umjetnost kao kulturalna praksa
što je kultura? <ul><li>- R. Williams, Keywords </li></ul><ul><li>  </li></ul><ul><li>-  colere  (lat.), štititi. štovati,...
<ul><li>- kultura kao materijalna proizvodnja i kultura kao        značenjski sistem </li></ul><ul><li>- neprijateljstvo p...
Mar­cel Broodthaers, Les Ani­maux de la ferme, 1974.
Mar­cel Broodthaers, Odsjek 19. stoljeća, 1970.
<ul><li>- R. Williams, Analiza kulture ( Long Revolution,  1961.) </li></ul><ul><li>  </li></ul><ul><ul><li>idealna kultur...
oton iveković, smaknuće matije gupca,  1912.
<ul><li>- idealno: žrtva, pobuna </li></ul><ul><li>- dokumentarno: umjetnost, slikarstvo </li></ul><ul><li>- socijalno: hr...
<ul><li>- na pitanje &quot;Kakav je odnos između ove umjetnosti i ovog društva?&quot; treba prvo reći da je 'društvo' priv...
<ul><li>&quot;Pravo pitanje nije, dakle, odnos umjetnosti i društva, nego proučavanje svih djelatnosti i njihovih međusobn...
<ul><li>  -bitno poznavanje ustroja moguće je isključivo u našem prostoru i vremenu </li></ul><ul><li>- osjećaj kakvoće ži...
<ul><li>- tri razine kulture: </li></ul><ul><li>1. življena kultura </li></ul><ul><li>2. zabilježena kultura </li></ul><ul...
paul cezanne, mrtva priroda, 1887.
<ul><li>- proces selekcije i njegovi uvjeti: </li></ul><ul><ul><li>klasni  </li></ul></ul><ul><ul><li>ekonomski </li></ul>...
ivan generalić, viriusova smrt, 1959.
<ul><li>&quot;Većinu djela iz prošlosti promatramo kroz vlastito iskustvo i uopće se ne trudimo pristupiti ima na način bl...
<ul><li>-  primjer selektivne tradicije: tisak i književnost u Britaniji od 1840. do 1850.: </li></ul><ul><li>  </li></ul>...
<ul><li>- selektivna tradicija djeluje na različite načine: svaki je od romana 'preživio' to razdoblje zahvaljujući različ...
<ul><li>- Williamsova teorija kulture jedan je od mogućih pristupa složenim kulturnim, odnosno umjetničkim procesima </li>...
robert auer, akt, 1943.
<ul><li>-  struktura osjećaja  prisutna je u svim umjetničkim radovima koje danas čitamo kao umjetničko nasljeđe </li></ul...
<ul><li>&quot;I upravo u toj točki ulazimo u procers koji ne može biti tek puka usporedba umjetnosti i društva, nego mora ...
Upcoming SlideShare
Loading in …5
×

UMAS, umjetnost kao kulturalna praksa

984 views

Published on

0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
984
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
4
Actions
Shares
0
Downloads
8
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

UMAS, umjetnost kao kulturalna praksa

  1. 1. umjetnost kao kulturalna praksa
  2. 2. što je kultura? <ul><li>- R. Williams, Keywords </li></ul><ul><li>  </li></ul><ul><li>- colere (lat.), štititi. štovati, nastavati </li></ul><ul><li>  </li></ul><ul><ul><li>apstraktna imenica koja opisuje opći proces intelektualnog i duhovnog razvoja (do 18. st.) </li></ul></ul><ul><ul><li>imenica koja označava stanoviti način života (Herder, Ideje o filozofiji povijesti čovječanstva , 1784. -1791.) </li></ul></ul><ul><ul><li>kultura kao glazba, književnost, slikarstvo... </li></ul></ul>
  3. 3. <ul><li>- kultura kao materijalna proizvodnja i kultura kao        značenjski sistem </li></ul><ul><li>- neprijateljstvo prema &quot;kulturi&quot; (intelektualci, estetika, subkultura) </li></ul>
  4. 4. Mar­cel Broodthaers, Les Ani­maux de la ferme, 1974.
  5. 5. Mar­cel Broodthaers, Odsjek 19. stoljeća, 1970.
  6. 6. <ul><li>- R. Williams, Analiza kulture ( Long Revolution, 1961.) </li></ul><ul><li>  </li></ul><ul><ul><li>idealna kultura (apsolutne ili univerzalne vrijednosti) </li></ul></ul><ul><ul><li>dokumentarna (skup djela uma i mašte u kojima su </li></ul></ul><ul><li>      zabilježena iskustva i misli ljudi) </li></ul><ul><ul><li>socijalna (poseban način života) </li></ul></ul><ul><li>  </li></ul><ul><li>- svaka teorija kulture mora obratiti pažnju na njihove međusobne odnose kako bi došla u vezu s konkretnim i složenim ustrojem </li></ul>
  7. 7. oton iveković, smaknuće matije gupca,  1912.
  8. 8. <ul><li>- idealno: žrtva, pobuna </li></ul><ul><li>- dokumentarno: umjetnost, slikarstvo </li></ul><ul><li>- socijalno: hrvatska, zagreb, početak 20.st </li></ul><ul><li>- umjetnost vs. društvo </li></ul><ul><li>&quot;Stoga je posve pogrešna pretpostavka o mogućnosti proučavanja nekih vrijednosti ili umjetničkih djela a da se ne uzme u obzir konkretno društvo u kojem nastaju, ali jednako je pogrešno pretpostaviti presudnost socijalnog objašnjenja, odnosno pretvoriti vrijednosti i djela u puke popratne proizvode&quot;. </li></ul>
  9. 9. <ul><li>- na pitanje &quot;Kakav je odnos između ove umjetnosti i ovog društva?&quot; treba prvo reći da je 'društvo' prividna cjelina </li></ul><ul><li>  </li></ul><ul><li>&quot;Ako je, naime, umjetnost dio društva, onda izvan nje ne postoji neka čvrsta cjelina kojoj (...) pridajemo prvenstvo. Umjetnost je oblik djelatnosti, poput proizvodnje, trgovine, politike ili podizanja obitelji. Proučavati odnose primjereno znači proučavati ih kao djelatne, promatrati sve djelatnosti kao osobite i suvremene oblike očitovanja ljudske energije.&quot; </li></ul>
  10. 10. <ul><li>&quot;Pravo pitanje nije, dakle, odnos umjetnosti i društva, nego proučavanje svih djelatnosti i njihovih međusobnih odnosa, bez pridavanja prvenstva bilo kojoj od njih koju želimo izdvojiti.&quot; </li></ul><ul><li>- povijest vs. povijest umjetnosti, filozofije, pjesništva... </li></ul><ul><li>&quot;Povijest kulture mora biti više od pukog zbroja posebnih povijesti, jer su upravo međusobni odnosi tih povijesti, odnosno posebnih oblika čitavog ustroja, središnji predmet njezina zanimanja. Teoriju kulture sklon sam, stoga, definirati kao proučavanje odnosa između sastavnica čitavog načina života&quot; </li></ul>
  11. 11. <ul><li>  -bitno poznavanje ustroja moguće je isključivo u našem prostoru i vremenu </li></ul><ul><li>- osjećaj kakvoće života: ideali, običaji, iskustva... </li></ul><ul><li>- struktura osjećaja i umjetnost </li></ul><ul><li>  </li></ul><ul><li>- zašto umjetnost?...jer je upravo u njoj, u &quot;jedinim primjerima zabilježene komunikacije koja je nadživjela svoje nositelje, sabran stvarni osjećaj života, duboko zajedništvo koje komunikaciju čini mogućom.&quot; </li></ul><ul><li>- J. Burckardt, Kultura renesanse u Italiji, Dereta, 1991.; S. Alpers, The Art of Describing: Dutch Art in the Seventeenth Century, 1983. </li></ul>
  12. 12. <ul><li>- tri razine kulture: </li></ul><ul><li>1. življena kultura </li></ul><ul><li>2. zabilježena kultura </li></ul><ul><li>3. kultura selektivne tradicije </li></ul><ul><li>  </li></ul><ul><li>- kako nastaje i kako djeluje selektivna tradicija? </li></ul><ul><li>- žk ---------------> zk-----------------> kst </li></ul><ul><li>  </li></ul><ul><li>-  svaka od razina 'vidi' nešto što drugima nije dostupno </li></ul><ul><li>- selektivan tradicija istodobno i stvara i čuva i zaboravlja opću ljudsku kulturu </li></ul><ul><li>generacija: generation, generations </li></ul>
  13. 13. paul cezanne, mrtva priroda, 1887.
  14. 14. <ul><li>- proces selekcije i njegovi uvjeti: </li></ul><ul><ul><li>klasni </li></ul></ul><ul><ul><li>ekonomski </li></ul></ul><ul><ul><li>politički </li></ul></ul><ul><ul><li>spolni/rodni </li></ul></ul><ul><ul><li>posebni </li></ul></ul><ul><li>  </li></ul><ul><li>- proces selekcije i njegove institucije: </li></ul><ul><ul><li>akademske (instituti, fakulteti...) </li></ul></ul><ul><ul><li>kulturne (muzeji, mediji...) </li></ul></ul>
  15. 15. ivan generalić, viriusova smrt, 1959.
  16. 16. <ul><li>&quot;Većinu djela iz prošlosti promatramo kroz vlastito iskustvo i uopće se ne trudimo pristupiti ima na način blizak njihovu izvornom stanju. Ono što analiza može učiniti nije toliko vezano uz promjenu postojećeg stanja ili vraćanje djela razdoblju u kojem je nastalo, koliko uz svjesno tumačenje i ukazivanje na povijesne alternative; ona treba tumačenje dovesti u vezu s pojedinim suvremenim vrijednostima na koje je ovo oslonjeno; i konačno, njezina je zadaća da nas kroz proučavanje stvarnih obrazaca djela suoči sa stvarnom naravi našeg izbora iz postojeće građe.&quot; </li></ul>
  17. 17. <ul><li>- primjer selektivne tradicije: tisak i književnost u Britaniji od 1840. do 1850.: </li></ul><ul><li>  </li></ul><ul><ul><li>Times; Chronicle, Lloyd's Weekley... </li></ul></ul><ul><ul><li>Dickens, Thackeray, Charlotte i Emily Bronte; Gaskell, Kingsley, Disraeli itd. </li></ul></ul><ul><ul><li>komercijalizacija kulture (prodor jeftine proze, razvoj nedjeljne štampe, komercijalizacija kazališta itd.) </li></ul></ul><ul><ul><li>tehnološke promjene (demokratizacija fotografije, širenje željeznice...) </li></ul></ul><ul><ul><li>političke promjene (zakon o 10 radnih sati 1847.; povelja o javnom zdravtsvu 1848.; pobjeda slobodne trgovine ukidanjem zakona o pšenici 1846., itd) </li></ul></ul>
  18. 18. <ul><li>- selektivna tradicija djeluje na različite načine: svaki je od romana 'preživio' to razdoblje zahvaljujući različitm razlozima </li></ul><ul><li>- selektivna tradicija i odnos između dominantnih i podređenih društvenih praksi (centar vs.margina) </li></ul><ul><li>- &quot;vladajuće ideje nekog razdoblja, vladajuće su ideje dominantne društvene skupine (klase)&quot; </li></ul><ul><li>- društveni karakter (kulturni uzorak dominatnih društvenih praksi) vs. struktura osjećaja (kulturni uzorak koji predstavlja i marginalne prakse) </li></ul>
  19. 19. <ul><li>- Williamsova teorija kulture jedan je od mogućih pristupa složenim kulturnim, odnosno umjetničkim procesima </li></ul><ul><li>  </li></ul><ul><li>- ako je struktura osjećaja najbolje vidljiva u umjetnosti, onda je proučavanje odnosa visoke i popularne umjetnosti prvi korak ka njezinoj analizi </li></ul><ul><li>- koje teme obilježavaju slikarstvo Ivekovića, Auera, Vidovića i Bukovca? u kakvom je odnosu njihovo slikarstvo prema fotografiji tog vremena? u kakvom prema književnosti? </li></ul>
  20. 20. robert auer, akt, 1943.
  21. 21. <ul><li>- struktura osjećaja prisutna je u svim umjetničkim radovima koje danas čitamo kao umjetničko nasljeđe </li></ul><ul><li>  </li></ul><ul><li>- umjetnost, nekako, zrcali društvo, no ne kroz koncept mimezisa, nego kroz strukturu osjećaja , jer umjetnost kroz nove oblike percepcije stvara sastavnice koje društvo kao takvo ne može vidjeti </li></ul><ul><li>  </li></ul>
  22. 22. <ul><li>&quot;I upravo u toj točki ulazimo u procers koji ne može biti tek puka usporedba umjetnosti i društva, nego mora početi priznanjem da svi ljudski postupci tvore opću stvarnost koja obuhvaća i umjetnost i ono što obično nazivamo društvom. Ovdje ne uspoređujemo umjetnost s društvom; uspoređujemo i jedno i drugo sa čitavim kompleksom ljudskih djelatnosti i osjećaja&quot; </li></ul>

×