Your SlideShare is downloading. ×
Hrvatsko slikarstvo, 1.pol 20.st '03   dio4.
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Thanks for flagging this SlideShare!

Oops! An error has occurred.

×
Saving this for later? Get the SlideShare app to save on your phone or tablet. Read anywhere, anytime – even offline.
Text the download link to your phone
Standard text messaging rates apply

Hrvatsko slikarstvo, 1.pol 20.st '03 dio4.

1,857
views

Published on


0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total Views
1,857
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
1
Actions
Shares
0
Downloads
36
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

Report content
Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
No notes for slide

Transcript

  • 1. 1920.-1941.U ovom razdoblju brojni su hrvatski slikari dosegnuli razinu prepoznatljivaosobnog stila i visoku likovnu vrijednost.1921. u Zagrebu pokreće se časopis Zenit za umjetnost i kulturu, pod vodstvomMicića. Časopis je slijedio ekspresionističke i konstruktivističke tendencije. Bio jemeđunarodno priznat, a u njemu se sudjelovali i Lissitzky, Maljevič, Gropius...Također se razvijaju dvije skupine slikara : Proljetni salon i Zemlja. Uz ove dvijeglavne skupine bilo je i manjih okupljanja poput grupe”Trojice” (Babić, Becić,Miše) i grupe “Četvorice” (Varlaj, Trepše, Gecan, Uzelac).
  • 2. PROLJETNI SALONZanimaju ih samo najuža likovnapitanja, a zajedničko im je obilježječvrsto voluminozno oblikovanje.Jedni od najpoznatijih slikara kojipripadaju ovoj skupini su : Gecan,Varlaj, Tiljak,... Njihove izložbeodržavale su se svakog proljeća uUmjetničkom paviljonu u Zagrebi, apredstavljale su svojevrsnu smotru iokupljanje gotovo svih hrvatskihslikara. Uglavnom su prikazivalibrda i drveće oblikovane kao da su odkeramike i pocakljeni, a kuće i naseljana njihovim slikama podsjećaju nanajranije kubističke slike. Izbor bojasu sveli na minimun. Svijet u njihovojviziji djeluje nepokretno i neživo.Isključivo ih su zanimale forma ioblik.
  • 3. VilkoGecanRođen je 16. lipnja 1894. godine u Kuželju kodBroda na Kupi. 1899.odlazi u Australiju, anakon povratka u Hrvatsku upoznaje Milivoja Uzelca s kojim polaziprivatnu školu Tomislava Krizmana u Zagrebu. U jesen1913. odlazi u München, gdje upisuje akademiju iz drugogpokušaja. Razdoblje od 1915. do 1919. godine provodi pozarobljeničkim logorima da bi nakon toga otišao u Prag iponovo se vratio u Zagreb te izlagao na 7. Proljetnomsalonu. 1921. priređuje prvu samostalnu izložbu uUmjetničkom paviljonu. 1931. godine pojavljuju se prvisimptomi Parkinsove bolesti, tremor desne ruke postat ćesve snažniji, a slikanje sve otežanije. 1967. dobivanagradu Vladimir Nazor za životno djelo. 1972. ponovopriređena retrospektivna izložba u Umjetničkompaviljonu. Umro je 25. lipnja 1973. godine u Zagrebu.
  • 4. Cinik, 1921. - objavljena u prvom broju časopisa Zenit
  • 5. MilivojUzelacU Banjoj Luci pohađa gimnaziju, gdje upoznaje Gecana.Ondje počinje slikati, a 1912. godine se sobitelji seli u Zagrebgdje povremenopohađa Akademiju pod vodstvom Tomislava Krizmana ikasnije Otona Ivekovića. Nakon izbijanja Prvog svjetskograta bježi od mobilizacije u Prag gdje radi sa češkimslikarom Janom Preislerom. Tamo s još trojicom slikara(Gecan, Trepše i Varlaj) formira grupu “Četvorice”, a idolazi u doticaj s umjetnošću ekspresionizma u čijem stiluće njihova grupa najviše stvarati. Završetkomrata 1919. godine vraća se u Zagreb gdje s ostalimčlanovima družine redovito izlaže svoja djelana Proljetnom salonu. U tom razdoblju nastaju njegovanajpoznatija remek-djela.1923. godine seli se u Pariz gdjestječe visok ugled. U Francuskoj ostaje do svoje smrti, 6.lipnja 1977.
  • 6. Marijan Trepše
  • 7. Vladimir Varlaj
  • 8. GRUPA ZEMLJAGrupa Zemlja je udruženje likovnih umjetnika, koje je djelovalood 1929. do 1935. kada je rad udruženja policijski zabranjen. To je biloprvo umjetničko udruženja nastalo kao reakcija na društvene događajeu svijetu i zemlji. Na slikarski dio grupe veliki utjecaj imaoje njemački slikar George Grosz. Unatoč stilskoj raznolikosti izraza,zajednička nit im je bila osjetljivost na socijalne probleme, idejahumanosti i pravednosti, kao i kritika građanskog društvenog poretka,što bi trebalo izazvati društvenu revoluciju. Autor manifesta,arhitekt Drago Ibler (1929.) zalaže se za stvaranje nezavisnog likovnogizraza.“Treba živjeti životom svog doba. Treba stvarati u duhu svog doba. Suvremeniživot prožet je socijalnim idejama i pitanja kolektiva su dominantna. Umjetnikse ne može oteti htijenjima novoga društva i stajati izvan kolektiva. Jer jeumjetnost izraz naziranja na svijet. Jer su umjetnost i život jedno.”Slikari koji spadaju u ovu skupinu su:Krsto Hegedušić, Ivan Generalić,Oton Postružnik, Vinko Grdan, Željko Hegedušić,...
  • 9. KRSTO HEGEDUŠIĆRođen u Petrinji 26.11. 1901. Nakon očeve smrti, 1909. obitelj sevraća u Hlebine, i tada počinje njegova prisna veza sPodravinom.Godine 1920. pohađa Privremenu višu školu za umjetnost iumjetni obrt ( današnju Likovnu Akademiju) u Zagrebu i slikaprve podravske idile.U Parizu gleda slike Pietera Breughela i sluti svoju figuralnumorfologiju. Ni tada se ne prekida njegova veza s Podravinom. 1929. , nakon susreta saslikarima Tabakovićem i Postružnikom i pariškim đakom LeomJunekom, osniva skupinu Zemlja. Slika Harmonikaš iz tograzdoblja ideološki odbacuje umjetnost radi umjetnosti. Poslijerata Hegedušić je imenovan redovitim profesorom Akademijelikovnih umjetnosti, a 1950. dobiva naslov majstora slikara ipostaje voditelj majstorske radionice. Hegedušićevo slikarstvodokaz je da se umjetnost ne može posve odvojiti od spoznaje,zato u njegovim slikama ima i poruge i suvremenihotuđenja. Mladoženja, vol i pumpa iz 1969., slika je onoga štoostaje, a što je ostalo od grada, što je ostalo od čovjeka u gradu.Umro je u Zagrebu 7. travnja 1975. U njegovoj rodnoj Petrinji od1987. djeluje galerija koja se zove njemu u čast.
  • 10. Ivan Generalić
  • 11. Oton Postružnik
  • 12. 1941.-1950.U umjetnosti tadašnje NDH nema odjeka rata, jer jemeđuratna socijalno-kritička umjetnost bila posve ugušena.Umjetnost u gradovima se nastavila kao da se ništa nedogađa, ili je u manjim razmjerima slijedila njemačkupropagandu. Pojavljuju se mladi, uljepšani i snažni mladići,najčešće u odorama. U slike mnogih vedrih koloristazagrebačkog umjetničkog kruga uvlače se boje bijede i smrti.Nakon rata Hrvatska postaje dijelom SocijalističkeJugoslavije, a prema diktatu Komunističke partije umjetnostje morala služiti državi, a umjetnici slijediti sovjetske uzoresocijalističkog realizma. Prvih su godina bile zastupljeneratne teme, a potom su se pojavile slike poslijeratnesocijalističke obnove i izgradnje. Prevladavala je monotonija,dosadno sivilo ili lažno šarenilo.
  • 13. Edo Kovačević
  • 14. THE END Nikolina Jelavić 4.D

×