• Share
  • Email
  • Embed
  • Like
  • Save
  • Private Content
Analiza
 

Analiza

on

  • 11,131 views

 

Statistics

Views

Total Views
11,131
Views on SlideShare
11,131
Embed Views
0

Actions

Likes
1
Downloads
143
Comments
0

0 Embeds 0

No embeds

Accessibility

Categories

Upload Details

Uploaded via as Microsoft Word

Usage Rights

© All Rights Reserved

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Processing…
Post Comment
Edit your comment

    Analiza Analiza Document Transcript

    • Univerzitet u Sarajevu DIPLOMSKI RAD Tema: ANALIZA POKAZATELJA POSLOVANJA U METALURGIJI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Mentor: Student: Doc.dr Danijela Martinović Kemal Košarić 64338
    • U Sarajevu, ožujak 2010. 2
    • I SADRŽAJ I SADRŽAJ........................................................................................................ I 1.UVOD...........................................................................................................II 2.OPIS POJMOVA VEZANIH ZA ISTRAŽIVANJE..............................................3 2.1.Analiza profitabilnosti, ekonomičnosti, rentabilnosti i drugih pokazatelja.................................................3 2.1.1.Pokazatelji profitabilnosti............................................................................................................................3 1.1.2.Pokazatelji likvidnosti..................................................................................................................................5 1.1.3.Pokazatelji solventnosti...............................................................................................................................7 1.1.4.Pokazatelji aktivnosti (analiza obrtaja aktive – imovine)............................................................................8 1.1.5.Pokazatelji efikasnosti investiranja dioničara..............................................................................................9 1.2. Finansijski izvještaji...............................................................................................................................11 1.2.1.Bilans stanja...............................................................................................................................................11 1.2.2.Bilans uspjeha............................................................................................................................................12 1.2.3.Izvještaj o promjenama na kapitalu...........................................................................................................12 1.2.4.Izvještaj o novčanim tokovima..................................................................................................................12 1.3.Korisnici finansijskih izvještaja ...............................................................................................................13 2.METODA ISTRAŽIVANJA............................................................................14 2.1.Analiza bilansa stanja i bilansa uspjeha za 2005. i 2006. godinu dobivenih iz AFIP-a za 14 najvećih preduzeća u metalurgiji Federaciji BiH (prema prihodu od prodaje)..............................................................14 2.2.Ocjena relevantnosti uzorka...................................................................................................................14 3.INTERPRETACIJA REZULTATA ISTRAŽIVANJA.........................................17 3.1.Analiza bilansa stanja i bilansa uspjeha za 2005. i 2006. godinu ..............................................................17 3.1.2.Tabele osnovnih elemenata bilansa stanja za svaku firmu uzetu u uzorak (stalna sredstva, tekuća sredstva, aktiva, obaveze, kapital, pasiva, ukupni prihodi i ukupni rashodi) brojčano (1) i procentualno (2) u 2006. godini........................................................................................................................................................19 3.1.3.Tabele pokazatelja poslovanja za svaku posmatranu firmu......................................................................21 4.ZAKLJUČAK................................................................................................27 5.LITERATURA ............................................................................................28 i
    • 1. UVOD Metalurgija predstavlja znanost, odnosno granu inžinjeringa koja se bavi proizvodnjom metalnih legura. Obuhvaća i rafinaciju, proizvodnju legura, uobličavanje, oplemenivanje, kao i proučavanje strukture, sastava i osobina metala. Po vrsti metala koji se proizvode, dijeli se na crnu (dobijanje željeza i čelika) i metalurgiju obojenih metala (dobijanje svih ostalih metala).1 U ovom radu upoznati ćete se sa pokazateljima poslovanja u ovoj grani industrije koja u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju. Nekada razvijena industrijska grana, nakon ratnih dejstava se našla u nezavidnoj poziciji s mnogo problema kao što su:  u naznačenom periodu domaća proizvodnja bila je u potpunosti ovisna o uvoznoj sirovini zbog čega su domaću proizvodnju dodatno opterećivali transportni troškovi i troškovi uvoza uključujući i troškove carine. Ovo je, uz sve ostale nepovoljne faktore, imalo negativan uticaj na ukupne troškove proizvodnje i ugrožavalo konkurentnost domaćeg proizvoda na ino-tržištu;  usljed izostanka kapitalnih investicija u obnovu i modernizaciju opreme i tehnologije, proizvodnja se obavljala na zastarjeloj i niskoproduktivnoj opremi sa visokim troškovima po jedinici proizvoda;  zbog relativno male domaće potrošnje (procjene između 12.000-15.000 tona/god.) i zbog nekonkurentnosti na-tržištu, ostvareno je nisko korištenje kapaciteta (između 30-35%), što je dodatno pogoršavalo ekonomsko-finansijske pokazatelje poslovanja domaćih proizvođača; i  odsustvo bilo kakve osmišljene ekonomske politike i mjera od strane institucija države i FBiH za podršku, jačanje i zaštitu domaće proizvodnje imalo je za posljedicu nekontrolisan uvoz značajnih količina metalnih proizvoda što je direktno uticalo na nizak stepen korištenja vlastitih kapaciteta i pogoršanje položaja domaće proizvodnje. 2 Svi nabrojani izazovi su naveli da se kroz finansijske izvještaje, odnosno njihovom kontrolom, pokuša uticati na pokazatelje poslovanja, kao što su: 1. pokazatelji profitabilnosti, 2. pokazatelji obrta aktive (imovine), 3. pokazatelji solventnosti i likvidnosti i 4. pokazatelji investicijskog potencijala,3 koji će detaljno biti objašnjeni u ovom radu kroz dva dijela (teoretski i empirijski). 1 http://hr.wikipedia.org/wiki/Metalurgija, 24.03.2010. 2 http://www.kfbih.com/udoc/DRAFT2_mei.pdf, 24.03.2010., str. 31-32 3 Rovčanin, Adnan: Upravljanje finansijama, II dopunjeno izdanje, Ekonomski fakultet, Sarajevo, 2004., p. 316 ii
    • 2. OPIS POJMOVA VEZANIH ZA ISTRAŽIVANJE 2.1.Analiza profitabilnosti, ekonomičnosti, rentabilnosti i drugih pokazatelja 2.1.1.Pokazatelji profitabilnosti Pokazatelji profitabilnosti mjere uspjeh ostvarivanjem zarade preduzeća. Pokazuju veličinu dobiti u odnosu na angažiranu imovinu (stalna sredstva, tekuća sredstva, radnu snagu i kapital). Pokazatelji profitabilnosti služe kao mjerilo za donošenje odluke o ocjeni uspješnosti rada uprave. Ekonomski analitičari pokazatelje profitabilnosti (rentabilnosti) koriste kao indikatore upravljačke djelotvornosti, kao mjeru sposobnosti preduzeća za povrat odgovarajućih ulaganja te kao metodu za predviđanje buduće dobiti. Pokazatelje profitabilnosti (rentabilnosti) koriste potencijalni investitori da odrede u kom će se stepenu vršiti povrat njihovog ulaganja bilo kroz profit ili kapitalnu dobit. U ovoj analizi profitna marža i povrat na investirano predstavljaju dva primarna odnosa. Profitnu maržu ili maržu dobitka možemo posmatrati kao:  bruto profitnu maržu,  operativnu profitnu maržu,  profitnu maržu prije oporezivanja,  neto profitnu maržu i  maržu neto preostalog profita.4 Povrat na investirano analizirat ćemo kao:  povrat na ukupni kapital  povrat na uloženi dugoročni kapital  povrat na dionički kapital 1.1.1.1.Bruto profitna marža Bruto profitna marža se dobije stavljanjem u odnos bruto dobiti i prihoda od prodaje. Bruto profitna marža = Bruto dobit / prihodi od prodaje Bruto profitna marža je od izuzetne važnosti jer omogućuje menadžeru provođenje odgovarajućih mjera u cilju racionalizacije troškova a posebno opštih troškova uprave i prodaje. Koeficijent pokazuje maržu koja ostaje preduzeću na raspolaganju za pokriće tekućih izdatak, finansijskih i drugih izdataka, poreza i profita.5 4 Belak , Vinko: Menadžersko računovodstvo, Poduzeće za poslovne usluge doo, Zagreb, 1995., p. 65 5 Belak, Vinko: op. cit., p. 65. 3
    • 1.1.1.2.Operativna profitna marža6 Operativna profitna marža utvrđuje se stavljanjem u odnos operativne dobiti i ostvarenog prihoda od prodaje. Operativna profitna stopa = operativni dobitak / prihodi od prodaje Ovaj indikator pokazuje koliko prihoda preostaje preduzeću nakon podmirenja proizvodnih i opštih troškova, dakle, svih trošlova osim troškova finansiranja. U slučaju samofinansiranja operativna dobit bi bila jednaka iznosu dobiti prije oporezivanja 1.1.1.3.Profitna marža prije oporezivanja7  je odnos dobiti prije poreza i prihoda od prodaje  u slučaju vlastitog finansiranja otpada pozicija troškovi finansiranja čime nastaje podudaranje profitne marže prije oporezivanja i operativne profitne marže. Profitna marža prije oporezivanja = dobit prije oporezivanja/prihodi od prodaje Pokazatelj profitne marže prije oporezivanja posebno dolazi do značaja u situacijama kada se mijenja poreska politika, kako bi se uspješnost poslovanja mogla uporediti u više obračunskih perioda . 1.1.1.4.Neto profitna marža8 Neto profitna marža dobija se stavljanjem u odnos dobiti poslije oporezivanja i prihoda od prodaje. Neto profitna marža pokazuje koliko je firma zarađuje na svaku jedinicu ukupnog prihoda nakon izmirenja svih obaveza uključujući kamate i poreze. Prema podacima bilansa uspjeha ovaj pokazatelj profitabilnosti poslovanja utvrđujemo na sljedeći način: Neto profitna marža = dobit poslije oporezivanja/prihodi od prodaje U procesu planiranja poslovanja neto profitna stopa predstavlja indikator na koji se menadžer često oslanja kako ne bi nastali eventualni gubici u poslovanju. 1.1.1.5.Povrat na ukupni kapital9 Utvrđuje se iz odnosa operativnog dobitka prema ukupnoj aktivi. Povoljan povrat na uloženi kapital je 13-16%. Povrat na ukupni kapital = operativni dobitak/ukupna aktiva 6 Belak, Vinko: op. cit., p. 65. 7 Belak, Vinko: op. cit., p. 66. 8 op. cit., ibd. 9 Belak, Vinko: op. cit., p. 69. 4
    • Što je viši povrat, to je bolje. Banke obično ovo smatraju važnim pokazateljem. Visok pokazatelj ukupnih sredstava znači da onaj koji daje pozajmicu neće imati problema u naplati iz tekućih profita. Pri utvrđivanju ovog indikatora u brojniku je uzet iznos operativnog dobitka iz razloga što on obuhvata i kamate na korišteni tuđi kapital jer se ova kategorija dobitka ostvaruje korištenjem i vlastitog i tuđeg kapitala. 1.1.1.6.Povrat na ukupni dionički kapital10 Povrat na ukupni dionički kapital utvrđuje se iz odnosa dobitka nakon oporezivanja i ukupno korištenog vlastitog kapitala. Povoljan povrat na uloženi kapital je 13-16%. Povrat na ukupni dionički kapital = dobit poslije oporezivanja/ukupni vlastiti kapitala 1.1.2.Pokazatelji likvidnosti Pod pojmom «likvidnost» podrazumijeva se mogućnost pravnog lica da blagovremeno podmiri svoje tekuće obaveze. Za preduzimanje mjera likvidnosti zainteresovan je, prije svega, menadžment a zatim potencijalni kratkoročni kreditori (roba ili novčana sredstva). Ukoliko se blagovremeno vrši izmirenje tekućih obaveza tada neće dolaziti do zastoja u isporukama resursa od strane dobavljača kao ni do neugodnih i nepoželjnih blokada sredstava na računima pravnog lica. 11 Mjere za utvrđivanje likvidnosti mogu se klasificirati u dvije grupacije12:  Mjere zasnovane na odnosima tekuće aktive i tekuće pasive i  Mjere koje pokazuju mogućnost transformacije kratkoročne nenovčane aktive u novac. Mjere zasnovane na odnosima tekuće aktive i pasive obuhvataju:  Tekući odnos,  Radno raspoloživi kapital i  Brzi ( tekući ) odnos. 1.1.2.1.Tekući odnos13 Tekući odnos podrazumijeva odnos između tekuće aktive i tekuće pasive. Tekuća aktiva pored novčanih sredstava obuhvata pozicije koje će u toku godine biti transforimisane u novac. Ovdje spadaju vrijednosti (kratkoročni) papiri, potraživanja od kupaca, zalihe gotovih proizvoda, robe i sl. U tekuću pasivu svrstavaju se obaveze koje treba likvidirati tokom tekuće godine. Tu spadaju obaveze prema dobavljačima, obaveze u vezi poreza, dividendi, kredita i sl. 10 Belak, Vinko: op. cit., p. 70. 11 Belak, Vinko: op. cit., p. 71. 12 Belak, Vinko: op. cit., p. 72. 13 op. cit., ibd. 5
    • Tekući odnos = Tekuća aktiva / Tekuća pasiva Tekući odnos nam pokazuje u kojoj mjeri je radno raspoloživi kapital (tekuća aktiva) u mogućnosti da podmiri tekuće obaveze. Ukoliko je taj odnos veći od 1 (1:1) to znači da je radno raspoloživi kapital pozitivan i da će se tekuće obaveze pokriti blagovremeno. Naravno, što je pokazatelj tekućeg odnosa veći to je i veća sigurnost pokrića tekućih obaveza, a ukoliko je pokazatelj manji od 1 tada imamo negativan radno raspoloživi kapital što predstavlja upozorenje menadžmentu da treba pribaviti nove – dodatne izvore novčanih sredstava. Računovodstvena iskustva pokazuju da je sasvim povoljan odnos ove dvije veličine 2 (1,5 – 2):1 i da je tada pravno lice finansijski stabilno kada je u pitanju aspekt likvidnosti. 1.1.2.2.Radno raspoloživi kapital14 Radno raspoloživi kapital čini razliku između tekuće aktive i tekuće pasive. Radno raspoloživi kapital = Tekuća aktiva – Tekuća pasiva Informacija o radno raspoloživom kapitalu pokazuje da li treba pristupiti pribavljanju novog tekućeg kapitala i u kojoj visini kako bi se obezbijedila sigurnost u pogledu blagovremenog izmirenja nastalih tekućih obaveza. Međutim, ukoliko radno raspoloživi kapital premašuje optimalnu sumu on može ukazati na mogućnost novog kratkoročnog zaduženja ili eventualno plasmana slobodnih sredstava koji donose prihod od kamate. 1.1.2.3.Brzi tekući odnos15 Brzi tekući odnos utvrđuje se kao odnos novčanih sredstava i brzo unovčive aktive koja obuhvata kratkoročne vrijednosne papire i kratkoročna potraživanja od kupaca u odnosu na tekuće obaveze. Brzi tekući odnos = (Tekuća aktiva – Zalihe) / Tekuća pasiva Informacija o brzom odnosu govori o tome kolika je mogućnost preduzeća da u kratkom roku osigura određenu količinu novca, a u poslovnoj praksi nisu rijetke situacije kada se pojavljuje neodgodiva potreba za gotovinom. U brojnik obrasca za izračunavanje brzog odnosa nije uključena bilansna pozicija zaliha materijala iz razloga što taj imovinski dio nije jednostavno transformisati u novčana sredstva jer predstoji proces proizvodnje i proces realizacije koji mogu trajati duži vremenski period. U poslovnoj praksi smatra se da je brzi odnos u srazmjeri od 0,8:1 ili 1:1 zadovoljavajući. Mjere koje pokazuju sposobnost pretvaranja tekuće (kratkoročne) aktive, koja nije novac u novac obuhvataju16:  Broj obrtaja zaliha u vremenu  Prosječno vrijeme unovčenja potraživanja 14 Belak, Vinko: op. cit., p. 73. 15 Belak, Vinko: op. cit., p. 74. 16 Belak, Vinko: op. cit., p. 75. 6
    • 1.1.2.4.Broj obrtaja zaliha u vremenu17 Broj obrtaja zaliha u vremenu = Troškovi prodatih proizvoda / Prosječno stanje zaliha 1.1.2.5.Prosječno vrijeme naplate potraživnja od kupaca Prosječno vrijeme naplate potraživanja od kupaca = Potraživanje od kupaca / ( ukupno naplaćena potraživanja tokom perioda / 365) 1.1.3.Pokazatelji solventnosti Solventnost pokazuje dugoročnu finansijsku stabilnost pravnog lica. Ta stabilnost analizira se kroz odnose strukture kapitala i finansijske strukture preduzeća kao i kroz odnose pojedinih elemenata te strukture sa aktivom bilansa. Finansijska struktura predstavlja strukturu ukupne pasive, a pod strukturom kapitala podrazumjeva se struktura ukupnog dugoročnog kapitala (vlastitog i tuđeg). Za solventnost pravnog lica pored menadžmenta zainteresovani su kreditori i investitori radi povrata pozajmljenih sredstava a postoji čitav niz mjera za praćenje i procjenu solventnosti od kojih navodimo slijedeće:  Dugoročne obaveze u odnosu na ukupni dugoročni kapital  Odnos ukupnih obaveza i ukupne aktive (stepen zaduženosti) ili odnos dioničke glavnice i ukupne aktive  Odnos ukupnih obaveza i glavnice itd.18 1.1.3.1.Odnos dugoročnih obaveza prema dugoročnom kapitalu19 Predstavlja udio tuđeg kapitala. Na dugoročne obaveze obračunava se i plaća kamata čija visina ne zavisi od rezultata poslovanja pa ona ima fiksni karakter. Udio tuđeg kapitala = Dugoročne obaveze / (Dugoročne obaveze + Vlastiti kapital) 1.1.3.2.Stepen zaduženosti kao odnos ukupnih obaveza prema ukupnoj aktivi20 Pokazuje način finansiranja poslovanja pravnog lica. Naime, ovaj pokazatelj nas upućuje na procentualno učešće kratkoročnih i dugoročnih izvora u ukupnoj imovini preduzeća. Stepen zaduženosti = Ukupne obaveze / Ukupna aktiva 17 Rovčanin, Adnan: op. cit., p. 319. 18 Belak, Vinko: op. cit., p. 78. 19 Belak, Vinko: op. cit., p. 79. 20 Belak, Vinko: op. cit., p. 80. 7
    • Utvrđeni rezultat stepena zaduženosti pokazuje nam mogućnost pokrića kratkoročnih i dugoročnih obaveza pravnog lica prema svojim kreditorima i investitorima. Ukoliko je rezultat navedenog obrasca manji to je stepen udovoljenja spomenutih obaveza veći i obrnuto. Dakle, u situaciji kada imamo veći stepen zaduženosti tada je veći i rizik ulaganja kapitala u to preduzeće. Stepen zaduženosti do 50% je nivo do koga pravno lice može blagovremeno izmiriti svoje obaveze. Umjesto stepena zaduženosti kao mjera solventnosti u praksi se koristi i pokazatelj odnosa vlastitog kapitala i aktive. Npr. aAko procenat zaduženosti iznosi 56,68 % onda bi procenat iz odnosa vlastitog kapitala i aktive iznosio 43,32% (100-56,68). 1.1.3.3.Odnos ukupnih obaveza i glavnice21 Odnos ukupnih obaveza i glavnice pokazuje zaduženost preduzeća u odnosu na visinu vlastitog kapitala. U literaturi taj odnos se još naziva i odnosom duga i glavnice. Odnos duga i glavnice = Ukupne obaveze / Vlastiti kapital Ovaj odnos daje istu informaciju kao i stepen zaduženosti samo kroz drugačiji odnos pa se kod utvrđivanja solventnosti preduzeća koristi samo jedan a ne oba navedena pokazatelja. Krajnji odnos duga prema glavnici ne bi trebao prmašiti odnos 1:1 jer bi se u suprotnom slučaju radilo o prezaduženosti preduzeća. 1.1.3.4.Odnos pokrića kamata22 Odnos pokrića kamata je odnos između operativnog dobitka tj. dobitak prije oduzimanja kamata i poreza. Odnos pokrića kamata = Operativni dobitak / Troškovi kamata Ovaj pokazatelj je interesantan kreditorima koji prije posuđivanja sredstava žele provjeriti mogućnost preduzeća za plaćanje kamata i vraćanje duga. Da bi se kamate vratile ovaj odnos mora biti veći od 1 a izračunava se kao što to gornji obrazac pokazuje na osnovu podataka iz bilansa uspjeha. 1.1.3.5.Odnos između dugotrajne imovine i vlasničke glavnice23 Odnos između dugotrajne imovine i vlasničke glavnice predstavlja posebnu mjeru solventnosti preduzeća. Vrijednost dugotrajne imovine ne bi trebala prelaziti visinu vlastitog kapitala. Međutim, ova konstatacija nije uvijek generalno prihvatljiva, s obzirom da mogućnost dugoročnog zaduživanja na štetu kratkoročnih obaveza ipak zavisi o profitabilnosti preduzeća. 1.1.4.Pokazatelji aktivnosti (analiza obrtaja aktive – imovine) 21 Belak, Vinko: op. cit., p. 82. 22 Rovčanin, Adnan: op. cit., p. 322. 23 Belak, Vinko: op. cit., p. 83. 8
    • Analiza odnosa između prihoda i aktive kod nas je poznata pod nazivom «analiza obrtaja ukupne imovine», te pokazuje koliko efikasno preduzeće upravlja sa dvije grupe imovine – potraživanjima i zalihama – i naravno svojom ukupnom imovinom. Zapravo se ne radi o stvarnom obrtanju imovine nego o koeficijentu koji govori koliko jedna novčana jedinica aktive (ukupne imovine) stvara novčnih jedinica prihoda.24 Ključna mjera analize obrtaja aktive jest odnos između prihoda prema prosječno korištenoj aktivi ili prema aktivi iz bilansa tekuće godine. Prema tome vrijede sljedeći obrasci: Koeficijent obrtaja aktive = Prihod / Ukupna aktiva Informacija o odnosu prihoda i aktive posebno može koristiti pri planiranju nekog novog posla i djelatnosti u kojoj su istraživani relativni odnosi među pozicijama računa dobitka/gubitka i bilansa. Tako na primjer, koeficijent obrtaja u svoti od 1,65 za 2005. godinu pokazuje da jedna novčana jedinica aktive inicira ostvarenje 1,65 jedinicu prihoda na tržištu. Međutim najbolji pokazatelj da su firme profitabilne je taj ukoliko mogu osigurati prihod od prodaje najmanje 1 ili veći od vrijednosti aktive. Od posmatranih preduzeća, najbolje pokazatelje ima FEAL d.o.o Široki Brijeg s koeficijentom od 1,02 za oba posmatrana perioda, U svrhu planiranja, radi postavljanja relativnih odnosa u računu dobitka/gubitka i bilansa, treba izračunati i ostale, izvedene koeficijente obrtaja. Koeficijent obrtaja tekuće aktive (imovine) = Prihod od prodaje / Tekuća aktiva Koeficijent obrtaja dugotrajne aktive (imovine) = Prihod od prodaje / Dugotrajna aktiva Koeficijent utrživosti zaliha = Prihod od prodaje / Zalihe Koeficijent obrtaja neto potraživanja = Prihod od prodaje / (Potraživanje od kupaca – obaveze prema dobavljačima) 1.1.5.Pokazatelji efikasnosti investiranja dioničara25 Pokazatelji efikasnosti investiranja dioničara u dioničko društvo pružaju dioničarima i potencijalnim dioničarima informacije o efektima ulaganja u redovne dionice dioničkog društva. 24 Rovčanin, Adnan: op. cit., p. 323 – 325. 25 Rovčanin, Adnan: op. cit., p. 326 – 327. 9
    • Kao temeljni pokazatelji efikasnosti investiranja dioničara najčešće se navode sljedeći:  zarada po dionici,  dividende po dionici,  povrat na dioničku glavnicu redovnih dionica,  prinos od dividendi i  odnos cijene i zarade po dionici.26 (a) Zarada po dionici pokazuje relativnu profitabilnost dioničkog društva promatranu kroz ostvareni dobitak poslije oporezivanja po jednoj redovnoj dionici. (b) Dividende po dionici su druga mjera profitabilnosti promatrano s pozicije neposrednog interesa običnih dioničara. To znači da se izglasane dividende za obične dionice dijele s brojem običnih dionica. (c) Povrat na dioničku glavnicu redovnih dionica je mjera profitabilnosti dioničara koji imaju redovne dionice. Iz posmatranja se isključuje kapital po osnovu povlaštenih dionica. (d) Prinos od dividendi, predstavlja odnos dividende po dionici prema tržišnoj cijeni dionice. Prinos od dividendi pokazuje, dakle, stopu povrata na dioničku glavnicu, promatrano s aspekta tržišne cijene dionice. To je značajan pokazatelj zarade dioničara, jer se predpostavlja da on može prodati dionicu po tržišnoj vrijednosti i prava zarada u tom trenutku je upravo dio od te vrijednosti. (e) Odnos cijene prema zaradi po dionici predstavlja odnos tržišne cijene po dionici i zarade po dionici. Ovaj odnos pokazuje vrijeme za koje bi se mogla investicija vratiti U praktičnom (empirijskom) dijelu rata sva prikazana preduzeća nisu dionička društva, pa za ona koja to nisu, ove pokazatelje nije moguće ni izračunati. 27 Pošto su za izračunavanje ovih pokazatelja potrebni podaci o neto dobiti, broju dionica, dio neto dobiti za dividende, dobit po dionici, tržišna cijena dionice i dividenda po dionici, do kojih nije bilo moguće doći zbog nepotpunih finasijskih. Samim tim i finansijski izvještaji su bili netransparentni i nisu pružili informacije koje su potrebne da bi došli do navedenih pokazatelja. 26 Rovčanin, Adnan: op. cit., p. 326 – 327. 27 Sljedeća preduzeća su organizovana kao d.d.: Aluminij d.d. Mostar; Igman d.d. Konjic; Metalno d.d. Zenica; Remontmontaža d.d. Tuzla. Ostala preduzeća su organizovana su kao d.o.o. 10
    • 1.2. Finansijski izvještaji28 Cilj finansijskog izvještavanja je informisanje zainteresovanih korisnika o finansijskom položaju preduzeća, perfomansi i promjenama u finansijskom položaju pravnog lica, kao i o uspješnosti poslovanja. Informirati korisnike znači prezentirati im sve relevantne i istovremeno pouzdane računovodstvene informacije u obliku i sadržaju prepoznatljivom i razumljivom osobama kojima su namjenjene. Te su informacije sadržane u nizu finansijskih izvještaja od kojih temeljne čine:  bilans stanja;  bilans uspjeha (račun dobiti i gubitka);  izvještaj gotovinskih tokova;  izvještaj o svim promjenama u vlasničkom kapitalu i  računovodstvene politike i zabilješke uz finansijske izvještaje Svi ti izvještaji međusobno su povezani i upućeni jedni na druge. Neki su statičkog karaktera (npr. bilans), jer prikazuje situaciju u određenoj tački vremena, a drugi upućuju na promjene ekonomskih kategorija određenog perioda te stoga imaju dinamički karakter (npr. račun dobiti i gubitka). 1.2.1.Bilans stanja Bilans stanja je finansijski izvještaj koji se bazira na zahtjevu za podjelom imovine na stalnu i obrtnu. Obrtna imovina je ona od koje se očekuje da će biti realizovana, odnosno koja se drži radi prodaje ili potrošnje u toku poslovnog ciklusa i koja je na zalihama za potrebe trgovine i očekuje se da će biti realizovana u roku od 12 mjeseci od dana bilansa ili je u obliku gotovine ili gotovinskog ekvivalenta čija upotreba nije ničim ograničena. Sva imovina koja ne ispunjava naprijed navedene zahtjeve je stalna imovina. Prema MRS-1 u bilansu treba obavezno prezentirati:  nekretnine, postrojenja i opremu,  nematerijalna ulaganja,  dugoročne finansijske plasmane,  učešća u kapitalu drugih lica po nabavnoj vrijednosti,  kupce i potraživanja,  gotovinu i gotovinske ekvivalente,  ostale finansijske dijelove imovine,  zalihe,  dobavljače,  potraživanja i obaveze za poreze u skladu sa MRS-12,  rezervisanja,  uzete kredite,  manjinske interese,  upisani kapital i rezerve.29 28 Jahić, Mehmed: Finansijsko računovodstvo, Zavod za računovodstvo i reviziju Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2003., p. 37-55. 29 http://www.privsav.rs/kratkeInformacije/RacunovodstveniStandardi/MRS_u_PDF/MRS%201.pdf, 10.03.2010. 11
    • Obavezne dodatne informacije su:  broj odobrenih dionica,  broj izdatih, uplaćenih i neuplaćenih dionica,  prava i ograničenja po osnovu vlasništva dionica,  vlasnici dionica,  rezerve preduzeća i  iznos neisplaćenih dividendi. 1.2.2.Bilans uspjeha Bilans uspjeha (račun gubitka i dobitka) predstavlja pregled rashoda i prihoda u određenom obračunskom periodu, a obuhvata:  prihode,  rezultat operativne aktivnosti,  učešće dobitka i gubitka pridruženih preduzeća, kao i efekti zajedničkih poduhvata,  poreski rashodi,  dobitak ili gubitak iz redovnih aktivnosti,  vanredne stavke,  manjinski interes i  neto dobitak ili gubitak perioda.30 1.2.3.Izvještaj o promjenama na kapitalu Ovaj izveštaj je namjenjen vlasnicima preduzeća i mora da sadrži najmanje sljedeće informacije:  neto dobitak ili gubitak za izveštajni period,  svaku stavku prihoda i rashoda, dobitak ili gubitak koji se saglasno drugim računovodstvenim standardima tretiraju kao direktno povećanje ili smanjenje kapitala i  kumulativni efekat promjena u računovodstvenoj politici i ispravku fundamentalnih grešaka do kojih se došlo na osnovu postupaka i testova MRS-8. 1.2.4.Izvještaj o novčanim tokovima Izvještaj o novčanim tokovima služi za ocjenu likvidnosti jer sadrži prilive i odlive gotovine koji nastaju po osnovu:  operativne aktivnosti,  finansiranja i  investiranja Bilješke uz finansijske izveštaje treba da prikažu:  osnove na kojima su pripremljeni finansijski izveštaji i specifične računovodstvene politike koje su odabrane i primenjene na značajne transakcije i dogadjaje;  informacije čije je objavljivanje obavezno prema MRS, a koje nisu iskazane u izveštajima; 30 http://www.privsav.rs/kratkeInformacije/RacunovodstveniStandardi/MRS_u_PDF/MRS%201.pdf , 10.03.2010. 12
    •  dodatne informacije koje nisu prikazane u finansijskim izveštajima a čije je poznavanje nužno da bi korisnici doneli ispravne zaključke. 1.3.Korisnici finansijskih izvještaja 31 Korisnici finansijskih izvještaja su sadašnji i potencijalni ulagači, zaposleni, zajmodavci, dobavljači i ostali povjerioci, kupci, vlade i njihove agencije, te javnost. Oni koriste finansijske izvještaje kako bi zadovoljili svoje različite potrebe za informacijama. Te potrebe uključuju sljedeće: a) Ulagači- Snabdjevači rizičnog kapitala i njihovi savjetnici se brinu zbog rizika koji je svojstven investiranju i prinosu koji ono obezbjeđuje. Oni trebaju informaciju da im pomogne ustanoviti da li bi trebali kupiti, zadržati ili prodati. Dioničari su takođe zainteresirani za informaciju koja im omogućuje da procjene sposobnost pravnog lica da isplati dividende. b) Zaposleni- Zaposleni i njihove predstavničke grupe zainteresirani su za informacije o stabilnosti i profitabilnosti svojih poslodavaca. Oni su također zainteresirani za informaciju koja im omogućuje da procjene sposobnost pravnog lica da osigura nagrađivanje, penziona prava i mogućnost zapošljavanja. c) Zajmodavci- su zainteresirani za informacije koje im omogućuju da odrede hoće li njihovi zajmovi i pripadajuće kamate biti pravodobno plaćeni. d) Dobavljači i ostali povjerioci- zainteresirani su za informaciju koja im omogućuje da odrede hoće li iznosi koji im se duguju biti pravodobno plaćeni. Povjerioci su zainteresirani za poslovanje pravnog lica vjerovatno za kraće razdoblje nego zajmodavci, osim ako su kontinuirano upućeni na pravno lice kao njihovog glavnog kupca. e) Kupci- su zainteresirani za informaciju o kontinuitetu poslovanja pravnog lica, posebno kad imaju dugoročne poslovne odnose njim ili zavise od njega. f) Vlade i njihove agencije- zainteresirane su za alokaciju resursa a samim tim i za aktivnost pravnog lica. Oni takođe zahtjevaju informaciju u svrhu regulisanja aktivnosti pravnog lica, određivanja poreske politike te kao osnovicu za statistiku nacionalnog dohotka i slične statistike. g) Javnost- Pravna lica utiču na pojedince u javnosti na različite načine. Pravna lica mogu značajno doprinijeti lokalnoj zajednici na mnogo načina uključujući zapošljavanje većeg broja ljudi te pokroviteljstvo nad lokalnim snabdjevačima. Menadžment pravnog lica ima primarnu odgovornost za pripremu i prezentaciju finansijskih izvještaja pravnih lica. On je takođe zainteresiran za informacije u finansijskim izvještajima i ako ima pristup i dodatnim upravljačkim i finansijskim informacijama koje im pomažu u sprovođenju njihovih planerskih, odlučivačkih i kontrolnih odgovornosti. 31 Jahić, Mehmed: op. cit., p. 39-41. 13
    • 2. METODA ISTRAŽIVANJA 2.1.Analiza bilansa stanja i bilansa uspjeha za 2005. i 2006. godinu dobivenih iz AFIP-a za 14 najvećih preduzeća u metalurgiji Federaciji BiH (prema prihodu od prodaje) U nastavku rada ćemo na osnovu podataka dobijenih iz bilansa stanja i bilansa uspjeha za 2005. i 2006. godinu iz AFIP-a za 14 najvećih preduzeća u metalurgiji FBiH izračunati koja je firma među njima najdominantnija po obimu prihoda, rashoda, aktive, pasive te kapitala i time ukazati na učešće u ukupnoj strukturi grane metalurgije i u čitavoj industriji FBiH. 2.2.Ocjena relevantnosti uzorka Uzet je uzorak 14 relevantnijih firmi koje posluju u FBiH (grana metalurgije) i na osnovu toga je u nastavku analizirano i upoređeno sa ukupnim stanjem industrije FBiH. Tabela 1: Uporedni prikaz stavki bilansa uspjeha za industriju i metalurgiju u FBiH za 2006. godinu TABELA I - Osnovni 2006 godina Učešće grane u finansijski rezultati Ukupna industrija FBiH Grana metalurgije FBiH industriji FBiH Ukupan prihod 28409957267,00 1446844745,00 5,09% Ukupni rashodi 28197916882 1.158.322.866 4,11% Neto dobit 1.039.709.127 16.591.403 1,60% Gubitak za period 929134047 79.734.863 8,58% Akumulirana dobit 3.644.458.183 118.704.289 3,26% Akumulirani gubitak 3295483714 241.562.459 7,33% Gubitak iznad visine kapitala 408765076 0 0,00% Izvor:http://www.afip.ba/index.php? option=com_content&view=article&id=16:obuhvat-po- djelatnostima&catid=1:novosti&Itemid=2 Iz prethodne tabele možemo zaključiti da je ostvareno učešće grane metalurgije u industriji FBiH 8,58%, od čega nije ostvaren gubitak iznad visine kapitala, dok je neto dobit za 2006. godinu u grani u odnosu na ukupnu industriju FBiH iznosila 1,60% i time doprinijela akumuliranoj dobiti u iznosu 3,26%. 14
    • Tabela 2: Uporedni prikaz ukupno ostvarenih prihoda za industriju i metalurgiju u FBiH za 2006. godinu TABELA II - Struktura 2006 godina Učešće grane u ukupnog prihoda Ukupna industrija FBiH Grana metalurgije FBiH industriji FBiH Prihodi od prodaje 26.908.969.306 809.317.625 3,01% Prihodi u dobiti pridruženi društava 4.992.430 0 0,00% Prihodi ou dobiti u drugim povezanim društvima 28.917.561 2.860.986 9,89% Drugi finansijski prihodi 229.785.259 23.042.419 10,03% Promjena vrijednosti bioloske imovine 1.106.257 0 0,00% Prihodi po osnovu revalorizacije stalne imovine 27.248.957 0 0,00% Dobici od prodaje stalne imovine 137.655.900 1.416.902 1,03% Ostali prihodi 1.071.281.597 21.490.123 2,01% Izvor:http://www.afip.ba/index.php? option=com_content&view=article&id=16:obuhvat-po- djelatnostima&catid=1:novosti&Itemid=2 Iz prethodne tabele vidimo da su ostvareni najveći prihodi u oblasti drugih finansijskih prihoda s učešćem grane u idustriji od 10,03%, dok nema prihoda po osnovu revalorizacije stalne imovine, promjena vrijednosti biološke imovine i prihoda u dobiti pridruženih društava. Tabela 3: Uporedni prikaz ukupno ostvarenih rashoda za industriju i metalurgiju u FBiH za 2006. godinu TABELA III - Struktura 2006 godina Učešće grane u rashoda Ukupna industrija FBiH Grana metalurgije FBiH industriji FBiH Troškovi za prodano 22.606.529.390 2.820.605.461 12,48% Troškovi distribucije 1734475538 26.204.121 1,51% Troškovi uprave i administracije 2.169.931.005 0 0,00% Drugi operativni rashodi 317.818.563 2.203.009 0,69% Rashodi od ulaganja u pridružena drustva 11.923.091 0 0,00% Rashodi od ulaganja u druga povezana društva 36.324.990 0 0,00% Rashodi po osnovu kamata 241.300.193 0 0,00% Drugi finansijski rashodi 130.770.074 6.983.686 5,34% Gubici od umanjenja vrijednosti stalne imovine 227.502.470 10.183 0,00% Gubici od prodaje stalne imovine 120.081.454 65.343 0,05% Ostali rashodi 601260114 22.156.316 3,68% Izvor:http://www.afip.ba/index.php? option=com_content&view=article&id=16:obuhvat-po- djelatnostima&catid=1:novosti&Itemid=2 Iz prethodne tabele vidimo da su ostvareni najveći rashodi u oblasti troškova za prodano s učešćem grane u industriji 12,48%, dok nema rashoda po osnovu troškova uprave i 15
    • administracije, rashoda od ulaganja u pridružena društva, rashoda od ulaganja u druga povezana društva i prihoda po osnovu kamata. 16
    • 3. INTERPRETACIJA REZULTATA ISTRAŽIVANJA 3.1.Analiza bilansa stanja i bilansa uspjeha za 2005. i 2006. godinu 3.1.1. Analiza bilansa stanja i bilansa uspjeha za 2005. i 2006. godinu dobivenih iz AFIP-a za 14 najvećih preduzeća u metalurgiji FBiH (prema prihodu od prodaje) Tabela 4: Uporedni prikaz prihoda od prodaje za posmatrana preduzeća uzorka za 2005. i 2006. godinu Preduzeće Djelatnost Opis 2006 2005 ALUMINIJ DJ27.420 Proizvodnja aluminija Prihod od 555.888.018 413.703.988 prodaje MITTAL STEEL DJ27.100 Proizv.zeljeza,celika i Prihod od 461.882.218 269.116.493 ferolegura(ECSC) prodaje GLOBAL ISPAT DF23.100 Proizvodnja proizvoda Prihod od 165.422.394 197.278.050 KOKSNA koksnih peci prodaje INDUSTRIJA FEAL D.O.O. DJ28.110 Proizv.metalnih konstrukcija Prihod od 62.159.274 53.404.196 i dijelova prodaje B.S.I. d.o.o. DJ27.100 Proizv.zeljeza,celika i Prihod od 37.427.613 22.498.891 ferolegura(ECSC) prodaje JAJCE ALLOY DJ27.530 Lijevanje lahkih ( obojenih ) Prihod od 32.532.132 23.634.636 WHEELS metala prodaje FERRO-KEŠ DJ28.110 Proizv.metalnih konstrukcija Prihod od 23.273.946 13.503.463 i dijelova prodaje INTERKOMERC DJ27.530 Lijevanje lahkih ( obojenih ) Prihod od 21.844.946 14.008.181 metala prodaje IGMAN DJ28.750 Proizv. ostalih metalnih Prihod od 18.777.532 13.977.944 proizvoda, d.n. prodaje HERCEG DJ28.110 Proizv.metalnih konstrukcija Prihod od 15.032.294 14.829.757 i dijelova prodaje METALNO DJ28.110 Proizv.metalnih konstrukcija Prihod od 14.095.803 12.586.996 i dijelova prodaje REMONTMONTA DJ28.110 Proizv.metalnih konstrukcija Prihod od 13.202.869 10.769.163 ŽA i dijelova prodaje BEKTO- DJ28.620 Proizvodnja alata Prihod od 12.947.487 11.779.401 INTERNACIONA prodaje L ALTERNATIVA DJ28.400 Kovanje,pres.metala i Prihod od 12.358.219 12.671.793 sl.,metalurg.praha prodaje UKUPNO 1.446.844.745 1.083.762.952 Iz navedene tabele vidimo da su prihodi od prodaje u 2006. godini porasli u odnosu na 2005. godinu za 363.081.793 KM ili za 33,50%. 17
    • Također izdvojiti ćemo tri preduzeća koje su za 2005. i 2006. godinu ostvarile najveće prihode od prodaje: Tabela 5: Uporedni prikaz prihoda od prodaje za tri najveća preduzeća u metalurgiji FBiH za 2005. i 2006. godinu Preduzeće Opis 2005 2006 (2005+2006) ALUMINIJ d.d. Mostar Prihod od prodaje 413.703.988 555.888.018 969.592.006 MITTAL STEEL d.o.o Prihod od prodaje 269.116.493 461.882.218 730.998.711 GLOBAL ISPAT Prihod od prodaje 197.278.050 165.422.394 362.700.444 KOKSNA INDUSTRIJA d.o.o. Ukupno 880.098.531 1.183.192.630 2.063.291.161 Dakle, ove tri vodeće kompanije su u 2006. imale ukupno učešće u ukupnim prihodima od prodaje čitave grane od oko 81,78%, dok je taj podatak u 2005. godini iznosio 81,20%. Navedeni rezultati pokazuju koliko ove kompanije u pozitivnom smislu odstupaju od prosjeka grane i koliko su bitne za privredu u cjelini. U nastavku rada su prikazane tabele:  tabela sa osnovnim elementima bilansa stanja za svaku firmu uzetu u uzorak  tabela udjela svakog preduzeća po svakoj stavci iz prethodne tabele  sumarni pregled pokazatelja profitabilnosti  sumarni pregled pokazatelja likvidnosti  sumarni pregled pokazatelja solventnosti  sumarni prikaz pokazatelja aktivnosti Radi boljeg razumijevanja svih pokazatelja na primjeru preduzeća Aluminij d.d. Mostar su decidnije objašnjeni svi dobiveni pokazatelji. 18
    • 3.1.2.Tabele osnovnih elemenata bilansa stanja za svaku firmu uzetu u uzorak (stalna sredstva, tekuća sredstva, aktiva, obaveze, kapital, pasiva, ukupni prihodi i ukupni rashodi) brojčano (1) i procentualno (2) u 2006. godini Tabela 6: Uporedni prikaz stavki bilansa stanja i bilansa uspjeha po preduzećima uzorka za 2006. godinu ( brojčano) STALNA TEKUĆA UKUPNI UKUPNI PREDUZEĆE AKTIVA OBAVEZE KAPITAL PASIVA SREDSTVA SREDSTVA PRIHODI RASHODI ALUMINIJ d.d. 219.563.759 121.094.772 340.658.531 152.112.153 188.546.378 340.658.531 563.223.539 538.812.769 MITTAL STEEL d.o.o. 242.840.049 189.576.909 432.416.958 149.027.447 283.389.511 432.416.958 466.728.292 441.678.815 GLOBAL ISPAT KOKSNA 133.834.293 40.876.265 174.710.558 141.643.841 33.066.717 174.710.558 156.488.361 174.479.600 INDUSTRIJA d.o.o. FEAL D.O.O. 15.838.235 52.349.697 68.187.932 11.068.023 57.119.909 68.187.932 69.248.058 53.335.289 B.S.I. d.o.o. Jajce 5.871.820 17.333.152 23.204.972 23.197.616 7.356 23.204.972 37.863.883 37.861.094 JAJCE ALLOY WHEELS d.o.o. 22.315.167 6.296.158 28.611.325 3.913.683 24.697.642 28.611.325 32.572.132 34.484.601 FERRO-KEŠ d.o.o. 1.414.473 4.758..230 6.172.703 3.208.868 2.963.835 6.172.703 23.718.335 23.440.295 INTERKOMERC d.o.o. 5.228.333 6.313.610 11.541.943 6.640.925 4.901.018 11.541.943 21.960.555 21.561.156 IGMAN d.d. 34.252.923 14.705.787 48.958.710 24.181.553 24.777.157 48.958.710 21.277.367 21.271.078 HERCEG d.o.o. SREBRENIK 991.907 5.989.639 6.981.546 2.907.358 4.074.188 6.981.546 15.121.128 13.353.255 METALNO D.D. ZENICA 13.272.391 12.916.088 26.188.479 7.756.914 18.431.565 26.188.479 14.609.485 14.460.962 REMONTMONTAŽA d.d. 3.884.886 7.183.330 11.068.216 5.534.394 5.533.822 11.068.216 13.713.181 13.693.973 BEKTO-INTERNACIONAL D.O.O. 7.251.473 8.628.904 15.880.377 9.00.199 6.879.178 15.880.377 12.992.361 12.696.672 ALTERNATIVA d.o.o. 2.398.980 3.432.689 5.831.669 1.258.818 4.572.851 5.831.669 12.374.670 11.679.696 Ukupno 708.958.689 486.697.000 1.200.413.919 532.451.593 658.961.127 1.200.413.919 1.461.891.347 1.412.809.255
    • Tabela 7: Uporedni prikaz stavki bilansa stanja i bilansa uspjeha po preduzećima uzorka za 2006. godinu ( procentualno) TEKUĆA PREDUZEĆE STALNA SREDSTVA AKTIVA OBAVEZE KAPITAL PASIVA UKUPNI PRIHODI UKUPNI RASHODI SREDSTVA ALUMINIJ d.d. 30,97% 24,88% 28,38% 28,57% 28,61% 28,38% 38,53% 38,14% MITTAL STEEL 34,25% 38,95% 36,02% 27,99% 43,01% 36,02% 31,93% 31,26% d.o.o. GLOBAL ISPAT KOKSNA 2,23% 10,76% 5,68% 2,08% 8,67% 5,68% 4,74% 3,78% INDUSTRIJA d.o.o. FEAL D.O.O. 0,74% 1,30% 0,96% 1,25% 0,74% 0,96% 1,50% 1,53% B.S.I. d.o.o. Jajce 0,83% 3,56% 1,93% 4,36% 0,00% 1,93% 2,59% 2,68% JAJCE ALLOY 3,15% 1,29% 2,38% 0,74% 3,75% 2,38% 2,23% 2,44% WHEELS d.o.o. FERRO-KEŠ d.o.o. 0,20% 7,10% 0,51% 0,60% 0,45% 0,51% 1,62% 1,66% INTERKOMERC 0,74% 1,30% 0,96% 1,25% 0,74% 0,96% 1,50% 1,53% d.o.o. IGMAN d.d. 4,83% 3,02% 4,08% 4,54% 3,76% 4,08% 1,46% 1,51% HERCEG d.o.o. 0,14% 1,23% 0,58% 0,55% 0,62% 0,58% 1,03% 0,95% SREBRENIK METALNO D.D. 1,87% 2,65% 2,18% 1,46% 2,80% 2,18% 1,00% 1,02% ZENICA REMONTMONTAŽA 0,55% 1,48% 0,92% 1,04% 0,84% 0,92% 0,94% 0,97% d.d. BEKTO- INTERNACIONAL 1,02% 1,77% 1,32% 26,35% 1,04% 1,32% 0,89% 0,90% D.O.O. ALTERNATIVA 0,34% 0,71% 0,49% 0,24% 0,69% 0,49% 0,85% 0,83% d.o.o. Ukupno 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% 100,00% Na osnovu ove tabele možemo zaključiti da su Aluminij d.d. i Mittal Steel d.o.o najdominantnije firme metalurške industrije s najvećim učešćem aktive, pasive, kapitala, prihoda i rashoda., dok su ostale firme s dosta nižim procentom učešća u ukupnoj strukturi navedenih elemenata bilansa stanja i uspjeha.
    • 3.1.3.Tabele pokazatelja poslovanja za svaku posmatranu firmu Tabela 8: Sumarni pregled pokazatelja profitabilnosti PROFITNA MARŽA BRUTO PROFITNA OPERATIVNA PROFITNA NETO PROFITNA POVRAT NA UKUPNI POVRAT NA UKUPNI PREDUZEĆE PRIJE MARŽA MARŽA MARŽA KAPITAL DIONIČKI KAPITAL OPOREZIVANJA 2005 2006 2005 2006 2005 2006 2005 2006 2005 2006 2005 2006 ALUMINIJ d.d 0,3964 0,40% 1,14% 0,80% 0,594 1,93% 9,1% 7,713 3,1% 4,40% 4,73% 19,65% MITTAL STEEL % - - - - % - - 8,84% % 6,51% 5,423 5,423 6,09% 8,43% GLOBAL ZENICA ISPAT - - - - - - - - - % - % - - KOKSNA FEAL D.O.O 34,33% 26,62 19,7% 19,667% 23,38 25,476 27,823 26,7% 25,57 25,64 25,64 32% B.S.I JAJCE 0,782 - % - - - % - % 37,914 % - 0,0074 % 0,0075 % - % 0,65% JAJCE ALLOY % - - - - - - % - - 5% - % - - - FERRO-KES WHEELS d.o.o 5,4% 0,885 1,2260 1,23% 1,50% 5,978 6,5667 5,00% 0,85% 1,1946 1,314 7,5% INTERKOMERC 11% 6% 5,334 % 1,8099 1,81% 7,32% % 5,632 % 8,2% 3,90% 1,83% % 1,8283 % 2,056 14,13% IGMAN D.D. - - % - % - - - % 0,025 - 0,0335 - % - % - HERCEG d.o.o 20,017 10,19 1,22% 0,854% 34,50 8,566 % 4,5% 26,84 % 13,05 13,052 12,46 22,109% METALNO D.D. 19,053 % 0,069 3% 0,787 0,5512% 0,0365 % 0,38% % 0,56% 0,76% % 0,737 % 1,054 % 1,4089 % 25,37% REPROMONTAŽ % 11,80% 6% - % 0,15% 0,15% % - 0,30% 0,35% - % 0,1454 % 0,145 % - 15,4% BEKTO A 18,39% 13,49 4,5471 4,56% 6,98% 2,67% 4,30% 4,88% 2,36% % 2,3% % 5,993 10,68% INTERNAC. ALTERNATIVA 24% 2% 7,077 % 7,153 7,1525% 19,20 18% 19,82 12,1% 5,63% 5,62% % 5,71% 20,1% % % % %
    • Tabela 9: Sumarni pregled pokazatelja likvidnosti PROSJEČNO VRIJEME BROJ OBRTAJA TEKUĆI RADNO RASPOLOŽIVI BRZI TEKUĆI NAPLATE PREDUZEĆE ZALIHA U ODNOS KAPITAL ODNOS POTRAŽIVANJA OD VREMENU KUPACA 2005 2006 2005 2006 2005 2006 2005 2006 2005 2006 ALUMINIJ d.d 1,52 2,2 4124373 61004048 72,5 105,16 - 6,78 - 20,04 MITTAL STEEL 2,22 1,6 1042969 62191133 150, 102,43 - 4,92 - 23,50 GLOBAL ISPAT 0,32 0,3 -882188 -77669096 10,5 11,12% - 6,89 - 24,62 FEAL D.O.O 7,73 7,9 4557612 34932877 601, 606,20 - 3,34 - 156,15 B.S.I JAJCE 0,76 0,8 -558781 -2625273 33,9 3,67% - 1,83 - 5,82 JAJCE ALLOY 1,61 2 2382475 3166036 37,3 22,32% - 5,53 - 4,00 FERRO-KES d.o.o 2,71 2,2 3001786 3518408 241, 203,75 - 23,12 - 49,35 INTERKOMERC 1,1 1,1 586254 651789 34,2 38,07% - 3,00 - 32,98 IGMAN D.D. 0,68 0,5 -680193 -8485204 8,11 1,69% - 1,35 - 5,44 HERCEG d.o.o 2,06 1,5 3082281 1270082 151, 105,27 - 8,44 - 44,38 METALNO D.D. 1,93 2,1 6223501 5642508 82,6 114,92 - 1,66 - 123,73 REPROMONTAŽA 1,52 2,0 2457179 2725529 114, 181,20 - 8,03 - 133,52 BEKTO 2,2 6,1 4701382 12224758 181, 535,19 - 5,83 - 513,42 ALTERNATIVA 2,75 3,5 2183451 1894704 112, 144,53 - 5,65 - 14,93 Tabela 10: Sumarni pregled pokazatelja solventnosti PREDUZEĆE UDIO TUĐEG STEPEN ODNOS DUGA I ODNOS POKRIĆA KAPITALA ZADUŽENOSTI GLAVNICE KAMATA 2005 2006 2005 2006 2005 2006 2005 2006 ALUMINIJ d.d 24,03 27,71 38,05 44,65 61,42 80,68% 1 12 MITTAL STEEL 18,03 18,36 36,77 34,46 58,16 52,59% - 8 GLOBAL ISPAT 42,65 27,51 82,93 81,07 485,77 428,36% - - FEAL D.O.O 13,75 6,99% 22,00 16,23 28,20 19,38% 45 59 B.S.I JAJCE - 97,41 100,00 99,97 - 315356, - - JAJCE ALLOY 1,39% - 11,90 - 13,51 - - - FERRO-KES d.o.o 8,15% 32,89 38,10 51,98 110,59 108,27% 1 2 INTERKOMERC 15,86 15,71 55,90 57,54 126,75 135,50% 27 8 IGMAN D.D. 9,91% 9,77% 46,49 49,39 86,88 97,87% - - HERCEG d.o.o - - - - - - 149 - METALNO D.D. 4,99% 5,46% 23,94 29,62 31,47 42,08% 1 6 REPROMONTAŽ 16,35 12,78 4,01% 50,00 66,74 100,36% - BEKTO 1,47% 42,45 11,83 56,68 13,42 130,85% 35 2 ALTERNATIVA 0,95% 0,21% 17,04 21,59 20,54 27,53% 150 - 22
    • Tabela 11: Sumarni pregled pokazatelja aktivnosti KOEFICIJENT KOEFICIJENT KOEFICIJENT OBRTAJA OBRTAJA KOEFICIJENT OBRTAJA UTRŽIVOSTI PREDUZEĆE TEKUĆE AKTIVE DUGOTRAJNE NETO POTRAŽIVANJA ZALIHA (IMOVINE) AKTIVE (IMOVINE) 2005 2006 2005 2006 2005 2006 2005 2006 ALUMINIJ d.d. 4,59 3,7 2,53 2,53 8,8 7,09 -50,04 -31,82 MITTAL STEEL d.o.o. 2,44 1,73 1,9 1,06 7,54 4,49 -23,92 -16,2 GLOBAL ISPAT 3,61 3,75 1,1 1,26 5,4 5,43 -1,57 -3,61 KOKSNA FEAL D.O.O. 1,19 1,34 3,92 4,15 5,35 5,71 2,05 2,43 B.S.I. d.o.o. 2,16 1,45 6,37 8,33 3,92 1,52 -3,41 -1,61 JAJCE ALLOY WHEELS 5,17 3,74 1,46 1,01 6,73 4,21 95,43 -12,83 FERRO-KEŠ d.o.o. 4,89 2,13 16,45 13,66 45,7 39,04 11,36 32,46 INTERKOMERC d.o.o. 3,46 2,53 4,18 2,99 5,02 3,83 -11,68 -9,07 IGMAN d.d. 1,28 1,36 0,55 0,39 1,45 1,4 -3,97 -2,54 HERCEG d.o.o. 2,51 4,19 15,15 17,61 9,47 12,89 12,09 44,99 METALNO D.D. 1,09 1,21 1,06 0,93 1,91 2,55 63,55 15,23 REMONTMONTAŽA 1,84 2,02 3,4 2,78 7,49 17,81 8,2 3,84 BEKTO- 1,5 0,81 1,79 1,45 8,67 6,52 6,84 1,38 INTERNACIONAL ALTERNATIVA d.o.o. 3,6 4,78 5,15 6,27 6,09 8,14 -117,7 -67,69 U nastavku će se na osnovu primjera preduzeća Aluminij d.d. Mostar objasniti dobiveni pokazatelji iz prethodnih tabela. 23
    • Jasno se vidi, na temelju bilansa stanja za 2006. godinu, da preduzeće posluje s stalnim sredstvima visoke vrijednosti, što navodi na zaključak da se u procesu proizvodnje koriste visokosofisticirane mašine i oprema. U odnosu na stalna sredstva, vrijednost tekućih sredstava je skoro upola manja, dok je omjer u pasivi između kapitala i obaveza 60 : 40, što odgovara zahtjevu da ukupne obaveze budu manje ili jednake vlasničkoj glavnici, odnosno kapitalu. Iz bilansa uspjeha za isti obračunski period možemo zaključiti da su prihodi veći od rashoda i da je time ostvarena bruto dobit u iznosu 24,410.770,00 KM, što ovo preduzeće čini dominantnim u pogledu na ostvarenu dobit u grani metalurgije Federacije BiH. U nastavku su objašnjeni ostali pokazatelji za preduzeće Aluminij d.d. Mostar izraženi u prosječnim veličinama na osnovu podataka iz 2005. i 2006. godine: - Tekući odnos je 1,86 : 1, što je u optimalnom rasponu (1,8 – 2,0 : 1) dajući time signal menadžmentu i potencijalnim kreditorima sliku finansijske stabilnosti preduzeća s aspekta udovoljavanja kratkoričnim obavezama; - Radno raspoloživi kapital povećao se u 2006. u odnosu na prethodnu 2005. godinu za 19,32%, a koji stoji na raspolaganju za udovoljavanje tekućim obavezama i neočekivanim novčanim izdacima; - Tekući brzi odnos je 0,89 : 1 je također veoma povoljan i ukazuje na mogućnost zadovoljenja ozbiljne iznenadne potrebe za gotovinom; - Broj obrtaja zaliha u vremenu nam pokazuje da se prosječna vrijednost zaliha pretvori u potraživanja od kupaca 6,78 puta tokom poslovne godine, odnosno približno svaka 2 mjeseca; - Vrijeme naplate potraživanja, tj. pretvaranje potraživanja od kupaca u gotovinu iznosi 20,04 dana; - Koeficijent obrtaja aktive (imovine) od 4,14 pokazuje da jedna inicirana novčana jedinica aktive ostvarenje 4,14 jedinica prihoda na tržištu; - Koeficijent utrživosti zaliha od 7,95 odnosi se na podatak da jedna novčana jedinica zaliha inicira ostvarenje 7,95 jedinica troškova prodatih proizvoda; - Koeficijent obrtaja neto potraživanja je -40,93, gdje je veoma izražen negativni trend udjela mnogo većih obaveza u odnosu na potraživanja 24
    • preduzeća, koji je u vezi sa pokazateljem prosječnog vremena naplate potraživanja od 20,04 dana. - Udio tuđeg kapitala od 27,71% pokazuje da je preduzeće u mogućnosti pokriti svoje dugoročne obaveze i podmiriti ih na vrijeme; - Stepen zaduženosti je 27,71% i nešto veći u odnosu na prethodni period, pri čemu je u gornjoj granici dopustivosti od 30%. - Odnos duga i glavnice iznosi za 2006. godinu 0,81 : 1, što je zadovoljavajući odnos koji pokazuje da društvo nije prezaduženo kad se promatraju obaveze u kumulativu; - Odnos pokrića kamata od 12 za 2006. godinu pokazuje da je operativna dobit iz poslovanja 12 puta veća od plaćenih kamata; - Ostvarena bruto profitna marža u iznosu od 0,40% pokazuje preduzeću da nakon pokrića proizvodnih troškova ostaje 0,40% prihoda za pokriće troškova njene uprave i prodaje i troškova finansiranja te za ostvarenje dobiti; - Povrat na ukupni kapital za 2006. godinu iznosi 4,40% što nam pokazuje da na 100 uloženih novčanih jedinica u aktivno preduzeća ostvaruje se 4,40 novčanih jedinica operativne dobiti. Iz pojedinačno objašnjenih pokazatelja preduzeća Aluminij d.d. Mostar možemo zaključiti da se radi o likvidnom i solventnom preduzeću s relativno brzim obrtom zaliha i naplatom potraživanja za ovu granu industrije, dovoljno fleksibilnom aktivom za podmirenje kratkoročnih obaveza, odgovarajućim udiom tuđeg kapitala u pasivi, ali i stepenom zaduženosti optimalnim za normalno odvijanje poslovnih aktivnosti. Međutim, preduzeće je u posmatranim periodima imalo problema s visokim obavezama prema dobavljačima, iako ih je znatno uspjelo u 2006. godini podmiriti, no ostao je i dalje negativan efakat po koeficijent obrataja neto potraživanja. Posmatrajući ostale pokazatelje aktivnosti, ne uočavaju se odstupanja od normalnog i preporučenog stanja aktive. Kod pokazatelja rentabilnosti primjetni su niski iznosi marži koji preostaju preduzeću za ostvarenje dobiti na kraju obračunskog perioda. Razlog za to bi mogli biti ekonomski uslovi poput jake inostrane konkurecije na globalnom i domaćem tržištu, što ne dozvoljava monopolističko tržišno stanje ovom preduzeću. 25
    • Nakon što su prikazani svi relevantni podaci u vezi posmatrane grane industrije, vrijede sljedeći zaključci:  Najprofitabilnija firma u 2006. godini bila je FEAL d.o.o. ŠIROKI BRIJEG, dok su podjednako bili loši METALNO d.d. ZENICA, REMONTMONTAŽA d.d. TUZLA i B.S.I. d.o.o. JAJCE s najlošijim pokazateljima profitabilnosti;  Najlikvidnija firma u 2006. godini bila je FEAL d.o.o. ŠIROKI BRIJEG, dok je firma IGMAN d.d. KONJIC poslovala najnelikvidnije ;  Najsolventnija firma u 2006. godini bila je B.S.I. d.o.o. JAJCE s najboljim pokazateljima solventnosti, dok je najlošija firma ALTERNATIVA d.o.o. Sarajevo;  Najbolje pokazatelje aktivnosti (obrtaja aktive – imovine) imala je firma HERCEG d.o.o. SREBRENIK, dok su najlošije firme u ovom domenu BEKTO- INTERNACIONAL, METALNO d.d. ZENICA, IGMAN d.d. KONJIC i ALTER-NATIVA d.o.o. Sarajevo. Uvidom u bilanse stanja, uspjeha, izvještaja o novčanim tokovima, izvještaja o promjenama kapitala i zabilješkama možemo reći da u ovoj grani industrije prednjači ALUMINIJ d.d. Mostar s najvećim udjelom prihoda, rashoda i obaveza u odnosu na ostale firme u grani, dok je MITTAL STEEL ZENICA, d.o.o. najbolji u pogledu visine aktive, kapitala i pasive. Među najmanjim, odnosno firmama s niskim udjelom aktive, pasive i kapitala u cijeloj grani ubrajaju se: HERCEG d.o.o. SREBRENIK, ALTERNATIVA d.o.o. Sarajevo i FERRO-KEŠ d.o.o. Mostar. 26
    • 4. ZAKLJUČAK Za menadžment svakog preduzeća je od izuzetne važnosti kontrola pokazatelja poslovanja kako bi se odgovarajućim mjerama prevencije izbjegli gubici usljed loše politike upravljanja. Na osnovu međusobne povezanosti seta finansijskih izvještaja i time izračunatih pokazatelja neophodan je pragmatičan i dubinski pristup ovoj materiji uz dosta odgovornosti i osjećaja za promjene u ekonomskim trendovima. Kroz ovaj diplomski rad pokušano je predočiti koje su prednosti i mane ove industrijske grane te s kojim se teškoćama ona u poslovanju susreće. Na empirijskom primjeru uzorka (14 najrelevantnijih preduzeća u grani metalurgije FbiH) jasno su vidljiva odstupanja u pokazateljima poslovanja preduzeća, gdje se svako od njih ponaosob suočava sa problemima i savladava ih u cilju opstanka i obavljanja svoje operativne aktivnosti. Obzirom na situaciju u metalurškoj industriji FBiH finansijsko stanje nije zadovoljavajuće zbog visokih obaveza, korištenja zastarjele tehnologije i strukture uposlenih kadrova. Činjenica je i da nisu kvalitetno i transparetno objavljeni finansijski izvještaji. Iz prethodnog proizilazi da zbog velikih prirodnih bogatstava rudom države Bosne i Hercegovine rudom nisu adekvatno uložena sredstva u ovu granu industrije, zbog čega dolazi do značajnih smanjenja prihoda, niske stope zaposlenosti, niskog izvoza i time nemogućnosti uticaja na smanjenje državnog deficita koji je trenutno veoma visok. 27
    • 5. LITERATURA Belak , Vinko: Menadžersko računovodstvo, Poduzeće za poslovne usluge doo, Zagreb, 1995. Biro za privredno savjetovanje: Poduzetničko računovodstvo. Zagreb, 1994. Bogetić, M. Pavle: Analiza bilansa. Podgorica - Beograd, 2000. Cvetković Nataša, i Pavlović Vladan: Uvod u analizu poslovanja. Beograd, 2005. Jahić, Mehmed: Finansijsko računovodstvo, Zavod za računovodstvo i reviziju Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2003. Jahić, Mehmed i i grupa autora: Računovodstveni standardi - komentar i primjena, Revicon, Sarajevo, 1999. Krajčević, Franjo: Analiza poslovanja poduzeća - teorija, tehnika, problematika, treće prerađeno izdanje, Zagreb, 1981. “Međunarodni računovodstveni standardi MRS1.” http://www.privsav.rs/kratkeInformacije/RacunovodstveniStandardi/MRS_u_PDF/MRS %201.pdf Privredna - gospodarska komora Federacije BiH: “Prilog strategiji razvoja FBiH i BiH kroz prizmu razvoja metalske i elektro industrije FBiH", Sarajevo, 2009. http://www.kfbih.com/udoc/DRAFT2_mei.pdf Radunović, Dragutin: Merenje produktivnosti rada, ekonomičnosti i rentabilnosti. Beograd, 1961. Revicon: Korporativno upravljanje - upravljanje društvima kapitala. Sarajevo, 2001. Rovcanin, Adnan: Upravljanje finansijama, II dopunjeno izdanje, Ekonomski fakultet, Sarajevo, 2004. Pokrajčić M., Dragana: Ekonomika preduzeća, principi i ciljevi. Beograd, 2006. Vasiljević, Kosta: Teorija i analiza bilansa. Beograd, 1970. Wikipedia. Metalurgija. Wikipedia, 2010. http://hr.wikipedia.org/wiki/Metalurgija 28