Alati za preradu plasticnih masa
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Like this? Share it with your network

Share

Alati za preradu plasticnih masa

  • 2,606 views
Uploaded on

 

  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
  • odakle je ovaj članak?
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Be the first to like this
No Downloads

Views

Total Views
2,606
On Slideshare
2,606
From Embeds
0
Number of Embeds
0

Actions

Shares
Downloads
110
Comments
1
Likes
0

Embeds 0

No embeds

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
    No notes for slide

Transcript

  • 1. 10. ALATI ZA PRERADU PLASTIČNIH MASA1. Plastične mase (poliplasti, polimeri, umjetne tvari)1.1 Temeljni pojmoviPlastične mase su makromolekularni spojevi koji nastaju me usobnim povezivanjem sitnih molekulanemetala po nekom pravilu ponavljanja (C, Cl, H, N, O i S). Sitne molekule nazivaju se monomeri, anastale makromolekule s jakom kovalentnom vezom polimeri (sl.1).Dvovalentni monomeri grade vlaknasti ili lančani niz molekula ( linearni, granati, umreženi), a trovalentniprostornu mrežu molekula (sl.2). Nastala struktura može biti kristalična - djelomično kristalna ili amorfna -molekulsko klupko.Homomeri su makromolekule sastavljene samo od jedne vrste monomera, a kopolimeri su makromolekulenastale povezivanjem različitih monomera. Njihova se svojstva prilago uju prema funkciji proizvoda.Glavne skupine masa: termoplasti (kristalične ili amorfne strukture), elastomeri i duromeri.Podjela masa prema podrijetlu polazne tvari: a) potpuno sintetske (nafta, zemni plin, ugljen, vapno, zrak,pijesak, voda) b) polusintetske (celuloza, bjelančevine) i c) prirodne (celuloza, škrob, keratin - koža, svila, vuna, kaučuk..)Svojstva polimera: Polazne tvari utječu na nisku gustoću, a struktura na veliko toplinsko istezanje, kemijskupostojanost, malu toplinsku vodljivost i električnu izolaciju.Ovisno o strukturi makromolekula, vrsti dodataka te mješanju različitih polimera moguće je postići različitasvojstva materijala od mekog i elastičnog do tvrdog i krhkog.Glavni postupci dobivanja polimera:a) poliadicija – reakcija razdruživanja raznovrsnih molekula i spajanje atoma u polimere bez izlučivanjanusprodukata ( termoplasti – PUR; duroplasti – EP)b) polikondenzacija – reakcija zguščivanja i spajanja raznovrsnih molekula uz izlučivanje nusprodukata,npr: voda (pretežno duroplasti MF; PF; SI; UF; UP; termoplasti PA, PC)c) polimerizacija – reakcija spajanja istih ili sličnih molekula bez nusprodukata (termoplasti PE; PP; PS;PVC) 1
  • 2. Dodaci polimerima služe u svrhu poboljš poboljšanja uvjeta prerade ili poboljšanja upotrebne vrijednosti gotovogproizvoda . Mogu biti (sl.1):Kompoziti su materijali proizvedeni umjetnim spajanjem dva ili više različita materijala sa ciljem dobivanjasvojstava koja ne posjeduju niti jedan od njih sam za sebe (sl. 2, 3 i 4).Sastoje se od: a) matrice ili osnovnog materijala (metal MMC, keramika CMC, polimer PMC) i b) ojačala ili punila u obliku: vlakana,viskera, čestica, slojeva - laminati).Za polimerske matrice najčešće se koriste: poliester, vinilester i epoksidne smole te PA, PP, ABS, PPS,PEEK i PEI, a pripadajuća ojačala su od staklenih, ugljičnih i aramidnih vlakana.Općenito:Polimeri spadaju u važne tehničke materijale. U odnosu na metale su lakši, imaju dobra električna i toplinskaizolacijska svostva i otporni su na koroziju. Mnogobrojni su i raznovrsni.Najčešće se koriste PE, PP, PS i PVC (maseno oko 80%), a zatim slijedi skupina konstrukcijskih polimeraPA, PC i ABS. U posljednje vrijeme širi se primjena polimernih smjesa i kompozita.Područja primjene polimera: ambalaža - 35%, graditeljstvo – 23%, elektrotehnika i elektronika 11%,automob. ind. 6%, namještaj 5%, igračke i sport 4%, kućanstvo 3%, poljoprivreda 3%, strojarstvo 2%... 2
  • 3. 1.2 Glavne skupine i vrste polimera:a) TERMOPLASTI (plasti, plastomeri) su linearne i granate makromolekule. Lako se oblikuju, pri okolnoj temperaturi su u čvrstom stanju, zagrijavanjem omekšavaju i prelaze u žitko stanje – plastificiraju, a hla enjem otvrdnjavaju. Proces se može ponavljati više puta (reciklirati).Termoplasti Trgovački Kemijska Svojstva Primjena naziv postojanostCA celidor benzin, benzol tvrd, žilav, providan, do 800C, okvir za naočale,celulozni celit, celan trikloretilen jednobojan, visoka apsorpcija folije, kućišta ure aja, ručkeacetat trolit vode, bez mirisa i okusa, zvučni alataCAB, CP izolatorPA duretan, alkohol, motorno tvrd, vrlo žilav, djelomično do 1000C postojan oblik,poliamid rilsan,ultramid, gorivo, ulje, slabe kristalan, otporan na trošenje, kratko do 1500C, tlačni vestamid, lužine, kiseline, soli prigušuje zvuk i vibracije, vodovi, precizna tehnika, najlon, perlon postojane mjere vlakna, zupčaniciPC makrolon, alkohol, benzin, ulje, žilav, krut, otporan na udarce, do 1350C, udarno žilav do -polikarbonat makrofol, lexan slabe kiseline stabilan oblik, providan, sjajan, 1000C, kućišta, prekidači, el. izolacija utičnice, film, lakPE Hostalen, lužine, otapala, mek, fleksibilan (PE-LD) do do 800C (PE-LD), do 1000Cpolietilen lupolen, kiseline, bez upijanja krut, neslomljiv (PE-HD), (PE-HD), spremnici, brtve, vestolen, trolen vode, vremen. djelomično kristalan, proziran šuplja tijela, folije, izolacioni postojan do mliječan, bez mirisa materijali, cijeviPI kapton, vespel skoro sva otapala, otporan na trošenje, postojan do 2800C trajan, do 4800Cpoliamid osim lužina oblik, vrlo dobra klizna i elektr. kratko, do -2400C postojan svojstva, mala plinopropusnost, na hladnoći, oblikovanje postojan kod zračenja sinteriranjem, brtve, ležajiPMMA degulan, blage lužine, tvrd, krhak, nerasprsan, do 900C, modeli, svijetiljkepolimetil - plexiglas, resarit kiseline, benzin, postojan na starenje, sigurnosno ostakljivanje,metakrilat vremen. postojan transparentan ure aji za crtanjePOM delrin, skoro sva otapala, tvrd, žilav djelomično kristalan, do 1500C, armature, okovi,polioksid – hostaform, osim lužina postojane mjere, malo upija ležaji,zupčanicimetilen ultraform voduPP Hostalen PP, slično PE tvrd, nelomljiv, postojan oblik, do 1300C, lomljiv ispod 00C,polipropilen luparen, djelomično kristalan, bez mirisa kućište baterije, dijelovi novolen, i okusa ure aja, dijelovi perilice vestolen PPS hostiron alkohol, lužine, ulje, tvrd, krhak, krut, providan, do 800C, izolacione folije,polistirol trolitul kiseline, voda sjajan, jednobojan, bez mirisa i igračke, ambalaža, pribor za vestiron okusa crtanjeS/B hostiren, kao PS otporan na udar, teško lomljiv, do 700C, spremnici,stirol/butadien polistirol 400, krhak pod svijetlom i toplinom, elektroinstalacije, dijelovi(PS otporan na vestiron 500 inače kao PS ure aja i dubokog vučenjaudare)SAN luran eterična ulja, inače dobra udarna žilavost, krut, do 950C, kućište baterije,stirol / akril-nitril vestoran kao PS stabilan, postojan na promjeni kućište ure aja, igračke temperatureABS novodur bolji od ABS postojan na starenje, do 950C, armature, kućištaakrilnitril/ terluran inače kao SAN baterija, zaštitni šljembutadien/stirol vestodurPS-E stiropor kao S/B mala gustoća, dobra izolacija ploče za toplinsku i zvučnupolistirol vestipor zvuka i topline zaštitu, plutajuća tijela,pjenasti pakiranjePVC-HD hostalit, alkohol, lužine, otporan na habanje, rožnato do 600C, cijevi, brtve, folije,Poli(vinilklorid) trosiplast, kiseline, mineralna žilav šuplja tijela, kućišta baterije vestolit, vinol, ulja vinoflexPVC-LD acela, mipolam, nešto manja nego otporan na habanje, gumasto do 800C, odjeća, podnepoli(vinilklorid) skaj, vestolit tvrdi PVC do kožnat, ne upija vodu obloge, folije, el. IzolacijaPTFE Hostaflon, bolja postojanost tvrd, žilav, djelimično kristalini, do 2500C, postojan do -900C,Poli(tetrafluor- teflon ne upija vodu, vrlo dobra klizna za sinteriranjei i nanošenje,etilen) i el.svojstva, nije ovlaživ brtve, izol. folije, ležaji 3
  • 4. b) DUROPLASTI (duromeri) su obično mrežasto spojeni monomeri. Zagrijavanjem prelaze samo jednom u žitko stanje i to vrlo brzo, a zatim u stalno čvrsto stanje. Ponovnim zagrijavanjem ne omekšavaju, već izgaraju (termostabilni). Ne mogu se plastično oblikovati. Izdrže više temperature od termoplasta.Duroplasti Trgovački Kemijska Svojstva Primjena naziv postojanostEP araldit, epikot, alkohol, slabe tvrd, žilav, teško do 1300C, smola za lijevanje,Epoxid epoxin, lužine, kiseline, lomljiv,providan i žut, dobro laminiranje, ljepljenje i(-smola) lekuterm, uhu- otapala, slabo prianjanje i el. svojstva, bez lakiranje, elektr. izolacija, plus upija vodu,atm. mirisa i okusa prekidači, ure aji otpPF alberit, bakelit, slabe lužine, tvrd, krhak, žutosme i, do 1000C, prekidači, kućišta,Fenol-formal- korefan,lupen, kiseline, otapala, jednobojan, dobra el. izolacija obloge kočnica i spojki, ležaji,dehid supraplast voda tvrdi papir, sloj. prešano drvo, smola za ljev, ljep, laminiranjePUR desmokol, ykra, slabe lužine, tvrd, žilav (duroplast) do mekan, Obloge spojke, ležaji, kotači,poliuretan moltopren, kiselin, elastičan (elastomer), otporan remenje, zupćanici, smola za ultramid, otapala,ulje, na habanje, žućkast,dobra ljevanje i lakiranje, pjenasti vulkolan pogonsko gorivo prionjivost i atmosf.otpornost dijeloviUF urea-form hornitex, kaurit, otapala, ulje tvrd, otporan na udarce, MF do 1300C, Uf do 900C,(smola) polopas, providan, svjetlucav, bez mirisa ljepilo za drvo, kućanski iMF resamin,resopal i okusa kuhinjski ure aji, slojevitmelmn- form urekol materijali za namještajUP aldenol, slabe lužine,, ovisno o punilu tvrd, žilav do do 1200C, vlakna, tekstil,nezasićeni laminac,leguval, kiseline, otapala, mekan, providan, sjajan, smola zs ljevanje,laminiranje,poliester palatal,vestopal, atmosferski jednobojan, dobra prionjivost i ljepljenje i lakiranje, umjetni diolen, trevira otporan elektr. svojstva beton od smole c) ELASTOMERI (termoelasti, elasti) imaju me usobno labavo vezane molekule i bez kristalnih zrnaca. Elastični su pri sobnoj temperaturi i istežu, najmanje, na dvostruku dužinu bez zaostale deformacije Elastomeri Trgovački Vl.čvrstoća N/mm2, Svojstva Primjena - neojačani naziv lomna istezljivost %, temp. područje 0CNR 22 visoko otporan gume na kotačima auta,prirodni kaučuk 600 gumeno-metalne opruge, - 60....+60 ležajiSBR buna S 5 univerzalni umetci, gume auta, hidrauličke brtve,stirol-butadien- 500 otporan na ulje cijevi, kabelske oblogekaučuk -30...+60IIR butil, 5 nepropustan za plin, brtve, cijevi na vozilubutil-kaučuk butinol, 600 atmosferski postojan, eutil -30... +120 nepostojan na uljeCR buna C, 10 teško zapaljiv, vodovi kočnica, brtveneklor-butadien- kloropren, 400 otporan na habanje, staze, valoviti ili naboranikaučuk neopren -30...+90 atmosferski postojan mijeh, odijeća za ronjenjeNBR prebunan N 6 postojan na ulje i hidrauličke i pneumatskeakrilnitril-butadien- 450 pogonsko gorivo brtve, jezgre vodova za pog.kaučuk -20...+110 gorivo i hidraulikuCSM asbilon, 20 postojan na lužine, brtvene staze, unutarnjeklorosulfonirani PE hipalon. 300 kiseline, starenje i obloge spremnika trixolan -30...+120 atmosferski utjecajFPM viton 20 kemijski i brtve motora i prigonafluor- 450 temperaturno otporankaučuk -10...+250AU vulkolan 20 otporan na trošenje, mehanički opterećene brtve,poli-uretan- 450 žilav elastične spojke, zupčanicikaučuk -30...+100SI silastik 1 kemijski i elastčna izolacija, brtve,silikon- 250 temperaturno otporan manšete, vodovikaučuk -80...+200 4
  • 5. 2. Postupci preradeObzirom na svojstva plastične mase, veličinu serije i oblik proizvoda razvijeni su različiti postupci prerade ipripadajući alati za oblikovanje proizvoda. Pretežno se koriste sljedeći postupci:2.1 Direktno prešanje (sl.1)Plastična masa u obliku praha, granula ili tablete stavlja se direktno u otvoreni i predgrijani kalup u kome se a se,pod pritiskom i povišenom temperaturom temperaturom,plastificira, oblikuje i očvrsne. Faze rada su:punjenje, prešanje i izbacivanje. Temperaturagrijanja regulira se cirkulacijom zagrijanog ulja ili irkulacijompomoću električnih grijača. Temperatura grijanjaje oko 1700C, a pritisak prešanja oko 200 bara.Najčešće se koristi za preradu duroplasta s ili duroplasta,bez punila. Proizvod je uvijek sa srhom koji trebanaknadno odstraniti. Količina mase ovisi o veličiniproizvoda, a odre uje se probom. probom.Volumen maseprije prešanja veći je od volumena proizvoda.2.2 Posredno prešanje (sl.2)Plastična masa u obliku granula, najčešće predgrijana, stavlja se u zagrijanu tlačnu komoru u kojoj sesabija i plastificira, a zatimubrizga u kalup sistemomkanala. Najčešće se koristiza preradu duroplasta odkondenzacionih smola nabazi fenola ili melamina spunilima. Uslijed trenja ismicanja prilikomubrizgavanja masa sedodatno zagrijava štoubrzava njeno otvrdnjavanje.2.3 Injekciono prešanje – brizganje ljevanje (sl.3) brizganje,Točno odre ena količina termoplasta (doza) zagrijava se i plastificira u posebnom cilindru preše, a zatimubrizga kroz mlaznicuu zagrijani kalup podvisokim pritiskom do1600 bara. Nakonhla enja otvara se alati izbacuje gotovproizvod. Plastificiranamasa treba što prijepopuniti kalup, apritisak i temperaturatrebaju biti ujednačenida se postigne jednakastruktura, smanjenapetosti i deformacijaproizvoda. 5
  • 6. 2.4 Ekstruziono prešanje – istiskivanjeEkstruzija je postupak prešanja, pretežno termoplasta odre ene viskoznosti, s kontinuiranim radnimprocesom ( bezdano prešanje ).Koristi se za izradu cijevi, profila, ,traka ili slično, a s posebnimure ajem, i za oblaganje izolacijeelektričnih vodova.Najčešće se koristi ekstruder scilindrom i pužem koji pomoćulijevka prihvaćaju masu u oblikugranula ili praha, plastificira je ihomogenizira pomoću grijača iploče s provrtima te istiskuje ualat kroz otvor u mlaznici (sl.1).Proizvod s oblikovanimpoprečnim presjekomneprekinuto izlazi iz alatai hladii pomoću ure aja s vodom.Kruti proizvodi (cijevi, sl.2) se režu )na potrebnu dužinu pomoću pile kojase pomiče zajedno s proizvodom, a vodom,savitljivi proizvodi ( izolacija vodiča)se namataju na kolut.2.5 PuhanjePuhanje je postupak oblikovanja šupljihproizvoda pretežno od termoplasta (boce,spremnici...).Prethodno oblikovana masa u obliku tuljka(crijevo), još u toplom stanju, dovodi se unutar ovodiotvorenog alata (sl.3).Alat se zatvara, a zatim puše zrak u tuljak i širiga prema stijenkama kalupa te oblikuje željeniproizvod. Nakon hla enja alat se otvara i vadiproizvod. 6
  • 7. 2.6 TermooblikovanjePrethodno oblikovana masa kao poluproizvod (folija, ploča...) zagrijava se pomoću toplog zraka na 110 –1800 C, dovodi u termoelastično stanje, preoblikuje bez pukotina i ravnomjerno hladi.Primjenjuje se za izradu proizvodavelikih površina i složenog oblika, kaošto su kućišta hladnjaka, sanitarnielementi, čamci... ili za izradumasovnih artikala, kao što suambalaža, pribor za jelo i slično.Preoblikovanje može biti dubokimvučenjem (sl.1), razvlačenjem ivakuumiranjem (sl.2).Na slici 3 je prikazan alat zatermoblikovanje ambalaže zabonbonjere.Okvir se postavlja prekonapete folije kako bi seizbjeglo gužvanje. 7
  • 8. 3 Alati za injekciono prešanje – brizganje 3.1 Zadaci i zahtjevi na alat: - tehnološki : u jednom radnom ciklusu kompletno oblikovati jedan ili više proizvoda te preuzeti žitku masu, razdijeliti je, popuniti šupljine, ohladiti ( zagrijavati kod duroplasta i elastomera), prevesti je u čvrsto stanje i izbaciti proizvod. - konstrukcijski: treba preuzeti sile bez deformacija, osigurati potrebna gibanja alata pri otvaranju, zatvaranju i izbacivanju proizvoda te osigurati točno vo enje dijelova alata. - funkcionalni: uljevni sustav, sustav oblikovanja i odzračivanja, temperiranje (hla enje ili grijanje), izbacivački sustav, vo enje i centriranje, prihvat na prešu, prihvat opterećenja i prijenos potrebnog gibanja3.2 Podjela alata za brizganje Kriterij podjele Vrsta alata Broj gnijezda ( proizvoda) u alatu s jednim gnijezdom s više gnijezda Vrsta uljevnog sustava sa skrućenim uljevkom s ne skrućenim uljevkom Broj razdjelnih ploča s 2 razdjelne ploče s 3 razdjelne ploče etažni alat Način va enja proizvoda izbacivala strugalo klizač čeljusti vijak3.3 Elementi alata za brizganje diska s jednim gnijezdom ( va enje pomoću izbacivala, skrućeni uljevak, dvije razdjelne ploče ) 1. Centrirni prsten – omogućuje pravilno postavljanje i centriranje alata u odnosu na os mlaznice stroja ( debljina 12 ൊ 16 mm, vanjski promjer u toleranciji g6 ) 2. Nepomična ili uljevna stezna ploča – služi za pričvršćenje alata na nepomičnu stranu stroja, obično veća radi lakšeg stezanja 8
  • 9. 3. Uljevna sapnica ili tuljac – sprovodi masu u razvodne kanale i kalupnu šupljinu, čvrsto uprešana4. Ploča s matričnim umetkom – u njoj se izra uju gnijezda ili uprešavaju umetci, ugra uje sapnica, izra uju razvodni kanali i kanali za hla enje5. Matrica – segmentni umetak – čvrsto uprešan u matričnu ploču (poz. 5), a može biti izra en u samoj ploči6. Žig – segmentni umetak – čvrsto uprešan u ploču žigova (poz.7), a može biti izra en u samoj ploči7. Ploča s žigovima služi za smještaj žigova, prolaz izbacivala (poz. 8), protupritisnog svornjaka (poz.15), izvlačila uljevka iz uljevne sapnice ili jezgre za oblikovanje udubine u proizvodu (poz.9)8. Izbacivalo – služi za odvajanje i izbacivanje proizvoda iz gnijezda. Svako gnijezdo treba imati svoje izbacivalo9. Jezgra – oblikuje dio proizvoda10. Temeljna ploča – služi za prihvat ploče sa žigovima. O njezinoj debljini ovisi krutost alata.11./12. Ploče izbacivačkog sustava – ploča (poz.11) povezuje izbacivala, izvlačilo i protupritisne svornjake, a ploča (poz.12) prenosi sile za izbacivanje s potiskivala (poz.19)13. Odstojnici – visina odstojnika odre uje dužinu hoda izbacivala14. Pomična ili izbacivačka stezna ploča – služi za pričvršćenje alata na pomičnu stranu stroja15. Protupritisni svornjak – preuzima opterećenje16./17. Vodilica i vodeća čahura – služe za točno vo enje alata18. Centrirni prsten – za točno centriranje pomične strane19. Potiskivalo ili potisni trn – prenosi silu za pokretanje izbacivačkog sustava. Njegova dužina treba osigurati hod izbacivala20. Povratna opruga – služi za povrat izbacivačkog sustava21. Spojni vijci22. Proizvod (otpresak)23. Kanali za hla enje (temperiranje) – trebaju biti što bliže kalupu 9
  • 10. 3.4 Procesi pri injekcionom prešanju – brizganjuPlastificirana masaMasu treba što brže ubrizgati u kalup da pritisak itemperatura budu svuda isti.Time se postiže ujednačenastruktura materijala i ravnomjerno stezanje po cijelomproizvodu bez napetosti i izvitoperenja.U stvarnosti nije tako.Otpor strujanja u sapnici smanjuje pritisak za vrijemeubrizgavanja. Nejednoliko hla enje mase u dodiru sastijenkom kalupa (kavitacija) uzrokuje neravnomjernustrukturu. Povoljnim izborom utjecajnih veličina (režimi rada)moguće je dobiti proizvod s optimalnim svojstvima.Orjentacija molekula Molekularni lanci plastificirane mase prije ubrizgavanja suamorfni, dakle bez orjentacije, što znači da su svojstva maseista na svakom mjestu i u svakom smjeru (sl.1). Čestice ivlaknasta struktura mase pri strujanju kroz sapnicu sezakreću i istežu u smjeru strujanja (sl.2). Ako čestice masena rubnom području do u u dodir s relativno hladnijomstijenkom kalupa, snizuje im se temperatura i postajužilavije. Njihova je brzina strujanja manja u odnosu na brzinučestica u unutrašnjosti kalupa. Čestice u unutrašnjosti suduže tekuće i brže u odnosu na rubne, što smanjuje njihovoistezanje i smicanje u procesu ubrizgavanja, dopunjavanja ihla enja.Kavitacija u unutrašnjosti troši manje topline pa jetemperatura tih čestica viša. Duže im je vrijeme skrućivanjai znatno manje napetosti (relaksacija). Orjentacija tihmolekula je manja od onih na rubnom području (sl.3).Hla enje u hladnom kalupu zadržava prethodno orjentiranostanje mase sa zakrenutim i istegnutim česticama .Naknadno nastojanje mase da se vrati u početno amorfnostanje može uzrokovati skupljanje i deformaciju proizvoda teutjecati na njegovu upotrebnu vrijednost.Stupanj kristalizacijePri brzom hla enju djelomično kristaličnih masa moženastati amorfna struktura u rubnom području, a kristalična u sredini (jezgri) proizvoda (sl.4).Stupanjkristalizacije α izračunava se tako, da se volumen amorfne mase stavi u odnos volumena ukupne mase.Njegova veličina ovisi o molekularnoj strukturi mase i uvjetima rada.Proces kristalizacije se naknadno nastavlja, a moguć je i pri radnoj temperaturi proizvoda. Odlaganjeproizvoda na višoj temperaturi (oko 1400 C) ubrzava proces kristalizacije (temperiranje). 10
  • 11. Proces tečenjaU idealnom slučaju plastificirana masa popunjava kalupravnomjernom frontom tečenja – izvorni mlaz (sl.1a).Prvo se skrućuje vanjski sloj mase u dodiru sa stijenkomkalupa, koji sa svojim izolacionim svojstvom zadržava višutemperaturu i tečnost mase u unutrašnjosti kalupa.Stvara se plastična jezgra koja omogućuje daljnje tečenjemase u istom stanju na duže vrijeme i kvalitetno spajanje(zavarivanje) njenih pojedinih slojeva (sl.1b).Ako se razbije fronta tečenja, stvoriti će se ubrzani slobodnimlaz (odvojak mase), koji se postavlja popreko na kalup ihladi. Sprečava kvalitetno zavarivanje nadolazeće mase istvara slaba mjesta na proizvodu (sl.2).Utjecajne veličine pri brizganju (režimi rada)U tablici 1 prikazane su utjecajne veličine na procesinjekcionog prešanja i kvalitetu proizvoda (režimi rada).Proces punjenja ovisi o brzini ubrizgavanja i punjenja kalupa.Brzina ubrizgavanja je brzina čestica mase pri ubrizgavanju,a ovisi o pritisku ubrizgavanja.Brzina punjenja je brzina kojom masa popunjava kalup, aovisi o otporu strujanja unutar kalupa. Što je veći otpor, to jepotreban veći pritisak ubrizgavanja.Pri manjoj brzini punjenja nastaju veće temperaturne razlikeizme u prethodno i trenutno ubrizganih dijelova mase.Hladnija masa ima veću viskoznost i zahtijeva veći pritisakubrizgavanja. Pukotine već ohla ene mase pridaljnjem ubrizgavanju uzrokuju pomicanjematerijala i stvaranje poprečnih brazda okomito nasmjer tečenja (sl.3).Prevelika brzina punjenja uzrokuje oštro skretanje inagle poprečne promjene, a moguća je i pojavakrhotina.Temperatura mase je viša pa je mogućenjeno toplinsko oštećenje.Pri sporom odzračivanju kalupa za vrijemeubrizgavanja, komprimira se i znatno zagrijezarobljeni zrak te može prouzročiti izgaranjematerijala (dieselefekt).Stvaranje slobodnog mlaza i dijeljenje struje mase ostavlja tragove tečenja na gornjoj plohi (sl.3). Utjecajne veličine Način djelovanja previsok pritisak u alatu velik, srh na proizvodu prenizak lagano punjenje kalupa, slaba mjesta u i na proizvodu Pritisak ubrizgavanja djeluje prekratko lagano punjenje, prelagani proizvod djeluje predugo težak proizvod, napetosti u proizvodu previsoka manja orjentacija molekula, stvaranje slobodnog mlaza, Brzina ubrizgavanja, izgaranja na proizvodu odnosno brzina punjenja premala slabo zavarivanje strujne mase, šupljikavost, velika temperaturna razlika u masi Tablica 1: Utjecajne veličine na proces brizganja i kvalitetu proizvoda 11
  • 12. Raspored pritiskaPritisak u alatu je niži i vremenski kasni u odnosu napritisak ubrizgavanja u pužnom predprostoru zbogotpora strujanja u sapnici i kalupu.Uz to, popunjavanje kalupa i oblikovanje kontureproizvoda odvija se uz kompresiju, odnosno zguščivanjemase (točka A).Maksimalni pritisak u kalupu (točka B) ovisi o obliku ikvaliteti proizvoda, vrsti mase i odnosu puta tečenjamase i debljini stijenke proizvoda (sl.2).Kad se postigne željeni pritisak u kalupu, smanji sepritisak ubrizgavanja na tkz. naknadni pritisak.Ovaj pritisak u završnoj fazi služi za punjenje preostalemase i popunjavanje kalupa zbog hla enja i skupljanjamaterijala u njemu. Pri tome pritisak u kalupu laganopada.Utjecaj naknadnog pritiska na procesbrizganja pokazuje tablica 1. Kada se uljevakskruti (točka C), pritisak se u kalupu smanjujezbog hla enjana na tkz. preostali pritisak(točka D). Djelovanje ovog pritiska povećavastabilnost proizvoda da se ne deformira priizbacivanju iz kalupa. Naknadni pritisak Način djelovanja prenizak usahline (sl.3), udubljenja veliko kolebanje odstupanja i skupljanja, prekratko djelovanje niži stupanj popunjenja kalupa manja težina i premali proizvod predugo djelovanje bez djelovanja neekonomično, velika težina i preveliki previsok prepunjeno proizvod , velike napetosti Tablica 1: Djelovanje naknadnog pritiskaStupanj popunavanja kalupaStupanj popunjavanja odre ujese pokusom, tkz. studijompunjenja ili nizom ubrizgavanjasa stalnim povećanjemubrizgane mase, dok se nepostigne proizvod zahtjevanekvalitete (sl.4). Tako dobiveniproizvod može poslužiti zakontrolu ostalih proizvodauspore ivanjem njihovihtežina. 12
  • 13. Hla enjeBrzina kojom će se stabilizirati oblik proizvoda prihla enju mase ovisi o temperaturi alata. Ona jeodre ena vrstom mase, zahtjevima proizvoda idebljinom stijenke (sl.1).Jeftini i masovni proizvodi hlade se brzo, temperaturaalata je niža, a vrijeme izrade kraće. Njihova jetemperatura viša pri izbacivanju iz kalupa, štouzrokuje veće naknadno skupljanje i izvitoperenje.Za zahtjevne tehničke proizvode hla enje je sporije,a temperatura alata viša. Što je veća debljina stijenkei veća težina proizvoda, to je hla enje duže.Vremensko trajanje od jednog do drugogubrizgavanja naziva se takt ili ciklus.3.5 Strojevi za injekciono prešanje (brizgalice, preše)Brizgalica se sastoji od nepomične ili uljevne strane i pomične ili izbacivačke strane (sl.2).Uljevna jedinka – extruder - Prihvaća i transportiramasu (granule) te plastificira i ubrizgava u kalup.Puž se okreće i potiskuje masu kroz pojedine zonecilindra do predprostora ispred vrha. Na krajuplastifikacije puž se zaustavi i počne brzo uzdužnogibanje kojim ubrizga masu u kalup (sl.3).Utjecajne veličine - Broj okretaja puža ovisi opromjeru puža, odnosno obodnoj brzini (tab.1). Usporni ili akumulacijski pritisak je otpor mase ispred vrhapuža (predprostor). Djeluje tako da, za vrijemeplastificiranja mase, potiskuje i uzdužnopomiče puž prema nazad (suprotno odpodešenog hidrauličkog pritiska). Puž sepomiče dok se ne nakupi dovoljno mase upredprostoru za punjenje kalupa (sl.4).Usporni pritisak ovisi o viskoznosti i toplinskojosjetljivosti mase (tab.1). Tab.1: Utjecajne veličine Temperatura mase 0 C Obodna brzina vmax. m/s Usporni pritisak p bara PMMA 200 - 250 0,3 80 - 120 PVC 150 - 180 0,08 – 0,1 40 - 80 13
  • 14. Temperatura cilindra u 0 C za PVC u pojedinim zonama: DH MH3 MH2 MH1 Lijevak 170 – 210 160 – 190 160 – 170 140 – 160 30 - 40Jedinka za zatvaranjeOtvara, zatvara i pridržava alat pomoću koljenastog polužnog mehanizma ili potpune hidraulike (sl.1).Sila zatvaranja Fz nastaje pri procesu zatvaranja iisteže vodilice jedinke, a me usobno pritišćekalupne ploče.Sila uzgona Fu nastaje pri ubrizgavanju maseuslijed djelovanja njenog pritiska pk na projiciranupovršinu kalupa Ap : Fu = pk x Ap.Sila pridržavanja Fp je ukupna sila koja isteževodilice jedinke za vrijeme ubrizgavanja mase: Fp = Fz + Fu .Ona je uvijek veća od sile zatvaranja, a ograničenaje krutošću jedinke i alata..Ako je sila uzgona veća od sile pridržavanja,otvaraju se kalupne ploče i stvara srh na rubuspojne ravnine (sl.2).Ipak, sila pridržavanja treba biti što manja da seizbjegne savijanje steznih ploča jedinke koje nose ipovezuju kalupne ploče (sl.3).Naime, savijanje nastaje pri ubrizgavanju maseuslijed djelovanja sile uzgona na obje kalupne ploče upodručju šupljine, dok sila pridržavanja djeluje samona rubu kućišta alata i izravno se prenosi prekooslonaca izme u temeljne i pomične ploče alata.Savijanje je veće i zbog smanjenja krutosti ploča upodručju provrta za uljevak ili provrta za izbacivačkisustav.Ako se stvara srh, a još nije ostvaren dovoljno velikipritisak ubrizgavanja, potrebno je ugraditi valjkaste zaštitne oslonce u području progiba (sl.4).Sila zatvaranja treba biti što manja zbog potrebnog odzračivanja kalupne šupljine pri ubrizgavanju. 14
  • 15. 3.6 Oblikovanje proizvodaTolerancije mjeraPostignute tolerancije mjera ovise o skupljanju, vrsti mase i vrstimjera, kao i kvaliteti stroja i alata (sl.1).Amorfne mase omogućuju manje tolerancije, nego djelomičnokristalične.Nadalje, mjere proizvoda izravno vezane za mjeru na alatu (a,b nasl.1) su točnije u odnosu na mjere koje se postižu zatvaranjemalata (s,t na sl.1).Tolerancije su odre ene standardom (DIN 16901), tako što su podjeljene u grupe ovisno o vrsti mase injhovom skupljanju, vrsti mjere ( izravno vezane zaalat ili ne) i području nazivne mjere.Primjer (sl.1): Proizvod od polietilena (grupatolerancije 150), vezana mjera (oznaka 3) i nazivnaveličina a = 35 mm (područje 30 – 40 mm) ima općutoleranciju ± 0,39 mm.Smjernice za oblikovanje proizvoda (VDI 2006)Debljina stijenke mora biti dovoljno velika da sekalup sigurno popuni prije prejakog ohla enja iotvrdnjavanja mase.Zbog toga se najmanja debljina stijenke odabireovisno o putu tečenja mase u kalupu i njenojtečnosti (sl.2 i str.12, sl.2).Poželjno je da su debljine stijenke jednake pocijelom proizvodu. Uobičajena debljina stijenkeiznosi 1 ൊ3 mm, a za veće proizvode 3 ൊ6 mm.Debljine ispod 0,4 mm i iznad 8 mm postižu se podposebnim uvjetima (sl 3a i 3b).Na porizvodu treba izbjegavati mjesta s gomilanjemmaterijala i nagle prijelaze poprečnog presjeka, zbogmogućih udubljenja na površini i usahlina (lunkera) uunutrašnjosti (sl.3d).Nadalje, razlika u debljini stijenke stvara unutarnjunapetost zbog neravnomjernog hla enja i mogućepukotine na oštrim rubovima i kutovima.Višu stabilnost moguće je postići rebrastim ukrućenjemproizvoda (sl.3c)Nagib proizvoda (sl.4)Sve površine na proizvodu imaju nagib u smjeru otvaranja alata, zboglakšeg i bržeg odvajanja i izbacivanja.U tablici 1 (str.16) ponu ene su grube smjernice za veličinu nagiba,koji ne ovisi samo o visini proizvoda, nego i obliku, hrapavosti površine,promjeru i načinu odvajanja. 15
  • 16. SkupljanjePri odre ivanju mjera kalupne šupljine treba uračunati skupljanje mase i eventualno naknadno skupljanjeproizvoda (tab.1). Skupljanje je promjena mjera uslijed stezanja materijala pri hla enju.To je razlika umjerama kalupne šupljine i proizvoda. Skupljanje u smjeru tečenja mase i popreko može biti različito različito.Naknadno skupljanje je razlika u mjerama proizvoda na sobnoj i nekoj drugoj temperaturi. Proizvod je manji.Brojčane podatke o skupljanju je teško odrediti jer ovise o mnogo faktora. Amorfni termoplasti (polistirol)imaju malo skupljanje, bez obzira na v vanjske uvjete. Djelomično kristalične mase (polietilen) ima široko imajupodručje skupljanja, koje ovisi o pritisku ubrizgavanja i naknadnom pritisku. Što su ovi pritisci veći, to je dručjeskupljanje manje. Oblik kalupne šupljine i ušća, tako er utječe na omjer skupljanja. Nadalje što je viša . Nadalje,temperatura alata povoljnije je stvaranje kristala, ali i veće skupljanje. Ukupno skupljanje je razlika u mjerama kalupne šupljine i proizvoda nakon dugog skladištenja ili upotrebe.3.7 Nepomična ili uljevna strana alataNepomična strana omogućuje prihvat i tečenje mase tepopunjavanje kalupne šupljine sa što manjim gubitkompritiska i temperature.Put tečenja od sapnice stroja do Putušća u gnijezdo treba biti što kraći, a njegov presjekdovoljan da omogući ravnomjerno punjen sustava i punjenjekalupne šupljine. Sastoji se od uljevka, razdjelnogkanala, dovodnih kanala i ušća u kalupnu šupljinu (sl.1).Sapnica stroja – mlaznicaTreba osigurati nepropusni spoj izme u uljevnog cilindra stroja i alata, po mogućnosti, sa što manjimgubitkom pritiska i temperature mase. Hladi se u dodiru s hladnijim alatom te može smanjiti toplinu zaostale tkommase u sapnici. Zbog toga se ugra uje grijač sapnice ili se ona udaljava od alata nakon svakog ubrizgavanjai isteka djelovanja naknadnog pritiska.Otvorena sapnica (sl.2) se koristi za mase s već viskoznošću. Zbog ravnih kanala m su gubici pritiska i većom malitemperature. Osim toga, lakše se ćiste i ispiru. Opasnost od izlaza mase smanjuje se s manjim otvoromsapnice ( 3 8 mm).Sapnice sa zatvaranjem otvora (sl.2) se koriste za vrlo tečne mase. Nakon svakog ubrizgavanja zatvara seotvor sapnice i sprečava nepoželjni izlaz mase. 16
  • 17. Izravni uljevakPut tečenja mase svodi se samo na konični provrt uuljevnom tuljcu alata (sapnica) koji je izravno spojen skalupnom šupljinom.Uljevak može biti kanalni u obliku konusa i točkasti (sl.1).Konični uljevak koristi se pretežno za rotaciono simetričnei teške proizvode. Uljevak se naknadno odrezuje piljenjemili glodanjem.Zbog tragova odvajanja nije dobro da se uljevak nalazi navidljivoj površini proizvoda.Promjer D treba odrediti tako da skrućivanje uljevkauvijek traje duže od samog proizvoda (sl.1a i sl.2).Točkasti uljevak se trga pri odvajanju na mjestunajmanjeg poprečnog presjeka, a na proizvodu ostajesamo uljevni čunjić - šiljak (sl.1b i sl.3).Izostaje naknadno odrezivanje i nema optičkog oštećenjapovršine.Osim toga, masa uljevka ostaje u predkomori za daljnjebrizganje.Pretežno se koristi za izradu malih i masovnih proizvodana alatima s jednim ili više gnijezda, kao i za velikeproizvode koji zahztjevaju više ušća.Što je manji otvor točkastog uljevka, to je lakše odvajanjetrganjem.Ako se ohladi masa u predkomori uslijed presporog pujnjenja kalupa, biti će potrebno naknadno ručnova enje uljevka.Potrebno je uskladiti debljinu stijenke, viskoznost i temperaturu mase.Zbog navedenih poteškoća, izra uju se povećane i produžene predkomore, tako da se na njihovimstijenkama stvara hladniji sloj mase koji, kao toplinski izolator, sprečava daljnje hla enje mase i omogućujetečenje kroz jezgru uljevka (sl.4). Daljnja mogućnost da se spriječi hla enje mase je ugradnja specijalnihgrijačih patrona u predkomoru. 17
  • 18. Tanjurasti ili pločasti uljevakOvaj uljevak je predvi en za prstenaste proizvode(sl.1a). Ako bi se umjesto ovog uljevka koristio jedantočkasti ili dva me usobno povezana, onda bi sestvarala spojna linija mase duž cijelog proizvoda –spojni šav (sl.1b).Što je masa hladnija pri spajanju, to će čvrstoća šavabit manja.Gljivasti, prstenasti i filmski uljevakGljivasti uljevak se koristi za izradu kratkih šupljihproizvoda (sl.2a).Prstenasti uljevak se koristi za cijevasteproizvode na alatu s ugra enom jezgrom,koja je uležištena na obje strane (sl.2b).Filmski uljevak je u obliku uljevne trake ikoristi se za izradu ravnih proizvodavelikih površina (sl.2c).Tunelski uljevakTunelski uljevak se postavlja bočno na proizvodili na neko drugo manje vidljivo i osjetljivo mjesto,a odvaja se automatski od proizvoda prilikomotvaranja kalupnih ploča (sl.1).Razdjelni kanal ide duž razdjelnice i prije kalupnešupljine, skreće pod nekim kutom i ulazi u njukao konični tunel.Otvaranjem pomične kalupne ploče povlači seproizvod i uljevak. Pri tome se odrezuje uljevakna mjestu tunelskog ušća i odvaja od proizvodaPri kraju otvaranja izbacivački sustav izbacujeproizvod i uljevak iz kalupne ploče.Da se spriječi eventualno trganje uljevka prije odrezivanja preko reznog brida, potrebno je predvidjetinjegovo slobodno savijanje i odabrati pravilan konus tunela.Masa treba biti žilavo-elastična ili nepotpuno skrućena.Zbog velikog gubitka pritiska tunelski uljevak se koristi za izradu jednostavnijih i sitnih proizvoda na alatimas više gnijezda. 18
  • 19. Izvedbe uljevanja u više gnijezdaAlati s više gnijezda izra uju više proizvoda jednim ciklusomubrizgavanja. Ako su gnijezda postavljena na razdjelnici kalupnihploča, tada se masa dovodi pomoću razdjelnih kanala – razdjelnik(sl.1).Zvjezdasti razdjelnik se koristi za gnijezda koja su centričnopostavljena oko uljevnog konusa.Kod razdjelnika prema sl.1a dužine putova tečenja mase biti ćejednake za sva gnijezda.Prednost prstenastog razdjelnika ( sl.1b) je u tome što je ukupnadužina putova tečenja kraća.Redni razdjelnik ima različite dužine putova tečenja što možesmanjiti kvalitetu proizvoda, odnosno neravnomjerno popunitignijezda (sl.2). Ovaj nedostatak se može otkloniti izradom kanala srazličitim poprečnim presjecima.Prednost rednog razdjelnika je u mogućnosti izrade više proizvodas jednim ciklusom ubrizgavanja.Ako se proizvodi i uljevni sustav istovremeno skrute i ostanupovezani nakon izbacivanja, potrebno ih je naknadno odvojiti.Oblici razdjelnog kanala i ušćaPoprečni presjek razdjelnog kanala trebalo bi kružno zaobliti dase postigne što manja površina, a time i manje hla enje mase(posebno kod velikih presjeka kanala).Izrada takvih kanala je skupa, a posebno štose moraju raditi u obje kalupne ploče (sl.3).Zbog toga se rade trapeznog oblika i samo ujednoj ploči.Okruglo ušće radi se na isti način u obje ploče.Ako se odabere pravokutno ušće treba pazitida njegova širina bude manja za cca. 2 mm odpromjera razdjelnog kanala (sl.3).Ušće treba odrediti i postaviti tako da samotopla masa u području plastične jezgre imapristup kalupnoj šupljini. Ohla ene česticemase zadržavaju se na stijenkama razdjelnogkanala. Položajem ušća odre uje se i smjerubrizgavanja mase u kalup.Uljevak za visoke proizvode – posudeNa alatima za visoke proizvode ugra uju se jezgre (umetnuti žigovi) za izradu unutarnjeg oblika proizvoda.Ako se uljevno ušće postavi bočno na jezgru u razdjelnoj ravnini, tada pritisak mase može saviti jezgru. Tajprogib jezgre stvara različite debljine stijenke i uzrokuje neravnomjerno punjenje kalupa. Osim toga, masaprvo popunjava dio kalupa uz razdjelnu ravninu i pri tome zatvara kanale za odzračivanje. Zarobljeni zrak sestlači i pregrije, a masa izgara na tim mjestima. Ovaj se problem rješava pomoću alata s 3 razdjelne ploče(str. 20) i uljevanjem preko dna posude. 19
  • 20. Uljevak za visoke proizvode na alatima s 3 razdjelne pločeOvi alati omogućuju centralno ulijevanje mase preko dnaproizvoda. Tada nema bočnog pritiska na jezgre i njihovasavijanja.Na alatu su dvije razdjelne ravnine (1 i 2). Prva ravnina zatvara ioblikuje gnijezdo proizvoda, a druga razdjelne kanale (sl.1).Otvaranjem alata proizvod se odvaja od ušća i skida s jezgre, auljevni sustav odvaja od uljevne kalupne ploče i izbacuje izuljevne stezne ploče.Centralnim uljevanjem kroz dno postiže se simetričnopopunjavanje kalupa i vrlo dobra kružna točnost proizvoda.Za pravilano funkcioniranje alata pri odvajanju i izbacivanjupotrebno je predvidjeti razne zupce, zapinjače, negativne nagibeili slične zadrživače na proizvodu i uljevku.Uljevak s izolacijskim kanalimaKod ovog uljevka je povećan promjer razdjelnika i dovodnih kanala.Na stijenkama kanala skruti se tanki sloj mase koji svojomtoplinskom izolacijom sprečava hla enje prema unutrašnjostikanala i tako osigura tečnu jezgru mase u kanalu (sl.2).Na ovaj se način štedi na odvajanju uljevka, a masa zadržana unjemu se koristi za daljnju preradu (neskrućen uljevak).Topli uljevak s grijačemUgradnja grijaće patrone ili cijevnog grijača usporava hla enje iodržava potrebnu temperaturu mase u razdjelnom kanalu (sl.3 i4). Pri ugradnji razdjelnog kanala ostavlja se zračnost da seizbjegne izravni dodir sa znatno hladnijim alatom.Može se ugraditi i reflektirajući lim koji povratno usmjeravatoplinu na razdjelnik. 20
  • 21. Hla enje alata - temperiranjeHla enjem alata odvodi se toplinamase i dovoljno ohladi proizvod, takoda se bez deformacije izbaci iz kalupa.Vrijeme hla enja, ovisno o uvjetimarada, treba biti što kraće (sl.1).Hla enje je rashladnom tekućinom(najčešće vodom) koja se provodisustavom rashladnih kanala (sl.2).Raspored kanala treba prilagoditirazličitim temperaturnim zonama kojese moraju brzo i jednako ohladiti.Posebno treba paziti na čvrste iliuprešane spojeve zbog mogućeg prešanerazličitog toplinskog istezanja.Pri postavljanju kanala treba postići što bolje hla enje,a s druge strane ne oslabiti krutost kalupnih ploča.Zbog jednostavnosti se izra uju bušenjem pa su kružnogpoprečnog presjeka.Promjer kanala ovisi o debljini stijenke proizvoda (Tab.1). Tab.1: Promjer rashladnih kanala Debljina stijenke Promjer d (mm) proizvoda (mm) 2 8...10 4 10...12 6 12 15Pri odre ivanju razmaka izme u kanala treba uzeti uobzir ravnomjerno hla enje površine proizvoda (sl.3).Na slici 4 je prikazan serijski i paralelni rasporedrashladnih kanala te postignuta razlika temperatureizme u izlaznog i ulaznog toka. 21
  • 22. 3.8 Pomična ili izbacivačka strana alataPomična strana služi za zatvaranje i otvaranje kalupa te va enje, odnosno odvajanje proizvoda (sl.1).Pri otvaranju alata proizvod mora ostati na pomičnoj kalupnoj ploči.Va enje proizvoda pomoću izbacivalaVa enje proizvoda je pomoću izbacivačkogsustava koji se sastoji od osnovne ipridržne ploče, izbacivala, izvlakala ipotisnog trna (sl.1).Za vrijeme otvaranja alata potisni trnnai e na graničnik i zaustavi izbacivačkisustav. Pošto se kalupna ploča i daljepomiče, izbacivala se izvlače iz nje iizbacuju proizvod (sl.1).Pri odre ivanju položaja izbacivala trebavoditi brigu o ravnomjernom va enjuproizvoda.Dužinu izbacivala i oblik čela treba prilagoditi kalupnojšupljini (gnijezdu).Presjek izbacivala treba biti dovoljnovelik da na proizvodu ne ostaje otisak ili da se ne oštetineka njegova vidna i funkcionalna ploha.Za istovremeno va enje proizvoda i mreže razvodnihkanala s uljevkom potrebno je ugraditi izvlačnu čahuru iizbacivalo (sl.1) ili izvlakalo (sl.2).Izvlačenje uljevka je pomoću negativnog kuta na čelučahure ili izbacivala.Va enje proizvoda pomoću strugalaAko nije moguće va enje pomoću izbacivala,tada se ugra uje ploča za struganje proizvodas jezgre alata (sl.3).Dodatno se može koristiti i stlačeni zrak, akopostoji opasnost od pojave vakuuma izme ujezgre alata i proizvoda te njegove deformacije.Kod alata s ograničenim hodom strugala zrakmože poslužiti i za završno izbacivanjeproizvoda.Va enje proizvoda pomoću klizačaAko se na jednoj stranivanjske ili unutarnje površineproizvoda nalazi nekoudubljenje (negativni kut),tada se ugra uju klizači kojioblikuju taj dio površine (sl.4).Klizači se pomiču priotvaranju i zatvaranju alatapomoću koso postavljenihtrnova (rogova). 22
  • 23. Va enje proizvoda pomoćučeljustiAko se na cijelom opsegu proizvodas vanjske ili unutarnje strane nalaziudubljenje, tada se ugra ujupomične čeljusti koje oblikuju toudubljenje (sl.1).Vodilice čeljusti mogu biti plosnate iliu obliku lastinog repa.Va enje proizvoda pomoću vijkaVa enje pomoću vijka se koristi priizradi proizvoda s navojem (sl.2). Za vrijeme otvaranja alata prisilno se okreće jezgra s navojem (poz.21) ećepreko para zupčanika (poz. 22 i 22a) i vretena sa strmim navojem (poz.24) te izvlači s unutarnjeg navoja naproizvodu. U završnoj fazi otvaranja pomiče se ploča za struganje (poz.5) preko izbacivačkog trna (poz.19) i prekoodstranjuje eventualno zaostali proizvod na jezgri alata.Pri zatvaranju alata vrača se ploča za struganje je(poz.5) u krajnji položaj pomoću tlačne opruge. Istovremeno, vreteno sa strmim navojem (poz.24) okreće ipomiče jezgru alata (poz.21) u početni položaj.Pri zatvaranju alata centriraju se kalupna ploča (poz.4) i ploča zatvaranjuza struganje (poz.5) pomoću konusa (poz.7). 23
  • 24. 3.9 MaterijaliAlatni čelici trebaju ispuniti brojne zahtjeve obzirom na različite mase i postupke prerade. Traži se lakaobradljivost, posebno dobro poliranje i postojanost mjera pri toplinskoj obradi. Nadalje, potrebna jeotpornost površine na pritisak i trošenje, kao i dovoljna antikorozivna otpornost obzirom na utjecaj agresivnihmasa i rashladne tekućine.Kalupne ploče i umetci se rade od čelika za cementiranje Č4321 (21MnCr5), a za veće alate od poboljšanogalatnog čelika Č4742 (40CrMnMoS86) koji se dobro obra uje, a kaljenje nije potrebno.Za visokopolirane kalupe koristi se specijalni čelik za cementiranje X19NiCrMo4 (~Č5420). Za velikepovršinske pritiske i posebno opterećene kalupe koristi se prokaljivi čelik za rad u toplom stanju Č4751(Utop Mo1, X38CrMov51).Za izradu kalupa i umetaka otpornih na koroziju koriste se nehr ajući i kemijski postojani čelici Č4175(prokron 4 extra, X2Cr13) ili X36CrMo17 (~ prokron 5, Č4770). Za izradu kućišta i ostalih dijelova koristi senelegirani alatni čelik Č1540 (C45W3 - nekaljen).3.10 Standardizirani i tipizirani dijelovi alataSkoro svi alati za injekciono prešanje se sastoje od gotovo istih osnovnih elemenata. Oni su pojednostavljenii tipizirani po obliku i mjerama od strane velikih proizvo ača alata i mogu se kupiti gotovi na tržištu (pr:Hasco). Izra uju se u velikim količinama, posebno su precizno izra eni i relativno jeftini.Posebna prednost je u tome što se skraćuje vrijeme izrade i isporuke alata. Alatničar se može koncentriratisamo na izradu jezgri, gnijezda, izbacivačkog sustava i montažu alata (sl.1).Poznati proizvo ači razvili su tkz. baukasten sustav elemenata u CAD-tehnici crtanja, tako da se iz katalogaodabire konkretni elemant i ugra uje u konstrukciju alata ( Copy-Paste) te automatski memorira u sastavnicumaterijala. Baukasten sustav obuhvaća stezne ploče, kalupne ploče, kućište izbacivačkog sustava iizbacivala, vodilice i vodeće čahure, a može se proširiti i na ostale elemente. 24
  • 25. 3.11 Prikaz nekih alata, sklopova i dijelova 25
  • 26. 26