Mogućnosti istraživanja rodoslovlja u Bosni i Hercegovini
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×
 

Like this? Share it with your network

Share

Mogućnosti istraživanja rodoslovlja u Bosni i Hercegovini

on

  • 173 views

Prezentacija g. Raifa Čehajića s treće hrvatske rodoslovne konferencije.

Prezentacija g. Raifa Čehajića s treće hrvatske rodoslovne konferencije.

Statistics

Views

Total Views
173
Views on SlideShare
120
Embed Views
53

Actions

Likes
0
Downloads
0
Comments
0

2 Embeds 53

http://www.rodoslovlje.hr 52
http://feedly.com 1

Accessibility

Categories

Upload Details

Uploaded via as Microsoft PowerPoint

Usage Rights

© All Rights Reserved

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Processing…
Post Comment
Edit your comment

Mogućnosti istraživanja rodoslovlja u Bosni i Hercegovini Presentation Transcript

  • 1. TREĆA RODOSLOVNA KONFERENCIJA HRVATSKE Zagreb, 26. travnja 2014. godine MOGUĆNOSTI ISTRAŽIVANJA RODOSLOVLJA U BOSNI I HERCEGOVINI Moderator: Raif Čehajić, publicist Ključne riječi: rodoslov, istraživanje, rodovi, obitelji, Bosna i Hercegovina, izvori, defteri, sidžili
  • 2. Literatura kao izvor: • Popis katoličkog stanovništva s područja BiH koje su obavili 1741-1743. godine fra Pavao Dragičević i 1768. fra Marijan Bogdanović • Nikola Mandić: „Porijeklo hrvatskih starosjedilačkih rodova u Širokom Brijegu i okolici“ • Dr. Petar Šimunović: „Hrvatska prezimena-podrijetlo, značenje, rasprostanjenost“ • Ante Ivanković: „Duvanjska prezimena“ i „Prezimena Eminova Sela“ • Fra Stjepan Duvnjak 2008. godine istražio oko 900 prezimena • Jevto Dedijer: „Hercegovina“ • Miroslav Niškanović: „Porodični korijeni-jedno nedovršeno istraživanje“
  • 3. Prof. dr. Enver Imamović: “Bosanska dinastija Kotromanića”
  • 4. • Hivzija Hasandedić: „Genealoška istraživanja - Porijeklo i status, istaknuti pojedinici nekih muslimanskih porodica u Hercegovini“ • Aiša Sofić: „Zbornik bošnjačkih usmenih predaja“ • Radovi prof. dr. Huseina Kamberovića objavljeni u časopisu „Historijska traganja“ • Značajni su i naučni radovi koje objavljuju časopisi „Prilozi“ Orijentalnog instituta Sarajevo i „Anali“ Gazi Husrev-begove biblioteke Sarajevo
  • 5. Sedam kapetana Tanovića
  • 6. Dva karakteristična izvora u BiH: • defteri - skup registara u kojima su u osmanskom razdoblju evidentirani popisi stanovništva i • sidžili - zapisnici sa suda • Defteri i sidžili su pisani arapskim pismom na osmansko-turskom jeziku kojim se koristila admninistracija u Osmanskom Carstvu u Bosni do 1878. • Službene matične knjige
  • 7. NA WEBU RODOVI: Hrvatski rod Raguž koji je objavio kolosalnu monografiju „Raguži – povijest i rodoslovlje“, autora Stojana Raguža Gunjinovića Rotimi i dr. Rodoslovi na webu: Čengića, Kulenovića, Tanovića, Ćurčića, Filipovića, Pilava, Dupanovića i dr.
  • 8. REZIME • U BiH interes za genealoškim istraživanjem nema neku dužu tradiciju kao u Hrvatskoj i Sloveniji • Posljednjih desetljeća interes raste i širi se kod sva tri konstitutivna naroda u BiH • U četiri arhiva postoje jedinice lični i porodični fondovi • Nekoliko univerzitetskih profesora istražilo povijest više familija • U franjevačkim samostanima svećenici i novinari iz matičnih knjiga kompletiraju rodoslovlja nekih obitelji • U Banjaluci postoji Srpski genealoški centar • Formirano nekoliko udruženja / udruga građana • Pokrenuto više web portala preko kojih entuzijasti istražuju i uvezuju svoje korijene
  • 9. REZIME • U BiH interes za genealoškim istraživanjem nema neku dužu tradiciju kao u Hrvatskoj i Sloveniji • Posljednjih desetljeća interes raste i širi se kod sva tri konstitutivna naroda u BiH • U četiri arhiva postoje jedinice lični i porodični fondovi • Nekoliko univerzitetskih profesora istražilo povijest više familija • U franjevačkim samostanima svećenici i novinari iz matičnih knjiga kompletiraju rodoslovlja nekih obitelji • U Banjaluci postoji Srpski genealoški centar • Formirano nekoliko udruženja / udruga građana • Pokrenuto više web portala preko kojih entuzijasti istražuju i uvezuju svoje korijene