanjaju li bebe ili mala djeca op- Jeste li ikada pokušali izračunati koliko vremena provedete spavajući a periodi REM spavanja sve duži, ćenito? om, može se zapaziti iznenadne i sanjajući? Ako spavate osam sati dnevno, to je trećina života. navale moždane aktivnosti, a na tako da prilikom osmosatnoga spa- Bebe u snu provode više vremena Čovjek star 75 godina prespava otprilike 25 godina, znači barem zapisu očitati šiljaste valove male vanja u četvrtoj fazi provodimo oko no odrasli. Sve do trećega mjeseca 10 godina sanja. Ne bi trebali olako zanemariti taj dio života. Može amplitude. U toj fazi spavača je još 12% vremena, a u prvoj oko 25%. života bebe provedu 50% vremena li nam san pomoći da ostvarimo „san”? O ovoj zanimljivoj temi relativno lako probuditi. provedu u REM fazi sna, u kojoj je razgovarali smo s psihoterapeutkinjom Brankom Jakelić, autoricom San i java mozak aktivan i stalno procesuira Za vrijeme treće etape spavanja knjige Govor snova. električni impulsi iz mozga znat- Kako vanjski život utječe na snove? informacije kao za vrijeme budnoga no su jači (ilustracije radi: dok se u San i java međusobno su tijesno po- stanja. I još nerođene bebe sanjaju Fiziologija spavanja je npr. da je za stanja budnosti/sna budnome stanju proizvodi samo vezani. Snovi ponekad odražavaju npr. zvuk majčina glasa ili pak mut- fiziološki odgovoran dio stražnje Možemo li ostvariti snove? oko 60 mikrovolti, snaga zabilježena ne svjetlosne slike dok novorođenče Kako nastaju snovi? trenutnu situaciju sanjača upozora- strane mozga poznat pod nazivom u trećoj etapi je cijelih 300 mikrovol- vajući na nešto što on u budnom sta- može sanjati o licima i oblicima koje Tijekom cijele povijesti ljudi su po- retikularna formacija, kroz koji u Ja vjerujem da možemo i osob- ti). U toj fazi pada nam temperatu- nju ne zamjećuje, a ponekad na po- upoznaje. kušali odgonetnuti tajnu snova i no sam ostvarila neke važne moždanu koru prolaze živčana vla- ra, srce radi sporije, dišemo lagano i vršinu iznose neka davna sjećanja ili Znanstvenici tvrde da bebe sanja- njihova nastanka. Stari Grci su vje- snove. Potrebna je upornost, kna prenoseći poruke s periferije, tj. pravilno i teže se budimo iz sna. najavljuju neki budući događaj. ju, ali nisu sigurni kakva je priroda rovali da je riječ o božanskim poru- strpljivost i povjerenje, osobi- one dobivene putem osjetila, te da njihovih snova. Već u prvim mje- kama, Rimljani ih koristili za savje- to u trenucima kad nam se čini Četvrta etapa predstavlja najdublju Utječu li snovi na svakodnevni poticaj za spavanje dobivamo za- secima života bebe formiraju sjeća- te i proricanja, a pripadnici raznih da ništa ne ide i da je sve pro- razinu spavanja i na EEG-u se oči- život? hvaljujući porastu razine određene nja na određene osjećaje ili stanja plemena iz snova su crpili medicin- tiv nas. tuje velikim sporim valovima (tzv. vrste neuroprijenosnika. Početkom Mnoge stvari s kojima se odbijamo koja mogu biti neugodna (npr. bebi sko znanje i donosili odluke koje su delta valovi) koje proizvodi neokor- prošloga stoljeća fiziolozi su otkrili Zašto se ponekad bojimo suočiti na javi, npr. svakodnevni može biti hladno, može biti mokra, se ticale plemenskih vrijednosti i teks. U toj fazi spavanja provodimo da živci i mišići, uključujući i srčani sanjati? problemi, odnosi s drugim ljudima gladna, mame predugo nema pored aktivnosti. dosta vremena i ona je vrlo važna: mišić, emitiraju električne impulse. i sl., dolaze nam u obliku slika iz nje...) što može utjecati na kvalitetu Dok smo budni, naš um je što smo umorniji, tjelesno ili umno, sna. Uz pomoć raznih vježbi može- snova. Teško je reći kako nastaju snovi. Krajem dvadesetih godina otkrive- stalno aktivan i bučan što nas to nam je potrebniji duboki san če- mo bolje razumjeti poruke svojih Neki znanstvenici smatraju da spa- no je i da se „skalp” pokreće valo- vanje omogućuje brisanje sjećanja vito te da ti pokreti, koje su znan- sprečava da osjetimo neke ne- tvrte faze. Iz te faze čovjeka je teš- snova i koristiti ih za rješa- ›› nastavak na sljedećoj stranici lagodne osjećaje, stanja, raspo- ko probuditi, a čini li se to češće, on vanje problema u svom sva- na događaje od prethodnoga dana stvenici nazvali alfa i beta valovima, loženja i sl. Za vrijeme sna um postaje nervozan, razdražljiv i agre- kodnevnom životu. koje više ne moramo pamtiti te bi- dolaze iz mozga. Otada do danas je znatno tiši a kontakt s osjeća- sivan. Zanimljivo je spomenuti da lježenje onoga što za nas ima neku identificirani su i delta, theta, mi, Što potiče noćne more? jima dublji i neposredniji. Neki se noćne more, buncanja, mjeseča- važnost, otprilike kao što računalo gama, vrhunski, šiljasti i „k” moždani renja ili, pak, dječja mokrenja u kre- ljudi u snu plaču, neki se ljute, Noćne more obično uzro- „čuva” sadržaje koje bismo željeli valovi. Njihove tragove moguće je vet događaju upravo potkraj te faze neki se bude u strahu… Tehni- kuje neka nelagoda u sa- zadržati za stalno korištenje i „bri- zabilježiti EEG aparatima: elektrode spavanja. Nakon nje spavač ponov- kama rada na snovima možemo njačevu životu na javi ili še” ono što nam više ne treba. Pre- pričvršćene na određenim mjestima no ulazi u prvu fazu i tako redom. bolje razumjeti svoje osjećaje i pak neriješeni unutarnji ma jednoj teoriji snovi nastaju slu- na glavi ispitanika utvrđuju, „pri- naučiti rješavati probleme koji Prijelaz iz četvrte etape u prvu te konflikti. Ako se radi o čajnim aktivacijama neurona dok se kupljaju” podatke o aktivnosti moz- su ih uzrokovali. spavanje u prvoj etapi praćeni su ponavljajućim mučnim mozak odmara, a naša psiha infor- ga, što se potom intenzivira i tran- pojačanom aktivnošću mozga, pri snovima, korisno je obra- macije dobivene na taj način složi u sformira u valovita kretanja koja se čemu se spori valovi pretvaraju u titi pozornost na to kada neku priču koju onda pokušavamo ocrtavaju na grafo-papiru ili su pro- se javljaju, tj. što se doga- smisleno interpretirati. U svakom razmacima diže i spušta za oko dva brze, vrlo slične onima koje mozak jicirana na osciloskopu. đalo prethodnoga (ili pret- slučaju, snovi su zanimljiv dio živo- stupnja. I tijekom noći po nekoliko proizvodi za vrijeme budnoga sta- S vremenom je otkriveno da je ci- nja. Takva aktivnost mozga poči- hodnih) dana te što bi se ta i u velikoj mjeri povezani s našim puta prođemo kroz ciklični val spa- trebalo dogoditi (npr. pred životom na javi. klus spavanja podložan tzv. cirkadi- nje provocirati i motorne živce te se janskome ritmu (circa dies, lat. – ot- vanja koji ide od lakšega sna prema testove, ispite, neugodan čovjek počinje pokretati, a disanje Što se u mozgu događa dok mi sa- prilike jedan dan.) koji se očituje na dubljemu, a sve njegove faze mogu i rad srca postaju nepravilni. Za to razgovor, pregled itd.). njamo? razne načine, npr. kroz promjene se zabilježiti snimanjem elektroma- vrijeme se spavačeve oči pokreću Možemo li se samostalno Zahvaljujući istraživanjima fizio- u tjelesnoj temperaturi, koja se ti- gnetske aktivnosti mozga uz pomoć brzo, budno i skladno kao da dotič- (namjerno) probuditi iz logije spavanja i snova otkriveno jekom svakoga dana u pravilnim elektroencefalograma (EEG-a). ni nešto promatra ispod uzdrhtalih snova?12 8 13

×