Josip Klempaj Prvi Hrvatsko-slavonski   vrhovni upravitelj pošta
Poštanski promet u Hrvatskim zemljama do polovine 19. st. <ul><li>Izum tiska, masovnija pismenost, prosvjetiteljstvo i mod...
Tko je Josip Klempaj? <ul><li>Josip Šimun Klempaj rođen je u Zadru 28. X. 1812. od oca Andrije rođenog Petrinjca, po zanim...
Josip Klempaj i Hrvatski narodni preporod 1848. godine <ul><li>Klempajeva kuća u Lekeniku bila je uvijek otvorena njegovim...
Burni ožujak 1848. godine <ul><li>25. III. 1848. sastaje se  Narodna skupština  i sastavlja tzv. “Zahtěvanja naroda” – pro...
Susret s banom Jelačićem <ul><li>Jelačić se ipak sljedeće jutro uputio za Zagreb ne znajući da je već dva dana ranije izab...
Susret s banom Jelačićem - istina <ul><li>Jelačić i Klempaj su otprije bili prijatelji </li></ul><ul><li>Jelačić ne može o...
Zašto Klempaj? <ul><li>Novoj narodnoj vlasti nedostaje odanih činovnika  </li></ul><ul><li>Poštanski promet u rukama je ma...
Klempajev rad na ujedinjenju poštanskog prometa u Hrvatskoj 1848. <ul><li>14. VIII. Klempaj ulazi u varaždinsko upravitelj...
Modernizacija poštanskog prometa pod Klempajem <ul><li>Klempaj ostaje na položaju ravnatelja pošte i u neoapsolutizmu (184...
Poštanski promet i modernizacijski pokušaji u Hrvatskoj <ul><li>Prije izuma poštanske marke vrijednost prijenosa pisma je ...
Klempaj i njegovo djelovanje za neoapsolutizma – junak ili izdajica? <ul><li>Neoapsolutizam omrznut u Hrvatskoj - germaniz...
Josip Klempaj privatno <ul><li>1837. oženio se Terezom Potočnik koja mu je rodila 4 sina i 2 kćeri, s kojom je prvo živio ...
Josip Klempaj – pionir proizvodnje i konzerviranja hrane u Hrvatskoj <ul><li>Klempaj se u Lekeniku, a kasnije i na svom im...
Mirovina i smrt <ul><li>Padom neoapsolutizma 1862. pod optužbama za pronevjeru, tj. neuredno vođenje poštanski poslova, um...
Hvala na pozornosti! Stipica Grgić
Upcoming SlideShare
Loading in …5
×

Josip Klempaj - Prvi Hrvatsko-slavonski vrhovni upravitelj pošta

594 views

Published on

Josip Klempaj (1812.-1890.) bio je prvi Hrvatsko-slavonski upravitelj pošta. U poštansku službu u tadašnjoj Hrvatskoj sredinom 19. stoljeća unio je mnogo noviteta.

0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
594
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
2
Actions
Shares
0
Downloads
0
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Josip Klempaj - Prvi Hrvatsko-slavonski vrhovni upravitelj pošta

  1. 1. Josip Klempaj Prvi Hrvatsko-slavonski vrhovni upravitelj pošta
  2. 2. Poštanski promet u Hrvatskim zemljama do polovine 19. st. <ul><li>Izum tiska, masovnija pismenost, prosvjetiteljstvo i modernizacijski zahtjevi oblikovali su potrebu za bolje organiziranim poštanskim sustavom </li></ul><ul><li>Do polovine 19. stoljeća poštanski je promet bio u rukama poštara kao državnih činovnika, ali i mnogobrojnih privatnih zakupaca poštanskog prometa </li></ul><ul><li>1838. stvaraju se prvi suvremeniji poštanski propisi u Habsburškoj mon. </li></ul><ul><li>Poštar brine za pisma, ali i putnike </li></ul>
  3. 3. Tko je Josip Klempaj? <ul><li>Josip Šimun Klempaj rođen je u Zadru 28. X. 1812. od oca Andrije rođenog Petrinjca, po zanimanju krajiškog časnika, i majke Jelisave (djevojački Gec) </li></ul><ul><li>Osnovno obrazovanje stječe u očevoj rodnoj Petrinji te ovdje upisuje i prvi razred Geometrijske škole koju nikada nije završio </li></ul><ul><li>Zapošljava se kao poštanski službenik u Petrinji, pa u Karlovcu, zatim kao poštanski otpravnik u Zagrebu, da bi 18. X. 1836. bio postavljen za upravitelja novoosnovane pošte u Lekeniku </li></ul>
  4. 4. Josip Klempaj i Hrvatski narodni preporod 1848. godine <ul><li>Klempajeva kuća u Lekeniku bila je uvijek otvorena njegovim mnogobrojnim prijateljima: od Josipa Jelačića i mnogih drugih Iliraca pa do najvećeg mađarona u tadašnjoj Hrvatskoj – turopoljskog komeša Antuna Danijela Josipovića </li></ul><ul><li>Klempaj staje na stranu hrvatskih preporoditelja, pa i sam 1848. svojim djelovanjem, znanjem i iskustvom pomaže hrvatskim nacionalnim interesima </li></ul>
  5. 5. Burni ožujak 1848. godine <ul><li>25. III. 1848. sastaje se Narodna skupština i sastavlja tzv. “Zahtěvanja naroda” – program od 30 točaka za ostvarenje hrvatskih nacionalnih interesa koji je uručen vladaru; traži se samostalnost u unutrašnjim poslovima Trojedine kraljevine </li></ul><ul><li>Jedan od zahtjeva bio je i postavljanje Jelačića za bana pa je u Glinu, gdje je pukovnik Josip Jelačić bio zapovjednikom, Ljudevit Gaj poslao ranije Dragojla Kušlana kako bi ga nagovorio da prihvati ovu čast i svoj izbor od strane naroda, tj. Narodne skupštine </li></ul>
  6. 6. Susret s banom Jelačićem <ul><li>Jelačić se ipak sljedeće jutro uputio za Zagreb ne znajući da je već dva dana ranije izabran za bana od strane vladara i da je obavijest o imenovanju poslana za Glinu </li></ul><ul><li>Putem je zastao na ručku „u Lekeniku, bijednom blatnom selu gdje je gospodin Klempay bio poštar.” </li></ul><ul><li>Klempaj je presreo brzog glasnika iz Beča i prvi Jelačiću čestitao na ostvarenju banske časti </li></ul><ul><li>Jelačić je i to imenovanje odbio, „rekavši još u šali da će on [Klempay] postati isto tako ravnateljem pošte kao i on [Jelačić] banom.“ – MIT! </li></ul>
  7. 7. Susret s banom Jelačićem - istina <ul><li>Jelačić i Klempaj su otprije bili prijatelji </li></ul><ul><li>Jelačić ne može obećati Klempaju nešto nad čime ban nema ingerenciju, jer ne postoji jedna jedinstvena poštanska centrala za čitavu tadašnju Hrvatsku, već samo viši poštanski uredi u Osijeku i Varaždinu </li></ul><ul><li>Poštanski promet nije bio pod banskom ingerencijom, već od konca 18. stoljeća pod upravom Budimske naddirekcije i Ugarskog namjesničkoj vijeća </li></ul><ul><li>U 1848. tek će se stvoriti jedinstvena poštanska uprava za Hrvatsku na čelu s Josipom Klempajem </li></ul>
  8. 8. Zašto Klempaj? <ul><li>Novoj narodnoj vlasti nedostaje odanih činovnika </li></ul><ul><li>Poštanski promet u rukama je mađarona koji mogu neisporučivati važnu poštu ili pošiljke, špijunirati za drugu stranu, širiti dezinformacije, itd. </li></ul><ul><li>Klempajevo pismo Jelačiću sredinom 1848. - predložio osnivanje stalnih poštanskih linija koje bi od Zagreb povezivale s ostatkom Hrvatske - Klempaj uočava ekonomsko, ali i strateško značenje pošte (povećanje državnog budžeta kroz povećanje poštanskog prometa) </li></ul><ul><li>Jelačić ga zove u Zagreb i 11. VIII. 1848. imenuje: „vèrhovnim upraviteljem poštah J. Klempay-a, poznatog u zemlji ovoj poštenjaka i vèštog lekeničkog poštara” </li></ul>
  9. 9. Klempajev rad na ujedinjenju poštanskog prometa u Hrvatskoj 1848. <ul><li>14. VIII. Klempaj ulazi u varaždinsko upraviteljstvo pošta i razriješava Pešti odanog Grillera dužnosti </li></ul><ul><li>31. VIII. Rijeka je pripojena Banskoj hrvatskoj </li></ul><ul><li>6. X. sve ingerencije osječkog upraviteljstva pošta prelaze u Klempajeve ruke, iako će ono samo de facto prestati postojati tek 1849. godine </li></ul><ul><li>Time se stvara jedinstveno Vrhovno ravnateljstvo pošta u Banskoj hrvatskoj sa sjedištem u glavnom gradu Zagrebu </li></ul><ul><li>U međuvremenu se osnivaju nove poštanske rute i same pošte, što Klempaj sam nadzire i šalje izvještaje o tome, kao i o kretanju mađarskih trupa </li></ul>
  10. 10. Modernizacija poštanskog prometa pod Klempajem <ul><li>Klempaj ostaje na položaju ravnatelja pošte i u neoapsolutizmu (1849.-1861.), kada su svi poštanski uredi podređeni bečkom ministarstvu trgovine, ali dolazi i do spajanja pošta iz civilnog i vojnog dijela Hrvatske </li></ul><ul><li>Za neoapsolutizma se vrši ubrzana modernizacija u svim sferama društva u monarhiji </li></ul><ul><li>1. VI. 1850. u poštanski promet u Hrvatskoj uvedena je poštanska marka </li></ul>
  11. 11. Poštanski promet i modernizacijski pokušaji u Hrvatskoj <ul><li>Prije izuma poštanske marke vrijednost prijenosa pisma je plaćao njegov dobivatelj - sam Klempaj u više navrata ističe važnost i jeftinost frakiranja pisama </li></ul><ul><li>1850. uvode se i „poštanske škrinjice“, preteče modernih poštanskih sandučića u koje su građani ubacivali poštu bez čekanja u redovima za slanje pisma po poštama </li></ul><ul><li>Osnivanjem novih poštanskih ureda i sustavnijim reformama pošta i sam je poštanski promet u porastu (samo između 1856. i 1857. porastao je za >7%) </li></ul>
  12. 12. Klempaj i njegovo djelovanje za neoapsolutizma – junak ili izdajica? <ul><li>Neoapsolutizam omrznut u Hrvatskoj - germanizacija, ukidanje svih lokalnih autonomija, nasilne metode vlasti </li></ul><ul><li>Klempaju se zamjerilo što je po nalogu Beča omogućavao da policijski službenici u pošti otvaraju bilo kakvu poštu koju su smatrali da je sumnjivog sadržaja – zbog toga je bio izbjegavan, pa se čak i pričalo da je stupio u službu tajne policije (zapravo tzv. tajne poštanske lože ) </li></ul><ul><li>Ipak cijeli ovaj period i dalje radi kako bi postigao što više u interesu naroda – npr. nakon puta po Primorju javo se zalaže za osnivanje ceste između Senja i Crikvenice i upozorava na bijedu tog kraja kojoj se „jedino s dignutjem tèrgovine doskočiti može, što bi svakako s uvedenjem poštah i sagradjenjem cestah postići moglo.“ </li></ul>
  13. 13. Josip Klempaj privatno <ul><li>1837. oženio se Terezom Potočnik koja mu je rodila 4 sina i 2 kćeri, s kojom je prvo živio u drvenoj kući koju je kupio od grofice Erd ö dy, sa 4 sobe i gospodarskim zgradama na imanju koje je prije pripadalo Stjepanu Mankasu </li></ul><ul><li>Zanimale su ga sve grane narodnog gospodarstva pa je 1850-ih bio član uprave Hrv.-slav. zemljodjelskog društva </li></ul><ul><li>Za svoje zasluge 1852. odlikovan je Viteškim križem reda Franje Josipa I. </li></ul>
  14. 14. Josip Klempaj – pionir proizvodnje i konzerviranja hrane u Hrvatskoj <ul><li>Klempaj se u Lekeniku, a kasnije i na svom imanju u Vrhovcu, bavio mišlju o organiziranoj proizvodnji voćnih proizvoda i njegovom konzerviranju </li></ul><ul><li>Svoje je proizvode nekoliko puta izlagao i sam ih pripremao ističući važnost upotrebe sušenog voća i njegovih prerađevina (pita, pekmeza, itd.) kao savršene hrane u bolnicama, na brodovima i kućanstvima općenito </li></ul><ul><li>Više je puta nagrađivan za svoje proizvode, osobito suhe šljive i kruške (1858. za ”izvrstno voće i najljepše groždje”, 1865. njegovo suho voće pohvalila je sama kraljica, itd.) </li></ul><ul><li>Unatoč brojnim nagradama i priznanjima ne nailazi ulagače u proizvodnju i preradu voća </li></ul>
  15. 15. Mirovina i smrt <ul><li>Padom neoapsolutizma 1862. pod optužbama za pronevjeru, tj. neuredno vođenje poštanski poslova, umirovljen je i Josip Klempaj, koji je do tada već postao nepoželjna osoba u hrvatskom društvu </li></ul><ul><li>Zbog tih krivih optužbi morao je namiriti gubitak, a i dodijeljena mu mirovina je bila mala </li></ul><ul><li>Zato radi kao knjigovođa za razne veleposjednike (Rauch, Jelačić), pa honorarno, sa malom plaćom, kao dnevničar Hrvatskog sabora i pri vladi; do kraja života razočaran što njegovi javni zahtjevi za stvaranjem tvornica i škola u kojima bi se učilo konzerviranje hrane propadaju </li></ul><ul><li>Umire 18. II. 1890. u bolnici Milosrdnih sestara; pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoju </li></ul>
  16. 16. Hvala na pozornosti! Stipica Grgić

×