Rokoko i klasicizam
Rokoko• Stil koji se javlja u Francuskoj sredinom 18. st. u svim vrstama  umjetničkog izričaja (arhitektura, slikarstvo, k...
Rokoko - slikarstvo•   Slikarstvo rokokoa odlikuje lakoća kompozicije, izostanak chiaro-scura i    dramatičnog osvijetljen...
Antoine Watteau – Iskrcavanje na Kiteru, 1717.g
J.H. Fragonard   Ljuljačka    1767-68
Francois  Boucher –Portret Markize Pompadour,     1756
Moda•   Rokoko moda je na svom vrhuncu izgledala kao završna noć karnevala.•   Odjeća je poprimila gotovo monumentalne raz...
•   Panieri su bili konstrukcija koja se umetala ispod donjeg dijela haljine dajući joj    na taj način veliki volumen i z...
(Neo)klasicizam• Klasicizam je umjetnički pravac, koji je nastao u Francuskoj na dvoru "Kralja  sunca" Luja XIV.• Prva faz...
• Rokokou i baroku klasicizam suprostavlja racionalnost,  pravilnost, ravnotežu, hladnoću, disciplinu i krajnju ozbiljnost...
Klasicizam - arhitektura• Arhitektonski objekti su jednostavni, sa minimalnom dekoracijom, ravnih i čistih  linija, upotre...
Les Invalides – Mansart                  • Primjer baroknog                    klasicizma                  • Vojna bolnica...
Arc de Triumph       • Naručen 1806, dovršen 1836       • Izgrađen po uzoru na rimske         trijumfalne lukove (Titov   ...
Pariški panteon (1748-90), Rondelet i Soufflot
Klasicizam - kiparstvo•   Na kiparstvo je u istoj mjeri kao    na slikarstvo utjecala antika.    Otkriće grčkih kipova kao...
J.HoudonG.Washington       Napoleon Bonaparte
Canova – Venus Victrix (Paulina Borghese, 1808)
Klasicizam - slikarstvo•   crtež postaje primarno sredstvo izražavanja, dok boja ima drugorazredni    značaj i svodi se na...
J.L.David – Zakletva Horacija, 1784
J.L.David – Mrtvi   Marat, 1793
•   Slika se temelji na stvarnom događaju - 13. srpnja1793. god. kada je Charlotte    Corday, pripadnica konzervativne gir...
• Na slici je Marat idealiziran u duhu klasicizma, dok je u stvarnosti  njegovo tijelo bilo izranjeno kožnom bolešću, zbog...
Jean Auguste Dominique Ingers• djela dugo nisu bila cijenjena i poštovana.• slika u pseudo-klasicističkom stilu Jaques-Lou...
Velika Odaliska
Turska kupeljNapoleon na carskom prijestolju
Rokoko i klasicizam
Rokoko i klasicizam
Rokoko i klasicizam
Rokoko i klasicizam
Rokoko i klasicizam
Rokoko i klasicizam
Rokoko i klasicizam
Rokoko i klasicizam
Rokoko i klasicizam
Rokoko i klasicizam
Rokoko i klasicizam
Rokoko i klasicizam
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Rokoko i klasicizam

11,871

Published on

0 Comments
3 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

No Downloads
Views
Total Views
11,871
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
1
Actions
Shares
0
Downloads
230
Comments
0
Likes
3
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Rokoko i klasicizam

  1. 1. Rokoko i klasicizam
  2. 2. Rokoko• Stil koji se javlja u Francuskoj sredinom 18. st. u svim vrstama umjetničkog izričaja (arhitektura, slikarstvo, kiparstvo, unutarnji dizajn, moda, nakit)• Još se naziva i stil Luja XV.• Javlja se kao suprotnost strogoći baroknog klasicizma (ta dva stila traju paralelno) te je posljednja faza barokne umjetnosti u Europi• Često se opisuje kao bezbrižan, vedar i nadasve naivan stil. Za njega vežemo pojmove lakoće, prozračnosti, lepršavosti, obilne dekoracije koja za razliku od teške, barokne postaje nježna i mekana.• Rokoko karakterizira neprestana igra boja i uzoraka, vedrih motiva i neobičnih oblika.• Iako u mnogočemu pretjeran (posebno u modi) rokoko je veoma otmjen stil kojem nedostaje strogoća i dramatičnost baroka te simetrija i harmonija renesanse.
  3. 3. Rokoko - slikarstvo• Slikarstvo rokokoa odlikuje lakoća kompozicije, izostanak chiaro-scura i dramatičnog osvijetljenja baroknih slika.• Motivi i teme postaju puno vedriji – uglavnom se prikazuju vrtne zabave, zabave pod maskama, prizore iz života bogatog plemstva. Ponovo se u “modu ” vraćaju mitološke teme a gotovo u potpunosti izostaju biblijski prizori.• Boje rokokoa su nježne i pastelne, prevladavaju svijetlo plava i svijetlo žuta, zatim roza i svijetlo zelena. Nema velikih kontrasta ni dramatičnog osvjetljenja, teži se lakoći i vedrini, kako same teme tako i njenog slikovnog ostvarenja.• Najčešće slikarske tehnike su PASTEL i KREDA• Antoine Watteau• Francois Boucher• Jean Honore Fragonard• Jean Baptiste Chardin• Giovani Batista Tiepolo
  4. 4. Antoine Watteau – Iskrcavanje na Kiteru, 1717.g
  5. 5. J.H. Fragonard Ljuljačka 1767-68
  6. 6. Francois Boucher –Portret Markize Pompadour, 1756
  7. 7. Moda• Rokoko moda je na svom vrhuncu izgledala kao završna noć karnevala.• Odjeća je poprimila gotovo monumentalne razmjere dok je sam proces odjevanja trajao satima• Razina reprezentativnosti kostima prelazila je sve granice a “previše” nije bio poznat termin• Bilo je veoma važno biti “al la mode” pa čak kada je to značilo izgledati smiješno. Vladalo je pravilo, kao i danas, da je bolje biti smiješan nego izvan mode• Haljine su se sastojale od nekoliko djelova a najvažnij su bili korzeti i panieri.• Korzeti su imali funkciju stezanja struka i samim time naglašavanja bokova i grudi. Sastojali su se od metalnih šipki umotanih u svilu te tvrdog platna spojenog debelim vezicama. Onemogućavali su normalno disanje, tijelo su držali uspravnim, a žena u njemu nije mogla ni jesti ni piti. Korzet je ograničavao kretanje gornjeg dijela tijela pa su time kretnje bile sporije i gracioznije
  8. 8. • Panieri su bili konstrukcija koja se umetala ispod donjeg dijela haljine dajući joj na taj način veliki volumen i zaobljen oblik. Panier se sastojao od krugova ili elipsa izrađenih od ribljih kostiju, mekog drveta ili žice povezanih svilenim trakama. Čitava konstrukcija je pomalo podsjećala na kokošji kavez. Funkcija mu je bila naglasiti bokove. Nadovezivao se na efekt korzeta jer se naglašenim i širokim bokovima isticao tanak struk.• Osim paniera, ispod haljine umetali su se i FONTANGE – mali jastuci koji su oblikovali figuru straga, omogućavajući haljini da što prirodnije pada naglašavajući zadnji dio.• Preko paniera i fontangea nosio se velik broj podsuknji koje su uglavnom bile svilene, obrubljene čipkom i drugim skupocjenim materijalima. Njihova uloga je bila da što je moguće više neutraliziraju konstrukciju paniera, njima se nastojalo postići skrivanje i kamufliranje rebara same konstrukcije.• Perike su bile neizostavan dio rokoko mode. Bilo je nezamislivo pojaviti se u javnosti, pa čak i u vlastitoj kući pred članovima obitelji bez perike. Slaganje frizure i osmišljavanje perika u doba rokokoa postalo je gotovo umjetnost za sebe. Perike su se nosile tijekom cijelog 18. st no pred kraj rokoko mode, oko 1760-70. njihov izgled postao je gotovo nevjerojatan. Otprilike u tom razdoblju visina perike postala je jako bitna, pa su one bile visoke gotovo jedan metar. U njih se umetalo cvijeće, vijenci, svilene vrpce, raznobojna pera itd.• Njihova izrada je bila vrlo složena. Radile su se od konjske dlake i tanko predene vune. U modi su bile uglavnom bijele perike no dosta su se nosile i one koje su odgovarale prirodnoj boji kose.
  9. 9. (Neo)klasicizam• Klasicizam je umjetnički pravac, koji je nastao u Francuskoj na dvoru "Kralja sunca" Luja XIV.• Prva faza se naziva barokni klasicizam zbog upotrebe baroknih elemenata u njemu. Ovo se doba svrstava još u barok.• Novu fazu klasicizma je donijela Francuska revolucija. (neoklasicizam)• Krajem 18. st. francuska buržoazija je u usponu• Ona ima svoje društveno-političke ciljeve te uzore u antičkoj ideologiji koja je građanstvu pružala slobodu (Rimsko carstvo se zasnivalo na slobodi građana)• Cijeloukupna rimska i grčka umjetnost postala je ideal umjetnosti buržoazije.• “Ljepota se ne nalazi u prirodi već su je stvorili Grci”.• klasicizam se trudi odvojiti od baroka i rokokoa te je u svom izrazu jednostavniji i umjereniji• U doba Napoleona, naziva se još i EMPIRE stil (carski stil), preuzima elemente iz antičke umjetnosti i renesanse, veliča racionalnost te se zasniva na doktrini da se pojedinac mora pokoriti društvu
  10. 10. • Rokokou i baroku klasicizam suprostavlja racionalnost, pravilnost, ravnotežu, hladnoću, disciplinu i krajnju ozbiljnost• Ponovo u modu dolazi antika - i to najviše klasična umjetnost Rimskog Carstva. Utjecaji su očiti u arhitekturi, skulpturi i slikarstvu kao i u modi te dekoraciji interijera. (rimske stolice i ležaljke)• Klasicizam odbacuje dekorativnost, težinu i putenost baroka, vedrinu i lepršavost rokokoa te preferira jednostavne oblike jasnih linija i čistih boja. Nema sjena ni dramatičnog efekta baroknog chiaro-scura, svjetlost na slikama je hladna i ravnomjerna, bez teatralnog prijelaza svijetlih u tamne dijelove.• Kompozicija bilo u kiparstvu bilo u slikarstvu je pravilna, pregledna i stroga, nema slučajnosti, narativnosti ili viška detalja.
  11. 11. Klasicizam - arhitektura• Arhitektonski objekti su jednostavni, sa minimalnom dekoracijom, ravnih i čistih linija, upotrebljavaju se antički stupovi• Grade se objekti kao banke, uredi, bolnice, kazališta• sakralni objekti u ovo doba se ne grade (crkva se lišava većine posjeda, svećenički redovi se raspuštaju a neki samostani i crkve se ruše i pale, npr. St.Denise).• Tipični su francuski parkovi sa simetričnim stazama, alejama, vodoskocima i u kojim se stabla šišaju u geometrijskim formama. Sve se odlikuje strogim redom i pravilnošću.• Uzor u arhitekturi postaje Andrea Palladio – njegove renesansno-manirističke forme hladnog i dostojanstvenog izraza te čistih linija postaju uzor klasicističkim arhitektima do te mjere da se javlja čitav jedan pravac u klasicističkoj arhitekturi nazvan paladijanizam• U SAD-u u arhitekturi sve se gradi po uzoru na Europu - kolonijalizam
  12. 12. Les Invalides – Mansart • Primjer baroknog klasicizma • Vojna bolnica s kapelom, izgrađena za ratne veterane • Danas Vojni muzej • Uzor za gradnju bila je bazilika Sv.Petra u Rimu
  13. 13. Arc de Triumph • Naručen 1806, dovršen 1836 • Izgrađen po uzoru na rimske trijumfalne lukove (Titov slavoluk) • Trebao je veličati Napoleonovu pobjedu na Austerlitzu
  14. 14. Pariški panteon (1748-90), Rondelet i Soufflot
  15. 15. Klasicizam - kiparstvo• Na kiparstvo je u istoj mjeri kao na slikarstvo utjecala antika. Otkriće grčkih kipova kao što je bio Apolon Belvederski potakle su umjetnike da svojim kipovima pored jakog individualnog karaktera daju i antičke elemente (npr. odijevanje likova u rimske toge) da bi dobili dostojanstvenost, odmjerenost i harmoniju• Antonio Canova doslovno kopira antičke poze u portretima svojih suvremenika, kao što je portret Napoleonove sestre Pauline Borghese (1808.) koji se uklapa u "Empir stil" čistog neoklasicizma.• Antonio Canova – Amor i Psiha
  16. 16. J.HoudonG.Washington Napoleon Bonaparte
  17. 17. Canova – Venus Victrix (Paulina Borghese, 1808)
  18. 18. Klasicizam - slikarstvo• crtež postaje primarno sredstvo izražavanja, dok boja ima drugorazredni značaj i svodi se na akromatske tonove. Prostor je skučen i često iza figure u prvom planu. S obzirom da je rimsko slikarstvo bilo slabo poznato, slikari su se trudili ostvariti rimska samosvjesna i ponosna stremljenja.• klasičnim korijenima najbliži bio Francuz Jacques Louis David (1748.-1825.)• Na njegovim slikama likovi su čvrsti i nepomični kao kipovi, ali je David unio i realizam u detalje koji nije postojao u renesansi• Tema visokog morala, jasnih linija i strogih boja njegove slike Zakletva Horacija započela je kult republikanskih vrlina u Francuskoj koji je uskoro ostvaren u stvarnosti u Francuskoj revoluciji.• David je aktivno sudjelovao u revoluciji i tijekom nekoliko godina upravljao je umjetničkim poslovima nacije (takoreći – nametnuo je svoj stil!). U tom razdoblju naslikao je svoju najveću sliku – Mrtvi Marat.• Davida je na tom mjestu naslijedio njegov učenik Antoine-Jean Gros a njega isto Davidov učenik J. A. D. Ingres
  19. 19. J.L.David – Zakletva Horacija, 1784
  20. 20. J.L.David – Mrtvi Marat, 1793
  21. 21. • Slika se temelji na stvarnom događaju - 13. srpnja1793. god. kada je Charlotte Corday, pripadnica konzervativne girondinske stranke, u kupki nožem zbola jednog od vođa revolucionarne jakobinske ekstremne stranke, Jean-Paula Marata• Sliku je naručila francuska vlada jakobinske diktature, a David je iskoristio neoklasicistički stil u službu suvremenih političkih događaja. Naime, i David je, poput ubijenog Marata, pripadao jakobinskoj stranci te je sudjelovao u radu Narodnog vijeća koje je izglasalo da se giljotinira kralj Luj XVI. Kasnije je, za Robespierrove diktature dva puta bio zatvaran, no Napoleon mu je vratio sve povlastice, dodijelio mu titulu barona i imenovao ga dvorskim slikarom. Nakon Napoleonovog izgnanstva, David je napustio Francusku i preminuo u Bruxellesu 1825 . god. gdje je završila i slika “Mrtvi Marat”.• Slika je vertikalna, ali su oblici smješteni u kvadratični dio donjeg dijela slike, dok je gornji skoro prazan, ispunjen samo blagim tonskim prijelazom koji nagovještava izvor svjetla na desnoj strani. Za razliku od većine klasicističkih djela, slika ne prikazuje klasičnu temu, već nedavni događaj. U prikazu Marata kao žrtve, David se oslanjao na ikonološki prikaz Kristove muke dok se Caravaggiov utjecaj osjeća u tamnoj pozadini iz koje lik izranja na svjetlo.
  22. 22. • Na slici je Marat idealiziran u duhu klasicizma, dok je u stvarnosti njegovo tijelo bilo izranjeno kožnom bolešću, zbog koje se morao svaki dan namakati u toploj kupki.• Istovremeno, David je realistično istaknuo ubodnu ranu i krvlju obojenu vodu koja je natopila prekrivač. Marat je iznad kade smjestio podlogu za pisanje, a u ruci drži ubojičino pismo na kojemu piše: “Ja samo moram biti nesretan kako bi zaslužio vašu naklonost”.• Marat je bio žrtva lukave žene i David je naslikao pismo vidljivim kako bi njena prijevara postala političkom propagandom. Nožu koji je ubojica ispustila na pod pored kade je ironično suprotstavljeno pero koje je još uvijek u beživotnoj Maratovoj ruci. Instrumentu nasilja i smrti je suprotstavljen simbol civilizacije, koji je u ovom slučaju simbol revolucionarne političke riječi.• Na stoliću na kojem se nalazi njegov pribor za pisanje, David je potpisom poslao istovremeno i osobnu i političku poruku: “À Marat, David” (Maratu od Davida), te ispod toga datirao u “Lan Deaux” (Druga godina), tj. u drugu godinu kalendara francuske
  23. 23. Jean Auguste Dominique Ingers• djela dugo nisu bila cijenjena i poštovana.• slika u pseudo-klasicističkom stilu Jaques-Louisa Davida• kasnije prevladava utjecaj Rafaela• gaji strogi stil klasicizma u kome se oslanjao na antičke uzore i koji se karakterizira preciznim linijama i obrisima.• posvećuje veću pozornost crtežu i modulaciji nego boji• Javlja se veliki jaz između njegovih i djela Eugenea Delacroixa koji koristi već skoro impresionističku paletu. Posljednjih se godina vraća antičkim uzorima i crpi iz etrurskog slikarstva te slika akvarele s velikom vještinom i preciznošću.
  24. 24. Velika Odaliska
  25. 25. Turska kupeljNapoleon na carskom prijestolju
  1. A particular slide catching your eye?

    Clipping is a handy way to collect important slides you want to go back to later.

×