Znanost nakon PDF-a
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×
 

Like this? Share it with your network

Share

Znanost nakon PDF-a

on

  • 294 views

Što bi izvanzemaljci rekli o načinu na koji zanstvenici danas komuniciraju?

Što bi izvanzemaljci rekli o načinu na koji zanstvenici danas komuniciraju?

Statistics

Views

Total Views
294
Views on SlideShare
294
Embed Views
0

Actions

Likes
0
Downloads
1
Comments
2

0 Embeds 0

No embeds

Accessibility

Categories

Upload Details

Uploaded via as Microsoft PowerPoint

Usage Rights

CC Attribution License

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Processing…
  • Bilo je predavanje u sklopu Festivala znanosti u Zadru! ;)
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Processing…
  • Sviđa mi se! Jel bude neko predavanje na tu temu?
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Processing…
Post Comment
Edit your comment
  • 2211 – Human population now totals 11 billion; 4 billion live on Earth, 7 billion offworld. Many dream of reaching Type III Civilization status, controlling energy from multiple stars in the galaxy, which experts predict could happen within the millennium. Imagine a future where we control wormholes, travel through time and can visit our alternate selves in parallel universes. "We're not in Kansas any more." The possibilities for this "magical future" seem almost limitless. Could technologies develop in this rapid timeframe? Futurist Ray Kurzweil predicts that world information is doubling each decade. In 20 decades, we will sharpen our intelligence with billions of times more information than is available today. Should society become enthused with the bold scenarios described in this article, this amazing future could become reality as we wind through the next 200 years. Think positive; this future could be yours.
  • Umjesto definicije znanosti bolje je postaviti pitanje: “Što je znanost?
  • Povjerenje javnosti u odabrane institucije
  • Nekada je ljudsko znanje bilo okovano lancima, dostupno samo uskom krugu svećenstva i plemstva. No, od pojave guttenbergovog stroja, mnogo se toga izmijenilo. Pojavom interneta, kada smo očekivali da će znanstvene informacije postati dostupnije nego ikada prije, da je objaviti rad znatno jeftinije nego prije, desilo se da se vraćamo u doba okovanih knjiga. Izdavači omogućuju pristup samo onima koji plate skupu preplatu, prodaju znanstvene radove pojedinačno, kao i cipele ili pizzu, produbljuju jaz između bogatih i siromašnih, a niti najbogatija sveučilišta više ne mogu naći opravdanje za rastuće cijene...
  • proces dodavanja novih informacija postojećem tekstu (dokument kao “gnijezdo podataka”). Sedam ključnih pitanja anotacije: izvor, 2) izbor, 3) alati, 4) anotatori, 5) procedure, 6) validacija, 7) pohranaDijejenje anotacija

Znanost nakon PDF-a Presentation Transcript

  • 1. ZNANOST NAKON PDF-aŠto bi izvanzemaljci rekli onačinu na koji znanstvenicidanas komuniciraju?Franjo PeharJadranka StojanovskiSveučilište u Zadru
  • 2. Parabola o poljoprivrednicima iteleportacijskom duplikatoru
  • 3. aondasepojavio“čarobnjak”
  • 4. Animated GIF Screenshot: Via Tweetpingi omogućio teleportaciju hrane
  • 5. Znanost i znanstvena komunikacija Znanost je koherentan skup ljudskih aktivnosti usmjeren nanapredak znanja o svemu što nas okružuje na objektivan iprovjerljiv način Znanstvene aktivnosti: postavljanje ciljeva, promatranje, upis/unos, klasifikacija, objašnjavanje, mjerenje, modeliranje, instrumentacija, eksperimentiranje, organizacija, komunikacija, primjena, materijalizacija …
  • 6. Doù venons nous? Que sommes-nous? Oùallons-nous?Paul Gauguin (1848-1903)Izvor: http://en.wikipedia.org/wiki/Where_Do_We_Come_From%3F_What_Are_We%3F_Where_Are_We_Going%3F
  • 7. Povjerenje američke javnosti: 1973-2000Izvor: http://www.nsf.gov/statistics/seind02/mmslides/mm07-14/mm07-14.htm
  • 8. … znanost = informacijska djelatnost temelji se na stvaranju, prijenosu i korištenju znanstvenihinformacija znanstvene publikacije - osnovno obilježje informacijskogprocesa, često označenog kao znanstveno informiranje i/ilikomuniciranje, je u mediju odnosno načinu objave pretpostavka za provjerljivost i ponovljivost rezultata istraživanja
  • 9. Češki nacionalni muzej
  • 10. ZAŠTO ZNANSTVENICIOBJAVLJUJU RADOVE?
  • 11. ŠTO JE ZNANSTVENAKOMUNIKACIJA?
  • 12. Što je znanstvena komunikacija? Znanstvena komunikacija je proces dijeljenja rezultata svojihistraživanja – Cornell Znanstvena komunkacija je nadgradnja koncepta znanstvenogizdavaštva, a uključuje formalne i neformalne mreže kojekoriste znanstvenici kako bi razvijali ideje, razmjenjivaliinformacije (uključujući i podatke), vrednovati tuĎaistraživanja, objavljivali rezultate, dijelili svoje pronalaske ičuvali sve to za nove naraštaje – Lee Van Orsdel
  • 13. KADA SU OBJAVLJENI PRVIZNANSTVENI ČASOPISI?
  • 14. 1665 Journal desScavans (Paris) iPhilosophicalTransactions of theRoyal Society(London)
  • 15. Isaac Newton, u pismuRobertu Hooku25. oţujka 1676Izvorno:Bernard of Chartres, 12. st.“If I have seen further it is bystanding on ye shoulders of Giants.”SirGodfreyKnellerIsaac Newton
  • 16. SUSTAV ZNANSTVENOGIZDAVAŠTVA NEKAD I DANAS
  • 17. Nekad 1665 2 časopisa jasne uloge u procesu znanstvenog izdavaštva tijekomslijedećih nekoliko stotina godina
  • 18. KAKVA JE ZNANSTVENAKOMUNIKACIJA DANAS?
  • 19.  što se promijenilo od 1665? jesu li prvi časopisi izgledali bitno drugačije od današnjih? komercijalizacija KRIZA: nezadovoljstvo svih sudionika (osim velikih/moćnihizdavača) što je donijela digitalna revolucija / raspoložive tehnologije? Trendovi / promjene / tektonski poremećaji
  • 20. Količina informacija raste 25000 – 30000 recenziranihčasopisa 1 mil autora* cijene časopisa RASTU niti najbogatije ustanove ne moguviše osigurati pretplatu na sve onošto im je potrebno (Harvard...)*Mabe, Scholarly Publishing, 2009
  • 21. IMAJU LI ZNANSTVENICIPRISTUP OBJAVLJENIMRADOVIMA?
  • 22.  Izdavač je najveći svjetski izdavač znanstvenih časopisa - 2500naslova časopisa (prvi slijedeći izdaje oko 1000 Prema The Economist, Izdavač je ostvario $1.1 milijardu profita2010 (stopa profita je 36%) Što izdavač radi: “coordinating the review, consideration, addedtext and references, and production and distribution mechanisms” Pretplate kroz tzv. “big deals” – neţeljeni sadrţaj Izdavač podrţava RWA, SOPA…prijedloge zakona koji podizlikom zaštite ograničavaju dostupnost razultatima istraţivanjapoduprijetih drţavnim financiranjem (NIH Public Access Policy) najskuplji časopisi? BBA 20.020 €, Chem Phys Lett 16.508 €,J Organometal Chem 14.117 €Komercijalni izdavači - primjer
  • 23. 14.000 OBJAVLJENIH RADOVA U 2011.SAMO PLOS ONE: $ 20 MIL. U 2011.$2900 PLoS Biology, $2250 PLoSGenetics, $1350 PLoS One
  • 24. 12 ČASOPISA4700 OBJAVLJENIH RADOVA U 2012.$ 5.000 OBJAVLJIVANJE JEDNOG RADA$ 24 MIL. U 2011.
  • 25.  2004. Springer i Oxford University Press uvodetzv. „open choice” 2006. se pojavljuje PLOS One Danas nekoliko tisuća časopisa nudi sličnemodele APS (Article Processing Charges) – prosječno $1.000 Dodatno se naplaćuju pretplate na časopise (kodvećine)Komercijalni izdavači okreću se novimposlovnim modelima
  • 26. Transformacija časopisa Časopisi koji naplaćuju autorima objavljivanje radova (slika,dodatnih stranica...) Hibridni časopisi Časopisi predatori ...
  • 27. OSIGURAVAJU LI ČASOPISIPRIMJERENEFUNKCIONALNOSTI?
  • 28. Izdavaštvo 19. stoljeća za znanstvenuzajednicu 21. stoljeća
  • 29.  Vjerna inačica tiskane kopije, ali: Nema pristupa slikama u boljoj rezoluciji Nema pristupa podacima na kojima setemelji predstavljeno istraţivanje (nemogućaprovjera!) Nema pristupa radovima koji su u popisuliterature Nerijetko nepretraţiv! Nerijetko nema odgovarajuće metapodatke Vlasnički formatJe li PDF odgovarajući format?
  • 30. Kakva bi publikacija mogla biti?• Animacija i virtualna stvarnost• Audio i video zapisi (autorova promišljanja)• Podaci (datasets)• Ţiva matematika• 2D i 3D grafička reprezentacija• Interaktivnost• Povezani radovi, budući citati Moguća aktivacija programa na udaljenom računalu Društvene mreţe autora Ranije verzije rada s komentarima ...
  • 31.  Email, blog, Twitter, Google+, Facebook, itd. Moguće je da više znanja protječe tim „alternativnim” kanalima nego„sluţbenom” komunikacijom Takvi protoci se ne vrednuju Dinamika razmjene informacija je veća, publikacija morapostati vidljiva gotovo odmah „sluţbena” komunikacija objavljuje rad nakon najranije nekoliko mjeseci(do nekoliko godina!!)Ponašanje se mijenja
  • 32. PROMJENE?
  • 33. Kakav bi mogao biti pristup? “Otvoreni pristup literaturi je digitalni, online, besplatan ibez većine ograničenja vezanih uz copyright i licencije.”Peter Suber
  • 34. ZAŠTO OA?
  • 35. Znanost je javno dobro porezni obveznici stvara se u neprofitnim ustanovama autori ne zaraĎuju na publikacijama koje pišu i recenziraju
  • 36. Korist i očekivanja• znanje za sve – više istraţivača moţe graditi svojespoznaje na onima već stečenima, manje dupliciranjanapora• istraţivači mogu doći do šire publike i ustanoviti da jenjihov rad čitaniji i citiraniji• ustanove mogu poboljšati svoju reputaciju jer njihovaistraţivanja postaju vidljivija• financijeri mogu ustanoviti veći povrat svojih ulaganjaJISC
  • 37. Anotacija
  • 38. Beyond the PDF Jan 2011 San DiegoRecenzija prijeobjave• formalna• netransparentna• binarna• skupaRecenzija nakonobjave•formalna+neformalna•zabilježena/pohranjena• brža…• provjerena i korisna• iskoristiva …Recenzija i mjerenje utjecaja
  • 39. Stvarna mjera doprinosa autora (XML)
  • 40. Sofisticiranija metrika
  • 41. Nakladnici odgovorni za metapodatke
  • 42. Automatsko saţimanje citata
  • 43. Medijsko obogaćivanje članaka
  • 44. Kakvu posluku porat iliti Umjestozaključka – djelujmo!  Hrvatska deklaracija o otvorenompristupu http://www.fer.unizg.hr/oa2012/deklaracija