Rim - skulptura i slikarstvo

12,079 views
11,283 views

Published on

0 Comments
2 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

No Downloads
Views
Total views
12,079
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
866
Actions
Shares
0
Downloads
251
Comments
0
Likes
2
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Rim - skulptura i slikarstvo

  1. 1. RIMSkulptura i slikarstvo
  2. 2. Umjetnost starog Rima:- Rimska umjetnost podrazumijeva umjetničku produkciju starih Rimljana od 9. st. pr. Kr. do pada Zapadnog rimskog carstva 476. godine.- O rimskoj umjetnosti se obično govori kao o umjetnosti jednog naroda, ali u tijeku proširenja teritorija pod rimskom vlašću u redove Rimskih građana primorani su i pripadnici drugih naroda. Tako su u rimskim kolonijama živjeli mnogi rimski građani koji su taj naslov stekli služeći u rimskoj vojsci. Svoj najveći sjaj, rimska umjetnost, je upravo dosegla u doba Carstva. Bila je to aristokratska i oficijelna umjetnost; luksuz za bogataše, ili oznaka rimske dominacije.
  3. 3. Obilježja umjetnosti:Glavne karakteristike i u slikarstvu i u skulpturi (osobito na reljefima) su slikovitost i iluzionizam.U skulpturi su to slikarski efekti svjetlosti, postignuti mekanom obradom površine i postupnim, nijansiranim stupnjevanjem planova.U slikarstvu se ploha negira iluzionističkim efektima dubine,bilo arhitektonskog,bilo pejzažnog prostora,a forma se često otvara u diskontinuirane linije i mrlje.
  4. 4. Skulptura: Klasično doba (1. st. pr. Kr. - 2. st.) Kasnorimsko doba (3. - 5. st.) Počeci rimske skulpture oslanjaju se na etruščansku skulpturu ili su doslovna kopija grčkih majstora u mramoru. Interes koji je u Grčkoj bio koncentriran u prvom redu na ljudsko tijelo proširuje se na mnoge nove teme: pejzaž,životinje,žanr,itd. U rimskoj umjetnosti naglasak se stavlja na prikazivanje pojedinačnog, karakterističnog portreta.
  5. 5. Bista nepoznatog Rimljanina
  6. 6. Portret cara Hadrijana,bronca
  7. 7. Portret Karakale, mramor
  8. 8. Bista Lucija Bruta Bista je od bronce,a oči su od umetnute bjelokosti i staklene paste. Masa ostaje u svojoj jezgri netaknuta, zatvorena, udubljena i izbočenja su nevelika,a li vrlo pažljivo stupnjevanje prema licu čije su individualne sposobnosti apsolutni zakon. Precizno modeliranje.
  9. 9. Klasično doba: Zastupljeni portreti Naglašen realizam ( cjelina i svaka pojedinost precizno klesana) Pravilni i skladni omjeri i proporcije ( 1:6) Pojava reljefa- naglašava se osjećaj za prostor te jasno vidljiv prostorni plan.
  10. 10. Ara Pacis Ara Pacis je monumentalni oltar koji je napravljen po naredbi senata, od 13. pr. Kr. - 9. g., kako bi se proslavio Augustov pobjednički povratak iz Galije i Španjolske. Na reljefima koji ispunjavaju cijelu površinu kvadratnog svetišta prikazana je carska obitelj sa simbolima vjerske pobožnosti i plodonosne zemljoradnje. Oltarni ukrasi naglašavaju Augustovu važnost u održavanju mira i blagostanja u Rimu, tzv. stogodišnji mir.
  11. 11. Trajanov stup Trajanov stup je rimski trijumfalni stup u Rimu. Obilježava pobjedu rimskog vladara Trajana kojom je osvojio Daciju. Vjerojatno je izgrađen pod nadzorom arhitekta Apolodora iz Damaska po nalogu rimskog senata . Nalazi se na Trajanovom forumu, na sjeverozapadnom dijelu rimskog foruma. Visok je 38m.
  12. 12. Opis: On je ukrašen od baze do vrha narativnim reljefima koji u vidu spiralne trake obavijaju stup i u plitkom reljefu prikazuju pobjedonosni rat protiv Dačana. Na pretrpanom reljefu postignuta je zavidna karakternost, čak i portretnost svakog lica, bogata igra svjetlosti i sjene i mnogostruki prostorni planovi. Unutar stupa nalazi se stubište, a na vrhu stubišta se nalazila skulptura Trajana (danas Sv. Petra).
  13. 13. Friz Reljef prikazuje Trajanovu vojsku u pohodu.
  14. 14. Marko Aureli: Konjanički spomenik Jedini sačuvani konjanički spomenik je onaj Marka Aurelija, rimskog cara, filozofa i pjesnika. Skulptura je napravljena od bronce. Jedina je konjanička skulptura sačuvana iz ovog vremena. Kasnije je služila kao inspiracija umjetnicima u Renesansi.
  15. 15. Kasnorimsko doba: Nepravilan omjer i proporcije ( 1:4 ) Gruba obrada Nepreciznost i nepreglednost Gubitak osjećaja za prostor i dubinu. Nezgrapnost i ukočen pogled Nepravilni nabori draperija
  16. 16. Povijesne okolnosti: Kada Rimsko carstvo zapada u krizu, u 3. st., umjetnici na kasnim portretima iskazuju svojevrsnu krizu, tako oni izgledaju mistično. Rimski portret se sve više udaljava od objektivne slike stvarnog, a postaje sve više vidljivi simbol duhovne ličnosti.
  17. 17. Konstantin Veliki početak 4. stoljeća
  18. 18.  Konstantin Veliki, početak 4. st., mramor, visina 2,44 m, Kapitolski muzej, Rim. Kada Rimsko carstvo zapada u krizu, u 3. st., umjetnici na kasnim portretima iskazuju svojevrsnu krizu, tako oni izgledaju mistično. Rimski portret se sve više udaljava od objektivne slike stvarnog, a postaje sve više vidljivi simbol duhovne ličnosti. Kip je nezgrapan i neprecizan u omjerima. Ogromne, ozarene oči, masivno, nepokretno lice, ne govore nam mnogo o Konstantinovom stvarnom izgledu, ali nam govore veoma mnogo o tome kako je on gledao na sebe i svoje zvanje
  19. 19. Slikarstvo: Najviše znanje o rimskom zidnom slikarstvu smo dobili iz ostavština koje su ostale nakon erupcije Vezuva. Uništeni su i lavom zasuti gradovi Pompeji i Herculanum. Način oslikavanja se vremenom znatno mijenjao. Slikali su se podni i zidni MOZAICI. Imamo četiri pompejanska stila.
  20. 20. mozaikFreska koja prikazujedrevni Pompeji.
  21. 21. Posljednji dan Pompeja:
  22. 22. Prvi pompejanski stil Dosta je jednostavan. Slikanjem se želi dočarati da zidovi nisu od obične žbuke. Zidne plohe se prekrivaju raznim bojama. “Poštuje se ploha”-zid ostaje ono što jest, ravna površina. Kompozicija je strogo geometrijska, pravokutna mreža, sastavljena isključivo od kvadrata i različitih pravokutnika.
  23. 23. Primjer prvog pompejanskog stila
  24. 24. Dekoracije iz Herkulanuma Ovaj drevni grad leži u sjenci Vezuva i uništen je njegovom erupcijom zajedno sa Pompejom 79. godine. Herkulanum je možda najbolji odraz drevnog Rima sa svojim nevjerojatnim freskama i dekoracijama.
  25. 25. Drugi pompejanski stil Donosi dvije promjene u odnosu na zidnu plohu:-slikana podnožja prikazana su kao da su kamena i istaknuta, a na njima su polustupovi s istaknutim zabatima i vodoravnim vijencima što odjeljuje gornji dio zida od donjega.-ponekad su stupovi prikazani uz pomoć geometrijske perspektive, pa se čini kao da slobodno stoje u prostoru.
  26. 26. Primjer drugog pompejanskog stila
  27. 27. Vila Misterija, Pompeji. Vila misterija izvan gradskih zidina potječe iz 2. st. pr. Kr. i najveličanstvenija je gradska vila. Pored luksuznih prostorija za gospodare, nastavljaju se prostorije farme koje se nastavljaju u okolicu s vinogradom. S farme se ulazilo u dvorište s peristilom koji je bio vezan s atrijem, a ovaj s tablinumom (četvrtastim hodnikom) koji se veže na apsidnu dvoranu koja je gledala na more s kriptoportika iznad litice.
  28. 28.  Njene zidne freske su duge 17, a visoke oko 3 metra, te prikazuju tajanstveni vjerski ritual inicijacije mladih žena povezan s ženskim kultom Doniza i njegovih orgijskih svečanosti “Bakanalija ”. Ovaj kult je bio zabranjen u Rimu i vlasnici su bili suočeni sa strogim kaznama. Freske su naslikane u frizu oko cijele prostorije, prekinutog samo vratima, koji s lijeva na desno prikazuje 28 likova u prirodnoj veličini na jarko crvenoj pozadini
  29. 29. Treći pompejanski stil Većina površina zida je obojena (kao zid), a na njemu kao da vise ili su ugrađene uokvirene slike. Arhitektura je dosta vitka i krhka. Prema gore se daje privid otvorenog neba. Teme su krajolici i mrtva priroda.
  30. 30. Primjer trećeg pompejanskog stila
  31. 31. Četvrti pompejanski stil Pretrpan je. Koristi se kombinacija mramornih obloga i zidnih ploha. Zidna ploha je podijeljena u mnoštvo malih niša ili natkritih sjenica i krovića na izduženim stupićima. U prednjem planu najčešće je arhitektura- tanki vitki stupovi i plohe. Javljaju se razne arh. KULISE a između njih uokvirene mitološke scene.
  32. 32. Primjer četvrtog pompejanskog stila
  33. 33. KrajVendi Barbir 2.c 

×