Mario Bara Institut za migracije i narodnosti Zagreb Unutrašnja kolonizacija u Hrvatskoj između dva svjetska rata   21. I....
Osnove etničke heterogenosti – povijesni okvir <ul><li>osmanlijski prodori na Balkan i srednju Europu - potiču niz prisiln...
Potiskivanje Osmanlija i rekolonizacija oslobođenih područja <ul><li>iseljava se muslimansko i djelom pravoslavno stanovni...
Mehaničko kretanje stanovništva do kolonizacije u Kraljevini SHS/Jugoslaviji <ul><li>Odrednice razvoja struktura stanovniš...
<ul><li>Organizirane (usmjerene) migracije imale su unaprijed definirana područja imigracije i jasne prednosti koje iz tak...
<ul><li>Društvene i gospodarske (raspad kućnih zadruga, usitnjavanje posjeda) promjene nastale na prijelazu iz XIX. u XX. ...
<ul><li>pacifikacija seljaštva – najava agrarne reforme i kolonizacije </li></ul><ul><li>agrarni fond: znatan dio veleposj...
Kategorizacija kolonista <ul><li>1. dobrovoljci - kao naseljenici </li></ul><ul><li>2. kolonisti s općim uvjetima  </li></...
Oblici kolonizacije <ul><ul><li>a) državna  </li></ul></ul><ul><ul><li>b) privatna </li></ul></ul><ul><li>do 1941. godine ...
Osnovane agrarne i privatne kolonije u Slavoniji 1918.-1941.  <ul><li>Izvor: Josip Vrbošić, Kolonizacija u Slavoniji i Bar...
Narodnosna struktura kolonista <ul><li>na zemljišta koja su dodjeljivana u sklopu agrarne reforme i osnivane državne, agra...
Rezultati agrarne reforme i kolonizacije <ul><li>nije zadovoljila proklamirane ciljeve o zadovoljenju potrebe za zemljom s...
Kretanje ukupnog broja stanovnika Slavonije 1900.-1948. <ul><li>Podaci se odnose na današnji teritorijalni  ustroj pet sla...
Promjena u etničkoj strukturi Slavonije  1900.-1948. <ul><li>Kretanje broja Hrvata, Srba, Mađara i Nijemaca u Slavoniji 19...
<ul><li>Zahvaljujem na pozornosti </li></ul>
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Unutrašnja kolonizacija u Hrvatskoj između dva rata

1,924
-1

Published on

U sklopu tribine HRD-a Mario Bara, diplomirani povjesničar i sociolog, profesor povijesti i sociologije s Instituta za migracije i narodnosti održao je u četvrtak, 21. siječnja 2010. godine, u 18 sati predavanje pod nazivom “Unutrašnja kolonizacija u Hrvatskoj između dva svjetska rata”.

Published in: Education, Travel, Business
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total Views
1,924
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
1
Actions
Shares
0
Downloads
0
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Unutrašnja kolonizacija u Hrvatskoj između dva rata

  1. 1. Mario Bara Institut za migracije i narodnosti Zagreb Unutrašnja kolonizacija u Hrvatskoj između dva svjetska rata 21. I. 2010., Zagreb
  2. 2. Osnove etničke heterogenosti – povijesni okvir <ul><li>osmanlijski prodori na Balkan i srednju Europu - potiču niz prisilnih migracija </li></ul><ul><li>autohtono stanovništvo migrira u valovima na zapad i sjever u sigurnije krajeve (tadašnja zapadna Ugarska, Donja Austrija, jug Slovačke i Moravske) </li></ul><ul><li>naseljavanje pravoslavnog srpskog i vlaškog stanovništva te muslimanskog iz krajeva južno od Save i Dunava </li></ul><ul><li>u osvojenim područjima dio kršćanskog stanovništva prelazi na islam i postupno formira novi etnos oblikovan religijskim identitetom </li></ul>
  3. 3. Potiskivanje Osmanlija i rekolonizacija oslobođenih područja <ul><li>iseljava se muslimansko i djelom pravoslavno stanovništvo prema Bosni, a njihovo mjesto naknadno zauzima izbjeglo katoličko stanovništvo iz Bosne i pravoslavno iz južne Srbije i Bosne </li></ul><ul><li>XVIII.-XIX. st. kolonizacija Nijemaca i paralelno drugih srednjoeuropskih naroda ( Čeha, Slovaka, Mađara i dr. ) </li></ul><ul><li>vlasti su kolonizaciju provodile iz ekonomskih, vjerskih, ali i nacionalnih interesa </li></ul><ul><li>najbrojniji narodi krajem XIX. st. u panonskom dijelu Hrvatske: Hrvati, zatim Srbi, Nijemci i Mađari </li></ul>
  4. 4. Mehaničko kretanje stanovništva do kolonizacije u Kraljevini SHS/Jugoslaviji <ul><li>Odrednice razvoja struktura stanovništva </li></ul><ul><li>fokus na političkim odrednicama ili vanjskim čimbenicima razvoja stanovništva (uglavnom remete stabilan razvoj stanovništva) </li></ul><ul><ul><li>politički sukobi, ratovi i teritorijalne promjene </li></ul></ul><ul><ul><li>Na obilježja migracija (pozitivan ili negativan migracijski saldo) tako i njihov etnički predznak, snažno su djelovali sljedeći vanjski čimbenici: </li></ul></ul><ul><ul><li>a) ratovi; </li></ul></ul><ul><ul><li>b) teritorijalna pripadnost regije (Slavonije) ili njezinih dijelova kroz noviju povijest različitim političkim suverenitetima; </li></ul></ul><ul><ul><li>c) političko-društveni sustavi koji su organizirali kolonizacije prostora, ali i stvarali mehanizme za prinudno i prisilno iseljavanje pojedinih etničkih grupa. </li></ul></ul>
  5. 5. <ul><li>Organizirane (usmjerene) migracije imale su unaprijed definirana područja imigracije i jasne prednosti koje iz takvih migracija ima stanovništvo koje preseljava </li></ul><ul><li>vođene su ekonomskim i neekonomskim razlozima </li></ul><ul><li>po svom karakteru bile su unutrašnje (ako slijedimo političku-teritorijalnu pripadnost), a koristile su se za ostvarivanje postavljenih ekonomskih, političkih i nacionalnih ciljeva </li></ul><ul><li>u etnički izmiješanom panonskom području kolonizacija je predstavljala instrument koji se koristio za uže etničke interese na račun prostora drugih etničkih grupa </li></ul><ul><li>osim socijalnog zbrinjavanja dijela agrarnog stanovništva kolonizacija je služila kao političko uporište u regiji za svaki od političkih suvereniteta koji ju je organizirao </li></ul>
  6. 6. <ul><li>Društvene i gospodarske (raspad kućnih zadruga, usitnjavanje posjeda) promjene nastale na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće nametnule su kao neminovnost provedbu agrarne reforme i preraspodjelu stanovništva iz agrarno prenapučenih krajeva u one slabije napučene s većim obradivim površinama </li></ul><ul><li>1910. prosječna gustoća stanovništva u pet slavonskih županija iznosila je 53,7 stanovnika po km2. Usporedbe radi u isto vrijeme (1910.) gustoća naseljenosti Krapinsko-zagorske županije iznosila je 137 stanovnika na km2 </li></ul><ul><li>prilike na selu u vrijeme formiranja jugoslavenske države 1918. godine karakterizirali su socijalni i politički sukobi te opća anomija društva </li></ul>
  7. 7. <ul><li>pacifikacija seljaštva – najava agrarne reforme i kolonizacije </li></ul><ul><li>agrarni fond: znatan dio veleposjeda u Slavoniji bio je u vlasništvu osoba mađarske i njemačke narodnosti </li></ul><ul><li>istodobno iseljavanje Mađara, Nijemaca, Čeha prema matičnim domovinama </li></ul><ul><li>državna agrarna reforma u razdoblju Kraljevine SHS/Jugoslavije organizirana je prema svojim uvjetima restriktivno za nesrpske narode </li></ul><ul><li>prednost u dobivanju zemlje i kolonizaciji imali su dobrovoljci u srpskoj i crnogorskoj vojsci iz ratova od 1875. do 1918. </li></ul>
  8. 8. Kategorizacija kolonista <ul><li>1. dobrovoljci - kao naseljenici </li></ul><ul><li>2. kolonisti s općim uvjetima </li></ul><ul><li>3.optanti (uglavnom iz Mađarske) </li></ul><ul><li>4. autokolonisti </li></ul>
  9. 9. Oblici kolonizacije <ul><ul><li>a) državna </li></ul></ul><ul><ul><li>b) privatna </li></ul></ul><ul><li>do 1941. godine u Slavoniji su trajale istodobno dvije različite kolonizacije, jedna državna s, uglavnom, srpskim etničkim predznakom i druga privatna koju su predvodile različite asocijacije i pojedinci, a koristili su je većinom Hrvati, i nešto manje drugi narodi </li></ul><ul><li>Privatna kolonizacija: predvode ju razne asocijacije, financijske institucije i pojedinci ( Hrvatska poljodjelska banka , Đuro Basariček, zadruga Zemlja i dr.) </li></ul>
  10. 10. Osnovane agrarne i privatne kolonije u Slavoniji 1918.-1941. <ul><li>Izvor: Josip Vrbošić, Kolonizacija u Slavoniji i Baranji, </li></ul><ul><li>doktorska disertacija, Pravni fakultet Osijek, 1986., str. 284. </li></ul>
  11. 11. Narodnosna struktura kolonista <ul><li>na zemljišta koja su dodjeljivana u sklopu agrarne reforme i osnivane državne, agrarne kolonije u međuraću bilo je naseljeno 284 (4,3%) hrvatskih obitelji i 6.354 (95,7%) srpskih </li></ul><ul><li>u privatnim kolonijama, izvan državne kolonizacije, bilo je 10.373 (90,9%) hrvatskih obitelji i 1.041 1.041(9,1%) srpskih obitelji (Horvat, Viktor, Nutarnje seobe i kretanja Hrvata: posljedica dinamike društvenih procesa , Zagreb, 1942: 56) </li></ul><ul><li>prema procjeni Agrarno-pravnog odsjeka Banovine Hrvatske, iz agrarno prenapučenih i siromašnih dinarskih krajeva preselilo se u istočnu Hrvatsku od 1919. do 1941. godine 8.798 hrvatskih obitelji sa 53.666 članova (Horvat, 1942: 62) </li></ul>
  12. 12. Rezultati agrarne reforme i kolonizacije <ul><li>nije zadovoljila proklamirane ciljeve o zadovoljenju potrebe za zemljom siromašnih seljaka </li></ul><ul><li>više je imala propagandno i ideološko značenje </li></ul><ul><li>državna i privatna kolonizacija utjecale su na povećanje gustoće stanovništva </li></ul><ul><li>utjecala je na promjenu etničke strukture </li></ul><ul><li>u pojedinim upravno administrativnim jedinicama (kotarevima) agrarna reforma i kolonizacija je, ovisno o količini raspoloživih obradivih površina, više ili manje utjecala na kretanje udjela pojedinih etničkih skupina u ukupnoj populaciji </li></ul>
  13. 13. Kretanje ukupnog broja stanovnika Slavonije 1900.-1948. <ul><li>Podaci se odnose na današnji teritorijalni ustroj pet slavonskih županija (Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska). </li></ul>
  14. 14. Promjena u etničkoj strukturi Slavonije 1900.-1948. <ul><li>Kretanje broja Hrvata, Srba, Mađara i Nijemaca u Slavoniji 1900.-1948. </li></ul>
  15. 15. <ul><li>Zahvaljujem na pozornosti </li></ul>

×