Gotika u Hrvatskoj

7,276 views

Published on

0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
7,276
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
3,373
Actions
Shares
0
Downloads
98
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Gotika u Hrvatskoj

  1. 1.  S gotikom, javlja se i kultura gradskih komuna (Dubrovački statut), propovjednih redova i vlastele. 14. st. je vrijeme viteške kulture u Hrvatskoj koje je obilježeno dominacijom plemstva, ali i zlatno doba srednjovjekovnih dalmatinskih gradova koji su trgovali s hrvatskom vlastelom u zaleđu. U 14. st. prostorna organizacija i oblik daljnjeg razvoja gradova u Dalmaciji su naglašeni. Urbanizacija se očituje u planskom dograđivanju i proširenju Raba i Trogira, regulaciji Dubrovnika i integraciji Splita. To je doba gradskih popločavanja ulica kamenom, kanalizacija i organiziranja gradske čistoće, npr. Dubrovnik. Najveći pothvat toga doba bila je gradnja posve novih gradova na području Dubrovačke Republike –Stona i Malog Stona, te kilometar dugačkoga zida među njima s kulom vrh brijega (14. st.). Tako je cijeli poluotok Pelješac bio pregrađen i zaštićen od mogućeg napada s kopna s ciljem očuvanja najveće vrijednosti u dubini zaljeva – Stonske solane.
  2. 2.  Gotičku fortifikaciju od romaničke razlikuju visoke kule u obliku kvadratne prizme, za razliku od romaničkih i renesansnih okruglih. Najbolje sačuvani takvi primjeri nalaze se u Istri: Hum, Bale, Motovun, ali i na sjeveru -Medvedgrad iznad Zagreba (1260.) ili na jugu -Sokolac u Lici (14. st.).
  3. 3. MOTOVUN
  4. 4. BALE
  5. 5. STON
  6. 6.  Na prostoru današnje prvostolnice prvotno se nalazila crkvica sagrađena između 9. i 11. stoljeća. Nije poznato je li bila porušena ili je stradala, no na njezinu mjestu sagrađena je nova, veća crkva. Zagrebačku biskupiju osnovao je Ladislav 1094. godine i podredio je nadbiskupiji u Ostrogonu. Zagrebačkim su biskupima prihodi omogućavali da sagrade novu crkvu koju je vjerojatno novčanim darom pomogao i kralj Emerik koji je početkom 13. stoljeća boravio u Zagrebu. Počelo se s gradnjom katedrale u Zagrebu u prijelaznom romaničko-gotičkom stilu. Gradnja je trajala dugo te je tek 1217. godine bila završena i posvećena
  7. 7.  Zagrebačka katedrala na Kaptolu, sa svoja dva visoka i vitka zvonika (oko 105 metara), spada među monumentalne neogotičke katedrale i svjedoči o Zagrebu kao snažnom srednjoeuropskom kulturnom središtu. Posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije, odnosno Velikoj Gospi, dok je sv. Stjepan, ugarski kralj, njezin drugi patron. Cijeli okolni prostor omeđuju kule i bedemi, a do početka 20. stoljeća postojala je kula i zid ispred samog pročelja, tako da je bila jedan od rijetkih primjeraka potpuno opasane Prvostolnice. S južne i istočne strane zida proteže se Nadbiskupski dvor, dok se brojne religijske dragocjenosti čuvaju u Riznici, gdje možete vidjeti umjetnine koje potječu od kraja 11. stoljeća pa sve do 20. stoljeća. Kreće se s potpuno novim projektom, čiju je gradnju razradio i proveo Herman Bollé. Najveći dio svetišta podignut je iznova, vanjština je postala neogotička, dok je unutrašnjost ipak očuvala dio srednjovjekovne autentičnosti.
  8. 8.  Medvedgrad je stari grad (gradina, utvrđenje) sagrađen u 13. stoljeću nakon provale Tatara  na brdu Mali Plazur, jugozapadnom obronku Medvednice. Bio je jedan od najvećih burgova u Hrvatskoj. Na Medvedgradu se nalazi ranogotička kapelica sv. Filipa i Jakova i Oltar domovine, spomenik palim hrvatskim vojnicima u Domovinskom ratu. S Medvedgrada se pruža prekrasan pogled na Zagreb, koji je uz pogled iz Sljemenske žičare najbolje mjesto za promatranje Zagreba noću.
  9. 9.  Utvrdu Medvedgrad dao je sagraditi o. 1250. zagrebački biskup Filip na padinama Medvednice.Svrha joj je bila obrana Kaptola i biskupskih posjeda. Oko 1260. kralj Bela IV. povjerio je utvrdu knezu Stjepk Šubiću, a potom je davana na upravu hrvatskim banovima. Medvedgradska je tvrđava teško oštećena u potresu 1590. godine pa su je 1602. napustili njeni posljednji stanovnici. Nakon sloma zrinsko-frankopanske urote 1671. godine, Medvedgrad je preuzela kraljevska komora, ali tada je već ruševina. Posljednji gospodari grada bili su baruni Kulmer koji su ga posjedovali do 1945. godine.
  10. 10. Kapela SvetihFilipa i Jakova uMedvedgradu
  11. 11.  Radovanov portal je glavni portal katedrale sv. Lovre u Trogiru. Najznačajniji je srednjovjekovni portal na istočnom Jadranu te u ovom dijelu Europe. Nazvan je po njegovu autoru Majstoru Radovanu koji ga je isklesao 1240. godine i potpisao s per Raduanum, iako je dovršen tek u 14. stoljeću Portal je najmonumentalnije djelo romaničko-gotičkog stila u Hrvatskoj. Obuhvaća Prvi grijeh (Adam i Eva) i Otkupljenje (Rođenje Kristovo), kristološki ciklus, pojedine svece i apostole, prikaz mjeseci, prizore lova, a stilski sažima različite tradicije od južnoitalskih do francuskih. Umjetnički je na razini najboljih europskih ostvarenja tog doba
  12. 12.  U luneti je prikaz Rođenja Krista (obećanje spasenja), umjesto Posljednjeg suda, koji je uobičajen za glavne portale katedrala na zapadu. U dva luka nad lunetom su scene iz biblijskih prizora. Najkvalitetniji dijelovi portala pripisuju se majstoru Radovanu, a ostatak njegovoj radionici. Skulptura portala karakterističan je primjer gotičkog realizma i hu manizma, ali s obilježjima starijeg romaničkog stila.
  13. 13.  S kraja kasne gotike U gornjem dijelu šiljastog luka portala u nišama su skulpture Bogorodice s djetetom, sv. Marka i Krista s 12 apostola. Iako nije potpisan ni datiran, po stilu ga se pripisuje majstorima češke radionice Parlera Svi likovi pripadaju gotičkom idealističkom stilu, kojeg se u srednjoj Europi naziva i “mekim stilom”, radi blago zaobljenih glava i obraza likova te mekog nabiranja tkanine na odjeći
  14. 14.  Na likovima i okviru može se vidjeti tragove boja, jer je izvorno cijeli portal bio živo obojen Nisu svi kipovi kameni, ima i drvenih
  15. 15.  Škrinja svetog Šimuna ili raka svetog Šimuna je nesumnjivo jedno od najdragocjenijih i najvrijednijih zlatarskih djela zadarske srednjovjekovne umjetnosti, a po svojim umjetničkim kvalitetama i dimenzijama ide u red cjenjenijih iste vrste, ne samo u Hrvatskoj, već i u svijetu Službeno je proglašena spomenikom kulture nulte kategorije. Pored svoje umjetničke vrijednosti škrinja Sv. Šimuna ima i prvorazredno značenje za hrvatsku povijest. Na njoj su ovjekovječeni važni povijesni događaji, kao i svakidašnji život žitelja Zadra: na tržnici, na ulici, nošnja ondašnjih ljudi, kao i izgled pojedinih dijelova grada.
  16. 16.  U zidnom polju omeđeno šiljastim lukom smještena je slikarska kompozicija U donjem dijelu prikazana su tri sveca, sv. Dominik, sv. Kvirin i sv. Franjo Asiški U gornjem dijelu je prikaz jednoga crkvenog oca ili Krista
  17. 17.  Dominantan je prostorni odnos gore-dolje, dok je onaj naprijed-natrag samo diskretno označen bilo u boji donjeg pojasa (zeleno=tlo), bilo u presijecanju gornjeg lika, čime se sugerira da su tri lika ne samo ispod već i ispred u prostoru U stavu likova naziremo više ili manje skriven kontrapost
  18. 18.  Crkva SV.MARIJE “NA ŠKRILJINAH” blizu BERMA Vincent iz Kastva, 1474 Prizor JUDIN POLJUBAC nalazi se na sjevernom zidu crkve Ravni slikani okvir ne zatvara u pravom smislu plohu, na kojoj će scena biti prikazana, već ga samo odvaja od susjednih kako bi cijeli ciklus, koji pokriva zidove te jednobrodne crkve, bio pregledniji
  19. 19.  Prikaz na nekim mjestima “bježi” iz dimenzija Slikar očito okvir nije ozbiljno uzeo, ali je upravo njegovim negiranjem stvorio iluziju prostora, privid realnosti,koji, međutim, njegov plošni način slikanja i zanemarivanja prostornih odnosa u međusobnoj postavi likova odmah dovode u pitanje
  20. 20.  MOLITVU NA MASLINSKOJ GORI na sjevernom zidu crkve naslikao je nepoznati, po svom likovnom rječniku još pučkiji, suradnik Vincetov On je još usmjeren prema doslovnom, empiričkom opisu teme shvaćene kao stvarni događaj (npr. kako je kalež s hostijom kao simbol Kristove žrtve prikazan u istom prostoru sa stvarnim protagonistima)
  21. 21.  Istodobno se amegdotskom opisnošću slikar tu i tamo zadržava na bilježenju nekih potpuno vizualnih opažaja koje prevodi u sumarne, pojednostavnjene oblike-npr. glave srednjega i desnog apostola
  22. 22. IVAN MARTIĆ 3.D

×