Your SlideShare is downloading. ×
Uvod u fotografiju
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Thanks for flagging this SlideShare!

Oops! An error has occurred.

×
Saving this for later? Get the SlideShare app to save on your phone or tablet. Read anywhere, anytime – even offline.
Text the download link to your phone
Standard text messaging rates apply

Uvod u fotografiju

651

Published on

Prezentacija za predavanje i radionicu u Fotoklubu Oppidum …

Prezentacija za predavanje i radionicu u Fotoklubu Oppidum
autor: Željko Bunjevac

Published in: Education
0 Comments
1 Like
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

No Downloads
Views
Total Views
651
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
0
Actions
Shares
0
Downloads
24
Comments
0
Likes
1
Embeds 0
No embeds

Report content
Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
No notes for slide

Transcript

  • 1. 1
  • 2. Što je fotografija?Riječ dolazi od grčih riječi PHOS – svjetlost i GRAPHIS –olovka, kist.Proces stvaranja slika pomoću svjetlosti reflektirane odobjekta kojeg fotografiramoPočetkom fotografije moţe se smatrati tzv. CAMERAOBSCURA2
  • 3. CAMERA OBSCURAtal. tamna prostorija, lat. – mračna komoratamni svjetlonepropusni prostor u kojem nemarefleksijaobojen u crno ili obloţen crnim filcom3
  • 4. Princip radaDUBINSKA OŠTRINA– svi detalji motiva jednako su oštri. Što je rupicamanja slika je oštrija4
  • 5. ŢARIŠNA DULJINA– udaljenost od otvora do stjenke na koju padajuzrake.28 mm objektiv 70 mm objektiv 200 mm objektiv5
  • 6. VRIJEME EKSPONIRANJA– izloţenost fotoosjetljive površine svjetlosti6
  • 7. Camera obscura kroz povijestPrvi spominje AristotelKoristili Arapi u 11. st. za promatranje zvijezdaDetaljno ju opisao Leonardo da Vinci15. st. koristili umjetnici za projekciju motiva na zidzamračene prostorije16. st. – otkrivena mogućnost da se povećanjem otvora iumetanjem teleskopske leće poboljša oštrina, svjetlost isam pikaz camere obscure.7
  • 8. 17. st. camera obscura postaje prijenosna1826. francuz Joseph Nicephore Niepce snimio je prvutrajnu fotografiju. Vrijeme ekspozicije je 8 satiJacques Daguerre našao način kako proizvesti trajnipozitivWilliam Fox Talbot otkrio postupak (kalotipija) dobivanjanegativa iz kojeg se kasnije moglo proizvesto mnogopozitivaGeorge Eastman izumio fotografski film – prozirnu traku sfotoosjetljivim slojem8
  • 9. 1925. pojavila se 35 milimetarska Leica – foto aparat srolom filma široka 35 mm1907. – prvi komercijalni film u boji tvrtke Autochrome1935. prvi moderni kolor film tvrtke Kodachrome1981. Sony napravio kameru koja je koristila CCD(Charge-coupled device)1990. Kodak predstavio DCS 100 – prvu komercijalnodostupnu digitalnu kameru.9
  • 10. Prva trajna fotografija – Joseph Nicephore Niepce 1826.godina10
  • 11. 11
  • 12. Osnovni pojmovi fotografijeFotoaparat je elektro-optičko-mehanički ureĎaj, koji biljeţireflektirano svijetlo sa trodimenzionalnog predmetasnimanja i svodi ga na dvije dimenzije.Dijelovi:kućištetraţiloobjektivzaslonzatvarač12
  • 13. Traţilodio kroz koji gledamo objekt snimanjaOPTIČKO – leća na straţnjem dijelu kućištaSLR (Single lens reflexive) – jednooki refleksnifotoaparatTLR (Twin lens reflex) – dva fotoaparata, jedaniznad drugogELEKTRONSKO LCD (Liquid crystal display)13
  • 14. OptičkotraţiloSLR TLR14
  • 15. Paralaksa15
  • 16. Objektivosnovni dio svakog aparataima najveći utjecaj na konačnu kvalitetu slikesastoji se od više leća kroz koje prolazi svjetlostkada je objekt snimanja oštar, kaţemo da je ufokusuTTL (Through The Lens) – svjetlo koje ulazi uobjektiv se odbija od zrcala postavljenog ispredfilma ili senzora, prolazi kroz mutno staklo inastavlja svoj put do pentaprizme koja lomisvjetlost pod 90°16
  • 17. Zaslon (blenda)uloga – zaustaviti višak svjetlostiSastoji se od tankiih metalnih lamela kojese šire i skupljaju formirajući tako otvor.Veći otvor – ulazi više svjetlaOznačava se brojem f (f16, f8, f4, f2)17
  • 18. Svaki slijedeći f- stop broj zaustavlja dvostruko više svjetlosti.18
  • 19. Podjela prema dva glavnaparametraObjektive dijelimo po:Svjetlosnoj jačiniŢarišnoj duljiniŠto je svjetlosna jačina objektiva veća, on moţe propustiti višesvjetla (fotografiranje pri slabom svjetlu)Tako imamo:F0.5 F0.7 F1 F1.4 F2 F2.8 F4 F5.6 F8 F11 F16 F22 F3219
  • 20. Ţarišna duljina objektivaUdaljenost od središta objektiva gdje se sjekusve zrake svjetlosti do oštro projicirane slike nafotosenzoru ili filmu. Označava se slovom ”f”, aizraţava se u milimetrima.Postoje:standarni objektivi (45 – 50 mm)širokokutni objektivi (15 – 40 mm)teleobjektivi (65 – 800 mm i više)20
  • 21. 21
  • 22. Postoje iZOOM objektivi – objektivi promjenjiveţarišne duljineZoom faktor – omjer maksimalne i minimalneţarišne duljine objektivaMAKRO/MIKRO objektivi najčešće ţarišneduljine 50 i 105 mm22
  • 23. Dubinska oštrina – udaljenost ispred i izaobjekta snimanja koja će na fotografiji bitioštra. Ovisi o 3 faktora:ţarišnoj duljini objektivaotvoru blendeudaljenost objekta snimanja od objektiva.23
  • 24. Zatvarač (shutter speed)Duţina vrememena osvjetljavanja, odnosnokoliko dugo je otvoren zatvarač kamereNalazi se ispred fotosjetljive površineTo vrijeme predstavlja vrijemeekspozicije, odnosno vrijeme izlaganja svjetlosti.Podeksponirana iPreeksponirana fotografija24
  • 25. Ekspozicija – kombinacija brzine zatvarača irelativnog otvora blende uz prikladnu ISOosjetljivost filma (CCD čipa)Trajanje ekspozicije se označava u sekundama,a označava se brojevima koji predstavljaju dijelovesekunde25
  • 26. Vrijeme ekspozicije ovisi o osvjetljenosti kadra i o dinamičnosti situacije(npr. dinamična scena - sport)Orjentacijska vrijednost:Za fotografije koje se snimaju pri sunčevoj svjetlosti – trajanjeekspozicija 1/125, otvor blende f/16, a osjetljivost filma ISO 100Automatska ekspozicija – fotoaparat sam odreĎuje otvor blende i brzinuokidanja zatvaračaSvjetlomjer je ureĎaj ugraĎen u fotoaparat a sluţi za mjerenje svjetla ipomaţe pri odreĎivanju ekspozicije-integralno mjerenje – prosječna vrijednost svjetla dobiveno s višepodručja unutar kadra-spot mjerenje – informacije o jačini svjetla se uzimaju sa male površine(oko 5 %)26
  • 27. Mjerenje svjetlaMjerenje upadnog svjetla – svjetlomjer seusmjerava od objekta snimanja prema izvorusvjetlaMjerenje reflektiranog svjetla – svjetlomjer seusmjerava od fotoaparata prema objektu27
  • 28. Bljeskalicasluţi za snimanje pri slabijim sjvetlosnimuvjetimabljeskalice ugraĎene u fotoaparate moguosvjetliti 2 – 4 m udaljene objektebounce – odbijeno svjetlo28
  • 29. ISOInternational Organization For StandardizationOznačava kako će film reagirati na svjetloUobičajene ISO vrijednosti kod digitalnih fotoaparata su od 50 – 1600Filmovima veće osjetljivosti moguće je slikati u slabijim svjetlosnimuvjetima. Skala nijansi je siromašnija i imaju krupnija zrna. Dovodi dopojave “šuma”29
  • 30. Povećanje ISO osjetljivosti sa 50 na 100 prepolovit će potrebno trajanje ekspozicije itd.30
  • 31. 31
  • 32. 32
  • 33. • Vezana uz vojne potrebe promatranja pomoću satelita• Film zamijenjen CMOS – poluvodičkim sklopomosjetljvim na svjetlo• Kasnije je razvijen CCD čija je komercijalizacija krenula1973.• 1981. Sony lansira MAVICU (Magnetic Video Carmera)• 1994. memorijska kartica za digitalne fotaparate tvrtkeSanDisc – CompactFlash memorijska kartica33
  • 34. • Fotografski film je kod digitalne fotografije zamijenjendigitalnim senzorom.Digitalne fotoaparate dijelimo u 3 skupine:• Kompaktni digitalni fotoaparati• Kompaktni SLR digitalni fotoaparati• SLR – zrcalno refleksni aparati34
  • 35. 35
  • 36. • Optičko traţilo – sastoji se od nekoliko leća• Refleksno traţilo – sa kosim ogledalom i prizmom. TTL• LCD (Lyquid Cristal Display) – zaslon na straţnjoj stranikućišta36
  • 37. o razlikuju se od klasičniho Zoom objektivi u usporedbi s fiksnima imajumanju oštrinu, manju svjetlosnu moć, većakromatska i geometrijska izobličenja, veći su iteţi37
  • 38. 38
  • 39. o OPTIČKI ZOOM – slika se projicira na senzor pomoćuleće, a zoom se postiţe pomacima unutar sustavaleća, što mijenja ţarišnu duljinu objektivao 10 X zoom? – Raspon ţarišnih duljina 35 – 350 mmo Digitalni zoom – nastaje intervencijom programske vrste39
  • 40. MAKRO SNIMANJEo Većina digitalnih fotoaparata ima posebanprogram za makro-snimkeo Mali razmak izmeĎu objekta snimanja iobjektiva pa je mala i dubinska oštrina40
  • 41. AUTO FOKUSFotoaparat automatski odreĎuje udaljenost odobjekta i pomoću servomotora u objektivuizoštrava, tj. fokusira objekt snimanja.Multi zone focusingDetektiranje rubova objekta41
  • 42. o Single AF – najjednostavniji način rada gdjepolovičnim pritiskom okidača aparat fokusiraobjekt u polju fokusa i signalizira nam kad jeobjekt oštaro AF servo – koristimo ga kod pomičnih objekatasnimanja, prateći objekt i drţeći napola pritisnutokidačo Manual Focus – studijska fotograjija. Vrlo spornačin ali maksimalno fleksibilan za sloţenijezadatke 42
  • 43.  Dio fotoaparata na koji se biljeţe informacije oreflektiranom svjetlu sa objekta snimanja. Dva osnovna tipa fotoosjetljivog senzora:› CCD (Charged Coupled Device)› CMOS (Complementary Metal Oxide Semiconductor)43
  • 44. REZOLUCIJA, RAZLUČIVOST Koliki je broj najmanjih dijelova koji čine sliku, količinainformacija koju fotoaparat moţe pohranitiPIXEL (picture element) – što ima više megapixela imamoto ćemo dobiti više detalja na fotografijiPIXELIZACIJA – nepravilnost na fotografiji kod niţerazlučivosti44
  • 45. 45
  • 46.  EV (Ekspozicijska vrijednost) – za korektnu ekspozicijupotrebna je neka količina svjetlosti HDR (High Dinamic Range) – skup tehnika kojima sekombiniraju pojedinačne različito eksponirane fotografijeistog motiva, kako bi se stvorila jedna HDR fotografijaproširenog dinamičkog raspona46
  • 47. 47
  • 48. DUBINA BOJA – fotografija nam prenosi informacije obojama. Najveći broj boja koji digitalni fotoaparat moţezabiljeţiti8-bitna slika – sastoji se najviše od 256 nijansi sive ili 256boja24-bitna slika – sadrţi po 8 bita za svaku boju (C,Z,P) štoznači da je reprodukcija 256x256x256 različitihkombinacija boja ili 16,7 milijuna kombinacija48
  • 49. KOMPRESIJAPostupak čiji je razultat brţe zapisivanje podataka nakarticu i zauzimanje manje memorijeNajčešće JPEG (Join Photographic Experts Group)RAW format – daje maksimalnu kvalitetu fotografije –neobraĎeni senzorski zapis49
  • 50.  ŠUM BOJE (noise) RUBNE NEPRAVILNOSTI KROMATSKA ABERACIJA50
  • 51. BLOOMING (cvjetanje) – suprotno od šumaProblem sa CCD senzorom51
  • 52. Sistem za automatsko postavljanje ispravneekspozicije prema postojećim svjetlosnimuvjetima.Tri sistema automatske ekspozicije:› prioritet blende ili otvora› prioritet zatvarača› programirana automatska ekspozicija52
  • 53. AUTOMATSKO MJERENJEEKSPOZICIJE› Matrično mjerenje ekspozicije –koristi se veliki broj dijelovakadra› Mjerenje ekspozicije u središtuslike – sustav se orjentira napodručje u središtu traţila kakobi se odredila korektna vrijednost› Spot metering – mjeri samo malidio scene u sredini53
  • 54. WHITE BALANCE (WB) – izjednačavanje bijele boje –podešavanje crvene, zelene i plave komponente slikekako bi se kod slikanja bijelog objekta dobila čisto bijelaboja – odreĎivanje temperature boja da bismo dobili štorealniju fotografiju54
  • 55.  Konvertoreske predleće Predleće za makro Elektronička bljeskalica Daljinski okidač Stativ55
  • 56.  Sjenila Filteri Memorijske kartice itd.56

×