• Share
  • Email
  • Embed
  • Like
  • Save
  • Private Content
šIrenje pustinja   blečić, majstorović i šatara
 

šIrenje pustinja blečić, majstorović i šatara

on

  • 896 views

 

Statistics

Views

Total Views
896
Views on SlideShare
896
Embed Views
0

Actions

Likes
0
Downloads
8
Comments
0

0 Embeds 0

No embeds

Accessibility

Categories

Upload Details

Uploaded via as Microsoft PowerPoint

Usage Rights

© All Rights Reserved

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Processing…
Post Comment
Edit your comment

    šIrenje pustinja   blečić, majstorović i šatara šIrenje pustinja blečić, majstorović i šatara Presentation Transcript

    • ŠirenjePustinja
      Opustinjavanje, u literaturičesto dezertifikacija ili desertifikacija u značenjunapredovanja, širenjapustinja, proces je pogoršanjakvaliteta tla u relativno sušnimpodručjima aridne i poluaridneklime. Ovopogoršanjakvalitetatlauzrokuješirenjeodnosnonastajanjepustinja iliuvetasličnihpustinjskim. Pre napredovanjapustinjenajčešće se u područjuuzpustinjuodvogprocesaširenja stepe. Ranijaraznolikost biljnog pokrova se gubi, rastujošsamovrste trave s vrloskromnimzahtevima.
    • Pojampotičeodlatinskog desertusfacere, što bi prevedenoznačilo "pustošiti", "opustošiti". Pri tome se pod dezertifikacijomnajčešćemislinaširenjepustinjaizazvano antropogenim aktivnostima, zarazlikuodširenjapustinjekoje je uzrokujuprirodničinitelji. Uslovza to je postizanječoveka u konkretni ekosistem.
    • Razlozi
      Opustinjavanje može poboljšiti vetar, ispiranje vodom i zasoljavanje. Većina uzroka dezertifikacije je antropogeno, zasniva se na ljudskom delovanju. Pored toga, određenu ulogu imaju i prirodna kolebanja u količini padavina, tako da razdoblja suše mogu pokrenuti ili pojačati ovaj proces.
      Najčešće posizanje ljudi u gospodarenje prirodom i njenim resursima u sušnim područjima sastoji se u pretjeranoj ispaši, što znači da je količina stoke po jedinici površine u datim suvim klimatskim uslovima prevelika. Ispaša oštećuje biljni pokrov brže nego što se on može obnoviti, a čupanje trave labavi čvrstoću tla. Posljedica je povećanje erozije, što dodatno oduzima biljnom pokrovu podlogu za rast.
    • Zatim, sledi neodgovarajuće korištenje poljoprivrednih površina. Skraćivanje vremena parloga, manjkave tehnike navodnjavanja, obrada tla na obroncima na neprikladan način koji pospešuje eroziju, i uzgoj neprikladnih vrsta biljaka najčešći su uzroci promena u tlu i lošijeg rasta biljaka što opet dovodi do povećane erozije. Hemijske stvari, kao što su gnojivo ipesticidi kao i težina mehanizacije za obradu tla izazvano povećava njegovu ugaženost i može dovesti do istrebljenja kišnih glista.
      Jednim od vrlo značajnih uzroka dezertifikacije može se smatrati krčenje šuma (deforestacija). Povećanje poljoprivrednih površina kao i potreba za ogrevnim i građevinskim drvom u mnogim delovima zemlje dramatično su smanjili šumske površine, naročito u gusto naseljenim delovima Afrike gde je drvo još uvek najvažniji izvor energije.
    • Posledice
      Prema procenama tela UNa, daleko više od jedne milijarde ljudi i oko jedne trećine poljoprivrednih površina na Zemlji pogođeni su degradacijom tla, pa time i potencijalno izloženi dezertifikaciji. Ovo se odnosi naročito na područje Sahela u Sjevernoj i delove Južne Afrike, kao i Središnju i Južnu Aziju, delove Sjeverne i Južne Amerike, i na neka područja Južne Europe.
    • Opustinjavanja imaju vrlo duboke ekološke i gospodarske posledice koje su gotovo bez iznimke negativne. Značajno opada produktivnost zemlje a naročito šumskog gospodarstva, brojvrsta i jedinki preostalih vrsta značajno opada što upravo u siromašnijim predjelima zbog njihove velike ovisnosti o prirodnim resursima i često malim rezervama i nepostojanja alternativa može imati vrlo teške posledice. Dezertifikacija smanjuje raspoloživost osnovnih usluga ekosustava i ugrožava sigurnost ljudi. Zbog toga je dezertifikacija važna prepreka u razvoju, pa suUjedinjeni narodi proglasili 2006. godinu međunarodnom godinom pustinja i dezertifikacije.
    • Mere zaštite
      Delotvornastrategijazasuzbijanjeopustinjavanjasastoji se u praviluodpaketameras područjašumarstvaipoljoprivrede, alisadržiipolitičkeisocijalneaspekte. Tako se možetrajnouspetis projektom pošumljavanja isadnjomzaštitnihpojasevaodstabalaakomesnostanovništvo s jednestranepostanesvesnoveličineproblema, iako se s drugestranestanovništvuosigurazamjenazaogrevnodrvo. Pri tome suodlučujućaipitanjaprirastastanovništvainjihovodlazak u gradove, jer to čestomožeonemogućitialternativnarešenja.
    • Za uspešno dugoročno suzbijanje dezertifikacije neophodno je i rešavanje ekonomskih i političkih problema pogođenih zemalja. Smatra se, da je pošumljavanje obećavajuća mera. Pri tome se na njivama sadi drveće. To s jedne strane smanjuje erozijsko delovanje vetra, a s druge senkom smanjuje isparavanje vlage iz tla.
      Istovremeno se širom svijeta traga za mogućim metodama sprečavanja širenja pustinja. U različitim zemljama stupanj kao i načini ugroženosti su različiti, pa i metode i raspoložive mogućnosti sprečavanja dezertifikacije, njenog usporavanja ili vraćanja već dezertificiranog tla ponovo kulturi, međusobno se razlikuju.
    • Radile:Katarina BlečićAndrijana MajstorovićMaja Šatara