Kraljević, I. Zelena knjižnica, 2012.

  • 2,438 views
Uploaded on

Zelena knjižnica je projekt Društva bibliotekara Istre započet u ožujku 2011. godine. Cilj projekta je preko Društva bibliotekara Istre i istarskih knjižnica educirati javnost i širiti svijest o …

Zelena knjižnica je projekt Društva bibliotekara Istre započet u ožujku 2011. godine. Cilj projekta je preko Društva bibliotekara Istre i istarskih knjižnica educirati javnost i širiti svijest o održivom razvoju i nužnosti zaštite okoliša i to kroz: portal Zelena knjižnica, projekcije dokumentarnih filmova, stručna predavanja, tribine i promocije knjiga.

  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Be the first to comment
No Downloads

Views

Total Views
2,438
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
6

Actions

Shares
Downloads
5
Comments
0
Likes
1

Embeds 0

No embeds

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
    No notes for slide

Transcript

  • 1. Projekt Društva bibliotekara Istre Voditelj projekta: Ivan Kraljević www.zk.dbi.hr
  • 2. O projektu Zelena knjižnica je projekt Društva bibliotekara Istre započet u ožujku 2011. godine. Cilj projekta je preko Društva bibliotekara Istre i istarskih knjižnica educirati javnost i širiti svijest o održivom razvoju i nužnosti zaštite okoliša i to kroz: portal Zelena knjižnica, projekcije dokumentarnih filmova, stručna predavanja, tribine i promocije knjiga.
  • 3. Suradnje Devet knjižnica: gradske knjižnice iz Pazina, Rovinja, Buzeta, Pule, Labina, Umaga, Poreča, Novigrada te Sveučilišna knjižnica u Puli Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Kino Valli, Zelena akcija, Eko Kvarner, Društvo prijatelja životinja, Zelena Istra, Fair Trade Hrvatska,Tranzicijska Pula, Gradska radionica, Istarski eko proizvod, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Natura Veris, Udruga 5R i drugi.
  • 4. Aktivnosti: od ožujka 2011. god. do rujna 2012. god. 32 stručna predavanja 21 kreativna radionica 17 projekcija edukativnih dokumentarnih filmova ukupan prosjek – 5 aktivnosti mjesečno
  • 5. Aktivnosti, 2011. Projekcija filma DOM Yanna Arthusa Bertranda iz 2009. god. Pula, Odjel za ekonomiju i turizam, prosinac 2010. Kino Valli, tri projekcije, travanj 2011. 600 korisnika “Djelovati” - u toj se riječi krije čitava ambicija filma Dom. Preostaje nam jedva 10 godina da okrenemo trendove i prihvatimo činjenicu da nas prekomjerno iskorištavanje resursa vodi u propast te da trebamo mijenjati način na koji ih trošimo.
  • 6. Aktivnosti, 2011. Dražen Šimleša - Ekološki otisak: Kako je razvoj zgazio održivost Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; travanj Gradske knjižnice Umag i Pazin; svibanj 150 korisnika Ekološki otisak je indikator kojim mjerimo utjecaj ljudi na planet. Računa se u globalnim hektarima pri čemu tragamo za odgovorom koliko je potrebno površine da zadovoljimo sve naše potrebe (energija, transport, hrana, otpad, infrastruktura, voda i drugo).
  • 7. Aktivnosti, 2011. Projekcija filma Priča o stvarima s Annie Leonard, 2007. Knjižnice: Pula, Buzet, Labin, Pazin; svibanj - 200 korisnika Film govori o našoj opsjednutošću stvarima, odnosno o neodrživom razvoju potrošačkoga društva u kojem živimo.
  • 8. Aktivnosti, 2011. Irena Vukmanov Šimokov & Kristina Afrić Rakitovac: Fair Trade - sustav pravedne trgovine Sveučilišna knjižnica u Puli; svibanj - 20 korisnika Fair Trade jamči bolju pogodbu za proizvođače iz zemalja trećeg svijeta. Vizija Fair Trade-a je svijet u kojem su pravda i održivi razvoj okosnica trgovine, a krajnji cilj je ukidanje siromaštva.
  • 9. Aktivnosti, 2011. Vjeran Piršić – Sukob neoliberalne paradigme i koncepta održivog razvoja – trajni generator devastacije Hrvatske Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; lipanj - 50 korisnika U predavanju je bilo riječi o sukobu javnog i privatnog interesa, pri čemu javni interes sve češće brani samo slabašno civilno društvo, a političke elite sve više brane primarno privatne interese pogotovo kada im kapital plaća troškove izbornih kampanja.
  • 10. Aktivnosti, 2011. Zoran Skala – Kako se lokalno nositi s krizom? Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; lipanj - 50 korisnika Bez razumijevanja korijenskih uzroka krize, prema njoj se ne možemo ni racionalno postaviti. Ukoliko shvatimo situaciju i prihvatimo realnost nekih fizičkih ograničenja u koja se moramo uklopiti, vidjet ćemo da su nam rješenja na dohvat ruke i prvenstveno su lokalna. Možda više ne možemo živjeti raskošnije, ali sigurno možemo kvalitetnije.
  • 11. Aktivnosti, 2011. Valter Buršić : Šuma i biološka raznolikost Sveučilišna knjižnica u Puli; rujan - 50 korisnika Krčenje kišnih tropskih šuma je gorući problem jer se nestankom drveća plodna zemlja brzo pretvara u pustinju koja se širi. U čitavom svijetu šume nestaju deset puta brže nego što ih uspijemo pošumiti. Na sreću, Hrvatska se ne uklapa u ovu statistiku, a za to je zaslužna i šumarska struka te dobra pravna regulativa.
  • 12. Aktivnosti, 2011. Emir Komić: Zdravo, besplatno i nužno: preživjeti u šumi Projekcija filma Istina o mesu (2007.) Sveučilišna knjižnica u Puli; listopad - 60 korisnika Svjetski dan vegetarijanstva obilježava se s ciljem poticanja ljudi da razmisle o etičkim, ekološkim, zdravstvenim i humanitarnim prednostima vegetarijanskog načina života.
  • 13. Aktivnosti, 2011. Mladen Domazet: Klima 2047.g. Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; studeni - 80 korisnika Jedan od ciljeva predavanja je potaknuti pojedinca da osvijesti projicirana očekivanja stanja bio-fizikalne okoline u kojoj će živjet 2047.g., uz moto: klimatski sam skeptik, hoću li imati prijatelja 2047.g.?.
  • 14. Aktivnosti, 2011. Zoran Skala: Postkarbonski gradovi – Planiranje za doba energetske i klimatske neizvjesnosti Predstavljanje priručnika Postkarbonski gradovi autora Daniela Lercha Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; studeni - 75 korisnika Smanjimo potrošnju i proizvodimo lokalno! Što više energije, hrane i ostalih osnovnih dobara zajednica bude mogla osigurati iz vlastitih izvora, to će biti manje osjetljiva na nestabilne i rastuće cijene energije, a i manje će pridonositi klimatskim promjenama.
  • 15. Aktivnosti, 2011. Projekcija filma U tranziciji (GB, 2009) i rasprava o tranzicijskom pokretu Sveučilišna knjižnica u Puli; studeni - 20 korisnika Početak Inicijative Pula u tranziciji! Tranzicijski pokret je odgovor zajednica diljem svijeta na globalne probleme naftnog vrhunca i klimatskih promjena. “U tranziciji” prikazuje zajednice koje su stvorile vlastite lokalne valute, započele sadnju drveća, koje uzgajaju hranu, dijele zemlju, surađuju s lokalnim vlastima u donošenju odluka itd.
  • 16. Aktivnosti, 2011. Lorena Paladin: Sličnosti i razlike klasične medicine i fitoterapije Gradska knjižnica Umag; prosinac - 50 korisnika Fitoterapija je liječenje biljkama, dijelovima biljaka i njihovim iscrpinama. Više od dvije trećine svjetskog stanovništva liječi se isključivo lijekovima biljnog i mineralnog podrijetla.
  • 17. Aktivnosti, 2011. Vjeran Pirić : Električni i elektronički otpad Sveuč. knjiž. u Puli / Gradska knjiž. Labin; prosinac - 25 korisnika EE otpad nije obično smeće nego opasan otpad. Elektronika, kao što su mobilni telefoni, računala i televizori, sadrži mnoge toksične tvari kao što su olovo, kadmij i živa. Preporuka: • kupujte manje elektronike • omogućite ponovo korištenje funkcionalne elektronike • reciklirajte opremu koja više nije funkcionalna
  • 18. Aktivnosti, 2011. , ag, B uzet, Labin ativnih ula, Pazin, Umu dodatnih 20 kre lski G knjižnice P rad, održale s radske eč, Novig dškolski i š ko pre ekologiji za Rovinj, Por ja o radionica i predavan uzrast.
  • 19. Aktivnosti, 2011.  Zelena knjižnica je u 2011. povezala neke udruge i aktiviste koji su počeli zajednički djelovati pod nazivom Inicijativa Pula u tranziciji  Društvo bibliotekara Istre, Tranzicijska Pula, Gradska radionica, Istarski eko proizvod, Zaklada za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društvaBudemo li čekali državu, možda bude prekasno.Budemo li djelovali sami, možda bude premalo. Budemo li djelovali zajedno, možda bude dovoljno i na vrijeme.
  • 20. Aktivnosti, 2012. Hrvoje Novosel: Biodinamičko gospodarenje – hrana za duh, dušu i tijelo Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; siječanj - 78 korisnika Moderna poljoprivreda uništava hranjivost živežnih namirnica mineralnim gnojivima, pesticidima i teškim strojevima koji guše tlo. Osnovna teza biodinamičke poljoprivrede je postojanje „životne snage“ koja utječe na sva živa bića. Svako poljoprivredno imanje mora biti zaokružen i samodostatan organizam.
  • 21. Aktivnosti, 2012. Tribina Pula na solarni pogon Zoran Skala, Vjeran Piršić i Ljubomir Miščević predstavnici Sveučilišta, Grada, Županije, udruge i dr. Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; siječanj - 70 korisnika Zašto je solarna energija budućnost Pule? • pulski studentski kampus i sveučilišna knjižnica kao pametne zgrade sa solarnim ćelijama i kolektorima • solarna elektrana na Rojcu
  • 22. Aktivnosti, 2012. Projekcija filma Crno zlato (režija: braća Francis, SAD, 2006.) Sveučilišna knjižnica u Puli; veljača - 40 korisnika Gradske knjižnice: Pazin, Buzet, Labin; ožujak – 17 korisnika Najprovokativnij dokumentarni film 2006. godine! “Crno zlato” razotkriva istinu iza svakog cappuccina i zahtijeva od svakoga od nas da se probudimo i pomirišemo istinu o kavi. Nakon ovoga filma kava više nema isti okus!
  • 23. Aktivnosti, 2012. Ivan Crnković: Velebitsko utočište za medvjede Knjižnice Umag, Pazin, Pula; veljača / ožujak – 181 korisnik Na obroncima Velebita, u Kuterevu, nalazi se utočište za medvjediće koji su nesretnim slučajem ili uslijed krivolova odvojeni od majke u dobi kad su premaleni za samostalan život. Takvi mladunci, othranjeni uz pomoć i skrb ljudi, ne uspijevaju razviti znanja i vještine potrebne za samostalan život. Stoga nikad ne odlaze u svoja prirodna staništa nego ostaju u utočištu koje je zasad jedinstven ovakav projekt u svijetu.
  • 24. Aktivnosti, 2012. Nenad Kuftić: Zeleno poduzetništvo Ivan Mihovilović: Korak do eko markice Sveučilišna knjižnica u Puli, veljača - 50 korisnika Ekološka poljoprivreda: •samozapošljavanje •projekt grupe solidarne razmjene kao zatvoreni krug proizvođača i potrošača. •eko markice
  • 25. Aktivnosti, 2012. Moć zajednice: Kako je Kuba preživjela naftnu krizu (53 minute, režija: Faith Morgan, SAD, 2006.) Sveučilišna knjižnica u Puli, 13.03. u 18,00 sati – 40 korisnika Slomom Sovjetskog saveza ’90-tih, gospodarstvo Kube doživljava šok. Uvoz nafte smanjen je za više od polovice, a hrane za 80%. Kriza koju su Kubanci prozvali “Posebno razdoblje” natjerala ih je da se hrane zdravije i žive održivije. Film govori o budućnosti koja nas sve čeka nakon što se potroši veći dio svjetskih zaliha nafte.
  • 26. Aktivnosti, 2012. Vjeran Piršić: Kako osnovati energetsku zadrugu bez suvišnih zašto? Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; ožujak - 75 korisnika Sunce je neiscrpni resurs koji možemo iskoristiti za razvoj domaćeg gospodarstva i prosperitet lokalnih zajednica, a možemo ga i prepustiti stranim investitorima te se time sami dovesti u neokolonijalni status. Energetske zadruge su moguće rješenje za ovu dilemu.
  • 27. Aktivnosti, 2012. Valerije Vrček – Druga strana potrošačkog raja: U klopci između bolesti i zdravlja Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; travanj – 40 korisnika Plaćamo li svojim zdravljem tehnološki napredak i primjenu znanstvenih otkrića? Imamo li potpune informacije o svemu što konzumiramo kao potrošači svakoga dana? Koliko smo uistinu svjesni opasnosti koje nam donose rješenja za lakši i ugodniji život? Sve dok znanost u rukama neetičnih ne prestane biti sredstvo nasilja nad prirodom, ne može se očekivati optimističniji pogled u budućnost.
  • 28. Aktivnosti, 2012. Zoran Skala: Problematika proizvodnje hrane u 21. st. Pula, Odjel za ekonomiju i turizam; 17. travanj – 90 korisnika Predavanje se održava 17.04., na Svjetski dan borbe seljaka, upravo zato da bi se pružila simbolična podrška seljacima koji se bore protiv otimanja zemlje i za sustav prehrane na principima agroekologije. Pula je bila jedini grad u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe koji se uključio u akciju La Via Campesina.
  • 29. Aktivnosti, 2012. Noć zelene knjige u Sveučilišnoj knjižnici u Puli Pula, Sveučilišna knjižnica; travanj – 10 korisnika Društvo bibliotekara Istre i Sveučilišna knjižnica u Puli priključili su se nacionalnoj manifestaciji Noć knjige druženjem uz knjigu u Sveučilišnoj knjižnici u Puli. S obzirom da projekt Zelena knjižnica obilježava godišnjicu rada te da je Dan planete Zemlje 22. travnja, čitale su se na glas knjige ekološke tematike.
  • 30. Aktivnosti, 2012. Bruno Motik: Što je permakultura? Pula, Sveučilišna knjižnica; svibanj – 40 korisnikaPermakultura je sustav dizajniranja održivih ljudskih zajednica. Čovječanstvo sedanas suočava s možda najvećim problemima u povijesti. Klimatske promjene ivrhunac proizvodnje nafte prijetnja su civilizaciji i ljudima, ali i čitavomekosustavu. Permakultura nudi vrlo praktična i primjenjiva rješenja za sve oveprobleme. Pažljivim dizajnom i uklapanjem održivih praksa i tehnologija mogućeje stvoriti potpuno održiva kućanstva, farme, proizvodne sustave, ali i gradove.
  • 31. Aktivnosti, 2012. Vladimir Lay: Nacionalni interesi razvoja Hrvatske kroz prizmu koncepta održivog razvoja Pula, Sveučilišna knjižnica; svibanj – 15 korisnika Knjiga Nacionalni interesi razvoja Hrvatske kroz prizmu koncepta održivog razvoja, autora V. Laya i D. Šimleše, posvećena je sociologijskoj interpretaciji nacionalnih interesa razvoja Hrvatske kroz pristup i kriterij dugoročne održivosti i koncepta održivog razvoja.
  • 32. Aktivnosti, 2012. Projekcija filma Ratnik smeća i degustacija žive hrane Pula, Sveučilišna knjižnica; lipanj – 50 korisnika Ratnik smeća je dugometražni dokumentarni film iz 2007. godine koji donosi epsku priču američkog arhitekta Michaela Reynoldsa o njegovoj borbi za uvođenje radikalno održivog stanovanja. Zamislite kuću koja se sama zagrijava, koja ima vlastitu vodu i na kojoj uzgajate vlastitu hranu. Zamislite da ne trebate skupu tehnologiju, da se sav otpad reciklira i da kuća ima vlastiti izvor energije. A sada zamislite da takvu kuću može graditi bilo tko, bilo gdje i to od materijala koje društvo baca u smeće.
  • 33. Aktivnosti, 2012. Sunčana Pešak: Permakultura i hrana Pula, Sveučilišna knjižnica; rujan – Permakultura je pokret koji promatra život u cjelini i istražuje načine na koji svaki pojedinac i svaka zajednica može promijeniti svakodnevicu čineći je kvalitetnijom, a istovremeno održivom. Kad je riječ o hrani, prvenstveno se govori o vraćanju narušene ravnoteže između proizvodnje i potrošnje. Permakultura istražuje male, učinkovitije i okolišu prijateljske proizvodne sustave organizirane u skladu s prirodnim zakonima i obrascima.
  • 34. Korisnici 2011. godina: oko 10.000 korisnika prva polovica 2012. godina: 25.684 korisnika Korisnici projekta: učenici, studenti i šira javnost
  • 35. Što misle predavači? Priča sa Zelenim knjižnicama koju je Recentna sociološka istraživanja (u pokrenulo Društvo bibliotekara IstreZelena knjižnica je projekt koji je mene silno sklopu ISSP) pokazuju da opća je jedna od onih priča koja zbogobradovao po svom sadržaju, ali i silno populacija Istre i Hrvatskog primorja dobrog sadržaja uvijek ima velikuiznenadio. Održivim razvojem se dugo ne brine previše oko budućnosti šansu da se širi i prenese svojubavim, pa kad pogledam unatrag koliko je zaštite okoliša i ublažavanja pozitivnu misao od osobe do osobe,truda uloženo, a kako malo rezultata promjene klime na uštrb ekonomskog od knjižnice do knjižnice, od grada dopostignuto, čini mi se da je to bilo putovanje razvoja. Vjerujem da se radi o ljudima grada, kako se već priče šire. Kadaod poraza do poraza. I onda se pojavi netko koji nisu zakoračili u Zelenu knjižnicu, sam prvi put dobio poziv datko uspijeva okupiti na desetine ljudi da jer i letimični pregled programa sudjelujem s predavanjem na Zelenojslušaju prevažne, ali službeno još uvijek ostavlja dojam oštrog i knjižnici nisam ni slutio koji se dobri imarginalne teme – o klimi, o obnovljivim sveobuhvatnog propitivanja našeg čvrsti temelji kriju u toj ideji. A kadizvorima energije, o bioraznolikosti, o hrani, o dosadašnjeg i budućeg razvoja sam se nakon predavanja vraćaošumama, o maniji potrošnje, o tranziciji… i regije, države i planetarne civilizacije. kući, nisam mogao izbaciti iz glaveispostavi se da to radi Društvo bibliotekara Zelena knjižnica na najbolji mogući teško pitanje – zašto se nešto takoIstre!!! Nikada do sada to od bibliotekara ne način – tekstom, živom riječju i filmom ne organizira i drugdje u Hrvatskoj? Ubih očekivao! Zato, kapa dolje na inicijativi i – omogućuje svakom polazniku da Pulu sam došao da predajem, aprojektu, na trudu i primjeru! Ovo je nešto sam za sebe utvrdi stanje ekosustava otišao sam toliko toga naučivši. Želimnovo, neobično, ohrabrujuće… Dajete nadu i društva u njega smještenog i pita se Vam još puno ispisanih stanica u ovojda se ipak ima smisla okupiti na najvažnijem što od onog što imam danas želim priči koja ne širi samo znanje i novepoduhvatu ove generacije, zgodno sročenom zadržati kako bih nešto imao i sutra. spoznaje o održivom razvoju u svijetuu onoj paroli koju popularizirate: “Nemojmo To je prvi i najvažniji korak ka i kod nas, već nas i ohrabruje da gauprskati – dobre planete je teško pronaći”. promatranju vlastitog postojanja kroz koristimo i živimo.Želim vam puno uspjeha i da ustrajete, prizmu održivosti. Trebamo više zelenih knjižnica u Istri i u Hrvatskoj. Dražen Šimleša Zoran Skala viši savjetnik za razvojne i međunarodne Mladen Domazet viši asistent na Institutu društvenih projekte znanstveni suradnik, Institut za znanosti Ivo Pilar u Zagrebu društvena istraživanja u Zagrebu
  • 36. Mrežne stranicewww.zk.dbi.hr w w w .f aceboo k.com/ ze lenakn jiznica
  • 37. Idući korak?Dr. sc. Dražen Šimleša se upitao “zašto se nešto tako neorganizira i drugdje u Hrvatskoj?”, a isto pitanje postavljajumnogi predavači i korisnici projekta Zelena knjižnica.UPRAVO je SADA pravi trenutak da se povežemona najvažnijem poduhvatu ove generacije i budemokritična masa koja može spasiti NAŠ DOM. “Budimo promjena koju želimo vidjeti u svijetu.” M. Gandhi
  • 38. Na svijetu ima dovoljno za svakoga, ali ne i za svačiju pohlepu. Ponašajte se dobro prema Zemlji. Onavam nije dana od vaših roditelja, nego je posuđena od vaše djece. HVALA SVIMA:  koji dolaze na aktivnosti Zelene knjižnice  koji nas prate preko facebook-a i bloga www.zk.dbi.hr  koji sudjeluju u projektu  koji nas savjetuju i podržavaju  koji djelujuju za bolje sutra 