Uploaded on

Mokraćni sustav i bubrezi - anatomija i fiziologija

Mokraćni sustav i bubrezi - anatomija i fiziologija

  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Be the first to comment
No Downloads

Views

Total Views
1,529
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
1

Actions

Shares
Downloads
79
Comments
0
Likes
1

Embeds 0

No embeds

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
    No notes for slide

Transcript

  • 1. MOKRAĆNI SUSTAV ANTONIO KOBAŠ, DR.MED. preuzeti na: www.slideshare.net/kobas
  • 2. USTROJSTVO MOKRAĆNOG SUSTAVA • mokraćni sustav (systema urinarium) čine: • bubrezi (renes) • mokraćovodi (ureter) • mokraćni mjehur (vesica urinaria) • mokraćna cijev (urethra)
  • 3. BUBREZI (REN, NEPHRO) • parni žljezdani organi mase oko 150g koji izgledom nalikuju zrnu graha • desni bubreg je položen niže od lijevog • smješteni su retroperitonealno, uz stražnju stijenku trbušne šupljine u slabinskom području s lijeve i desne strane kralješnice, u razini od L1 – L3 • konveksna strana bubrega položena je lateralno, dok se na medijalnoj (konkavnoj) strani nalazi bubrežna stapka (hilum renale) • u području hiluma u bubreg ulazi bubrežna arterija, a iz njega izlaze bubrežne vene i mokraćovod • bubreg je obavijen tankom vezivnom opnom oko kojeg se nalazi čahura masnog tkiva (capsula adiposa)
  • 4. • građa bubrega: 1. kora (cortex) – oko 4mm debeo sloj koji se nalazi izvana • sadrži Malpighijeva tjelešca nefrona 2. srž (medulla) – unutarnji sloj • u srži se nalaze stupići (columnae renales) koje omeđuju tvorbe slične piramidama (pyramides) • piramide se vršnim bradavicama (papillae) otvaraju u bubrežnu šupljinu • vršne papile piramida okružuju bubrežni vrčevi (calices renales) koji se slijevaju u bubrežnu zdjelicu (pelvis renalis), a ona se nastavlja u mokraćovod (ureter)
  • 5. NEFRON • osnovna građevna jedinica bubrega • u oba bubrega ih ima otprilike 2.400.000 • sastoji se od sustava bubrežnih cjevčica (tubula) i sustava krvnih žila • Malpighijevo bubrežno tjelešce (corpusculum renale) nalazi se u kori bubrega (cortex), a tvori ga splet kapilara (glomerulus) uložen u Bowmanovu glomerularnu čahuru (capsula glomerularis) • krv u glomerul dolazi dovodnom aferentnom arteriolom, gdje se potom kroz kapilarne pore tekući dio krvi filtrira u prostor čahure • iz glomerula krv otječe užom odvodnom eferentnom arteriolom, koja se u blizini tubularnog sustava grana na splet peritubularnih kapilara
  • 6. • sustav bubrežnih cjevčica (tubuli renales): • započinje Bowmanovom glomerularnom čahurom, koja obavija glomerul • na čahuru se nadovezuje proksimalni tubulus • proksimalni tubulus se nastavlja u henleovu petlju, koja se prvo spušta u bubrežnu srž (silazni krak), a potom zavija i vraća se u bubrežnu koru (uzlazni krak) te prelazi u distalni tubulus • distalni se tubuli ulijevaju u sabirne cjevčice (tubuli coligentes) koji prolaze bubrežnom srži i završavaju na vrhu bubrežnih piramida • prolaskom kroz tubule, sastav filtrirane tekućine se mijenja, pa se na kraju sabirnih cjevčica ona pretvori u mokraću, što se cijedi na otvorima piramida u bubrežne vrčeve (calices renales)
  • 7. MOKRAĆOVODI (URETER) • odvode mokraću iz bubrega • parna tanka cijev usmjerena dolje i medijalno • seže do mokraćnog mjehura u koji ulazi
  • 8. MOKRAĆNI MJEHUR (VESICA URINARIA) • spremnik mokraće (oko 1L) • smješten u zdjelici iz pubične kosti i pokriven potrbušnicom • tijelo mjehura (corpus vesicae) nastavlja se sprijeda i dolje u vrat mjehura (cervix vesicae), a gornji i stražnji dio je dno mjehura (fundus vesicae) • glavni dio stjenke mjehura čine snopovi glatkog mišićja koji na izlazu iz mjehura tvore mišić zapirač (m. sphyncter) – zadržava urin • sluznica (tunica mucosa) mjehura je obilato naborana, osim na stražnjoj strani gdje postoji glatko trokutasto područje (trigonum vesicae) na čijim se vršcima otvaraju mokraćovodi i mokraćna cijev
  • 9. MOKRAĆNA CIJEV (URETHRA) • prazni mokraćni mjehur • u muškarca je dugačka oko 18 – 22 cm, a u žena samo 3 – 4 cm (sklonije uroinfekcijama!) • u muškaraca prolazi kroz prostatu, te kroz spužvasto tijelo i glavić penisa – oblikuje 2 zavoja
  • 10. FUNKCIJA MOKRAĆNOG SUSTAVA (BUBREGA) - stvaranje i izlučivanje mokraće, te tako: • čišćenje organizma od otpadnih (štetnih) tvari a) koje su nastale izmjenom tvari • ureja, kreatinin, mokraćna kiselina (urati), bilirubin b) koje su unesene izvana • lijekovi, dodaci hrani.. • usklađivanje volumena vode u tijelu, te sastav i osmolarnost tjelesnih tekućina  održavanje ravnoteže vode i elektrolita • održavanje acidobazne ravnoteže • usklađivanje arterijskog krvnog tlaka • endokrino djelovanje bubrega - izlučuju hormone: • eritropoetin, renin, vitamin D3 (1,25-dihidroksikolekalciferol)
  • 11. • stvaranje mokraće započinje filtracijom krvne plazme iz glomerularnih kapilara u prostor bowmanove glomerularne čahure – glomerularna filtracija • glomerularni filtrat je sastavom sličan krvnoj plazmi samo što ne sadrži proteine (albumine, globuline..) • njegov sastav se za vrijeme prolaska kroz tubule mijenja, ovisno o tubularnoj sekreciji i tubularnoj reapsorpciji • na kraju se filtrirana tekućina pretvara u mokraću i sabirnim tubulima cijedi u bubrežne vrčeve • nastanak mokraće rezultat je triju zbivanja u bubrezima: 1) glomerularne filtracije 2) tubularne sekrecije 3) tubularne reapsorpcije
  • 12. Tubularna reapsorpcija (Na, glukoza) i sekrecija (H+, K, kreatinin, penicilin) • difuzijom / aktivnim prijenosom
  • 13. • svake minute bubrezima prolazi 1/5 srčanog minutnog volumeni – 1L krvi • oko 20% krvne plazme prijeđe u glomeluralni filtrat • minutna glomerularna filtracija – oko 125 mL / min • dnevno u bubrezima nastane oko 180L glomerularnog filtrata, no zbog reapsorpcije nastaje sve ga oko 2L mokraće • klirens plazme – mjera pročišćavanja krvne plazme od pojedinih tvari • za glukozu u zdravih iznosi 0, no kod dijabetičara se glukoza nađe u urinu zbog povećene konc. GUK koja premaši tubularni prijenosni maximum • AŽS (simpatikus) ima utjecaj na protok krvi kroz bubreg • jako krvarenje  konstrikcija art. afferens  smanjena glom. filtracija
  • 14. • bubrezi održavaju volumen krvi u vrlo uskim granicama • povećanje volumena krvi  povećana glom. filtracija i stvaranje mokraće SUSTAV RENIN-ANGIOTENZIN-ALDOSTERON • jukstaglomerularne stanice – nalaze se u stijenkama dovodnih arteriola • u krv izlučuju hormon renin  potiče stvaranje angiotenzina  sužava krvne žile  pospješuje resorpciju Na i vode u tubulima  uzrokuje izlučivanje aldosterona (iz kore nadbubržne žlijezde) • održava stalnu razinu Na, K, Cl (elektrolita) u krvi • povećava krvni volumen (reapsorpc. Na i vode)  ↑ krvni tlak
  • 15. • intersticijski fibroblasti bubrega stvaraju hormon eritropoetin • pojačano se stvara u stanjima hipoksije, te djeluje na koštanu srž potičući je na eritropoezu – stvaranje eritrocita • sintetski eritropoetin je važan u liječenju anemija, a zloupotrebljava se i kao doping prilikom sportskih natjecanja
  • 16. • održavanje acido-bazne ravnoteže životno je važna funkcija bubrega • acido-bazna homeostaza je dio humane fiziološke homeostaze koja se tiče jednakog odnosa između kiselina i baza, tj. služi održavanju određene pH vrijednosti (7,35 - 7,45) • ljudski organizam je ekstremno osjetljiv na promjene pH vrijednosti • posjeduje snažne mehanizme održavanja pH vrijednosti u uskim granicama • većim promjenama pH vrijednosti, proteini se denaturiraju, enzimi gube svoje katalizatorske sposobnosti, što vodi ka letalnom ishodu • bubrezi posjeduju nekoliko snažnih mehanizama za kontrolu pH kontrolom izlučivanja viška kiselina, odnosno baza • u odgovoru na acidozu (zakiseljen organizam), tubuli nefrona apsorbuju više bikarbonata (HCO3 -) iz filtrata, dok stanice sabirnog kanalića luče više vodonikovih iona i proizvode novi bikarbonat koji se dodaje u cirkulaciju • u odgovoru na alkalozu (lužnatost), bubrezi izlučuju više bikarbonata, a smanjuju izlučivanje vodikovih iona
  • 17. MOKRENJE I MOKRAĆA • mokraća (urina) – bistra tekućina žućkaste boje i osebujna mirisa • specifične težine 1,015 – 1,025 • centrifugiranjem mokraće dobiva se mokraćni sediment • sadržava brojne: • anorganske tvari (NaCl, kalijeve i fosfatne soli) • organske tvari (mokraćna kiselina – urat, hipurna kiselina, mokraćevina – ureja, kreatinin • pH urina je između 5,0 – 7,0 (oko 6,0) – blago kiselo • nalaz proteina, eritrocita ili većeg broja leukocita u urinu, upućuje na bolest bubrega ili mokraćnih puteva (glomerulonefritis, nefrolitijaza) • mokrenje (mictio, urinatio) – refleksno pražnjenje napunjenog mjehura • širenjem stijenke mjehura odašilju se impulsi u LS – moždinu iz koje se parasimpatičkim vlaknima vraćaju impulsi za stezanje mišića detruzora