Izborni Program Hns Malinska Dubasnica

2,127 views
2,078 views

Published on

Program za lokalne izbore 2009.

HNS Libreralni demokrati
Podružnica Malinska Dubašnica

NAŠ GLAS JE I VAŠ GLAS!

Izadjite na izbore 17.05.2009

Published in: Travel, Health & Medicine
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
2,127
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
0
Actions
Shares
0
Downloads
18
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Izborni Program Hns Malinska Dubasnica

  1. 1. IZBORNI PROGRAM HRVATSKE NARODNE STRANKE – LIBERALNI DEMOKRATI PODRUŽNICE MALINSKA – DUBAŠNICA LOKALNI IZBORI 2009. PROGRAM ZA MANDATNO RAZDOBLJE 2009. – 2013. NAŠ GLAS JE VAŠ GLAS! HNS-liberalni demokrati Podružnica Malinska-Dubašnica Svibanj 2009. www.krk.hns.hr
  2. 2. Malinska - Dubašnica, u 2013 godini... CILJ OPĆINE MALINSKA- DUBAŠNICA Općina Malinska – Dubašnica, u 2013. godini, ostvariti će u ovom programu navedene projekte, na način da svi sudionici zajednice osjećaju zadovoljstvo, to jest da postignu potpuno zadovoljenje svojih životnih potreba. MISIJA OPĆINE MALINSKA - DUBAŠNICA Malinska - Dubašnica će 2013. godine biti Općina, koja djeluje na način, da zadovoljava potrebe i želje lokalne zajednice iznad njihovih očekivanja VIZIJA OPĆINE MALINSKA - DUBAŠNICA Svi sudionici u javnom životu Općine Malinska - Dubašnica, moraju svakodnevno zadovoljavati potrebe i želje lokalnog stanovništva, na način da ostvaruju stvaran i kontinuiran kontakt sa lokalnom stanovništvom, na način da su sve akcije poduzete tako da promoviraju visoku razinu kvalitete koji će život lokalne zajednice činiti potpunijima i sadržajnijima. Općina, uspješnost Malinske – Dubašnice, gradi na stalnoj želji za vrhunskom kvalitetom i međusobnim povjerenjem, čime se osigurava prosperitet lokalne zajednice. NAŠ GLAS JE I VAŠ GLAS! HNS – liberalni demokrati Podružnica Malinska - Dubašnica HNS 2 Podružnica Malinska - Dubašnica
  3. 3. PROGRAM RAZVOJA OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA SADRŽAJ : 1. UVOD 2. CILJEVI 3. PROJEKTI (2009.- 2017.) 4. PRIORITETI (2009. – 2013.) 5. CILJANE SKUPINE : - Mlađa populacija - Umirovljenici, stare i nemoćne osobe - Obitelji - Poduzetnici - Poljoprivrednici, stočari i ribari - Učesnici domovinskog rata i udruge građana 6. RESURSI : - Prostor - Ljudski potencijali 7. SEGMENTI PROGRAMA : 7.1. Gospodarenje prostorom i zaštita okoliša 7.2. Javne zelene površine i parkovi 7.3. Javna uprava 7.4. Gospodarstvo 7.5. Turizam i ugostiteljstvo 7.6. Poljoprivreda, stočarstvo i ribarstvo 7.7. Komunalna infra-struktura 7.8. Socijala 7.9. Obrazovanje, sport i kultura 8. ZAKLJUČAK 1. UVOD : HNS 3 Podružnica Malinska - Dubašnica
  4. 4. Posljednjih godina su, zbog očitih razloga - globalnih klimatskih promjena, degradacija u prostoru, u svijetu su sve glasniji pobornici smanjenja onečišćenja okoliša i osiguranja održivog razvoja. Sve je naglašenija potreba ostvarivanja suživota ljudi, krajobraza i turizma u prostoru, koji je ograničen, a samim time i lako potrošiv. Zbog sve veće međunarodne, ali i domaće konkurencije u suvremenom poslovanju potrebno je sve više voditi brigu o očuvanju komparativnih prednosti Općine Malinska - Dubašnica, a to je upravo prostor i ostali resursi koji su još dosta sačuvani, ali su pod stalnom prijetnjom da budu potrošeni i nepovratno uništeni. Zbog ovih, a i mnogih drugih razloga u našem programu dan je pregled skupa mjera za daljnji održivi razvoj Malinske-Dubašnice. U okviru navedenog polazi se od konstatacije da se dosadašnjim načinom upravljanja razvojem Općine Malinska-Dubašnica gube komparativne prednosti Malinske, zbog neuravnotežene izgradnje objekata za odmor, «betonizacije» obale, devastacije prostora, sanitarnih i drugih problema, što dovodi do uništavanja tipičnog otočnog krajobraza i scenskih slika ove pitome vale. Utjecanjem na porast ekološke osviještenosti domaćeg stanovništva i turista, oslanjajući se na održivi razvoj uz razvoj specifičnih alata za sustavno upravljanje prostornim resursima moguće je, dugoročno, znatno smanjiti ili barem ublažiti devastacije u krajobrazu naše općine.S imageom destinacije koja brine o ekologiji lakše se repozicionirati na turbulentnom i sve zahtjevnijem tržištu i ostvarivati veće profite, upravo stoga se u našem programu velika pozornost posvećuje dvama bitnim činiteljima gospodarske budućnosti Malinske –Dubašnice u turizmu i malom i srednjem poduzetništvu. Dakle, turizam je glavna metoda gospodarskog razvoja, stoga je potrebno usporedno sagledavati i druge činitelje koji uvjetuju i omogućavaju njegov razvoj - prirodni, kulturno- povijesni, društveni, gospodarski i sl. Turistički proizvod u svojoj potpunosti mora voditi računa o očuvanju prostora. Posebnu pažnju prilikom razvoja turističkih područja Općine Malinska-Dubašnica, treba posvetiti ograničenim i često puta neobnovljivim resursima. Prostor je čimbenik održivog razvoja svake turističke destinacije, pa tako i turističkog razvoja Malinske-Dubašnice, stoga planiranje prostora moraju vršiti urbanisti, to jest planiranje prostora mora biti određeno urbanističkim planom, a njega donosi urbanistički tim, u kojem urbanist čini okosnicu tima. Članovi tima osim urbanista su: ekonomist, geograf, inženjer i drugi a svi oni u korist isključivo domicilnog stanovništva. Betonizacija obale Malinske-Dubašnice i prekomjerna izgradnja sekundarnih stanova odražava se na gubitak komparativnih prednosti. Kao rješenje u radu se nudi koncept razvoja eko turističke destinacije, koja svoju podnudu temelji na visokoj razini poštivanja eko standarda, na korištenju obnovljivih izvora energije, na poštivanju lokalnih posebnosti i drugo. Isto tako, Općina Malinska-Dubašnica, treba iskoristiti svoja povijesna naselja – etno zone kao područja koja mogu oživjeti unutrašnjost općine kroz razvoj ruralnog turizma, koji može poslužiti kao alternativa dosadašnjem masovnom turizmu temeljenom na konceptu 3 S – Sunce (Sun), More (Sea) i Pijesak (Sand). Dakle, potrebno je osmisliti novi model temeljen na suvremenom pristupu razvoja turizma tzv. 3E – Ekonomija, Ekologija i Etičnost. Takav, suvremen razvoj turizma pruža novu mogućnost razvoja u dosad nerazvijenim prostorima općine, pritom ne uništavajući prirodne resurse. Nadalje, ruralni i agro turizam, te eko turističko naselje, kao novi proizvodi turizma Malinske pružaju osnove za daljnji održivi razvoj turizma i Malinske - Dubašnice uopće, i omogućuju diferenciranje turističkog proizvoda Malinske - Dubašnice na turbulentnom turističkom tržištu, uz očuvanje već spomenutih prirodnih i krajobraznih specifičnosti Malinske Dubašnice. Razvoj selektivnih oblika turističke ponude donosi pritom i mogućnost većeg zapošljavanja i poboljšanja životnog standarda lokalne zajednice. Razvoj kvalitete turističke ponude uvjetovana je očuvanjem prostora od nekontroliranog razvoja, dok je dosadašnji tijek razvoja turizma na području Općine Malinska-Dubašnica bio isprepleten brojnim zabludama i nelogičnostima. HNS 4 Podružnica Malinska - Dubašnica
  5. 5. Održivi razvoj Općine Malinska-Dubašnica treba osigurati pretpostavke za svrsishodnije upravljanje resursima, na novim osnovama i time stvoriti temeljne pretpostavke za pretvaranje komparativnih u konkurentske prednosti naše Općine. 2. CILJEVI : Stvaranje glavnih preduvjeta za razvoj Općine Malinska-Dubašnica kao što su :  zaustavljanje prekomjerne devastacije prostora (ZAUSTAVLJANJE APARTMANIZACIJE)  briga za čistoćom mora i zaštita marikulture  stvaranje novih, te održavanje postojećih javnih zelenih površina i parkova  očuvanje sela, poticanje poljoprivrede, stočarstva i ribarstva  reafirmacija i pozicioniranje malinskarskog turizma kao turistički atraktivne destinacije  jačanje demokracije na području Općine Malinska - Dubašnica, odnosno jačeg uključivanja javnosti u proces rada lokalne samouprave  pomoć mladim obiteljima, posebno u stanogradnji (POS-programi)  stvaranje preduvjeta za dostojanstveni odnosno ispunjeniji život mladih  povećanje komunalnog standarda  briga za umirovljenike, starije i nemoćne te socijalno ugrožene osobe  razvitak sporta  očuvanje i gajenje tradicionalnih običaja našeg kraja  poticanje malog i srednjeg poduzetništva  zapošljavanje 3. PROJEKTI (2009. – 2017.):  Donošenje urbanističkih i detaljnih planova (UPU i DPU) za pojedina područja radi sprečavanja daljnje betonizacije prostora Općine Malinska - Dubašnica  Dovođenje vode s kopna  Nastavak razvijanja komunalnog sustava odvodnje otpadnih voda  Izgradnja biološko- kemijskog pročišćivača otpadnih voda  Revitalizacija turizma na području Općine Malinska - Dubašnica, te stvaranje novog turističkog proizvoda  Ruralni i eko turizam  Poticajna stanogradnja  Izgradnja društvenog doma  Oživljavanje postojećih, te formiranja novih mjesnih odbora  Informatizacija funkcioniranja lokalne samouprave  Otvaranje novih radnih mjesta  Izgradnja novog dječjeg vrtića na području Općine Malinska - Dubašnica  Izgradnja šetnica i biciklističkih staza „lungo mare“ uzduž cjelog obalnog pojasa na području Općine Malinska - Dubašnica, s ciljem povezivanja sa naseljima Kijac i Njivice odnosno od Porta do uvale Čavlena  Izgradnja novih plaža na području između Portića - Drage i hotela Maestral i kupališta Haludovo HNS 5 Podružnica Malinska - Dubašnica
  6. 6.  Gradnja parkova  Izgradnja igrališta za djecu  Dovršetak izgradnje malinskarskog lukobrana (nasipa), po principu zaštite mora i marikulture, kao moderne tranzitne rive sa mogućnošću prihvata većih turističkih plovila, sa predviđenim mjestom za adekvatan prihvat i ukrcaj ribe odnosno ribarske opreme  Stvaranje uvjeta za stalno vezivanje plovila u vlasništvu domicilnog stanovništva  Izgradnja nautičke benzinske crpke  Uređenje urbanog centra naselja Malinska  Ustrojstvo efikasnog komunalnog redarstva  Preregulacija prometa na području Općine Malinska - Dubašnica  Dovođenja u funkciju poduzetničkih zona Sv.Vid i Barušić  Nastavak obnavljanja „stare“ županijske ceste Sv.Vid-Šepić  Izgradnja nogostupa od ambulante u Malinskoj do kružnog toka u Bogovićima  Obnavljanje i širenje županijske ceste od sela Milčetiić do sela Vantačići  Donošenje odluke o strogoj zabrani izvođenja grubih građevinskih radova u vremenskom razdoblju od 01.lipnja – 01.listopada, zbog turističke sezone  Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na dijelu zaobilaznice državne ceste D-2 (od diska Crossroad do izlaska prema Valbiski i dionice D-4 (od skretanja za Valbisku do sela Strilčić)  Proširenje djelatnosti Komunalnog društva Dubašnica (naplata parkinga, gospodarenje lukama, uređenje parkova i nasada, lakši građevni radovi) 4. PRIORITETI (2009. – 2013.) :  Donošenje UPU-a i DPU-a za pojedina područja Općine Malinska - Dubašnica (zaštita prostora)  Izrada prometne studije za cijelo područje Općine Malinska - Dubašnica, odnosno preregulacija prometa  Uređenje centra Malinske i dovršetak izgradnje lukobrana (nasip)  Nastavak razvijanja komunalnog sustava odvodnje otpadnih voda (Vantačić-Porat)  Dovođenje vode s kopna  Ustrojstvo efikasnog komunalnog redarstva  Izgradnja kružnog toka na križanju žup.cesta: nove obilaznice Sv.Vid i stara cesta Malinska-Sv.Vid  Donošenje odluke o zabrani izvođenja grubih građevinskih radova na otvorenom u vremenskom periodu od 01.lipnja-01.listopada radi turističke sezone  Izgradnja biološko- kemijskog pročišćivača otpadnih voda  Izgradnja novih plaža na području Portić-Draga i hotel „Maestral“-kupalište Haludovo  Jače uključivanje lokalne samouprave u rješavanje pitanja „Haludovo“  Uključivanje građana u donošenje odluka od vitalnog značaja  Izgradnja društvenog doma  Informatizacija lokalne samouprave Općine Malinska - Dubašnica  Uređenje prometnica Milčetić-Vantačić  Dovršetak uređenja prometnice Barušić-Oštrobradić  Rješavanje imovinsko pravnih odnosa na dijelu zaobilaznice D-2 (disko Crossroad) do izlaska prema Valbiski i dionice D-4 (od skretanja za Valbisku do sela Strilčić) HNS 6 Podružnica Malinska - Dubašnica
  7. 7. 5. CILJANE SKUPINE :  Mlađa populacija  Umirovljenici i stare i nemoćne osobe  Obitelji  Poduzetnici  Poljoprivrednici, stočari i ribari  Učesnici domovinskog rata  Udruge građana 6. RESURSI : Smještena u šumovitom zaljevu zapadne obale jednog od najvećih Jadranskih otoka Općina Malinska-Dubašnica je od davnina mamila i prizivala svojim mirom, odisala sigurnošću i predstavljala utočište, isprva moreplovcima u nevolji, danas turistima i brojnim posjetiocima. Brojne plaže, prirodne ljepote živopisnog kraja, kulturne znamenitosti i blaga mediteranska klima s više od 2.200 sunčanih sati godišnje obilježja su koja privlače najveći broj posjetitelja, a draži sunca, mora i ljeta, te stručni ljudski kadrovi nikoga ne mogu ostaviti ravnodušnim. Ugodna za odmor tijekom cijele godine, Općina Malinska-Dubašnica je zahvaljujući blagoj klimi još na prijelazu iz devetnaestog u dvadeseto stoljeće proglašena idealnim mjestom za zdravstveni turizam. Stoljetna turistička tradicija, sadržaji u bogatoj kulturnoj baštini našeg kraja, ljudi koji u njem žive, mogućnost razvijanja sportsko- rekreativnih sadržaja, kulturne znamenitosti, te uživanje u izvornom zvuku folklora i narodne nošnje, bogatstva su našeg prostora. Posebno zadovoljstvo u primorskom mjestu, koje je uspjelo sačuvati obilježja ribarskog kraja i pomorske tradicije predstavlja uživanje u kulinarskim specijalitetima kraja, kao neizostavnom dijelu ponude svakog pravog domaćina. Ljudi i prostor Općine Malinska-Dubašnica naš su najvažniji potencijal i resurs. Prirodne ljepote, blaga klima, pogodan geografsko-prometni položaj, dobro razvijena prometna povezanost, osnovna infra-struktura naši su najbitniji resursi, koje moramo znati koristiti, ali i zaštititi. 7. SEGMENTI PROGRAMA : U nastavku programa dani su pojedini segmenti koji čine temelj za uspješni razvoj Općine Malinska – Dubašnica u budućnosti HNS 7 Podružnica Malinska - Dubašnica
  8. 8. 7.1. Gospodarenje prostorom i zaštita okoliša : Šire obalno područje Općine Malinska - Dubašnica je gotovo potpuno prekriveno izgrađenim objektima (većinom apartmanske zgrade) bez slobodnih odnosno uređenih, otvorenih javnih prostora (parkova, trgova, šetnica, drvoreda...), što predstavlja osnovni problem Općine. Prema popisu stanova iz 2001. godine, u Općini Malinska - Dubašnica bilo je ukupno 2.274 stana ukupne površine 186.498 m2 (prosječne veličine 80,5 m2), od čega se 1.204 stana ili 52,95% (prosječne veličine 82,5 m2) odnosilo na stanove za odmor i rekreaciju, što ukazuje na činjenicu da se više od polovice ukupnog stambenog prostora odnosi na sekundarne stanove tzv. «vikendice». Od tog popisa došlo je do znatnog rasta broja apartmana, tako da po podacima Općine Malinska - Dubašnica, taj broj iznosi 855 kuća i 1.740 stanova za odmor ili ukupno 2.595 objekta. Morska obala koja pripada Općini Malinska - Dubašnica duga je oko 13 kilometara, dok je za kupanje raspoloživo manje od polovice. Južni dio obale nenastanjen je i pristupačan uglavnom samo čamcima (Porat-Čavlena). Općina raspolaže sa vrlo malo uređenog plažnog prostora. Ljeti na jednog kupača dolazi svega oko 2 metra obale ili oko 4m2 plažnog prostora što je bitno ispod granice prihvatljivog kapaciteta za kupališne lokalitete srednjih kategorija za koje se procjenjuje da iznose oko 6 m2 po kupaču (sustav „Plava zastava“). Naseljena područja u Općini Malinska - Dubašnica nemaju izrazitu urbanu jezgru s uskim ulicama (kalama) sredozemnog tipa po kojim nije moguće kretanje osobnih vozila, zbog čega je praktički cijelo izgrađeno područje dostupno automobilima, što ima i pozitivne aspekte, ali ima i vrlo negativne učinke zbog izrazite prezasićenosti automobilima, te ostalim vozilima na motorni pogon, tijekom turističke sezone. Što se tiče zaštite okoliša ističu se tri najbitnija problema:  vizualno „zagađenje“ prostora prekomjernom izgradnjom prije svega apartmana, što ima za posljedicu preveliki pritisak na komunalnu infrastrukturu i plažne prostore, što ograničava razvoj komercijalnog oblika turizma odnosno brži razvitak Općine Malinska - Dubašnica.  nepostojanje adekvatnog (biološko-kemijskog) pročišćivača otpadnih voda u postojećem općinskom kanalizacijskom sustavu. Kako se mreža kanalizacijskog sistema prebrzo širi postojeći zajednički (Malinska-Njivice) morski ispust, kod Rt-a „Čuf“ prema Kijcu, postaje prijetnja kvaliteti mora odnosno morskoj flori i fauni u uvali Malinska.  noćno remećenje javnog reda i mira najizraženije je u ljeti za vrijeme trajanja godišnjih odmora odnosno školskih dopusta Ova obilježja bitno smanjuju atraktivnost mjesta, a tako posredno i moguće pozitivne financijske učinke od turizma, što je uočljivo danas, kada je Općina Malinska - Dubašnica od nekadašnjega turističkog lidera otoka Krka iz osamdesetih godina pala na četvrto mjesto prema broju ostvarenih noćenja. (Malinska je uz svoje ime, nosila pridjev «TURISTIČKA») Stoga potrebno je učiniti:  rekonstrukciju županijske ceste Sv.Vid-Miholjice – Malinska - Porat na način da se promet motornih vozila maksimalno odmakne od obalnog ruba  izraditi prometne studije za područje Općine Malinska - Dubašnica  donijeti urbanističke i detaljne planove (UPU-a i DPU-a)  preregulirati promet HNS 8 Podružnica Malinska - Dubašnica
  9. 9.  donijeti općinski pravilnik o načinu i vremenu opskrbe gospodarskih subjekata za vrijeme trajanja turističke sezone  urediti parkirališta na slobodnim prostorima podalje obale, te omogućiti alternativne pristupe obali  izgraditi adekvatni biološko-kemijski pročišćivač otpadnih voda  planiranje i izgradnju zabavno-rekreativnih sadržaja za mlade, izvan naseljenih područja Općine Malinska - Dubašnica  ustrojiti efikasnog komunalnog redarstva (uniformirano višečlano mobilno redarstvo)  inzistirati na pojačanom odvozu komunalnog otpada posebno u ljetnoj sezoni te postavljanju novih koševa za smeće U programu je posebno značenje dano zaštiti posebno vrijednih resursa: nezagađenom tlu, čistom moru, prirodnim šumama, neizgrađenoj obalnoj liniji, krajobraznim vrijednostima, te građenju imidža mirne i sigurne turističke destinacije, što će poslužiti kao glavni preduvjet za daljnji održiv razvoj našeg kraja. 7.2. Javne zelene površine i parkovi : Parkovi i uresno zelenilo temeljni su pokazatelji urbane i komunalne scene naselja, oni čine vanjski oris kulture življenja uopće. Za Malinsku to naročito vrijedi, budući ona kao naselje nema drugih posebnosti. Perivojna kultura upravo je u Malinskoj, dostigla zavidne domete i imala veliki značaj naročito u stoljetnom razvoju parkovne kulture uz turizam i za turizam. Sve je i započelo organiziranim uređenjem mjesta i sadnjom uresnog zelenila. Prvi malinskarski hoteli pamte se po stilskim vrtovima, po egzotičnom bilju, po nasadima borova i prvih čempresa, po najvišim dometima vrtlarstva tog vremena. Između dva rata općina financira nekoliko vrtlara koji uređuju nasade, sade drvorede.Već 1938. godine, u Krčkom kalendaru, agronom Drpić piše prekrasan napredni članak o potrebi ciljanog oblikovanja i održavanja uresnog zelenila u naselju. Već se u to vrijeme osniva rasadnik, uvoze se sadnice crnika i drugih stablašica iz Pistoje u Italiji. i nastaje Rajska cesta, vrhunac krajobraznog oblikovanja, uzor čovjekove mjere za prostor, za estetiku i kvalitetu. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća Malinska doživljava obnovu i procvat vrtlarstva, te se tada osnivaju se novi drvoredi i parkovi, naročito na obali, nova vikend naselja postaju uzor krajobraznog uređenja, gradilo se po mjeri prirode i čovjeka, bez mijenjanja reljefa terena uz mnogo zelenila , Vrtača, Cuklićevo. Tada nastaje park Haludovo, prirodni perivoj slobodnog stila, uzor turističkog parkovnog uređenja i vrtlarenja, a ponos Malinske, nastaje jedina vrtlarska grupa na otoku Krku, sa strukom i iskustvom, u Haludovu... Formiranjem Općine Malinske Dubašnice Općina preuzima brigu o zelenim površinama od TZ Malinske. I dok Malinska od tog vremena nazaduje, u međuvremenu poznat je razvoj parkovne kulture ostalih naselja na otoku a da ne govorimo o novonastalim vrtlarskim firmama i ekipama. Iako su prije nekoliko godina, korišteni savjeti stručnjaka prilikom projektiranja, nove rive i parka Rupa, kasnije nije proveden nadzor održavanja predmetnih površina. Važno je napomenuti da je Općina od strane stručnjaka prije pet godina naručila i Program održavanja sa temeljitom inventarizacijom raslinja , ali nažalost, prema podacima tvrtke koja je izradila Program, to je bilo samo forma i pokriće, jer se radilo bez nadzora i praćenja navedenog Programa održavanja zelenila. Stanje parkova u Malinskoj danas predstavlja najtužniju sliku parkova i deformiranih drvoreda u posljednjih tridesetak godina, danas su to, nažalost, najlošije održavani parkovi u odnosu na ostala turistička naselja na Krku. Dogodilo se višestruko prostorno povećanje naselja, a masovnu izgradnju nije dočekao niti jedan novi drvored, nova zelena površina ili HNS 9 Podružnica Malinska - Dubašnica
  10. 10. park, a postojeće parkove ne veže ni stilsko, ni tematsko, ni prostorno, ni sadržajno oblikovanje; a što je najtužnije ni razvojno, Općina nema nikakve uredbe u vezi zelenih površina i okoliša, ni privatnih ni općinskih, Općina nadalje nema ni planerskih programa koji bi uključili uresno zelenilo u cjelinu urbanizma naselja i tako postali garancija za budućnost. Tako npr. betonirano parkiralište stoji u postotku neizrađenosti parcele jednako kao da je i zelena površina. Nadalje, i ovdje se uočava potreba za što hitnijom revitalizacijom hotelskog naselja Haludovo. Park Haludovo je privatizacijom postao okoliš hotelskih objekata, jednako kao i zapuštene ledine ili drmuni oko novih apartmana ( nažalost danas on to i postaje), a to je možda kulminacija nečuvenog nekulturnog odnosa prema uresnom zelenilu Malinske, u nedavnom natječaju za održavanje površina zelenila, koji je obavljen i zaključen bez preciznog troškovnika i programa rada... Nakon svega prethodno navedenog, banalno je ukazati na uklanjanje zdravog prekrasnog koprivića, u najboljoj vegetativnoj kondiciji, u samostanu u Portu, kao bezumni prošlotjedni čin bez presedana; a za koji nitko nije odgovoran. Čudesna je zapravo činjenica da se sve to događa u Malinskoj, naselju sa stoljetnom parkovnom tradicijom, turističkom mjestu kojemu je zelenilo jedina prava datost i vrijednost, koje je prije tridesetak godina imao stilski ujednačeno oblikovanje i ciljani razvoj parkova, a danas samo spontano održavanje raslinja , a u kojem danas živi i radi sedam stručnjaka uređenja okoliša, agronomskog i šumarskog usmjerenja, od toga jedan doktor znanosti i jedan magistar krajobraznog uređenja, nekoliko vrtlara i studenata navedenih usmjerenja. Uz rasadnik i rad stručnjaka diljem cijele Hrvatske, navodimo ih tek kao promatrače, gdje su posljednjih godina, nastali mnogobrojni stručni radovi, diplomske radnje, maturalni radovi, studije i strukovne analize malinskarskog krajolika kojima se obradilo parkovno zelenilo Malinske, naročito park Haludovo. Rezultat parkovne i krajobrazne analize:  Nedopustivo srozavanje parkovne kulture  Rajska cesta i danas kao najuzorniji i najvitalniji objekt pejzažnog uređenja, kao uzor i baština, parkovna perjanica sa svojih skoro osamdesetljeća. Stoga je potrebno izvršiti:  Izradu novog programa o izgradnji novih i održavanju postojećih zelenih površina..  Angažirati predmetne stručnjake iz navedene tematike  Kontinuirano vršiti podizanje svijesti lokalne zajednice o važnosti dane tematike Cilj je upozoriti na nestajanje urbane i krajobrazne kulture Malinske - Dubašnice, po kojoj se ona desetljećima ponosila i prepoznavala, bilo kao turistička ladanjska oaza ili putem vrtlarskih priručnika. Mnogi stručnjaci su tome pomogli, mještani se trudili. a klima blagonaklono djelovala na ljepotu mjesta. Potreban je novi zanos i htjenje svih čimbenika lokalne zajednice, da bi Malinska - Dubašnica opet postala ZELENA OAZA otoka Krka. 7.3. Javna uprava : Temeljni akt jedinica lokalne samouprave je njezin Statut, kojim se uređuje samoupravni djelokrug općine, ustroj, ovlasti i način rada tijela, oblici konzultiranja građana, provođenje referenduma o pitanjima iz djelokruga općine, mjesna samouprava i druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza. Svi stanovnici općine trebaju uživati jednaka prava temeljena na principima poštivanja ljudskih prava, sloboda i jednakosti, prava na rad i socijalnu zaštitu. Općina u okviru samoupravnog djelokruga obavlja poslove lokalnog značaja kojima se HNS 10 Podružnica Malinska - Dubašnica
  11. 11. neposredno ostvaruju potrebe građana koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima, primjerice:  uređenje naselja i stanovanja  prostorno i urbanističko planiranje  komunalne djelatnosti  socijalna skrb  briga o djeci  primarna zdravstvena zaštita  odgoj i osnovno obrazovanje  kulturu i sport  zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša  protupožarnu i civilnu zaštitu  promet na svojem području Općina obavlja i druge poslove koji su od interesa za njen gospodarski, kulturni i socijalni razvoj, a nisu u nadležnosti drugih tijela. Da bi općina mogla funkcionirati potrebna su joj tijela. Općinsko vijeće je predstavničko tijelo, a općinski načelnik i njegov zamjenik, izvršna su tijela. Novost je da se Poglavarstvo kao tijelo ukida, a njegove ovlasti preuzeti će novoizabrani općinski načelnik (ukoliko ne dođe do korekcije zakona), pa će tako načelnik upravljati nekretninama i pokretninama u vlasništvu Općine, kao i njezinim prihodima i rashodima, pripremati prijedloge općih akata, usmjeravati djelovanje upravnih tijela i nadzirati njihov rad itd. Općina ima jedinstveni upravni odjel, koji neposredno izvršava i nadzire provođenje općih akata Općinskog vijeća, te u izvršavanju istih donosi pojedinačne akte kojima rješava o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba. Osnovno je načelo uprave njena usmjerenost na korisnika(građanina). Sporost, neučinkovitost i odsutnost službenika osnovne su zamjerke većini uprava, uz to se nadovezuje česta nemogućnost građana u dobivanju željenih podataka. Vlast i svi njezini segmenti izabrani su od građana, pa ti segmenti moraju biti u službi tih istih građana koji su je izabrali. Sudjelovanje građana u odlučivanju iznimno je rijetka pojava, osim za situacije propisane Ustavom, međutim i lokalna samouprava u svojim Statutima ima predviđene odredbe o referendumu za pitanja od vitalne važnosti, ali se odlučivanje takvoga tipa rijetko provodi. Za pretpostaviti je da bi se odlučivanjem na referendumu spriječile pojavnosti kao što su devastacija prostora prekomjernom izgradnjom ili daljnje uništavanje javnoga dobra. Sudjelovanje građana u vlasti trebalo bi omogućiti i kroz mjesne odbore, gdje bi stanovnici određenih područja preko članova mjesnog odbora iznosili problematiku tog područja. Današnjoj upravi Općine Malinska-Dubašnica potrebno je osvježenje i reorganizacija pa u tom smjeru predlažemo:  osiguravanje uvjeta za transparentnost podataka(dostupnost podataka o prostornom planiranju, građevinskim česticama,sjednicama Općinskog vijeća i odlukama )  informatizaciju uprave  stručno osposobljavanje službenika  uvođenje uredovnog vremena za građane  postavljanje sandučića za pritužbe građana na rad uprave  oživljavanje mjesnih odbora i osnivanje novih (sveukupno 4 mjesna odbora) HNS 11 Podružnica Malinska - Dubašnica
  12. 12.  odlučivanje građana o važnim pitanjima na referendumu (npr. prostorno planiranje) Odluka donesena na referendumu obvezatna bi bila za Općinsko vijeće.  zapošljavanje (naročito komunalni sektor i čistoća) Razvijena i efikasna uprava danas je zamašnjak razvoja i privlačenja investicija. Cilj nam je osigurati obrazovano, ljubazno i kompetentno osoblje. 7.4. Gospodarstvo : Gospodarstvo Općine Malinska - Dubašnica najvećim dijelom čine dvije djelatnosti : trgovina na veliko i malo, te uslužne djelatnosti (građevinarstvo, popravci itd.) koja sudjeluju u ukupnom prihodu Općine od djelatnosti registriranih na ovom području sa oko 75 % te ugostiteljstvo od oko 20 %, dok sve ostale djelatnosti (ribarstvo, poljoprivreda, prijevoz, skladištenje, itd.) sudjeluju u ukupnom prihodu sa svega oko 5 %.U odnosu na kraj devedesetih godina prošlog stoljeća došlo je do značajnih promjena u zastupljenosti pojedinih djelatnosti u ukupnom prihodu : udio trgovine i usluga je porastao je za 15 %, a udio ugostiteljstva smanjio se za 15 %. Do tih je promjena u strukturi došlo prvenstveno radi prepolovljenih ukupnih prihoda u ugostiteljstvu, dok su druge djelatnosti ostale približno na istoj razini prihoda ili je zabilježen njihov značajni pad (ribarstvo i obrazovanje). Stanovništva koje se bavi isključivo poljoprivredom gotovo nema, ali se mnoga domaćinstva bave vrtlarstvom, vinogradarstvom, maslinarstvom, govedarstvom, te naročito ovčarstvom za vlastite potrebe ili kao dopunskom djelatnošću ( 2003. godine osnovana je udruga stočara Općine Malinska - Dubašnica). Na našem području registrirano je oko 150 osoba koje se bave nekom vrstom usluge ili proizvodnje po principu malog poduzetništva, obrta, kućne djelatnosti i slično. U tom prevladavaju usluge, prvenstveno u turizmu (smještaj, ugostiteljstvo, izleti). Ugostiteljstvo zauzima značajno mjesto u gospodarstvu Općine. Prihod od turizma u Općini, osim ugostiteljstva, ostvaruje u značajnoj mjeri privatni smještaj te niz različitih usluga (trgovina, pošta, prijevoz, izleti itd). Zabilježeno je, međutim, značajno pogoršanje gospodarskog stanja u ugostiteljstvu u kojem je nominalni gubitak iz godine u godinu povećava. Budući da su vlasnici kompleksa „Haludovo“ zatvorili sve svoje objekte koji ni dosad nažalost nisu doživjeli planirano obnavljanje i podizanje na veću razinu kvalitete, realno je očekivati daljnji značajan pad gospodarske aktivnosti u turizmu, a time i gospodarstvu Općine Malinska - Dubašnica, jer će se taj pad teško kompenzirati s eventualnim daljnjim rastom gospodarske aktivnosti drugih djelatnosti sa sjedištem u Općini Malinska - Dubašnica. Poduzetničke zone na području Sv.Vid-Miholjice, odnosno Barušić, još nisu oživjele, nepostojanje konkretnih općinskih mjera za poticanje tj, razvijanje malog i srednjeg poduzetništva, te ovakvo stanje turizma očiti je primjer da se gospodarstvo Općine Malinska - Dubašnica nalazi u krizi. Razlog tome uglavnom je poznat, stoga namjeravamo učiniti sljedeće:  oživjeti poduzetničke zone  poticati malo i srednje poduzetništvo kroz sufinanciranje poslovnih programa na području Općine Malinska - Dubašnica HNS 12 Podružnica Malinska - Dubašnica
  13. 13.  subvencionirati kreditiranje prilikom ulaganja u osnovna sredstva i proširenje poslovanja  jače uključivanje lokalne samouprave u rješavanje pitanja „Haludova“  razne pogodnosti mladim poduzetnicima s prebivalištem u općini Malinska -Dubašnica  (odgode plaćanja komunalnih naknada, prednosti prilikom najma poslovnih prostora ili javnih površina u vlasništvu općine) Sukladno već navedenom, a u zavisnosti o raspoloživim prirodnim i kadrovskim resursima, osnovne aktivnosti u planiranom gospodarskom razvitku trebaju se usmjeriti na djelatnosti i to:  turizam i ugostiteljstvo kao osnovnu komponentu gospodarstva;  upravu što proizlazi iz predviđene pozicije u sustavu naselja;  poljoprivredu kao turizmu komplementarnu djelatnost, osobito u smislu privođenja raspoloživih resursa tradicionalnim kulturama, okrupnjavanjem posjeda gdje je to moguće i oslanjanjem na proizvodnju zdrave ekološke hrane;  ribarstvo oslonjeno na postojeće i nove kapacitete profesionalnih ribara.  uslužne djelatnosti i obrtništvo utemeljeno na stvaranju zona malog gospodarstva poduzetničkih quot;inkubatoraquot; i razvitaka obiteljskih gospodarstava i obrta. U odabiru i poticanju određenih gospodarskih aktivnosti treba protežirati one, koje su stručno utemeljene i dokazane bez obzira da li se radi o radno intenzivnim djelatnostima, tj. onima koje koriste i unapređuju raspoložive prirodne resurse, a koji nisu veliki energetski potrošači, te ne zahtijevaju veće količine sirovina i repromaterijala. Pored navedenog treba voditi računa o stvaranju potreba za radnim mjestima, koja se najvećim dijelom mogu popunjavati iz rezerve radne snage, dijelom doškolovanjem ili prekvalifikacijom. Gospodarske aktivnosti uz određenu međuovisnost gospodarskih subjekata i njihov multiplikativni utjecaj jednih na druge moraju se temeljiti na kvaliteti u odnosu na kvantitetu. 7.5. Turizam i ugostiteljstvo: Turizam i ugostiteljstvo, kao osnovna djelatnost u sadašnjem i budućem razvoju, moraju biti nositelj razvoja, a sve ostale djelatnosti njoj komplementarne moraju je dopunjavati. U turizmu moraju biti postavljeni osnovni ciljevi, a oni moraju biti usmjereni na visoke standarde pruženih usluga. Sukladno navedenom, turizam kao osnovni pokretač razvoja trebao bi doprinijeti povećanom standardu življenja i demografskoj revitalizaciji u odnosu na trenutnu stagnaciju. U tom smislu potrebno je stalno pratiti svjetske trendove turističke potražnje i stvarati prilagodljivi marketinški model na usmjeravanju turističkih potrošača, koji se iz nekadašnje masovne orijentacije na putovanja u novije vrijeme sve više individualno odlučuju za izbor turističke destinacije. Osnovni uvjeti koji utječu na odluku o izboru ljetovališta su: ljepota krajolika, čistoća mjesta i mora, zdrava klima, svojstven ambijent uz maksimalno korištenje naslijeđenih osobitosti, komforan smještaj, dobra i raznovrsna ponuda ugostiteljstva, mogućnost izbora zabave i bavljenja sportom, organizacija izleta, samostalne šetnje po određenim lokalitetima i stazama te cijena smještaja i usluga, ali ne kao primarnog elementa odluke što je u praksi već i potvrđeno, a to je da se najbolje popunjavaju najskuplji kapaciteti i mjesta s raznoraznim sadržajima i kvalitetnim uslugama. U tom smislu koncept razvoja turizma trebao bi se temeljiti na:  rekonstrukciji, modernizaciji i valorizaciji postojeće ponude;  izgradnji dijelom novih kapaciteta temeljenih na novim zahtjevima turističkih potrošača uz isticanje ekoloških i kulturnih vrijednosti; HNS 13 Podružnica Malinska - Dubašnica
  14. 14.  uklapanju postojećih i izgradnji novih sadržaja prvenstveno zabavnog i sportskog karaktera. Realizacija navedenog koncepta može se temeljiti na relativno dobro očuvanom prirodnom prostoru i raspoloživim kadrovskim potencijalima i mogućnosti za školovanje novih potrebnih stručnih kadrova. Pri tome osobitu važnost treba pridati upravo izobrazbi stručnih kadrova. Dakle, potrebno je izvršiti rekonstrukciju i modernizaciju postojećih turističkih kapaciteta u hotelima i apartmanima, te izvršiti dodatna ulaganja u smislu usklađenja sa Zakonom o kategorizaciji udovoljavajući većim standardima. Izgradnja novih kapaciteta na novim lokacijama temeljila bi se na optimaliziranju vrste i kvalitete ponude. Novi sadržaji sigurno bi doprinijeli novoj kvaliteti i “slici” prostora, stoga , pri tome treba posvetiti značajnu pozornost primjeni ekoloških normi i standarda. Ovim novim sadržajima trebalo bi postepeno prijeći sa sezonskog na cjelogodišnje poslovanje, za što postoje potrebni uvjeti, uz prethodnu izgradnju potrebnih sadržaja. Danas na području Općine Malinska-Dubašnica cijelu godinu posluje samo hotel Malin. Naravno, da za cjelogodišnji rad hotela treba imati i goste, a da bi oni došli treba imati i programe koji bi ih animirali na dolazak. Time bi se postojeće korištenje od 65-80 dana povećalo na 130-150 dana i u perspektivi osiguralo umjesto sadašnjih noćenja mnogo više. Iz već navedenog vidljivo je da je gospodarska struktura uglavnom utemeljena na uslužnim djelatnostima: turizmu i ugostiteljstvu, prometu i vezama, trgovini, te upravnim funkcijama, ali neformalno i na proizvodnji i potrošnji hrane. U svemu naglasak mora na prvom mjestu biti na podizanju kvalitete ponude i razvoju međuovisnosti ovih djelatnosti. U okviru uslužnih djelatnosti i obrtništva, razvoj će se temeljiti na onima koje već djelomično postoje i imaju tržišni i profitabilni prosperitet, ali i dijelu visoko razvijenih uslužnih djelatnosti temeljenih na stručnom pristupu i visokoj tehnologiji. U tom smislu podržavat će se razvoj trgovine kao servisa određenim djelatnostima (poljoprivreda, turizam, građevinarstvo i sl.). Pored navedenog treba poticati i razvoj malog poduzetništva, odnosno svojevrsnog poduzetničkog quot;inkubatoraquot;, u okviru kojega bi se uz prethodno osigurane i infrastrukturno opremljene lokacije mogli graditi razni servisi i mali obrti ulaganjem domaćeg i stranog kapitala. U ovakvoj zoni moglo bi se razvijati i malo obrtništvo temeljeno na oplemenjivanju uvezenih sirovina. U uslužnoj djelatnosti prometa i prometne infrastrukture u okviru lokalnog prometa, smanjivanjem postojeće izoliranosti, razvijala bi se i pomorska djelatnost. Mjere za poticanje razvoja turizma u mandatnom razdoblju 2009. – 2013.  Razvoj turizma temeljen na interdisciplinarnom pristupu kroz uključivanje lokalne zajednice, turističkih agencija, iznajmljivača i TZO Općine  Potreban temeljan rebranding destinacije - logotip, slogan  Preusmjeravanje ponude prema selektivnim oblicima turističke ponude (Lovni turizam, Ruralni turizam - Etno sela Dubašnice, Kulturni turizam – Porat, Cickino)  Poticajne mjere za razvoj eko turističkog naselja - suradnja sa financijskim sektorom i Ministarstvom turizma Republike Hrvatske  Poticanje autohtone ponude  Organizacija radionica za privatne iznajmljivače - strani jezici, informatičke radionice.  Okrugli stolovi - Ekoturizam, Održivi razvoj, Selektivni oblici turističke ponude  Pronalaženje financijskih sredstava za poljepšanje mjesta - projekt quot;PARKOVI I ŠETNICE MALINSKEquot; HNS 14 Podružnica Malinska - Dubašnica
  15. 15. 7.6. Poljoprivreda, stočarstvo i ribarstvo : Osnovni pravci i ciljevi razvoja poljoprivrede morali bi se temeljiti na optimalnom vrednovanju svih uvjeta za razvoj poljoprivrede i na proizvodnji onih proizvoda za koje već i sada postoji izražena potražnja u okolnom prostoru i široj regiji. Kao najvažniji poljoprivredni proizvodi u ovom trenutku, a i u budućnosti, sigurno će biti vino i ulje koje kao tradicionalne kulture i proizvodi već imaju izraženu potražnju na tržištu i najveći se dio plasira kroz turističku ponudu. Većina se povrtlarskih proizvoda i sezonskog voća za vrijeme turističke sezone dovozi s kopna uz dosta nepovoljne uvjete, a postoje mogućnosti da bi se gotovo sva potražnja za ovim proizvodima u ljetnoj sezoni uz određena ulaganja namiri s ovog područja. Jedna od prednosti poljoprivredne proizvodnje mogla bi biti i “zdrava hrana” s posebnom ponudom u ugostiteljskim objektima za što postoje uvjeti, a sada takve ponude uopće nema. Kao jedan od načina poticanja poljodjelske proizvodnje, koji bi u budućnosti trebalo uvesti, sigurno je pripomoć u obnovi dijelova zapuštenih polja gdje bi se uz primjenu suvremenih agrotehničkih mjera mogle zasaditi značajne količine mladih sadnica visokorodnih sorti. Sve mjere za pokretanje i poticanje poljodjelske proizvodnje najvećim bi se dijelom oslanjale na obiteljska gospodarstva, koja ne bi trebala postati monokulturna. Potrebno je urediti postojeće i izgraditi mrežu novih poljskih putova do poljodjelskih površina za korištenje mehanizacije (traktora i sl.). Obrađene poljoprivredne površine značajne za uzgoj poljoprivrednih kultura potrebno je zaštititi od izgradnje i po mogućnosti spajanjem i zamjenom određenih površina stvarati veće posjede radi lakše obrade i boljih rezultata. Potrebno je riješiti i pitanje navodnjavanja poljoprivrednih kultura u sušnim razdobljima, te gdje je to moguće ići na stvaranje akumulacije vode u periodima kiša i korištenje navedenih količina u sušnim razdobljima. Ribarstvo ni danas, a niti u budućnosti neće biti značajna gospodarska grana, ali obzirom na geografski smještaj i povezanost s turizmom određeni će broj stanovnika u ovoj djelatnosti imati dodatni izvor zarade. U prošlosti tradicionalna grana, razvojem turizma izgubila je na značenju, ali određenim stimulativnim mjerama može osigurati izvor zarade za određeni broj stanovnika. U ovom trenutku, ova se djelatnost profesionalno obavlja kroz angažman nekoliko obrtnika. Više se temelji na dopunskom izvoru zarade kroz mali ribolov i sportski ribolov. Uz ulov za osobne potrebe, manji dio ulovljene ribe nudi se kao višak na tržištu, ali u sezoni još uvijek ne može udovoljiti svim potrebama. U kontekstu nastojanja da se ova grana gospodarstva unaprijedi moguće je predvidjeti mogućnost organiziranja uzgoja ribe, uz planiranje prostora za organizaciju marikulture. Stoga je za očekivati, da će razvojem turizma jačati i ova grana i u cijelosti sav višak plasirati turističkom gospodarstvu. Razvoj navedenih društvenih djelatnosti mora u cjelini osigurati visok standard življenja.  Gospodarstvo, okoliš i prostorno uređenje HNS 15 Podružnica Malinska - Dubašnica
  16. 16. Opis aktivnosti Nosioci aktivnosti Rok Mogući financijski izvori Prenamjena zemljišta pod Viši nivoi vlasti Kontinuirano Općina stručnom kontrolom Izgradnja infrastrukture općine Općina Općina Malinska - Dubašnica u skladu 5 godina Krediti sa turističkim razvojem Fondovi EU-a Prezentirati posebnu turističku ponudu – vinski podrumi, Općina Općina 2 godine kulturni spomenici, krčka TZ općine TZO tradicionalna izgradnja Uređenje zelenih površina i Općina Općina 2 godine njihovo trajno održavanje TZO TZO Kontrolirati poštivanje standarda zaštite okoliša kod gospodarskih Općina Stalno Općina subjekata Saniranje okoliša devastiranog Općina, TZ 2 godine Općina, TZO apartmanizacijom Turizam Opis aktivnosti Nosioci aktivnosti Rok Mogući financijski izvori Rebranding destinacije Općina i TZO 2 godine Proračun i TZO TZO Manifestacije Dani Malinske Općina i TZO Kontinuirano Općina Sponzori Agenda za turizam Malinske Općina, TZO, Općina - cjelokupan razvoj turizma stručna javnost i 1 godina Ministarstvo općine na jednom mjestu turistički djelatnici Radionice i edukacije za Općina, TZO, privatne iznajmitelje i sudionike Općina, TZO 1 godina Udruge iznajmitelja u turističkoj ponudi Agencija za poticanje razvoja Općina i TZO, 1 godina Članstvo ruralnog i eko turizma Banke i SME Malo i srednje poduzetništvo Opis aktivnosti Nosioci aktivnosti Rok Mogući financijski izvori Poticaji za novozaposlene Općina Kontinuirano Proračun djelatnike Uključivanje poduzetnika u Općina lokalno udruženje obrtnika i Kontinuirano Proračun Društvo obrtnika poduzetnika 7.7. Komunalna infrastruktura : Opće stanje komunalne infrastrukture, na području Općine Malinska-Dubašnica, je djelomično povoljno, opskrba električnom energijom i vodoopskrba je zadovoljavajuća za dogledno vrijeme, dok je rješavanje komunalnog otpada za vrijeme turističke sezone, kao i stanje prometnica odnosno kvaliteta njihovog građenja i obnavljanja, nezadovoljavajuće. HNS 16 Podružnica Malinska - Dubašnica
  17. 17. Općina Malinska-Dubašnica se snabdjeva vodom preko izvorišta Jezero na sjevernom dijelu, i Ponikve u središnjem dijelu otoka Krka. Sva mjesta Općine su opskrbljena vodovodom. Problem odvodnje otpadnih voda je neadekvatno je riješen izgradnjom zajedničkog ispusta sa naseljima Njivice i Kijac, bez odgovarajućeg uređaja za pročišćavanje. Na kolektor je uključeno oko 60% stambenih jedinica smještenih u prvi red do mora, što čini oko 5% ukupnih stambenih jedinica, dakle područje naše općine nije u cijelosti priključeno na komunalni kanalizacijski sustav. Ispust nedovoljno obrađenih otpadnih voda u more, sporo širenje kanalizacijske mreže prema naseljima Vantačić i Porat (planirani dovršetak do 2007.g.), nepredviđeno propuštanje kanalizacijskih cijevi, te izbijanje fekalija kroz šahte (u samom centru naselja Malinske), ukazuje na to da tretiranje otpadnih voda na području Općine Malinska-Dubašnica nije zadovoljavajuće. Najveće probleme u komunalnoj infrastrukturi u našoj općini predstavljaju: loša kvaliteta vode iz vodovoda, nezadovoljavajuće tretiranje otpadnih voda i uglavnom loše stanje prometnica. Stoga namjeravamo učiniti sljedeće:  Zauzeti se za čim skorije dovođenje vode s kopna  Izgraditi adekvatni biološko-kemijski pročišćivač otpadnih voda  Prvenstveno izgraditi kanalizacijsku mrežu prema naseljima Vanačić i Porat  Ispraviti nedostatke u postojećem sustavu kanalizacije otpadnih voda  Kvalitetnije i pravodobnije graditi nove odnosno obnavljati postojeće prometnice Razvijena komunalna infrastruktura kao i zaštita okoliša predstavljaju jedan od najvažnijih faktora za razvoj svakog mjesta pa tako i općine Malinska-Dubašnica.  Kanalizacijski sustav Opis aktivnosti Nosioci aktivnosti Rok Mogući financijski izvori Izrada dokumentacije za Općina 2 godine Proračun općine prikupljanje otpadnih voda. Općina Proračun općine Izgraditi pročistač za otpadne vode 4 godine Ponikve d.o.o. quot;Jadranski projektquot; Proračun općine Izgradnja kanalizacijskog sustava Općina 8 godina Predprisrupni fondovi EU-a za sva mjesta Općine KP Dubašnica Kredit Gospodarenje otpadom, kanalizacijski i vodoopskrbni sustav  Opis aktivnosti Nosioci aktivnosti Rok Mogući financijski izvori Općina Kontinuirano se radi na edukaciji Ponikve d.o.o. Kontinuirano Proračun građana Škola Pokretanje raznih akcija za Općina Kontinuirano Općina HNS 17 Podružnica Malinska - Dubašnica
  18. 18. podizanje ekološke svijesti Ponikve d.o.o. građanstva Škola Osiguranje dovoljnog broja KP Dubašnica KP Dubašnica koševa za smeće u turističkim Ponikve d.o.o. 1 godina Ponikve d.o.o. zonama KP Dubašnica Uvođenje eko rente i naknade za KP Dubašnica Ponikve d.o.o. 1 godina nesavjesne korisnike Ponikve d.o.o. Osiguranje sredstava za Općina KP Dubašnica dovođenje vode s kopna za cijelu KP Dubašnica 2 godine Ponikve d.o.o. općinu Ponikve d. o .o. Općina Napraviti poseban plan za Općina 1 godina Proračun općine turistička središta Proračun općine Općina Poboljšati rad komunalnih službi KP Dubašnica KP Dubašnica Kontinuirano u vršnoj turističkoj sezoni Ponikve d.o.o. Ponikve d.o.o. 7.8. Socijalna tematika Socijalna politika treba jamčiti socijalnu pravednost i humane društvene odnose, te garantirati socijalnu sigurnost i pomoć SVIM članovima društva koji trajno ili privremeno nisu sposobni za uključivanje u gospodarske procese. Socijalna politika prema mladima posebice je usmjerena skupinama koje trebaju dodatnu pozornost i potporu. Opće je poznato da su mladi u nepovoljnijem socio-ekonomskom položaju u odnosu na druge dobne skupine (ne raspolažu nekretninama, ušteđevinom, dionicama), teško se zapošljavaju i još teže dolaze do stana, te ovise o pomoći roditelja. Za ovu kategoriju stanovnika spremni smo pronaći rješenja i iskazati pomoć svake vrste i to:  za mlade osobe s invaliditetom i težim oblicima bolesti  za mlade s poremećajem u ponašanju  za mlade bez podrške obitelji  za mlade nezaposlene osobe  za mlade osobe i obitelji s neriješenim stambenim pitanjem (program POS-poticajna stanogradnja) Za osobe srednje i starije životne dobi, a zbog njihovog slabijeg imovinskog stanja, za invalidne osobe, teže bolesnike, nezaposlene branitelje i umirovljenike, spremni smo:  proširiti subvencije u troškovima komunalija  omogućiti povoljnije korištenje zdravstveno-rekreativnih ustanova  pomoći pri iznalaženju posla za nezaposlene  pružiti pomoć financijske naravi  osigurati sredstva za informatičko opismenjavanje svih zainteresiranih  osigurati sredstva za pomoć udrugama proizašlih iz Domovinskog rata, udrugama umirovljenika i antifašista, te udrugama ljubitelja životinja  osigurati sredstva za isplatu božićnica invalidima i umirovljenicima.  osigurati prostor za organizaciju civilnog društva (udruge)  pokrenuti inicijativu za organizaciju dobrovoljnog vatrogasnog društva(za osnivanje potrebno najmanje 10 dobrovoljaca) HNS 18 Podružnica Malinska - Dubašnica
  19. 19. Cilj ovakve socijalne politike je pomaganje u svrhu zaštite čovjeka i njegovog integriteta, njegove obitelji, imovine i njegovog ukupnog društvenog statusa. 7.9. Obrazovanje, sport i kultura : Važan segment sadašnjih i budućih mladih naraštaja je obrazovanje, koje ne mora nužno biti visoko, no globalno povezivanje ljudi i kultura, te ulazak u europsko članstvo iziskivat će neke nove vrijednosti bez kojih će mladi ljudi teško održati korak s vremenom. Stoga je u interesu cjelokupne zajednice i pojedinca da mladi ljudi budu najbolji u poslu kojim se bave, a za to ih je potrebno na vrijeme usmjeravati. Sport je također značajan za razvoj svakog mladog bića, pa i za održavanje dobre forme i zdravlja onih malo starijih. Sada kada su se konačno stekli uvjeti za pokretanje ekipnih i pojedinačnih sportova potrebno ih je inicirati, zainteresirati mlade i time im otvoriti nove vidike. Kultura je od velikog značaja i predstavlja identitet jednog naroda i područja na kojemu taj narod egzistira. Koliko će se netko zainteresirati i koliko će netko imati smisla u kulturnom izričaju ponajprije ovisi o pojedincu samome, ali u dobroj mjeri ovisi i o njegovom mentoru. Sve polazi od kulture življenja, odgoja, njegovanja starih običaja i zalaganja da se oni održe. U tom smislu založit ćemo se za:  pružanje mogućnosti subvencioniranja u edukaciji mladih  učenje stranih jezika kroz igru (djeca u vrtiću)  izgradnju dječjeg vrtića i upis za SVU DJECU pod povoljnim uvjetima  omogućavanje informatičke izobrazbe i doniranje informatičke opreme djeci roditelja slabijeg imovinskog stanja  edukaciju o posljedicama uzimanja droga, alkohola i pušenja  pokretanje inicijative za osnivanje udruge kulturnog karaktera (folklor, maškare, zborno pjevanje, učenje sviranja različitih glazbala, posebice SOPELA tog starog tradicionalnog glazbala našeg kraja, slikanje i ples)  očuvanje kulturne baštine, spomenika kulture te obnova istih  organizaciju etno-muzeja ili „Etno-kuće“  poticanje organizacije proslava vjerskih blagdana i blagdana Svetaca (naročito u selima)  pokretanje inicijative za osnivanje sportskih klubova i društava sportske rekreacije  izgradnja vanjskih igrališta sa popratnim sadržajima za djecu  izgradnja društvenog doma za područje Općine Malinska - Dubašnica  UVOĐENJE BESPLATNOG KORIŠTENJA SPORTSKE DVORANE ZA REKREATIVCE SA PREBIVALIŠTEM NA PODRUČJU OPĆINE MALINSKA DUBAŠNICA  Javno zdravlje, socijalna i društvena problematika(Branitelji,Djeca) Opis aktivnosti Nosioci aktivnosti Rok Mogući financijski izvori Izgraditi Dubašljanski «društveni Općina dom» 4 godina Općina Ministarstvo Ministarstvo Izgradnja dječjeg vrtića 3 godine Općina Općina HNS 19 Podružnica Malinska - Dubašnica
  20. 20. Ministarstvo Ministarstvo Izgradnja dječjih jaslica 3 godine Općina Općina Program povećanja financijskih poticaja za novorođenčad i Općina Odmah Proračun podizanje kvote za svako sljedeće dijete Sponzorstva Općina Planiranje i uređenje trga branitelja 1 godina Ministarstvo Ministarstvo Proračun Mladi Opis aktivnosti Nosioci aktivnosti Rok Mogući financijski izvori Informatičke radionice Općina 1 godina Sponzori Edukacije: Jezici, PR, Poslovne Općina 1 godina Sponzori radionice Stipendiranje svih studenata i Proračun postdiplomanata u općini Malinska Općina 1 godina Sponzori Dubašnica Umirovljenici Opis aktivnosti Nosioci aktivnosti Rok Mogući financijski izvori Informatičke radionice Općina 1 godina Sponzori Edukacije Općina 1 godina Sponzori Božićnice za svakog umirovljenika Općina 1 godina Proračun 8. ZAKLJUČAK : Općina Malinska-Dubašnica je turistička destinacija koja je u svom životnom ciklusu prošla fazu najvećeg rasta turizma i čija će opća a posebno turistička budućnost u znatnoj mjeri ovisiti o podizanju atraktivnosti cijelog područja naše Općine, koja je u proteklom razdoblju znatno pala kao posljedica prevelike izgradnje i propasti hotelskog sektora na kome je stekla svoju reputaciju. Na temelju ocjene tržišne pozicije dobivenom temeljem pregleda turističkih trendova i analize konkurencije, predlažu se osnovne postavke kao i strategija razvoja turizma. Glavni cilj turističkog razvitka je poboljšanje života lokalnog stanovništva, poboljšanje komunalnog standarda te očuvanje prostora ali ne na način nekontroliranog korištenja prirodnih i društvenih resursa (koji su ograničeni i neobnovljivi) nego poštujući principe održivog razvoja. Naime, Općina Malinska-Dubašnica je već prešla prag nosivog kapaciteta i bilo kakva daljnja izgradnja po dosadašnjem modelu bi znatno umanjila njezinu atraktivnost. Turizam je izabran kao strateški najvažniji i najperspektivniji dio gospodarstva Općine Malinska-Dubašnica, jer komparativne prednosti kojima raspolaže, a to su prije svega klima, geoprometni pložaj i krajolik, mogu u najkraćem roku aktivirati postojeće resurse te inicirati razvitak novih sadržaja koji će, ne samo utjecati na stvaranje novih vrijednosti, već će rezultirati i povećanim zapošljavanjem lokalnog stanovništva. Kako bi se predviđena strategija razvoja mogla operacionalizirati potrebno je ostvariti razvojne projekte navedene u ovom programu razvoja Općine Malinska-Dubašnica. Repozicioniranje Općine Malinska-Dubašnica treba započeti ODMAH jer je riječ o dugotrajnom procesu koji će polučiti uspjeh ako se bude provodio dosljedno i uz realizaciju navedenih projekata te uz snažno uključivanje i razumijevanje svih gospodarskih subjekata odnosno cjelokupne društvene zajednice na području Općine Malinska-Dubašnica. HNS 20 Podružnica Malinska - Dubašnica
  21. 21. Iako je ovo program podružnice političke stranke, ljudi koji stoje iza ovog programa, ne smatraju sebe političarima, već punopravnim članovima jedne zajednice koja zaslužuje bolje! Posebnu zahvalnost upućujemo mr.sc. Dobrili Kraljić, dipl.ing.agr. – ovlaštenoj krajobraznoj arhitektici, na svesrdnoj pomoći tijekom izrade Programa, posebice njegovog dijela (7.2) Javne zelene površine i parkovi. Isto tako zahvaljujemo se i mr.sc Danijelu Drpiću, mag.oec., na čijem se priznatom diplomskom, odnosno magistarskom radu temelji Program razvoja Općine Malinska – Dubašnica. Sve političke stranke u Općini Malinska-Dubašnica mogu imati programe, ali ono po čemu se te stranke razlikuju jesu LJUDI koji ih čine ! Ovim putem zahvaljujemo se svima koji su sudjelovali ili pomogli u kreiranju ovog programa te SVIM našim poštovanim sumještanima poručujemo : NAŠ GLAS JE I VAŠ GLAS ! Program i sve brojeve biltena «Naš glas», možete pronaći na internetskim stranicama www.krk.hns.hr Sa željom, da glavni element našeg programa – otvorena i građanima bliska Javna uprava - čim prije zaživi, već i sada, kao temelj našeg budućeg rada, otvaramo Vam svoja vrata. stoga, sva Vaša pitanja, primjedbe i prijedloge možete poslati i na adresu e – pošte: franko@krk.hns.hr ili na brojeve telefona: Miroslav Miro Topić kandidat za općinskog načelnika-091/73 73 84 1 Franko Kraljić kandidat za zamjenika općinskog načelnika-091/51 99 34 1 Na sve Vaše upite pokušati ćemo dati brze, jasne i konstruktivne odgovore. Vaš HNS-liberalni demokrati Podružnica Malinska-Dubašnica HNS 21 Podružnica Malinska - Dubašnica

×