Your SlideShare is downloading. ×
Realizam
Realizam
Realizam
Realizam
Realizam
Realizam
Realizam
Realizam
Realizam
Realizam
Realizam
Realizam
Realizam
Realizam
Realizam
Realizam
Realizam
Realizam
Realizam
Realizam
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Thanks for flagging this SlideShare!

Oops! An error has occurred.

×
Saving this for later? Get the SlideShare app to save on your phone or tablet. Read anywhere, anytime – even offline.
Text the download link to your phone
Standard text messaging rates apply

Realizam

4,965

Published on

0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total Views
4,965
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
2
Actions
Shares
0
Downloads
84
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

Report content
Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
No notes for slide

Transcript

  • 1. O realizmu• Realizam u likovnoj umjetnosti je stilski pravac koji teži postizanju iluzije zbilje, a traje od polovice pa do kraja 19. stoljeća.Cilj realizma je što vjernije prikazivanje oblika ili zbivanja bez sitnih detalja i teži za što većom objektivnošću• Napredak znanosti, industrije i tehnike omogućio je izradu prvih fotografija koje umjetnici koriste kao pomoćno sredstvo.• Načelo romantizma “Umjetnost radi umjetnosti” zamijenjena je načelom realizma “Umjetnost radi ljudi”• Naglasak je na naturalizmu• Realizam je angažirana umjetnost- “Mi želimo promatrati moderan svijet-realan svijet”• Cilj im je pokazati suvremeni život,a ne osvrtati se na povijest,mitologiju,srednji vijek..
  • 2. Gustave Courbet• Glavni predstavnik tog pravca je Gustave Courbet (1819.-1877.) koji je želio slikati "heroizam modernog života" (Baudelair) i smatrao da se suvremeni umjetnik mora držati svog osobnog neposrednog doživljaja pa stoga mora biti realističan. Courbetova prva realistična slika bila je “Ustinjavanje kamena” iz 1849. g. Courbet slika preko 6 metara dugog platna koje se zove jednostavno “Atelje” ili "Stvarna alegorija u kojoj je sažeto sedam godina mog umjetničkog života".
  • 3. Usitnjavanje kamena• Na njemu su prikazani dva radnika, jedan koji razbija kamenje čekićem i drugi koji diže teški kamen. Ovi likovi prizivaju romantičarsku nostalgiju za jednostavnošću života, no u isto vrijeme prikazuju konstantnost i prisiljenost na teški rad onih koji su rođeni u siromaštvu.Radnici su anonimni, te su njihova lica skrivena sjenkama što ih čini univerzalnim pripadnicima radničke klase više nego individualnim osobama.Jedino što prepoznajemo iz njihovih figura jeste njihova dobna razlika. Courbet je prikazao mladića i starca u teškom radu, čime je želio istaknuti neljudski odnos prema radnicima u to doba kada je su i najteže poslove obavljali djeca i starci. Iako su postali simbolom radničkog statusa, oni ne traže od nas suosjećanje.
  • 4. Pogreb u Ornansu• Courbet je pokušao prikazati seoski pogreb (očeva strica) upravo onakav kakav i jest, bez romantičarskog idealiziranja ili lažne sentimentalnosti.Slikar je uspio prikazati više od pedeset likova u naravnoj veličini. U središtu prednjeg dijela slike vidi se dio praznog groba, s lijeve strane su svećenik, nositelj lijesa i lijes prekriven bijelom tkaninom. Iza groba stoje uglednici, s desne strane su ožalošćene žene, odvojene od muškaraca, a ispred njih nalazi se pas. Iznad likova, iza idealne crte obzora, vidi se široki krajolik zelenih brežuljaka i stijena. Iako se na prvi pogled čini, likovi nisu raspoređeni u povorku, već u savijene redove u obliku slova S oko zamišljenih osi križa i dobro odjevenog muškarca u prednjem planu.
  • 5. Honoré Daumier• Honoré Daumier (26. veljače 1808. –11. veljače 1879.) je bio francuski slikar, grafičar i kipar; jedan od najplodnijih crtača 19. st.; izvrstan litograf (oko 4000 litografija); utemeljitelj satiričnih tjednika La Charicature i Le Charivarim, u kojima nekoliko desetljeća objavljuje britke karikature kritizirajući političko-socijalnu stvarnost i društvene događaje u Francuskoj. Većinu života proveo je stvarajući u Parizu, a kao slikar i kipar bio je samouk, što ga nije spriječilo da postane jedan od vodećih umjetnika realizma.
  • 6. • Litografija nastala 1831.,zbog koje je Daumier završio u zatvoru.
  • 7. • Litografija iz časopisa "Le Charivari", 20. srpnja 1849.
  • 8. Jean-François Millet• Jean-François Millet (4. listopada 1814. -, 20. siječnja 1875.) bio je francuski slikar i grafičar; uz Gustavea Courbeta i Honoréa Daumiera, glavni predstavnik realizma u francuskom slikarstvu 19. stoljeća.• Millet je bio prvi moderni umjetnik koji je izabrao temu seoskog života kao slikarski motiv. Na slikama velikog formata stavljao je seljake u prednji plan, u izdvojenim skupinama. To su melankolični, sumorni likovi smekšani večernjim svjetlom, zaokupljeni samima sobom i nekako bezvremenski. Oni ne pripadaju nekom određenom području, već imaju šire značenje i postaju predstavnici ljudske ovisnosti o zemlji.
  • 9. Sijač• “Sijač” iz 1850. godine postao je simbolom čovjeka koji radi. Izravna i bliska veza s prirodom odražava se u raspoloženju i tonu – u zamornom ritmu svakodnevnog rada u tmurnom, zagušujućem svjetlu.
  • 10. Angelus• Na svojoj slici Angelus (katolička molitva koja se izgovara tri puta na dan: ujutro, u podne i u vrijeme zalaska sunca), Millet je uspio prikazati opću ideju siromaštva i patnje koja je ispunjavala živote francuskih zakupnika zemlje i seljaka u ranom 19. stoljeću.
  • 11. Édouard Manet• Édouard Manet (23. siječnja 1832. - 30. travnja 1883.), francuski slikar i grafičar, realist i impresionist; jedna od prvih osoba moderne umjetnosti.• Najviše je slikao teme koje su tada bile prisutne u realizmu, a to su bili prosjaci, pjevači, cigani, ljudi u kafićima i sl. Prihvatio je izravnu i smjelu slikarsku tehniku u realističnom tretmanu svojih motiva.
  • 12. Doručak na travi• “Doručak na travi” prikazuje piknik u šumi s nagom ženskom figurom u sjedećem položaju u društvu dva obučena muškarca, što je trenutačno privuklo ogromnu pažnju, ali je doslovno bilo diskreditirano od kritike. Manet biva proglašen vođom od strane mladih umjetnika, i postaje središnja figura u sporu između akademskog slikarstva s jedne, i buntovničke umjetničke grupe slikara, s druge strane .
  • 13. Olimpija• 1865. godine on izlaže „Olimpiju“, portret nage žene zasnovan na Tizianovom prikazu Venere. Ova slika ponovo izaziva veliku pozornost, i protest akademskih krugova zbog takozvanog „neortodoksnog realizma“.
  • 14. Peredvižnjevci• Peredvižnjevci („lutalice“) su bili predstavnici ruskog kritičkog realizma u 19. stoljeću; putujuća umjetnička izložba grupe ruskih umjetnika koju je 1870. godine u St. Petersburgu osnovala grupe apsolvenata škole slikarstva i kiparstva.• Nastala je na inicijativu Ivana Kramskoja i drugih ruskih umjetnika, a imala za cilj popularizaciju umjetnosti koja je bila zanemarena i anonimna u ruskom društvu. Motivi slika su većinom bili žanr-scene, pejzaži i povijesno slikarstvo, ali i portreti. U svojim djelima su predstavljali život ljudi i kritizirali moralne mane Carske Rusije, a njihove izložbe su imale veliki odjek. Neki od brojnih predstavnika su: Ilja Rjepin, Ivan Nikolajevič Kramskoj, Ivan Ivanović Šiškin, Izak Iljič Levitan i drugi.• Od 1871. do 1923. godine grupa je organizirala 48 izložbi u Moskvi i Petersburgu kao i u Kijevu, Odesi, Harkovu i drugim gradovima u Rusiji. Djela peredvižnjeva nalaze se u mnogim ruskim galerijama i muzejima. U Tretjakovskoj galeriji u Moskvi je najveća kolekcija koju su sakupili Pavel Tretjakov i njegov brat.
  • 15. • Ivan Kramskoj, “Portret slikara Ivana Šiškina”,izložena u galeriji Tretjakov,Moskva
  • 16. • Nikolaj Jarošenko, “Kovač” , 1878.
  • 17. • Ivan Ivanovič Šiškin, “Jutro u borovoj šumi”, 1889.

×