[Ramón campayo] superčitanje - superučenje - superpamćenje

22,712 views
22,663 views

Published on

Published in: Education
0 Comments
32 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

No Downloads
Views
Total views
22,712
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
834
Actions
Shares
0
Downloads
1,337
Comments
0
Likes
32
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

[Ramón campayo] superčitanje - superučenje - superpamćenje

  1. 1. BIBLIOTEKA “KNJIGE KOJE TREBATE DANAS”Naslov izvornika:“DESARROLLA UNA MENTE PRODIGIOSA”Copyright © 2004, Ramón CampayoCopyright © 2004, Editorial Edaf, S. L. MadridCopyright © za hrvatsko izdanje Planet Zoe d. o. o.Published by the arrangement with EDITORIAL EDAF, S.L., Madrid.Prvi izvorni izdavaĉ je EDITORIAL EDAF, S.L., Madrid.Prijevod: Dunja FlegarUrednica izdanja: llona PosokhovaDizajn omota i fotografije: Editorial Edaf, S. A.Obrada i prijelom: Planet Zoe d. o. o.I. izdanje: rujan, 2011.Nakladnik:PLANET ZOE d. o. o.Zagrebtel/fax: 01 62-55-498www.knjigebuducnosti.comurednistvo@planetzoe.hrnarudzbe@planetzoe.hrCIP zapis dostupan u raĉunalnom kataloguNacionalne i sveuĉilišne knjiţnice u Zagrebupod brojem 779147ISBN 978-953-7605-20-4
  2. 2. SadrţajZahvale ........................................................................................................... 7Poglavlje 1: Um i pamćenje .......................................................................... 8 Um ......................................................................................................... 8 Pamćenje ............................................................................................... 9 Vrste pamćenja .................................................................................... 10 Pamtljive informacije .......................................................................... 12 Tipovi pamtljivih ĉinjenica ................................................................. 14 Pravac zapamćivanja ........................................................................... 17 Naĉini zapamćivanja ........................................................................... 19Poglavlje 2: Superpamćenje ....................................................................... 22 Prva vjeţba .......................................................................................... 22 Mentalne tablice .................................................................................. 26 Druga vjeţba ....................................................................................... 29 Kreiranje naše mentalne tablice .......................................................... 30 Treća vjeţba ........................................................................................ 32 Ĉetvrta vjeţba ...................................................................................... 33 Peta vjeţba........................................................................................... 34 Šesta vjeţba ......................................................................................... 36 Kompletiranje mentalne tablice .......................................................... 37 Proširivanje mentalne tablice .............................................................. 42Poglavlje 3: Fotografsko ĉitanje (ultra brzo)............................................ 46 Zašto je vaţno nauĉiti ispravno ĉitati? ................................................ 46 Prva vjeţba .......................................................................................... 52 Druga vjeţba ....................................................................................... 54 Treća vjeţba ........................................................................................ 56 Trening u ĉitanju (1)............................................................................ 58 Ĉetvrta vjeţba ...................................................................................... 60 Peta vjeţba........................................................................................... 62 Šesta vjeţba ......................................................................................... 63 Sedma vjeţba....................................................................................... 64 Trening ultra-brzog ĉitanja (2) ............................................................ 65 Osma vjeţba ........................................................................................ 65 Deveta vjeţba ...................................................................................... 66 Deseta vjeţba....................................................................................... 67
  3. 3. Poglavlje 4: Generalni sustav uĉenja (R.C.S.) .......................................... 68 1. Personalizacija gradiva.................................................................... 69 Izrada saţetaka .................................................................................... 72 Adaptiranje graĊe ................................................................................ 75 Izrada mentalnih mapa ........................................................................ 80 2. Memoriranje .................................................................................... 82 Zapamćivanje mentalnih mapa ........................................................... 83 Memoriranje saţetaka ......................................................................... 84 Zapamćivanje oglednog gradiva ......................................................... 91 Zapamćivanje primjera saţetka ........................................................... 97 3. Ponavljanje .................................................................................... 102 Savjeti za kraj .................................................................................... 107Poglavlje 5: Ispiti i razliĉite vrste testiranja ........................................... 109 Eseji i kratki odgovori na pitanja ...................................................... 110 Testovi višestrukih odgovora ............................................................ 111 Korištenje intuicije u odgovorima ..................................................... 115 Usmeni ispiti ..................................................................................... 116 Natjeĉajna testiranja .......................................................................... 117 Testiranja: pisani testovi ................................................................... 118 Testiranja: odgovaranje na pitanja s višestrukim izborom ............... 120 Formati testova višestrukog izbora ................................................... 122 Intuicija na natjeĉajnim testiranjima ................................................. 123Poglavlje 6: Korisni savjeti ....................................................................... 125 Jutro prije ispita ................................................................................. 127Poglavlje 7: Pamćenje i zdravlje .............................................................. 130 Osnovni savjeti .................................................................................. 130 Koje vitamine i minerale naš mozak najviše treba?.......................... 131Poglavlje 8: Psihometrija .......................................................................... 132 Testovi inteligencije .......................................................................... 133 Zadaci za vjeţbu ................................................................................ 149 Rješenja ............................................................................................. 154 Psihometrijski testovi osobnosti........................................................ 155Poglavlje 9: Psihološka priprema ............................................................ 157 Ispiti ................................................................................................... 158 Utjecaj psihološkog faktora............................................................... 163 Faze psihološke pripreme .................................................................. 165 Neki psihološki savjeti ...................................................................... 167
  4. 4. Tehnike samokontrole i relaksacije................................................... 171 Priroda naših ţivaca .......................................................................... 172 Prevladavanje napetosti i nervoze ..................................................... 173Poglavlje 10: Sve o brizi i zabrinutosti .................................................... 175 Fobije/strahovi ................................................................................... 184 Osobni podsjetnik.............................................................................. 191Poglavlje 11: Kreativna moć naših umova.............................................. 194 Kljuĉevi naše mentalne moći ............................................................ 196O autoru ..................................................................................................... 198
  5. 5. Um je ravnodušan prema rezultatima, ali ako umijesanjati i teţiti nekom cilju, napredak postaje stvarnost. Sdruge strane, razmišljanje o rezultatu moglo bi zakoĉitirad mozga i pojaĉati stanje nervoze, napetosti i straha odpogrešaka. Usredotoĉimo se zato na snove i usmjerimosav svoj entuzijazam u ostvarivanje svih svojih snova...Rezultati tada dolaze sami od sebe. Ĉovjek koji umije koristiti maštu uvijek je pun ideja.Uspijeva rješavati probleme i biti sretan bez obzira naokolnosti, zato što uvijek nalazi izlaz i utjehu. Ramón Campayo
  6. 6. Zahvale Napisao sam ovu knjigu potaknut molbama brojnih entuzijasta, uĉenika iprijatelja koji su se ozbiljno zainteresirali za moja istraţivanja tehnikapamćenja. Ţelio bih svima zahvaliti za sav ĉudesan "pritisak" kojem su meizloţili, a koji me prisilio da sjednem za tipkovnicu i poĉnem pisati. Ĉinimprvi korak u oblikovanju cjelovitog teĉaja, u kojem namjeravam otkriti svenuţne "trikove" što bi trebali, bez razlike, zadovoljiti sve znatiţeljneĉitatelje: poĉetnike i profesionalce. Dakle, svi ste vi do odreĊene mjere dali svoj udio u oblikovanju oveknjige. Htio bih vam vratiti tu uslugu dijeleći s vama tajnu vaše mentalnemoći. Nadam se da ćete ovladati baš svakim svojim mentalnim, radnim ikreativnim mehanizmom, kako biste trijumfirali u ţivotu – i to ne samoispravnom primjenom mojih tehnika uĉenja nego i maksimalnim snaţenjemsamopouzdanja i psihološke pripreme. Ne bih ove retke mogao zakljuĉiti, a da posebno ne zahvalim MarijiJesus Garciji, od milja zvanoj "Chus", svojoj supruzi, prijateljici, partnerici,potpori... Zahvaljujući njoj uspio sam ostvariti toliko divnih stvari! Njoj i svima vama upućujem izraze najdubljeg poštovanja i zahvalnosti. Ramón Campayo
  7. 7. 1 Um i pamćenje UM Radi se o sposobnosti što proţima svaku stanicu našega mozga, aomogućuje nam da mislimo, zakljuĉujemo, pamtimo, zamišljamo, uĉimo,osjećamo, odabiremo, itd. Zato što je u mozgu nagomilano beskrajno višeţivĉanih stanica nego u ostalim dijelovima tijela, nama se ĉini da um prebivau mozgu, ali to je samo do odreĊene mjere toĉno. Um je kompleksan. Ima svoje svjesne i podsvjesne kapacitete pa stoga ifunkcionira na te dvije razine. SVJESNI um koristimo iskljuĉivo za zakljuĉivanje, biranje i katkadmišljenje (premda treba naglasiti da mišljenjem uglavnom upravlja našapodsvijest). S druge strane, razliĉita osjetila kontroliraju što se odvija uPODSVJESNOM umu. To je glavno prebivalište pamćenja, osjećaja iimaginacije, pa ćemo se stoga osobito posvetiti tome podruĉju. NESVJESNI um drţimo dijelom spomenutog podsvjesnog uma. Njemuje teško pristupiti. U nesvjesnom umu pohranjene su sve prošle traume iobrambeni mehanizmi.
  8. 8. PAMĆENJE Radi se o mentalnoj sposobnosti koja nam omogućuje da pohranimo ilizadrţimo informaciju ili zbir ĉinjenica. Pamćenje je najuţe povezano s uĉenjem – ako se pod uĉenjempodrazumijeva memoriranje znanja i procesa zakljuĉivanja. Pamćenje se ponaša poput otvorenog skladišta (ĉinjenice neprekidnoulaze i izlaze iz njega) i, kao što sam rekao, ono prebiva u dijelu uma što gazovemo podsviješću. Dokaz nam je to što sve ono što vidimo ili osjetimopodsvjesno pohranjujemo ili memoriramo. Pamtimo nenamjerno, nismo togasvjesni, to se naprosto dogaĊa. U svako doba dana moţemo se bez problema sjetiti što smo radiliproteklih nekoliko sati, ĉak i dana, i toga se prisjećamo s istinskom lakoćomjer smo dogaĊaje naprosto zapamtili s vremenom. A to je mogućezahvaljujući potpuno nesvjesnom procesu zapamćivanja. Drugi put kojim moţemo pokazati da sposobnost uma za pohranjivanjepodataka prebiva u podsvjesnome jest ĉinjenica da u odreĊenim okolnostimane uspijevamo kontrolirati svoje pamćenje. Primjerice, kad trebaju polagativaţne ispite mnogi ljudi pretrpe svojevrsnu "paralizu mozga" odnosnomentalnu blokadu. Uzrok leţi u prekomjernom pritisku i emocionalnojnapetosti, što moţe ometati naše pamćenje (i druge mentalne sposobnosti) upravilnome radu. Kad bi se pamćenje koristilo i kontroliralo svjesno, ono nas nikada ne bimoglo izdati niti prevariti. Koliko ste se puta u ţivotu poţalili da vam jenešto "na vrhu jezika"? I što ste jaĉe to "s vrha jezika" pokušali prizvati upamćenje, to vam je teţe išlo. Postoji li na svijetu ţena ili muškarac koji semogu pohvaliti da ih pamćenje nikada nije prevarilo? Stoga što pamćenje prebiva u podsvjesnom, mi ne moţemo njimeupravljati 100 posto vremena. MeĊutim, praksom i treningom moći ćemo gakontrolirati 99 posto vremena. Dobro, sada znamo da je pamćenje skladište za pohranu informacija.Nije vaţno je li informacija vizualna, slušna ili neku druga. Jedino uistinuvaţno jest kako doći do kljuĉa koji otvara to skladište i, kad smo ga sekonaĉno domogli, kako dobiti mogućnost apsolutnog pristupa i kontroliranjainformacija. Eto, mi ćemo prouĉiti i usvojiti te mehanizme, nauĉiti kako radete shvatiti zašto nas katkad izdaju. Ukratko, mi govorimo o tome kako odpamćenja dobiti najbolju izvedbu te kako ga najefikasnije koristiti.
  9. 9. VRSTE PAMĆENJA Pamćenje moţemo klasificirati na dva naĉina: a) Koliko vremena uspijevamo zadrţati memoriranu informaciju:  KRATKOROĈNO PAMĆENJE. Naprimjer, kad nam netko izdiktira telefonski broj mnogi od nas doţive sljedeće: ako broj smjesta ne pribiljeţimo, smjesta ga i zaboravimo; znamenke uspijevamo tek nekoliko sekundi zadrţati u pamćenju; katkad znamenke glasno ponavljamo jer bolje pamtimo slušajući vlastiti glas – i uspijevamo ih tako zadrţati u pamćenju dok se ne dokopamo olovke i papira.  SREDNJEROĈNO PAMĆENJE. O njemu govorimo kad se informacija zadrţi u pamćenju jedan ili najviše dva dana.  DUGOROĈNO PAMĆENJE. O njemu govorimo u sluĉaju kada informacija ostaje zadrţana u pamćenju mjesecima ili godinama, a potrebna je tek lagana stimulacija da bi se odrţala njena oštrina u pamćenju. Primjeri: sjećanje na grad u kojem ste proveli djetinjstvo, lica vaše braće i sestara, majĉin i oĉev glas. b) Osjetila su drugi naĉin primanja informacija koje se pamte. Stogapamćenje moţe biti:  VIZUALNO. Najvaţnije i najmoćnije. Zahvaljujući njemu pamtimo sve što vidimo. Uĉenik koji ĉita knjigu, pisane rijeĉi moţe preobraziti u slike, što zovemo fotografskim pamćenjem (ne treba ga pomiješati s eidetskim pamćenjem). Pojedinac moţe razviti fotografsko pamćenje, ali tek nakon što razvije vještine koje su mu nuţan preduvjet. Dok ĉitamo, stvara se manje ili više logiĉan niz poveznica sinformacijama kuje upijamo. To interpretira podsvjesni um, zajedno spodacima koje smo prethodno memorirali ili već usvojili u prošlosti.Razumijevanje podataka, ili fakata, koje je um sposoban zadrţati ili usvojiti,nazvat ćemo učenje. Uĉenici uĉe samo kad mogu promisliti i razumjeti ono što memoriraju. Ato je moguće ako rade s onim što ćemo zvati sekvencijskim ĉinjenicama, o
  10. 10. kojima ćemo govoriti kasnije. Postoje i druge vrste ĉinjenica (takozvani ĉistipodaci) o kojima se ne da razmišljati i stoga ih se ne moţe uĉiti, ali koje selako i temeljito mogu pohraniti u dugoroĉno sjećanje. I o njima ćemo uskororeći nešto više. Razmotrimo pobliţe kako jasno razdijeliti pojmove pamćenja i uĉenja.Velik broj ljudi moţe pamtiti ĉinjenice, ali pritom ne znaju što su zapamtilipa se moţe reći da pritom ništa nisu nauĉili. Ţelite li uĉiti, vi morate moćirazumjeti ono što pamtite i razmišljati o onome što pamtite, ali povrh svega,morate biti potpuno svjesni tih ĉinjenica. Ĉin uĉenja stvara iskustvo. Toznaĉi: oni meĊu nama koji su nešto nauĉili moći će ubuduće zakljuĉivati natemelju steĉenoga znanja, dakle, to će im znanje koristiti. S druge strane,netko tko je netom memorirao stvari što ih uopće nije razumio neće znatiispravno odgovoriti kad se pitanje malo preformulira. Sada bih htio srušiti mit, odnosno uobiĉajenu predodţbu o fotografskompamćenju. Obiĉno se pretpostavlja da je to nešto što osoba posjeduje te da stime moţe magiĉno, u tren oka, "fotografirati" sve što vidi – primjerice, unekoj prostoriji – i zadrţati sliku s tim informacijama u pamćenju,fotografski preciznu. To je potpuno pogrešna predodţba i nema ĉovjeka kojibi to mogao, u što ukljuĉujem i sebe. Istina je da svi mi posjedujemo sposobnost kreiranja ili prisjećanja malihfotografskih "bljeskova". Premda to traje jedva nekoliko desetinki sekunde unašem pamćenju, moţe ih se razviti pravim treningom. Oni ĉine eidetskopamćenje. U svakom sluĉaju, najjaĉa sjećanja su ona što se temelje na slikama, a jošsu jaĉa kad se temelje na slikama u pokretu. To ja nazivam mentalnimvideom. To je bez sumnje najjaĉe oruţje što ga ljudska bića posjeduju i to nesamo za pamćenje, nego i za razvijanje sposobnosti brzog ĉitanja.Primjerice, razmislite o tome kako se dobro prisjećamo informacija koje smogledali na svom kućnom kinu. To se moţe zahvaliti tome što te slike vidimou stvarnosti. Dakle, sposobnost podrţavanja i pospješivanja pojavljivanja tihmentalnih slika povećava brzinu ĉitanja, jednako kao i brzinu pamćenja, i todrastiĉno. I ostala naša osjetila mogu nam pomoći pamtiti informacije, ali su mnogomanje efikasna.  SLUŠNO PAMĆENJE. Nastavimo li s njima po redu vaţnosti, na drugom ćemo mjestu zateći pamćenje što radi kroz sluh, a zove se slušno pamćenje. To je pamćenje što ga ĉesto svakodnevno koristimo
  11. 11. i koje nam omogućuje, primjerice, da upamtimo i dozovemo u pamćenje neku pjesmu. Zapazite da u prvom redu pamtimo, a onda se prisjećamo, iz ĉegalogiĉno slijedi da se ne moţemo sjetiti neĉega što prethodno nismozapamtili. Katkad je pak teško prizvati u pamćenje nešto što smo već bilizapamtili, i to zbog odreĊenog podsvjesnog mehanizma cenzure. To suzapravo defanzivni mehanizmi kojima naš um s vremena na vrijemepribjegava (nekim se ljudima to dogaĊa ĉešće nego što bi to ţeljeli).  PAMĆENJE OKUSA. Ovo samo sebe objašnjava. Tko se ne bi prisjetio okusa omiljene hrane? Osobito kad je stalno iznova jede.  PAMĆENJE MIRISA. Zahvaljujući našem osjetu mirisa moţemo zapamtiti mirise i prizvati ih u sjećanje.  PAMĆENJE DODIRA. Pamćenje senzacija što ih osjećamo putem koţe dodirivanjem stvari. Naposljetku dolazimo do jedne zanimljive vrste pamćenja koja nosinaziv KINESTETIĈKO PAMĆENJE. Ono nam omogućuje izvoĊenje svihmogućih radnji i mišićnih kretnji što smo ih već automatizirali rutinski inesvjesno (recimo hodanje, pisanje, upravljanje automobilom...). Iznimno jevaţno da uĉenici i studenti koji polaţu praktične ispite shvate kako tajnarazvijanja ove vrste pamćenja – kinestetiĉkog pamćenja – leţi jedino uneprestanom prakticiranju odreĊene aktivnosti. Naš cilj ovdje jeautomatizacija, eliminiranje razmišljanja o tome što se radi. I zašto se pritomne zabavljati! PAMTLJIVE INFORMACIJE Poĉeli smo otkrivati uzbudljiv svijet pamćenja. Ali, koje su vrsteinformacija pamtljive? Što uistinu moţemo pamtiti? Moţemo zapamtiti "samo" jednu stvar: ĉinjenice. Ĉinjenice su sastavniceinformacije, a najjednostavnija informacija moţe biti sastavljena od samojedne ĉinjenice. Uzmimo primjer: "Glavni grad Francuske je Pariz."
  12. 12. Dao sam vam primjer osnovne informacije koja se sastoji od samo jedneĉinjenice. Priopćio sam vam jednu ĉinjenicu o Francuskoj, da joj se glavnigrad zove Pariz. Ova se ĉinjenica sastoji od dva dijela (ili ţarišne toĉke): "Francuska" i"Pariz"; "glavni grad" je karika što ih povezuje. Karika je relacija izmeĊudruge ţarišne toĉke (Pariz) i prve ţarišne toĉke (Francuska). U ovomsluĉaju, prema tome kako sam ja sroĉio reĉenicu, "Francuska" je izvor ilipoĉetak ĉinjenice (napisana je prije) i stoga predstavlja poĉetnu ţarišnutoĉku. "Pariz" je kraj ili odredište ţarišne toĉke informacije. Moţda se ĉini da je to jedno te isto, ali ne bi bilo isto pamtiti tu ĉinjenicuunatrag, mijenjati ţarišne toĉke i reći: "Pariz je glavni grad Francuske".Startna ţarišna toĉka treba uvijek biti ona koja je većega opsega, ukonkretnom sluĉaju Francuska je veća od Pariza. Stoga bi radi boljega pamćenja najpravilniji i najbolji poredak unutarĉinjenice bio ovaj: "Francuska, glavni grad: Pariz" Ove vrste ĉinjenica uistinu su ĉisti podaci (vratit ćemo im se neštokasnije). Odsad nadalje pamtite da je, kada ţelite zapamtiti ĉiste podatke,uvijek bolje uzeti ţarišnu toĉku većeg opsega ili veće vaţnosti kao izvor ilipoĉetak ĉinjenice. U našem primjeru, kao što sam već objasnio, oĉito je da"Francuska" ima veći opseg jer se radi o drţavi, a "Pariz" je samo grad.Stoga zapamtite, kada god je to moguće, ĉinjenicu trebamo memorirati upravilnome poretku: Jaĉa (major) ţarišina toĉka, karika, slabija (minor) ţarišna toĉka. Promotrite i usporedite taj poredak s onim koji smo naveli na poĉetkukada smo rekli "Glavni grad Francuske je Pariz." U tom je primjeruĉinjenicu mnogo teţe memorirati, zato što se pojavljuje u ovom obliku: KARIKA (glavni grad), jaĉa ţarišna toĉka (FRANCUSKA), slabija ţarišna toĉka (PARIZ).
  13. 13. Kad bi poredak u ĉinjenici bio ovakav: "Pariz je glavni grad Francuske",mi bismo prvo uoĉili slabiju ţarišnu toĉku, "Pariz" bi bio startna toĉkaĉinjenice, a "Francuska" odredišna. I u ovom bi sluĉaju pri pamćenju bilomnogo bolje zamijeniti red onako kako sam prije objasnio. To se nekima moţe ĉiniti komplicirano, moţda i ĉudno, ali nuţno je da todobro shvatite i usvojite kako biste mogli uspješno nastaviti probijati se kroztekst ove knjige. Napomena: imajte na umu da su termini što ste ih dosad susreli u tekstu(ţarišne toĉke, karike itd.), jednako kao i termini s kojima ćete se tek susresti(ĉisti podaci, sekvencijske ĉinjenice...) moje osobne kovanice. Nastale sukao rezultat temeljitoga istraţivanja. Vama su svakako nove pa je normalnoda vam se isprva moţda ĉine kompliciranima. MeĊutim, vrlo su logiĉne idobro utemeljene, brzo ćete se na njih naviknuti i bit će vam ugodno s njimaraditi. TIPOVI PAMTLJIVIH ĈINJENICA Kada uĉenik poĉinje ĉitati tekst, lako moţe uoĉiti da se informacije iliĉinjenice mogu svrstati u dva tipa: 1. Ĉisti podaci To su informacije u kojima ne postoje nikakvi odnosi, nema logike meĊuţarišnim toĉkama. Naprimjer, ako netko ţeli memorirati sve glavne gradove na svijetu,mora mu biti jasno da izmeĊu imena glavnog grada i njegove drţave nepostoji nikakva logiĉka veza. Zašto se glavni grad Kine zove Peking? Kojom bi se vrstom logike tomoglo objasniti? Mogao bi to biti bilo koji drugi grad, zar ne? Nikad ne bih mogao postupkom dedukcije doći do imena glavnog grada,zakljuĉivanje tu ne pomaţe. Ime se mora zapamtiti. Budem li ga opetovanoponavljao uspjet ću ga zadrţati u pamćenju nekoliko sati ili, u najboljemsluĉaju, nekoliko dana (doslovno). Kako god bilo, na kraju bih nedvojbenozavršio tako što bih sva imena zaboravio ili još gore, tako što bih pobrkaoimena glavnih gradova.
  14. 14. Ĉinjenice ĉije ţarišne toĉke nisu ni u kakvom logiĉnom ili predvidljivomodnosu, a koje smo odluĉili nazvati "ĉistim podacima" (zato što su one oĉitoi nedvojbeno baš to; naprosto podaci), ĉine glavninu pitanja na ispitima itestovima. One su ujedno i najteţe za pamćenje svakome tko ne zna kako ih se trebapamtiti. A to je nešto što se nama neće dogoditi. Nedvosmisleno moţemo tvrditi da gustoća ĉistih podataka sadrţanih ujednom predmetu – to znaĉi njihova kvantiteta ili proporcionalnost –odreĊuje koliko će "teško" studentu ili uĉeniku (dakako, onome koji ne znauĉiti) ići pamćenje gradiva i njegovo zadrţavanje u pamćenju. Imajte na umu, mi samo umaĉemo prst u vodu, nismo još skoĉili. Zasadvam samo iznosim gole ĉinjenice, ali još uvijek ne znamo kako ih zapamtiti.To ćemo otkriti poslije. Sada ćemo se pozabaviti drugim tipom ĉinjenica, onim koji susrećemodok ĉitamo, uĉimo ili gledamo dokumentarce ili filmove. 2. Sekvencionalne ĉinjenice IzmeĊu njih postoji manje ili više logiĉna i predvidljiva meĊupovezanost,dolaze u odreĊenom slijedu (što se katkad lako racionalizira ili previĊa) –otuda i ime – sekvencionalne ĉinjenice. Uĉenicima te ĉinjenice predstavljaju kostur svih informacija vezanih uzodreĊeno gradivo. MeĊutim, oni ne zarone dovoljno duboko, u potrazi zadetaljima. Ništa ne moţe bolje od dobrog primjera pomoći da shvatite o ĉemugovorimo: pretpostavimo da ţelite zapamtiti film ili sadrţaj Titanica, aznamo da on sadrţi koliĉinu informacija ekvivalentnih informacijama upovećoj knjizi. Nudim općepoznati primjer tako da ĉitatelj moţe jasno razumjeti o ĉemugovorimo te da lakše prati izlaganje. U ovom filmu pojavljuje se mnogo logičnih činjenica koje dolaze umanje ili više predvidljivim sekvencama. Kako bih zadrţao termine srodnetoj rijeĉi, odluĉio sam ih nazvati sekvencionalnim ĉinjenicama. MeĊu tim sekvencionalnim ĉinjenicama, od kojih su neke logiĉnije oddrugih, (a neke je uistinu lako zapamtiti jer su bolno predvidljive), moţemou prvom redu izdvojiti sljedeće: na poĉetku filma, putnici trebaju bitiukrcani na brod i onda, nakon luksuznog putovanja, brod se sudara sledenjakom (samo primjera radi, logiĉno je da se brod ne moţe nasukati na
  15. 15. ledenjak prije nego što je putovanje poĉelo). Nakon sudara, i samo nakonsudara, voda nadire u trup. Tada će brod tonuti, brodolomci će se spašavatiitd. Tko ne bi mogao zakljuĉiti ili predvidjeti logiĉan poredak tih sekvenci? Teško je zbuniti se ili se izgubiti u sekvencionalnim ĉinjenicama zato štonam one omogućuju da lakše pratimo radnju filma. Drugim rijeĉima: sekvencionalne ĉinjenice moţemo prepriĉati prijateljunakon izlaska iz kina, nakon što smo pogledali film. Drugim rijeĉima, sveinformacije iz filma nesvjesno su pohranjene u pamćenju. Kao što sam već rekao, te ĉinjenice ĉine kostur informacije što je trebazapamtiti (ili je već zapamćena) – u našem primjeru, to je spomenuti film.Taj nam kostur neće otkriti zamršene detalje, ali niti one koji nadilaze logikuili zakljuĉivanje. Neće nam otkriti niti proizvoljne detalje, poput razdaljinekoju je brod uspio prevaliti do sudara ili toĉan broj ţrtava brodoloma. Opet, u filmu ima mnogo čistih činjenica, takvih koje nisu logiĉne nitipovezane jedna s drugom. Primjerice, ĉinjenica da se brod što je došao upomoć Titaniku zvao Karpatija, ĉinjenica da je Titanik potonuo 14. travnja1912. godine, te ĉinjenica da je to bio irski brod (mogao je biti engleski ili izbilo koje druge zemlje, zar ne?), itd. Dakle to su primjeri ĉistih podataka, takvih koji nisu proizvod nekelogike, do kojih se ne moţe doći zakljuĉivanjem i koje nije mogućepredvidjeti ili pogoditi. S druge strane, zahvaljujući iskustvu sasekvencionalnim ĉinjenicama moţemo zakljuĉiti da brod moţe potonuti teknakon što se sudario s ledenjakom, a ne prije. U najĉešće ĉiste podatke ulaze datumi, brojevi, mjere, koliĉine itd. Takveje ĉinjenice moguće jedino memorirati koristeći tehnike stvaranja neobiĉnih,domišljatih i neuobiĉajenih asocijacija, no uĉenici ĉesto pri memoriranjuprimjenjuju jedino neuĉinkovite tehnike mehaniĉkog ponavljanja. Tehnika ponavljanja u memoriranju ĉistih podataka mnogo toga prepuštacarstvu pukih slutnji. Budemo li podvrgnuti ispitivanju, primjerice, moţda senećemo moći sjetiti je li spomenuti brod potonuo 14. 4. 1912. ili 12. 4. 1914. Uţas ovakve dvojbe na ispitu iskusio je svatko, bez obzira na to kolikosu puta ti podaci prijeĊeni i ponavljani u procesu usvajanja gradiva, i bezobzira na "ljubav i volju" uloţene u uĉenju. Uistinu, postoji li netko tko tonije doţivio? Kao što vidite, korištenje tehnika ponavljanja za memoriranja ĉistihĉinjenica pokazalo je da one zapravo koĉe pamćenje. Jer što se dogaĊa:
  16. 16. poput papiga ponavljamo jednu te istu ĉinjenicu do iznemoglosti, a kao da tosamo po sebi nije dovoljno, time još i ne dobivamo nikakvu garanciju danam pamćenje neće "zablokirati" kad odreĊeni podatak pokušamo prizvatina testu. Sada namjeravam objasniti kako uĉinkovito memorirati te vrste ĉinjenica– detaljno i primjerima pokazati kako se to ĉini smišljanjem neobiĉnihasocijacija. Dakle, sada mi recite, što će se desiti nakon što jednom ili dvaputpogledamo film? Veći dio moţemo zapamtiti lako i bez većeg napora, zarne? Dakle, pravilan naĉin da se zapamti film (ili bilo što drugo) bio bi taj dase pogleda od poĉetka do kraja, mnogo puta, bez kontinuiranog zaustavljanjaili pauziranja, premotavanja, odnosno višekratnog pregledavanja jednih teistih dionica. Upravo u tome griješe uĉenici i studenti dok ĉitaju tekst (ilistranicu) – uvijek se iznova vraćaju natrag, ĉitaju iste odlomke, zaustavljajuse... Moţete li zamisliti kako bi bilo grozno kad biste tako gledali filmove? Zapamtite da uĉenje mora biti poput gledanja filma. U suprotnom ĉinitenešto pogrešno. Nakon što ste cijeli film odgledali bez prekida, mnogo bolje razumijetenjegovu glavnu ideju, a to će posluţiti kao kostur ili kiĉma svih ostalihinformacija koje film prenosi. Kostur ili kiĉma bit će saĉinjeni od svihnjegovih sekvencionalnih ĉinjenica. Nema boljeg naĉina da to upamtite odobiĉnog ponavljanja. Naravno, kao što smo već napomenuli, film sadrţi mnogo ĉistihpodataka, kao što su imena gradova i ljudi, datumi, koliĉine, odreĊenesluĉajne ili opasne scene itd., a to ćemo morati zapamtiti odvojeno koristećitehniku neobiĉnih asocijacija, koju ćemo uskoro prouĉiti. PRAVAC ZAPAMĆIVANJA Sada ćete nauĉiti glavno i najvaţnije pravilo uĉenja, pravilo što gamoţete smjesta primijeniti: Uvijek trebamo uĉiti od većega k manjemu.
  17. 17. To znaĉi da pamtimo od većeg opsega prema manjemu, od šireg dosegaprema uţemu, od šireg pojma prema uţemu i u detalje. Sukladno navedenome pravilu, ţelimo li zapamtiti film, moramo gapogledati od poĉetka do kraja, dakle prvo radimo s cjelinom, kompletnimopsegom. Ista stvar mora vrijediti i za knjigu ili gradivo. Na tome uistinuinzistiram. Morate učiti od većega prema manjemu, naprosto morate. To jepotpuno suprotno od onoga što se dogaĊa s dubljim znaĉenjima i detaljimafilma ili knjige, koji će rasti od manje prema više. To je vrlo logiĉno, premda se pri prvom gledanju filma moţe ĉiniti dasmo pogubili mnogo detalja ili ih nismo razumjeli, pa ĉak ni zapazili.MeĊutim, još uvijek bismo trebali gledati film od poĉetka do kraja bezzaustavljanja zato što će to biti udobnije i efikasnije u dugoroĉnom smislu. Kad ga gledamo drugi ili treći put, kad se dobro upoznamo s njim, tadabismo trebali temeljitije prouĉiti detalje u sloţenijim scenama. MeĊutim, to je nešto što bismo trebali ĉiniti malo pomalo. Na taj naĉinprogresivno uranjamo u najsloţenije i najkraće detalje, zato što ćemo sepostupno osposobljavati/pripremati za usvajanje sve sloţenijih informacija. Jednako moţemo postupiti sa svakom vrstom graĊe. Nastojimo li odsamog poĉetka postići dublje razumijevanje (umjesto da prvo s graĊompostupamo kao s cjelinom, "površnije", obraćajući pozornost samo nanajjednostavnije detalje) – velika je vjerojatnost da ćemo se zaplesti iobeshrabriti, te da će nam se cijela stvar uĉiniti mnogo kompliciranijomnego što uistinu jest. Mogli bismo se ĉak i prestrašiti, pa i obeshrabriti doodreĊene mjere. Treba još dodati da takva vrsta memoriranja nedvojbenomnogo više stoji. Dakle, ne trebate se zabrinjavati zbog toga što se pri prvomĉitanju odreĊene ĉinjenice nisu "primile" u vašem pamćenju. Mnogi uĉenici i studenti znaju da se odgovori na mnoga pitanja otkrivajudalje u tekstu poglavlja, ili u narednim poglavljima. Usvajaju sve više i višeznanja, a u isto vrijeme uĉvršćuju stara znanja i popunjavaju praznine unepotpunim informacijama. Isto se dogaĊa u sluĉaju kada nas neke scene izfilma zbunjuju ili ih posve ne razumijemo. Ĉesto se dogodi da ih shvatimona kraju, zato je zasad najbolje, kako ne bismo izgubili koncentraciju nitimotivaciju, pustiti na miru stvari koje ne razumijemo, ne misliti na njih, isamo nastaviti s gledanjem filma, zar ne? Cijela je poanta u tome da se poveća motivacija i uštedi dragocjenovrijeme, jer mnogo bi se vremena izgubilo kad bi naš uĉenik zastajao na
  18. 18. svakoj prepreci i sumnji što bi se javila tijekom gledanja filma, a isto vrijedii za uĉenje ozbiljnijih i sloţenijih dijelova gradiva. Dakle, shvatili smo da knjigu ili gradivo moramo ĉitati kao da se radi ofilmu, pokušavajući vidjeti i ĉuti proĉitanu informaciju kao da je scena izfilma, bez stalnog "prematanja". Osjetili bismo silnu nelagodu kad bismostalno zaustavljali film i vrtjeli svaku scenu nekoliko puta. Znaĉi, prvo inajvaţnije je da potpuno razumijete opću ideju ili okvir informacije(sekvencionalne ĉinjenice). Ponovit ću posljednji put: bolje je kad se neka graĊa ili tema prvi putsagleda u cjelini i bez pretjeranog udubljivanja u detalje. Tada, pri svakomnovom prouĉavanju graĊe, ponirat ćete sve dublje, usporedno s usvajanjemopće strukture gradiva. Ako smo film odgledali dva ili tri puta, jasno je da ćemo izvrsnozapamtiti kostur. Usprkos tome, nećemo još moći zapamtiti ĉiste podatke; toćemo morati obaviti pomoću neobiĉnih asocijacija. Sad vidite kako nam je sve što objašnjavam sasvim priroĊeno i uklapa seu naš naĉin ţivota i ponašanja. Drugim rijeĉima, ne otkrivam ništa što već nepostoji duboko u vama. NAĈINI ZAPAMĆIVANJA Ovisno o tipu ĉinjenice sadrţane u svim informacijama što dopiru do vas,moguće je pamtiti na tri razliĉita naĉina. Zaključivanje Ono ima prednost pred svim drugim naĉinima zapamćivanja. Ova semetoda primjenjuje svaki put kad uĉimo ĉinjenicu o kojoj moţemorazmišljati i doći do nekih razumljivih zakljuĉaka. Ta će se informacijaĉvršće uhvatiti u naše pamćenje, a u tom sluĉaju takoĊer govorimo o uĉenju(ne samo o pamćenju). Skrenite pozornost na to koliko je uĉenje vaţno pri razumijevanju iodgovaranju na pitanja u testu. Kako bismo mogli odgovoriti na pitanja,morali smo prije toga promisliti i upamtiti informacije, ako se uzme u obzirda naša potreba za zakljuĉivanjem jasnije dolazi do izraţaja kada se trebapripremiti za test.
  19. 19. Zakljuĉivanje se uspješno koristi u pamćenju graĊe iz fizike ilimatematike, primjerice, jer tu je sve puno formula, zakona, pravila itd. Onoje takoĊer korisno u razliĉitim vrstama graĊe koja ukljuĉuje ĉinjenice koje semogu povezati odreĊenom logikom – to znaĉi, kada se uĉe ĉinjenice ĉiji seslijed moţe savršeno "rekonstruirati" ĉistim zakljuĉivanjem. S druge strane, i takoĊer koristeći zakljuĉivanje kao sistem uĉenja ipamćenja, mi moţemo proizvesti novo znanje temeljeno na onome što smoveć nauĉili i, u isto vrijeme, konsolidirati ono što već znamo. Logiĉno je, meĊutim, i to da se do svih ĉinjenica što ih ţelimo zapamtitine moţe doći zakljuĉivanjem. Zato se ĉesto moramo okrenuti drugimsustavima pamćenja. Ponavljanje U primjeru kratkoroĉnog pamćenja kojeg sam vam dao, jasno je da miopetovano ponavljamo telefonske brojeve kako nam ne bi "pobjegli", pomogućnosti glasno (ţeleći upregnuti svoje auditorno pamćenje) sve dok sene dokopamo olovke i papira. Ponavljanje je sustav pamćenja koji studenti i uĉenici najviše koriste.MeĊutim, ono se rijetko primjenjuje na pravilan naĉin. Prije smo bili rekli dapamćenje gradiva ili teme treba biti identiĉno gledanju filma na kućnomkinu, bez ikakvih prekida. To podrazumijeva da se gleda cjelovito, da sepoĉetni fokus postavi na film kao cjelinu. Nakon što se film pogledanekoliko puta tijekom nekoliko dana, mi ćemo pravilno koristiti sustavponavljanja i najefikasnije moguće upamtiti njegove sekvencionalneĉinjenice. Nadalje, i u poglavlju o pripremi gradiva detaljnije ćemo se pozabavitiovim tipom pamćenja. Neobične asocijacije Kada promatramo nešto osobito zanimljivo, neki dogaĊaj koji snaţnoprivlaĉi našu paţnju, nešto što ni u kom pogledu nije normalno ili je ĉak inemoguće – što se dogaĊa? DogaĊa se to da te izvanredne ĉinjenice što im svjedoĉimo snaţnoprivlaĉe paţnju naše podsvijesti i zato se ĉvrsto usaĊuju u dugoroĉnopamćenje. Primjerice, kad biste odjednom ugledali svoga psa kako poĉinjeţonglirati s tri naranĉe, zar ne biste zauvijek zapamtili taj prizor? Naravno da
  20. 20. biste ga zapamtili! Usput biste vjerojatno zapamtili i sve što se taj dandogaĊalo. Na sljedeća biste pitali odgovorili bez teškoća:  Što ste radili prije nego što se ta nevjerojatna scena odigrala?  Kako je vaš ljubimac uspio hvatati naranĉe šapama?  Što ste radili nakon što je predstava bila gotova? Svega biste se savršeno sjećali, i to mnogo, mnogo godina. Pamćenje koje se temelji na neobiĉnim asocijacijama drţi se najmoćnijimod svih pamćenja, što moţe zahvaliti enormnoj ulozi koju u svemu tome igrapodsvijest (u kojoj naše pamćenje boravi). Ona po svaku cijenu ţeli saĉuvati,pohraniti tu posebnu, jedinstvenu i "vrijednu" informaciju. Zato ćemo gazvati superpamćenjem.
  21. 21. 2 Superpamćenje Postoje oni koji su se već okušali u smišljanju neobiĉnih asocijacija ilipoveznica jer su već ĉitali o tome ili im je netko objasnio kako se to radi. Toneću prihvatiti. Tu tehniku treba savršeno nauĉiti i kontrolirati, te znati toĉnokada, gdje i kako je treba koristiti. To je najmoćnije mentalno oruĊe kojimraspolaţemo. U ovom ćete poglavlju nauĉiti tajne što upravljaju svijetom najdojmlji-vijega pamćenja, struĉnjacima dobro poznate, a nuţne svakom studentu iuĉeniku koji drţi do sebe. S tim tehnikama pamćenja, koje doista ostavljaju dojam autentiĉnih ĉudau oĉima onih koji za njih još nisu ĉuli, i zahvaljujući nekim jednostavnim ipraktiĉnim vjeţbama, vaše umijeće usmenog i pisanog izraţavanja, jednakokao i okretnost u mišljenju, znaĉajno će se poboljšati. Iskreno se nadam da ćete uţivati u tim tehnikama i nauĉiti ih koristitinajefikasnije moguće, kako biste postigli maksimum u uĉenju ili obavljanjubilo koje aktivnosti. PRVA VJEŢBA Prva vjeţba koju predlaţem jasno će ilustrirati svu moć našegasuperpamćenja. Sastoji se od zapamćivanja lanca od 20 rijeĉi nakon samojednog ĉitanja. Evo niza od prvih 10 rijeĉi: Traktor, ţarulja, roda, dugme, stol, skijaš, gorila, brod, bicikl, boca.
  22. 22. Pamćenje moţe jedino raditi jedino na naĉin povezivanja. Kao usekvencionalnim ĉinjenicama, jedna nas ĉinjenica vodi do sljedeće pomoćuprimjene odreĊene logike ili slijeda. Ako se radi o ĉistim podacima, kao usluĉaju ovih 10 rijeĉi, tu nema logike, pa ih stoga moramo povezatineobiĉnim, ĉudnovatim karikama kako bi ih um prepoznao kao "neštojedinstveno". Tek ih tada moţemo memorirati automatski i bez napora. Prvo moramo kreirati neobiĉnu vezu izmeĊu rijeĉi "traktor" i rijeĉi"ţarulja". Zamislimo, primjerice, traktor na polju, kako ore brazde plugom što jeprikljuĉen na njega. Kako traktor napreduje, iz brazdi koje plug ore poĉinjenavirati gomila staklenih ţarulja što se pritom automatski pale. Pokušajte u mašti taj slijed dogaĊanja promatrati kao da vas od njih dijelitek nekoliko metara. Ako je potrebno, zatvorite oĉi i pokušajte to zamislitinajvjernije moguće. Hajde! Ţrtvujte nekoliko sekundi da to vizualizirate! Nastavljajući dalje, zaboravite prethodnu asocijaciju, smišljenu za niz„traktor – ţarulja" jer sada moramo povezati ostatak rijeĉi neobiĉnimasocijacijama. Sljedeća rijeĉ je "roda" pa sada moramo povezati ţarulju s rodom. Hajdemo zamisliti rodu kako visi sa stropa, sa ţaruljom u dugom kljunu.Njezine duge noge vise prema dolje i, ovisno o tome kako ih povuĉemo,ţarulja se pali ili gasi. Zamišljajte tu sliku u svom umu do najsitnijeg detalja. Promatrajte torodino dugo tijelo i perje. Kada povuĉemo noge prema dolje, ĉujemo "klik" ividimo kako se prostorija ispunila svjetlom iz upaljene ţarulje. Slijede rijeĉi "dugme" i "stol". Sada predlaţem trostruku kariku s rodom,dugmetom i stolom. Zamislimo sada rodu kako, poput nekoga tko udara zakovice, poĉinjesvojim kljunom zabijati veliku crnu dugmad za kapute u drveni stol. Roda povraća ili bljuje dugmad iz ţeluca i ona se misteriozno pojavljujuu njezinom kljunu. Zakucava ih u stol takvom brzinom kao da se radi o rodi-robotu. Ĉak moţemo osjetiti karakteristiĉan miris drva.
  23. 23. Sljedeća rijeĉ je "skijaš", pa moramo napraviti neobiĉnu asocijacijuizmeĊu stola i skijaša. Hajdemo sada vizualizirati skijaša, koji se spušta skijaškom stazomsjedeći na stolu okrenutom naopaĉke, tako da mu noge strše u zrak. Prikladno je zamjećivati detalje u tim prizorima kako biste pojaĉali svojuvizualizaciju: uoĉimo blještavo bijeli snijeg. Skijaš se ĉvrsto drţi za prednjenoge stola. Juri prema dolje velikom brzinom, uz popratne zvukovebrzinskoga šuštanja kakvo nam je poznato iz prijenosa slaloma, i vidimokako strelovito "prolijeće" izmeĊu snijegom pokrivenih jela. Rijeĉ koju sljedeću moramo memorirati jest "gorila". Sada moramopovezati skijaša i gorilu. Ovaj put vizualiziramo bijesnu gorilu koja je išĉupala dvije šipke izsvoga kaveza i koristi ih kao skijaške palice dok skijajući na dvije velikebanane juri preko zaleĊenoga jezera. Gorila lovi polarnoga medvjeda koji jojje ukrao cijeli snop banana. Evidentno je da s takvim asocijacijama, s tolikom hrpom banana,moramo zapamtiti sliku gorile. Moguće je da će velik broj ĉitatelja pomisliti: "Kakav mentalni nered!"Nemojte razmišljati na taj naĉin! Zapamtite da naše pamćenje radipodsvjesno pa mi pamtimo automatski, a da to i ne primjećujemo. Tako,hajdemo sada zaboraviti sve prethodne asocijacije. Nema "varanja", virenjau stranice, jer to bi samo štetilo. Pripremite se za nove rijeĉi! Sada je vrijeme da poveţemo "gorilu" i "brod". Zamislite da slavni Titanik nije potonuo onako kako se zamišlja ufilmovima: zamislimo da je zapravo, nakon što se "brod" sudario sledenjakom, baš kad je već bio u vertikali i poĉeo tonuti, ogromna gorila,veliĉine King Konga izronila iz mora. Zgrabila je brod, izvukla ga van i opetporinula u more. Nakon tog herojskog djela lupala se pesnicama o prsa.Putnici su se uplašili nepodnošljive buke pa su poklopili uši rukama. Hajdemo sada povezati "brod" i "bicikl".
  24. 24. Vidimo jedan starinski parni brod, s velikim kotaĉem s lopaticama, kakoplovi rijekom Mississippi. Kotaĉ se okreće i pokreće brod zato što ljubazni putnici, sliĉno robovimana galijama, pedaliraju u straţnjem dijelu broda. Dva ĉovjeka stoje na svakoj obali i pomaţu im, vukući brod uţetimapriĉvršćenima na njihove bicikle. Posljednja rijeĉ je "boca". Dakle, poveţimo sada bicikl i bocu. Biciklistica pokušava svojim biciklom ući u grlo gigantske boce,balansirajući i poskakujući na jednom kotaĉu. Malo pomalo uspijeva uguratibicikl u grlo boce. Jesmo li sada spremni? Dobro. Podsjetit ću vas da je prva rijeĉ bila "traktor". Uzmite koliko godvam vremena treba da se sjetite što je bilo s traktorom. Koji smo neobiĉanprizor vizualizirali? To će pomoći sljedećoj rijeĉi da se pojavi i tako dalje.Nastavite dok ne popunite niz od 10 rijeĉi. Pokušajte se prisjetiti svih rijeĉi prije nego što nastavite ĉitati. Samo naprijed! * * * Velika je vjerojatnost da ste bez ikakvih problema uspjeli zapamtiti sverijeĉi i to u toĉnom poretku. Ako ste zapeli u nekoj asocijaciji, znaĉi da nistedovoljno jasno vizualizirali preporuĉenu neobiĉnu vizualizaciju. U tom jesluĉaju morate ponovno vizualizirati, s više detalja, ili promijeniti asocijacijunekom koja vam više odgovara. Sada uzmimo posljednju rijeĉi iz prethodnog niza, "boca", i napravimoneobiĉnu asocijaciju s rijeĉi "deblo", prvom rijeĉju iz sljedećeg lanca rijeĉi. Onda poveţite "deblo" s "bikom", i nastavite tako dok ne doĊete do rijeĉi"lopta", isto kao što smo uĉinili s prvih deset rijeĉi. Kada završite spravljenjem asocijacija, u pamćenju ćete imati pohranjen lanac od 20 rijeĉi. Deblo, bik, knjiga, sat, pokrivaĉ, oblak, vrata, kamen, more, lopta.
  25. 25. Kad završite s asocijacijama, sjetite se prve rijeĉi: "traktor". Zatimprovjerite jeste li uspjeli zapamtiti svih 20 rijeĉi. Preporuĉujem vam da rijeĉi što ih se prisjećate zapišete na komad papira,kako biste poslije mogli provjeriti rezultate. Hej! Nema varanja niti prepisivanja! Sretno! MENTALNE TABLICE Mentalna tablica je jednostavna shema pamćenja koja nam dopušta dainlormacije organizirano pohranimo u pamćenje. Konstrukcija što se sastoji od minimalno jedne tablice apsolutno jepotrebna svakom uĉeniku ili studentu. Nadalje mogu bez ikakve sumnjetvrditi da student koji ne zna koristiti dobru mentalnu tablicu ili mu ona nijepoznata, nikada neće postići zadovoljavajuće rezultate u uĉenju. Hajdemo na brzinu konstruirati jednu tablicu. Prvo je vaţno da kreiramopravilo koje će nam omogućiti da brojke pretvaramo u slova. Poslije ćemo slova pretvoriti u rijeĉi, jer njih se moţe vizualizirati, paćemo onda moći smisliti neobiĉne asocijacije da ih poveţemo. Bilo bi tonemoguće postići samo s brojevima zato što njih ne moţemo vizualizirati usluĉaju kada su saĉinjeni od više od dvije znamenke. Tako ćemo moćimemorirati sve vrste numeriĉkih podataka, mjera, ĉlanke zakona, datume isl. Zapazite kako, s ciljem veće uĉinkovitosti, svaki broj korespondira sjednim suglasnikom (najmanje) u abecedi, ali ne i sa samoglasnicima. Predlaţem sljedeću konverziju (koju poslije slobodno moţete zamijenitinekom drugom): 1 t (lako je zapamtiti, jer slovo t priliĉno nalikuje broju 1). Od sada nadalje, slovo t je za vas isto što i broj 1. 2 n (slovo "n" izabrao sam zato što ima dvije noge). 3 m (slovo "m" ima 3 noge). 4 k (slovo se moţe povezati s latinskom rijeĉju "quartus" – ĉetiri ili kvartal – ĉetvrtina godine).
  26. 26. 5 l (pomaţe ako se sjetimo da je slovo L u rimskim brojevima oznaka za "50"). 6 s (prvo slovo u rijeĉi "sestina" koja oznaĉava strofu sa 6 stihova; nalikuje brojci 6). 7 f (slovo f sliĉi brojci 7, zar ne?). 8 g (strašno jc sliĉno broju 8). 9 b (okrenite broj 9 naopaĉke i dobit ćete b). 0 r (iz rijeĉi za nulu "zero" uzeli smo slovo r). Izvrsno! Sada odvojimo nekoliko sekundi da se upoznamo s navedenimkonverzijama i da ih zapamtimo. * * * Abeceda ima i neke druge suglasnike koje ćemo sada raspodijelitibrojevima, kako bi sustav bio što fleksibilniji. Konaĉna konverzija brojeva u slova, ona koju biste trebali nauĉitinapamet, glasi: 1 t, d (lako je zapamtiti, jer su t i d zvuĉno-bezvuĉni par u fonetici) 2 n 3 m 4 c, ć, ĉ, k (ĉ za ĉetiri, c i ć dolaze u paketu s njim, k je maloprije objašnjeno) 5 1 6 s, š, ţ, z (s je objašnjeno, š za šest, ţ i z nekako sliĉe paru s i š) 7 f 8 g, j 9 b, p, v (b i p su zvuĉno-bezvuĉni par, v zato što se s njima "rimuje") 0 r
  27. 27. Slova h i Ċ nisu ukljuĉena u ovu tablicu i mogu se koristiti kao dţokerikoje je moguće dodati kada treba oblikovati rijeĉ, kao što se koristesamoglasnici. Slova nj i lj koriste se za 28 i 58. Uzmite vremena koliko vam treba da biste tablicu nauĉili napamet i teknakon toga nastavite ĉitati. Neće vam trebati više od nekoliko sekundi. * * * Sada imamo kompletan sustav koji moţemo primijeniti u pretvaranjubrojeva u slova. Ove rijeĉi bit će lako vizualizirati i povezati neobiĉnimasocijacijama. Recimo da tijekom uĉenja naletimo na godinu 1856. Moţemo jezamijeniti rijeĉju "tjelesa". Samoglasnike moţemo dodavati kako godţelimo da bismo oblikovali neku suvislu rijeĉ. Sada provjerite oblikuju lisuglasnici u rijeĉi "tjelesa" broj 1856. Sada nam preostaje samo stvoriti neobiĉnu asocijaciju s rijeĉju "tjelesa" is onim što taj broj predstavlja, kao što smo uĉinili u primjeru niza od 20rijeĉi. Po ovom sistemu moţemo zapamtiti sve moguće brojeve: datume,telefonske brojeve, ĉlanke zakona, paragrafe, šifre, valencije i atomskebrojeve, fizikalne konstante, mjere i veliĉine, udaljenosti, formule itd. Recimo da ţelite memorirati telefonski broj lokalne bolnice. Recimo daje broj 386-494. Ako broj razdijelimo na 3864 i 94 dobit ćemo dvije rijeĉi: "mjesec" i"boce". Sada od toga moramo napraviti neobiĉnu asocijaciju. Predlaţemtrostruko povezivanje: Zamislite bolnicu gdje svi pacijenti leţe u svojim krevetima. Moţetevidjeti Mjesec kroz bolniĉke prozore. Pacijenti tresu boce šampanjca. Ĉepovipucaju toliko snaţno da uspijevaju pogoditi sam Mjesec, bušeći gomilekratera. Neobiĉnu asocijaciju morate zamisliti što vjernije moţete. Morate ĉutipucanje ĉepova koji iskaĉu iz boca, jednako kao i eksplozije koje se ĉuju dokĉepovi divljom snagom bombardiraju Mjesec. Tako ćemo lako zapamtitikljuĉne rijeĉi: "mjesec" i "boce" što zajedno tvore telefonski broj bolnice, a
  28. 28. to je mjesto gdje neobiĉna asocijacija koju smo smislili poĉinje (startnaţarišna toĉka). Predlaţem vam da napravite sljedeće vjeţbe kako biste postigli lakoću iokretnost u pretvaranju brojeva u slova. Radite po uzoru na već opisaniprimjer. DRUGA VJEŢBA Memorirajte sljedeće telefonske brojeve onako kako smo nauĉili,pretvarajući brojeve u rijeĉi, a zatim stvorite neobiĉne asocijacije: a) posao: 1602 819 Predlaţem vam da broj prepišete na ĉisti komad papira, tako da vambude lakše pretvoriti ga. Napravite to ovako: Tako moţete uzeti slovo iz svakog stupca (samo jedno slovo) pa će vambiti mnogo lakše prisjetiti se rijeĉi koje biste mogli sloţiti pretvarajućibrojeve. Ja ovdje, primjerice, vidim rijeĉi "tuširanje" za brojke 16028. Sjetitese da samoglasnici sluţe kao dţokeri. Sada moramo traţiti drugu rijeĉ kojom ćemo zamijeniti brojeve 1 i 9.Zašto ne bismo uzeli rijeĉ "deva"?
  29. 29. Zamislite da se tuširate pod tušem koji crpi vodu iz grba dviju velikih"deva", od kojih jedna stoji s lijeve, a druga s desne strane tuša. Morat ćeteod toga napraviti neobiĉnu asocijaciju s poslom (radi se o broju s posla) takoda rezultat tog trostrukog povezivanja bude nešto što će vam uistinuzaokupiti pozornost i što vas neće dovesti u zabunu – ukratko, nešto što ćebiti nemoguće zaboraviti. Uĉinite isto sa sljedećim brojevima: b) autobusni kolodvor: 786509 c) ţeljezniĉki kolodvor: 455475 d) aerodrom: 361230 e) kazalište: 906238 * * * Neće uvijek biti lako pronaći rijeĉ, ali to se neće dogaĊati kad se jednomsloţi vlastita mentalna karta. Njoj ćete uvijek moći pribjeći u sluĉajuhitnosti. KREIRANJE NAŠE MENTALNE TABLICE Svaka kutija (ili komora) koju oblikujemo da bismo kompletirali našukartu treba biti prikazana imenom objekta koji je lako vizualizirati. Taj objekt mora sadrţavati slova prema pravilima koja smo prije utvrdiliza pretvaranje brojeva u suglasnike. Dakle, za prvu kutiju treba nam ime nekog objekta (objekte je mnogolakše vizualizirati od rijeĉi) koji sadrţi samo jedan suglasnik, slovo "t" ili"d". Broj samoglasnika je proizvoljan i moţemo ih dodavati po volji kakobismo mogli sloţiti rijeĉ. Sliĉno tome, da bismo napravili kutiju s brojem 90, recimo, treba namrijeĉ koja sadrţi "p", "b" ili "v" i "r". Vidimo da se rijeĉ "pero" savršenouklapa u tu shemu. Nemojte zaboraviti da samoglasnike moţete dodavati po volji. U nastavku trebamo konstruirati vlastitu mentalnu tablicu sa 100 kutija.
  30. 30. Tablica mora biti vrlo osobna, a rijeĉi što ih budete birali moraju bitiobjekti koji se meĊusobno jako razlikuju i koji su vam bliski. Osim objekatamoţemo koristiti i ljude i ţivotinje, zato što se i njih moţe lako vizualizirati. Obiĉno ćete za ime jedne kutije moći birati izmeĊu nekoliko objekata.Odabrat ćete jedan objekt koji ste oblikovali prema mojim pravilima, ili, akovam se tako više sviĊa, prema pravilima što ste ih sami smislili. Evo imena objekata koje moţemo iskoristiti u prvih deset "kutija" našetablice: 1 duh, tuha (dijalektalna rijeĉ za poplun ispunjen perjem) 2 Noa (onaj koji je skupio sve ţivotinje na svojoj arci) 3 muha 4 ĉaĊa 5 hala 6 šah 7 UFO (slavni neidentificirani leteći objekti) 8 Gea (Zemlja) 9 puh 10 tur, tura Prisjetimo se da slova "h" i "Ċ" moţemo koristiti kao dţokere, jednakokao i samoglasnike. Trebate stvoriti i kutiju za 0: orao (koji u letu moţe praviti krugove).Primijetite da rijeĉ "orao" sadrţi samo jedan suglasnik ("r"), a to je znak zaglas koji smo povezali s brojem 0. Sada zapamtite tih prvih deset kutija koje smo upravo opisali. To je lako. Podsjetit ću vas da morate odabrati samo jednu rijeĉ po kutiji, onu kojuvam je draţa ili dojmljivija. Konaĉan odabir ne bi se smio mijenjati. U sluĉaju da vam se niti jedna od predloţenih rijeĉi ne sviĊa, slobodnosmijete pronaći drugu, sve dotle dok se drţite svih pravila (broj/suglasnik)što sam ih zadao (ili pravila što ste ih sami oblikovali).
  31. 31. TREĆA VJEŢBA Koristeći sistem neobiĉnih asocijacija, memorirajte sljedećih devetobjekata po redu. 1 cipela 2 telefon 3 radio 4 novine 5 uliĉna svjetiljka 6 bombon 7 knjiga 8 krevet 9 automobil Primjerice, ako ste koristili rijeĉ "tuha" za prvu kutiju, rijeĉi "tuha" i"cipela" trebate povezati u neobiĉnoj asocijaciji. Zamislite ĉovjeka koji hoda sa stopalima omotanima u velike mekane"tuhe", kao da nosi cipele. Dok srĉano hoda, iz "tuhe" na sve strane letiperje. Zatim rijeĉ Noa (ili neku drugu odabranu rijeĉ) trebate povezati stelefonom. Zapamtite da morate kreirati neobiĉne, nesvakidašnje asocijacije. Moratesmisliti nešto što će vam uistinu privući pozornost: nešto što će vasnasmijati, ostaviti snaţan dojam, oduševiti... Nastavite na isti naĉin memorirati ostale rijeĉi u vjeţbi. Kada završite sasocijacijama, svakom u svojoj kutiji, vratite se ovamo. * * * Što? Već ste gotovi? Kako je prošlo? Sada se cijele vjeţbe pokušajte prisjetiti bez ikakva reda. Zapazite kakouopće nije vaţno kojim redom idete, sve dok koristite svoju mentalnu
  32. 32. tablicu. Sve su informacije u njoj već organizirane i poredane, pa ih jenemoguće izgubiti. Odgovorite na sljedeća pitanja: Koja je rijeĉ na sedmom mjestu? Drugom mjestu? Ĉetvrtom mjestu? Na kojem je mjestu ili u kojoj je kutiji rijeĉ "uliĉna svjetiljka"? A rijeĉ "bombon"? A rijeĉ "radio"? Ako ste u bilo ĉemu pogriješili, znaĉi da niste oblikovali dovoljnoneobiĉnu asocijaciju, ili da je niste dovoljno jasno vizualizirali. ĈETVRTA VJEŢBA Sada ćemo memorirati devet glagola: 1. jesti 2. skakati 3. smijati se 4. crtati 5. trĉati 6. spavati 7. raditi 8. boriti se 9. plivati Kako biste vjeţbu obavili kako treba, morate asocirati svaki glagol skorespondirajućom kutijom u svojoj tablici. Tada zamislite svaki objekt štoste ga pridodali svojim kutijama kako izvodi radnje što ih zadani glagoloznaĉava. Smijete zamisliti i sliĉnu akciju koja sugerira glagol što ga moratezapamtiti. Nemojte zaboraviti vizualizirati i druge objekte koji mogu pomoći da sescena utvrdi u pamćenju. Primjerice, na trećem mjestu imamo rijeĉ "smijati se".
  33. 33. U trećoj kutiji moţete zamisliti ogromnu muhu kako sjedi u kinu s 3-Dnaoĉalama na oĉima i kutijom kokica u krilu, te se grohotom smije dok gledavašu omiljenu komediju ili smiješnu scenu. Još jedan primjer. Na šestom mjestu imamo rijeĉ "spavati". Ako ste za 6 odabrali rijeĉ "šah", tada biste mogli zamisliti veliku ploĉuna kojoj su šahovske figure kostimirani stvarni ljudi u prirodnoj veliĉini:kraljica, kralj itd. I svi su oni usnuli kao u bajci o Trnoruţici, hrĉu ispavaju... Šah spava! Pokušajte "ĉuti" i "vidjeti" te neobiĉne asocijacije sa što više detalja irealistiĉnosti. Ako ste pogriješili, znaĉi da niste pravilno sloţili neobiĉnu asocijaciju, ilije niste dovoljno jasno vizualizirali. PETA VJEŢBA Sada ćemo memorirati, redom i uz pomoć naše tablice, devet rijeĉi kojenije moguće jednostavno vizualizirati: njeţnost, ţalost, prekrasno, toĉan, prijateljstvo, hladno, smiješno, plavo, apetit U ovom sluĉaju moramo te rijeĉi zamijeniti objektima ili radnjama kojenas podsjećaju na njih ili ih sugeriraju. Vaţno je još, dakako, da te rijeĉimoţemo vizualizirati. Naprimjer:  Rijeĉ "njegovati" moţe zamijeniti rijeĉ njeţnost, pa onda moţemo tu rijeĉ asocirati s rijeĉju "tuha" ili predmetom za koji ste se trajno odluĉili u kutiji 1. (Recimo da "tuha" leţi bolesna u bolnici s toplomjerom u ustima, a medicinske sestre joj nose lijekove, mjere temperaturu, dakle, "njeguju" bolesnika).  Za rijeĉ ţalost moţete upotrijebiti glagol "plakati", ili moţda vizualizirati imenicu koja sliĉno zvuĉi.
  34. 34.  Za rijeĉ prekrasno zamislite nešto ĉija vas ljepota osobito oduševljava.  Za rijeĉ "toĉan" moţete zamisliti veliki stajaći sat koji otkucava točno vrijeme u polju punom ĉaĊe (ili smislite neku drugu asocijaciju ovisno o predmetu što ste ga smjestili u 4. kutiju).  Naš dobar prijatelj za rijeĉ prijateljstvo.  Ledenjak ili sladoled za hladno.  Klaun za smiješno.  Nebo za plavo.  Ogroman, slastan sendviĉ za apetit. Nakon što ste izveli devet asocijacija, moći ćete zapamtiti, u svakojkutiji, predmet ili radnju koja zamjenjuje svaku od onih rijeĉi što se ne dajuvizualizirati. Ne biste trebali imati nikakvih problema da se smjesta prisjetiteizvornih rijeĉi te tako pravilno dovršite zadatak. Ako ste pogriješili, znaĉi da niste napravili dobru asocijaciju ili je nistedovoljno ţivo vizualizirali. Sada ćemo proširiti našu tablicu s 10 novih kutija: 11 tuta, duda, tata, teta 12 tuna, dina 13 dama, tom (svezak) 14 teka (razg. biljeţnica) 15 idol (zamislite svog idola) 16 tisa (crnogoriĉni otrovni grm s crvenim bobicama) 17 tofu (sir od sojinog mlijeka) 18 duga, doga 19 tuba, tupe, top, tava 20 nar (vrtna voćka iz porodice šipaka veliĉine jabuke, mogranj)
  35. 35. ŠESTA VJEŢBA Sada ćemo obaviti drugu praktiĉnu vjeţbu koja će nam koristiti primemoriranju ĉistih podataka: atomski brojevi 10 kemijskih elemenata. Za toćemo koristiti mentalnu tablicu. Element / atomski broj # - Ugljik: 6 - Dušik: 7 - Natrij: 11 - Fluor: 9 - Aluminij: 13 - Fosfor: 15 - Magnezij: 12 - Sumpor: 16 - Berilij: 4 - Litij: 3 Zamijetite kako zahvaljujući primjeni vlastite mentalne karte umemoriranju ove vjeţbe uvijek raspolaţemo dobrom vizualnom predodţbombarem jednog dijela asocijacije, zato što polovicu svake asocijacije (u ovomsluĉaju su to atomski brojevi) ĉini znamenka koja će korespondirati sjednom od naših mentalnih kutija, a time i objektom koji smo smjestili u nju.Dakle, ako je atomski broj 6, vizualizirat ćemo šah (kutija 6), UFO tamogdje je atomski broj 7 itd. Drugim rijeĉima, pola posla je već obavljeno. Drugu polovicu asocijacije u ovom sluĉaju predstavljaju kemijskielementi. Neke od njih nije teško vizualizirati – aluminij, naprimjer. Lako jezamisliti aluminijsku foliju u koju tako ĉesto umatamo sendviĉe. Ĉak bismomogli vizualizirati i sendviĉ. Ista je stvar i s fosforom (šibice). MeĊutim,ostale kemijske elemente morat ćemo zamišljati indirektno, koristeći nekepredmete što nas podsjećaju na njih. Primjerice, fluor moţemo zamijeniti stubom zubne paste (znajući da je fluor kljuĉni sastojak paste za zube), pa ĉaki ĉetkicom za zube. Pomoći će nam i ako vizualiziramo pranje zubi. Za ostale kemijske elemente što ih ne moţemo vizualizirati – litij,primjerice – morat ćemo ih zamijeniti predmetima koje sliĉno zvuĉe ili kojenas podsjećaju na njih i u tom smislu nam pomaţu da ih se prisjetimo.
  36. 36. Ovdje morate biti izuzetno oprezni! Rijeĉ "litij" trebala bi se zamijenitiobjektom (uvijek moramo koristiti nešto konkretno radi lakše vizualizacije)sliĉnoga naziva ili ĉiji naziv poĉinje istim slovima kao "litij" te nas tako"navodi" da se prisjetimo tog elementa – recimo, rijeĉ "litica". Kada traţimo rijeĉ kojom moramo zamijeniti drugu rijeĉ što ju nije lakovizualizirati, uvijek je bolje odabrati neku koja "navodi na trag" prve rijeĉiidentiĉnim prvim slovima. To je bolje od odabira rijeĉi koja sliĉno zvuĉi ilirijeĉi koja se s prvom rimuje. Naprimjer, pretpostavimo da se pokušavamo prisjetiti imena glumcaMarlona Branda, i baš nam je na vrhu jezika, ali jednostavno nam neuspijeva. Lakše bismo se prisjetili kad bi nam sugovornik pomogao iprišapnuo prva tri slova u glumĉevu imenu. Dakle, kad bi šapnuo: "Poĉinje Mar...", odmah bismo odgovorili:"Marlon Brando!" S druge strane, mnogo biste se teţe sjetili da vam jerekao: "Zvuĉi sliĉno malini." Zato uvijek kad je moguće odaberite zamjenuza rijeĉ koja nas navodi da se prisjetimo rijeĉi koja nam treba, i tozahvaljujući podudarnosti u prvim slovima. U ovoj vjeţbi, uzimajući u obzir spomenuta pravila, bilo bi najboljeupotrijebiti rijeĉ "litica" jer se moţe vizualizirati. Sada moţemo smislitineobiĉnu asocijaciju s rijeĉju "muha" jer je to rijeĉ iz naše mentalne kutijekoja korespondira s atomskim brojem litija (3). Tu vještinu ste,pretpostavljam, već svladali. Pa prionimo onda na posao i dovršimo ovu vjeţbu! Zapamtite da smišljanje asocijacija samo po sebi predstavljaveliĉanstvenu vjeţbu za vaš mozak. KOMPLETIRANJE MENTALNE TABLICE Ovdje ću vam predstaviti ostatak osnovne mentalne tablice s potpunim ipreciznim objašnjenjima za svaku izabranu rijeĉ. Tablicu biste trebalisavršeno svladati. Naravno, nećemo koristiti kutiju za "0", jer smo je većpovezali s rijeĉju ORAO. To ćemo smjestiti u posebnu pomoćnu kutiju. Baš svaka kutija mora vam biti savršeno jasna. Kao što sam većnapomenuo, moţete preuzeti moje prijedloge ili pak smisliti posve nove,poštujući moja ili vlastita pravila.
  37. 37. Nemojte zaboraviti da je mnogo bolje odabrati objekte koji se mogusavršeno vizualizirati, odnosno pruţaju jasnu i oštru sliku. Izbjegavajteobjekte koji previše nalikuju objektima pridruţenim drugim kutijama.Sliĉnost moţe uzrokovati zbrku. Primjerice, "ĉaša" i "vaza" previše su sliĉneda se upotrijebe za kutije 49 i 96, zato biste za jednu od tih kutija trebalineku drugu rijeĉ. Kako bih vam olakšao stvari, dat ću vam kompletnu mentalnu tablicu,svih 100 kutija, da iz njih odaberete rijeĉi koje vam odgovaraju: 1 duh, tuha (dijalektalna rijeĉ za poplun ispunjen perjem) 2 Noa (onaj koji je skupio sve ţivotinje na svojoj arci) 3 muha 4 ĉaĊa 5 hala 6 šah 7 UFO (slavni neidentificirani leteći objekti) 8 Gea (Zemlja) 9 puh 10 tur, tura 11 tuta, duda, tata, teta 12 tuna, dina 13 dama, tom (svezak) 14 teka (razg. biljeţnica) 15 idol (zamislite svog idola) 16 tisa (crnogoriĉni otrovni grm s crvenim bobicama) 17 tofu (sir od sojinog mlijeka) 18 duga, doga 19 tuba, tupe, top, tava 20 nar (vrtna voćka iz porodice šipaka veliĉine jabuke) 21 nota (glazbena), inat, nit 22 neon, nona (reg. baka)
  38. 38. 23 Nemo (kapetan podmornice, iz romana 20 000 milja pod morem)24 Inka (piće ili pripadnik naroda)25 Nil (vidim ga s piramidama)26 nos27 Info (zamišljam informacijski desk)28 noga, noj29 nova (supernova), nebo, Nova (TV)30 more31 moda32 mina33 mama34 maĉ, Miki (Maus), muka, meĉ35 mula36 miš37 mafia (zamislite tipiĉnoga gangstera strašnoga lica u kićastom odijelu), muf38 mag (maĊioniĉar, ĉarobnjak, mudrac)39 ameba, mapa, mop (krpa za pod)40 car41 Ĉita (popularna ĉimpanza iz filmova o Tarzanu)42 kuna, ĉun (manji plitki ĉamac)43 kuma (moţda vilinska kuma iz Shreka II)44 kuća, koka (domaća ptica)45 koala, ĉelo46 ĉaša, kaša, koza47 kafe (café)48 ĉaj
  39. 39. 49 ćup, okovi50 lira (glazbeni instrument), Lara (lik iz doktora Ţivaga)51 led, LED (zamislite digitalni kalkulator ili sat), let, Ledo (sladoled)52 luna, lane53 lim, Lama (zamislite Dalai Lamu ili tibetanskog redovnika)54 leća, Ilica55 lula56 loza, lešo, leš57 laf (momĉina, frajer)58 liga59 lava60 sir, ţir61 sat62 šina, ţuna, ţena, san63 Sumo (zamislite sumo-borca), šuma,64 šeik, šaka65 sol, šal, ţal66 suza, zez, šaš67 sofa68 soja, ţega, Ţuja (ako je volite piti), Zagi (maskota davne Univerzijade)69 soba, ţaba, Sava, sob70 far (na autu)71 feta, Fido (ime psa)72 fan73 fama74 faca, fićo
  40. 40. 75 faul, "fila" (krema za kolaĉe)76 fuţi, fiš (paprikaš), faza (strujna)77 Fifi (lik iz crtića)78 fuga, fuj79 FBI (zamislite njihove tipiĉne jakne s inicijalima "FBI" sa straţnje strane)80 gora, Jura81 gad, gate (dijalekt. hlaĉe), gat, jato, jahta82 Jana (mineralna voda ili ime), gnu (ţivotinja), jen83 guma, jama, gem84 gaće, gica, jak (ţivotinja)85 iglu, gel, jela86 gaza, gas, jeţ87 gaf, jafa (keksi, namjerno griješimo samo s jednim f)88 guja, gaga, jugo (vjetar), jug89 Job (biblijski lik), guba90 bura, pura, vrh91 bide, put, pad92 vuna, Pan, vino, poni93 puma, bum!94 biĉ, pak, vuk95 vol, bol, val, pol96 Pisa, viza, pusa, vaza97 VHF (zamislite televiziju), puf, paf98 vaga99 beba, papa, buba100 Etruria, terra (lat. zemlja)
  41. 41. PROŠIRIVANJE MENTALNE TABLICE Naša bi nam mentalna tablica u budućnosti mogla postati premala.Primjerice, španjolski ustav ima 169 ĉlanaka. Ţelimo li zapamtiti svih 169ĉlanaka španjolskoga ustava, lako je vidjeti da nam treba još 69 kutija zaĉlanke koji prelaze broj 100. Ipak, mentalnu kartu nije teško proširiti. Postoje dva moguća naĉina dase to uĉini: 1) Isti naĉin na koji smo to dosad ĉinili, poštujući pravila koja smoustanovili za slaganje mentalne karte od 100 kutija. Naprimjer: Za kutiju 101 treba nam: 1 0 1 t r t d d Vidimo da se rijeĉ "torta" vrlo dobro uklapa u taj model. Mogli smopronaći i neku drugu rijeĉ, recimo "druid" ili "trut". Za kutiju 102 moţemo uzeti rijeĉ "trn", "drum" za broj 103 i tako dalje. Budući da ova metoda proširivanja iziskuje mnogo vremena i truda (no,valja reći da je ujedno i najizravnija i najuĉinkovitija) preporuĉujem vam daje primjenjujete po potrebi. 2) Po metodi dţokera, koja će nam omogućiti da je uvišestruĉimo(umjesto da je proširujemo). To znaĉi da će nam svaka kombinacija dţokeradati 100 novih kutija. S tim sustavom tablica dobiva enormne dimenzije, premda sve ima svojucijenu, naravno. U našem sluĉaju svaka neobiĉna asocijacija koju napravimobit će utrostruĉena, zato što s jedne strane imamo osnovnu kutiju (izmeĊu 1 i100), a s druge strane imamo sve ono što ćemo staviti u tu kutiju i, konaĉno,dţoker kombinaciju, koja će nam reći u kojoj se stotini nalazimo (100, 200,300 i tako dalje). Naprimjer, pretpostavimo da ţelimo zapamtiti ĉlanak 149 španjolskogaustava. Pretpostavimo takoĊer da u vašoj tablici za broj 49 stoji rijeĉ "ćup" ida je vaš prvi "dţoker" (scena ili mjesto gdje će se odvijati neobiĉnasituacija) olimpijski bazen.
  42. 42. Gore spomenuti ĉlanak poĉinje ovako: "Ekskluzivna kompetencija drţave" Da biste memorirali taj ĉlanak, prvo ga trebate proĉitati i razumjeti, a zato nam treba rezoniranje. Zapazite kako nije teško zakljuĉiti kako se ovaj ĉlanak odnosi na stvarikoje ovise o drţavi, ne na autonomne zajednice ili pokrajine. Drugimrijeĉima, referira na nacionalnu vladu. Kad to jednom proĉitamo, otkrit ćemoda se uistinu odnosi na ono što sam prije spomenuo. Zahvaljujućisposobnosti mišljenja i zakljuĉivanja, nećemo imati problema sa shvaćanjemopće ideje ĉlanka. Moţda ćemo to morati proĉitati nekoliko puta i napraviti neke neobiĉneasocijacije unutar toga, u sluĉaju da je ĉlanak podijeljen na toĉke ili višesekcija. U tom bi sluĉaju trebalo napraviti mali lanac asocijacija (znate većkako se to radi). Istu stvar trebali bismo ĉiniti sa svakim ĉistim podatkom nakoji naiĊemo. Kad to jednom obavimo, naša jedina teškoća, a to uistinu nijelako (premda nikako nije nemoguće) jest zapamtiti odnose li se zapamćenipodaci na ĉlanak 149 ili, recimo, 125. Dakle, da bi se to moglo, potrebno je utrostruĉiti asocijacijupovezivanjem sljedećih ĉimbenika:  "Ćup" – to nam govori da imamo posla s brojem 49 (bilo da ĉlanak završava s brojem 49 ili da je broj 49 dio stotice – 149 ili 249, npr.)  "Ekskluzivna kompetencija drţave". U ovom sluĉaju trebali bismo vizualizirati nešto što nam sugerira tu frazu. Ja zamišljam premijera moje drţave kako ţeli nešto ekskluzivno za sebe i samo za sebe.  "Olimpijski bazen" – tamo se ta neobiĉna asocijacija treba odvijati (time znamo da se radi o ĉlanku 149, a ne 49). Naposljetku sve spomenuto trebamo spojiti na jedinstven naĉin, i pritomse dobro zabaviti. Primjerice, mogli bismo zamisliti sljedeću scenu. Ja vizualiziram prije spomenutoga premijera, s velikim ćupom u rukama,kako svim snagama pokušava isprazniti cijeli olimpijski bazen pun vode.Svaki put kad mu netko priĊe, on posesivno zagrli ćup, zato što neće da muga itko otme. On eksluzivno ţeli prazniti bazen.
  43. 43. Mogli biste takoĊer vizualizirati kako sa svojim najvaţnijim ministrima(uţi kabinet) ćupovima prazni bazen, ako vam se više sviĊa. Sad ste se uvjerili da na taj naĉin uopće nije teško uĉiti – to je ugodno, aistovremeno i nevjerojatno uĉinkovito. Kad mislite na ĉlanak 149, sjetit ćetese ćupa i olimpijskog bazena. Odmah ćete se sjetiti da ćup treba ispraznitibazen, a tko je zato bolji od premijera (i njegova kabineta). I evo ih,posesivno su se prihvatili svoga posla. Sliĉno tome, ako vas na testu pitaju o "ekskluzivnim kompetencijamadrţave", vizualizirat ćete opisanu sliku. Zapazite da je u tom sluĉaju maloteţe sjetiti se broja ĉlanka. To je zbog toga što smo poĉeli od neobiĉneasocijacije, a ne od broja kutije u tablici. U tom sluĉaju bi dana radnja bilapoĉetna ţarišna toĉka asocijacije, a broj ĉlanka (kutija) krajnja ţarišna toĉkaasocijacije. Sjećate li se teorije u kojoj smo objasnili ţarišne toĉke ĉistih podataka.Kada koristimo mentalnu tablicu, bit će lakše zapamtiti poredak asocijacijaako prvo vizualizirate kutiju (poĉetna ţarišna toĉka), a posljednje objekt kojitreba staviti u kutiju (krajnja ţarišna toĉka). Stoga će vam biti lakše prisjetitise cijele asocijacije kad vas zatraţe da objasnite ĉlanak broj 149. Odmahćete otići u svoju mentalnu tablicu, sjetiti se ćupa i bazena, i onda automatskii cijelog sadrţaja ĉlanka. U svakom sluĉaju, kada god na ispitu ĉujete ili vidite pitanje o"ekskluzivnim kompetencijama drţave", bilo bi stvarno "kul" odgovorzapoĉeti ovako: "Sadrţan u 149. ĉlanku Ustava...", zar ne? Ispitivaĉi će bitizapanjeni. Ostale upotrebe džokera Sliĉno tome, dţokera moţe biti koliko god vi ţelite. MeĊutim, predlaţemvam da ih smišljate kad se javi potreba. Kad ih jednom smislite i oni"prorade" kako treba, ne biste ih više nikada trebali mijenjati. U svakomsluĉaju, zasad je mnogo vaţnije da što savršenije ovladate svojom osnovnommentalnom tablicom (1-100). kutije 101 - 200 (ukljuĉujući) - olimpijski bazen kutije 201 - 300 (ukljuĉujući) - svemir kutije 301 - 400 (ukljuĉujući) - erupcija vulkana kutije 401 - 500 (ukljuĉujući) - vaša kuća
  44. 44. kutije 501 - 600 (ukljuĉujući) - planet koji buja ţivotom kutije 601 - 700 (ukljuĉujući) - pustinja kutije 701 - 800 (ukljuĉujući) - sjeverni pol itd. Iskoristite ove situacije ili zamislite vlastite. Kao što moţete vidjeti,jedina prepreka u svemu tome su eventualne granice vaše mašte. Postoje i druge vrste tablica: multiplikativne tablice. Za njih vam trebaosnovna karta od barem 200 kut ija, a ideja je da multiplicirate svaku grupuod 100 kako biste dobili tablicu od 10.000 kutija. Nećemo se udubljivati u tojer iziskuje više pripreme, a i više prouĉavanja. Usto zahtijeva i da prethodnosavršeno ovladate tehnikama iz ove knjige. BILJEŠKA Pazite ovo! Ako multiplicirate lanac od 10.000 kutija s 10 drugih dţoker-situacija, dobit ćete lanac od 100.000 kutija! To je dovoljno da prestrašisvakoga. Naravno, svaka vaša asocijacija morat će biti ĉetverostruka! Dazadovoljim vašu znatiţelju, reći ću vam da osobno vladam desecimaraznovrsnih mentalnih tablica: osnovnim, višestrukim, razgranatim, itd.Najveća ima nezamislivih 1.000.000 kutija – ali nisam je još ispunio (niblizu tome). Ali drţim je u pripravnosti, za svaki sluĉaj!
  45. 45. 3 Fotografsko ĉitanje (ultra brzo) ZAŠTO JE VAŢNO NAUĈITI ISPRAVNO ĈITATI? Prije svega, trud i vrijeme što ga uloţite u kvalitetnu tehniku ĉitanjavratit će vam se dvostruko. Drugim rijeĉima, uspjet ćete razviti brzinuĉitanja koja nadilazi svaki prosjek (ĉitat ćete barem tri do ĉetiri puta brţe).Moći ćete takoĊer lakše i efikasnije memorirati informacije pri ĉitanju, ĉimeće se znaĉajno smanjiti potreba za višekratnim pregledom materijala. Drugo, uz malo treninga, tijekom ĉitanja moći ćemo memoriratiinformacije zahvaljujući razvijanju sposobnosti stvaranja "mentalnogvidea". To znaĉi da ćemo informacije ĉitati tako brzo i precizno da će seĉiniti kao da gledamo film u kinu. Da smo ovu informaciju gledali u kinu,zapamtili bismo je mnogo bolje nego ĉitajući je u knjizi, zar ne? Osjetit ćemo entuzijazam i koncentraciju. Dok budemo uţivali usenzacijama našeg mentalnog videa, inspirirat će nas oĉevidna brzina ipouzdanost naše ĉitalaĉke plovidbe tekstom. Nadalje, zahvaljujući mnogo boljem razumijevanju proĉitanoga, brzomĉitaĉu mnogo je lakše shvatiti opći smisao informacije.
  46. 46. Najveći NEDOSTACI što ih nalazimo u većine ljudi sljedeći su: a) Linearno čitanje riječi, bez da se zastane i pogleda ih se nakratko.Ako tako ĉinimo, nećemo moći uistinu shvatiti proĉitane ideje i informacije.Kad je objekt nepomiĉan, poput redaka u tekstu koji ĉitamo, i oko mora bitinepomiĉno, kako bi moglo jasno percipirati objekt. Ako tijekom snimanjaneprekidno pomiĉemo fotografski aparat, nećemo dobiti jasnu slikunepomiĉnog objekta, zar ne? Ista se stvar dogaĊa pri našoj tehnici fotografskog ĉitanja. Moramoistovremeno obuhvatiti grupu rijeĉi i "fotografirati" ih tijekom trenutnestanke. Ne smijemo se prepustiti jednostavnom skeniranju rijeĉi bezzastajkivanja, što uglavnom većina nas radi. To će nam samo dati neskladnu,zamućenu i nefokusiranu sliku rijeĉi te nam onemogućiti da ih ispravnovidimo. b) Sporo čitanje. Prosjeĉna brzina ĉitanja iznosi 200 rijeĉi u minuti, zbogĉega:  Gubimo vrijeme  Gubimo koncentraciju  Ometa se naša sposobnost zadrţavanja informacija, zbog veće praznine meĊu idejama. Nadalje, neki studenti, zbog svojih pogrešnih ĉitalaĉkih navika (ĉestovraćanje već proĉitanim recima), završe na prosjeku od 100 proĉitanih rijeĉiu minuti. Kako bi se naša tehnika pravilno primijenila, oĉi se moraju micati postranici nizom vrlo brzih skokova, zastajkujući na svakoj grupi rijeĉi(unutar istog reda) koju kanimo fotografirati. Te pauze trebaju trajati od 0,25do 0,75 sekundi. Te pauze ili zastajkivanja – bolje reĉeno, fotografije – trebaju obuhvatitigrupu od 4 do 6 rijeĉi. Zapravo, dok ĉitamo reĉenicu nismo zainteresirani zapojedinaĉni smisao svake rijeĉi; mi traţimo opći smisao reĉenice. Uzmimo,recimo, reĉenicu: "Kanarinac skakuće i pjeva u svom kavezu."
  47. 47. Ova reĉenica opisuje scenu koju je moguće vizualizirati u potpunosti.Budemo li tako postupili, dulje će nam ostati u pamćenju, jer nas zanimacjeloviti smisao reĉenice, ne svaka rijeĉ zasebno: "Kanarinac...skakuće...i....pjeva...u...svom....kavezu.". Sporiji ĉitatelji moraju postupno nadodavatismisao svakoj rijeĉi koju ĉitaju, što se dogaĊa nesvjesno, rijeĉ po rijeĉ, svedok ne doĊu do konaĉnog smisla. To pak rezultira smanjenjem brzine ĉitanjai koncentracije. Takvi se ĉitatelji prerano iscrpe, jer tekst gledaju šest putaĉešće – nesvjesno se napreţu kako bi se prisjetili svake rijeĉi posebno, svedok ih ne poveţu i ne doĊu do konaĉnog smisla, a to sve uzrokuje mentalnunapetost. Vratimo se reĉenici: "Kanarinac skakuće i pjeva u svom kavezu.".Proĉitate li to rijeĉ po rijeĉ, slijeva nadesno (obiĉno to svi ĉine), primijetitćete da ste uistinu morali napraviti podsvjestan napor kako biste memoriralisvaku rijeĉ i kasnije je se prisjetili. Zapazite kako se, ako doĊemo do rijeĉi"skakuće", a ne moţemo se prisjetiti da je rijeĉ o kanarincu, nećemo moćisjetiti smisla reĉenice. Dakle, nećemo znati o kakvoj se informaciji radilo.Kako bismo na taj naĉin uopće mogli uĉinkovito pamtiti? Ova je reĉenica kratka i lako pamtljiva. MeĊutim, logiĉno je da se uduljim reĉenicama ili sloţenijim tekstovima moţemo lako izgubiti (zapravosam siguran da ćemo se prije ili poslije izgubiti). Ponestat će namkoncentracije, a moţda posve zaboravimo sve što smo proĉitali. Naš um se utakvom sluĉaju lako "iskljuĉi" i skrene s puta. Onaj mali napor nesvjesnog naknadnog pamćenja, koji sam prijespominjao, nekim se uĉenicima moţe ĉiniti beznaĉajnim. MeĊutim, kadĉitamo reĉenicu za reĉenicom, satima i danima, taj mali napor ometa neštomnogo veće i nesumnjivo koĉi našu sposobnost brzog memoriranja graĊe. Dok ĉitamo, barem dok ne steknemo dovoljno iskustva i teĉnosti, trebalibismo koristiti vodiĉ. To moţe biti olovka ili neko drugo vizualnopomagalo; pomoći će nam da se pravovremeno fokusiramo na grupu rijeĉikoju ţelimo ĉitati ili fotografirati, kao i da odrţimo ujednaĉen i precizanritam pri ĉitanju svakog retka. Korištenje olovke ili pokazivaĉa kao vodiĉanekim se ĉitateljima ĉini neprirodnim. Uvjeravam vas da to nije tako. Kadtek uĉimo ĉitati u djeĉjoj dobi, naš prirodni instinkt nekako nam sliĉnopomaţe, jer obiĉno ĉitamo uz pomoć prsta. Baš poput kompasa ilidalekozora on nam pomaţe da se pravilno usmjerimo. Zato je tijekom ĉitanjamnogo bolje koristiti vizualno pomagalo (koje olakšava oĉima da se kreću
  48. 48. po stranici), umjesto da naprosto pustimo vidu da stihijski i neprecizno lebdinad tekstom, dok mi pokušavamo naći rijeĉi ili retke, pa ĉesto i zalutamo. Uistinu, ako ţelimo nauĉiti ĉitati brzo i pouzdano, vizualno pomagalonam je apsolutno nuţno. Nije da mi ne bismo mogli ili trebali ĉitati beznjega, samo što ćemo se bez njega kretati sporije i nepreciznije, ĉime će namĉitanje postati napornije. Nadalje, trebat će nam mnogo više vremena i radadok kvalitetno ne ovladamo tehnikom, da ne spominjem razoĉaranje koje bimogli osjetiti oni koji su došli tek na pola puta. Ne bismo trebali mrmljati tijekom ĉitanja, niti bismo trebali micatiusnama, ĉak ni malo. To će samo usporiti brzinu ĉitanja. Koncentraciju imisli trebali bismo takoĊer usmjeriti na zamišljanje i vizualiziranjeproĉitanoga, kao da se radi o filmu. To je najvaţnija tajna. Tekst što ga ĉitamo trebao bi biti pozicioniran horizontalno, nikako podkutom (kao što ĉinimo dok pišemo). To će poticati brţe pomicanje oĉiju.Trebali bismo takoĊer ĉitati s udaljenosti od otprilike 30 centimetara odstranice. Najznaĉajnije PREDNOSTI pravilnog ĉitanja su sljedeće:  Ova tehnika ĉitanja pomoći će poboljšati naš osjet "mentalnog videa", što je nedvojbeno najbolje oruĊe za pomoć u pamćenju.  Dobrom tehnikom štedimo nevjerojatno mnogo vremena. To je kao da usporeĊujemo putovanje automobilom brzinom od 100 do 200 km/h (ĉitanje 100 do 200 rijeĉi u minuti) s putovanjem avionom koji leti brţe od zvuka, dakle 1000 km/h (ĉitanje 1000 rijeĉi u minuti). Tom je brzinom moguće ĉitati zato što je naša mentalna sposobnostzadrţavanja ĉinjenica i percipiranja informacija mnogo veća od najvećebrzine ĉitanja. Mi moţemo ĉitati 1000 rijeĉi u minuti, ali kad gledamo film ukinu, sposobni smo zadrţati informacije i ĉinjenice ekvivalentne ĉitanju do60.000 rijeĉi u minuti. Ja sam to mnogo puta uspio postići na natjecanjima, apostiţem i dalje, s još većim uspjehom. Budući da ĉitamo mnogo sporije nego što naš um moţe snimati podatke,sporo ĉitanje moţe samo usporiti proces pamćenja. Stoga brzinu ĉitanjatrebamo dovesti do maksimuma. Zar je stvarno istina da naši umovi mogu primati informacije brzinomekvivalentnom ĉitanju 60.000 rijeĉi u minuti, te ih u isto vrijeme i razumjeti? Naravno! Dopustite da vam pokaţem. Naprimjer:
  49. 49. U jednoj filmskoj sceni vidimo kako ĉovjeka odjevenog u crno odijelo,koji visi s ograde broda, kane dokrajĉiti s leĊa, velikim noţem, za punogamjeseca... Mentalna apsorpcija nam je tako brza da smo u stanju sve informacijepreuzeti u manje od jedne sekunde, s potpunom jasnoćom i obiljem detalja:bljesak noţa, tišina, svjetlo i sjena, pribliţna visina i fiziĉka obiljeţja likova,brzina pokreta, glazba, pozadinski zvukovi, itd. Kad bismo rijeĉima moraliopisati sve što smo vidjeli u toj sekundi, trebalo bi nam otprilike 1000 rijeĉi. Imamo tako mnogo potencijala da moţemo ĉak i s priliĉnom lakoćompredvidjeti što će se dogoditi u sljedećoj sceni: "Hoće li ovog ĉovjeka na kraju ubiti?" Ili bismo mogli osjetiti i pomislitinešto sliĉno ovome: "Pomakni se već jednom! Ubit će te!" (Naravno, usluĉaju da smo na strani lika.). Stoga, u jednoj sceni filma moţemo upiti koliĉinu informacijaekvivalentnu ĉitanju 60.000 do 80.000 rijeĉi u minuti. Drugim rijeĉima,toliko bi nam rijeĉi trebalo da savršeno opišemo jednominutnu scenu. Uteoriji bi to bila maksimalna brzina ĉitanja, ipak mnogo viša nego u praksi. Dok primjenom mentalnog videa (što ga svi posjedujemo) kozmiĉkombrzinom skupljamo podatke, maksimum doseţemo gledajući filmske scene(izuzev patnje, osjećaja straha, emocija itd.). Informacije skupljene u samojednoj sekundi toga filma, kad bi se zapisale, stale bi otprilike na jednustranicu knjige. Pogledajmo koliko nam je malo vremena potrebno da odgledamo film(dva sata otprilike) i kako dobro ĉuvamo informacije iz njega. Usporedite tos time koliko vam treba da proĉitate knjigu. Nadalje, knjiga redovito sadrţimnogo manje informacija od filma. U njoj nema glazbe, niĉega te vrste, dane spominjemo ĉinjenicu kako je naše zanimanje, koncentracija i ostalamotivacija uvijek viša dok gledamo film. Proces usvajanja podataka tijekom ĉitanja toliko je usporen da našpodsvjesni um ne uspijeva povezati ideje koje smo proĉitali u tekstu,ometajući sposobnost razumijevanja i procesuiranja informacija prikupljenihna svakoj stranici. Zato inzistiram da brzo i dobro ĉitanje bude sliĉnogledanju filma u kinu, sa svim prednostima koje uz to idu. Istrenirani umbrzog ĉitaĉa procesuira informacije tako brzo da neizbjeţno stvara serijeslika, ili barem senzacija – upravo zato što je to jedini naĉin da se u tako
  50. 50. kratkom vremenu "probave" informacije. Nema drugoga naĉina da se topostigne. Radi se o fantastiĉnom osjetu koji nazivam mentalnim videom. No sada – mrzim što vam to moram reći – u svemu tome postoje nekeprepreke. Prije nego što pohlepni ĉitatelji uspiju kreirati mentalni video usvojim umovima, trebat će im dvije stvari: 1) sposobnost brzog ĉitanja (barem 800 do 900 rijeĉi u minuti) radi unosa informacija koje sadrţe dovoljnu koliĉinu podataka. U tom je sluĉaju podsvjesni um prisiljen reagirati stvaranjem slika radi procesuiranja tolike koliĉine informacija ili podataka. 2) istreniran i jak um, tako da ĉitatelj moţe primiti unos velike koliĉine informacija, velikom brzinom, i posljediĉno stvarati slike, bljeskove ili senzacije (ovisno o tipu teksta koji ĉitamo). Na svojim teĉajevima, nakon 90 minuta intenzivnog treninga, većinusvojih uĉenika uspijevam uvjeţbati da utrostruĉe ili uĉetverostruĉe brzinuĉitanja. Nakon toga se brzina stabilizira na 700 do 800 rijeĉi u minuti, što inije loše za poĉetnike, zar ne? Radim s njima kako bi "okrijepili" umove i otvorili ih barem na nekolikominuta, tako da mogu primiti i usvojiti popriliĉnu koliĉinu informacija. Inaĉebi ĉitali bez ikakvoga razumijevanja. Neki se doslovce "izbezume" kad videda uspijevaju nesvjesno i automatski vidjeti, osjetiti i ĉuti informacije utekstu koji su dobili na ĉitanje. Naţalost, tim nadarenim polaznicima sve touzbuĊenje poremeti koncentraciju pa se slike što su ga prouzroĉile ubrzoizgube. Onda oni neumorno ĉitaju kako bi vratili "video senzaciju". No,koliko se god trudili, to nije moguće odmah postići. Senzacija dolazi samokad se relaksirate i "oporavite" svoju tehniku. Meni to uspijeva u prvojbrzini (otprilike 1.200 rijeĉi u minuti) i, uz malo prakse, ne bi trebalo bitiproblema u dostizanju senzacije mentalnog videa kojega je, usput reĉeno,moguće vjeţbati i na druge naĉine. Sada ćemo poĉeti s prvom vjeţbom. Siguran sam da jedva ĉekate. Nekesloţenije vjeţbe nisu ukljuĉene u ovu knjigu. U budućnosti moţda napišemradni priruĉnik u kojem ću predstaviti opseţnija objašnjenja tehnikafotografskog ĉitanja, mentalnog ĉitanja i pamćenja općenito. No, to će sedogoditi kada entuzijasti budu pripremljeniji i iskusniji zahvaljujući upravoovoj prvoj knjizi.
  51. 51. PRVA VJEŢBA Sada ćete proĉitati dvije zgodne priĉice tiskane vertikalno u uskimstupcima. Morat ćete upotrijebiti svoj periferni vid kako biste mogli vidjelisvaki redak. Svaki redak sadrţi otprilike dvije do tri rijeĉi. Bit je u tome dasve rijeĉi vidite odjednom, jednim brzim pogledom. To znaĉi da u isti mahmorate vidjeti poĉetak i kraj reda. PAŢNJA!  Ne ĉitajte slijeva nadesno. Cijeli redak proĉitajte odjednom, kao da ga fotografirate. Tada, uz male skokove, nastavite prema kraju stupca sve do kraja teksta.  Dok ĉitate (ili fotografirate) tekst, skokovi trebaju biti brzi, a zastajkivanja vrlo kratka, trenutna.  Koristite vizualno pomagalo. Moţete koristiti olovku ili štapić te pokazivati redak time, kako biste omogućili oĉima da kreću brzo i precizno duţ stranice.  Trebali biste ĉitati dva retka u sekundi. Ne bojte se. Uvjerit ćete se da takav ritam nije teško odrţati.  Prvo proĉitajte tekst A, mnogo puta zaredom, sve dok u umu ne uspijete "vidjeti" što ĉitate. Tu senzaciju zovemo "mentalnim videom". Osim što je vrlo ugodan, omogućuje nam da tekst memoriramo brţe i kvalitetnije. Pomaţe nam i da se bolje koncentriramo.  Svaki put ĉitajte brţe i brţe. Kad to dobro usvojite i uspijete "vidjeti" proĉitano u svom umu, poĉnite s tekstom B. Poĉnite kad budete spremni.
  52. 52. TEKST AJednoga jakosunĉanoga danau mjesecu kolovozujedan se djeĉakna ljuljaĉkiu parkuljuljao s mamom.Otmjen ĉovjeku skupom odijeluprošao jekraj njihi zastaoda ih pogleda.Odjednom odloţisvoju aktovkupod stablo,olabavi kravatu,i sjedne na ljuljaĉkudo njih.Veselo imse smiješio.U srediniuţurbanog danaĉovjek je našaomalu oazudjetinje radosti.
  53. 53. TEKST B Pod vodstvom svoga vodiĉa sedam putnika hodalo je po bijelome pijesku plaţe na najjuţnijem otoku arhipelaga Galapagos. Traţili su gnijezda u kojima zelene kornjaĉe nose svoja jaja i ostavljaju ih da se izlegnu. Svake godine, u travnju ili svibnju, male kornjaĉe izlaze iz svojih gnijezda i kreću u grozniĉavu neizvjesnu trku do mora da ne bi postale ruĉak gladnim pticama. DRUGA VJEŢBA Slušajte ovo! Prosjeĉna brzina ĉitanja studenta na fakultetu iznosi 200 do250 rijeĉi u minuti. Tome još morate oduzeti vrijeme izgubljeno na vraćanje i ponovljenoĉitanje već proĉitanih materijala. Nakon svega toga, prosjeĉna brzina ĉitanjamogla bi iznositi jedva 150 rijeĉi u minuti ili ĉak i manje.
  54. 54. Sada trebate misliti na VRIJEME. Posebnu pozornost posvetitesljedećemu:  Prethodna dva jednostavna teksta imaju otprilike 60 rijeĉi, razdijeljenih u 25 redaka. Ako svaki tekst proĉitate u 8 sekundi, ĉitali biste fotografski brzinom od 8 rijeĉi u sekundi, što i nije loše za poĉetnika. To je ekvivalentno ĉitanju inspirativnih 480 rijeĉi u minuti!  Dakle, to bi trebao biti vaš prvi cilj u poĉetku. Poĉnite s tekstom A. Svaki redak trebate pratiti olovkom, ali trebate paziti da olovkom ne skaĉete previsoko ili zakrivljeno, bolje da je naprosto pomiĉete preko teksta, skaĉući horizontalno i blizu teksta, glatko a opet brzo.  Pokušajte malo-pomalo povećavati brzinu sve dok ne dostignete drugi cilj, a taj je da Tekst A proĉitate u 6 sekundi. Tako ćete dostići brzinu od 10 rijeĉi u sekundi, ili, drugim rijeĉima, ne manje od 600 rijeĉi u minuti!!! To je sad već voţnja, zar ne?  Onda biste isto trebali postići s Tekstom B. Moţda vam se ĉini da su predloţeni tekstovi prejednostavni, no takvitoĉno trebaju biti. Prvo morate poĉeti s jednostavnim tekstovima koji sadrţevrlo malo ĉistih podataka te ih se moţe lako mentalno "vidjeti". To je zatoda bi i najljeniji umovi (a lijeni su samo zato što su toliko dugo radiliusporeno) poĉeli valjano koristiti svoje sposobnosti. Sjetite se da smo već prouĉili tri moguća naĉina pamćenja. Iz onoga štosmo dosad vidjeli, moţemo zakljuĉiti da ovi tekstovi ne sadrţe (ili jedvasadrţe) ĉiste podatke, pa je jedino moguće da ih zapamtimo ponavljanjem.Drugim rijeĉima, ako ih nekoliko puta proĉitamo, sigurno ćemo moćidetaljno govoriti o njima. Logiĉno, ovaj je sistem ovdje najbolji. Nemojte zaboraviti da morate pokušati mentalno "OSJETITI" ili"VIDJETI" ono što ĉitate. To je kao da prisiljavate svoj mentalni video da sepojavi, što, usput reĉeno, nije isto što i ĉitanje teksta i pokušavanje da ga sementalno proĊe gledanjem slika. Ni to, s druge strane, nije loša ideja i moţeposluţiti za vjeţbu. Mentalne senzacije idu paralelno s informacijama što ihĉitate, istovremeno, ponavljam, kao da gledate film u kinu. Ako ste spremni, zgrabite štopericu i poĉnite ĉitati. Rekao sam ĉitati??? Letjeti kroz tekst!

×