Prir 08 09-15_o_covjeku (1)
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Like this? Share it with your network

Share
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Be the first to comment
No Downloads

Views

Total Views
1,705
On Slideshare
1,705
From Embeds
0
Number of Embeds
0

Actions

Shares
Downloads
27
Comments
0
Likes
4

Embeds 0

No embeds

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
    No notes for slide

Transcript

  • 1. Sistem organa za izlučivanje
  • 2. Sustav organa za izlučivanje ima uloguizbacivanja štetnih i nepotrebnih tvari izorganizma, a čine ga parni bubrezi, parnimokraćovodi, mokraćni mjehur(bešika) imokraćna cijev.Bubrezi su smješteni u straženjem dijelutrbušne šupljine odmah ispod ošita, bočnood kralješnice. Imaju oblik graha i smeđesu boje: dugi su oko 10, a široki oko 6,5cm.
  • 3. • Bubrezi su izuzetni organi u našem organizmu, od kojih nam zavisi život. Zemlja i naše tijelo imaju nešto zajedničko: da bi ostali u životu i Zemlji i nama treba filter. Zemlji je potrebna zaštita od stalnog bombardovanja štetnih zraka od sunca. Ozonski omotač naše atmosfere ih filtrira, dozvoljavajući svijetlu, koje podržava život, da prođe do Zemlje.• Postoji izuzetna analogija između ozonskog omotača koji štiti našu zemlju i bubrega koji su zaštitnici tijela. Mnogi hemijski procesi ispuštaju toksične supstance i otpad u naš krvotok. U slučaju da se ne odstrane, prouzrokovali bi nam ozbiljne probleme, pa čak i smrt. Takav otpadni materijal mora se neprestano filtrirati i uklanjati.• Filtriranje je jedna od glavnih funkcija bubrega
  • 4. • Ali kako ovi mali organi mogu prepoznati, izdvojiti i ukloniti štetne supstance, a u isto vrijeme osigurati da vitalni elementi opstaju i hrane tijelo? Ljudi, normalno imaju dva bubrega, po jedan smješten sa obe strane kičme, u donjem dijelu leđa. Bubreg je žljezdani organ koji izlučuje mokraću i po obliku nalikuje na zrno graha. Svaki bubreg je dugačak po 10 cm, širok 5 cm, a debeo 2,5 cm. Težak je otprilike 120 do 200 grama.• Tečni dio krvi, prolazeći kroz bubrege, prečišćava se oko 50 puta na dan.• Bubrezi upravljaju kretanjem cjelokupne tečnosti u organizmu, pa se tako u 24 h filtrira ukupno oko 180 litara tečnosti. Devedeset devet posto tečnosti vraća se natrag u krvotok, dok se oko 1,5 litre vode i rastvorenih otpadnih materija u urinu izbaci u toku svakog dana.
  • 5. • Glavni dio ovog sustava su bubrezi, parni organi smješteni ispod šita,između potrbušnice i stražnje stijenke trbušne šupljine.• Osnovna funkcija: stvaranje mokraće i filtracija krvi
  • 6. • Bubreg ima oblik zrna graha, u čijoj sredini ulaze/ izlaze bubrežna arterija, vena, limfne žile, živci, mokraćovod.• Sastoji se od kore i srži• Srž je građena u obliku nekoliko obrnutih piramida- koje se nastavljaju u bubrežne čašice-koje se nastavljaju u bubrežnu zdjelicu-koja se nastavlja u ureter, mokraćni mjehur, uretru
  • 7. • Osnovna funkcionalna jedinica bubrega je nefron• Nefron se sastoji od glomerula i tubula• Iz aorte krv dolazi u bubreg bubrežnom arterijom, koja se grana do arteriola, a koje se protežu do glomerula
  • 8. • U svakom bubregu ima preko milion nefrona. Cjevasti sistem, koji se nalazi u svakom pojedinačnom nefronu, u prosjeku je dugačak oko 3 cm i širok samo 0,05 mm. Pa ipak, kada bi bilo moguće rasplesti sve tubuluse jednog bubrega, njihova dužina bi bila 30 kilometara. Bowmanova čahura je zapravo uvučen kraj savijenog tubulusa nefrona. Ovaj tubulus je obavijen mrežom vrlo malih krvnih sudova, zvanih kapilari.• Tubulus se nastavlja u veću sabirnu cijev, koja odnosi otpad i toksične supstance. Sekcija bubrega od vrha do dna otkriva nekoliko obilježja koja se dobro uočavaju i označavaju osnovnu strukturu bubrega.
  • 9. • Da biste predstavili sebi kako funkcioniše bubreg, zamislite stadion s hiljadama gledalaca koji dolaze na utakmicu. Najprije se to mnoštvo mora podijeliti u velike redove. Kako prilaze stadionu dijele se u manje redove. Zatim ljudi iz svakog reda prolaze jedan po jedan kroz sigurnosne kapije, gdje se osobe sa opasnim materijalom ili bez karte odvajaju na stranu.• Gledaoci s kartom prolaze do određenih mjesta. Slično tome, svi ti elementi koji sačinjavaju našu krv treba da procirkulišu kroz cijelo tijelo.
  • 10. • Međutim, dok to čine, oni uvijek iznova moraju prolaziti kroz naše bubrege putem velikih krvnih sudova, bubrežnih arterija. Svaka od njih doprema krv do jednog od bubrega. Nakon što uđe u bubreg, bubrežna arterija se grana u manje arterije u centralnom i perifernom sloju, koje dopremaju krv u sve dijelove bubrega.
  • 11. • U nefronu, u njegovom glomerulu, filtrira se krv- dobiveni filtrat je primarna mokraća• Prolaskom primarne mokraće kroz tubule,veći dio vode i otopljenih tvari se resorbira, neresorbirani dio odlazi u završne kanaliće,pa u sabirne kanale, pa u bubrežne piramide i dalje.
  • 12. • Proces stvaranja primarne mokraće filtracijom iz krvi u glomerulu, naziva se glomerularna filtracija.• Kroz pore na membrani koju čine stjenka kapilare i stjenka glomerula, prolaze voda i niskomolekularne tvari plazme,ne prolaze krvna tjelešca i veće molekule kao bjelančevine.
  • 13. • U tubulima događa se proces resorpcije- vode, elektrolita, iona Na i K• O procesu resorpcije ovisi količina izlučene mokraće iz tijela (diureza)• Resorpcija ovisi o djelovanju antidiuretskog hormona neurohipofize• Resorbiraju se još i AK, glukoza• Sve se resorbira ukoliko tog svega nema previše
  • 14. • Bubrezi moraju apsolutno osigurati sve važne elemente krvi.• Tečnost koja teče kroz tubulus u ovoj fazi jeste jedna vodena mješavina, koja se sastoji od rastvorenih korisnih molekula zajedno sa otpacima i neželjenim supstancama. Specijalizovane ćelije duž unutrašnjeg zida tubulusa prepoznaju korisne molekule kao što su: voda, soli, šećeri, minerali, vitamini, hormoni i amino- kiseline.
  • 15. • Oni se efikasno izvlače u zid tubulusa i proslijeđuju nazad u kapilare, da bi ponovo ušle u krvotok. Kapilari se ponovo povezuju kao male vene, koje se zatim spajaju, da bi postale veliki krvni sud koji se zove bubrežna vena.• Putem vene krv, sada filtrirana i pročišćena, napušta bubreg i ide dalje da podržava život u organizmu. Tečnost koja ostaje u tubulusu sadrži supstance koje tijelo ne želi.• Dok ta tečnost nastavlja da teče duž tubulusa prema većem sabirnom tubulusu, tj. sabirnoj cijevi, druge ćelije u zidu tubulusa (čistači) ispuštaju dodatne izlučevine u njega, kao što su: amonijak, kalijum, ureja, mokraćna kiselina i višak vode. Konačni proizvod jeste urin.
  • 16. • Nastanak mokraće :• 1.-primarna mokraća nastaje u bubrežnim tjelašcima ; sadrži korisne tvari ( glukoza , soli,aminokiseline ) i štetne tvari ( amonijak, mokraćna kiselina, višak soli .. )• 2.-konačna – .-sekundarna – definitivna mokraća nastaje u bubrežnim cjevčicama Sastav : voda, amonijak, mokraćna kiselina, mokraćevina, soli...
  • 17. • Urin ulazi u karlicu i zatim odlazi putem uretera, cijevi koja spaja bubreg i mokraćni mjehur. Urin se skuplja u mjehuru prije nego što bude izbačen iz tijela.• Mjehur se postepeno puni, a njegovi mišićni zidovi u stanju su da se prilagode obimu koji se povećava. Potreba za pražnjenjem može obično da se zanemari sve dok se u mjehuru ne nagomila 350-400 ml mokraće. Nefroni filtriraju svih 5,5 litara krvi, svakih 45 minuta. U vrijeme kada se različite supstance reapsorbuju, zdravo tijelo može na svakih 24 h izbaciti oko 2 l otpadaka u obliku urina. Kakav marljiv i temeljan sistem za filtriranje!
  • 18. 1. Najvažniji štetni spoj koji se izlučuje je mokraćevina ili karbamid, kao konačni produkt metabolizma bjelančevina.2. Reapsorpcija iona Na važna je za održavanje volumena plazme i krvnog tlaka.3. Izlučivanje iona sudjeluje u održavanju acidobazne ravnoteže
  • 19. • Bolesti sustava organa za izlučivanje Različiti mikroorganizmi mogu uzrokovati upalu bubrega ili mokraćnih puteva. Ukoliko se ne liječe, mogu uzrokovati oštećenja i poremećaje u funkciji bubrega i mokraćnih puteva. Taloženjem različitih organskih i anorganskih spojeva u bubregu, mogu nastati bubrežni kamenci. Oni uzrokuju poremećaje u radu bubrega i bolove
  • 20. • Zatajivanje rada bubrega ozbiljna je bolest. Ukoliko zataji samo jedan bubreg, drugi počinje pojačano raditi i tako nadoknađuje manjak. Ukoliko pak zataje oba bubrega, osoba mora dva do tri puta tjedno obavljati hemodijalizu, odnosno izvantjelesno pročišćavanje krvi koje se vrši aparatima koji oponašaju bubreg filtrirajući štetne tvari iz krvi. Najbolja pomoć takvim osobama je presađivanje ili transplantacija bubrega sa živog ili umrlog davatelja