Your SlideShare is downloading. ×
2003 odg.za kolok.didaktika 2
2003 odg.za kolok.didaktika 2
2003 odg.za kolok.didaktika 2
2003 odg.za kolok.didaktika 2
2003 odg.za kolok.didaktika 2
2003 odg.za kolok.didaktika 2
2003 odg.za kolok.didaktika 2
2003 odg.za kolok.didaktika 2
2003 odg.za kolok.didaktika 2
2003 odg.za kolok.didaktika 2
2003 odg.za kolok.didaktika 2
2003 odg.za kolok.didaktika 2
2003 odg.za kolok.didaktika 2
2003 odg.za kolok.didaktika 2
2003 odg.za kolok.didaktika 2
2003 odg.za kolok.didaktika 2
2003 odg.za kolok.didaktika 2
2003 odg.za kolok.didaktika 2
2003 odg.za kolok.didaktika 2
2003 odg.za kolok.didaktika 2
2003 odg.za kolok.didaktika 2
2003 odg.za kolok.didaktika 2
2003 odg.za kolok.didaktika 2
2003 odg.za kolok.didaktika 2
2003 odg.za kolok.didaktika 2
2003 odg.za kolok.didaktika 2
2003 odg.za kolok.didaktika 2
2003 odg.za kolok.didaktika 2
2003 odg.za kolok.didaktika 2
2003 odg.za kolok.didaktika 2
2003 odg.za kolok.didaktika 2
2003 odg.za kolok.didaktika 2
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Thanks for flagging this SlideShare!

Oops! An error has occurred.

×
Saving this for later? Get the SlideShare app to save on your phone or tablet. Read anywhere, anytime – even offline.
Text the download link to your phone
Standard text messaging rates apply

2003 odg.za kolok.didaktika 2

2,130

Published on

0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total Views
2,130
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
0
Actions
Shares
0
Downloads
29
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

Report content
Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
No notes for slide

Transcript

  • 1. Odgovori iz didaktike za kolokvijum1.VRSTE NASTAVEPrema institucijama u kojima se izvodi razikujemo sljedeće vrste nastave:1.usmjerene aktivnosti u predškolskim ustanovama gdje se u procesu fleksibilno vođenihvaspitno-obrazovnih aktivnosti djece upoznaju elementarni govorno-jezički, matematički i drugipojmovi;2.osnovnoškolska nastava (razredna od I-Ivrazreda i predmetna od V-VIII)u kojoj se stičuosnovna znanja,vještine,navike,sposobnosti i njeguju osobine ličnosti kako bi se izvršilopripremanje za dalje školovanje;3.srednjoškolska(opšte-obrazovna,stručno-teorijska i stručno-praktična)nastava u kojoj se stičustručno-profesionalna znanja za razne vrste manje i srednej složenih poslova,ali i teorijska iopšte stručna znanja koja omogućuju nastavak školovanja;4.univerzitetska(visokoškolska nastava)gdje se stiču znanja visokog,teorijskog i stručnog nivoa;5.specijalističke i postdiplomske studije,u okviru kojih se obrazuje naučno-istraživačkipodmladak.Sa obzirom na sadržaj, možemo govoriti o sljedećim vrstama nastave:1.nastava društvenih i humanističkih nauka;2.nastava prirodno-matematičkih nauka;3.nastava lingvističkih nauka;4.nastava umjetničkih predmeta;5.nastava tehničkih nauka;6.nastava primjenjenih nauka.Prema funkciji razlikujemo sljedeće vrste nastave:1.redovna nastava (u kojoj učenici stiču znanja,vještine,navike i sposobnosti predviđenedruštveno-verifikovanim nastavnim programom)prilagođena prosječnom učeniku;
  • 2. 2.dopunska nastava-namjenjena učenicima koji nisu postigli zadovoljavajući uspjeh u redovnojnastavi, te ima korektivnu ulogu,jer nakon nastave učenici treba da se vrate u redovnu nastavu ida u njoj normalno učestvuju;3.dodatna nastava-koja se organizuje za najbolje i talentovane učenike većih sklonosti iinteresovanja za određene predmete;4.produžena nastava-izvodi se u školama koje tokom školske godine nisu realizovaleodgovarajući fond nastavnih časova;5.pripremna nastava-koja se organizuje za učenike upućene na popravni ispit;6.kursna nastava-namjenjena pojedincima koji treba u kratkom roku da savladaju sadržaje izodređene oblasti ili predmete.U zavisnosti od načina komunikacije nastavnika i učenika nastava može biti organizovana kao:1.direktna ili neposredna-nastava gdje se komunikacija između nastavnika i polaznika odvija udirektnom,neposrednom,međuličnom kontaktu;2.indirektna ili posredna nastava-u kojoj polaznici samostalno savlađuju programske sadržaje,a nastavnik im prije toga daje uputstva i nakon toga provjerava rezultate učenja;3.nastava na daljinu-koja se odvija posredstvom štampanih materijala,radija,tv,audio i videokaseta.Prema prostorno-radnim uslovima razlikujemo:1.učionička nastava;2.kabinetska ili laboratorijska nastava;3.nastava u prirodi;4.nastava u proizvodnim,društvenim i kulturnim institucijama.
  • 3. 2.NASTAVNI PLANNastavni plan je osnovni ili glavni školski dokument trajnije vrijednosti kojim se određuje spisaknastavnih predmeta,njihov redosljed po razredima,sedmični i godišnji broj časova popredmetima,razredima i ukupno, za svaki vrstu i nivo škole.Nastavni plan kao relativno trajniji dokument sadrži:1.tačan naziv svakog predmeta i njihov redosljed za svaki razred u svakoj vrsti i nivou škole;2.nedjeljni ili godišnji fond časova zasvaki predmet,razred i ukupno;3.sažeto objašnjenje koncepcije nastavnog plana,pojedinih vrsta nastave i područja vaspitno-obrazovnog rada.Prilikom izrade nastavnog plana neophodno je uvažavati sljedeće zahtjeve:1.Nastavni plan treba da obuhvati one predmete koji mogu najviše doprinijeti ostvarivanjuopštih,posebnih i pojedinačnih ciljeva i zadataka obrazovno-vaspitnog rada u određenoj vrsti inivou škole;2.Pri određivanju broja predmeta i časova treba uvažavati psihofizičke mogućnosti ikarakteristike učenika određenog uzrasta.3.Uzajamna povezanost nastavnih predmeta u nastavnom planu treba da čine spone u relativnoheterogenoj strukturi predmeta i da na taj način omogućuje čvršću logičnost,veću efikasnost iekonomičnost nastave.4.U određenim školama,posebno stručnim,pored opšteobrazovnih predmeta u nastavnomplanu treba obuhvatiti predmete relevantne za struku i zanimanje,kako bi se učenici osposobiline samo za dalje školovanje,već i za vršenje profesionalne djelatnosti.U školama za koje je predviđen nastavni plan u kome su predmeti sukcesivnoraspoređeni,nastavni predmeti se izučavaju jedan za drugim. Ovakav raspored je imaoprednost.Učenici nisu bili opterećeni različitim gradivom. Odavno preovlađuje simultaniraspored nastavnih predmeta.Njime se predviđa istovremeno izučavanje više nastavnihpredmeta
  • 4. 3.NASTAVNI PROGRAMNastavni program je trajniji školski dokument kojim se određuju i konkretizujuobim,struktura,dubina i redosljed sadržaja nastavnih predmeta zastupljenih u nastavnom planui daju sažeta didaktičko-metodička uputstva za njihovu obradu.Pri izradi nastavnog programa ključna su 2 pitanja:koje sadržaje treba uključiti u programnastavnog predmeta i kako, po kom redosljedu poredati sadržaje u okviru predmeta.Prilikom izbora i uključivanja sadržaja u nastavni program neophodno je uvažiti mnogedidaktičko-metodičke zahtjeve, a najznačajniji su:1.naučnost sadržaja (činjeniva,teorija i ostalih generalizacija o prirodi,čovjeku,društvu);2.vaspitno-obrazovna efikasnost-izbor sadržaja koji će uticati na formiranje objektivnogpogleda na svijet,na razvijanje predispozicija u sposobnosti,na sticanje društveno poželjnihosobina ličnosti;3.primjerenost sadržaja uzrasnim mogućnostima učenika i profilu određene vrste škole;4.oslanjanje sadržaja na prethodne programe i povezanost sa programima narednog nivoaškolovanja;5.onemogućavanje tendencije enciklopedizma,istoricizma,formalizma i površnosti;6.aktuelnost i korelacija sadržaja;7.didaktičko-metodička sistematičnost u oblikovanju programa;8.diferenciranost sadržaja na obavezne,optimalne i dodatne.Programsko gradivo se struktuira u predmetna područja,nastavne cjeline,nastavne teme inastavne jedinice.Nastavno područje-je veća zasebna sadržajno-logička cjelina gradiva u nastavnom predmetu.Nastavna jedinica je najmanji sadržajno-logički dio teme,odmjeren za realizaciju na jednomnastavnom času.Opšte karakteristike nastavnog programa su:obim,dubina i redosljed sadržaja.Obimom nastavnog programa označava se količina činjenica,pojmova,generalizacija,vještinakoje učenici moraju steći tokom realizacije programa.
  • 5. Dubinom nastavnog programa označava se stepen analitičnosti u sagledavanju uzročno-posljedičnih veza i odnosa u gradivu,kvalitet stečenih znanja.Redosljed nastavnog programa odnosi se na slijed realizacije nastavnih sadržaja određenihpredmeta u jednom ili narednom razredu.Najpoznatiji su sljedeći načini raspoređivanja sadržaja u nastavnom programu:1.sukcesivni raspored-sadržaji su poredani u program i realizuju se u praksi u logičkom slijedujedan za drugim,bez ponavljanja.Gradivo se uči postupno,dio po dio.2.simultani raspored programskih sadržaj-obezbjeđuje se istovremena obrada sadržaja izraznih oblasti,tema ili predmeta.3.koncentrični raspored-sadržaji se obrađuju iz razreda u razredu obliku koncentričnihkrugova.Prednost mu je u ponavljanju, a nedostatak mu je u vremenskoj neekonomičnostinastave.4.spiralni-sadržaj nađen je u kompromisnom rješenju između 2 prethodna pristupa.Stečenoznanje se podrazumijeva kao osnova za proširivanje znanja na višem nivou logičkih operacija.5.kombinovani raspored-na početku godine učenici se uvode u osnovni sadržaj krug kako bidobili opšti uvid.4.OBLICI NASTAVNOG RADA4.1Frontalni oblik nastavnog radaOvaj oblik se još naziva kolektivni i masovni oblik rada.Frontalni oblik nastavnog rada je takavoragnizacioni model nastave u kome nastavnik istovremeno za sve polaznike jednog odjeljenjaizlaže,obrazlaže,pokazuje ili procjenjuje nastavni sadržaj. Ovaj oblik je jednostavan i lak zapraktičnu primjenu. Isto je ekonomičan,jer zahtijeva najmanje vremena da se izloži novogradivo. Frontalni oblik rada ima niz slabosti kao što su:1.dominatna je proučavalačka aktivnost nastavnika,a učenik je u pasivnoj poziciji;2.nastavni rad je podešen prosječnom učeniku pa takav rad ne odgovara ispodprosječnim idarovitim učenicima ni po složenosti ni po ritmu rada;3.nema dovoljno mogućnosti za povezivanje teorije i prakse te su usvojena znanja verbalna irelativno brzo se zaboravljaju,
  • 6. 4.teško se održava pažnja i misaona aktivnost svih prisutnih;5.vrlo je mala mogućnost da nastavnik kontaktira sa svakim učenikom pojedinačno.4.2 Grupni oblik nastavnog radaOvaj oblik nastaje podjelom odjeljenja učenika na više grupa koje samostalno izvršavajudobijene radne zadatke.Nastavnik priprema i organizuje takav nastavni rad.U praksi seformiraju grupe različite veličine.Obično se sastoje od 3-7članova. Grupisanje može bitispontano,ali je češće dirigovano.Slobodnim grupisanjem nastaju grupe homogenog sastava, adirigovanim se formiraju heterogeni sastav.Kriterijumi formiranja grupa mogu biti: ocjene školskog uspjeha,u određenompredmetu,dobrovoljnost,sposobnost i sklonost,mjesto sjedenja itd. Struktura časa se sastoji oduvodnog,glavnog i završnog dijela.4.3 Individualni oblik nastavnog radaOvaj oblik se odnosi na pojedinačni,zasebni samostalan rad svakog učenika u odjeljenju. On sepraktikuje u 3 varijante:1.direktna komunikacija jednog učenika;2.individualan rad svakog učenika u odjeljenju na istim zadacima;3.individualan rad svakog učenika u odjeljenju na različitim zadacima.Direktna komunikacija između nastavnika i učenika ima stimulativnu,instruktivnu i kontrolnufunkciju. U prvoj fazi nastavnik upoznaje učenika sazadacima,pitanjima,obavezama,sredstvima.U drugoj fazi dominiraju samostalne aktivnostiučenika koga prati i kome pomaže nastavnik. U trećoj fazi vrši se procjena uspješnostiobavljenog posla,razgovara se o teškoćama i o njihovom otklanjanju.Individualni oblik rada može se organizovati u bilo kojoj etapi nastavnog časa.Zadatak jenastavnika da pripremi zadatke za individualni rad,da motiviše učenike za njihovo rješavanje,daprati pojedinačni rad učenika,d aim daje objašnjenja i uputstva.
  • 7. 4.4 Rad u parovima u nastaviTandemska nastava je takav oblik rada u kome dobijeni zadatak izvršavaju zajedno dvojicaučenika. U odjeljenju se formiraju parovi učenika koji savlađuju dio nastavnoggradiva,razgovaraju,ispisuju odgovore. Za češću oragnizaciju rada u parovima postoji višesocioloških,psiholoških,pedagoških i didaktičkih razloga.Sociološki razlozi su:-zajedničke nastavne aktivnosti zbližavaju učenike;-potpunije formiranje uvjerenja,stavova,aspiracija i oblika ponašanja;-razvijanje smisla i potreba za drugarstvom;-napuštanje egocentričnih stavova.Psihološki razlozi su:-dinamičnija i slobodnija komunikacija,povoljna radna atmosfera;-misaona aktivizacija,pronalaženje novih ideja;-razvijanje sposobnosti i navika za kooperativni i saradnički rad u paru.Pedagoški razlozi su:-usaglašavanje tempa i načina rada doprinosi vaspitanju društveno-prihvatljivih osobinaučenika,-efikasnije „učenje učenja“,usaglašavanje i racionalizacija tempa učenja;-mogućnost međusobnog praćenja,upoređivanja i vrednovanja postignuća.Didaktički razlozi su:-u tandemu svaki učenik lakše dolazi do izražaja;-tempo usvajanja nastavnih sadržaja može se prilagođavati svakom partneru;-samovrednovanjem i uzajamnim vrednovanjem se obezbjeđuje povratna informacija;
  • 8. -lakše se uspostavlja kontakt sa nastavnikom.5.NASTAVNI SISTEMIRiječ sistem grčkog je porijekla. Označava skup elemenata tako povezanih da čine funkcionalnucjelinu. Pod nastavnim sistemom podrazumijevamo cjelovito,oblikovanje ili strukturiranjenastavnog procesa.5.1 Heuristička nastavaHeuristička nastava je takav nastavni sistem u kome učenici samostalno traže put saznanja, anastavnik ih tako vodi da oni imaju utisak da su sami otkrili saznanje. U ovom nastavnomsistemu nastavnik postavljanjem pitanja vodi učenika tako d aon vlastitim naporom uz pomoćsvog iskustva i samostalnog logičkog razmišljanja otkriva nove činjenice,izvodi zaključke i takostiče nova znanja. Pojam heuristika potiče od grčke riječi HEURESKEIN-pronalaziti,otkrivati,iznalaziti. Ovaj nastavni sistem u osnovi ima majeutički razgovor ili drugufazu Sokratove metode razgovora.Jedna od teškoća u vođenju heurističkog razgovora jeste misaono aktiviranjesvih učenikabrojnijeg odjeljenja u kome se učenici veoma razlikuju po nivoima i strukuramapredznanja,intelektualnih sposobnosti. Bitna prednost ove nastave jeste učenikovo potpunijeshvatanje nastavnij sadržaja nego u tradicionalnoj nastavi. Učenicima koji nemaju iskustva uovoj nastavi možemo dati: činjenične podatke,uputstvo i više zaključaka.5.2 Programirana nastavaOva nastava zadržava pozitivne karakteristike heurističke nastave. Međutim umjestonastavnika, ovdje se učenik misaono-logički vodi do shvatanja i usvajanja nastavnih sadržajaputem samostalnog proučavanja specijalno pripremljenog gradiva. Možemo programiratinastavne sadržaje predviđene za jedan predmet za jednu školsku godinu, amožemo obuhvatitidio gradiva. Struktura programirane cjeline se sastoji iz programiranih tema, a svaka tema imanekoliko sekvenci, a svaka sekvenca ima članke. Članak sadrži: uputstvo; informaciju;zadatak;prostor za rad; i povratnu informaciju.Postoje 2 tipa programiranja: linearno i razgranato. Linearno programiranje je jednako za sveučenike istog razreda. Oni samostalno rade na programima iste strukture i sadržaja,ali mogu
  • 9. napredovati u njegovom proučavanju,usvajanju znanja. Razgranatim programiranjemuvažavaju se razlike u predznanju i sposobnostima za učenje. Za programiranu nastavu stvarajuse posebni tekstovi,vježbe,skripta. Dok se razvija materijal za učenje programeri su u direktnomodnosu sa gradivom.Tokom realizacije programirane nastave učenik je u direktnom odnosu sasadržajem učenja, a u indirektnom sa nastavnikom.Prednost ove nastave je što učenik posredstvom kratkih koraka sigurno dođe do konačnogcilja.Ona doprinosi razvoju mišljenja i zaključivanja,podstiče sistematičnost. Ali ima islabosti:određeni nastavni sadržaji nisu pogodni za programiranje.To je nastava sa strogimvođenjem učenika,čime se sputava njegov stvaralački rad.5.3 Egzemplarna nastavaPojam egzemplarna potiče od latinskog izraza EXEMPLUM, što znači primjer. Iz programa sebiraju samo karakteristični nastavni sadržaji i obrađuju na egzemplaran način. Tri su ključneetape u primjeni egzemplarne nastave:1. Nastavnik proučava nastavni program i identifikuje veoma slične sadržaje. Dijeli ih na:a)egzemplarne( uže,bitne,osnovne); b)analogne (šire,slične).2. Egzemplarni nastavni sadržaj obrađuje s ena egzemplaran,primjeran,uzoran,kvalitetan-načešće heurističan način. Potrebno je ostvariticjelovitost,originalnost,razvojnost,postupnost,sistematičnost. Ova etapa obuhvata:pripremanje,obradu nastavnih sadržaja,vježbanje i ponavljanje.3. Učenici samostalno obrađuju analogne sadržaje.Radeći po uzoru dobijenom uprethodnoj etapi nastave učenici će raditi određenim redosljedom i na odgovarajućimizvorima..U egzemplarnoj nastavi smjenjuju se nastavnikovo poučavanje i učenikovo samostalnoučenje. Različiti su odnosi između osnovnih faktora nastaveu ključnim etapamaegzemplarne nastave. U drugoj etapi nastavnik je u direktnom odnosu sa nastavnimsadržajem, a učenik je u indirektnom odnosu sa sadržajem učenja. Kada samostalnoupoznaje analogne sadržaje učenik se nalazi u direktnom odnosu prema programskomgradivu, a u indirektnoj komunikaciji sa nastavnikom (treća faza).Nova varijanta egzemplarne nastave je interaktivna egzemplarna nastava. Etapeinterakt.egzemp.nastave:
  • 10. 1. Uvođenje učenika u interaktivne nastavne aktivnosti;2. Nastavnikova obrada egzem.nastavnih sadržaja;3. Formiranje grupa učenika i podjela radnih zadataka;4. Interaktivno učenje analognih sadržaja;5. Prezentacija rezultata interaktivnog učenja analognih sadržaja;6. Povezivanje egzem. I analognih nastavnih sadržaja i7. Osvrt na realizovane aktivnosti i uputstva za dalji rad.Pozitivna odrednica egzem.nastave jeste to što ona omogućuje stvaralački rad i učenika inastavnika.5.4 Problemska nastavaOvo je nastavni sistem u okviru kog učenici rješavaju teorijske i praktične probleme na novnačin. Karakterisitke problemske nastave su:b)svjesna,stvaralačka,samostalna aktivnost usmjerena uviđanju odnosa između datog izadatog,poznatog i nepoznatog,uzroka i posljedice.Rješavanje problema razlikuje se od odg.na pitanja i od uobičajenog rješavanja zadataka unastavi.Od učenika se zahtijeva da rješavaju tipične zadatke i uobičajena pitanja.Međutimprilikom rješavanja problema učenici s enačaze u novoj problemskoj situaciji,sa kojom se ranijenisu suočili pa treba da prevaziđu ranija rješenja i otkriju nove načine,postupke rješavanjaproblemskih zadataka.Faze problemske nastave su:1. Pripremanje učenika-stvaranje problemske situacije;2. Učenikovo samostalno rješavanje problema:a)predlaganje i izbor hipoteze;b)raščlanjivanje problema na manje dijelove,cijeline;
  • 11. c)neposredno rješavanje problema (provjeravanje hipoteze,traženje informacija,vrši seogled);d)izvođenje zaključaka (formulisanje pravila,utvrđivanje pojmova, definisanjezakonitosti);3. Provjeravanje rješenja (primjena stečenih znanja u novim situacijama).U problemskoj nastavi učenik sam vrši izbor i slijed misaonih operacija. Učenik je mnogoviše subjekat nego objekat, više se odvija produktivni nego reproduktivni rad, umjestoekstrinsičke razvija se intrinsička motivacija. U prvom planu je aktivitet učenika, anastavnikova pomoć u drugom. Postavljeni problem treba da bude primjeren uzrastuučenika, da se oslanja na njihova iskustva i predznanja i da doprinosi formiranju irazvijanju različitih tehnika samostalnog učenja.Nedavno je razvijena još jedna varijanta problemske nastave-interaktivna problemskanastava. Orijentacioni tok interakt.problem.nastave:1. Zajednički uvod u rješavanje problema;2. Formiranje grupa za rješavanje problema i određivanje zadataka;3. Interaktivno rješavanje problema;4. Prezentovanje rezultata;5. Analiza i ocjena rada na rješavanje problema;6. Uopštavanje rezultata na rješavanju problema;7. Eventualno zadavanje domaće zadaće.5.5 Individualizovana nastavaOna se sastoji u tome da za svakog učenika se bira poseban rad koji mu najviše odgovara. Uindivid.nastavimoguće je uvažavati razlike u sposobnostima,predznanjima,načinu i ritmu radakoji utiču na uspjeh u učenju. U takvom nastavnom sistemu učenik je u direktnom odnosuprema nastavnom sadržaju. Postoji više oblika i načina ove nastave:
  • 12. 1) nastava različitih nivoa složenosti;2) primjena nastavnih listića;3) rješavanje zadataka na 3 nivoa težine,4) diferencirani grupni rad;5) individualno planirana nastava;6) mikro-nastava;7) razgranati model programirane nastave;8) grananje nastave.Nastava različtih nivoa složenosti-je teorijski zasnovan,vaspitno-obrazovni rad nastavnika iučenika različitih nivoa i struktura znanja i ostalih faktora birnih za optimalnu unutrašnjudiferencijaciju kolektivnog nastavnog rada. U odjeljenjima sa velikim brojem učenika nijemoguće u okviru uobičajenog vremena prilagoditi sadržaje i načine nastavnog rada svakompojedinom učeniku. Optimalno diferencirana nastava nivoa složenosti može se ubrajati u onenastavne sisteme u okviru kojih nastavnik tako radi da njegov rad tokom učenikovog školovanjapostaje sve manje potreban. U ovoj nastavi više je prisutno samostalno učenje. Učenici serazlikuju po najznačajnijem faktoru uspjeha: nivoima i strukturama znanja, a to su:a)poznavanje osnovnih programskih sadržaja;b)razumijevanje i shvatanje informacija ic)učenje otkrićem.Unošenje interaktivnih oblika učenja u nastavu različitih nivoa složenosti doprinijelo jerazvijanju nove varijante ovog modela individualizovane nastave poznatog pod nazivominteraktivna nastava različitih nivoa složenosti čiji su tokovi:1) pripremne aktivnosti2) zajedničke uvodne nastavne aktivnosti;3) interaktivni rad na diferenciranim vježbama;4) kooperativno vrednovanje odgovora i rješenja;5) završne zajedničke aktivnosti.
  • 13. Primjena nastavnih listića je jedan od najčešćih oblika individ.nastave. Nastavni listić je papirodređenog formata na kojem je napisam zadatak,pitanje namjenjen pojedinim učenicimasličnog nivoa i kvaliteta znanja. To je nastavno sredstvo pomoću koga se vrši individ.učenja.Primjena nastavnih listića pozitivno utiče na aktivizaciju,osamostaljivanje i motivaciju učenika ipedagoško stvaralaštvo nastavnika. Po formulaciji i načinu rada,zadaci i pitanja na listiću mogubiti:tipa dopunjavanja,dvostrukog izbora,upoređivanja,problemskog karaktera i esej zadaci.5.6 Kompjuterizovana nastavaOna je jedan od savremenih nastavnih sistema.Nastaje korišćenjem računara u procesu učenjau nastavi. Kompjuter jepomoćno sredstvo za kvalitetnije i brže usvajanje programskih sadržajaiz određenog nastavnog predmeta. Jedan od preduslova za korištenje kompjutera u učenju inastavi jeste informatičko opismenjavanje nastavnika i učenika.Kriterijumi dobre kompjuterske lekcije su:1. pregledno i estetski oblikovana slika;2. mogućnost davanja pomoćnih informacija;3. listanje naprijed-natrag;4. maksimalno korištenje grafikonom;5. brza reakcija sistema na akcije učenika;6. ugradnja internog kalkulatora,7. komunikacija učenik-nastavnik;8. funkcijsko definisanje tastature;9. automatsko registrovanje svih parametara o načinu,vremenu korištenja lekcije;10. mogućnost povezivanja sa drugim lekcijama;11. informisanje učenika o stepenu njegovog znanja;12. korištenje senzorskim ekranom.
  • 14. Cilj uvođenja kompjutera u nastavu jeste povećavanje efikasnosti nastavnog procesa. Prednostikompjuterizovane nastave su:1) bolji efekti;2) veći nivo individulaizacije učenika;3) omogućavanje simulacije skupih i opasnih eksperimenata i ogleda;4) povećanje preciznosti u postavljanju zadataka;5) redovno informisanje učenika o stepenu njegove stručnosti;6) automatizacija praćenja uspjeha pojedinca i grupe.Nedostaci su:1.) kompjuterizacija nastave nije najbolja tehnologija za sve discipline;2.) obrazovanje uz pomoć kompjutera nije prilagođeno najsposobnijima;3.) pripremanje kompjut.lekcije je skupo;4.) kompjut.lekcija teško se prenosi iz jednog u drugi etnosistem.5.7 Timska nastavaOvo je sistem nastavnog rada u kome više nastavnika realizuje programske sadržaje jednog iliviše srodnih predmeta. Postoje 2 varijante timske nastave:1. koordinirana2. asocijativna.Koordiniranu timsku nastavu izvode stručno-metodički ospsobljeni nastavnici jednog ili višesrodnih predmeta. Oni zajedno planiraju i pripremaju nastavu, razmjenjujuiskustva,materijale,sredstva.Poslije toga svaki nastavnik u svom odjeljenju realizuje dogovorenezadatke.
  • 15. U asocijativnom timskom radu stručni tim nastavnika ne samo da planira i programira već izajednički realizuje raspodjeljene programske zadatke nastave.Nastavnici međusobno podijelenastavnim programom obuhvaćene teme.Svaki od njih realizuje svoje teme u svim odjeljenjimaistog razreda.Prednosti timske nastave:studioznije planiranje,pripremanje i vrednovanje nastavnog rada,obogaćivanje i dinamiziranje nastavnog procesa,racionalnije korišćenje vremena,prostora.5.8 Responsibilna nastavaOvo je novi model savremenog nastavnog rada.Prepoznatljiv je po odgovornosti učenika inastavnika za participaciju u demokratskom izboru i aktivnom ostavrivanju pedagoškirelevantnih i didaktičko-metodičkih prikladnih aktivnosti pripremanja,izvođenja i vrednovanjanastave.U responsibilnoj nastavi mijenja se pozicija učenika.On je sve češće u položaju istinskog subjektaobrazovno-vaspitne djelatnosti, čija se samostalnost,edukativna kompetencija i odgovornoststalno uvećavaju. Tokom responsibilne nastave manifestuje se pretežno demokratski stil radaučitelja sa glavnim obilježjima: voditeljsko komuniciranje, češće izgovaranje zamjenice MI,oslanjanje na saradnju,stvaranje povjerenja,odavanje priznanja i podrške. U komunikacijiizmeđu učenika i učitelja ispoljavaju odrednice:demokratičnost,ravnopravnost,saradnja,inicijativnost.Postoje sljedeće globalne i povezane etape ove nastave:1. koncipiranje prijedloga varijanti nastavnih aktivnosti tokom pripreme,izvođenja ivrednovanja nastave;2. predlaganje dviju ili više varijanti programski relevantnih didaktičko-metodičkihprikladnih aktivnosti u pripremanju,realizaciji nastave;3. zajednički participacijsko-demokratski izbor najpovoljnije varijante nastavne aktivnosti;4. realizacija demokratski odabrane varijante nastavnog rada i5. vrednovanje toka i rezultata ove nastave.5.9 Mentorska nastava
  • 16. Ovaj nastavni sistem je dobio naziv po Mentoru.On je u Grčkoj mitologiji bio vaspitačOdisejevog sina Telemaha. Terminom MENTOR danas se označava vođa,savjetodavac,nastavnikkoji podstiče,usmjerava i podržava učenika. Aktivnost nsatvnika u mentorskoj nastavi svedenajena povremene konsultacije o postupcima rada,izvorima podataka,informacija i modela o drugimelementima.Osnovna karakteristika ovog sistema je da se učenik na osnovu sugestija nastavnika opredjelujeza proučavanje određenog problema i da putem konsultacija sa nastavnikom kontroliše ikoriguje načine svog rada.Mentorska nastava pogodna je z arad sa učenicima starijeg uzrasta isa studentima.6. NASTAVNE METODERiječ metod grčkog je porijekla.Znači put,postupak ili način postizanja određenog cilja. TihomirProdanović metode smatra naučno verifikovanim načinima rada nastavnika i učenika unastavnom procesu kojima se obezbjeđuje optimalni uslovi za racionalnu i efikasnunastavu,punu realizaciju nastavnikovog didaktičkog stvaralaštva i kompletan razvoj ličnostiučenika.Disterveg je govorio o dvjema metodama:1) Nastavnikovom izlaganju;2) Nastavnikovom razvojnom razgovoru.Milan Janjušević dijeli metode na:1) Metode za sticanje znanja,vještine i navika;2) Metode za utvrđivanje gradiva.Tihomir Prodanović klasifikovao je nastavne metode na:1) Verbalno tekstualne-koje pripadaju sferi apstraktnog mišljenja;2) Ilustrativno.demonstrativne-koje pripadaju sferi posmatranja;3) Laboratorijsko-eksperimetalne metode.
  • 17. Nikola Filipović dijeli metode na: metod usmenog izlaganja;nastavnog razgovora,metod rada satesktom;pisanih radova;ilustracije i demonstracije.6.1 Metoda usmenog izlaganjaTo je postupak glasnog monološkog izlaganja nastavnih sadržaja. Ovom metodom nastavnikpripremljeno,sistematično i glasno izlaže i obrazlaže sadržaje predviđene nastavnim programomsa ciljem da pomogne polaznicima u razvijanju njihovih aspiracija,širenju opšte i profesionalnekulture.Ova metoda se primjenjuje kada se učenici u određenim dijelovima programa nemaju dovoljnopredznanja i iskustava,kada nastavnik želi usmenom rječju da utiče na emocije i shvatanjaučenika i kada učenici ne mogu da na druge načine upoznaju nastavne sadržaje. Varijantemetode usmenog izlaganja su:1) Teorijsko predavanje-nastavnik ili predvaač treba dobro da se pripremi za teoriskopredavanje. Priprema obuhvata široko i duboko upoznavanje tematskog sadržaja. Ono jeapstraktno.Predavač se koristi preciznim terminima,jasnim pojmovima,analizama upreglednoj obradi određene teme.Izlaganje traje 40-70 min.2) Predavanje sa upotrebom nastavnih sadržaja- izlaganje prožeto prezentacijomslike,crteža,slajda kompletira čulnu osnovu i dublje djeluje na pažnju,interesovanje ispoznajno-radne aktivnosti polaznika.3) Predavanje prožeto razgovorom-ovo je čest oblik komuniciranja u nastavi svih vrsta inivoa savremene škole.Izlaganje se može posvetiti davanju odgovora na već postavljenapitanja.Još češće se praktikuje da se nakon obrade sadržajno-logičke cjeline omogućipolaznicima da izvedu zaključak,navedu primjer,formulišu stav.4) Pripovijedanje-usmeno izlaganje koje traje 10-30 min.Sadrži naučno-popularnaobjašnjenja događaja,pojava,doživljaja,aktivnosti.Fabula može bit stvarna ili izmišljena.5) Usmeno opisivanje-to je specifična komunikacija u nastavi po tome što izuzetnoplastično i emocionalno zasnovano prikazuje prirodne i društvene fenomene.Može bitifragmentarno ili cjelovito;objektivno ili subjektivno.6) Objašnjavanje-sa njim se teži da učenici shvate uzročno-posljedične odnose,bitnaobilježja i suštinska svojstva pojava,predmeta,procesa,promjena.Zasniva se naapstraktnom mišljenju nastavnika i polaznika.Nastavnik primjenjuje određene misaone
  • 18. operacije kao što su analiza,sinteza,komparacija,indukcija. Ovdje se polazi odpoznatih,prihvaćenih i primjenjivanih istina.Prednosti ove metode:ekonomičnost u vremenu,njenom primjenom omogućuje se brojnimučenicima da istovremeno prate kontinuitet misli,načine analiziranja,povezivanjapodataka.Uspostavlja se veza između prethodnih znanja i iskustava i novihinformacija,pojmova.Slabosti i nedostaci su:javljaju se kada predavač nije dovoljno dobro pripremljen,kada nijesiguran u izlaganju,kada pravi materijale i logičke greške.Prenaglašena primjena ove metodedovodi do monotonije i dosade u nastavi,slabljenja motivacije za učenje,do sputavanjamisaone aktivnosti i samostalnog rada te do verbalizma i formalizma.6.2 Metoda nastavnog razgovoraNastavni razgovor je jedna od verbalnih metoda u okviru koje se pomoću pitanja i odgovoraodvija nastavni proces i ostvaruju vaspitno-obrazovni ciljevi i zadaci. Najstarija varijantanastavnog dijaloga je poučni razgovor između nastavnika i učenika.Katahetički razgovor-korišten je u srednjovjekovnim crkvenim školama.I knjige su pisane uformi pitanja i odgovora. Razgovor se vodio tako što je na postavljeno pitanjeočekivannapamet naučen,doslovan odgovor bez obzira da li ga učenik razumije.Majeutički ili sokratovski razgovor-imao je 2 dijela.U prvom dijelu sagovornik se dovodi donivoa da ne zna određene istine,ali da želi da upotpuni svoje znanje.Voditelj pomažeučeniku da u drugom dijelu sam dođe do rješenja.Kao korektiv predavačke i majeutičke nastave pojavio se razvojni razgovor uobučavanju.Razvio se najviše pod uticajem sokratovskog razgovora.Njega karakteriše sistempitanja koje postavlja nastavnik.Odgovarajući na njih učenici dolaze do saznanja.Ovdje pitaonaj koji zna,a ne onaj koji treba da saznaje.Slobodan razgovor je varijanta verbalne komunikacije u nastavi u kojoj su u prvom planugovorne aktivnosti polaznika.Nastavnik ima ulogu usmjerivača.Učenici određujusadržaj,trajanje,učesnike i način vođenja razgovora.Pitanja su osnovni verbalni pokretači emocionalne,voljne i intelektualne aktivnosti učesnikanastave. Mogu biti:
  • 19. 1) Jednostavna ili jednoznačna pitanja-kad,gdje,šta,kako,koji;2) Višeznačna pitanja-su precizna, neodređena i nejasna;3) Kategorički određena pitanja-traži se dokazivanje određene radnje,veze;4) Alternativna ili disjunktivna pitanja-traži se izbor između dvije ponuđenealternative.Sadrže veznik.5) Retorička pitanja-postavlja nastavnik u toku izlaganja i na njih sam odgovara;6) Višestruka ili složena pitanja-sadrže u sebi više pitanja.Didaktički i metodički su značajna pitanja u formi verbalnih impulsa ili podsticaja kao što su:blizu si,obrazloži to itd. Pitanja u nastavi imaju više didaktičkih funkcija:usmjeravanje misaoneaktivnosti učenika; zadržavanje na bitnom; podsticanje samostalnosti učenika; provjeravanjeuspješnosti u usvajanju programskih sadržaja.6.3 Metoda rada na tekstu u nastaviOva metoda se još naziva i metodom čitanja,tekst metodom.To je postupak korišćenja pisaneriječi za ostavrivanje obrazovnih i vaspitnih ciljeva.Čitanjem i proučavanjem teksta učenici stičuodređena znanja i uvjerenja. Tekst se može primjenjivati u različite svrhe.On može biti predmetproučavanja;izvor sticanja znanja i sredstvo obuke.Prema trajanju čitanja teksta može bit fragmentarno ili opširno,a prema cilju čitanje se vrši radisticanja znanja,ponavljanja gradiva,uvježbavanje vještine,radi informisanja,zabave,preuzimanjaradnog zadatka. Postoji više vrsta čitanja: izražajno; glasno;tiho; usmjereno; fleksibilno; kritičkoi kreativno.Prednosti ove metode su:1) Usvajanje znanja veće preciznosti i preglednosti;2) Mogućnost češćeg ponavljanja istih sadržaja;3) Bogaćenje rječnika;4) Sticanje navika služenja knjigom i njegovanje čitalačke kulture.
  • 20. Ograničenja i slabosti su:1) Njime se ne mogu koristiti učenici koji nisu savladali vještinu čitanja;2) Teže je prilagoditi interesovanjima,predznanjima i sposobnostima učenika,3) Traži veći mentalni napor i koncentraciju učenika.6.4 Metoda pisanih radovaOvo je takav postupak u nastavi kojim se vaspitno-obrazovni zadaci realizuju pisanimputem,odnosno oblikovanjem i povezivanjem pisanih simbola kojima se označavaju ljudskiglasovi i riječi. Pisanjem se evidentira ljudski govor kojim su iskazana zapažanja,činjenice i misli.U školi se za pisanje koriste školska tabla,učeničke bilježnice,grafofolije.Na tabli se ispisuje nazivnastavne jedinice,glavnii dijelovi njenog sadržaja,osnovni podaci,postupci,rezultati.Postoje različiti oblici pismenih radova učenika kao što su prepisivanje,diktat,pravljenjeizvoda,zabilješke,odgovori na pitanja,slobodan sastav,referat,opis događaja. Pisanje se koristi ugorovo svim nastavnim predmetima. Zavisno od nivoa osposobljenosti učenika oni mogu daprepisuju,da slobodno zapisuju ono što su čuli,vidjeli.Nastavnik treba da obrati pažnju naurednost,jasnost i preglednost pisanja. Preduslov za primjenu metode pisanih radova jeste dasu učenici savladali vještinu oblikovanja i povezivanja slova.6.5 Metoda ilustracije u nastaviOvo je postupak kojim se zbog složenosti udaljenosti ili drugih razloga objektivna realnostzamjenjuje i proučava pomoću nastavnih sredstava kao didaktički oblikovane izvorne stvarnosti.Ilustracijom se želi istaći određeno svojstvo sadržaja i na taj način saznanje učinitipotpunijim,trajnijim,stimulativnim,interesantnijim i efikasnijim.U ilustrovana nastavna sredstva didaktičari ubrajaju:1) crteže,šeme,grafikone i dijagrame na tabli,foliji,papiru;2) slike i fotografije,3) sibole,figure,makete i druge aplikacije na flanelskoj,magnetskoj i drugoj podlozi;4) nastavni film,dijafilm,slajdove
  • 21. 5) modele;6) prirodne predmete u funkciji ilustracije.U nastavi je moguće primjenjivati kokektivne,grupne i individualne ilustracije. Ilustracije sekoristeu svim predmetima i razredima.Izbor ilustracije zavisiće od prirode programskog gradivakoje se ilustruje,od cilja i zadataka nastavne jedinice i od uzrasnih i psihofizičkih karakteristikaučenika. Osnovna svrha primjene metode ilustracije u nastavi jeste da učenici na osnovuposmatranja i zaključivanja steknu adekvatna saznanja o realnosti, da usvoje određenečinjenice.6.6 Metoda demonstracije u nastaviOvo je postupak pokazivanja svega onoga što se može perceptivno doživjeti,čime se povećavamobilnost spoznajnog potencijala pojedinaca,grupa i kolektiva učenika i i ntenzivira njihovoposmatranje,zapažanje,mišljenje i stvaralačko ispoljavanje. Demonstriraju se u nastavidinamički realiteti i aktivnosti.Varijante metode demonstracije razlikuju se u odnosu na pokazivanje u nastavi radnih imisoanoh operacija,pokreta,promjena.Razlikuju se 2 osnovne vrste primjene metodedemonstracije:1) pokazivanje radi učenja vještina-nastavnik pokazuje učenicima kako se obavljajuodređene praktične operacije iz kojih se sastoji neka vještina ili pokazuje izvođenjedotične vještine. Prije demonstracije vještine nastavnik će učenicima pokazatipribor,instrumente,uređaje,materijal i obajsniti im kako se njima rukuje.Poslije togaizvodi operacije,vještine.Vještinu treba pokazivati,izvoditi,usvajati i ponavljati onakokako će se u realnosti primjenjivati.Vještina se brže savlada ako se ponavlja uvremenskim razmacima.2) Pokazivanje radi sticanja znanja-demonstriranje pojedinih postrojenja, tehnološkihprocesa, strukture predmeta, promjena u različitim ogledima. Umjetnički predmeti islike u nastavi pokazuju se radi estetskog doživljavanja i kritičkog vrednovanja. Nastavniktreba da kaže učenicima šta će i kako i zbog čega posmatrati,doživljavati i upoznavati.Prednosti:1) Doprinosi da učenici na očigledan,prirodan,jednostavan i brz način stiču znanja i usvajajuvještine i navike;2) Podstiče razvoj učenikovih sposobnosti percipiranja
  • 22. 3) Intenzivira razvoj misaonih,psihomotornih i govornih sposobnosti.Nedostaci:1) Udaljene složenije objekte i pojave nemoguće je pokazivati u izvornom vidu;2) Apstraktna znanja ne mogu se posredovati metodom demonstracije;3) Pokazivanje nije dovoljno ako ga ne prate usmena ili pismena objašnjenja.6.7 Metoda laboratorijskih radovaOvom metodom označava se način realizovanja nastavne aktivnosti u kojoj učenici, podrukovodstvom nastavnika ili stručnjaka rade na materijalu sa odogovarajućim instrumentima ucilju dubljeg upoznavanja strukture, oblika i drugih svojstava materije koja se proučava. Radi seo didaktičko-metodički pripremljenom i vođenom angažovanju pojedinaca,grupa i kolektivaučenika u kabinetima, specijalizovanim učionicama,radionicama,vrtovima.Varijanta takvog laboratorijskog rada zavisi od radnog zadatka, mjesta rada, materijala iinstrumenata za rad. Laboratorijski rad se odvija u etapama:1) Utvrđivanje potreba za laborat.radom;2) Sagledavanje objektivnih uslova za rad;3) Realno odmjeravanje radnog zadatka;4) Saopštavanje zadataka i uputstava za rad;5) Realizacija zadataka;6) Upoznavanje grupe,kolektiva sa rezultatima;7) Vrednovanje postugnuća pojedincai grupa učenika.
  • 23. Vrijednosti metode laboratorijskih radova su u tome što se njome omogućuje učenicima daupoznaju metodei tehnike naučnog i stručnog rada u određenoj oblasti, što se osposobljavajuda uočavaju i analiziraju uzročno-posljedične veze i odnose u toj oblasti.6.8 Metoda praktičnih radovaPraktični radovi su način sticanja određenih znanja,vještina, radnih navika i sposobnosti uuslovima posmatranja i realizacije proizvodnih, uslužnih, društvenih, kulturnih, zdravstvenih idrugih aktivnosti i poslova.Praktični radovi mogu biti proizvodnog, uslužnog, tehničkog, ekonomskog, obrazovno-vaspitnog, kulturnog, naučno-istraživačkog karaktera. Praktični radovi biće uspješniji ako sukoncepcijski osmišljeni, dobro organizaciono i materijalno-tehnički pripremljeni, primjerenipredznanjima, mogućnostima i profesionalnim interesovanjima učenika.7. NASTAVNI OBJEKTIMaterijalno-tehnička osnova nastave utiče na efikasnost rada učenika i nastavnika. Nju činesavremeni i funkcionalni nastavni objekti, tehnički uređajii pomagala u nastavi, nastavnasredstva i didaktički materijal. Postoje različite klasifikacije nastavnih objekata:1) Nastavni objekti u školskoj zgradi;2) Nastavni objekti u školskoj okolini;3) Nastavni objekti u društvenoj sredini.7.1 Nastavni objekti u školskoj zgradiDanas se zahtijeva da školska zgrada odgovara životnim, radnim i zdravstvenim potrebamapolaznika i savremenim koncepcijama nastave. Pored radnih prostora za predavanje, slušanje,posmatranje, zapamćivanje treba da postoje i prostori za intenzivnije radno i kreativnoispoljavanje učesnika nastave ako što su specijalizovane prostorije: kabineti, radionice,laboratorije, čitaonice,ateljei.Prema broju učionica razlikujemo:
  • 24. 1) Male školske objekte ( do 6 učionica);2) Srednje školske objekte (8-12);3) Velike školske objekte (13-24 matičnih učionica).Klasična učionica-je pravougaonog oblika. Osnovna slabost ove učionice je što su radna mjestapolaznika raspoređena po sistemu u potiljak. Međutim inventivniji nastavnik može da prevaziđeovu slabost reorganizovanjem rasporeda učeničkog namještaja čime se omogućuje da učenicisjede u krugu, da se međusobno vide i d alakše komuniciraju.Savremena učionica-pogodnija je za nastavnikovo pripremanje za nastavu, kao i za rad manjegrupe učenika. U savremenoj učionici postoje pregrade. Njihovim uklanjanjem dobijaju seprostori različite veličine, čime se omogućuje izmjenjivost frontalnog, grupnog i individualnogoblika rada.Specijalizovane učionice-su veličinom, instalacijama, opremom i učilima prilagođene izvođenjunastave. Prednost ovih objekata je u tome što namjenskom opremom odgovaraju svojoj funkcijii što se uređaji, pomagala i nastavna sredstva ne moraju prenositi. Nedostatk im je što učenicinemaju svoje učionice pa se nakon svakog časa preseljavaju što remeti organizaciju školskograda.Dvorana (sala) za fizičko vaspitanje-je prostorija specijalizovana za nastavu fizičkog vaspitanja ivannastavne aktivnosti. Gradi se u izdvojenom dijelu školske zgrade.Radionice-su prostorije za nastavu tehničkog vaspitanja i obrazovanja u osnovnoj školi i zastručno-praktičnu nastavu u srednjim školama. Mogu biti različite veličine i tipa.Učionice amfiteatralnog tipa-za kulturno-javne programe, svečanosti, opšte roditeljskesastanke, prove hora.Zavisno od broja učenika treba da budu:1) Bibiloteka i čitaonica;2) Kabinet za rad školskog pedagoga;3) Didaktički pedagog,4) Službene i druge prostorije.
  • 25. 7.2 Nastavni objekti u školskoj okoliniNastava se ne izvodi samo u školskoj zgradi već i van nje. Školsko dvorište služi za odmor,slobodne aktivnosti, a ponekad i za nastavu. Sportski tereni treba da su načinom izgradnje iopremom prilagođeni specifičnim sadržajima i zadacima nastave fizičkog vaspitanja. U školskojokolini mogu biti poljske učionice,školski park, školski vrt, školska ekonomija.7.3 Nastavni objekti u društvenoj srediniZa potrebe izvođenja nastave i za ostale obrazovno-vaspitne aktivnosti mogu se koristiti objektiiz uže i šire društvene sredine kao što su: domovi kulture, galerije, sportske dvorane, biblioteke,muzeji, zoološki vrt,instituti, turističke agencije i institucije. Korištenje ovih objekata imadragocjene pedagoško-didaktičke vrijednosti,jer doprinosi proširivanju znanja učenika,povećanju njihove primjerenosti, formiranju pozitivnih stavova prema radnim, kulturnim,društveno-korisnim i rekreativno-korisnim aktivnostima.8. TEHNIČKA POMAGALA I UREĐAJI U NASTAVIUređaji u nastavi su: gramofon, magnetofon, radio aparat, tv, videorekorder, mikroskop,grafoskop,kompjuter, itd. Oni nisu izvori znanja. Posredstvom njih se stavlja u funkciju nastavnosredstvo kao izvor informacije (slika, zvuk,slajd,tv film).U nastavi svih nivoa obrazovanja i vrsta koristi se mnoštvo raznolikih tehničkih pomagala kaošto su: razni stolci, geometrijske sprave, aplikatori, okviri, alati, posude.8.1 Nastavna sredstvaNastavna sredstva su izvori znanja, nosioci informacija, medijumi u nastavi. Ona omogućujuočiglednost i induktivan put saznanja u nastavi. Nastavna sredstva primjenjuju se najčešćepomoću uređaja i tehničkih pomagala u odgovarajućim nastavnim objektima u cilju olakšavanjai poboljšanja kvaliteta rada učenika u nastavi.
  • 26. Didaktički značaj nastavnih sredstava je u tome što posreduju u procesu upoznavanjaprogramskih saržaja i služe kao izvor sticanja znanja, usavršavanja vještina, formiranja navika,razvijanja vizuelnih auditivnih, misaonih,taktilnih,i ostalih sposobnosti, pozitivnih emocija iosobina ličnosti.Savremena nastavna sredstva olakšavaju napore učenika i nastavnika, omogućuju čvršćupovezanost između teorije i prakse, pojedinca i kolektiva.Didaktičko-metodička funkcionalnost primjene nastavnih sredstava ima sljedeće zahtjeve:1) Da su nastavna sredstva usklađena sa ciljevima i specifičnostima programskih sadržajaodređenog nastavnog predmeta;2) Da su prilagođena psihofizičkim sposobnostima učenika;3) Da doprinese racionalizaciji i ekonomičnosti nastave;4) Da podstiču didaktičko-metodičku inventivnost nastavnika;5) Da pojačavaju motivaciju učenika za učenje, istraživanje;6) Da su u skladu sa higijenskim,zdravstvenim,bezbjedonosnim i estetskim kriterijumima.Didaktičari koji polaze od karaktera rada u nastavi dijele nastavna sredstva na:1) Demonstrativna2) Laboratorijsko-eksperimentalna;3) Nastavno-radna;4) Manipulativna.Najčešća podjela nastavnih sredstava je prema aktiviranju pojedinih čula. Prema tomkriterijumu dijele se na: vizuelna, auditivna i audiovizuelna.1) Tekstualna nastavna sredstva-udžbenik je tekstualno nastavno sredstvo u kome sunaučno i didaktički prikladno izloženi i obrazloženi nastavni sadržaji. Postoje još:priručnici, enciklopedije, rječnici.
  • 27. 2) Vizuelna nastavna sredstva-su neposredni i posredni izvori saznanja koji se koriste uzpomoć čula vida, posmatranja. Najčešće se primjenjuje u osnovnoj školi. Vizuelnasredstva su: prirodni predmeti, makete, modeli, simulatori, mašine, oruđa, aparati,roba.3) Auditivna nastavna sredstva-posredstvom čula sluha omogućuju uspješnije usvajanjenastavnih sadržaja i ukupan razvoj ličnosti učenika.4) Audio-vizuelna nastavna sredstva-su moderna ostvarenja koja istovremeno u procesuučenja angažuju čulo sluha i vida.Ona otklanjaju jednostranost auditivnih i vizuelnihsredstava. Tu spadaju:nastavni filmovi,tv emisije.5) Manuelna nastavna sredstva-upotrijebljavaju se u okviru nastavnih aktivnosti gdje doizražaja dolaze radne operacije rukama. To su: učenički pribor, instrumenti, alati,materijali.9. ETAPE NASTAVOG PROCESA9.1 Planiranje nastavnog radaPlaniranje je povezano sa fazom pripremanja. Analiza uspjeha učenika u prethodnom periodu,izbor,raspoređivanje i vremensko dimenzionisanje programskih sadržaja za svaki predmet.Postoji globalno, orijentaciono,makroplaniranje, godišnje,mikroplaniranje, operativno.Godišnje planiranje-analiza prethodnog uspjeha, proučavanje važećeg nastavnog plana iprograma i proučavanje literature.Operacionalno ili tematsko-radi se svakog mjeseca,u okviru teme se određuje redosljed,obim idubina nastavnog sadržaja. Planira se izbor nastavnih sredstava, metoda.9.2. Pripremanje nastaveSelekcija i upoznavanje sa nastavnim sadržajima. Projektovanje aktivnosti, trajanje i vrsteaktivnosti. Vrste i oblici nastavnog rada,ishodi. Orijentaciona struktura pismene pripreme:
  • 28. 1) Opšti elementi pripreme: naziv škole i mjesto;datum, sat, razred i odjeljenje, nastavnik,cilj časa, metode.2) Tok rada na času i struktura nastavnog rada na času: uvod; glavni dio i završni dio.9.3.Uvođenje učenika u nastavni radNa početku školske godine, na početku svakog nastavnog časa učenici se upoznavaju sagradivom. Motivacija i pažnja za predmet i gradivo, povezivanje sa prethodnim znanjem.Intelektualna, emocionalna i motivaciona priprema učenika.9.4.Obrada novog gradivaCentralna, osnovna etapa u nastavnom procesu. Pod rukovodstvom nastavnika učenici usvajaju,grade nova znanja(činjenice, pojmove,iskustva).9.5.Ponavljanje u nastaviUz pomoć ponavljanja uspostavljaju se trajnije i čvršće veze u memoriji učenika, kojima sespriječava zaboravljanje i razvija pamćenje. Razlikuje se više kriterijuma po kojimase određujeponavljanje: Prema obuhvaćenom gradivu-kompleksno,tematsko i fragmentarno Prema rasporedu-koncentrisano i raspoređeno Prema količini obrađenog gradiva-poslije obrađene teme, jedinice Prema vremenskoj realizaciji-na početku školske godine,tekuće, završno ponavljanje.9.6. Vježbanje u nastaviTo je često i sistematično ponavljanje određene radnje kako bi se trajnousvojila.Klasifikacija vježbanja: Usmena-dijalog,diskusija Pismena-izvještaji,referati,sem.radovi Grafički-skice,mape,tabele,karte Laboratorijska-upotreba pribora,instrumenata
  • 29.  Tehnička-izrada modela,maketa.Faze vježbanja: početno(sa puno grešaka); osnovno (kontinuirano); završno (svakodnevnapraktična primjena vještine).9.7. Provjeravanje i ocjenjivanjeVrši se zbog utvrđivanja ostvarenosti ishoda i ciljeva postavljenih u program nastavnogpredmeta.Realizuje se praćenjem rada učenika i ispitivanjem: Prethodno, tekuće i završno Tematsko provjeravanje i ispiti (specifičan oblik provjeravanja znanjaučenika;ispiti su oblik stručno-pedagoške i društvene kontrole pojedinačneikolekt.uspješnosti). Usmeno(razgovor),pismeno(kontrolni radovi,testovi),praktično(procjenaznanja,vještina).9.8.OcjenjivanjeJe rezultat procjenjivanja i ispitivanja učenika.Funkcijeocjene:dijagnostička,informativna,regulativna. Vrste ocjenjivanja: brojčano i opisno.10. POJAM I VRSTE NASTAVECilj nastave je razvijanje intelektualnih operacija učenika, posebno vještina praktičnogdjelovanja. Vrste nastave: Prema institucijama u kojima se izvodi može biti:a)usmjerene aktivnosti u predškolskim ustanovama-gdje se u procesu fleksibilnovođenih vaspitno-obrazovnih aktivnosti djece upoznaju elementarni govorno-lezički,matematički pojmovi;b)osnovnoškolska nastava (razredna od I-Ivrazreda i predmetna od V-VIII,u kojoj sestiču osnovna znanja, vještine;c) srednjoškolska ( opšte obrazovna, stručno-teorijska i stručno-praktična u kojoj sestiču stručno-profesionalna znanja za razne vrste manje i srednje složenih poslova;d)univerzitetska (gdje se stiču znanja visokog,teorijskog i stručnog nivoa);
  • 30. e)specijalističke i postdiplomske studije (gdje se obrazuje naučno-istraživačkipodmladak). Postoje i nastava društvenih i humanističkih nauka, nastava prirodno-matematičkih,nastava lingvističkih nauka, nastava umjetničkih predmeta, nastava tehničkih nauka inastava primjenjenih nauka. Prema funkciji: redovna nastava, dopunska,dodatna, proužena, pripremna i kursnanastava. U zavisnosti od načina komunikacije nastavnika i učenika nastava može biti:direktna ilineposredna; indirektna ili posredna; nastava na daljinu. Prema prostorno-radnim uslovima: učionička nastava, kabinetska, nastava u prirodi,nastava u proizvodnim,društvenim i kulturnim institucijama.11.NASTAVNI ČASNastavni čas je osnovna organizaciono-vremenska i didaktička jeidnica nastavnog rada kojanačešće traje 45 min. To je organizaciono-pedagoška,sadržajno-logički i saznajno-psihološkiskladno zaokružena najmanja vremenska i programska cjelina koja zauzima tačno određenomjesto u školskom danu i sedmici.Nastavni ča sje najmanja vremenska cjelina nastavnog procesa. Najmanja sadržajna cjelina unastavnom procesu je nastavna jedinica.11.1 Tipovi nastavnih časovaMilan Janjušević razlikuje tri tipa časa:1) Časovi za obradu novog gradiva;2) Časovi za utvrđivanje gradiva;3) Mješoviti časovi.Đorđe Lekić dijeli na:
  • 31. 1) Čas obrade novog gradiva;2) Čas utvrđivanja novog gradiva;3) Čas ponavljanja utvrđenog gradiva.Vladimir Poljak:1) Uvodni čas;2) Čas obrade;3) Čas ponavljanja i vježbanja;4) Čas provjeravanja.11.2 Organizacija i struktura časaOna zavisi od sljedećih elemenata: složenosti i specifičnosti nastavnih sadržaja, cilja i zadatakarada na času; materijalno-tehničke osnove; oblika i metoda, nastavnih sistema i modela.Strukturu časa čine: uvodni, glavni i završni dio.

×