Sjeverni Velebit
Općenito… <ul><li>Nacionalni park Sjeverni Velebit proglašen je 09.06.1999. godine, a Javna je ustanova započela s radom n...
<ul><li>Površina parka iznosi 109 km2, a unutar istog nalazi se strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, koji predstavl...
<ul><li>U sklopu parka nalaze se još botanički rezervat &quot;Visibaba&quot;, na kojemu se nalazi najveće nalazište endemi...
<ul><li>Park je ispresijecan brojnim planinarskim stazama, od kojih je najpoznatija Premužićeva staza, nazvana po graditel...
<ul><li>S planinskih vrhunaca pruža se prekrasan pogled na Jadransko more i otoke Pag, Rab, Goli, Prvić i Krk, te na ličko...
<ul><li>Kulturna baština parka očituje se u brojnim ruševinama starih stočarskih stanova, kuća i suhozida, koji svjedoče o...
Geologija
<ul><li>Najstarije stijene koje danas nalazimo na površini grade centralno područje doline Štirovače. Stvarane su u nekada...
<ul><li>U razmaknutim područjima prethodno plitkomorskog okoliša nastajala su uska i duboka korita. U najdubljim dijelovim...
<ul><li>U okršenim udolinama i ponikvama talože se potocima donešeni kopneni talozi, iz kojih su nastale klastične stijene...
<ul><li>Kopneni režim trajao je između 10 i 14 milijuna godina (prije cca 224-212 mil. god), do potkraj trijasa, kada je m...
<ul><li>Stijene iz najmlađeg mezozoiskog razdoblja - krede - koje je trajalo oko 77 mil. godina (od prije 142 do prije 66 ...
<ul><li>Krupni i sitni ulomci, uglavnom karbonatnih stijena različitih starosti (jurske, kredne, paleogenske), te velike k...
Voda & krš <ul><li>Otapanjem karbonatnih stijena pod utjecajem voda obogaćenih ugljičnim dioksidom, procesom okršavanja na...
<ul><li>Na površini stijena nastajale su morfološke tvorevine poznate kao grižine ili škrape, ponikve, uvale, polja, kukov...
Ponikve <ul><li>U šupljinama, nastalim uz rasjede, voda otapa i njihove svodove, uslijed čega dolazi do urušavanja i stvar...
<ul><li>Dolaskom do svoda spilje koja je ispunjena zrakom, procjeđuje se kroz njen strop. Ulaskom u podzemni prostor iz ka...
<ul><li>Akumulacijom taloga kroz tisuće godina nastaje stalagmit. Kada se spoje stalaktit i stalagmit, formira se stup. </...
Vode <ul><li>Zahvaljujući složenoj geološkoj građi te velikim količinama oborina (2600mm), dolina Štirovače odlikuje se sv...
<ul><li>U krškom području gotovo da i nema dijela terena koji ne bi mogao biti izložen onečišćenju, a da se to onečišćenje...
Biologija
<ul><li>Kao rijetko koja planina u Europi, a nijedna u Hrvatskoj, Velebit obiluje raznolikošću i brojnošću biljnih vrsta -...
Šume <ul><li>šuma hrasta medunca i bijeloga graba (Querco-Carpinetum orientalis) </li></ul><ul><li>šume crnoga graba i hra...
<ul><li>Šume autothonog crnog bora </li></ul><ul><li>Pretplaninska bukova šuma s copocem </li></ul><ul><li>Šume drevnih sm...
Biljne zajednice travnjaka i livada <ul><li>BILJKE </li></ul><ul><li>Kitajbelov jaglac (Primula kitaibeliana) </li></ul><u...
Majčina dušica <ul><li>sljez </li></ul><ul><li>Waldsteinova zvončika  trputac </li></ul>
Biljne zajednice stijena, točila i kamenjara <ul><li>Balinovac </li></ul><ul><li>pušina (Silene saxifraga) </li></ul><ul><...
<ul><li>pušina </li></ul><ul><li>Scopolijeva </li></ul><ul><li>Gušarka </li></ul><ul><li>runolist </li></ul><ul><li>žednja...
Životinje <ul><li>mrki medvjed (Ursus arctos) </li></ul><ul><li>ris (Lynx lynx) </li></ul><ul><li>vuk (Canis lupus) </li><...
Gljivlji svijet  <ul><li>Gljivlji svijet sjevernog Velebita vrlo je raznolik i bogat, no do sada se o njemu znalo vrlo mal...
<ul><li>The End </li></ul>
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Sjeverni Velebit

1,397

Published on

Published in: Education
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total Views
1,397
On Slideshare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
0
Actions
Shares
0
Downloads
21
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Sjeverni Velebit

  1. 1. Sjeverni Velebit
  2. 2. Općenito… <ul><li>Nacionalni park Sjeverni Velebit proglašen je 09.06.1999. godine, a Javna je ustanova započela s radom na temelju ukaza Sabora RH od 16. rujna iste godine. Područje je proglašeno nacionalnim parkom zbog izrazite raznolikosti krških fenomena, bogatstva živog svijeta i iznimnih prirodnih ljepota na relativno malom prostoru. </li></ul>
  3. 3. <ul><li>Površina parka iznosi 109 km2, a unutar istog nalazi se strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, koji predstavlja specifičan geomorfološki fenomen na kojemu je do sada otkriveno više od 150 jama, od kojih je najpoznatija Lukina jama, jedna od najdubljih u svijetu uopće, otkrivena 1999. godine. </li></ul>
  4. 4. <ul><li>U sklopu parka nalaze se još botanički rezervat &quot;Visibaba&quot;, na kojemu se nalazi najveće nalazište endemične hrvatske sibireje ( Sibiraea altaiensis ssp. croatica ), te botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Velika kosa, koji se ističe bogatstvom visokoplaninske flore. Unutar rezervata nalazi se i poznati Velebitski botanički vrt, kojega je osnovao prof. Fran Kušan još davne 1967. godine. </li></ul>
  5. 5. <ul><li>Park je ispresijecan brojnim planinarskim stazama, od kojih je najpoznatija Premužićeva staza, nazvana po graditelju ing. Anti Premužiću koji ju je projektirao još davne 1930. godine, dok je sama gradnja dovršena 1933. godine. Staza prolazi kroz najljepše i najzanimljivije dijelove sjevernog Velebita. </li></ul>
  6. 6. <ul><li>S planinskih vrhunaca pruža se prekrasan pogled na Jadransko more i otoke Pag, Rab, Goli, Prvić i Krk, te na ličko zaleđe s kontinentalne strane. </li></ul>
  7. 7. <ul><li>Kulturna baština parka očituje se u brojnim ruševinama starih stočarskih stanova, kuća i suhozida, koji svjedoče o prošlim vremenima kada je ovo područje naseljavao znatno veći broj ljudi, koji se kasnije raselio po svijetu, ostavivši samo tragove svoje nazočnosti na ovom iznimno lijepom i neponovljivom prostoru. </li></ul>
  8. 8. Geologija
  9. 9. <ul><li>Najstarije stijene koje danas nalazimo na površini grade centralno područje doline Štirovače. Stvarane su u nekadašnjim morskim plićacima u razdoblju od prije 241 do 227 milijuna godina, taloženjem algalnih vapnenca. Geološki, to je vrijeme srednjega trijasa koje je bilo obilježeno jačom tektonskom aktivnošću, uslijed koje je došlo do razlamanja i razmicanja površinskog dijela Zemljine kore. </li></ul>
  10. 10. <ul><li>U razmaknutim područjima prethodno plitkomorskog okoliša nastajala su uska i duboka korita. U najdubljim dijelovima korita javljale su se podmorske vulkanske erupcije. Paralelno s izljevima lave odvija se i taloženje vulkanoklastičnog materijala iz kojih su nastajali tufovi, tufiti, rožnjaci i klastične stijene: šejlovi i pješčenjaci . </li></ul>
  11. 11. <ul><li>U okršenim udolinama i ponikvama talože se potocima donešeni kopneni talozi, iz kojih su nastale klastične stijene: šareni konglomerati nastali iz tadašnjih šljunaka, te pješčenjaci iz pijesaka i glinoviti šejlovi iz muljeva. Crvenkasto su obojeni od željeznih i aluminijskih oksida. Danas ih možemo vidjeti na površini na padinama u sjevernom dijelu Štirovače. </li></ul>
  12. 12. <ul><li>Kopneni režim trajao je između 10 i 14 milijuna godina (prije cca 224-212 mil. god), do potkraj trijasa, kada je more ponovno prekrilo ovo područje, pa se preko crvenkastih klastita talože karbonati. </li></ul>
  13. 13. <ul><li>Stijene iz najmlađeg mezozoiskog razdoblja - krede - koje je trajalo oko 77 mil. godina (od prije 142 do prije 66 mil. god.) nisu otkrivene na površini. . Prije 65 mil. godina, krajem krede, nastupilo je izdizanje i okopnjavanje čitavog krškog područja. Pod morem su ostali još samo neki rubni dijelovi platforme, gdje su se taložili paleogenski foraminiferski vapnenci, a danas su sačuvani uglavnom u jadranskom priobalju, Istri, Dalmaciji i Hercegovini. </li></ul>
  14. 14. <ul><li>Krupni i sitni ulomci, uglavnom karbonatnih stijena različitih starosti (jurske, kredne, paleogenske), te velike količine sitnozrnog materijala donešenog potocima i bujicama iz udaljenih područja kroz milijune godina cementirao se i formirao u novu stijenu - kršnik ili breču - koja po svom sastavu pripada karbonatnim klastitima, a koju geolozi danas zovu jelar breče - danas grade neke od najviših vrhova Sjevernog Velebita. </li></ul>
  15. 15. Voda & krš <ul><li>Otapanjem karbonatnih stijena pod utjecajem voda obogaćenih ugljičnim dioksidom, procesom okršavanja nastajao je krš. </li></ul>
  16. 16. <ul><li>Na površini stijena nastajale su morfološke tvorevine poznate kao grižine ili škrape, ponikve, uvale, polja, kukovi i stupovi, a u podzemlju jame, kaverne i spilje. </li></ul>
  17. 17. Ponikve <ul><li>U šupljinama, nastalim uz rasjede, voda otapa i njihove svodove, uslijed čega dolazi do urušavanja i stvaranja ponikava. Procjeđujući se kroz karbonatne stijene, voda postaje zasićena kalcijevim karbonatom. </li></ul>
  18. 18. <ul><li>Dolaskom do svoda spilje koja je ispunjena zrakom, procjeđuje se kroz njen strop. Ulaskom u podzemni prostor iz kapljice vode se oslobada nešto ugljičnog dioksida te odlazi u spiljsku atmosferu. Tako započinje proces nastajanja siga. Količina oborenog kalcijevog karbonata vremenom raste kroz svaku kapljicu vode, formirajući stalaktit. </li></ul>
  19. 19. <ul><li>Akumulacijom taloga kroz tisuće godina nastaje stalagmit. Kada se spoje stalaktit i stalagmit, formira se stup. </li></ul>
  20. 20. Vode <ul><li>Zahvaljujući složenoj geološkoj građi te velikim količinama oborina (2600mm), dolina Štirovače odlikuje se svim hidrogeološkim fenomenima krša. </li></ul><ul><li>Intenzivna tektonika na ovom području dovela je u kontakt stijene različitih hidrogeoloških svojstava. </li></ul><ul><li>Bokovi doline građeni su od slabopropusnih dolomitičnih stijena i nepropusnih klastičnih sedimenata. Na kontaktima tih stijena nalaze se mnogobrojni izvori. </li></ul>
  21. 21. <ul><li>U krškom području gotovo da i nema dijela terena koji ne bi mogao biti izložen onečišćenju, a da se to onečišćenje ne bi pojavilo nizvodno u slivu. Dodamo li tome i pojavu da onečišćene vode zbog kratkog boravka u sekundarnom poroznom krškom podzemlju (šupljine i pukotine nastale tektonskom aktivnošću, te kemijskim djelovanjem vode) neće autopurificirati kao u ostalim terenima, proizlazi da su od onečišćenja jedino sigurni oni izvori u čije sabirno područje ne ponire onečišćena voda. </li></ul>
  22. 22. Biologija
  23. 23. <ul><li>Kao rijetko koja planina u Europi, a nijedna u Hrvatskoj, Velebit obiluje raznolikošću i brojnošću biljnih vrsta - na području Velebita ima ih oko 2700, a u samom nacionalnom parku nekih 1500. </li></ul>
  24. 24. Šume <ul><li>šuma hrasta medunca i bijeloga graba (Querco-Carpinetum orientalis) </li></ul><ul><li>šume crnoga graba i hrasta medunca (Ostryo-Quercetum pubescentis) </li></ul><ul><li>primorska bukova šuma (Seslerio-Fagetum sylvaticae ) </li></ul><ul><li>na kontinentalnoj strani Velebita započinje zona brdskih bukovih šuma - Fagetum montanum </li></ul><ul><li>šume bukve i jele - Abieti-Fagetum dinnaricum </li></ul><ul><li>bukova šuma s urezicom - Homogyno sylvestris -Fagetum sylvaticae </li></ul><ul><li>Vlažni tip smrekove šume (Aremonio picetum, smrekova šuma s pavlovcem) </li></ul><ul><li>pretplaninska smrekova šuma s čopocem (Listero - Piceetum abietis) i gorska smrekova šuma s milavom (Calamagrostio - Piceetum) </li></ul><ul><li>zajednica bora krivulja - Pinetum mughi illyricum </li></ul>
  25. 25. <ul><li>Šume autothonog crnog bora </li></ul><ul><li>Pretplaninska bukova šuma s copocem </li></ul><ul><li>Šume drevnih smreka </li></ul>
  26. 26. Biljne zajednice travnjaka i livada <ul><li>BILJKE </li></ul><ul><li>Kitajbelov jaglac (Primula kitaibeliana) </li></ul><ul><li>Waldsteinova zvončika (Campanula waldsteiniana) </li></ul><ul><li>hrvatsko zvonce (Edraianthus graminifolius var. croaticus) </li></ul><ul><li>pušina (Silene multicaulis) </li></ul><ul><li>sljez (Malva moschata) </li></ul><ul><li>obična vrkuta (Alchemilla vulgaris) </li></ul><ul><li>majčina dušica (Thymus balcanus) </li></ul><ul><li>TRAVE </li></ul><ul><li>trava tvrdača (Nardus stricta) </li></ul><ul><li>crvena vlasulja (Festuca rubra) </li></ul><ul><li>zečina (Centaurea jacea) </li></ul><ul><li>lavlji zub (Leontodon hispidus) </li></ul><ul><li>celinščica (Prunella vulgaris) </li></ul><ul><li>uspravni ovsik (Bromus erectus) </li></ul><ul><li>djetelina (Trifolium montanum) </li></ul><ul><li>ivančica (Leucanthemum vulgare) </li></ul><ul><li>trputac (Plantago media) </li></ul><ul><li>trava smilica (Koeleria pyramidata) </li></ul><ul><li>livadna kadulja (Salvia pratensis) </li></ul>
  27. 27. Majčina dušica <ul><li>sljez </li></ul><ul><li>Waldsteinova zvončika trputac </li></ul>
  28. 28. Biljne zajednice stijena, točila i kamenjara <ul><li>Balinovac </li></ul><ul><li>pušina (Silene saxifraga) </li></ul><ul><li>dvocvjetna ljubica (Viola biflora) </li></ul><ul><li>kamenika (Saxifraga rotundifolia) </li></ul><ul><li>planinski stolisnik (Achillea clavenae) </li></ul><ul><li>Zavižan </li></ul><ul><li>planinska žutika (Berberis croatica) </li></ul><ul><li>Scopolijeva gušarka (Arabis scopoliana) </li></ul><ul><li>žednjak (Sedum rhodiola) </li></ul><ul><li>majčina dušica (Thymus acicularis) </li></ul><ul><li>runolist (Leontopodium alpinum) </li></ul>
  29. 29. <ul><li>pušina </li></ul><ul><li>Scopolijeva </li></ul><ul><li>Gušarka </li></ul><ul><li>runolist </li></ul><ul><li>žednjak </li></ul>
  30. 30. Životinje <ul><li>mrki medvjed (Ursus arctos) </li></ul><ul><li>ris (Lynx lynx) </li></ul><ul><li>vuk (Canis lupus) </li></ul><ul><li>divlja mačka (Felis sylvestris) </li></ul><ul><li>velebitska gušterica (Lacerta horvathi) – endem </li></ul><ul><li>divokoza (Rupicapra rupicapra) </li></ul><ul><li>srna (Capreolus capreolus) </li></ul><ul><li>jelen (Cervus elaphus) </li></ul><ul><li>zec (Lepus europaeus) </li></ul><ul><li>veliki tetrijeb (Tetrao urogallus) – simbol nacionalnog parka </li></ul><ul><li>danji leptiri (red Rhopalocera) </li></ul>
  31. 31. Gljivlji svijet <ul><li>Gljivlji svijet sjevernog Velebita vrlo je raznolik i bogat, no do sada se o njemu znalo vrlo malo. Istraživanja mikologa su u tijeku, i do sada je pronađen velik broj vrsta, od kojih neke nisu nikada prije viđene na ovim prostorima. </li></ul>
  32. 32. <ul><li>The End </li></ul>
  1. A particular slide catching your eye?

    Clipping is a handy way to collect important slides you want to go back to later.

×