Your SlideShare is downloading. ×
  • Like
Evo 11 10 11
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Thanks for flagging this SlideShare!

Oops! An error has occurred.

×

Now you can save presentations on your phone or tablet

Available for both IPhone and Android

Text the download link to your phone

Standard text messaging rates apply
Published

 

  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Be the first to comment
No Downloads

Views

Total Views
319
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
0

Actions

Shares
Downloads
8
Comments
0
Likes
1

Embeds 0

No embeds

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
    No notes for slide
  • imate dva različita linka na isti clip.

Transcript

  • 1. Evolucija religioznosti 21.1.2011
  • 2.  
  • 3. Religija?
    • mentalne reprezentacije ne-fizičkih entiteta i vjerovanje u njihovo postojanje
    • predmeti povezan i navedenim reprezentacijama
    • rituali
    • moralne intuicije
    • specifične forme ponašanja
    • etničke veze i suradnički procesi međukulturalne univerzalnosti
  • 4. Religioznost i Evolucijska Psihologija
    • Religioznost kao istraživački problem postoji koliko i sama znanost
    • Durkheim (1912); James (1902); Weber (1930)
    • Naturalistička perspektiva bez pozivanja na postojanje nadnaravnih sila i događaja
    • Velik broj kvantitativnih i kvalitativnih studija bez jedinstvene teoretske perspektive
    • Evolucija religije se u proteklih pet do osam godina nameće kao nova relevantna tema unutar evolucijske psihologije
  • 5. Evolucijska psihologija religioznosti kre ć e od hipoteze kako cjelokupno ljudsko pona š anje , a time i religiozno , do odre đ ene razine mo ž e biti obja š njeno u kontekstu evolucije ljudskog mozga .
  • 6. Lekcija naših "predaka"
    • Ulogu razvoja mozga za mogu ć nost razvijanja religijskih reprezentacija najbolje mo ž emo vidjeti kroz promatranje ne - ljudskih primat a
    • N a š i najbli ž i evolucijski srodnici pokazuju mnoge osobine koje se smatraju klju č nim kod razvoja religioznosti u ljudi
      • V i š a inteligencija , kapacitet za simboli č ku komunikaciju , osjetljivost na socijalne norme i pojam o sebi ( King , 2007)‏
    • Dunbar (1998, 2003) i Ehrlich (2000) interpretiraju religioznost kao posljedicu mozga dovoljno velikog da formulira religiozne i filozofske ideje
    • T ijekom evolucije hominida veličina mozga se utrostručila, a rast se većinom odnosio na područje neokorteksa , n eophodnog za složene kognitivne funkcije
  • 7. Neokorteks
    • Između ostalog zaslužan za samo-svjesnost, razvoj jezika i emocija
    • Relativna veličina neokorteksa bilo koje vrste je povezana s nizom socijalnih varijabli poput veličine socijalne grupe i kompleksnosti rituala parenja
    • Jedno objašnjenje zavisnosti veličine neokorteksa i religije, kao i mogući razlog zbog čega ne možemo pronaći religioznost kod ostalih primata, jest jezik
    • Lieberman (1991) smatra kako je za razvoj religioznosti potreban sustav simboličke komunikacije, poput jezika, koji bi omogućio prenošenje ideja unutar grupe, te da se religiozna misao i moralnost oslanjaju na iste kognitivno–lingvističke procese
  • 8. To adapt or not to adapt
    • U kontekstu evolucijske psihologije, iako postoji konsenzus da se tendencija ka religioznosti pojavila relativno rano u evoluciji naše vrste, ne postoji slaganje oko mehanizama koji su vodili evoluciju religioznog mozga
    • Adaptacije i prirodna selekcija jesu centralni koncepti evolucijske psihologije, no tek uz slučajne nusprodukte i rezidualni „šum“ možemo u potpunosti objasniti kompleksne funkcionalne organske mehanizme (Buss i sur., 1998)‏
  • 9. Adaptacija/Nusprodukt
    • Adaptacija ‏
      • T eorija socijalne solidarnosti ( npr . Alcorta i Sosis, 2005; Purtycki i Sosis, 2009)‏
    • Nusprodukt
      • P rodukt okoliskih čindbenika i nekih temeljnih konitivnih mehanizama, više ili manje specifičnih za čovjeka
    • T e orija uma
    • Adaptacija Nusprodukt
  • 10. To adapt
    • Jedan dio znanstvenika religioznost objašnjava kao rezultat prirodne selekcije i kao adaptaciju koja pruža evolucijsku prednost (Alcorta i Sosis, 2005; Bulbulia, 2006; Granqvist, 2006; Harris i McNamara, 2008; Sanderson, 2008; Wilson, 2002)‏
    • Karakteristike jedinke koje u interakciji sa fizičkim, socijalnim ili intervalnim okruženjem favoriziraju reprodukciju i ponašanje jedinke i/ili njenih genetskih srodnika (Tooby i Cosmides, 1990)‏
    • Mora se dosljedno pojavljivati u relativno nepromijenjenom obliku tokom života nekog organizma i biti karakteristična za većinu pripadnika neke vrste
    • Iako za mnoge osobine možemo izdvojiti adaptivne karakteristike, nije jednostavno odrediti one za koje možemo sa sigurnošću tvrditi da su adaptacije
    • Pinker (2002) navodi razliku između čitanja i pisanja
  • 11. To adapt
    • Teorije socijalne solidarnosti (Alcorta i Sosis, 2005; Purtycki i Sosis 2009; Richardson i Boyd, 1998; Sosis, 2004; Wilson 2002 )‏
      • religioznost je evoluirala zbog poboljšavanja suradnje i identificiranja ne suradničkog ponašanja
      • religija se promatra kao adaptivni sustav kognitivnih, afaktivnih, bihevioralnih i razvojnih osobina
      • doprinosila prevlada va nju ekoloških izazova
    • A daptacij a koja nam primarno omogućuje život s našom evolucijom stečenom sposobnosti percipiranja samog sebe i vlastite smrtnosti ( Apler , 2006)‏
      • za hominide koji su prešli prag kognitivnog razvoja potreban za samopercepciju, postojale su dvije mogućnosti napretka; ili zamiranje svjesnosti zbog ometajućih posljedica straha i anksioznosti na funkcioniranje ili adaptiranje na nuspojave svjesnosti
      • selekcija je preferiral a one samosvjesne jedinke, koje su bile u stanju razviti mehanizme suočavanja sa smrtnosti, uvodeći time aspekt duhovnosti u raspon ljudskih kapaciteta
  • 12. Not to adapt
    • Druga interpretacija jest kako su religiozna vjerovanja i ponašanja nusprodukt adaptivnih osobina i nisu odabrani zbog njihove adaptivne koristi (Richerson i Newson, 2008)‏
    • Kritika panglosijanske tendencije evolucijskih psihologa
    • Osobine kod kojih se prirodna selekcija dogodila za neku drugačiju funkciju od sadašnje nazivaju egzaptacije
    • Slučajne nusprodukte funkcionalnih prilagodbi nazivamo trompe i u njih osim religioznosti, svrstavamo glazbu, umjetnost i ratne običaje
  • 13. Evolucijska psihologija religioznosti
    • Darwin (1874) pretpostavlja kako se religioznost razvila čim su se djelomično razvile važne komponente imaginacije, čuđenja i znatiželje uparene s moći rezoniranja koje su čovjeka nagnale da počne prirodno težiti razumijevanju svijeta koji ga okružuje i spekulirati o svom postojanju
    • integracija spoznaja o ljudskoj kogniciji i prirodnoj evoluciji (Boyer, 1994)‏
    • na š e spoznaje o evolucijskim uzrocima religioznosti do nedavno predstavljale svojevrsnu nepoznanicu
  • 14. Evolucijska psihologija religioznosti
    • Zbog čega se u neolitskog čovjeka javila potreba za vjerom?
    • Koji su to mehanizmi u evoluiranom mozgu zaslužni za takve reprezentacije?
    • Zbog čega čovjek nije postao intuitivni empirist, naturalist i agnostik?
  • 15. Teorija uma?
    • atribucija svjesne namjere nekom organizmu i simuliranje mentalnih stanja tog organizma kako bi se stvorila predodžba o njegovim vjerovanjima i namjerama (Carruthers i Smith, 1996)‏
    • razlog razvoja ovog sustava: učinkovitije predviđanj e ponašanja predatora i lovine (Van Schaik i Van Hooff, 1983)‏
    • povećanje veličine grupe, stabilnija interakcija i učinkovitija koordinacija između jedinki daje velike selekcijske prednosti pojedincu, ali postavja i veće zahtjeve na poznavanje namjera drugih jedinki
  • 16.
    • http://www. youtube . com / watch ?v=8hLubgpY2_w&NR=1 /
  • 17. Teorija uma i evolucija religiozn o sti
    • Boyer (1993, 1994) kao preduvjet za razvijanje vjerskih reprezentacija postulira upravo intuitivnu psihologiju. tj. „teoriju uma“
    • najistraživan iji kognitivni mehaniz am u kontekstu evolucije religioznosti
  • 18. Teorija uma i evolucija religiozn o sti
    • 1) djeca počinju usvajati pravila o funkcioniranju svijeta koji ih okružuje sa nejasnim granicama unutar i između tri urođene ontološke teorije .
    • koncepti koje kod odraslih smatramo odrazima religioznosti i sposobnosti percipiranja svijeta izvan okvira objektivne realnosti, javljaju intuitivno, i to već kod dojenčadi.
    • djeca do pet mjeseci percipiraju ljude kao slobodne agente neograničene fizičkom formom (Kuhlmeier, Bloom i Wynn, 2004), pripisujući im intuitivno kvalitete vrlo slične onome što bi kasnije nazvali nadnaravnim.
    • u politeističkom plemena Maja u Meksiku, djeca pokazala i jasnu hijerarhiju božanstava;( Knight , Sousa , Barrett i Atran , 2004)‏
  • 19. Teorija uma i evolucija religiozn o sti
    • 2) sklonost ka davanju intencionalnih objašnjenja prirodnih pojava, te shvaćanju svijeta kao vođenog namjerom (Kelemen, 2004)
    • važan doprinos u percepciji namjere
    • neselektivna primjena teorije uma i impliciranje namjere na nežive objekte je vidljiva kod zaključivanja kako su prirodne pojave „stvorene zbog nečega“
    • n p r. kiša djeci nije ono što nastaje iz oblaka, već ono za što je oblak stvoren (Klemen, 1999)
  • 20. Teorija uma i evolucija religiozn o sti
    • Razvoj teorije uma:
    • Ideja o bogu temeljno prihvatljiva
    • Sklonost precipiranja namjere kada u prirodnim fenomenima
    • do nedavno ipak nije bilo jasno :
    • koju adaptivnu vrijednost bi nam takva pogreška atribucije namjere mogla pružiti?
    • ima li i takvo rezoniranje evolucijskih prednosti?
  • 21. Zasto vjerujemo u duhove?
    • http://youtube.com/watch?v=sZBKer6PMtM
  • 22. Zasto vjerujemo u duhove?
    • Mehanizam : sklonost misatrubuciji namjere u prirodnim događajima (Guthrie, 1993)
    • Djeluje putem : „Hiperaktivni h sklopov a otkrivanja agencije“ (hyperactive agent detection devices; HADD)‏
      • hiperaktivnost sustava za detekciju agencije (hyperactive agent detection - HAD
      • hiperaktivnost razumijevanja namjere (hyperactive understanding of intentionality- HUI)
      • hiperaktivno teleofunkcionalno rezoniranje (hyperactive teleofunctional reasoning- HTR)‏
    • Adaptivna vrijednost : reakcija na nepostojeću prijetnju evolucijski puno isplativija nego izostanak reakcije na prijetnju koja je realna.
  • 23. Zasto vjerujemo u zagrobni zivot?
  • 24. Zbog čega antropomorfizam
  • 25. Zbog čega antropomorfizam
    • « The same mental faculties that lead man to believe in unseen spiritual agencies would infaliably lead him to various strange superstitions and customs. Many of these are terrible to think of – such as the sacrifice of human beings to blood loving go; the trial of innocent people by oredal by poisin or fire; witchcraft; &c» Darwin, (1871)‏
    • Temelji se na animizmu, ali je nusproizvod razvoja «društvenog mozga» i njegovih modula (prepoznavanje lica, prepoznavanje emocija i socijalnih signala, modeliranja namjera ili Teorije uma
    • Posljedica normalnog neurorazvojnog procesa
    • Može se smatrati adaptacijom poput animizma
  • 26. Osnovne socijalne pristranosti
    • Izražena orijentacija prema licima i licu sličnim objektima od samog rođenja (Morton i Johnson, 1991; Simion, et al, 2007)‏
    • Refleksno plakanje i sisanje kao reakcija na zvuk, miris ili pojavu majke (Doucet, et al)‏
    • Prenatalna preferencija ljudskog glasa ( Posen i Iverson, 2007)‏
  • 27. Evoluirani moduli višeg reda
    • Napredni sustavi prepoznavanja lica
    • Sustavi stvaranja socijalnih veza preko neuro-hormona oksitocina i arginin vazopresina
    • Lingvističke naracije sa socijalnom tematikom
    • Podrijetlo antropomorfizma, kakvog vidimo u primitivnim religijama i mitovima, možemo prepoznati kroz evoluirane socijalne pristranosti mozga i hiperaktivne sustave za detekciju agencije
    • Iako je jezik važan za prenošenje mitova i religijskih ideja, možemo pretpostaviti stoga i da su mitovi postojali davno prije nego što su mogli biti elaborirani u lingvističkoj formi
  • 28.
    • Zamislite što će se dogoditi s vama kada umrete, i napišite detaljno koje emocije ta misli pobuđuju u vama
  • 29. Zasto vjerujemo u zagrobni zivot?
    • Mehanizam: Svijest o sebi
    • Djeluje putem : T e orije regulacije užasa
    • dvije mogućnosti napretka;
      • zamiranje svjesnosti zbog ometajućih posljedica straha i anksioznosti
      • adaptiranje na nuspojave svjesnosti
    • Adaptivna vrijednost : selekcija je preferirala one samosvjesne jedinke koje su bile sposobne razviti mehanizme suočavanja sa smrtnosti, uvodeći time aspekt duhovnosti (Apler, 2006)‏
  • 30.
    • Marko je nakon iznimno napornog dana i svađe sa šefom otišao s posla. Danas mu je bila obljetnica braka i žena ga je čekala kod kuće sa romantičnom večerom.. U nenadanom naletu kamiona Marko pogiba.
    • Sad kada je mrtav:
    • Dali je još uvjek gladan?
    • Hoće li još ikad morat i jest i ?
    • Može li vidjeti doktore koji ga pokušavaju oživjeti?
    • Misli li još na svoju ženu?
    • Ž eli li bit i živ?
    • Zna li da je mrtav?
    • Dali je još ljut na šefa zbog njihove svađe?
  • 31. Zasto vjerujemo u zagrobni zivot?
    • biološke i psihobiološke (vid, sluh, okus, miris) karakteristike prestaju
    • za emocionalne i epistemiološke karakteristike potrebno više razmišljanj a
    • i odrasli i djeca, neovisno o proklamiranoj vjerskoj orijentaciji ili ateističko- agnostičkom stajalištu, na isti način percipiraju prestanak postojanja(Bering 2002; Bering & Bjorklund 2004)‏
    • vjera neizbježna zbog ograničenja naše „teorije uma“
    • teorija ograničene simulacije
  • 32. Zasto vjerujemo u zagrobni zivot?
  • 33. Zasto vjerujemo u zagrobni zivot?
  • 34. Zasto vjerujemo u zagrobni zivot?
  • 35. Zasto ne krademo iz crkvene skrabice?
    • klasična adaptacionistička objašnjenja suradnje poput suradničke selekcije (Hamilton, 1964) i izravnog reciprociteta (Trivers 1971) ne mogu objasniti niti primijeniti na sve aspekte ljudske suradnje unutar velikih grupa
    • vjera u moralno zainteresirane nadnaravne agente omogućavala i podržavala suradnju u takvim grupama (Bering i Johnson 2005; Johnson 2005; Johnson i Bering 2006; Johnson i Kruger 2004)‏
    • evolucija ovih mehanizama je povisila „trošak“ socijalne devijacije (varanja, zabušavanja).s obzirom da bismo time riskirali otkrivanje od treće, nevidljive i svemoguće, strane
  • 36. Obmana, laganje i crvena kraljica
    • Razvojem teorije uma i povećanjem socijalne inteligencije započinje utrka u naoružanju
    • Svaka adaptacija za iskorištavanjem i manipulacijom biti popraćena adaptacijom u cilju njenog izbjegavanjem (Whiten, 1991)‏
    • Mogućnost takvog rezoniranja omogućava;
      • proračunavanje predanosti u zajedničkim pothvatima (lov, rat) (Kurzban i Leary, 2001)‏
      • uspostavljanje prijateljstva kao mehanizma kontroliranja varijacije u resursima (Tooby i Cosmides, 1996)‏
      • predviđanje ponašanja predatora i lovine (Barrett, 1999) ( moguće i primarni razvoj ovog sustava (Van Schaik i Van Hooff, 1983 )‏
  • 37. Obmana, laganje i crvena kraljica
    • Socijalna obmana igra veliku ulogu u svijetu primata i smatra se jednom od pokretačkih sila kortikalne ekspanzije
    • Povećani korteks omogućava nam da izmišljamo priče i obmane kako bismo osigurali preživljavanje i reprodukciju
    • Veličina korteksa izravno povezana sa učestalosti obmane u primata
  • 38. Obmana, laganje i crvena kraljica
    • D oprinos u obja š njavanju bolnih , opasnih i evolucijski „ skupih “ rituala koji se mogu susre s ti u raznim religijama
    • R ituali se ž u obrezivanja u Judaizmu ili umetanja drvenog š tapa u uretru mladih mu š karaca u aborid ž inskim dru š tvima do prihvatljivijih formi rituala poput ustru č avanja od hrane , mesa , seksa i priklanjanje monogamiji ( Sosis , 2004)‏
    • P ona š anje nema direktne koristi po pojedinca , no S osis (2006) tvrdi kako su upravo oni adaptivni jer promi č u grupnu koheziju time š to su „ preskupi “ da bi se glumili
    • P ristajanjem na takve rituale signalizira se ostalim pripadnicima grupe da je pripadnost grupi iskrena i u velikoj mjeri sprječava „glumljenje“ odanosti
  • 39. Obmana, laganje i crvena kraljica
    • D etekcija društvenih „parazita“ je k rucijalan proces preveniranj potencijalno fatalnih posljedice za veći broj pripadnika grupe
    • V ažnost mehanizama identifikacije i sprječavanja socijalnog „varanja“ demonstriran je i nizom istraživanja
    • Sosis, Kress i Boster (2007) pokazali kako muškarci u društvima koja sudjeluju u ratnim aktivnostima, i gdje se pretpostavlja da bi trošak lažne pripadnost grupi imao evolucijski najskuplje posljedice, prakticiraju i „najskuplje“ rituale
  • 40. Obmana, laganje i crvena kraljica
    • D etekcija društvenih „parazita“ je krucijalan proces preveniranj potencijalno fatalnih posljedice za veći broj pripadnika grupe
    • V ažnost mehanizama identifikacije i sprječavanja socijalnog „varanja“ demonstriran je i nizom istraživanja
    • Sosis, Kress i Boster (2007) pokazali kako muškarci u društvima koja sudjeluju u ratnim aktivnostima, i gdje se pretpostavlja da bi trošak lažne pripadnost grupi imao evolucijski najskuplje posljedice, prakticiraju i „najskuplje“ rituale
  • 41. Zbog čega pamtimo priče o duhovima ?
  • 42. Zbog čega pamtimo priče o duhovima ?
    • ..ili zbog čega su duhovi onakvi kakvima ih pamtimo.
  • 43. Gosp. Wurg će uskoro biti poslan kao ambasadar na galaksiju Zenon 3. Prije odlaska htio je saznati kako izgleda život tamo, te je otišao u Prirodoslovni muzeg gdje traje izložba o Zenonu 3. Evo što je vidio:
    • Neki od predmeta su poput onih koje susrećemo na zemlji, dok su neki iznimno različiti. Primjerice;
    • Neke stvari se mogu rastavit i popraviti. Može se izvaditi dio i zamjeniti.
    • Neke stvari su svjesne svega što ih okružuje. Znaju što se događa.
    • Neke stvari vide što je ispred njih. Znaju što im se približava.
    • Neki ljudi su poput nas na zemlji, dok su neki jako različiti. Primjerice;
    • Neki ljudi su tužni kada su sami. Ne vole kada nemaju nikog bliskog.
    • Neki ljudi se sastavljaju odvijačerm. Sastavljaju se se dio po dio kako bi se stvorili.
    • Neki ljudi mogu čuti razgovore u prošlosti. Mogu čuti zvukove razgovora koji se davno dogodio.
    • .
  • 44. Zbog čega pamtimo priče o duhovima ?
    • Preduvjeti:
    • aktiviacija seta ontoloških kategorija koje ostaju aktivne tokom cijelog života
    • specificiraju informaciju koja narušava intuitivna očekivanja, a povezana sa određenom ontološkom kategorijom
    • aktiviraju i teorije koje nisu narušene
  • 45. Zbog čega pamtimo priče o duhovima ?
    • Preduvjeti:
    • [1] ontološka kategorija
    • [2a] narušavanje očekivanja
    • [2b] transfer očekivanja
    • [3] aktivacija ne narušenog očekivanja
    • [4] mjesto za dodatni lokalni materijal
  • 46. Zbog čega pamtimo priče o duhovima ?
    • Preduvjeti:
    • [1] ontološka kategorija: osoba
    • [2] narušavanje očekivanja, npr. duhovi su nevidljivi
    • [3] aktivacija ne narušenog očekivanja: kao i osobe, duhovi imaju misli, percipiraju događaje , formiraju vjerovanja
    • [4] mjesto za dodatni lokalni materijal
  • 47. Zbog čega pamtimo priče o duhovima ?
    • Dosjećanje priča povećavalo se ako su sadržajno odgovarale navedenom modelu, dok samo postojanje bizarnosti primjerice nije bilo prediktivno za snažnije pamćenje(Boyer i Ramble, 2001, Norenzayan i sur., 2006).
    • Međukulturalnu generabilnost pokazala istraživanima sa istim predlošcima u Indiji, Velikoj Britaniji i Tibetu (Barett, 1998; Barrett i Keil, 1996)
  • 48. Zbog čega pamtimo priče o duhovima ?
  • 49. Zbog čega pamtimo priče o duhovima ?
    • minimalno kontraintuitivne ideje
    • obuhvaćaju većinu religioznih koncepata
    • imaju neku vrstu transmisijske prednosti
    • sadrže „konceptualni optimum“ (Sperber , 1994)
    • mogu biti shvaćene i prezentirane bez ulaganja velikog kognitivnog napora, no u isto vrijeme su dovoljno izazovne da dobiju dodatnu pažnju.
    • Primjer: Kip svetca
  • 50. Homo religiosis
  • 51. Btw. Sjćate li se ičega o Zenonu 3?