Your SlideShare is downloading. ×
  • Like
Zelena knjiznica. Neodoljivo unosna glad
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Thanks for flagging this SlideShare!

Oops! An error has occurred.

×

Now you can save presentations on your phone or tablet

Available for both IPhone and Android

Text the download link to your phone

Standard text messaging rates apply

Zelena knjiznica. Neodoljivo unosna glad

  • 418 views
Published

NEODOLJIVO UNOSNA GLAD je naziv tribine koja će se u sklopu projekta ZELENA KNJIŽNICA održati u srijedu 17. travnja u 18 sati na Odjelu za ekonomiju i turizam "dr. Mijo Mirković" u Puli (Preradovićeva …

NEODOLJIVO UNOSNA GLAD je naziv tribine koja će se u sklopu projekta ZELENA KNJIŽNICA održati u srijedu 17. travnja u 18 sati na Odjelu za ekonomiju i turizam "dr. Mijo Mirković" u Puli (Preradovićeva 1; Dvorana Pula). Sunčana Pešak iz ZMAG-a i Zoran Skala iz Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije govorit će o otimanju zemlje i kontroli lanca prehrane od sjemena do supermarketa.

Ovom se tribinom Društvo bibliotekara Istre već drugu godinu za redom uključuje u globalnu akciju pokreta La Via Campesina.

  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Be the first to comment
    Be the first to like this
No Downloads

Views

Total Views
418
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
2

Actions

Shares
Downloads
1
Comments
0
Likes
0

Embeds 0

No embeds

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
    No notes for slide
  • (1:00)

Transcript

  • 1. NEODOLJIVO UNOSNA GLAD Pula, 17.04.2013. ZORAN SKALA zoran.skala@pgz.hr
  • 2. 17. Travnja SVJETSKI DAN BORBE SELJAKA La Via Campesina se bori:- protiv otimanja zemlje- za sustav prehrane naprincipima agroekologije- za suverenitet u prehrani i poziva: GLOBALIZIRAJMO NADU! Jeli to i naša borba?! 2
  • 3. - Gladnih ima u zemljama u razvoju (to je“normalno”)- Gladnih ima i u razvijenim zemljama- Već desetljećima se UN i sve razvijenezemlje “bore za iskorjenjivanje gladi”Da li je glad u svijetu nerješiv problem?! 3
  • 4. Karl Polany – istraživanje Maasai-a iz 1944. g.... u pravilu, pojedinci u primitivnim društvima nisuugroženi glađu osim kada je cijela zajednica ugrožena.U kraal-zemljišnom sustavu crnaca, na primjer, “krajnjaneimaština je nemoguća: tko god treba pomoć dobiva jebezuvjetno.” Ni jedan Maasai “nikada nije izložen rizikuda bude gladan.” “Nema umiranja od gladi u društvimakoji žive unutar granica osnovnih potreba”. 4
  • 5. OPĆA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA UN 1948. g.Članak 25.1. Svatko ima pravo na životni standard koji odgovarazdravlju i dobrobiti njega samoga i njegove obitelji,uključujući prehranu, odjeću, stanovanje, liječničkunjegu i potrebne socijalne usluge, kao i pravo nazaštitu u slučaju nezaposlenosti, bolesti, nesposobnosti,udovištva, starosti ili nekog drugog životnognedostatka u uvjetima koji su izvan njegova nadzora. Deklaracija je usvojena jer se već 1948. znalo da je to MOGUĆE 5
  • 6. AKO STE GLADNI MOŽE VAM SE POMOĆI, ALI…. VAŽNIJE JE ZARADITIBroj gladnih ljudi u svijetu Više od 1 mlrd.Ljudi umrli od gladi prošle godine 2,410.000Novac potrošen na pomoć gladnima 1,098.000.000 $Novac koji je bio potreban za nahraniti sve 7,140.000.000 $gladne ljude svijeta (0,000089 BDP-a)Novac koji se u USA i Europi troši na 9,340.000.000 $kupovanje hrane kućnim ljubimcimaPostotak uroda kukuruza, žita i soje koji je u 80%USA i Europi iskorišten za ishranu životinjaPostotak najgladnijih nacija svijeta koje suneto izvoznici hrane u bogate zemlje 90%
  • 7. FINANCIJSKI PRIORITETI U KRIZNIM OKOLNOSTIMA NA NAČIN KAKO TO VIDE NAJBOGATIJE ZEMLJE (u milijardama USA$)• Pomoć kronično gladnima (1 od 6) – obećano 20,ostvareno 3• Spašavanje klime (Cancun) 100/g. – odbijeno (ostv. 4)• Spašavanje bioraznolikosti (Nagoya) 100/g. – odbijeno• Spašavanje planete (klima+biod.) 200/g. – odbijeno• USA vojni proračun za 2009. – 1160 (4650 A bombi)• Saniranje banaka (u samo jednoj godini) - 7000• U poreskim rajevima – 11500 (najnoviji podatak 32000!!) Globalni financijski sustav uspostavili su WTO, IMF, WB, i još uvijek ih se uvažava! 7
  • 8. Dominirajući društveno-ekonomski model VODU i HRANU Ne tretira kao ljudsko pravo već kao bilo koju drugu robu na tržištu!!! Zbog toga se na vodu i hranu možeprimijeniti čarobna riječ PRIVATIZACIJA! 8
  • 9. PRIVATIZACIJA PREHRAMBENOG LANCA Korporacije kontroliraju:- proizvodnju sjemena i sadnog materijala- visokotonažnu proizvodnju glavnihpoljoprivrednih proizvoda za ljudsku i stočnu hranu- proizvodnju mesa i ribe- proizvodnju koncentrata za stoku, perad i ribu- proizvodnju umjetnih gnojiva- proizvodnju zaštitnih sredstava- veleprodaju i maloprodaju- zakonodavstvo i međunarodna pravila 9
  • 10. Propadanje malih dućanaa rast velikih trgovačkih centara
  • 11. PRIVATIZACIJA SJEMENA OSOBITO VELIKI PROBLEM- Hibridi (od 1930. g.) traju 1 sezonu- Kontrolirano vlasništvo / patenti- Prilagođavanje zakonodavnog okvira 80% sjemena su hibridi ili patentiAko nemate vlastito sjeme, nemate suverenitetu prehrani. Ako nemate suverenitet u prehrani, kakav suverenitet uopće imate? 11
  • 12. OTIMANJE ZEMLJE- Većina preuzimanja događa se u zemljama većozbiljno pogođenima nestašicom hrane, ainvestitori kane izvesti sve što se tamo proizvede.- Od 2008. g. investicijama u zemljište 200 mil.hektara je oduzeto seljacima i ruralnimzajednicama, ostavljajući ih bez sredstavapreživljavanja. 60% za biogoriva (sintetička biol.).- Institucionalni investitori do 2017. g. kanepovećati svoj portfelj u poljoprivredi za 500 %! Mislite li da će Hrvatska biti pošteđena?! 12
  • 13. G8 Summit na Okinawi 2000. g Riječi predsjednika Nigerije – Obsanjoa“Sve što je Nigerija posudila do 1986. godine bilo jeoko 5 milijardi $. Do sada smo vratili 16 milijardi $.Ipak, govore nam da smo dužni još 28 milijardi $...zbog kamatnih stopa kreditora. Ako me pitate koja jeto najgora stvar na svijetu, reći ću – kamate nakamate!” Krediti su univerzalni trik za preuzimanje resursa! Hrvatska je već u klopci!
  • 14. Mali čovjek u velikoj kriziElementi za odabir rješenja koja bimogla funkcionirati u njegovu korist Što je bilo, što će biti... 14
  • 15. Povezanost gospodarskog rasta s potrošnjom jeftineenergije iz fosilnih goriva i s klimatskim promjenama
  • 16. Ekstrapolacija prošlih trendova – neprimjenjiva! JEFTINA NAFTA – NIKADA VIŠE! Cijena nafte iza II svjetskog rata bila je 1$/barrel Fokus planiranja Proizvodnja konvencionalne nafte opada The Petroleum Plateau 4,5 do 6,7 % godišnje ! By Richard Heinberg (MuseLetter #135 May 2003)
  • 17. Što se dogodilo u XX stoljeću - rezime? Korijenski uzroci krize 20. stoljeće – postignuto 20. stoljeće – potrošeno- Potrošnja fosilnih goriva ↑ 50 x - Svjetske šume ↓ 50%- Industrijska proizvodnja ↑ 50 x - Bioraznolikost ↓ 50%- Globalni BDP ↑ 50 x - Neobnovljivih resursa- Stanovništvo ↑ 3x svih potrošeno oko ↓ 50% + klimatske promjene Daljnji rast nije moguć jer za to više nema resursa i jer se sustavi koji nam podržavaju život ne smiju više uništavati. Ostala nam je OVISNOST o FG!
  • 18. Utjecaj kraja ere fosilnih goriva i klimatskih promjena ZAŠTO SE NEGIRA ILI IGNORIRA?!Za umanjiti rizik od nepovratnih promjena trebalo bismanjiti emisije CO2 za 80% do 2020. godineMedijsko prigušenje znanosti o klimatskim promjenama, najvećem problemudanašnjice, je više od 80%!!!Do “crvene linije” od 2̊ C stiže se uz emisiju od još 565gigatona ugljika u atmosferu.Korporacije kontroliraju rezerve od 2795 gigatonaNe spaliti 2230 gigatona znači otpisati zalihe fosilnihgoriva vrijedne 20 triliona $ ! 18
  • 19. Utjecaj kraja ere fosilnih goriva i klimatskih promjena(2) ZAŠTO SE NEGIRA ILI IGNORIRA?! Post Carbon Institute (PCI) Možda najveći globalni think tank za CC i KEFGRex Teillerson, direktor korporacije Exxon Mobila,prošle godine je zaradio ekvivalen cjelogodišnjegbudžeta PCI-a u samo 7 dana rada! Je li sada jasnije zašto su propale konferencije RIO + 20 i CC Doha ?! 19
  • 20. Za svaku kaloriju koju dobijete iz hrane trebalo je 7 – 10 kalorija iz fosilnih goriva!  USA 1840. g.  USA 2010. g.- 17 mil. stanovnika - > 300 mil. stanovnika- 12 mil. farmera (70%) - 2 mil. farmera (< 1%) Moderna poljoprivreda je potpuno ovisna o fosilnim gorivima i ulazi u krizu od koje se ne može oporaviti!
  • 21. ŠTO NAM DAJU FOSILNA GORIVA UMJETNA GNOJIVABez Haber-Bosch postupka 40% svijeta ne bi bilo tu! ZAŠTITNA SREDSTVA Bez njih je nemoguće imati golema polja pod monokulturama SNAGU Pogon za poljoprivrednu mehanizaciju i transport 21
  • 22. Ovisnost cijena produkata industrijske poljoprivrede od cijena nafte CIJENE HRANE, izvor: WB (indeks 2000. = 100) UVOZ NAFTE U EUIndeks cijena 2006. 2011. 2010. 280 mlrd. $Hrana ukupno 124 284 2011. 412 mlrd. $Riža 129 229Pšenica 130 281 Hrvatska uvozi:Kukuruz 122 319 >50% energije iUljarice 127 321 >50% hraneŠećer 120 348 Zaključak se sam nameče: Bez vlastitih OIE i vlastite hrane, naš put u oskudicu čak i u osnovnim egzistencijalnim potrebama je potpuno izvjestan
  • 23. VI trebate znati da je naš sustav prehrane vrlo ranjiv i da može iznenada kolabirati Radi se o godinama, a ne o desetljećima ili stoljećima VI trebate biti svjesni da ranjivost našeprehrane još nije postala politička tema, panitko ne preuzima odgovornost da mobilizira stanovništvo da djeluje na umanjivanju te ranjivosti prikladnim mjerama VI imate interesa da se lokalno samoorganizirate i zaštitite od mogućeg kolapsa centraliziranog sustava prehrane
  • 24. Korporacije (u suradnji s međunarodnim inacionalnim institucijama) nameću rješenjakoja im osiguravaju najveću kontrolu nadlancem prehrane. Kao rezultat toga, 190.000ljudi dnevno napušta sela i odlazi u gradove.Unatoč svemu, 70% svjetske hrane još uvijekproizvode mali seljaci i ribari uz višestrukomanji ekološki otisak od korporacija.
  • 25. INDUSTRIJSKA POLJOPRIVREDA = nasilje nad prirodom i socijalnim tkivom društva- GMO – patentiranje DA, testiranje na sigurnost NE.- Procjenjuje se da USA korporacije na ime poticaja i oproštenihvanjskih troškova dobivaju godišnje 2400 mlrd.$- Tvornica peradi u USA - koja ima brižljivo kontroliranu rasvjetu,koja koristi posebno formuliranu prehranu peradi i velike dozeantibiotika – omogućava prosječnom proizvođaču da uzgoji240 000 komada peradi godišnje. Kada plati sve troškove za ovakonehumanu proizvodnju, proizvođaču ostane 12 000 $, ili 5 ¢ pokomadu othranjene peradi. 25
  • 26. INDUSTRIJSKO RIBARENJE = nasilje nad prirodom i socijalnim tkivom društvaKoristi Veliki r. brodovi Mali r. brodoviBroj uposlenih ribara Oko 0,5 milijuna Preko 12 milijunaGodišnji ulov morske ribe za Oko 29 mil. tona Oko 24 mil. tonaizravnu konzumacijuKapitalni trošak po zaposlenom $30.000 - $300.000 $250 - $2500na broduGodišnji ulov morske ribe za Oko 22 mil. tona Gotovo ništaindustrijsku preradu u obroke,ulje i drugo.Godišnja potrošnja goriva 14 -19 mil. tona 1 - 3 mil. tonaUlov ribe po toni goriva 2 – 5 tona 10 – 20 tonaBroj zaposlenih ribara na 1 mil.$ 5 – 30 500 – 4000utrošenih u brodRiba i mekušci odbačeni u more 10 – 20 mil.tona malo
  • 27. “Nesigurna vremena nisu razlog da budemo sigurni u beznadežnost situacije” Vandana Shiva
  • 28. Moramo shvatiti da će naša buduća prehrana ovisiti o poljoprivredi koja će:- sve manje biti poljoprivreda monokultura, a sve višeorganska poljoprivreda polikultura i višegodišnjihbiljaka;- tražiti puno više ljudskog rada (znanja i vještina);- koristiti malo ili nimalo fosilnih goriva, umjetnihgnojiva i kemijskih zaštitnih sredstava;- se odvijati u ambijentu čestih klimatskih ekstrema i uzminimum vode; BITI LOKALNA
  • 29. LOKANI SAVJET ZA POLITIKU PREHRANE - prof. G. Kent -1. Svatko je vezan za sustav prehrane.2. Svaki sustav prehrane može biti unaprijeđen na mnogo načina.3. Sustav prehrane će biti unaprijeđen samo ako o njemu razmišljamo i ako djelujemo tako da ga unaprijedimo.4. Zajedno mi razmišljamo i djelujemo bolje.5. Jedni drugima možemo pomoći, ako razgovaramo.6. Među nama postoje razlike. S tim razlikama možemo se nositi samo ako razgovaramo.7. Svatko od nas može pronaći svoju ulogu u unapređivanju lokalnog sustava prehrane kroz suradnju sa lokalnim Savjetom za politiku prehrane. Tranzicijska Pula
  • 30. Ako mi nećemo graditi tranzicijsku ekonomiju, za ime svijeta a tko bi to trebao napraviti? BUDITE ODVAŽNI I MAŠTOVITI !
  • 31. “LOKALNE EKOLOŠKE DEMOKRACIJE”GLOBALNA DIKTATURA (EKOFAŠIZAM) ILI LOKALNA DEMOKRACIJALe Monde Diplomatique – studeni 2005. Oslonac na lokalnu demokraciju je sigurniji put za mirno smanjenje rasta od univerzalne demokracije Demokracija može funkcionirati ako je polis dovoljno mali da ima snažno ukorijenjene vlastite vrijednosti Sveopća demokracija pretpostavlja “konfederaciju mnoštva dèmoi”, odnosno malih homogenih jedinica od probližno 30 000 stanovnika. Ta veličina omogućuje da se na lokalnoj razini zadovolji većina osnovnih potreba. Mnoge moderne gradove vjerojatno bi trebalo usitniti na više dèmoi.