Impresionizam

7,765 views
7,272 views

Published on

impresionizam, slikarstvo, druga polovica 19. st,

0 Comments
1 Like
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

No Downloads
Views
Total views
7,765
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
1,027
Actions
Shares
0
Downloads
188
Comments
0
Likes
1
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Impresionizam

  1. 1. Impresionizam
  2. 2. IMPRESIONIZAM-Najznačajniji umjetnički pokret u 19. st.-Jedan od prvih modernih pokreta u umjetnosti uopće-Utjecao je na formiranje umjetničkih pokreta s prijelaza stoljeća te početka novog–postimpresionizam, simbolizam, fovizam i kubizam-Javio se 60-ih godina 19. st. – nije nastao kao pokret međusobno povezanihslikara-Nije nastao spontano i ni iz čega – oslanja se na tradiciju romantizma te jepovukao iskustva čitavog jednog naraštaja slikara-Eugene Delacroix i slikari romantizma pokazali su da umjetnici imaju pravo slikatiobične ljude i trivijalne prizore te da tema umjetničkog djela ne mora biti uzvišenai veličanstvena da bi djelo bilo kvalitetno-Slikati ono što se doista vidi a ne ono što nalažu konvencije Akademije bio jecredo romantista koji su prihvatili i impresionisti
  3. 3. IMPRESIONIZAM-Slikanje u krajoliku i prirodi postali su popularni već kod barbizonaca i prerafaelitate kod slikara poput Constablea i Corota-Slikanje na otvorenom prostoru – PLEN AIR (fra.) postaje glavna inspiracijaimpresionista-Temeljna načela sažeo je slikar Eugene Boudin puno prije nego je sam pokretdobio ime“Sve naslikano izravno na licu mjesta i na mjestu događaja ima takvu snagu, moćii životnost izraza kakva se nikada ne može postići u ateljeu. Tri poteza kistom uprirodi vrijede više nego dva dana rada za štafelajom ”-bojom su pokušali što je moguće vjernije prenjeti vizualno iskustvo koje okoprenosi mozgu-nastojali su rasčlaniti boje i nijanse zadanog motiva što je moguće točnije tenaslikati igru svjetla na površini predmeta
  4. 4. Impresionizam• Ime su dobili slučajno – po slici Claudea Moneta koju je sam slikar u trenutku nadahnuća nazvao Impresija ili izlazak sunca• Louis Leroy – likovni kritičar je tu izložbu podrugljivo nazvao izložbom impresionista
  5. 5. Impresionizam• Cilj impresionista je bio uhvatiti izravan odnos svjetlosti i boje – da bi to ostvarili, slikali su vrlo brzo, kratkim i jakim potezima kista te su zanemarili elemente koji su se do tada na dobroj slici smatrali važnima – besprijekorna kompozicija, ozbiljan sadržaj i završna glazura• Reakcije publike i kritike – krajnje neprijateljske, optuživalo ih se da ne znaju slikati• Slikari impresionizma su međusobno veoma različite ličnosti i svaki je razvio vlastiti individualni stil
  6. 6. Eugene Bodin (1824-98)• Sin knjižara, skromnog • Manet, Monet, Pissaro i dr. su porijekla se povodili za njegovim• Počeo je kao trgovac sa malo primjerom umjetničkog pribora• Samouk slikar amater – nije završio nikakvu slikarsku naobrazbu• Potpuno se posvetio umjetnosti te je dvije godine u Louvreu precrtavao umjetnička djela• Shvatio je da atelje nije prihvatljiva alternativa slikanju na otvorenom• Veliki doprinos pokretu impresionizma
  7. 7. Eugene Bodin • Anvers s vrha Flandersa, 1871.g • Htio je zorno predočiti učinak koji svjetlo ima na prizor te na platno što vjernije prenijeti atmosferu koju to svjetlo stvara • Podsjeća na Vermeera Van Delfta i njegovu sliku Pogled na Delft
  8. 8. Eugene Bodin • Johanes Wermeer Van Delft; Pogled na Delft, 17 • Prostrano, svijetlo nebo; niski obzor, oblaci koji se ogledaju u vodi • Razlike su očite: Bodinovo djelo je prozračnije i “lakše”, oblici su nepravilni i nedovršeni, nema jasnoće i mirnoće Van Delfta
  9. 9. Camille Pissarro (1830-1903)• Rodio se u St.Thomasu – roditelji su ga poslali u Pariz na školovanje• 1855.g napušta poslovnu karijeru te se posvećuje umjetnosti• 1859.g. upoznaje C. Moneta te s njim izlaže na Pariškom Salonu• Slikar “krajolika i pejzaža” – to je bio žanr koji mu je postao životna opsesija• 1870.g. uslijed rata s Prusijom odlazi u Englesku gdje provodi godinu dana• Na povratku otkriva da su pruski vojnici provalili u njegovu kuću i uništili mu 20-godišnji rad – slike su koristili kao daščice za hodanje preko blata• Bila mu je opsesija, kao i mnogim impresionistima, slikati isti motiv u različitim vremenskim uvjetima i različitim dobima dana• Zanosio se jedinstvom forme i sadržaja koji se postiži takvim načinom slikanja• Veliki most u Rouenu te Avenue de l´Opera dvije su najpoznatije serije motiva koje slika i do 40-ak puta
  10. 10. • Avenue de l´Opera,Camille Pissarro snježni dojam, 1899.g. • Pariška serija posvećena samo ovom motivu sadrži desetak slika • Avenija na raskrižju ulice St. Honore i trga Theatre Francais • Prikazan je dojam koji ostavlja padanje snjega na ulicu • Sjajno je uhvaćeno posebno osvjetljenje što se odražava od neba na ulicu u trenutku razvedravanja
  11. 11. Edouard Manet (1822-83)• Jedan od vođa impresionista no on o sebi nije nikada tako mislio• Pokazuje impresionističke karakteristike tek u zreloj fazi• Nikada nije izlagao na izložbama impresionista• Imućan pripadnik srednje klase• Revolucionaran u pariškim umjetničkim krugovima• Svojim je slikama izazvao skandal na Salonu
  12. 12. Edouard Manet – Doručak na travi
  13. 13. Bar u Foilles-Bergeru
  14. 14. Edouard Manet -Claude Monet slika u svom čamcu
  15. 15. Edgar Degas• Ples je bio iznimno popularna tema no Degas se za njega zanimao na posve drugačiji • kasnije, kad mu je oslabio vid, način bavi se skulpturom• Želio je naslikati trenutačan • Svoje plesačice i konje onda prizor, prikazati težak rad koji modelira u vosku i drvu stoji iza dopadljivosti koja se prikazuje publici • Česta tema su mu i žene prilikom kupanja – nastoji• Proučavao je plesne pokrete postići efekt virenja kroz te ih je pokušavao prenjeti na ključanicu – ne radi se o papir i platno izravnom aktu• Na isti način je obrađivao i temu konjskih utrka
  16. 16. Edgar DegasNa pozornici Konjske utrke
  17. 17. Edgar DegasŽena u kadi • U mladosti se divio Ingersu i Davidu, klasičnom slikarstvu i mitologiji • U svojim djelima izbjegava mitologiju i pokušava se što više približiti stvarnosti • Prikazuje ljude kakvi doista jesu, u trenutcima kada rade svakodnevne stvari i kada su posve nezapaženi
  18. 18. Edgar DegasŽena se briše • S lakoćom kombinira boju i oblik • Nije ga zanimao eksterijer – jedan je od rijetkih umjetnika koji slika uglavnom u interijeru • Djela su mu intimnog karaktera • Težnja naturalizmu i ugođaju ostvarenom samo bojom
  19. 19. Edgar Degas Žena u kadi14. godišnja balerina
  20. 20. James McNeill Whistler• Podrijetlom Amerikanac• Smatra se slikarem koji je bio na rubu impresionizma prije nego li je pripadao samom tom pokretu Kod klavira• Živio je u Londonu – proveo je većinu života• Prva slikarska iskustva – Pariz• Pod velikim je utjecajem japanske umjetnosti čije elemente unosi u svoje slikarstvo• Utječe na impresioniste i postimpresioniste
  21. 21. James McNeill WhistlerUgođaj u crno-sivom – “ Whistlerova majka” • Nema tipične impresionističke lepršavosti ni upotrebe svjetla karakteristične za impresionizam • Izolirana pojava u umjetničkom svijetu 2.pol.19.st • Nadahnut realizmom Coourbeta
  22. 22. Alfred Sisley• Podrijetlom Englez• Jedan od utemeljitelja impresionizma• Shvatio kako njegovom temperamentu najviše Obale Seine blizu Bougivala odgovara rad u plain – airu• Zbog rata propao mu je očev posao te se morao uzdržavati prodajom slika• Stalno se selio – živio je na ladanju izvan Pariza
  23. 23. Alfred Sisley • Slika poplavu koja jeČamas za vrijeme poplave u zahvatila selo na SeiniPort-Marlyu • Serija od 6 slika – među najboljima u njegovom opusu • Istančanost za boje i osjetljivost za svjetlosne efekte sunčevih zraka na zgradama • Slika trenutak kad se poplava povlači • Isprekidani potezi kista daju slici polet i teksturu
  24. 24. Claude Monet• Sisley i Monet su od svih slikara impresionizma Mrtva supruga najviše ostali vjerni izvornim načelima tog stila• Počeo je slikati tako što je upoznao Boudina koji je potakao njegov žar za rad na otvorenom• 60-ih godina Monet odbacuje akademska načela slikanja te se sa Sisleyem i Renoirom usmjerava na rad u prirodi
  25. 25. Monet – Livada u Givernyu• Selo u kojem je kupio kuću i gdje je uredio raskošan vrt koji je postao tema mnogih njegovih djela• Slike odskaču zbog istančanosti i raznih nijansi iste boje te različitih kuteva upotrebe kista
  26. 26. Claude Monet • Slikao je serije slika iste temeLopoči • 4. serije - plastevi sijena, katedrala u Rouenu, jablani i lopoči • Promatrao je lopoče u svom vrtu u različita doba dana i pod različitim svjetlom • Nastojao je prikazati njihov odraz na površini jezera • Cilj mu je bio uhvatiti jedan trenutak tj. prikazati trenutno stanje nastalo zbog neke prirodne pojave
  27. 27. Pierre Auguste Renoir• Umjetničku karijeru je • Monet i Renoir su zajedno započeo kao naučnik za radili i često slikali iste oslikavanje porculana prizore• Razvio je istančano umijeće • Eksperimentirali su s koje je kasnije davalo mnogim stvarima – bojama posebnu toplinu njegovim – te otkrivali kako boju radovima nanositi na platno brže da bi• Osim impresionističkih slika, se postigao efekt svjetlosti istodobno je slikao i • Pejzaž mu nikada nije bio konvencionalne akademske glavna tema portrete koje je prodavao imućnim kupcima
  28. 28. Pierre Auguste Renoir • “najjednostavniji motivi suAkt u krajoliku vječni, ničija mašta ne može smisliti ništa bolje” • Akt je predano slikao cijeli život • Aktovi nisu nastali kao djela rezultat trenutnog nadahnuća nego su rezultat dugog niza studija i skica • Poznati su po toplom, ružičastom tonu i bisernom efektu ženske puti – da bi to ostvario, nanosio je sloj po sloj boje u tankim namazima
  29. 29. Pierre Auguste RenoirKupačice • Prva velika kompozicija • Tri ženska akta • Trebalo mu je nekoliko godin ada je završi • Impresionistički tretman pejzaža
  30. 30. Berthe Morrisot• Pohađala je satove umjetnosti • Slika tkz. “ženske teme” kod Corrotova prijatelja u • Kućni prizori, majke s djecom čijem je ateljeu radila ili prizore iz vrta• Vješta slikarica, pokazivala je • Razlozi tome su i društvene naklonist prema idejama impresionizma prirode• Upoznala je Maneta 60-ih • Razvila je osobitu tehniku – godina te su utjecali jedno na odbacuje male i pravilne drugo u slikarskom smislu poteze te boju nanosi u snažnim i jasnim potezima• Udala se za njegova brata koje razmazuje u svim• Pod njenim utjecajem, Manet smjerovima je počeo slikati u plain-airu
  31. 31. Berthe MorrisotKraj kolijevke U ateljeu
  32. 32. Alfred Sisley
  33. 33. Edgar Degas
  34. 34. Edgar Degas
  35. 35. P.A.Renoir
  36. 36. Berthe Morissot

×