• Share
  • Email
  • Embed
  • Like
  • Save
  • Private Content
Seminarski strane direktne investicije
 

Seminarski strane direktne investicije

on

  • 5,580 views

Seminarski rad

Seminarski rad

Statistics

Views

Total Views
5,580
Views on SlideShare
5,580
Embed Views
0

Actions

Likes
3
Downloads
0
Comments
0

0 Embeds 0

No embeds

Accessibility

Categories

Upload Details

Uploaded via as Microsoft Word

Usage Rights

© All Rights Reserved

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Processing…
Post Comment
Edit your comment

    Seminarski strane direktne investicije Seminarski strane direktne investicije Document Transcript

    • 1. UVODStrane direktne investicije se definišu kao svaki oblik kretanja kapitala u određeno preduzećeu inostranstvu kojim se stiče vlasnička kontrola nad tim preduzećem. U uslovimaglobalizacije i izraženih integracionih procesa na svjetskom nivou od velikog su značaja zaprivredni razvoj svake zemlje. Bivše socijalističke, danas zemlje u tranziciji, suprošle različite faze u pogledu odnosa prema ulozi stranih direktnih investicija (SDI) uprocesu transformacije njihovih privreda.U nedovoljno razvijenim zemljama, u koje spada i BiH dešavaju se promjene društveno –ekonomske strukture svojinskih i produkcionih odnosa. Zbog toga je logično da nanacionalnom planu države donose propise kojim se stvaraju profitabilne ekonomske i stabilnepravne uslove za strane investicije uz visok stepen garancija i zaštitinih mehanizama za straneulagače. Nagli rast stranih direktnih investicija u svijetu posebno je izražen u poslednje dvije ipo decenije dvadesetog vijeka.SDI predstavljaju jedan od najvažnijih faktora koji je uticao na iternacionalizaciju iglobalizaciju svjetske proizvodnje i trgovine kao osnove novog međunarodnogekonomskog poretka. SDI mogu doprinositi procesu tranzicije direktno, kroz prilivkapitala i indirektno kroz transfer tehnologije, menadžerskog, proizvodnog iorganizacionog know-how, zatim kroz stvaranje novih proizvodnih prodajnihkanala za domaća preduzeća. To sve utiče na jačanje konkurencije i procesarestruktuiranja u domaćoj privredi.U početku tranzicije SDI su najvećim dijelom odlazile u postojeće kapaciteteovih zemalaja i time omogućujući bolju upotrebu raspoloživih resursa i rastproduktivnosti. BiH je u grupi koja posljednja ulazi u proces tranzicije. Ona imaprednost da raspolaže iskustvom ostalih zemalja u pogledu efekta i determinantipriliva SDI.Seminarski rad je podijeljen u 3 dijela. Prvi dio se odnosi na pobliže objašnjavanje stranedirektne investicije. Pored samog pojma objašnjeni su historijski razvoj SDI, prednosti SDI,vrste SDI, uticaj SDI na razvoj. Drugi dio se odnosi na položaj I uticaj SDI na državu BiH sobzirom na njeno složeno društveno uređenje. Treći dio predstavlja zaključak koji jeproizišao iz boljeg upoznavanja ove temetike.2. STRANE DIREKTNE INVESTICIJE 1
    • Kretanje kapitala iz jedne nacionalne ekonomije u drugu je proces koji se u ekonomskojteoriji i praksi definiše kao međunarodno kretanje apitala. Ovaj termin je najšire i objektivnokorišten u ekonomskoj teoriji. Međunarodna kretanja kapitala kao ekonomski institut upočetku su predstavljala priliv i odliv kapitala sa aspekta finansiranja deficita ili investiranjesuficita tekućih transakcija državnog platnog bilansa. Nešto kasnije ideja finansiranja tekućihtransakcija koje je kompenzatorskog karaktera proširena je i na preovladavajući prometsvjetskim tržištima kapitala koji ima relevantno autonoman karakter pod uticajem suštinskefunkcije kapitala tj. Neophodnosti oplodnje. Termin međunarodno kretanje kapitalapodrazumjeva tri oblika:1 • Međunarodno kretanje zajmovnog kapitala (zajmovi i krediti) • Portfolio investicije (dionice i obveznice bez prava upravljanja preduzećem) • Direktne investicije (oblici ulaganja sa pravom upravljanja)Međunarodni tokovi kapitala se prema dužini dijele se na kretanje kratkoročnog,srednjoročnog I dugoročnog kapitala.2 Pri tome, ne postoje u svemu usaglašeni i striktnikriteriji za ovu podjelu. Međutim, uglavnom se u kategoriju kratkoročnog kapitala ubrajajuplasmani sa rokom do godinu dana , dok je srednjoročni kapital onaj koji je plasiran na periodod 1 do 5 godina , a dugoročni kapital onaj sa plasmanom preko 5 godina. Kratkoročnikapital se koristi za finansiranje tekućeg poslovanja, a srednjoročni i dugoročni kapital zainvesticione namjene.Strane direktne investicije se definišu kao svaki oblik kretanja kapitala u određeno preduzećeu inostranstvu kojim se stiče vlasnička kontrola nad tim preduzećem. Mehanizam djelovanjaSDI podrazumjeva osnivanje filijale matične komapnije u drugoj zemlji, koja je u potpunomvlasništvu investitora ili kupovinu filijale, odnosno kontrolnog paketa filijale u stranoj zemlji.Najvažnija karakteristika ovih investicija koja ih razlikuje od portfolio investicija je u tomedas u preduzete radi sticanja kontrole nad određenim preduzećem. Pojam strane direktneinvesticije se odnosi na dvije povezane ali različite grupe aktivnosti, koje se objašnjavajurazličitim teorijama i od strane različitih grana ekonomije. Prva grupa aktivnosti posmatraSDI sa aspekta međunarodnih finansija odnosno makroaspekta. Druga grupa aktivnostianalizira SDI sa aspekta industrijske organizacije odnosno mikro aspekta. Posmatrano samakro aspekta SDI se definišu kao poseban vid tokova kapitala preko nacionalnih granica,od matične zemlje prema zemlji domaćinu, koji se evidentiraju u statisticiplatnog bilansa. Ovi tokovi dovode do povećanja posebnih formi stanja kapitala uzemlji domaćinu, odnosno do povećanja vrijednosti investicija matične zemlje usubjekte, obično korporacije, kontrolisane od strane vlasnika iz matične zemlje, ilikorporacije u kojima vlasnik iz matične zemlje ima određeni broj glasačkih prava.1 http://univerzitetpim.com/wp-content/uploads/2011/12/Menadzment-kvalitete-poslovnih-sistema.pdf,(20.01.2013.)2 Gavrilović-Jovanović, P.: Međunarodno poslovno finansiranje, Ekonomski fakultet Beograd, 1994.,str.109 2
    • Interesne varijable u ovakvom načinu posmatranja SDI su tokovi finansijskog kapitala,vrijednost stanja kapitala koji je akumuliran od strane preduzeća koje investira I tokoviprihoda od investicija. Mikro aspekt pokušava da objasni motive za investiranje ukontrolisane vanjske operacije sa stanovišta investitora. On izučava posljedice operacijemultinacionalnih kompanija (MNK) ili njihovih filijala stvorenih ovim investicijama nainvestitora, matičnu zemlju i zemlju domaćina. Ove posljedice nastaju aktivnostima MNKodnosno na osnovu njihove trgovine, zaposlenosti, proizvodnje, tokova i stanja njihovogintelektualnog kapitala što se ne može izmjeriti kapitalnim tokovima i stanjem u platnombilansu. Motivi i posljedice koje izučava mikro apsekt su suštinski povezane sa kontrolomfilijala od strane investicionih preduzeća i sposobnošću multinacionalnih kompanija dakoordiniraju aktivnosti matične kompanije i filijala.Posmatrano sa oba aspekta SDI podrazumevaju posjedovanje aktive u drugoj privredi.Postoji mnogo različitih načina na koje preduzeća i pojedinci mogu držati aktivuu stranim zemljama. Koji od njih se smatraju direktnim investicijama i koje firmese smatraju multinacionalnim preduzećima zavisi od definicije subjekta stranih direktnihinvesticija. Dominantna definicija predložena od MMF I usvojena od OECD o stranimdirektnim investicijama glasi: 3Direktna investicija je kategorija međunarodnih investicijakoja odražava cilj subjekta u jednoj privredi da postigne trajan interes upreduzeću čije je sjedište u drugoj privredi.”Postoji sve raširenije mišljenje da se SDI ne mogu posmatrati samo kao kretanjemeđunarodnog kapitala. Kindleberger smatra das u ekonomisti koji su direktne investicijeposmatrali kao kretanje međunarodnog kapitala opovrgnuti sa nekoliko čudnihfenomena. Investitori često ne nose novac sa sobom kada žele da preuzmu kontrolunad nekim preduzećem u inostranstvu, umjesto toga oni ga pozajmljuju na lokalnomtržištu. Investicije se dešavaju i kroz razmjenu vlasničkih patenata, tehnologije,opreme, bez normalnog transfera fondova putem deviznih sredstava povezanih sakretanjem kapitala. Direktne investicije mogu biti kretanje kapitala, ali su one više odtoga. Zajedničko svim definicijama SDI je da one podrazumjevaju strano učešćeu vlasništvu domaćih preduzeća. Zemlje se razlikuju prema visini učešća uvlasništvu koji investicionom angažmanu daje status strane direktne investicije.Riječ je o nivou učešća u visini običnih akcija s pravom glasa koje obezbjeđujuodlučujući uticaj u upravljanju poslovanjem kompanije. Taj prag učešća uvlasništvu kojim se ostvaruje kontorola nad uloženim sredstvima se kreće od 10%do 50% s tendendcijom da se posljednjih godina približava donjem pragu od 10%.SDIm o g u d a s e o d n o s e n a o s n i v a n j e n o v e f i l i j a l e u i n o s t r a n s t v u i l i n ak u p o v i n u v e ć postojećeg preduzeća. Osnivanje nove filijale u inostranstvu definiše se kaogreen-field projekat, dok kupovina već postojećih preduzeća može da se ostvarina dvan a č i n a : s p a j a n j e m ( m e r g e r , f u s i o n ) i l i k u p o v i n o m ( a q u i s i t i o n ) , š t oi m a r a z l i č i t e posljedice po preduzeće u koje se investira. Značaj ova dva posljednja oblika3 http://www.slideshare.net/NALED/promocija-investicija-u-srbiji, (20.01.2013.) 3
    • sve više r a s t e , t a k o d a j e u p o s l e d n j i h n e k o l i k o g o d i n a t r i č e t v r t i n eu k u p n i h i z l a z n i h S D I ostvareno u ove dvije forme aktivnosti.Strane direktne investicije predstavljaju najpovoljniji oblik međunarodnog kretanja kapitala sastanovišta ulagača, jer pružaju: • Značajne mogućnosti za ostavarivanje profita u stranim zemljama • Omogućuju kontrolu nad sopstvenim poslovanjem u zemlji plasmana kapitala • Šanse da se iskoriste povoljni lokalni uslovi u pogledu carina, poreske stope, infrastrukture, jeftina radna snaga, jeftine sirovine, rastuće tržište, i ostale pogodnosti koje pruža zemlja u kojoj se vrši investiranje.Pored koristi koje ostvaruje investitor, strane direktne investicije podstiču i razvoj zemlje ukoju se kapital ulaže jer pružaju marketinško znanje, menadžerske sposobnosti neophodne zaupravljanje proizvodnjom, stvaraju mogućnost ulaza na strana tržišta kao i konkuretnostizvoza.Može se reći da putem stranih investicija se vrši direktno investiranje u preduzeća uinostranstvu u cilju sticanja trajne kontrole nad proizvodnjom , trgovinom, i finansijamapreduzeća u koja se ulaže. Kako navodi OECD investitor mora psjedovati minimum 10%akcija koje daju pravo upravljanja domicilnog preduzeća kako bi se dato ulaganje smatralostranom direktom investicijom. Međutim, u određenim slučajevima se uzima u obzir i manjeod 10% akcija preduzeća, a negdje i znatno već precenat, pa se tako navodi da preko 50%vlasništva obezbjeđuje najveću sigurnost datog ulaganja. Strane direktne investicijepredstavljaju visoko rizični oblik investiranja kapitala, pa shodno tome investitor očekujedobit po osnovu ulaganja koja će biti sramjerna veličini preuzetog rizika i obezbjediti pokrićetroškova investiranja i poslovanja u zemlji i inostranstvu.Kod definisanja pojma stranih direktnih investicija možemo reći da svaka definicja na prvomjesto stavlja kontrolnu funkciju zajedničkog poduhvata, a zatim dolazi interes za reguliranjesvojinskih tj. vlasničkih prava na odgovarajućem dijelu tog zajedničkog poduhvata. Bitno jenaglasiti da na strane investicije ne treba gledati samo sa stanovišta finansijskih transakcija,jer direktne strane investicije podrazumjevaju osim transfera kapitala i transfer u zemljudomaćina novih tehnoloških procesa, organizacionih sposobnosti, menadžmenta i slično. Toznači da ono što je potrebno za kavalitetniji start Bosanskohercegovačke privrede uz koju ćese direktno pokrenuti i drugi procesi, posebno ekonomski i politički.Strane investicije su ekonomski fenomen, koji je zasnovan na pretpostavci da globalnaalokacija proizvodnih sredstava omogćava njihovo optimalno korišćenje, čime se u krajnjemdoprinosi opštem ekonomskom rastu. Međutim, pored ekonomskog dejstva stranog kapitala ,strane investicije nose sa sobom i različite socijalne, političke i tehnološke uticaje. Prisustvoi intenzitet određenih efekata stranih investicija zavisi od vrste stranih ulaganja u pitanju, kaoi otvorenosti država uvoznica kapitala za prijem inostranog kapitala. Prednosti privlačenjastranih direktnih investicija su od viskog značaja, posebno kada se radi o zemljama u razvoju 4
    • koje karakteriše hroničan nedostatak investicinog kapitala neophodnog za finansiranjerazvojnih projekata. Te prednosti se pre svega odnose na finansiranja kapitalnih investicija,trasfer novih tehnologija, potencijalne pozitivne efekte na platni i trgovinski bilans, kao ipozitivne fiskalne efekte zbog potencijalnog povećavanja prikupljanja diretnih i indirektnihporeza.2.1. Historijski razvoj stranih direktnih investicijaPočeci stanih ulaganja su u 16. stoljeću u Evropi gdje počinju da se stvaraju prave trgovinekoje se proširuju po čitavoj Evropi, a njihova predstavništava se otavaraju u svim većimtrgovačkim centrima. Što se tiče preduzeća industrijska revoucija je imala izuzetan uticaj nanjihov razvoj. Povećavaju se kapaciteti preduzeća, stvara se nova organizacija te se snažnijeizlazi na svjetsko tržište. To je omogućilo brže stvaranje multinacionalnih kompanijapreduzeća koja će u veremenu koje dolazi postati lokomotiva koja će naprijed povući svjetskaulaganja. U ovoj fazi investira se na novom tržištu prvenstveno u trgovačka preduzeća sa ciljepovoljnijeg nabavljanja sirovina, kao i plasmana gotovih proizvoda. U periodu između dvarata investicije su se stalno povećavale. Multinacionalna preduzeća su snažnije poćela dainvestiraju u naftne izvore posebno u kolonijama. Nakon drugog svjetskog rata za razliku odranijih ulaganja koja su uglavnom bila motivisana osiguranjem sirovina, počinje se ulagati urazvoj novih tehnologija, menadžment znaja i osvajanja novih tržišta.Period do 1960.god. katakteriše i snažna američka investiciona dominacija jer je oko ¾investicija došlo iz USA. Karakteristika 70-tih je jačanje evropskih multinacionalnihkompanija te njhovo snažnije investiranje u svijetu. Početak osamdesetih karakterišu značajnaulaganja TNK u zemlje u razvoju, gdje je osnovni motiv ulagača bio jeftina radna snaga.Karakteristika 90-tih je da osnažene i već dovoljno rzvijene neke od zemalja u razvoju sepojavlčjiuju kao značajni svjetski ulagači. Kroz ovaj prikaz se vidi da su početci investiranjavezani za početke svjetske trgovine, te da se pravi razvoj stranih ulaganja vezuje za početkemoderne industrije.2.2. Prednosti direktnih stranih investicijaIskustva velikog broja zemalja su pokazala da su direktne strane investicije povoljniji kanalpriliva neophodne strane akumulacije u odnosu na uzimanje klasičnih kredita nameđunarodnom finansijskom tržištu. Kada se analizira stanje platnih bilansa i stopa rastaostvarene u sedamdesetim godinama vidjećemo da se ona grupa zemalja koja se više oslanjalana direktne strane investicije brže razvijala.Gledano sa makroaspekta prednosti direktnih stranih investicija ogladaju se u sljedećem: • Poboljšava se trgovinski i platni bilans zemlje, • Dolazi do bržeg i efikasnijeg uklapanja domaće privrede na svjetskom tržištu, • Poboljšava se snadbjevenost domaćeg tržišta, 5
    • • Povećava se broj radnih mjestaNa mirko aspektu domaće firme imaju sljedeće koristi: • Brže i jefitinije dolaze do savremenije tehnologije, • Uvode savremeniju organizaciju rada, • Stiču savremenija znanja iz oblasti obrade tržišta i sl.Direktne investicije treba da predstavljaju dopunske faktore privrednom razvoju zemalja urazvoju u skladu sa njhovom strategijom razvoja, da doprinesu trasferu odgovarajućetehnologije, posebno razvoju domaćih naučnih i tehnoloških potencijala, da doprinesu većojzaposlenosti i školovanju kadrova, da povećaju tražnju za domaćim sirovinama i uopštedomaćim proizvodnim činiocima, da doprinesu povećanju izvoza u poboljšanju platnogbilansa dotičnih zemalja, da doprinesu diverzifikaciji nacionalne privredne strukture.2.3. Vrste stranih direktnih investicijaPodjela stranih ulaganja sa aspekta međunarodnog kapitala pravi razliku na ulaganja na bazikompenzacijskog karaktera kada se finansijske operacije monetarnih vlasti preduzimaju ucilju konsolidacije stavki platnog bilansa i nekompenzacijskog odnosno autonomnogkapitala.Straniautonomni kapital sa aspekta cilja, namene i vremena potrebnog za povrat, delise na kratkoročnii dugoročni izvozni kapital. Sa aspekta ekonomskog svojstva učesnika umeđunarodnom kretanju kapitala, kapital se dijeli na javni i privatni.Privatni kapital j e u n a j v e ć o j m j e r i p r e d m e t m e đ u n a r o d n i h t r a n s a k c i j a .A r g u m e n t p r i odlučivanju determinisani su široko iznijansirani uslovima ulagača odnosnofinansijera i ciljeva recipijenta. Strani privatni kapital je ekonomski povoljnija formainostrane akumulacije u odnosu n a s t r a n i j a v n i k a p i t a l , g d j e s e k a o u l a g a č in a j č e š ć e p o j a v l j u j u m e đ u n a r o d n e f i n a n s i j s k e organizacije koje u formikredita, pod veoma strogim uslovima,(visoke kamate, kratki rokovi vraćanja, ačesto i pod ekonomskim uslovljavanjima vođenje odgovarajuće ekonomske politike),uglavnom usmjeravaju na reprogramiranje starih dugova, a samo manji dio na ulaganja.Strani privatni kapital obuhvata, direktne strane investicije i indirektne strane investicije iliportfolio investicije. Kod direktnih stranih ulaganja bitan je ekonomski interes na dugoročnojosnovi, koji se osim kroz formu ulaganja, ispoljava i kroz učešće (u cjelini ili dijelom) usistemu upravljanja preduzećem i kontrolu visine dobiti na uloženi kapital. Zainteresovanoststranog investitora za poslovanje i mogućnost odlučivanja i organizovanje dajuovom obliku investiranja suštinske preferencijale u odnosu na druge oblike investiranja.Javni kapital je predmet regulisanja prevashodno domena međunarodnog javnog prava sasuštinskim reperkusijama na privredna kretanja. Strani javni kapital obuhvata transfere,kredite međunarodnih institucija i međunarodne zajmove. Pod transferima se podrazumjeva 6
    • sva jednokratna bespovratna davanja iz inostranstva državi primaocu, najčešće sa određenimciljem,kao i zajmovi koji se odobravaju pod znatno povoljnim uslovima od tržišnih(dužirokovi otplatesa grejs periodom i niskim kamatnim stopama).Direktne investicije za svrhu stvaranje nekog permanentnog ekonomskog i pravnog interesa ito tako aktivnog interesa u kome je sadržana težnja investitora da kroz kontrolu i upravljanjeuloženim kapitalom ostvaruje profit. Ovo su preduzetničke investicije, za koje nije nužno dauticaj investitora bude potpun i apsolutan, već je dovoljno da stepen kontrole i upravljanjabude takav da može da utiče na poslovnu politiku preduzeća i drugog pravnog lica u koji jeuložen kapital. UNCTAD definiše strane direktne investicije kao investicije kojepodrazumevaju dugoročan odnos i trajni interes, kao i kontrolu entiteta rezidenta jedneprivrede (stranog direktnog investitora ili matične kompanije) u kompaniji rezidentu drugeprivrede u odnosu na onu iz koje je strani direktni investitor. 4 Kao komponente stranihdirektnih investicija navode se: • vlasnički kapital tj. kupovina akcija ili udela u kompaniji od strane stranog investitora; • reinvestirani profit kompaniji u kome strani investitor ima vlasnički kapital; • međukompanijski zajmovi i međukompanijske dužničke transakcije između matične kompanije i afilijacija.Direktne investicije u inostranstvo mogu se ostvariti u različitim vidovima. Najčešći jeosnivanje kompanije afilijacije matične kompanije u drugoj zemlji koja je u potpunomvlasništvu investitora ili kupovinom kompanije, odnosno dela kompanije. Osnivanje novekompanije u inostranstvu se definiše kao „greenfiled“ investicija, dok se investiranje upostojeću kompaniju ostvaruje putem spajanja (mergere) i kupovine (acquisition), s tim što jeznačaj ovog drugog modela tzv. M&A (merger and acquisition) vremenom sve veći.Poseban vid direktnih investicija je zajedničko poslovno ulaganje (joint venture) u kojimaučestvuju partneri iz različitih zemalja koji ulažu sredstva sa ciljem zajedničkog rada,snošenja rizika i podele ostvarenog profita.5 Zajedničko poslovno ulaganje se realizuje na baziugovora i nije nužno povezano sa ulaganjem u određeno preduzeće jednog od partnera iliformiranjem zajedničke kompanije, odnosno može se realizovati i unekorporativnoj formi.Temeljni cilj zajedničkih ulaganja jeste pozitivan finansijski rezultat , iz kojeg će stranipartner kao i domaće preduzeće ostvariti dobit i izvršiti njenu raspodjelu. Ukoliko bilanszajedničkog ulaganja ne iskaže pozitivan rezultat odnosno dobit za stranog ulagača i domaćepreduzeće tada zajedničko poslovanje nema ekonomskog smisla. Prije svega zato što izostajerealna mogućnost da se uložena sredstva stranog lica vrate ulagaču, u istom ili uvećanomobimu.6Specifičnu kategoriju međunarodnog kretanja kapitala čini ekonomska pomoć koja je upočetku podrazumevala bespovratna davanja, tj. poklon da bi se kasnije u ovu kategorijuuključili i zajmovi koji se odobravaju pod povoljnijim uslovima od tržišnih, u pogledu rokova4 UNCTAD/United Nations, World Investment Report 2000, New York and Geneve, 2000, str. 2675 Kastratović M. , Interancionalno kretanje kapitala , Finansije, br. 11-12/99, str. 7346 J. Kumalić: Finansijski menadžment, Ekonomski fakultet Bihać, 2004.g., str. 452 7
    • otplate, perioda počeka i kamate. U ovom domenu je posebno zanačajno angažovanjeKomiteta za razvoj (Development Assistance Committee - DAC) OECD-a, koji odobravasredstva pomoći nerazvijenim zemljama, bilo da je ona u vidu poklona, tehničke pomoći ilizajmova pod vrlo povoljnim uslovima (sa elementom poklona od najmanje 25%). Ovasredstva koja se pod koncesionim uslovima daju nerazvijenim zemljama, a pre sveganajmanje razvijenim zemljama u razvoju (leastdeveloped countries), kojih prema klasifikacijiUjedinjenih nacija ima 48, tretiraju se kaojavna pomoć za razvoj (Officialy DevelopmentAssistance - ODA). 7Ova sredstva pomoći su posebno značajna za nerazvijene zemlje zato štoje za njih, zbog visokog rizika zemlje, međunarodno tržište kapitala nedostupno, a najvećibroj ovih zemalja ne bi ni mogao da servisira obaveze po kreditima koji se odobravaju podstandardnim komercijalnim uslovima.2.4. Uticaj direktnih stranih investicija na razvojZa period neposredno poslije II svjetskog rata karakterističan je bio veliki izvoz kapitala izjavnih izvora u vidu pomoći, međudržavnih kredita i zajmova međunarodnih finansijskihorganizacija, da bi vremenom sve više rastao izvoz kapitala iz privatnih izvora. U izvozuprivatnog kapitala veliki udio imaju multinacionalne kompanije, naročito u vrijeme njihovevelike ekspanzije tokom šezdesetih i sedamdesetih godina. Sve do kraja pedesetih godinaSAD su imale dominantno mjesto u izvozu kapitala, kako u zemlje u razvoju, tako i u ostalerazvijene zemlje. Od šezdesetih godina se povećava značaj razvijenih zemalja ZapadneEvrope i Japana kao izvoznica kapitala. Tokom sedamdesetih dolazi do naglog širenjaposlovanja na međunarodnom finansijskom tržištu, posebno zahvaljujući Evrotržištu. ZemljeOPEC su imale, po osnovu izvoznih prihoda, veliki priliv sredstava koja su plasirale prekomeđunarodnog tržišta kapitala, dok su ostale zemlje u razvoju bile prinuđene da se zadužuju.Ova ekspanzija je trajala sve do polovine 1982. kada izbija na videlo kriza prezaduženostizemalja u razvoju. Tabela 1: Priliv kapitala u privrede u razvoju 2000.-2005., vrijednosti u milijardama USD 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.Ukupni priliv kapitala, neto 31.8 88.7 103.4 111.1 158.3 161.6Neto javni izvori -34.6 13.5 12.7 -52.2 -48.3 -58.3Neto privatni izvori 45.6 74.9 87.0 162.4 192.4 197.0Neto direktne investicije 156.3 177.2 153.5 141.7 167.3 199.8Neto portofolio investicije -9.5 -49.4 -38.0 10.7 52.7 30.5Neto preostali priliv -101.3 -52.9 -28.5 10.2 -27.6 -33.3Napomene 1. Prognoze 2. Uglavnom bankarski krediti i7 United Nations/UNIDO, The Least Development Countries 2000 Report, New York and Geneva, 2000, str.212. 8
    • depoziti Izvor: IMF, „Global Finance Stability Report, September 2005“, Washington DC, str. 252.Neto priliv kapitala u privrede u razvoju (zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji) u 2000. pao jena najniži nivo u posljednjih petnaestak godina, uglavnom uslijed snažnog odliva kapitala izbankarskog sektora po osnovu otplata nekih azijskih zemalja koje su bile pogođenefinansijskom krizom 1997-98. godine Zabilježen je i neto odliv po osnovu portfolioinvesticija, dok je neto priliv po osnovu stranih direktnih investicija ostao najstabilniji inajveći izvor privatnog kapitala. Neto priliv kapitala iz javnih izvora u rivrede u razvoju, uzodređene oscilacije, uglavnom je ostao ispod nivoa koji je ostvaren neposredno poslefinansijske krize u Istočnoj Aziji i Rusiji. Inače, posljednjih nekoliko godina daleko najvećiuvoznik kapitala (u apsolutnom i neto iznosu) u svijetskim razmjerama su SAD, a kaoizvoznica kapitala, pored Njemačke, Japana i pojedinih zemalja izvoznica nafte, sve više sepojavljuje Kina. Inače, sa prilivom stranog kapitala po raznim osnovama u privrede u razvojuraste i njihova spoljna zaduženost. Spoljni dug privreda ur azvoju iznosio je 1997. godine2.318,1 milijardi USD, da bi 2004. iznosio 2.896,1 milijardi USD, a procjena je da će 2006.iznositi 3.207,3 milijardi USD.Kina je najbolji primjer kako direktne investicije u inostranstvu mogu da budu mač sa dvijeoštrice odnosno kako pretjerivanje u davanju povlastica stranim investitorima može da ugrozidomaću proizvodnju. Kina trenutno ima najveće stope privrednog rasta na svijetu i imanajveći nivo direktnih investicija, pa je 2002. godine prestigla i SAD. Međutim, u Kini sepretjeruje sa povlasticama stranim investitorima i na taj način diskriminiše sopstvenaproizvodnja. Ovo će u dugom roku dovesti do raspada domaće industrije i Kina će izgubitimnoge komparativne prednosti koje sada ima. Kina je dostigla dovoljan nivo razvoja, pa sadatreba ukidati povlastice stranim investitorima i dovesti ih na nivo domaćih preduzeća kako bise pojačala konkurencija. U suprotnom, previše investicija će uništiti Kinu. Dokaz je odnosdomaćih investicija prema stranim investicijama koji je u ovoj zemlji četiri do pet puta manjiod proseka zemalja u razvoju. Direktne investicije su dobre za ekonomiju i jedan odnajzaslužnijih faktora zašto je Kina danas na nivou na kom se trenutno nalazi. Jedini problemje da sada treba prilagoditi pravni okvir i pravila igre postojećoj situaciji.Za razliku od SAD i evropskih ključnih investitora, Velike Britanije i Njemačke, koje svojkapital uglavnom plasiraju na relaciji razvijene zemlje - razvijene zemlje (između 60 do 80%), Japan usmjerava svoje direktne investicije prema zemljama u razvoju. U te svrhe koristioko 60 % svog izvoznog investicionog kapitala. Na ovaj način Japan želi da obezbjedi jeftinesirovine, radnu snagu i da dislocira prljave tehnologije sa svojih područja, za šta su zemlje urazvoju bile najpovoljnije. U početku Japan je svoj kapital usmjeravao u grane koje mogu dapruže podršku regularnom izvozu japanske robe (distribucija, transport, servis). U poslednjevrijeme Japan je promjenio svoju strategiju, pa su japanske direktne investicije usmjerene kaEvropi, SAD i dinamičnim zemljama Azije i idu u industrijske grane kao što su automobilskaindustrija i elektronika, s ciljem opsluživanja lokalnog tržišta. Svojom novom investicionomstrategijom Japan želi da u svakoj članici Trijade izradi regionalno integrisanu mrežu 9
    • afilijacija, koja je nezavisna I samodovoljna. Cilj Japana je da izgradnjom takve mreže steknestatus “insajdera” ili prisutnog člana u sva tri kraka -Evropa, SAD i Azija, i tako obezbijedipristup tržištu3. STRANE DIREKTNE INVESTICIJE U BIHPutem stranih ulaganja u preiodu od 1967. do 1990. u BiH je izgrađen niz značajnihindustrijskih kapaciteta. Tu spadaju TAS koji je izgrađen ulaganjima Volkswagena i UNIS-a,zatim tvornica biro mašina u Bugojnu, Tvornica ležajeva u Sarajevu itd. Opredjeljenje zaulaganje stranog kapitala je od suštinske važnosti za BiH. Putem stranih ulaganja seomogućava brža obnova i izgradnja ratom porušene zemlje. Stranim kapitalom se morapodsticati rekonstruiranje i preorjentiranje onih industrijskih grana sa kojima je BiH uspješnoistupala na svjetskom tržištu.Ulaganjem stranog kapitala trebalo bi se da ubrza proces transformiranja dosadašnjihdruštvenih u privatne svojinske oblike. To će dodatno imati odraza na brže konstituiranjetržišta novca i kapitala, a naročito tržišta dionica. Stranim ulaganjima bi se mogla ublažiti 10
    • izuzetno visoka stopa nezaposlenosti i to relativno viokokvalificirane radne snage. PremaZakonu o politici direktnih stranih ulaganja u BiH u članu 2. Kaže se da pod direktnimstranim ulaganjima podrazumjeva sticanje, stvaranje ili proširenje bilo kojeg poslovnogpoduhvata ili bilo koje aktivnosti koja sama ili sa drugom istovremenom ili jedna za drugomima za ishod omogućavanje jednom ili više stranih ulagača sticanje ili povećanje kontrole nadnekom od kompanije koja pod svojom kontrolom obavlja industrjiske, poljoprivredne,komercijalne i finansijske poslove i poslove vezane za nekretnine, usluge ili druge aktivnostiili da omogući proširenje preduzeća koje je več po kontrolom stranog ulagača.Strana kontrola znači svako učešće preko 10%kapitala i, odnosno ili glasačkih prava čiji suizravni nosioci strani ulagači ili neko domaće pravno lice pod takvom kontrolom. Brojnabirokratska ograničenja negativno utiču na priliv direktnih stranih investicija, ali se u zadnjevrijeme i na tom polju počinju dešavati određene promjene. I BiH kao i većina zemalja nudipoticaje za stana ulaganja. Radi se o tome da su direktna strana ulaganja u prvih deset godinaoslobođene plaćanja poreza na dobit. Osim poreznih olakšica koje ili smanjuju troškoveproizvodnje ili od početka povećavaju izgleda za dugoročni profit, BiH treba da nastoji daobezbjedi dobru temeljnu infrastrukturu, povezanost privrede sa drugim zameljama, političkustabilnost i zakonodavstvo zemlje, te stabilnost poreznog sistema.Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine priljev izravnih inozemnih ulaganja u2011 godini je iznosio 566,9 milijuna KM, odnosno 2,2% BDP-a, što je više nego u 2010.Kada je regstriran priljev od 430,9 milijuna KM. Ohrabruje postupno povećavanje priljeva uposljednje dvije godine, ali su oni još uvijek značajno niži nego u razdoblju prije početkaglobalne krize, te je vidljivo da efekti recesije na izravna strana ulaganja još nisu anulirani.Također, i da BiH nije bila u stanju privući ulaganja na razini na kojoj su bila prije recesije.U strukturi izravnih stranih ulaganja, na vlasnički kapital se odnosi 389,3 milijuna KM, naostali kapital 185,1 milijun KM, dok je iznos zadržanih zarada bio negativan čak -8 milijunaKM. Glavna ulaganja je realizirana u djelatnostima vezanim za financijsko posredovanje, uukupnom iznosu od 162 milijuna KM, zatim u oblasti trgovine ( na veliko i posredovanje utrgovini) u iznosu od 96,4 milijuna KM, te kod preduzeća koja su registirana za poslovanjenekretninama u iznosu od 74,3 milijuna KM. Ulaganja u oblasima finansijkog posredovanjasa najvećim dijelom odnosi se na bankarski sektor, u kojem je u 2011. zabilježena visokadobit, a koja se posredno reflektira na razinu zardžanih zarada.Još je mnogo posla koji zemlja kao cjelina treba da napravi ukoliko želi da napreduje na svomputu ka stabilnosti. Mora se voditi računa o tome da je makroekonomski kontekst veomavažan i da detaljno mora biti precizirano koji sektori rastu i po kojim stopama, kakva jeproduktivnost ekonomije, konkurentnost, realni efektivni kurs, transparentnost i sl. Realnisektor je oblast ekonomije čiji potencijal treba iskoristiti u svrhu razvoja ekonomije BiH. Ovučinjenicu bi svi nivoi vlasti i odgovarajuće institucije trebali prepoznati i raditi na stalnomprovođenju reformi koje će usmjeriti BiH u pravcu željenog razvoja.88 www.cbbh.ba/.../uticaj-stranih-direktnih-inv-kozaric25042006_bs.ppt, (20.01.2013.) 11
    • 3.1. Stanje stranih direktnih investicija u 2011.g.Prema podacima UNCTAD-a, SDI u svijetu iznosila su oko 1.508,6 milijardi USD u 2011.g. , i upoređenju s ulaganjima u iznosu od 1.289,7 milijardi USD u 2010. ostvarila su povećanje u iznosu od17 %. Pritom su ulaganja u Jugoistočnu Evropu i CIS ostvarila rast od 30,6 % u odnosu na prošlugodinu, a zemlje u razvoju nešto manji rast od 13,7 %. Grafikon 1. SDI ulaganja globalno, 1995. - 2011. (u milijardama USD) Izvor: http://www.dep.gov.ba/dep_publikacije/ekonomski_trendovi/?id=1504Tako su SDI prema razvijenim zemljama veća za 18,5 % u odnosu na prošlu godinu, madameđu njima USA bilježi pad priliva 7,7% dok zemlje Evropske unije i pored krize u eurozoni(Grčka) bilježe rast priliva od 31,9% u odnosu na prošlu godinu. SDU prema zemljama urazvoju i tranzicijskim zemljama već drugu godinu zaredom rastu i zajedno prelazevrijednosti 50% ukupnih SDU u svijetu (755,4 milijarde USD). Od toga najveći dio je pripaoIstočnoj i Jugoistočnoj Aziji (343,7 milijardi USD) koje u 2011. godini bilježe rast od 11,4%.Zanimljivo je da su u strukturi SDI nova ulaganja u drugim zemljama zabilježila pad od 3,3%, dok su ulaganja u već postojeće kompanije u vidu akvizicija i spajanja od stranemultinacionalnih kompanija doživjela porast od 49,7%. Evidentna kvartalna fluktuacija SDIu svijetu tokom 2011. godine, gdje je poslije ostvarenog rasta u prva dva kvartala došlo doblagog pada u zadnja dva kvartala, daje nagovještaj nastavka još uvijek neriješene dužničkekrize u zemljama Evropske unije.Strana direktna ulaganja u Bosni i Hercegovini u 2011. bilježe pad u odnosu na vrijednosti uistom periodu 2010. godine. Prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskihodnosa u BiH strana ulaganja u 2011. iznosila su 391,9 miliona KM (prema CBBiH 612,1miliona KM), što predstavlja smanjenje u odnosu na ulaganja u istom periodu 2010. godine za 12
    • 42,5 %. Treba uzeti u obzir da je ovaj iznos ulaganja također i manji za 57 % od prosjekaulaganja u zadnjih pet godina (912,7 miliona KM). Grafikon 2. Stanje SDI po kvartalima u BiH (u 000 KM) Izvor: http://www.dep.gov.ba/dep_publikacije/ekonomski_trendovi/?id=1504U Federaciji BiH je uloženo 184,41 miliona KM, a u Republici Srpskoj 207,31 miliona KM,te u Brčko Distriktu 0,18 miliona KM. Najveća ulaganja se odnose na društva Delta Maxi36,1 miliona KM (povećanje kapitala, trgovački lanac, Srbija), Hypo Alpe Adria Bank adBanja Luka 48,75 miliona KM (povećanje kapitala, Austrija), Jajce Alloy Wheels Jajce 35,4miliona KM (metalni proizvodi, Luksemburg), Restruct Sarajevo (trgovina motornimgorivima, Rusija). U isto vrijeme, najveća smanjenja kapitala odnose se na OMV BiH doo38,7 miliona KM (Austria), M-BL Društvo za trgovinu na veliko i malo d.d. Banja Luka 27,7miliona KM (Slovenija), Organika BH d.o.o. 16 miliona KM (Poljska), Opeka d.d. Sarajevo13,95 miliona KM (Hrvatska). Grafikon 3.Najznačajnija ulaganja u BiH po zemljama do 31.12.2011. 13
    • Izvor: http://www.dep.gov.ba/dep_publikacije/ekonomski_trendovi/?id=1504Najznačajnija ulaganja po zemljama u 2011. godini: • Srbija 124,2 miliona KM (31,69%) • Luksemburg 71,63 miliona KM (18,28%) • Holandija 31,63 miliona KM (8,1%) • Saudijska Arabija 26,43 miliona KM (6,75%) • Turska 24,59 miliona KM (6,27%) • Hrvatska 18,47 miliona KM (4,7%) • Austrija 16,1 miliona KM (4,1%) • Slovenija 15,59 miliona KM (3,98%) • Katar 14,67 miliona KM (3,74%) • Kajmanska ostrva 12,9 miliona KM (2,5%) • Njemačka 12,89 miliona KM (3,29%)Ovo čini 94,2% ukupnih ulaganja u 2011. godini. Registrovani ukupni strani kapital pretežno seodnosi na ulaganja u oblast proizvodnje sa 39,9%; oblast bankarstva i finansija sa 15,5% %; usluge sa23,9% Grafikon 4. Registrovane FDI u BIH po djelatnostima u (000.000) KM 14
    • Izvor: http://www.dep.gov.ba/dep_publikacije/ekonomski_trendovi/?id=1504Nesiguran oporavak privrede, visoki budžetski deficit i kriza eura uz smanjenje i kreditnogrejtinga većeg broja zemalja u eurozoni značajno su uticali na slab oporavak i oscilacije uulaganjima u BiH tokom 2011. godine . Od događaja koji su imali, a koji će i u budućnostiimati uticaja na priliv SDI svakako treba spomenuti da je 16.05.2011. Internacionalna kreditnaagencija Moody Investor Service smanjila kreditni rejting BiH sa stabilan na negativan B2, te30.11.2011. godine Standard & Poors sa B+ na B na posmatranju negativno. S testnim radomotpočeo je sistem jedinstvenog evidentiranja i izvještavanja o registracijama SDU uMinistarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Ovaj projekat je unaprijedio sistemregistracije svih stranih investitora i njihovih ulaganja u BiH, te će time ukupan iznosevidentiranih uloženih sredstava biti veći I tačnije registrovan.Proces privatizacije državnog udjela u vlasništvu nekih strateških preduzeća u 2011. godinijoš nije otpočeo. Privatizacija najprofitabilnijih firmi iz oblasti telekomunikacije i energetikeje odložena do daljnjeg, a evidentno je i kašnjenje velikih investicionih ulaganja u oblastienergetike po principu zajedničkih ulaganja sa stranim partnerima. Učešće stranih partnera uovim projektima u narednom periodu bi znatno povećala direktna strana ulaganja u Bosni iHercegovini, i postala pored velikih infrastrukturnih radova (Koridor 5 C) jedan od glavnihpokretača budućeg ekonomskog razvoja zemlje. Povećanja stranih direktnih investicija usvijetu, a posebno prema zemljama u razvoju i tranziciji, te umjereni izlazak iz krizenajrazvijenijih zemalja svijeta (SAD) daje realnu osnovu za očekivanje povećanja ulaganjaSDI ulaganja prema Bosni I Hercegovini u narednom periodu.3.2. Stanje stranih direktnih investicija u prvom kvartalu 2012.g.Po osnovu redovnog istraživanja koje je provela CBBiH na kvartalnoj osnovi, prikupljeni supodaci o tokovima direktnih stranih investicija u prva dva kvartala 2012. Tokom prvih šestmjeseci 2012. primjetan je neto priliv direktnih stranih investicija za BiH koji iznosi 578miliona KM. Posmatrano po djelatnostima, tokom 2012. došlo je do priliva direktnih stranih 15
    • ulaganja u proizvodnji baznih metala (240 miliona KM), u trgovini na veliko i posredovanju utrgovini (186 miliona KM),u finansijskom posredovanju, osim osiguranja I penzijskih fondova (23 miliona KM), uproizvodnji prehrambenih proizvoda i pića (14 miliona KM), u proizvodnji hemijskihproizvoda (13 miliona KM) te u proizvodnji ostalih proizvoda od nemetalnih minerala (10miliona KM). Manji odlivi direktnih stranih ulaganja zabilježeni su u poslovanjunekretninama (3 miliona KM), trgovini na malo, osim trgovine motornim vozilima imotociklima, popravak predmeta za ličnu upotrebu i domaćinstvo (2 miliona KM) iproizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica (1 milion KM). Što se tiče direktnihstranih ulagača, tokom 2012. najveća vrijednost direktnih stranih ulaganja, 190 miliona KM,porijeklom je iz Rusije, a najveći odliv je registrovan kod Slovenije u iznosu od 18 milionaKM.ZAKLJUČAK 16
    • Strane direktne investicije se smatraju naboljim i najbržim načinom oporavka zemalja utranziciji, kao i glavnim pokretačem rasta i razvoja postsocijalističkih privreda. Strani kapital,u uslovima nedovoljne domaće štednje i investicije, se nameće kao faktor riješevanjaproblema. Zemlje se koncentrišu na potencijalne koristi od funkcionisanja multinacionalnihkompanija na svojim teritorijama, iako su svjesne opasnosti I mogućih šteta koje mogu pritomnastati. Potencijalne koristi od SDI i multinacionalnih kompanija koje zemlje očekuju su:povećano formiranje kapitala, razvoj i stvaranje bogatstva, pristup ka novim tehnologijama,istraživanje i razvoj , inovacije , know - how, menadžment i marketing, poboljšanje kvalitetapostojećih resursa i mogućnosti; angažovanje lokalnih resursa; korišćenje lokalnih preduzeća;uvođenje novih resursa i kapaciteta u nacionalne ekonomije, efikasno korišćenje resursa, linkdo ekonomije raznih zemalja;povećana konkurentnost, koristi od učenja I dobrih poslovnosti,itd.Zemlje domaćini daju multinacionalnim kompanijama različite prednosti koje uključujuizgradnju neophodne infrastrukture, poreske olakšice, mjere za podsticanje izvoza ioslobođenje od plaćanja carinskih dažbina. Ovo je za razliku od relativnog neprijateljstva inegativnog javnog mnenja do 80 godina prošlog stoljeća drastično različita situacija. Razlogtome je jer zemlje ostvaruju značajne dobitke od ove korporacije, što dovodi do povećanjakapaciteta obima proizvodnje, rada i poreskih prihoda u zemlji, te i uštede javnih rashodadržave za nezaposlene. Ove značajne dobitke od SDI I multinacionalnih kompanija seprihvaćaju kao bitan element za poboljšanje kvaliteta života u zemljama u krizi koje sesuočavaju i sa ozbiljnim problemima i nedostatkom kapitala.S obzirom na stanje u svijetu, izazvano posljedicama svjetske ekonomske krize, bh privreda jeisto tako osjetila ozbiljne promjene. Pokretač privrednog rasta u prethodnim godinama u BiHbila je u većoj mjeri domaća tražnja prije nego izvoz, tako da se znatan pad privredneaktivnosti može objasniti padom domaće tražnje, a ne toliko svjetske, na osnovu čega sedolazi do zaključka da je kriza ozbiljno zahvatila i BiH. Ipak, izvoz BiH, koji je u najvećojmjeri namjenjen zemljama Evropske unije, osjetio je recesiju, s obzirom da je i u timzemljama tražnja drastično opala. Ističe se da je ovogodišnji priliv stranih direktnih investicijaza oko četvrtinu manji nego prošle godine, u čemu udijela ima i ekonomska kriza. Smanjenjeizvoza, industrijske proizvodnje, zatvaranje neefikasnih preduzeća, smanjenje zarada i rastnezaposlenosti su posljedice koje je BiH osjetila tokom 2009. godine. Jedan od načina zaizlazak iz krize ili za smanjenje njenih efekata je kreiranje uslova za značajnije privlačenjestranih direktnih investicija.LITERATURAKnjige: 17
    • 1. Gavrilović-Jovanović, P.: Međunarodno poslovno finansiranje, Ekonomski fakultetBeograd, 1994.2. J. Kumalić: Finansijski menadžment, Ekonomski fakultet Bihać, 2004.g.Ostali izvori:1. Kastratović M., Internacionalno kretanje kapitala , Finansije br. 11-12/992. UNCTAD/United Nations, World Investment Report 2000, New York and Geneve, 2000.g.3. United Nations/UNIDO, The Least Development Countries 2000 Report, New York andGeneva, 2000.g.4. http://univerzitetpim.com/wp-content/uploads/2011/12/Menadzment-kvalitete-poslovnih-sistema.pdf, (20.01.2013.)5. http://www.slideshare.net/NALED/promocija-investicija-u-srbiji6. www.cbbh.ba/.../uticaj-stranih-direktnih-inv-kozaric25042006_bs.ppt, 18