• Share
  • Email
  • Embed
  • Like
  • Save
  • Private Content
Josip Klempaj - Prvi Hrvatsko-slavonski vrhovni upravitelj pošta
 

Josip Klempaj - Prvi Hrvatsko-slavonski vrhovni upravitelj pošta

on

  • 534 views

Josip Klempaj (1812.-1890.) bio je prvi Hrvatsko-slavonski upravitelj pošta. U poštansku službu u tadašnjoj Hrvatskoj sredinom 19. stoljeća unio je mnogo noviteta.

Josip Klempaj (1812.-1890.) bio je prvi Hrvatsko-slavonski upravitelj pošta. U poštansku službu u tadašnjoj Hrvatskoj sredinom 19. stoljeća unio je mnogo noviteta.

Statistics

Views

Total Views
534
Views on SlideShare
534
Embed Views
0

Actions

Likes
0
Downloads
0
Comments
0

0 Embeds 0

No embeds

Accessibility

Categories

Upload Details

Uploaded via as Microsoft PowerPoint

Usage Rights

© All Rights Reserved

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Processing…
Post Comment
Edit your comment

    Josip Klempaj - Prvi Hrvatsko-slavonski vrhovni upravitelj pošta Josip Klempaj - Prvi Hrvatsko-slavonski vrhovni upravitelj pošta Presentation Transcript

    • Josip Klempaj Prvi Hrvatsko-slavonski vrhovni upravitelj pošta
    • Poštanski promet u Hrvatskim zemljama do polovine 19. st.
      • Izum tiska, masovnija pismenost, prosvjetiteljstvo i modernizacijski zahtjevi oblikovali su potrebu za bolje organiziranim poštanskim sustavom
      • Do polovine 19. stoljeća poštanski je promet bio u rukama poštara kao državnih činovnika, ali i mnogobrojnih privatnih zakupaca poštanskog prometa
      • 1838. stvaraju se prvi suvremeniji poštanski propisi u Habsburškoj mon.
      • Poštar brine za pisma, ali i putnike
    • Tko je Josip Klempaj?
      • Josip Šimun Klempaj rođen je u Zadru 28. X. 1812. od oca Andrije rođenog Petrinjca, po zanimanju krajiškog časnika, i majke Jelisave (djevojački Gec)
      • Osnovno obrazovanje stječe u očevoj rodnoj Petrinji te ovdje upisuje i prvi razred Geometrijske škole koju nikada nije završio
      • Zapošljava se kao poštanski službenik u Petrinji, pa u Karlovcu, zatim kao poštanski otpravnik u Zagrebu, da bi 18. X. 1836. bio postavljen za upravitelja novoosnovane pošte u Lekeniku
    • Josip Klempaj i Hrvatski narodni preporod 1848. godine
      • Klempajeva kuća u Lekeniku bila je uvijek otvorena njegovim mnogobrojnim prijateljima: od Josipa Jelačića i mnogih drugih Iliraca pa do najvećeg mađarona u tadašnjoj Hrvatskoj – turopoljskog komeša Antuna Danijela Josipovića
      • Klempaj staje na stranu hrvatskih preporoditelja, pa i sam 1848. svojim djelovanjem, znanjem i iskustvom pomaže hrvatskim nacionalnim interesima
    • Burni ožujak 1848. godine
      • 25. III. 1848. sastaje se Narodna skupština i sastavlja tzv. “Zahtěvanja naroda” – program od 30 točaka za ostvarenje hrvatskih nacionalnih interesa koji je uručen vladaru; traži se samostalnost u unutrašnjim poslovima Trojedine kraljevine
      • Jedan od zahtjeva bio je i postavljanje Jelačića za bana pa je u Glinu, gdje je pukovnik Josip Jelačić bio zapovjednikom, Ljudevit Gaj poslao ranije Dragojla Kušlana kako bi ga nagovorio da prihvati ovu čast i svoj izbor od strane naroda, tj. Narodne skupštine
    • Susret s banom Jelačićem
      • Jelačić se ipak sljedeće jutro uputio za Zagreb ne znajući da je već dva dana ranije izabran za bana od strane vladara i da je obavijest o imenovanju poslana za Glinu
      • Putem je zastao na ručku „u Lekeniku, bijednom blatnom selu gdje je gospodin Klempay bio poštar.”
      • Klempaj je presreo brzog glasnika iz Beča i prvi Jelačiću čestitao na ostvarenju banske časti
      • Jelačić je i to imenovanje odbio, „rekavši još u šali da će on [Klempay] postati isto tako ravnateljem pošte kao i on [Jelačić] banom.“ – MIT!
    • Susret s banom Jelačićem - istina
      • Jelačić i Klempaj su otprije bili prijatelji
      • Jelačić ne može obećati Klempaju nešto nad čime ban nema ingerenciju, jer ne postoji jedna jedinstvena poštanska centrala za čitavu tadašnju Hrvatsku, već samo viši poštanski uredi u Osijeku i Varaždinu
      • Poštanski promet nije bio pod banskom ingerencijom, već od konca 18. stoljeća pod upravom Budimske naddirekcije i Ugarskog namjesničkoj vijeća
      • U 1848. tek će se stvoriti jedinstvena poštanska uprava za Hrvatsku na čelu s Josipom Klempajem
    • Zašto Klempaj?
      • Novoj narodnoj vlasti nedostaje odanih činovnika
      • Poštanski promet u rukama je mađarona koji mogu neisporučivati važnu poštu ili pošiljke, špijunirati za drugu stranu, širiti dezinformacije, itd.
      • Klempajevo pismo Jelačiću sredinom 1848. - predložio osnivanje stalnih poštanskih linija koje bi od Zagreb povezivale s ostatkom Hrvatske - Klempaj uočava ekonomsko, ali i strateško značenje pošte (povećanje državnog budžeta kroz povećanje poštanskog prometa)
      • Jelačić ga zove u Zagreb i 11. VIII. 1848. imenuje: „vèrhovnim upraviteljem poštah J. Klempay-a, poznatog u zemlji ovoj poštenjaka i vèštog lekeničkog poštara”
    • Klempajev rad na ujedinjenju poštanskog prometa u Hrvatskoj 1848.
      • 14. VIII. Klempaj ulazi u varaždinsko upraviteljstvo pošta i razriješava Pešti odanog Grillera dužnosti
      • 31. VIII. Rijeka je pripojena Banskoj hrvatskoj
      • 6. X. sve ingerencije osječkog upraviteljstva pošta prelaze u Klempajeve ruke, iako će ono samo de facto prestati postojati tek 1849. godine
      • Time se stvara jedinstveno Vrhovno ravnateljstvo pošta u Banskoj hrvatskoj sa sjedištem u glavnom gradu Zagrebu
      • U međuvremenu se osnivaju nove poštanske rute i same pošte, što Klempaj sam nadzire i šalje izvještaje o tome, kao i o kretanju mađarskih trupa
    • Modernizacija poštanskog prometa pod Klempajem
      • Klempaj ostaje na položaju ravnatelja pošte i u neoapsolutizmu (1849.-1861.), kada su svi poštanski uredi podređeni bečkom ministarstvu trgovine, ali dolazi i do spajanja pošta iz civilnog i vojnog dijela Hrvatske
      • Za neoapsolutizma se vrši ubrzana modernizacija u svim sferama društva u monarhiji
      • 1. VI. 1850. u poštanski promet u Hrvatskoj uvedena je poštanska marka
    • Poštanski promet i modernizacijski pokušaji u Hrvatskoj
      • Prije izuma poštanske marke vrijednost prijenosa pisma je plaćao njegov dobivatelj - sam Klempaj u više navrata ističe važnost i jeftinost frakiranja pisama
      • 1850. uvode se i „poštanske škrinjice“, preteče modernih poštanskih sandučića u koje su građani ubacivali poštu bez čekanja u redovima za slanje pisma po poštama
      • Osnivanjem novih poštanskih ureda i sustavnijim reformama pošta i sam je poštanski promet u porastu (samo između 1856. i 1857. porastao je za >7%)
    • Klempaj i njegovo djelovanje za neoapsolutizma – junak ili izdajica?
      • Neoapsolutizam omrznut u Hrvatskoj - germanizacija, ukidanje svih lokalnih autonomija, nasilne metode vlasti
      • Klempaju se zamjerilo što je po nalogu Beča omogućavao da policijski službenici u pošti otvaraju bilo kakvu poštu koju su smatrali da je sumnjivog sadržaja – zbog toga je bio izbjegavan, pa se čak i pričalo da je stupio u službu tajne policije (zapravo tzv. tajne poštanske lože )
      • Ipak cijeli ovaj period i dalje radi kako bi postigao što više u interesu naroda – npr. nakon puta po Primorju javo se zalaže za osnivanje ceste između Senja i Crikvenice i upozorava na bijedu tog kraja kojoj se „jedino s dignutjem tèrgovine doskočiti može, što bi svakako s uvedenjem poštah i sagradjenjem cestah postići moglo.“
    • Josip Klempaj privatno
      • 1837. oženio se Terezom Potočnik koja mu je rodila 4 sina i 2 kćeri, s kojom je prvo živio u drvenoj kući koju je kupio od grofice Erd ö dy, sa 4 sobe i gospodarskim zgradama na imanju koje je prije pripadalo Stjepanu Mankasu
      • Zanimale su ga sve grane narodnog gospodarstva pa je 1850-ih bio član uprave Hrv.-slav. zemljodjelskog društva
      • Za svoje zasluge 1852. odlikovan je Viteškim križem reda Franje Josipa I.
    • Josip Klempaj – pionir proizvodnje i konzerviranja hrane u Hrvatskoj
      • Klempaj se u Lekeniku, a kasnije i na svom imanju u Vrhovcu, bavio mišlju o organiziranoj proizvodnji voćnih proizvoda i njegovom konzerviranju
      • Svoje je proizvode nekoliko puta izlagao i sam ih pripremao ističući važnost upotrebe sušenog voća i njegovih prerađevina (pita, pekmeza, itd.) kao savršene hrane u bolnicama, na brodovima i kućanstvima općenito
      • Više je puta nagrađivan za svoje proizvode, osobito suhe šljive i kruške (1858. za ”izvrstno voće i najljepše groždje”, 1865. njegovo suho voće pohvalila je sama kraljica, itd.)
      • Unatoč brojnim nagradama i priznanjima ne nailazi ulagače u proizvodnju i preradu voća
    • Mirovina i smrt
      • Padom neoapsolutizma 1862. pod optužbama za pronevjeru, tj. neuredno vođenje poštanski poslova, umirovljen je i Josip Klempaj, koji je do tada već postao nepoželjna osoba u hrvatskom društvu
      • Zbog tih krivih optužbi morao je namiriti gubitak, a i dodijeljena mu mirovina je bila mala
      • Zato radi kao knjigovođa za razne veleposjednike (Rauch, Jelačić), pa honorarno, sa malom plaćom, kao dnevničar Hrvatskog sabora i pri vladi; do kraja života razočaran što njegovi javni zahtjevi za stvaranjem tvornica i škola u kojima bi se učilo konzerviranje hrane propadaju
      • Umire 18. II. 1890. u bolnici Milosrdnih sestara; pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoju
    • Hvala na pozornosti! Stipica Grgić