Umjetnost krete i mikene

7,829 views
7,164 views

Published on

prezentacija za drugi razred gimnazije

Published in: Education
0 Comments
1 Like
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

No Downloads
Views
Total views
7,829
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
2,268
Actions
Shares
0
Downloads
99
Comments
0
Likes
1
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Umjetnost krete i mikene

  1. 1. Umjetnost Krete i Mikene
  2. 2.  Minojska i Heladska civilizacija su civilizacije brončanog dobaMinojska i  2700-1500 g. pr.n.e. (dijelom su istovremene s civilizacijama Egipta,Heladska Asirije, Feničana)umjetnost  Otok Kreta te grad Mikena u današnjoj Grčkoj (Helada)  Kretska civilizacija je ime minojska dobila po najvažnijem vladaru, kralju Minosu.  Zajednički naziv za minojsku i heladsku umjetnost je EGEJSKA jer su se obe civilizacije razvile na obalama Egejskog mora
  3. 3. Kretska umjetnost- Najbogatija i najneobičnija u egejskom • Arhitektura je profanog svijetu karaktera.- Važna osobina – NEPOSTOJANJE • Sakralno – namijenjeno štovanju KONTINUITETA – razlika od egipatske kulta, religiozno (hramovi, umjetnosti svetišta, crkve)- Religija stare Krete je i danas • Profano – nema religioznu nepoznata (ne zna se kakvi su se namjenu već ima društvenu obredi obavljali, nepoznata su imena funkciju (palače, dvorci, božansatva, glavno je bilo ženskog stambene kuće, trgovi...) roda, slično boginjama plodnosti) ali • Najpoznatiji primjer arhitekture u se zna da su središta života bila Kreti je palača u Knossosu, posvećena mjesta, pećine i gajevi. poznata još i kao palača kralja- Nisu se podizali hramovi niti druge Minosa ili Labirint. građevine religiozne namjene
  4. 4. Palača u Knossosu• Građena je u razdoblju 1700-1400 g.pr.n.e.• Ogroman kompleks od 1300 prostorija, velikim unutarnjim dvorištem, kazalištem, mnoštvom hodnika i stubišta• Svaka strana palače imala je svoj glavni ulaz• Otkrivene su velike smočnice u kojima se čuvala hrana• Palača je imala tri sistema dovoda/ odvoda vode, jedan za opskrbu, drugi za odvod kišnice a treći za otpadne vode
  5. 5. Palača u Knossosu
  6. 6. Palača u Knossosu • Prostorije u palači nisu bile simetrično postavljene u odnosu na glavno dvorište, njihov raspored je nelogičan i nema nekog pravila po kojem se one grade • Palača je terasasto građena, sa puno trijemova – omogućava prozračivanje i dolazak svijetlosti na sve nivoe i u sve prostorije • Kraljeve i kraljičine odaje orjentirane su na unutarnje dvorište koje je centar građevine
  7. 7. Palača u Knossosu
  8. 8. Palača u Knossosu
  9. 9. Palača u Knossosu
  10. 10. Palača u Knossosu
  11. 11. Slikarstvo – freske i vaze• Zidno slikarstvo – freske – najznačajniji je oblik slikarstva• Glavne teme su vezane za prirodu - prikazi različitih šumskih životinja i ptica• Omiljena tema – prikazivanje morskog svijeta – ribe, školjke, hobotnice• Boje su vedre i intenzivne, nanose se ravnomjerno, nema nijansiranja• Likovi su plošni• Perspektiva je vertikalna
  12. 12. Slikarstvo – freske i vaze• Umjetnicima je važnije prikazati životnost i elastičnost likova nego točnost• Stilizacija – očita u prikazivanju kose koja je kovrčava – jasno se vide obrisne linije• Ritmičan i valovit pokret• Likovi su lišeni težine i monumentalnosti, djeluju prozračno i razigrano• Frontalan stav (torzo) dok je glava prikazana u profilu a noge kao da su viđene sa strane
  13. 13. Slikarstvo – freske i vaze
  14. 14. Vaza s hobotnicom, 1500. g. pr. n.e
  15. 15. • Krećani su se najviše bavili trgovinom i obrtom, nisu bili ratnički nastrojen narod• Njihovi pogrebni običaji i obredi su nepoznati – na zna se kako su ukapali mrtve (ako su ih uopće pokapali u zemlju), da li su vjerovali u zagrobni život• Nisu pronađeni grobovi s opremom• Koristili su dvije vrste pisma• Linearno A (nastalo na Kreti)• Linearno B pismo (donesenoiz Mikene)• Pisalo se na keramičkim pločicama• To su načini zapisivanja starog oblika grčkog jezika
  16. 16. Mikenska / Heladska umjetnost • Za razliku od Krete, Mikena je bila utvrđeni grad na brežuljku (citadela) – bila je opkoljena velikim zidinama • Mikena je grad na kopnu, podložan ratovanju te su zidine obrambeni mehanizam • U odnosu na kretsku arhitekturu, mikenska je puno monumentalnija i “teža” (masivnija, nedostaje joj kretska elegancija i prozračnost) • Najvažniji oblici arhitekture su kiklopske zidine i velike grobnice
  17. 17. Kiklopske zidine • Karakteristične za Mikenu i okolne gradove • Ime su dobile zbog svoje veličine – toliko su velike da se pričalo da su ih podigli kiklopi (legenda) • Zidovi su podignuti od velikih kamenih blokova čiji su krajevi tek grubo obrađeni • Međuprostor između blokova punio se manjim kamenjem te pijeskom mješanim sa vodom i blatom
  18. 18. • Glavna ulazna vrata u MikenuLavlja vrata • Imaju širok nadvratnik koji nosi trokutasto obrađen kamen (zabat ) u kojem su isklesana dva lava koja se naslanjaju na stup koji je simbol zemlje koju oni štite • Lavovi su visoki 3 metra a težina zabata iznosi oko 12 tona • Prvi primjer monumentalne skulpture u Europi • Nepoznato je tko ih je projektirao • Izgrađena su oko 1250. g. pr. n.e.
  19. 19. Atrejeva riznica • Prva građevina s kupolom ikad sagrađena • Do nje vodi dug i širok prilaz ograđen visokim zidinama • Iznad ulaza javlja se “šuplji” trokutasti zabat povrh nadvratne ravne grede • Kružnog je tlocrta • Kupola je stožasta a ne okrugla • Riznica je ukopana u brežuljak
  20. 20. Artejeva riznica
  21. 21. • Mrtvi su se pokapali u tlo aPogrebni običaji – grobni humci njihovi grobovi su se zatrpavali zemljom i ograđivali zidovima • Tako nastaju grobni humci koji su bili kružnog presjeka • Isprva su bili izvan grada ali kako se grad širio, uskoro su se našli unutar gradskih zidina • Mrtvi su se pokapali na različitim nivoima, ovisno o statusu kojeg su imali za života • Pokapani su polegnuti na bok te su uglavnom imali bogatu pogrebnu opremu
  22. 22. Pogrebna oprema – zlatne maskeZlatna maska kralja Agamemnona Pogrebna zlatna maska, 16 st. pr. n.e
  23. 23. Vaza od kamenog kristala Brončani bodež
  24. 24. Pogrebna dijadema Zlatno pogrebno suđe, 16. st. pr. ne

×