Sto donosi clanstvo_eu-za_web
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Like this? Share it with your network

Share
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Be the first to comment
No Downloads

Views

Total Views
1,909
On Slideshare
1,909
From Embeds
0
Number of Embeds
0

Actions

Shares
Downloads
16
Comments
0
Likes
1

Embeds 0

No embeds

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
    No notes for slide

Transcript

  • 1. što donosi članstvo u Europskoj uniji pregled pregovar ačkih poglavlja Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integr acija republike hrvatske
  • 2. sadržaj Što donosi članstvo u europskoj unijiUvod 4Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji 5Pregovori s Europskom unijom 6pregovar ačk a poglavlja1 poglavlje: Sloboda kretanja roba 72 poglavlje: Sloboda kretanja radnika 93 poglavlje: Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga 114 poglavlje: Sloboda kretanja kapitala 135 poglavlje: Javne nabave 156 poglavlje: Pravo trgovačkih društava 167 poglavlje: Pravo intelektualnog vlasništva 178 poglavlje: Tržišno natjecanje 199 poglavlje: Financijske usluge 2110 poglavlje: Informacijsko društvo i mediji 2211 poglavlje: Poljoprivreda i ruralni razvitak 2412 poglavlje: Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika 3113 poglavlje: Ribarstvo 3314 poglavlje: Prometna politika 3515 poglavlje: Energetika 3716 poglavlje: Porezi 3917 poglavlje: Ekonomska i monetarna politika 41 besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslova18 poglavlje: Statistika 4319 poglavlje: Socijalna politika i zapošljavanje 4420 poglavlje: Poduzetništvo i industrijska politika 4621 poglavlje: Trans-europske mreže 4822 poglavlje: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata 4923 poglavlje: Pravosuđe i temeljna prava 5124 poglavlje: Pravda, sloboda i sigurnost 5325 poglavlje: Znanost i istraživanje 5526 poglavlje: Obrazovanje i kultura 5627 poglavlje: Okoliš 5828 poglavlje: Zaštita potrošača i zdravlja 6229 poglavlje: Carinska unija 6430 poglavlje: Vanjski odnosi 6531 poglavlje: Vanjska, sigurnosna i obrambena politika 6732 poglavlje: Financijski nadzor 6933 poglavlje: Financijske i proračunske odredbe 7134 poglavlje: Institucije 7235 poglavlje: Ostala pitanja 74dodaciI Pregled ostvarenih pregovaračkih zahtjeva Hrvatske 75II Pregled ostvarenih zahtjeva Europske unije za prijelaznim razdobljima 83III Financijski paket za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji 84Kontakti 86
  • 3. PriistuPanje euroPskoj uniji uvod Završetkom pregovora 30 lipnja 2011 Hr­ vatsku donosi usklađivanje i prilagodba do­ vatska je prošla još jednu zahtjevnu dio­ maćeg zakonodavstva sa zakonodavstvom nicu na svojem putu prema punopravnom Europske unije po svim poglavljima pre­ članstvu u Europskoj uniji. Rezultati sko­ govora, a sve kako bi na dan referenduma ro šestogodišnjih pregovora sadržani su u svoju konačnu odluku svatko mogao teme­ Ugovoru o pristupanju Hrvatske Europskoj ljiti na cjelovitoj informaciji i objektivnim uniji koji će u prosincu potpisati najviši činjenicama. predstavnici Hrvatske i država članica Eu­ Ovdje također donosimo i pregled ostvarenih ropske unije. Konačnu odluku o tome hoće pregovaračkih zahtjeva Hrvatske, odnosno li Hrvatska doista postati 28. država čla nica svih onih prijelaznih razdoblja, trajnih od­ Europske unije donijet će hrvatske građan­ stupanja i drugih dogovora koje smo tijekom ke i građani na referendumu koji će biti ras­ pregovora postigli s Europskom unijom, vo­ pisan nakon potpisivanja Ugovora besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 deći računa o interesima hrvatskog društvai europskih integr acija republike hrvatske Nakon pozitivnog ishoda referenduma, sli­ i gospodarstva, uvijek kada smo smatrali da jedi postupak potvrđivanja Ugovora u Hr­ su oni potrebni za lakšu, djelotvorniju i bez­ vatskom saboru i u svim državama člani­ bolniju prilagodbu europskim standardima. cama Europske unije, sukladno njihovim Osim hrvatskih zahtjeva čitatelj će pronaći iministarstvo vanjskih poslova ustavnim odredbama. Nakon što ga svih 27 pregled ostvarenih zahtjeva Europske unije država članica i Hrvatska ratificiraju, Ugo­ za prijelaznim razdobljima. Predstavljamo i vor će stupiti na snagu, čime će Hrvatska 1. financijski paket za pristupanje Republike srpnja 2013. godine i službeno postati puno­ Hrvatske Europskoj uniji izrađen prema pla­ pravna članica Europske unije. niranom stupanju u članstvo, 1. srpnja 2013. Na ovom važnom pravnom aktu temeljem godine. Vjerujemo da ćete u ovoj publikaciji kojega Hrvatska pristupa Europskoj uniji pronaći pojašnjenja koja će Vam pomoći u radili su hrvatski i europski stručnjaci te boljem razumijevanju pregovora ali i svega je on, u svrhu informiranja hrvatske jav­ što je pred nama nosti u rujnu ove godine, zajedno s ranije Budete li imali dodatnih pitanja, pozivamo objavljenim pregovaračkim stajalištima i Vas da se obratite na naš besplatni info­tele­ drugim dokumentima temeljem kojih je Hr­ fon 080 622 622, da nam pišete na Ministar­ vatska vodila pregovore, učinjen dostupnim stvo vanjskih poslova i europskih integra­ javnosti na internetskim stranicama Vla­ cija, Trg Nikole Šubića Zrinskog 7–8, 10000 de Republike Hrvatske kao i Ministarstva Zagreb, da nam pošaljete e­mail na mvpei@ vanjskih poslova i europskih integracija mvpei hr ili da posjetite naše internetske Kao daljnji doprinos informiranju hrvatske stranice www mvpei hr  javnosti o promjenama koje će punoprav­ no članstvo donijeti Hrvatskoj i njezinim građanima Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija pripremilo je i ovu publikaciju koja nastoji pružiti pregled re­ zultata pregovora po svim pregovaračkim poglavljima Namjera nam je da svakom za interesiranom građaninu pružimo infor­ maciju o glavnim promjenama koje za Hr­ 4
  • 4. PristuPanje euroPskoj unijiugovor o pristupanju republikehrvatske europskoj unijiUgovor o pristupanju Republike Hrvatske mjera potpora i popis lijekova) te jedan pro­Europskoj uniji međunarodni je ugovor iz­ tokol (o određenim aranžmanima u vezi smeđu država članica Europske unije i Re­ Kyotskim protokolom uz Okvirnu konven­publike Hrvatske čije je sklapanje i stupanje ciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime)na snagu pravna pretpostavka za ostvariva­ Uz Akt o pristupanju bit će također prilo­nje članstva Republike Hrvatske u Europ­ ženi službeni prijevodi izvornih ugovora naskoj uniji i Europskoj zajednici za atomsku hrvatski jezik, koji će postati službeni jezikenergiju Europske unije.Ugovorom o pristupanju utvrđuje se da Re­ Prigodom potpisivanja Ugovora o pristu­publika Hrvatska, po njegovom stupanju na panju Republika Hrvatska i države članice besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslovasnagu, postaje stranka Ugovora o Europskoj Europske unije potpisat će i Završni akt,uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske koji je politički i zaključni dokument Me­unije i Ugovora o osnivanju Europske zajed­ đuvladine konferencije o pristupanju. Unice za atomsku energiju, kako su izmije­ Završnom aktu naznačuju se tekstovi kojinjeni i dopunjeni (u daljnjem tekstu: izvor­ su sastavljeni i usvojeni na Međuvladinojni ugovori) te se utvrđuju uvjeti za primanje konferenciji (Ugovor o pristupanju i Akt ou članstvo Republike Hrvatske i prilagodbe pristupanju), upućuje se na tekstove koji seizvornih ugovora koje su potrebne radi tog prilažu Aktu o pristupanju, te se primaju naprimanja u članstvo. znanje dane izjave povezane s provedbomTekst Ugovora o pristupanju sastoji se od Ugovora o pristupanju, kao i razmjena pi­osnovnog teksta, koji ima četiri članka, te sama između Europske unije i Hrvatske oteksta Akta o uvjetima pristupanja Republi­ postupku obavješćivanja i savjetovanja zake Hrvatske i prilagodbama Ugovora o Eu­ donošenje određenih odluka i drugih mjeraropskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Eu­ u razdoblju do datuma pristupanja Republi­ropske unije i Ugovora o osnivanju Europske ke Hrvatske Europskoj uniji.zajednice za atomsku energiju, s prilozima i Prema odredbama Ugovora o pristupanju,njihovim dodacima (u daljnjem tekstu: Akt kao datum njegovog stupanja na snagu utvr­o pristupanju) Akt o pristupanju sukladno đen je 1. srpnja 2013. godine, pod uvjetomrezultatima pregovora utvrđuje uvjete pri­ da ga sve države članice Europske unije istupanja Republike Hrvatske Europskoj uni­ Republika Hrvatska ratificiraju u skladu saji te s time u vezi sadrži potrebne prilagodbe svojim ustavnim odredbama, a svoje ispra­izvornih ugovora i relevantnog sekundar­ ve o ratifikaciji polože kod Vlade Talijanskenog zakonodavstva Europske unije. Republike do 30. lipnja 2013. Akt o pristupanju ima 55 članaka, 9 prilo­ga, dva dodatka prilozima (popis postojećih Tekst Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, zajedno s dodacima, objavljen je na stranicama Vlade (www.vlada.hr) i Ministarstva vanjskih poslova i eu­ ropskih integracija (www.mvpei.hr) 5
  • 5. pregovori s europskoM unijoM PriistuPanje euroPskoj uniji Do stupanja u članstvo Europske unije 1. na tzv. prijelazna razdoblja, dodatno vrije­ srpnja 2013. Hrvatska treba preuzeti cje­ me za prilagodbu. U pojedinim slučajevima lokupnu pravnu stečevinu Europske unije Hrvatskoj su također odobrena trajna odstu­ (tzv acquis) i osposobiti se za njezinu učin­ panja od primjene pravne stečevine (dero­ kovitu primjenu Upravo se iz tih razloga gacije), kao i posebni dogovori i odredbe ko­ pregovori o pristupu često i ne smatraju kla­ jima su zaštićene ili uzete u obzir određene sičnim pregovorima, nego procesom prila­ posebnosti Hrvatske i njezinih proizvoda, godbe države kandidatkinje vrijednosnom, usluga i djelatnosti u pojedinim sektorima političkom, pravnom, gospodarskom i druš­ Neka prijelazna razdoblja za primjenu prav­ tvenom sustavu Europske unije. ne stečevine dogovorena su i u interesu Eu­ U slučajevima u kojima Hrvatska do stu­ ropske unije. Države članice Europske unije panja u članstvo iz opravdanih razloga ne prihvatile su ukupno 80 pregovaračkih za­ može u potpunosti prihvatiti i primijeniti htjeva Hrvatske, dok je Hrvatska prihvatila pravnu stečevinu u odgovarajućim su pre­ dva zahtjeva država članica Europske unije govaračkim poglavljima zatražena i odobre­ za prijelaznim razdobljima.  besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatskeministarstvo vanjskih poslova 6
  • 6. Pregovar ačk a Poglavlja poglavljesloboda kretanja robaSloboda kretanja roba jedna je od četiri temeljne slobode kojima se osigurava učin­kovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta Europske unije. Ova sloboda predstavlja besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslovauklanjanje svih prepreka na području trgovine koje onemogućavaju stavljanje na na­cionalna tržišta proizvoda koji su porijeklom iz drugih država članica Unije. Ukla­njanje prepreka postiže se ujednačavanjem nacionalnih propisa i tehničkih zahtjevaza proizvode, posebno na onim područjima gdje je utvrđeno da postoji veći rizik zapotrošače. Time se ujedno osigurava jednaka razina zaštite javnog zdravlja, potroša­ča i okoliša na cjelokupnom unutarnjem europskom tržištu.Na proizvode koji nisu obuhvaćeni europ­ i da kvalitetni strani proizvodi budu stav­skim zakonodavstvom primjenjuje se nače­ ljeni na hrvatsko tržište.lo uzajamnog priznavanja, odnosno proiz­ Hrvatski gospodarstvenici imat će veće mo­vodi koji su zakonito proizvedeni i stavljeni gućnosti za izvoz, a krajnji potrošači pravona tržište u jednoj državi članici mogu se konačnog izbora proizvoda utemeljenog naslobodno kretati na cijelom području Unije. njegovoj kvaliteti. Preciznim propisivanjem obveza proizvođača, ovlaštenih zastupnika,proMjene za hrvatsku uvoznika i distributera prilikom stavljanja proizvoda na tržište, kao i detaljnim ispra­Članstvo u Europskoj uniji dodatno će olak­ vama o sukladnosti izdanima u inozem­šati izvoz hrvatskih proizvoda na tržište stvu, bit će zajamčena provjera proizvodaUnije, što za Hrvatsku predstavlja značajnu koji se uvoze u Hrvatsku, odnosno njihovprednost budući da razvoj hrvatskog gos­ nadzor pri uvozupodarstva uvelike ovisi o izvozu hrvatskihproizvoda, koji se većinom plasiraju upravo veća sigurnost proizvodana tržište Europske unije.Članstvom u Uniji Hrvatska postaje sastav­ Osigurat će se i veća sigurnost proizvoda nanim dijelom njezinog unutarnjeg tržišta na tržištu. Hrvatskim potrošačima bit će do­kojem vrijede jednaka pravila za sve države stupne detaljne informacije, a radi zaštitečlanice. Time se osigurava veća mogućnost zdravlja i sigurnosti potrošača uskladit ćeda kvalitetni hrvatski proizvodi budu kon­ se nadzor pri stavljanju proizvoda na tržištekurentni na europskom tržištu, a istodobno s nadležnim europskim tijelima. 7
  • 7. Preuzeta europska pravila o sastavu, označa­ Prilagodba u ovom poglavlju potaknula je Pregovar ačk a Poglavlja vanju, sigurnosti, normama i dr. obuhvaćaju razvoj hrvatske normizacije te su stari JUS niz proizvoda. Regulirana je tako kakvoća standardi zamijenjeni s više od 25 000 eu­ građevnih proizvoda, telekomunikacijske ropskih normi koje su usvojene u hrvatskim opreme, medicinskih proiz voda, lijekova za normama ljude i životinje, zaštitne opreme, plinskih U pregovorima je, u odnosu na farmaceut­ uređaja, brodica i jahti, dizala, petardi, elek­ sku industriju, za lijekove koji su registri­ trične opreme, kemikalija, deterdženata, rani u Hrvatskoj, dobiveno prijelazno raz­ gnojiva, kao i niza drugih proizvoda. doblje od četiri godine od dana pristupanja Tako su, primjerice, propisani izuzetno vi­ Uniji, radi usklađivanja i nadogradnje do­ soki zahtjevi sigurnosti igračaka za djecu kumentacije za stavljanje gotovih lijekova u pri proizvodnji, utvrđivanju njihovih me­ promet prema europskim propisima Ovaj haničkih i kemijskih svojstava te naznaci zahtjevan posao važan je zbog obveze osi­ obveznih upozorenja na igračkama koje se guranja dostupnosti lijekova na hrvatskom stavljaju na tržište država članica Unije, pa tržištu, što je izrazito značajno za sigurnost će i hrvatski roditelji pri kupnji takvih pro­ pacijenata te za Agenciju za lijekove i medi­ izvoda imati više povjerenja da je zaštićeno cinske proizvode koja provodi registraciju zdravlje i sigurnost njihove djece lijekova izbjegavanje dvostrukih testir anja veća usklađenost i kontrola kvalitete Članstvom u Europskoj uniji hrvatski će proizvođači izbjeći dvostruka testiranja, u Razvoj unutarnjeg tržišta Europske unije, Hrvatskoj i u nekoj od država članica Unije, kojemu pristupa i Hrvatska, nosi brojna po­ prilikom plasiranja proizvoda na europsko jednostavljenja, od lakše registracije vozila tržište, što utječe na smanjenje troškova. pa sve do univerzalnih punjača za različite Pristupanjem Europskoj uniji, certifikati marke mobilnih telefona koji se očekuju na izdani u Hrvatskoj priznavat će se u svim tržištu. državama članicama i hrvatski će proizvo­ Na području nadzora nad tržištem uvodi se di na taj način imati slobodan pristup eu­ veća kontrola kvalitete proizvoda prilikom ropskom tržištu. besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatske njihova stavljanja na tržište. Ta će kontro­ Uz daljnja ulaganja u laboratorije i certifi­ la biti jednaka onoj na europskom tržištu. kacijske kuće koje provode postupke testi­ Time će se dodatno otežati puštanje u pro­ ranja i certificiranja, oni koji ispunjavaju met proizvoda slabije kvalitete koji krše propisane uvjete moći će po pristupanju propise o označavanju proizvoda, tim višeministarstvo vanjskih poslova Hrvatske Europskoj uniji slobodno pružati što u prevenciji te pojave uspješno surađuju svoje usluge i proizvođačima iz drugih dr­ hrvatske udruge za zaštitu potrošača i nad­ žava članica. ležna resorna tijela.  ostvaren pregovar ački zahtjev hrvatske Dostupnost lijekova. Za određene lijekove koji su registrirani u Hrvatskoj osigurano je prijelazno razdoblje od četiri godine od dana pristupanja Hrvatske Europskoj uniji radi usklađivanja i nadogradnje dokumentacije za stavljanje gotovih lijekova u promet prema europskim propisima. Time je osigurano da lijekovi čija dokumentacija nije u potpunosti usklađena s propisima Europske unije budu i dalje dostupni na hrvatskom tržištu. 8
  • 8. Pregovar ačk a Poglavlja poglavljesloboda kretanja r adnik aSloboda kretanja radnika jedna je od četiri slobode unutarnjeg tržišta i jedno odtemeljnih načela Europske unije. Područje slobode kretanja radnika povezano je saslobodom kretanja i boravka tijekom zaposlenja u državi članici Europske unije, tesa svim granama socijalne sigurnosti kao što su zdravstveno osiguranje, mirovinskoosiguranje, osiguranje za slučaj nezaposlenosti i pravima na obiteljska davanja. besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslovaU svom razvoju unutarnje se tržište stalno naknade za nezaposlene i mirovine S timsuočava s novim i složenijim izazovima. u vezi primjenjivat će se direkt no i pravilaMogućnosti stvorene kroz slobodu kretanja Europske unije o koordinaciji sustava so­radnika i mobilnost te uklanjanje suvišnih cijalne sigurnosti koja uklanjaju negativneadministrativnih i regulatornih kontrola posljedice migracije na pojedinca prilikomusmjereni su prema otvaranju novih radnih stjecanja ili korištenja određenih socijalnihmjesta prava. Kako bi se olakšala mobilnost na tr­Radi izbjegavanja poremećaja na tržištima žištu rada, Europska unija financira moguć­rada, države članice Europske unije pristu­ nost traženja posla u svim državama člani­ cama Europske unije putem internetskogpanjem novih država članica imaju moguć­ portala »Eures«, mreže servisa za zapošlja­nost uvođenja prijelaznih razdoblja prije vanje koja pruža informacije o nepopunje­potpunog otvaranja svog tržišta rada radni­ nim radnim mjestima, povezuje poslodav­cima iz novoprimljenih država. ce i posloprimce i daje savjete za traženje posla ili moguće dodatno obrazovanje. SveproMjene za hrvatsku navedeno vrijedit će i za hrvatske radnike kad pristupimo UnijiHrvatska će u ovom segmentu imati značaj­nih koristi od članstva u Europskoj uniji. zapoŠljavanjePrema pravnim propisima Europske unijeradnik koji se seli u drugu državu članicu Budući da je državama koje su Europskoj– a uskoro će to moći biti i radnik iz Hrvat­ uniji pristupile u posljednjem proširenjuske – ima sva radna prava, socijalna prava i 2004. i 2007. godine privremeno i u različi­porezne olakšice kakve ima matični radnik tom opsegu ograničen pristup tržištu rada,u državi primateljici dok je ondje u radnom može se očekivati da će se pojedine državeodnosu. Ta prava uključuju i naknade za članice Unije odlučiti za slične mjere premabolovanje, porodiljne dopuste, naknade za Hrvatskoj, iako je ona mala zemlja i stogaozljede na radu, pogodnosti za osobe s po­ nije prijetnja velikom europskom tržištusebnim potrebama, obiteljske dodatke kao i rada. Ta ograničenja moguća su po princi­ 9
  • 9. pu 2+3+2: početno ograničenje od 2 godine, Iako će pristupanjem Hrvatske Europskoj Pregovar ačk a Poglavlja moguće produljenje za još 3 godine nakon uniji hrvatski radnici biti izloženi većoj pr ve revizije i naposljetku za još dvije godi­ konkurenciji na tržištu rada, jednako tako ne, pod uvjetom da postoje opravdani raz­ moći će konkurirati svojim znanjem i spo­ lozi za ta produljenja O tim privremenim sobnošću na tržištima drugih članica Unije. mjerama svaka članica Europske unije od­ Što se tiče radnika iz trećih zemalja, sustav lučuje zasebno. Baš kao i države članice u radnih dozvola ostat će na snazi, čime će posljednjem valu proširenja Hrvatska će ta­ Hrvatska i u budućnosti moći regulirati pri­ kođer moći uvesti recipročne mjere, kojima ljev radne snage iz država koje nisu članice se ograničava kretanje radnika iz onih drža­ Europske unije.  va članica koje uvedu takva ograničenja za hrvatske radnike ostvaren zahtjev europske unije za prijelazniM r azdobljeM Sloboda kretanja radnika. Hrvatski će se građani moći slobodno zaposliti u zemljama Unije bez posebnih odobrenja ili radnih dozvola, osim u onim zemljama koje odlu­ če zadržati postojeća ograničenja u svojim nacionalnim pravima najduže u razdoblju od dvije, pet ili sedam godina od dana pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Za one države koje zadrže takva ograničenja, Hrvatska će također moći primijeniti istovrsna ograničenja pa ni njihovi građani neće moći raditi u Hrvatskoj. besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatskeministarstvo vanjskih poslova 10
  • 10. Pregovar ačk a Poglavlja poglavljepr avo poslovnog nastanai sloboda pružanja uslugaSloboda pružanja usluga jedna je od četiri temeljne slobode koje omogućavaju funk­cioniranje unutarnjeg tržišta Europske unije a obuhvaća i pravo poslovnog nastana ubilo kojoj državi članici Unije. Poslovni nastan znači pravo započinjanja i obavljanjadjelatnosti u bilo kojoj državi članici, npr. osnivanjem trgovačkih društava ili kao besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslovasamozaposlenih osoba.U skladu sa slobodom pružanja usluga, pri­ pravnim osobama) bit će omogućeno slo­mjerice, trgovačka društva koja se bave pro­ bodno pružanje usluga u svakoj državi čla­izvodnjom računalnih programa mogu tu nici Europske unije, a da se u njima poslov­djelatnost slobodno obavljati na području no ne nastanjuju. Pružatelj usluge moći ćecijele Europske unije, pri čemu se u nače­ prekogranično pružati usluge koristeći selu ne traži ispunjavanje dodatnih uvjeta za svojom profesionalnom titulom, u praviluobavljanje djelatnosti, uz one koji se traže bez dodatnog priznavanja kvalifikacija uza djelovanje u državi gdje su osnovana. Na toj državi članici. Država primateljica možetaj način krajnji potrošači koriste prednosti tražiti samo da pružatelj usluge prijavi daslobodnog kretanja usluga jer mogu odab­ će pružati usluge (uz dokaze o državljan­rati najpovoljniju uslugu iz spektra koji se stvu, kvalifikacijama i poslovnom nastanunudi na unutarnjem tržištu Unije. u matičnoj državi). Ako djelatnost ima im­Na ovom je području osobito važan sektor plikacije na javno zdravlje ili sigurnost, dr­poštanskih usluga, značajan za poslovne žava članica ima pravo ispitati stupanj kva­subjekte kao i za potrošače te se smatra lifikacija pružatelja usluga, kao i tražiti dauslugom od općega gospodarskog interesa. pruži dokaze o osiguranju od profesionalneOvo je pitanje obuhvaćeno europskom po­ odgovornostilitikom između ostalog i zato što su tržištapoštanskih usluga vrlo dinamična i brzo se poslovni nastanrazvijaju, naročito prateći razvoj komunika­ Pravo poslovnog nastana omogućavat će hr­cija i elektroničke trgovine. vatskim poslovnim subjektima da pokrenu, započnu i obavljaju gospodarske djelatno­proMjene za hrvatsku sti na stabilan i kontinuiran način u jednojprekogr anično pružanje usluga ili više država članica Unije. To se također odnosi na slobodu otvaranja zastupništava,Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji hr­ predstavništava ili podružnica na područjuvatskim poslovnim subjektima (fizičkim ili drugih država članica. 11
  • 11. stručne kvalifik acije poŠtanske usluge Pregovar ačk a Poglavlja Priznavanje stručnih kvalifikacija stečenih U Hrvatskoj je osigurana potpuna usklađe­ u matičnoj državi – to jest i u Hrvatskoj, nost na području poštanskih usluga. Tvrtke kad postane država članica Europske unije koje su obavljale poštanske usluge u svojim – jed na je od pretpostavki osnivanja poslov­ državama više nemaju monopol na poštan­ nog nastana za obavljanje regulirane profe­ ske pošiljke. Obveza svih država članica je, sije u drugoj državi članici. pa će to biti i obveza Hrvatske, da osiguraju jednaku mogućnost obavljanja poštanskih Hrvatskim doktorima medici ne, doktorima usluga među više pružatelja usluga, sve u dentalne medicine, far maceutima, dokto­ svrhu poboljšavanja kakvoće poštanskih rima veterinarske medicine, arhitektima, usluga za građane Europske unije te s na­ medicinskim sestrama za opću njegu i pri­ mjerom potpune liberalizacije poštanskih maljama kvalifikacije će u drugim država­ usluga kako bi se snizili troškovi potrošači­ ma članicama biti u pravilu automatski pri­ ma i kompanijama znate Hrvatska će svoje tržište poštanskih uslu­ Regulirane profesije koje ne ulaze u sustav ga liberalizirati do 31. prosinca 2012. godi­ automatskog priznavanja kvalifikacija pri­ ne. Javni operator, tj. Hrvatska pošta, ima znaju se u drugoj državi članici po općem određeno razdoblje kako bi se pripremio za sustavu priznavanja. Kvalifikacije će biti izazove koje donosi potpuna liberalizacija priznate ako je razina stručne osposobljeno­ poštanskog tržišta, ne dovodeći pritom u sti barem jednaka razini potrebnoj u drugoj pitanje osiguravanje dostupnosti i pružanja zemlji članici. univerzalnih poštanskih usluga  ostvareni pregovar ački zahtjevi hrvatske Priznavanje stručnih kvalifikacija. Stručne kvalifikacije za medicinske sestre za opću njegu koje su stekle sred njoškolsku naobrazbu na području Hrvatske bit će priznate na području Europske unije. besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatske Hrvatska je osigurala da se državljanima članica Europske unije, što dakako i prije svega uključuje hrvatske državljane od dana pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, for­ malne kvalifikacije stečene do 8. listopada 1991. godine na području bivše Jugoslavije, a koje hrvatsko zakonodavstvo izrijekom izjednačava s dokazima o kvalifikacijama stečenima na području Hrvatske, priznaju kao stečena prava, osim u slučaju stručnihministarstvo vanjskih poslova kvalifikacija za primalje sa srednjoškolskim obrazovanjem. 12
  • 12. Pregovar ačk a Poglavlja poglavljesloboda kretanja k apitalaSloboda kretanja kapitala jedna je od četiri slobode na kojima se temelji unutarnjetržište Europske unije. Za Hrvatsku su se pregovori u ovom poglavlju odnosili prijesvega na usklađivanje propisa iz područja kretanja kapitala i tekućih plaćanja, kao iborbe protiv pranja novca i financiranja terorizma. besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslovaKapitalni poslovi su izravna ulaganja, ula­ nekretninega nja u nekretnine, poslovi s vrijed nosnim K tome, slijedom obveza iz Sporazuma opapirima, poslovi s udjelima u investicij­ stabilizaciji i pridruživanju, Hrvatska je većskim fondovima, kreditni poslovi, depozit­ od 1. veljače 2009. liberalizirala tržište ne­ni poslovi, plaćanja na osnovi ugovora o kretnina, čime je državljanima zemalja čla­osiguranju, jednostrani prijenosi imovine. nica Europske unije omogućen isti tretmanTekuća plaćanja odnose se na tekuće po­ kao i hrvatskim državljanima kod kupnjeslove odnosno poslove zaključene između nekretninarezidenata i nerezidenata čija namjera nijeprijenos kapitala poljoprivredno zeMljiŠteUčinkovit sustav za borbu protiv pranja nov­ca i financiranja terorizma podrazumijeva Što se tiče poljoprivrednog zemljišta, za tuusklađeno zakonodavstvo na ovom pod­ posebnu kategoriju zadržat će se postojećaručju, uspostavljanje potrebnih struktura ograničenja i nakon pristupanja Hrvatskei njihovu suradnju te dosljednu primjenu Europskoj uniji. Strane osobe iz Europskepropisa unije i Europskog ekonomskog prostora neće moći stjecati vlasništvo nad poljopri­proMjene za hrvatsku vrednim zemljištem punih sedam godina od datuma pristupanja Hrvatske Europskojkretanje k apitala uniji, uz mogućnost produljenja tog roka za dodatne tri godine. Zahvaljujući tom prije­Hrvatska je već ostvarila potpunu liberali­ laznom razdoblju, Hrvatska će moći dodat­zaciju kapitalnih kretanja. Prema Zakonu no razviti i osnažiti tržište poljoprivrednogo deviznom poslovanju, potpuna liberali­ zemljišta i nakon pristupanja Uniji Svrhazacija kapitalnih transakcija nastupila je 1 je prijelaznog razdoblja izbjeći da budućasiječnja 2011. Ta liberalizacija omogućava, liberalizacija poljoprivrednog zemljišta teprimjerice, otvaranje računa u inozemstvu, kasnija mogućnost da državljani zemaljaodobravanje kredita nerezidentima, unoše­ članica Unije steknu pravo vlasništva nadnje i iznošenje gotovog novca iz zemlje bez poljoprivrednim zemljištem izazove pore­ograničenja. mećaje na domaćem tržištu. 13
  • 13. financijsko tržiŠte mira potrošača o cijeni usluge, rokovima Pregovar ačk a Poglavlja izvršavanja plaćanja, korištenim tečajevima Članstvo u Europskoj uniji imat će pozitiv­ stranih valuta, naknadama i kamatama. Pri ne učinke za sve sudionike financijskih trži­ tome, sve informacije moraju potrošaču biti šta, kao i za građane, poduzetnike, ulagače, dostupne besplatno. odnosno korisnike financijskih usluga. Tako će slijedom daljnjeg ukidanja ograničenja kretanja kapitala hrvatski građani i podu­ financijski kriMinal zetnici imati veće mogućnosti izbora finan­ cijskih institucija s kojima žele poslovati, Što se tiče područja borbe protiv pranja nov­ primjerice kod obavljanja platnog prometa. ca i financiranja terorizma, Hrvatska je kroz Zahvaljujući već provedenom usklađivanju prilagodbu s europskim propisima i stan­ s pravnom stečevinom na pod ručju plat­ dardima danas uspostavila učinkovit sustav nog prometa i izdavanja elektroničkog nov­ temeljen na dosljednoj provedbi Zakona o ca, prava korisnika platnih usluga znatno sprječavanju pranja novca i financiranja te­ su poboljšana, a propisana je i veća trans­ rorizma. Sustav podrazumijeva uključenost parentnost pružanja takvih usluga od strane i blisku suradnju većeg broja institucija ko­ pružatelja platnih usluga i izdavatelja elek­ jima je cilj identificirati, obraditi i procesu­ troničkog novca. Primjer za to jest obveza irati sve slučajeve sumnje na pranje novca i pružatelja da potpuno transparentno infor­ financiranje terorizma.  ostvaren pregovar ački zahtjev hrvatske Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem. Hrvatska će sedam godina od dana pristu­ panja Europskoj uniji zadržati postojeća ograničenja za poljoprivredno zem ljište koje mogu kupiti državljani članica Europske unije. Bude li to smatrala potrebnim, pod određenim uvjetima moći će zatražiti produljenje tog roka za još tri godine. besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatskeministarstvo vanjskih poslova 14
  • 14. Pregovar ačk a Poglavlja poglavljejavne nabaveJavna nabava važan je segment svakog suvremenog gospodarstva, a učinkovit sustavjavnih nabava nužan je za postizanje ciljeva slobodnog tržišta i osiguranje uvjetatržišnog natjecanja. Sustav javne nabave temelji se na općim načelima transparent­nosti, jednakog tretmana, slobode tržišnog natjecanja i nediskriminacije. besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslovaJavne nabave u Europskoj uniji čine skup skim gospodarskim subjektima omogućendjelovanja što ih obavljaju naručitelji iz dr­ je pristup javnim nabavama u Europskojžava članica Europske unije radi nabave uniji, prema pravilima koja vrijede u Uni­robe, pružanja usluga ili izvođenja radova. ji i pod uvjetima ne manje povoljnima odNaručitelji obuhvaćaju javne naručitelje, uvjeta koji se primjenjuju na gospodarskekao što su državne institucije, županije, subjekte Unije.gradovi, općine te sektorske naručitelje kojiobavljaju djelatnosti vodoopskrbe, energeti­ tr ansparentnostke, prometnih i poštanskih usluga. Naručitelji u Hrvatskoj dužni su postupkeCilj europskog zakonodavstva na ovom javne nabave provoditi uz poštovanje nače­pod ručju je osigurati davateljima usluga, is­ la transparentnosti, što je još jedan od na­poručiteljima roba i izvođačima radova mo­ čina javne kontrole njihova rada. Postupcigućnost nadmetanja na javnim nadmetanji­ javne nabave obuhvaćaju nabavu robe, uslu­ma u državama članicama Europske unije ga i radova, a dužni su ih provoditi i javni ite jačanje gospodarskog razvoja i učinkovi­ sektorski naručitelji. Postupak javne nabavetosti, ali i davanje punog smisla jedinstve­ mora se provesti za nabave u vrijednosti odnom tržištu Europske unije. 70.000 kuna i više, a za koje postoji i obve­Institucije uspostavljene u tu svrhu trebaju za objave u Elektroničkom oglasniku javneosigurati provedbu zakonodavnog okvira na nabave. Riječ je o aplikaciji dostupnoj na in­svim razinama te osigurati učinkovit sustav ternetu pomoću koje svi zainteresirani gos­pravne zaštite u postupcima javne nabave, a podarski subjekti i građani mogu besplatnokoji se temelji na pravu na podnošenje žalbi pregledavati sve objave povezane s postup­u postupcima javne nabave. kom javne nabave. Uz klasičnu javnu nabavu, sustav javne na­proMjene za hrvatsku bave čine još javno­privatno partnerstvo i koncesije. Projekti javno­privatnog part­pristup javniM nabavaM a ueuropskoj uniji nerstva su projekti kojima je svrha zadovo­ ljenje neke javne potrebe, odnosno projektiOd stupanja na snagu Sporazuma o stabili­ koji za cilj imaju pružanje javne usluge izzaciji i pridruživanju u veljači 2005. hrvat­ nadležnosti javne vlasti. 15
  • 15. prevencija korupcije kom na sprječavanje i prevenciju korupcije Pregovar ačk a Poglavlja u sustavu javne nabave. Poboljšanje cjelokupnog sustava javne naba­ Službeni podaci za Hrvatsku ukazuju na ve u Hrvatskoj preduvjet je za gospodarski visoku ukupnu vrijednost javne nabave na rast i razvoj te intenziviranje tržišnog na­ svim razinama, od nacionalne do regional­ tjecanja. Unaprjeđenje se prije svega očitu­ ne i lokalne U pojedinim godinama ona je u poštovanju osnovnih načela, pružanju doseže iznos koji prelazi 40 milijardi kuna, međusobne stručne pomoći te edukaciji na odnosno vrijednost čiji se udio u BDP­u kre­ pod ručju javne nabave s posebnim naglas­ će između 12% i 16%.  besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatske poglavljeministarstvo vanjskih poslova pr avo trgovačkih druŠtava Poglavlje o trgovačkim društvima odnosi se na osnivanje i poslovanje trgovačkih društava u državama članicama Europske unije. Obuhvaća tri dijela: pravo trgovač­ kih društava u užem smislu, računovodstvo i reviziju. Pravo trgovačkih društava u užem smislu podrazumijeva pravila o osnivanju, registraciji, nekim pitanjima djelo­ vanja, domaćem i prekograničnom spajanju i podjeli trgovačkih društava. Područje računovodstva i revizije uključu­ stvaranje takvih poslovnih uvjeta koji će je među ostalim uspostavu sustava provjere svim domaćim poslovnim subjektima omo­ kvalitete rada revizorske struke i djelotvor­ gućiti da postanu relevantan i ravnopravan nog sustava javnog nadzora, te sustava javne sudionik suvremenog gospodarskog svijeta objave godišnjih financijskih izvještaja. Usklađivanjem zakonodavstva ujedno se pokušava izbjeći pravna nesigurnost koja proMjene za hrvatsku može predstavljati dodatnu zapreku poslo­ vanju i investicijama bolji poslovni uvjeti Neke pozitivne promjene koje donosi uskla­ Cilj usklađivanja hrvatskog prava trgovač­ đivanje zakonodavstva s pravnom stečevi­ kih društava s europskim zakonodavstvom nom Europske unije već su vidljive, a neke i novim tendencijama na ovom pod ručju je će se ostvariti tek danom pristupanja Uniji. 16
  • 16. pojednostavljene procedure novi oblici trgovačkih druŠtava Pregovar ačk a PoglavljaDosadašnjim usklađivanjem zakonodavstva Danom pristupanja Hrvatske Europskoj uni­na području prava trgovačkih društava us­ ji uvest će se i dva nova oblika trgovačkihvojeni su novi propisi koji trgovačkim druš­ društava – Europsko dioničko društvo itvima omogućuju brži ulazak na tržište i Europsko gospodarsko interesno udruže­izlazak iz njega, stvoren je zakonodavni ok­ nje – koji već postoje u državama članicamavir na području računovodstva i revizije za Unijeuspostavljenje sustava javnog nadzora revi­ Uvođenje tih novih oblika trgovačkih dru­zije te je ustrojen Registar godišnjih financij­ štava omogućit će svim gospodarskim sub­skih izvještaja pri Financijskoj agenciji koji jektima ostvarivanje prednosti koje ta dvaje javno dostupan nadnacionalna oblika društva omogućujue-tvrtk a pri prekograničnom ekonomskom djelova­ nju. Naime, prednost organiziranja druš­Uspješno je završen projekt radnog naziva tva u obliku Europskog dioničkog društva»e­Tvrtka« kojim je ostvarena mogućnost je jednostavno prekogranično pripajanjeelektroničke prijave trgovačkom sudu pri društava, kao i prijenos sjedišta društva izosnivanju trgovačkog društva, čime su stvo­ jedne članice u drugu bez likvidacije druš­reni uvjeti da se elektronička prijava proširi tva u jednoj i ponovne registracije u drugoji na druge vrste upisa u sudski registar članici.  besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslova poglavljepravo intelektualnog vlasniŠtvaPrava intelektualnog vlasništva zakonsko su sredstvo kojim njihovi nositelji pre­tvaraju svoja intelektualna postignuća u određene poslovne vrijednosti, a za to naeuropskoj razini postoji dobro uređena i razvijena zajednička regulativa.Nositelji prava intelektualnog vlasništva nog kopiranja, korištenja i krivotvorenja, od­unutar Europske unije ostvaruju povoljniji nosno da upravljaju tim pravima kao svojimpoložaj na određenom tržištu u odnosu na vlasništvom Intelektualno vlasništvo po­konkurenciju jer im ta prava omogućuju da drazumijeva autorska i srodna prava, te pra­štite svoje proizvode i usluge od neovlašte­ va industrijskog vlasništva 17
  • 17. Autorsko pravo u Europskoj uniji obuhvaća ze na temelju neregistriranog dizajna odno­ Pregovar ačk a Poglavlja prava autora pisanih i govornih djela, raču­ se se na zabranu zloporabe kroz umnožava­ nalnih programa, glazbenih i likovnih dje­ nje zaštićenog dizajna. Posljedice uvođenja la, dramskih djela, koreografskih i panto­ ovog instituta utjecat će na područje onih mimskih djela, arhitektonskih djela, djela proizvodnih grana utemeljenih na proizvo­ primijenjenih umjetnosti i industrijskog di­ dima za koje je karakteristična stalna pro­ zajna, fotografskih djela, kartografskih dje­ mjena dizajna (npr modna industrija) Uvo­ la, prijevoda, te različitih prikaza znanstve­ di se također mogućnost dodatnog produlje­ ne i tehničke prirode. Srodna prava od nose nja zaštite iz temeljnog patenta za lijekove i se na umjetnike izvođača, producente, na­ proizvode za zaštitu bilja čije stavljanje u kladnike, organizacije za radiodifuziju i sl. promet mora odobriti nadležno tijelo, što će Autorska i srodna prava stječu se samim či­ se u određenoj mjeri pozitivno odraziti na nom stvaranja autorskog ili srodnog djela, ove proizvodne grane njegovom umjetničkom izvedbom ili jav­ krivotvorenje i pir atstvo nim priopćavanjem, pa za njihovu zaštitu ne treba provesti nikakav formalizirani po­ Tijela nadležna za provedbu prava intelek­ stupak, niti je potrebna prethodna objava tualnog vlasništva u potpunosti će se uklju­ djela čiti u zajedničke mehanizme Unije za borbu Prava industrijskog vlasništva u Europskoj protiv krivotvorenja i piratstva kao najraši­ uniji odnose se na zaštitu izuma patentom, renijeg oblika povrede prava intelektualnog zaštitu znakova razlikovanja proizvoda i vlasništva. To će osigurati još djelotvorniju usluga žigom, zaštitu vanjskog izgleda pro­ zaštitu hrvatskih potrošača. Prilikom nad­ iz voda industrijskim dizajnom, zaštitu zna­ zora nad prometom proizvoda kojima se kova razlikovanja specifičnih proizvoda i povrjeđuju prava intelektualnog vlasništva usluga posebne kvalitete i svojstava uvjeto­ Državni inspektorat je u 2010. godini pri­ vanih područjem nastanka i kulturno­soci­ vremeno oduzeo gotovo 13 tisuća proizvo­ jalnim okruženjem oznakom zemljopisnog da, od čega većinu čine krivotvoreni satovi podrijetla ili oznakom izvornosti, te na još (28%), dodaci odjeći (npr. kape, marame – neka prava u specifičnim kategorijama pro­ 16%) i naočale (9%). izvoda. Prava industrijskog vlasništva stje­ Carinska je uprava u 2010. zbog sumnje na besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatske ču se provedbom odgovarajućih postupaka povredu prava intelektualnog vlasništva na pri tijelima nadležnima za njihovo prizna­ granici zadržala nešto više od milijun pro­ nje ili registraciju izvoda, među kojima najviše krivotvorene obuće (31%), uredskog pribora (25%) te par­ proMjene za hrvatsku fema i kozmetičkih proizvoda (7%). ministarstvo vanjskih poslova bolja pr avna zaŠtita Posljedice usklađivanja sa zakonodavstvom Europske unije za Hrvatsku znače veću pravnu sigurnost zbog kvalitetnijeg dono­ šenja odluka u postupcima priznanja i pro­ vedbe prava te djelotvorniju provedbu pra­ va intelektualnog vlasništva Organizirano, dokumentirano i zaštićeno intelektualno vlasništvo podignut će vrijed­ nost hrvatskih poduzeća. Poduzetniku ono može proširiti tržište, učvrstiti mu mar­ ketinški položaj, poboljšati promet roba i usluga, olakšati izbjegavanje povrede tuđih prava, osigurati lakši tehnološki razvoj, ino­ vativnost poslovanja, te priskrbiti dodatne prihode od ustupanja licencija neregistrir ani dizajn zajednice Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji uvo­ di se i jedno novo pravo intelektualnog vlas­ ništva – neregistrirani dizajn Zajednice – koji se stječe bez postupka registracije odgo­ varajućim otkrivanjem dizajna javnosti na području Europske unije. Prava koja proizla­ 18
  • 18. Pregovar ačk a Poglavlja poglavljetržiŠno natjecanjePravila tržišnog natjecanja temelj su tržišnog gospodarstva. Njihova je svrha pomoćitržištu da funkcionira bolje u tržišnim uvjetima koji podjednako vrijede za sve nje­gove sudionike. Države članice Europske unije usuglasile su se o zajedničkim pra­vilima koja svim sudionicima omogućuju ravnopravan položaj u tržišnoj utak mici.Tim je pravilima određena zaštita od takozvanih kartela – od sklapanja zabranjenihsporazuma među poduzetnicima koji primjerice služe dogovaranju cijena, ograniča­ besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslovavanju proizvodnje, razvoja i ulaganja, međusobnoj podjeli tržišta ili izvora nabave.Ta pravila također štite od sporazuma ko­ intervenira ili predvidi sredstva za pojedi­jima poduzetnici nameću određena verti­ ne gospodarske aktivnosti. Pravila Europ­kalna ograničenja, kao što su ograničavanje ske unije zabranjuju potpore samo ako oneprava sudionika takvog sporazuma da slo­ narušavaju tržišno natjecanje i utječu na tr­bodno određuje cijenu proizvoda ili ogra­ govinu između država članica Unije. Zatoničavanje područja na kojem sudionik spo­ postoje iznimke za načelo zabrane državnerazuma može prodavati proizvode. Osim pomoći, primjerice za popravljanje šteta na­toga sprječava se zloporaba prevlasti nekog stalih u prirodnim katastrofama ili, podpoduzetnika na tržištu (npr. u situaciji u ko­ određenim uvjetima, za pomoć nerazvije­joj »veći i jači« poduzetnici nastoje istisnu­ nim regijama, za promicanje i očuvanjeti svoje konkurente s tržišta) te se nadzire kulture i sl. Dopuštene su i državne potporespajanje prethodno zasebnih poduzetnika za poticanje istraživanja i razvoja, malog ičije bi ujedinjenje moglo loše utjecati na tr­ srednjeg poduzetništva ili primjerice za za­žišno natjecanje, a u konačnici nadasve na štitu okoliša, u skladu s postojećim pravi­potrošače. limaEuropska politika tržišnog natjecanja uklju­čuje također sustav nadzora i politiku do­ proMjene za hrvatskudjele državnih potpora u obliku subvencija, r avnopr avna tržiŠna utak Micadržavnih jamstava, poreznih oslobođenjaili prodaje pod povlaštenim uvjetima ili ci­ Uskladivši svoje propise s europskima, Hr­jenama i sl. Njezina pravila jamče da odre­ vatska je stvorila uvjete za ravnopravno tr­đeni poduzetnici neće neopravdano biti u žišno natjecanje. Učinkovitom pri mjenompovoljnijem položaju na tržištu od onih koji pravila stvoreni su uvjeti za sigurnije i boljene primaju potpore regulirano tržište, a takvo tržište privlačiTo međutim ne znači da su državne potpore nove poduzetnike u tržišnu utakmicu i po­apsolutno zabranjene, jer država u određe­ većava konkurentnost cjelokupnog gospo­nim slučajevima mora imati mogućnost da darstva 19
  • 19. niže cijene i veća tr ansparentnost djelotvornije potpore Pregovar ačk a Poglavlja Koristi za potrošače osjetne su jer poduzet­ Pravilna primjena pravila o državnim pot­ nici jedni drugima konkuriraju kvalitetni­ porama pridonosi većoj transparentnosti jim proizvodima i uslugama, cijenama, ula­ sustava dodjele i usmjeravanja sredstava ganjem u inovacije i nove tehnologije te po­ na projekte kojima se potiče poslovna dje­ većanjem izbora proizvoda. latnost Bolje usmjerena sredstva pozitivno će utjecati i na državni proračun jer će se Efikasna kontrola ponašanja proizvođača u potpore koristiti ciljano i djelotvornije  automobilskoj industriji u Europskoj uniji rezultirala je smanjenjem cijena automobi­ la i većom transparentnošću pri njihovom određivanju. Cijene se, dakako, i dalje raz­ likuju od jedne države do druge jer se raz­ likuju i njihovi sustavi oporezivanja, ali je kupcima ipak omogućena povoljnija kupnja. zaŠtita potroŠača Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja pri­ mjenom pravila o zaštiti tržišnog natjecanja često sprječava izravnu ili neizravnu štetu koja se kršenjem tih pravila može nanijeti potrošačima. Jedan je primjer za to odluka Agencije koja je spriječila da neki hrvatski distributeri tiskovina ograniče tržišno na­ tjecanje zloporabom zajedničkog vladajućeg položaja u slučaju jedne dnevne tiskovine. borba protiv k artela Od studenoga 2010 godine u Hrvatskoj se besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatske primjenjuje pokajnički program za sudioni­ ke kartela koji ga prvi prijave Agenciji za za­ štitu tržišnog natjecanja i daju dokaze o nje­ govom postojanju. Oni mogu biti oslobođeni kazne ili se na njih, u zamjenu za dodatneministarstvo vanjskih poslova dokaze, mogu primijeniti kriteriji za sma­ njenje kazne. U Europskoj uniji ovo se već pokazalo uspješnim načinom borbe protiv tih izuzetno štetnih dogovora poduzetnika zaŠtita pr ava gr ađana Članstvom u Europskoj uniji interesi hr­ vatskih građana bit će dodatno zaštićeni nizom pravila koja proizlaze iz politike tr­ žišnog natjecanja. Europska pravila o tržiš­ nom natjecanju su primjerice osigurala da gledatelji u državama članicama prate veli­ ke sportske događaje, kao što su Olimpijske igre ili Svjetsko nogometno prvenstvo pu­ tem besplatnih televizijskih kanala. brodogr adnja Pregovorima u poglavlju o tržišnom natje­ canju ubrzan je proces restrukturiranja hr­ vatskih brodogradilišta u teškoćama, čime se rasterećuju porezni obveznici, a brodo­ gradilišta dobivaju priliku za rentabilno po­ slovanje na tržišnim osnovama, sukladno hrvatskim i europskim pravilima o držav­ nim potporama 20
  • 20. Pregovar ačk a Poglavlja poglavljefinancijske uslugeFinancijske usluge su od iznimne važnosti za dobro funkcioniranje unutarnjeg tržištaEuropske unije kao jednog od temelja europskog ujedinjenja. Ovo poglavlje podrazu­mijeva usklađenost propisa s područja financijskih usluga – bankarstva, osiguranjai reosiguranja, mirovinskih fondova i tržišta kapitala te infrastrukture financijskihtržišta. Osim uređivanja poslovanja navedenih subjekata ti se europski propisi odno­se i na nadzor nad financijskim uslugama, zaštitu potrošača financijskih usluga, kao besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslovai uređivanje načina suradnje tijela zaduženih za nadzor financijskog tržišta.proMjene za hrvatsku ropske unije za financijske usluge, te nacio­ nalnih regulatora i supervizora zemalja čla­sustav financijskih supervizor a nica Unije. Po pristupanju Uniji i hrvatske će nadzorne institucije izravno sudjelovatiPotpuno usklađivanje s propisima Europ­ u pripremi propisa koji uređuju jedinstvenoske unije, kao i dosljedna provedba nacio­ financijsko tržište Europske unije.nalnih propisa, dodatno osigurava visokstupanj stabilnosti financijskog sustava u integr acija financijskog tržiŠtaHrvatskoj. Hrvatska je već ostvarila visokurazinu financijske integriranosti s Europ­ Nakon pristupanja Europskoj uniji primjenaskom unijom i stoga promjene u tom smislu pravila tzv. jedinstvene putovnice omogućitneće biti značajne. će financijskim institucijama da posluju uTijela zadužena za nadzor financijskog trži­ svim državama članicama Europske uniješta u Hrvatskoj ostaju usmjerena na učinko­ temeljem odobrenja koje su dobile u svojojvitu provedbu zajedničkog cilja, a to je oču­ matičnoj državi. Moguće je stoga očekivativanje i promicanje stabilnosti financijskog povećanu mobilnost sudionika financijskihsustava Nakon pristupanja Uniji Hrvatska tržišta, uslijed čega će doći i do daljnje inte­će sudjelovati u radu Europskog sustava fi­ gracije financijskog tržišta.nancijskih supervizora koji čine Europskiodbor za sustavni rizik i tri tijela za nadzor bank arske uslugesektora bankarstva, osiguranja i mirovin­ Članstvo u Europskoj uniji imat će pozitiv­skih fondova te tržišta vrijednosnih papira. ne učinke za sudionike financijskih tržišta,nadzorna tijela europske unije kao i za građane, poduzetnike, ulagače, od­ nosno korisnike financijskih usluga. Inova­Osim toga već je ostvarena dobra surad­ tivnost i ponuda novih vrsta usluga te po­nja između hrvatskih institucija za nadzor većanje konkurencije koristit će poduzet­(HNB­a i HANFA­e) i nadzornih tijela Eu­ nicima i građanima, posebno kada je riječ 21
  • 21. o ponudi banaka, ali i ponudi proizvoda i odobren zahtjev da se kreditne unije koje Pregovar ačk a Poglavlja usluga nebankarskih financijskih instituci­ posluju na njezinom teritoriju, kao i Hrvat­ ja. S tim u vezi posebna pažnja posvećena ska banka za obnovu i razvitak zbog njezine je osiguranju zaštite potrošača i njihovog institucionalne specifičnosti, trajno isklju­ informiranja o uslugama koje pružaju fi­ če iz primjene svih odredbi koje se u okviru nancijske institucije, počevši od platnog Europske unije odnose na kreditne institu­ prometa do sklapanja ugovora o kreditu, cije, što je u skladu sa zahtjevima koje su za osiguranja ili ulaganja na tržištima kapita­ specifične financijske institucije postavile i la Hrvatskoj je u pristupnim pregovorima druge države članice Europske unije.  ostvaren pregovar ački zahtjev hrvatske Kreditne unije koje posluju na teritoriju Hrvatske, kao i Hrvatska banka za obnovu i raz­ vitak, trajno su izuzete od primjene propisa Europske unije o kreditnim institucijama. besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatskeministarstvo vanjskih poslova poglavlje inforMacijsko druŠtvo i Mediji Cilj pravnih propisa Europske unije u ovom je poglavlju promicanje tržišnog na­ tjecanja na području elektroničkih komunikacija (telekomunikacija), s naglaskom na interese krajnjih korisnika usluga na tom tržištu, kao i operatora u pokretnim i nepokretnim mrežama. Europski propisi promiču i potiču razvoj i širu dostupnost suvremenih usluga, kao što su elektronički potpis i elektronička trgovina, te novih tehnologija, poput usluge širokopojasnog pristupa internetu. Važna su pritom i pravila Europske unije la o teletrgovini i oglašavanju. Pravilima na području audiovizualne politike od nos­ na području audiovizualne politike Unije no medija, koja su usmjerena primjerice promiču se europska audiovizualna djela na zaštitu maloljetnika od neprimjerenih kao i djela nezavisnih proizvođača, daju se programskih sadržaja i neprimjerenog ogla­ preporuke o medijskom pluralizmu, zaštiti šavanja u medijima, a tu su također pravi­ filmske građe i sl. 22
  • 22. proMjene za hrvatsku europsk a audiovizualna baŠtina Pregovar ačk a Poglavljaelektroničke koMunik acije U okviru usklađivanja s europskim pravi­ lima koja promiču europsku audiovizual­Usklađujući se s europskim zakonodav­ nu baštinu, i hrvatski će nakladnici moratistvom na području elektroničkih komuni­ osigurati najveću zastupljenost europskihkacija, Hrvatska je dobila suvremen zako­ djela u svojim godišnjim programima. Tonodavni okvir koji potiče konkurenciju i znači da ćemo imati priliku gledati sve višerazvoj tržišta. Od toga najviše koristi imaju filmova i drugih audiovizualnih djela iz bo­upravo hrvatski građani koji mogu birati iz­ gate europske produkcijemeđu velikog broja usluga i različitih ope­ratora. S porastom broja davatelja usluga na elektronički potpistržištu cijene su već znatno pale. U skladu s europskim propisima kojimaU skladu s pravilima Europske unije preu­ se uređuje pružanje usluga informacijskogzetima u našem zakonodavstvu, korisnici­ društva i provode poslovne aktivnosti elek­ma usluga omogućena je slobodna promjena troničkog trgovanja, i u Hrvatskoj je stvorenoperatora, ovisno o ponudi koja najbolje od­ odgovarajući pravni okvir. Shodno tomegovara njihovim potrebama. Pritom koris­ uveden je elektronički potpis koji omogu­nici to mogu obaviti na jednostavan način, ćava elektroničko potpisivanje i razmjenuuz zadržavanje dotadašnjeg broja i predbro­ pravovaljanih elektroničkih ugovora s po­ja, bez obzira na mrežu u koju prelaze. slovnim partnerima, štedeći tako vrijeme i troškove poslovanja Mobilna telefonijaPristupanjem Europskoj uniji i hrvatski ćekorisnici usluga mobilne telefonije profitira­ti od europskih pravila o ograničenju cijenapoziva u roamingu koja će se tada primje­njivati i na hrvatske operatore. To znači daviše neće biti strahovanja od telefonskogaračuna nakon povratka iz inozemstva. Od besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslova2010 godine uvedena je naime maksimalnanaknada u roamingu od 0,39 € za odlaznipoziv, a 0,15 € za dolazni poziv te 0,11 € zaslanje SMS­poruke. Od srpnja 2011. godinete će naknade biti dodatno smanjenje (mak­simalno 0,35 € za odlazni poziv u roamin­gu, a 0,11 € za dolazni poziv). Cilj je do 2015.potpuno izjednačenje cijena poziva u roam­ingu i nacionalnih pozivaeuropski broj hitne službe – 112Hrvatska je u skladu s pravilima Europskeunije uvela jedinstveni europski broj zahitne službe – 112. Taj broj koristi se na ra­zini Europske unije, besplatan je i može senazvati sa svih telefona u pokretnoj i ne­pokretnoj mreži, kao i s javnih telefonskihgovornica, što znatno olakšava situaciju ukojoj je nekom potrebna hitna pomoć.televizijske reklaMeUsklađivanjem nacionalnog zakonodavstvas europskim na području medija takođerje stvoren moderan pravni okvir koji štititiinterese gledatelja. Trajanje reklamnih spo­tova unutar pojedinog sata u udarnom ter­minu na javnoj televiziji ne smije prijeći 4minute. Prijenos pak filmova snimljenih zajavnu televiziju može se prekidati oglašava­njem tek jednom u razdoblju od 30 minuta. 23
  • 23. Pregovar ačk a Poglavlja poglavlje poljoprivreda i rur alni r azvitak Zajednička poljoprivredna politika jedno je od najznačajnijih područja djelovanja institucija Europske unije, kako u pogledu količine propisa koji reguliraju to pod­ besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatske ručje, tako i u pogledu udjela u proračunu Europske unije. Primarna joj je svrha isto­ dobno osigurati stabilnu opskrbu kvalitetnom, sigurnom hranom za stanovništvo po pristupačnim cijenama i odgovarajuće prihode za poljoprivrednike koji ujedno omogućuju modernizaciju i razvoj poljoprivredne proizvodnje.ministarstvo vanjskih poslova Danas se osobita pozornost poklanja pobolj­ tarnjem tržištu, kao i mogućnost korištenja šanju sigurnosti i kvalitete hrane, očuvanju fondova za poljoprivredu i ruralni razvitak. okoliša, obnovi i razvitku ruralnih pod­ Hrvatskim poljoprivrednicima bit će na ras­ ručja, očuvanju kulturnog blaga i tradicio­ polaganju oko 5 milijardi kuna godišnje za nalnih običaja. Promiče se ruralni razvoj izravna plaćanja i ruralni razvoj. uključujući seoski turizam, tradicionalne Očekivane koristi od članstva u Uniji uklju­ obrte, poboljšanje infrastrukture, kao i pro­ čuju širenje tržišta i povećanje kvalitete po­ micanje kvalitetnih ekoloških i autohtonih ljoprivrednih proizvoda, uključujući veću poljoprivrednih proizvoda stabilnost tržišta poljoprivrednih proizvo­ da i učinkovitiju administraciju. proMjene za hrvatsku Osim toga, reformirana poljoprivredna po­ Primjena zakonodavstva Europske unije po­ litika pridonijet će racionalizaciji hrvatskog zitivno će se odraziti na poljoprivrednike i poljoprivrednog proračuna, olakšat će pla­ prehrambenu industriju, kao i na potrošače. niranje, a time i poboljšati poslovanje u po­ ljoprivredi pristup većeM tržiŠtu i europskiM Hrvatskim poljoprivrednim proizvođačima fondoviM a pružit će se prilika da se bez sadašnjih tr­ Hrvatska je s Europskom unijom uskladila govinskih zapreka natječu na velikom unu­ svoje propise kojima regulira proizvodnju, tarnjem tržištu s proizvođačima Europske preradu i prodaju poljoprivrednih proizvo­ unije Stoga je glavni izazov na ovom po­ da na zajedničkom tržištu, kao i trgovinu s dručju prilagodba hrvatskih poljoprivred­ trećim zemljama. Članstvo u Europskoj uni­ nika uvjetima otvorenog zajedničkog trži­ ji značit će također slobodan pristup unu­ šta Unije s oko 500 milijuna potrošača. 24
  • 24. poticaji Naši poljoprivrednici i ruralne zajednice Pregovar ačk a Poglavlja već su imali priliku koristiti sredstva izU Hrvatskoj će se pristupanjem Europskoj pretpristupnih fondova Unije, čime su neuniji tako primjenjivati sustav jedinstvenog samo dobili financijsku pomoć, nego suplaćanja po gospodarstvu, u kojemu poticaji također stekli znatno iskustvo i znanje zaviše neće ovisiti o količini proizvodnje, već buduće uspješno korištenje proračunskiho poštivanju dobre poljoprivredne prakse sredstava Unijei ekoloških uvjeta proizvodnje (višestrukasukladnost). Pritom će se zadržavati vezana agencija za plaćanjaplaćanja za krave dojilje (105 tisuća grla) teza ovce i koze (543 tisuća grla). Da bi ostva­ Osnivanjem Agencije za plaćanja u poljo­rili prava na izravna plaćanja, poljoprivred­ privredi, ribarstvu i ruralnom raz voju Hr­nici će morati ispuniti određene zahtjeve, u vatska je dobila tijelo koje će biti temeljnaskladu s propisima višestruke sukladnosti poveznica između hrvatskih poljoprivred­Radi lakše prilagodbe Hrvatskoj je odobreno nika te nacionalnih institucija i institucijaprijelazno razdoblje do 2018. godine u kojem Europske unije, koje kroz svoje programeće poljoprivrednik ostvarivati pravo na poti­ financiraju razvoj tog značajnog sektora.caj čak i ako se – do isteka tog perioda – i ne Agencija detaljno obrađuje korisničke za­bude pridržavao određenih propisa. htjeve, odobrava a potom i pravodobno is­ plaćuje novčane poticaje i naknade svojimOsnovne su koristi članstva u Uniji: finan­ krajnjim korisnicima, u skladu s nacional­ciranje izravnih plaćanja i mjera ruralnog nim i europskim propisimarazvoja iz poljoprivrednih fondova Unije tekorištenje europskih sredstava za restruk­ prijelazne Mjereturiranje poljoprivredne proizvodnje, čimeće se rasteretiti nacionalni proračun; podi­ U prve tri godine članstva Hrvatska će ima­zanje konkurentnosti poljoprivrede ti pravo da isplaćuje određene nacionalne potpore za šećernu repu, ekstra djevičan­izr avna plaćanja sko i djevičansko maslinovo ulje, duhan, mliječne krave i rasplodne krmače, iako teHrvatska će nakon pristupanja Europskoj potpore nisu dio zajedničke poljoprivredneuniji zadržati postojeću razinu iz ravnih besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslova politike Europske unije. Imat ćemo i pravoplaćanja (između 300 i 400 milijuna eura). korištenja nacionalne rezerve, tj. utvrđiva­U prvim godinama članstva udio Unije nja dodatnih prava na plaćanje u pojedinimu izravnim plaćanjima hrvatskim poljo­ osjetljivim sektorima, i to za proizvodnjuprivrednicima povećavat će se, dok će se mlijeka, tov goveda, ovce i koze i proizvod­dio financiran iz nacionalnog proračuna nju duhanapostupno smanjivati. Udio Unije bit će 25%u prvoj godini članstva, 30% u drugoj, 35% zaŠtita i registr acija proizvodau trećoj i 40% u četvrtoj godini članstva.Od pete godine nadalje, taj će se postotak Hrvatskoj je odobrena mogućnost da u rokupovećavati za 10 postotnih bodova kako bi od 12 mjeseci od dana pristupanja registri­u desetoj godini članstva dostigao 100%. ra i zaštiti na razini Unije poljoprivredne i prehrambene proizvode već registrirane irur alni r azvoj zaštićene na nacionalnoj razni oznakama izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili tra­Osim toga, Hrvatskoj će unutar poljopri­ dicionalnog ugleda (npr Istarski pršut) Navrednih fondova Europske unije biti na ras­ zajedničkom tržištu Unije moći će se proda­polaganju značajna sredstva za financiranje vati »pekmez«, tradicionalni hrvatski proiz­mjera ruralnog razvoja. Nadalje, nakon pri­ vod koji do sada nije bio prisutan na tomstupanja Uniji, povrh iznosa predviđenih tržištu. U listu tradicionalnih izraza Europ­za izravna plaćanja i ruralni razvoj, Hrvat­ ske unije bit će također uključene oznake zaskoj će biti dostupno i oko 10 milijuna eura vina Opolo i Plavac te Samoborski bermet,godišnje za vinogradarstvo te 9,6 milijuna kao i oznake zemljopisnog podrijetla jakiheura u narednom desetogodišnjem razdob­ alkoholnih pića: Hrvatska loza, Hrvatskalju za minirane i minski sumnjive površine, travarica, Hrvatski pelinkovac, Hrvatskakoje nakon razminiranja budu vraćene po­ stara šljivovica, Slavonska šljivovica i Za­ljoprivrednoj namjeni darski maraschino 25
  • 25. Pregovar ačk a Poglavlja ostvareni pregovar ački zahtjevi hrvatske U ovome iznimno složenom i opsežnom poglavlju prihvaćeni su brojni hrvatski zahtje­ vi koji su potanje opisani u nastavku, a predmet su im sljedeća područja: 1 izravna plaćanja i ostale potpore u poljoprivredi 2 trgovinski mehanizmi 3 uređenje tržišta po sektorima 4 politika kvalitete 5 ruralni razvoj 1. izr avna plaćanja i ostale potpore u poljoprivredi Utvrđeno referentno razdoblje. Hrvatska i dio plaćanja iz 2012. godine). Pritom se u je osigurala da razdoblje 2005–2007. bude prava na plaćanja ne uračunava moguće po­ referent no za biljnu i stočarsku proizvod­ većanje ili do neke mjere smanjivanje proiz­ nju. Iznimka je proizvodnja mlijeka, gdje je vodnje u idućem razdoblju. Proizvođači u kao referentno razdoblje određena 2007. go­ SPS­modelu imaju slobodu izbora što pro­ dina, i proizvodnja šećera, gdje je referent­ izvoditi, a obvezni su zadovoljavati uvjete no razdoblje 2004–2008. višestruke sukladnosti (eng cross­compli­ ance), što znači da moraju ispunjavati pro­ Referentno razdoblje služi za izračunavanje pisane uvjete povezane sa zaštitom okoliša, financijske omotnice za izravna plaćanja zdravljem ljudi, životinja i bilja te s dobrobi­ koja će Hrvatskoj biti dostupna nakon pri­ ti životinja, kao i uvjete povezane s dobrom stupa Europskoj uniji, kao i za izračunava­ poljoprivrednom i okolišnom praksom nje kvote za proizvodnju mlijeka i šećera. Postupno usklađivanje s propisima o više­ Financijska omotnica za minirano poljo­ strukoj sukladnosti. Hrvatska je osigurala privredno zemljište. Slijedom svoje spe­ postupnu primjenu određenih propisa Eu­ besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatske cifične situacije zbog Domovinskog rata, ropske unije koji se tiču zahtjeva koje su po­ Hrvatska je osigurala da se u izračun finan­ ljoprivrednici dužni ispuniti radi ostvarivanja cijske omotnice za izravna plaćanja uključi prava na izravna plaćanja, u skladu s propisi­ minirano i minski sumnjivo poljoprivredno ma višestruke sukladnosti na način da: zemljište koje se nije moglo koristiti u refe­ministarstvo vanjskih poslova rentnom razdoblju. • uvjeti glede zaštite okoliša, javnog zdrav­ lja i zdravlja životinja te označavanja i U proračunu Europske unije za minirano registracije životinja postanu obveza u i minski sumnjivo zemljište predviđena je ostvarivanju prava na izravna plaćanja od rezerva, svota od 9,6 milijuna eura (na te­ 1. siječnja 2014. godine; melju podataka o razminiranom zemljištu • uvjeti glede javnog zdravlja te zdravlja ži­ u razdoblju 2005–2009. i stanju miniranih votinja i bilja, kao i izvješćivanja o bole­ površina od 1. siječnja 2010). stima postanu obveza u ostvarivanju pra­ Korištenje nacionalne rezerve. Hrvatska je va na izravna plaćanja od 1. siječnja 2016. osigurala mogućnost korištenja nacionalne godine; rezerve (pod uvjetom da nacionalna rezer­ • uvjeti glede dobrobiti životinja postanu va ne iznosi više od 20% vrijednosti nacio­ obveza u ostvarivanju prava na izravna nalne omotnice), tj. utvrđivanja dodatnih plaćanja od 1. siječnja 2018. godine. prava na plaćanje u pojedinim osjetljivim Tim modelom omogućit će se da se kroz sektorima, i to za proizvodnju mlijeka, tov prijelazno razdoblje zahtjevi višestruke su­ goveda, ovce i koze i proizvodnju duhana, u kladnosti uvode postupno, posebice zbog okviru modela jedinstvenih plaćanja (eng. potreba provedbe nužne edukacije, infor­ single payment system – SPS) sukladno pro­ miranja i pripreme velikog broja poljopri­ pisima Europske unije. vrednih gospodarstava, te funkcionalne SPS­model je sustav izravnih plaćanja koji uspostave cijelog sustava nije povezan s proizvodnjom, a pravo na 100 eura: minimum godišnjih izravnih pla­ potporu ostvaruje se na temelju utvrđenih ćanja. Hrvatska je osigurala da se kao mi­ prava na plaćanja izračunatih na temelju nimalni zahtjev ukupnog iznosa izravnih obujma proizvodnje i ostvarenih plaćanja plaćanja u određenoj godini za korisnike iz referentnog razdoblja (za Hrvatsku je to, izravnih plaćanja u Hrvatskoj utvrdi iznos ovisno o proizvodnji, dio plaćanja iz 2011. od 100 €. 26
  • 26. Namjera je da se na korisnike izravnih pla­ prošlom, petom valu proširenja, nijednoj Pregovar ačk a Poglavljaćanja u Hrvatskoj primijeni isključivo kri­ državi nije odobrena tzv. dopuna financij­terij vrijednosti ukupnog iznosa izravnih ske omotnice sredstvima iz nacionalnogplaćanja, to jest prag od 100 € po korisniku. proračuna do 100% tj. do punog iznosa.Mogućnost primjene dodatnih nacionalnih Državna pomoć produžena za još 3 godine.izravnih plaćanja do punog iznosa pot­ Hrvatska je osigurala da joj se u prijelaznompore od prve godine članstva. U prvih de­ razdoblju od 3 godine od dana pristupanjaset godina hrvatskog članstva u Europskoj Europskoj uniji dozvoli primjena mjera dr­uniji izravna plaćanja poljoprivrednicima žavne pomoći koje su bile na snazi prijepostupno će prelaziti s nacionalnih sredsta­ pristupanja, a koje želi zadržati u statusuva na europske fondove. U skladu s time, na­ postojeće državne pomoći, uz obvezu da ukon što Hrvatska postane članicom Europ­ roku od najviše četiri mjeseca od datumaske unije, iznos kojim će Europska unija iz pristupanja dostavi Europskoj komisiji po­svojih poljoprivrednih fondova sudjelovati pis postojećih mjera državne pomoći.u cjelokupnom iznosu za izravna plaćanja Ovo znači da će u razdoblju od tri godinepovećavat će se na sljedeći način tijekom od pristupanja Uniji Hrvatska imati pravodesetogodišnjeg razdoblja: 25% od cjelokup­ isplaćivati određene mjere nacionalne dr­nog iznosa za izravna plaćanja prve godine žavne pomoći koje nisu dio zajedničke po­članstva, 30% druge, 35% treće i 40% četvr­ litike Europske unije. Te se mjere odnose nate godine, a nakon toga desetpostotno pove­ šećernu repu, ekstra djevičansko i djevičan­ćanje svake naredne godine. sko maslinovo ulje, duhan, mliječne krave iS obzirom na to Hrvatskoj je zbog takvog rasplodne krmače.postupnog porasta udjela financiranja iz­ Izravna plaćanja za krave dojilje, ovce i ko-rav nih plaćanja nacionalne omotnice iz ze. Hrvatska je osigurala mogućnost isplatepoljoprivrednih fondova Europske unije izravnih plaćanja povezanih s brojem grlaodobrena primjena dodatnih nacionalnih za najviše 105 270 grla krava dojilja te zaizravnih plaćanja do punog (100%) iznosa najviše 542 651 grla ovaca i kozapotpore od prve godine članstva. Hrvatska temelji ovaj zahtjev na broju kravaTo znači da će Hrvatska nakon ulaska u Eu­ besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslova dojilja te ovaca i koza za koje je ostvarenoropsku uniju, od prve godine članstva, zadr­ pravo na izravna plaćanja u proizvodnimžati istu razinu izravnih plaćanja koja se da­ godinama 2009. i 2010, kao i na očekiva­nas isplaćuju (oko 373 milijuna eura). Puni nom smanjenju prihvatljivog broja životinjaiznos potpore od prve godine članstva omo­gućit će ravnopravnu poziciju hr vatskim u skladu s planiranim manjim modifikaci­poljoprivrednicima na jedinstvenom europ­ jama nacionalnih propisa za razdoblje odskom tržištu poljoprivredno­prehrambenih 2011 godineproizvoda i njihovo uključivanje na to trži­ Hrvatska već dugi niz godina primjenjuješte bez naglih šokova iza zvanih promjena­ plaćanja po grlu za krave dojilje te ovce ima razine potpore, odnosno veću stabilnost koze. Stoga je predviđeno zadržavanje su­dohotka od poljoprivrede. Treba također stava proizvodno vezanih plaćanja za kravenapomenuti da, za razliku od Hrvatske, u dojilje, ovce i koze.2. trgovinski MehanizMiZbog postojećih trendova u razmjeni sa Izvozne subvencije i posebne zaštitne mje­zemljama Europske unije koji ukazuju na re. Hrvatska je osigurala danom pristupa­mogućnost znatnijeg porasta unosa pojedi­ nja Europskoj uniji pravo primjene svihnih poljoprivrednih i prehrambenih pro­ od redaba pravne stečevine Europske unijeizvoda iz država članica Unije nakon pri­ koje se tiču korištenja izvoznih subvencijastupanja Hrvatske Europskoj uniji, odnosno i posebnih zaštitnih mjera, kao i drugih tr­pojave ozbiljnijih poremećaja na hrvatskom govinskih mjera koje stoje na raspolaganjutržištu tih proizvoda, Hrvatska je zatražila državama članicama Unije.i u pregovorima osigurala pravo primjene Zaštitne mjere od povećanog unosa proiz-zaštitnih mehanizama koji stoje na raspo­ voda. Hrvatska je osigurala danom pristu­laganju drugim državama članicama Eu­ panja Europskoj uniji pravo primjene za­ropske unije, jer bi se u suprotnome našla štitnih mjera u slučaju ozbiljnih poremećajau neravnopravnom položaju na europskom na tržištu, koji bi mogli nastupiti zbog po­zajedničkom tržištu. Slijedom navedenog, većanog unosa proizvoda iz drugih državapostignuto je sljedeće: članica Unije. 27
  • 27. 3. uređenje tržiŠta po sektoriMa Pregovar ačk a Poglavlja Šećer. Hrvatska je osigurala godišnju pro­ 5 Hrvatska Istra izvodnu kvotu za šećer od šećerne repe u 6 Moslavina visini od 192 877 tona 7 Plešivica Hrvatska je osigurala za prijelazno razdoblje 8 Hrvatsko Podunavlje od tri godine od dana pristupanja Europskoj 9 Pokuplje uniji nacionalnu kvotu za uvoz sirovog šeće­ 10 Prigorje­Bilogora ra za rafinaciju u visini 40.000 tona godišnje 11 Primorska Hrvatska uz plaćanje carine od 98 € po toni. 12 Sjeverna Dalmacija 13 Slavonija Tražena kvota u visini od 40.000 tona od­ 14 Srednja i Južna Dalmacija govara kvoti za uvoz sirovog šećera koju je 15 Zagorje­Međimurje Hrvatskoj dodijelila Svjetska trgovinska or­ 16 Zapadna kontinentalna Hrvatska ganizacija Uvrštena vinogradarska područja. Hrvat­ Hrvatska je osigurala da se kao kriterij za ska je osigurala uvrštavanje svojih vinogra­ priznavanje statusa tvrtke za rafinaciju si­ darskih područja u odgovarajuće pravne rovog šećera u slučaju Hrvatske ne primje­ propise Europske unije: njuje razdoblje koje je inače predviđeno prav nim propisima Europske unije, već da • zona B – površine pod vinogradima u pod­ se uzme u obzir prosječno ostvarena rafina­ regijama: Moslavina, Prigorje­Bilogora, Ple­ cija u razdoblju 2007–2008. šivica, Pokuplje, Zagorje­Međimurje • zona CI – površine pod vinogradima u pod­ Sve tri hrvatske šećerane proizvode šećer regijama: Hrvatsko Podunavlje i Slavonija iz repe i rafiniraju uvezeni sirovi šećer, • zona CII – površine pod vinogradima u čime osiguravaju optimalno korištenje svo­ podregijama: Hrvatska Istra, Hrvatsko pri­ jih proizvodnih kapaciteta. Stoga im treba morje, Dalmatinska zagora, Sjeverna Dal­ osigurati mogućnost uvoza šećera, odnosno macija, Srednja i Južna Dalmacija. dobivanja uvoznih licenci, i nakon pristu­ panja Europskoj uniji. Uvrštene tradicionalne oznake. Hrvatska je osigurala uvrštavanje sljedećih tradicional­ Mlijeko. Hrvatska je osigurala nacionalnu nih oznaka na Listu tradicionalnih izraza besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatske proizvodnu kvotu za mlijeko u visini od odgovarajućih pravnih propisa Europske 750 000 tona te dodatnu kvotu za restruk­ unije: turiranje u sektoru mljekarstva u visini 2% nacionalne kvote koja bi Hrvatskoj bila na • »kvalitetno vino s kontroliranim zemljo­ raspolaganju od 1 travnja prve kvotne godi­ pisnim podrijetlom« ili »kvalitetno vinoministarstvo vanjskih poslova ne nakon pristupanja Europskoj uniji u mje­ KZP« (uz ovaj izraz može stajati »mlado ri u kojoj je u razdoblju 2009–2012. smanje­ vino«, »arhivsko vino«, »desertno vino«); na potrošnja mlijeka i mliječnih proizvoda • »vrhunsko vino s kontroliranim zemljo­ na gospodarstvima pisnim podrijetlom« ili »vrhunsko vino KZP«; (uz ovaj izraz može stajati »arhivsko Nadalje, s obzirom na promjene u sustavu vino«, »desertno vino«, »kasna berba«, »iz­ uređenja tržišta mlijeka uvedene promje­ borna berba«, »izborna berba bobica«, »iz­ nom pravnih propisa Europske unije, Hr­ borna berba prosušenih bobica«, »ledeno vatska je osigurala da joj se prilikom pristu­ vino«). panja Europskoj uniji odobri jednokratno povećanje kvote u iznosu od 2%, sukladno Hrvatska je osigurala da se u Listu tradici­ povećanju mliječne kvote od 1% godišnje onalnih izraza odgovarajućih pravnih pro­ koje je odobreno državama članicama Unije pisa Europske unije uključe tradicionalne tijekom razdoblja od 5 godina zaključno s oznake: proizvodnom godinom 2013/2014 • »kvalitetno biser vino« Mliječna mast. Hrvatskoj je odobren refe­ • »vrhunsko pjenušavo vino«. rentni udio mliječne masti u mlijeku u iz­ Opolo, Plavac, Bermet, Mlado vino portugi­ nosu od 4,07%, to jest 40,7 g/kg mlijeka. zac. Hrvatska je osigurala da se tradicional­ Zaštićene oznake izvornosti. Hrvatska je ne oznake Opolo i Plavac uključe na Listu osigurala uvrštenje sljedećih zaštićenih tradicionalnih izraza odgovarajućih prav­ oznaka izvornosti za vino u odgovarajuće nih propisa Europske unije. prav ne propise Europske unije: Hrvatska je usto osigurala da se aromatizi­ 1 Dalmatinska zagora rano vino Bermet definira u odgovarajućem 2 Dingač propisu Europske unije i uključi na spome­ 3 Hrvatsko primorje nutu listu sa svojom zemljopisnom ozna­ 4 Istočna kontinentalna Hrvatska kom kao »Samoborski bermet«. 28
  • 28. U vezi s tradicionalnom oznakom Mlado u razdoblju od dana pristupanja Europskoj Pregovar ačk a Poglavljavino portugizac Hrvatska je osigurala da se uniji do iskorištenja zaliha, proizvoda podvina stavljena na tržište ili označena tom nazivima »domaća marmelada« i »ekstra do­oznakom prije dana pristupanja Hrvatske maća marmelada«. Nakon isteka prijelaznogEuropskoj uniji mogu prodavati do iskori­ razdoblja, marmelada će se i dalje moći pro­štenja zaliha izvoditi i stavljati na tržište, ali samo ako jeTradicionalni izrazi za vino. Hrvatska je izrađena od citrusnog voća. Marmelade odosigurala da se hrvatski tradicionalno kori­ ostalog, dakle necitrusnog voća će se i dalješteni izrazi za vino uključe u odgovarajuće moći proizvoditi i stavljati na tržište, ali podpropise Europske unije, čime se omogućuje novim nazivom, »džem« i »ekstra džem«.njihovo daljnje korištenje i nakon pristupa­ Na tržištu Europske unije proizvod podnja Uniji, ali i osigurava njihova zaštita na nazivom »marmelada« ima različite para­razini Europske unije. metre kakvoće i proizvodi se isključivo izFinancijska omotnica za sektor vina. Hrvat­ citrusnog voća u odnosu na proizvod koji seska je osigurala da se za obračun financijske pod istim nazivom proizvodi u Hrvatskojomotnice za vinarski sektor, predviđene za Naime, u Hrvatskoj se proizvod pod nazi­financiranje programa u vinogradarstvu, vom »marmelada« proizvodi i od drugihkoriste podaci o proizvodnji vina u refe­ vrsta voća. Uzimajući u obzir navike hrvat­rentnom razdoblju 2005–2007. te podatak o skih potrošača kao i potrebe proizvođača dapovršini pod vinogradima u 2007 godini U se usklade s novim zahtjevima, potrebno jeskladu s tim Hrvatskoj je odobren iznos od prijelazno razdoblje do iskorištenja zaliha10,8 milijuna eura za financijsku omotnicu za stavljanje na hrvatsko tržište proizvodaza vinarski sektor pod nazivima »domaća marmelada« i »ek­Vinarski sektor je važan gospodarski sektor stra domaća marmelada«.s dugom tradicijom u Hrvatskoj Hrvatskoj Pekmez. Hrvatska je osigurala mogućnostje utvrđena financijska omotnica za vinar­ stavljanja na zajedničko tržište Europskeski sektor sukladno metodologiji izračuna unije tradicionalnog hrvatskog proizvodavinske omotnice za sve države članice Eu­ pod nazivom »pekmez«, koji do sada nijeropske unije u kojima se proizvodi vino od bio prisutan na tom tržištu. besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslovagrožđa iz vlastitih vinograda. Omotnica će Proizvod pod nazivom »pekmez« je tradicio­se koristiti u skladu s propisima Europske nalan proizvod u Hrvatskoj. Budući da seunije, tj. za financiranje programa u vinar­ takav proizvod ne proizvodi u Europskojskom sektoru uniji i nije propisan pravnim propisima Eu­Jaka alkoholna pića. Hrvatska je osigurala ropske unije, u interesu potrošača je daljnjauvrštavanje u odgovarajuće pravne propise proizvodnja ovoga proizvoda. Trend porastaEuropske unije sljedećih jakih alkoholnih proizvodnje (sa 297 000 kg u 1998 godini napića: Hrvatska loza, Hrvatska travarica, Hr­ 662.000 kg u 2007. godini), prepoznatljivostvatski pelinkovac, Hrvatska stara šljivovica, te visoka kvaliteta proizvoda razlozi su zbogSlavonska šljivovica i Zadarski maraschino kojih se traži mogućnost stavljanja tog proiz­Marmelada. Hrvatska je osigurala prijelaz­ voda pod nazivom »pekmez« na hrvatsko tr­no razdoblje za stavljanje na hrvatsko tržište, žište i zajedničko tržište Europske unije.4. politik a kvaliteteZa poljoprivredne i prehrambene proizvo­ kama tradicionalnog ugleda (npr Istarskide koji na dan pristupanja Europskoj uniji pršut i sl.), Hrvatska je postigla da se zahtje­budu već registrirani i zaštićeni na naci­ vi za njihovu registraciju na razini Europ­onalnoj razini bilo oznakama izvornosti, ske unije mogu predati i do 12 mjeseci odoznakama zemljopisnog podrijetla ili ozna­ dana pristupanja5. rur alni r azvojPotpore samoopskrbnim poljoprivrednim sredstvima Europskog poljoprivrednog fon­gospodarstvima i potpore za uspostavu pro­ da za ruralni razvoj (EAFRD) do 31. prosin­izvođačkih organizacija. Hrvatska je osi­ ca 2017. godine, a s obzirom na strukturnegurala mogućnost da u prijelaznom razdo­ poteškoće u hrvatskoj poljoprivredi.blju financira mjere potpore za pretežno sa­ Financiranje iz Europskog poljoprivrednogmoopskrbna poljoprivredna gospodarstva fonda za ruralni razvoj. Hrvatska je osigu­te za uspostavu proizvođačkih organizacija rala mogućnost da u novom programskom 29
  • 29. razdoblju (2014–2020) planira za polovicu okoliša i činjenicu da takvi projekti ne ge­ Pregovar ačk a Poglavlja manje sredstava za provedbu mjera rural­ neriraju dobit u ekonomskom pogledu. nog razvoja iz osi IV (LEADER mjere) od Od IPARD­a do Europskog poljoprivrednog trenutačno važećeg obaveznog minimuma, fonda za ruralni razvoj. Ex­post evaluacija a s obzirom na početak primjene LEADER programa IPARD je obveza koja proizlazi iz pristupa u ruralnom razvoju u smislu finan­ međunarodnog ugovora, a Hrvatska je osi­ ciranja rada lokalnih akcijskih grupa i re­ gurala mogućnost financiranja te aktivno­ alizacije njihovih projekata sredstvima Eu­ sti sredstvima Europskog poljoprivrednog ropskog fonda za ruralni razvoj (EAFRD). fonda za ruralni razvoj (EAFRD) u novom Nitratna direktiva. Hrvatska je osigurala programskom razdoblju. mogućnost da u novom programskom raz­ Hrvatska je osigurala mogućnost da se sred­ doblju (2014–2020) financira sredstvima stvima Europskog poljoprivrednog fonda za Europskog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) ruralni razvoj (EAFRD) tijekom 2014, 2015. većim intenzitetom potpore (do maksimal­ i 2016. godine sufinanciraju izravna plaća­ nih 75%) one projekte koji su povezani s nja, a s obzirom na činjenicu visoke razine provedbom Nitratne direktive (rukovanje izravnih plaćanja u Hrvatskoj i potrebu ras­ stajskim gnojivom), a s obzirom na potrebu terećenja državnog proračuna u prvim go­ ispunjenja europskih standarda u zaštiti dinama članstva u Europskoj uniji.  besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatskeministarstvo vanjskih poslova 30
  • 30. Pregovar ačk a Poglavlja poglavljesigurnost hr ane, veterinarstvoi fitosanitarna politik aDa bi postigle veću učinkovitost zajedničkih mehanizama i propisa, države članiceEuropske unije odlučile su sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarnu politiku pre­pustiti isključivoj nadležnosti Unije, zbog čega se velik dio europske pravne stečevi­ besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslovane odnosi na to područje. Uz osiguranje visoke razine zaštite zdravlja ljudi i interesapotrošača kada je u pitanju hrana, jedan je od glavnih ciljeva zaštita zdravlja i dobro­biti životinja te zdravstvena zaštita bilja. To također obuhvaća mjere za sprječavanjeunošenja i širenja zaraznih bolesti te organizama štetnih za bilje u Europsku uniju.Dvanaesto poglavlje obuhvaća detaljna pra­ đače hrane zbog slobodnog kretanja robe navila s pod ručja sigurnosti i higijene hrane. teritoriju Europske unije, bez kontrole naRiječ je prije svega o usklađivanju s različi­ granici (naročito važno za promet npr. svje­tim zahtjevima kako bi se dostigla visoka že ribe koja gubi kvalitetu zadržavanjem narazina sigurnosti hrane i javnog zdravstva granici), kao i na vlasnike životinja i svihu Europskoj uniji. Posebno su važni za­ subjekata koji posluju s hranom.htjevi sigurnosti hrane, pravila higijene za Usklađivanjem hrvatskog zakonodavstva sproizvodnju hrane i detaljna veterinarska pravnom stečevinom Europske unije na pod­pravila neophodna za zdravlje životinja i ručju sigurnosti hrane svi proizvodi na trži­njihovu dobrobit. Nadalje, mjere koje ure­ štu morat će udovoljavati jednakim zahtje­đuju pitanja hrane za životinje, prijevoza vima. Time će se podići opća razina sigur­živih životinja, kvalitete poljoprivrednog i nosti hrane kao i povjerenja hrvatskih gra­šumskog reprodukcijskog materijala, zaštite đana u proizvode koje kupuju.biljnih sorti i oplemenjivačkih prava te re­gistracije, prometa i primjene sredstava za povećanje konkurentnostizaštitu bilja, također su dio ovog poglavlja. U dijelu trgovine životinjama i hranom po­proMjene za hrvatsku većat će se i konkurentnost hrvatskih proiz­ vođača i uzgajivača na unutarnjem tržištuPristupanje Europskoj uniji na ovom će po­ Europske unije. Prilagođavanjem standar­dručju svakako pridonijeti pozitivnom me­ dima na području veterinarstva unaprijeditđunarodnom imidžu Hrvatske i njezinih će se uzgoj životinja na farmama, kao i su­proizvoda. Hrvatsko članstvo u Europskoj stav označavanja životinja. Tako će se sma­uniji pozitivno će se odraziti i na proizvo­ njiti trgovina životinjama »na crno«. 31
  • 31. veća sigurnost hr ane vih lako kvarljivih namirnica samo će se Pregovar ačk a Poglavlja morati pridržavati određenih higijenskih Potpunim uključivanjem u Sustav brzog pravila, poput njihova čuvanja u rashlad­ uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje nim vitrinama na tržnicama. Udovoljavanje (RASFF) povećat će se djelotvornost služ­ propisanim higijenskim zahtjevima stoga benih kontrola. Time se podiže opća razina će samo pridonijeti sigurnosti tradicional­ sigurnosti hrane, između ostaloga sprječa­ nih i ostalih prehrambenih proizvoda, a ni­ vanjem prodaje i povlačenjem s tržišta pro­ kako okončati njihovu proizvodnju. izvoda koji predstavljaju rizik za zdravlje ljudi europski fondovi prijelazna r azdoblja Za objekte koji trenutačno ne udovoljava­ ju propisanim uvjetima, kao i za troškove Hrvatska je u pregovorima s Europskom izgradnje i opremanja graničnih inspekcij­ unijom dobila prijelazna razdoblja za prila­ skih postaja na vanjskim granicama Europ­ godbu nekim propisima na ovom pod ručju, ske unije (na granicama s Bosnom i Herce­ između ostaloga i zbog troškova njihove govinom, Crnom Gorom i Srbijom) potrebna primjene. Proizvođači hrane čiji proizvodi su značajna financijska ulaganja. Za te će udovoljavaju visokim zahtjevima sigurno­ se potrebe moći koristiti fondovi Europske sti i higijene hrane najlakše će naći kupce unije  na velikom zajedničkom tržištu. tr adicionalni proizvodi Nema mjesta strahu da će doći kraj proiz­ vodnji tradicionalnih proizvoda poput sira i vrhnja. Pri proizvodnji i distribuciji tak­ ostvareni pregovar ački zahtjevi hrvatske besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatske Dobrobit životinja (zabrana držanja kokoši nesilica u neobogaćenim kavezima). Hr­ vatska je nakon pristupanja Europskoj uniji osigurala mogućnost zadržavanja kokoši nesilica u postojećim kavezima, koji nisu u skladu s pravnom stečevinom Europske unije, do kraja proizvodnog ciklusa koji je započeo prije dana pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, i to u razdoblju koje neće biti dulje od dvanaest mjeseci od dana pri­ministarstvo vanjskih poslova stupanja Posebna pravila za proizvode životinjskog podrijetla. Za određene objekte u sektoru mesa, mlijeka i ribe i objekte koji se bave preradom nusproizvoda životinjskog pod­ rijetla, a koji neće biti usklađeni sa strukturnim zahtjevima predviđenima pravnim propisima Europske unije na dan pristupanja Uniji, Hrvatska je osigurala mogućnost korištenja prijelaznog razdoblja do 31. prosinca 2015. godine. Objektima u prijelaznom razdoblju bit će dozvoljeno stavljati proizvode samo na tržište Hrvatske i na tržišta trećih zemalja. Posebna pravila za pojedina sjemena. Hrvatskoj je odobreno prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2014. godine za primjenu pravnih propisa Europske unije, za stavljanje na tržište sjemena sorti repe, žitarica, uljarica i predivog bilja, krmnog bilja, sjemenskog krumpira i povrća. Tijekom prijelaznog razdoblja takvo sjeme stavljat će se isključivo na hrvatsko tržište. 32
  • 32. Pregovar ačk a Poglavlja poglavljeribarstvoZajednička ribarstvena politika Europske unije obuhvaća pitanja iskorištavanja iupravljanja ribljim bogatstvima, pitanja uređenja tržišta proizvodima ribarstva, pi­tanja strukturne politike, nadzora i kontrole, kao i međunarodnu suradnju u ribar­stvu. Cilj joj je na europskoj razini osigurati dugoročno održivo iskorištavanje živih besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslovabogatstava mora. Pritom uzima u obzir rastuću potrebu tržišta za zdravim proizvo­dima iz mora. Istodobno nastoji očuvati obalne i otočne zajednice ovisne o ribar­stvu, kao i zaposlenje u cijelom sektoru.Ribarstvena politika Europske unije refor­ uspostavi kopnene infrastrukture – od sre­mira se svakih deset godina kao odgovor na dišnjih tijela državne uprave do lokalnih ipromjene koje se odnose na stanje ribljih regionalnih uprava i samouprava, te ribarapopulacija, kao i na opće gospodarske pri­ i sudionika u ribarstvu. Važan je seg mentlike u ribarstvu. Upravo započinju razgo­ također izrada planova upravljanja, na te­vori o predstojećoj reformi, u kojoj sve veći melju kojih je moguće zadržati tradicional­značaj imaju pitanja integralnog pristupa ne alate i oblike ribolova te urediti pitanjarazvoju obalnih područja te prepoznavanje dugoročnog razvoja tog sektora.regionalnih specifičnosti pojedinih oblikaribolova. Osnovne smjernice Zajedničke ri­ lakŠi plasM an na europsko tržiŠtebarstvene politike odnose se na osiguranjedugoročne održivosti sektora kroz smanje­ Članstvom u Europskoj uniji dobit ćemonje ribolovnog pritiska na resurse te stvara­ izravan pristup jedinstvenom tržištu Eu­nje boljih uvjeta na tržištu. ropske unije, jednom od najvećih svjetskih uvoznika proizvoda ribarstva. Zbog izrav­proMjene za hrvatsku nog plasmana hrvatskog ulova, uzgoja i pre­ rade ribe hrvatski će ribari dobiti moguć­Prilagodba Zajedničkoj ribarstvenoj politici nost ravnopravnog nastupa na tržištu.Europske unije obuhvaća primjenu različi­ Korištenje novčanih sredstava iz Europskogtih tehničkih mjera, te uspostavu odgova­ fonda za ribarstvo te bolja organizacija ri­rajućeg sustava inspekcije, nadzora i kon­ barstvenog sektora putem udruživanja i za­trole, kao i sustava potrebnog za učinkovito jedničkog organiziranja proizvođača omo­funkcioniranje jedinstvenog tržišta i meha­ gućit će pak bolje pozicioniranje hrvatskognizama sufinanciranja. Proces pristupanja ribarstva u širem europskom tržišnom kon­Europskoj uniji praćen je i aktivnostima na tekstu 33
  • 33. europski fond za ribarstvo 1997. godine (SOPS), koji je na snazi od Pregovar ačk a Poglavlja 2001. godine, nakon pristupanja Hrvatske Za Hrvatsku je u 2013. godini u Europskom Europskoj uniji Hrvatska i Slovenija moći fondu za ribarstvo predviđeno 8,7 milijuna će ostvarivati uzajamna ribolovna prava u eura, a nakon 2014. godine Hrvatska će rav­ obalnim vodama dviju zemalja u ograni­ nopravno sudjelovati u raspodjeli sredstava čenom morskom prostoru unutar 12 milja iz Europskog fonda za ribarstvo. Pritom će koji je bio utvrđen SOPS­om. Ovaj režim je ribari, uzgajivači ribe, riboprerađivači te reciprocitetan i bit će ograničen u pogledu obal ne i otočne zajednice time moći provo­ vrsta riba i načina njihova ulova (odnosi diti daljnje prilagodbe, modernizirati pro­ se isključivo na pridnene i male pelagične izvodnju, jačati kopnenu logistiku i infra­ vrste, uključujući srdele i inćune, u opse­ strukturu te smanjivati negativan utjecaj na gu od 100 tona godišnje za maksimalno po okoliš 25 ribarskih brodova na svakoj strani). Pri­ ribarenje u pogr aničnoM području mjena počinje tek nakon potpune proved­ be arbitražne odluke o granici koja će biti Prema Sporazumu o pograničnom prometu donesena na temelju Sporazuma o arbitraži i suradnji između Hrvatske i Slovenije iz između Hrvatske i Slovenije.  ostvareni pregovar ački zahtjevi hrvatske Ribarski alati. Hrvatska je osigurala da tijekom prijelaznog razdoblja do 30. lipnja 2014. godine na dubinama manjim od 50 metara zadrži korištenje pridnene povlačne mreže koče na udaljenosti od jedne i pol nautičke milje od obale za plovila koja ribare uz obalu Istre. Nadalje, tijekom prijelaznog razdoblja omogućeno je i da se duž cijele obale za sva plovila manja od 15 metara na dubinama većim od 50 metara zadrži korištenje pridnene povlačne mreže koče na udaljenosti od jedne nautičke milje od obale. Ovaj režim moguće je trajno zadržati, pod uvjetom izrade planova upravljanja koje mora odobriti Europska komisija. Što se tiče ostalih tradicionalnih ribolovnih alata, Hrvat­ ska nakon pristupanja Europskoj uniji može zadržati u primjeni veliku većinu njih, uz besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatske uvjet izrade odgovarajućih planova upravljanja i dostave svih potrebnih dokaza da oni zadovoljavaju kriterijima koje propisuje pravna stečevina Europske unije. Mali ribolov. Hrvatska je osigurala prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2014. godine za zadržavanje kategorije malog ribolova za osobne potrebe, uz uvjet postupnog ukidanjaministarstvo vanjskih poslova i preusmjeravanja današnjih malih ribara u kategorije bilo gospodarskog bilo rekreacij­ skog ribolova, sukladno relevantnim pravnim propisima Europske unije. Posebni režim za udaljene otoke. Hrvatskoj je, zbog povećanih troškova proizvodnje i udaljenosti, odobrena stopa sufinanciranja projekata na otocima Mljet, Vis, Dugi otok i Lastovo, u iznosu do 85%. Ovo znači da će, u dijelu javnih sredstava kojima se sufinan­ ciraju projekti iz europskih fondova, na navedena četiri hrvatska otoka Europski fond za ribarstvo sudjelovati s 85%, dok u drugim državama Unije sudjeluje sa 75%. Takav sustav se primjenjuje još samo na grčkim otocima. Postojeće državne potpore. Hrvatska je osigurala primjenu nekih potpora koje su na snazi prije pristupanja, a koje želi zadržati u statusu postojećih državnih potpora (eng. existing aid), u smislu odgovarajućih pravnih propisa Europske unije, uz obvezu da u roku od najkasnije četiri mjeseca od datuma pristupanja dostavi Europskoj komisiji popis postojećih državnih potpora koje namjerava zadržati. 34
  • 34. Pregovar ačk a Poglavlja poglavljeproMetna politik aCilj propisa Europske unije na području prometa jest poboljšanje funkcioniranjaunutarnjeg tržišta Unije promicanjem sigurnosti, učinkovitosti, dostupnosti promet­nih usluga krajnjim korisnicima, zaštite njihovih interesa, kao i poboljšanjem zaštiteokoliša. Propisi Europske unije obuhvaćaju cestovni i željeznički promet, unutarnju besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslovaplovidbu, kombinirani promet, zračni i pomorski promet – i to tehničke, socijalne isigurnosne standarde u tim vrstama prometa, državne potpore te liberalizaciju unu­tarnjeg prometnog tržišta Unije.proMjene za hrvatsku to da se eliminira nelojalna konkurencija prijevoznicima čiji vozači rade dopuštenihUsklađujući se s visokim prometnim stan­ devet sati i – što je najvažnije – time se pri­dardima Europske unije, Hrvatska je već donosi povećanju sigurnosti svih sudionikapoboljšala funkcioniranje prometnog susta­ u prometu na cestama (sjetimo se samo ne­va u svim oblicima. Stvorila je pravni okvir sreće u tunelu Ledenik).koji omogućava daljnje povećanje sigurno­sti prometa, poboljšala tehničke i socijalne poboljŠanje poMorskog proMetauvjete za odvijanje prometa, te je omogućila Ispunjavajući obveze preuzete u pregovori­bolju zaštitu prava putnika, odnosno koris­ ma, a zahvaljujući sredstvima pretpristup­nika prometnih usluga Koristi od hrvat­ ne pomoći Europske unije, Hrvatska je us­skog članstva u Uniji u ovom seg mentu imat postavila složen tehnički informacijskiće gospodarstvenici, prijevoznici te svi ko­ sustav nadzora i upravljanja pomorskimrisnici prometnih usluga prometom (sustav VTMIS). Taj sustav po­ moću radara na jednome mjestu omogućavabolji nadzor nad r adniMvreMenoM vozača praćenje, upravljane i organizaciju cjelo­ kupnog pomorskog prometa na Jadranu –Tako je Hrvatska primjerice, usklađujući koji je vrlo gust, pa se u jednom trenutkuse s europskom pravnom stečevinom, us­ na radaru pojavi i do 250 brodova. Time sepješno uvela digitalne tahografe – uređa­ omogućava uvid u plovidbene okolnosti naje za digitalno bilježenje vremena vožnje i moru, ostvaruje interakcija sa sudionicimaodmora vozača. Na taj način omogućeno je pomorskog prometa, pridonosi sigurnostilakše nadziranje radnog vremena vozača, plovidbe te učinkovitosti obavljanja lučkihpravednije tržišno natjecanje s obzirom na operacija (što će posredno povećati konku­ 35
  • 35. rentnost hrvatskih luka) Ovaj sustav tako­ Budući da je prometno tržište svake države Pregovar ačk a Poglavlja đer pridonosi boljoj zaštiti Jadrana od one­ članice Europske unije otvoreno pružatelji­ čišćenja jer omogućava u svakom trenutku ma usluga iz drugih država članica, hrvat­ praćenje i upravljanje kretanjem tankera na sko prometno tržište također će se liberalizi­ Jadranu rati. Domaćem pružatelju usluge pridružuje se stoga konkurencija iz Europske unije, ali poboljŠanje unutarnje plovidbe mu se ujedno otvaraju mogućnosti poslova­ nja na novim tržištima. Krajnjim pak koris­ Radi učinkovitijeg praćenja, upravljanja i or­ nicima, putnicima i gospodarstvenicima, ganizacije prometa unutarnjom plovidbom, veća ponuda prometnih usluga u Hrvatskoj a sukladno obvezama iz pregovora, u unu­ omogućit će i veći izbor, što uključuje po­ tarnjoj plovidbi uvedeni su Riječni informa­ voljniju cijenu i višu kvalitetu usluga cijski servisi (RIS), tj. informacijske usluge ujednačenog standarda za podršku uprav­ prijelazna r azdoblja ljanju prometom na unutarnjim vodama, i Automatski sustav identifikacije (AIS) – Hrvatska je u pregovorima s Europskom međunarodni radio komunikacijski sustav unijom zatražila odgodu primjene pojedi­ automatske identifikacije plovila u riječnom nih europskih propisa o liberalizaciji tr­ prometu. Time su trenutačno stanje prome­ žišta u dva segmenta pomorskog prometa ta unutarnjom plovidbom i nautički podaci kako bi se domaći prijevoznici mogli duže dostupni u stvarnom vremenu korisnicima pripremati za suočavanje s europskom kon­ na administrativnoj i komercijalnoj razini kurencijom. Stoga će pojedini Unijini pro­ pisi imati učinak na Hrvatsku tek istekom bolja zaŠtita putnik a u zr ačnoM zatraženih prijelaznih razdoblja (a počet­ proMetu kom 2015. i početkom 2017. u pomorskom U zračnom prometu usklađivanje s europ­ prometu) skim pravilima donijelo je, između ostaloga, Tijekom dvije godine od pristupanja hrvat­ novosti u zaštiti prava putnika u slučaju du­ ski prijevoznici neće moći obavljati usluge ljih kašnjenja leta (prijevoznik mora osigura­ nacionalnog cestovnog prijevoza tereta (ka­ ti smještaj, hranu, osvježenje) te otkaza pu­ botaže) u drugim državama članicama Uni­ tovanja; dodatno se štite prava osoba sa in­ je, ali prema europskom načelu uzajamnosti besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatske validitetom tijekom rezervacije i ukrcaja na ni prijevoznici drugih država članica Unije let; propisuju obveze jasnog isticanja cijena u tom razdoblju neće moći obavljati iste us­ karte i posebnih aerodromskih pristojbi, i sl. luge na hrvatskom teritoriju ministarstvo vanjskih poslova ostvareni pregovar ački zahtjevi hrvatske Javni obalni linijski promet. Na području pomorskog prometa, javni obalni linijski pomorski promet između hrvatskih luka do početka 2017. moći će obavljati samo hr­ vatski brodari. Kružna turistička putovanja. Na području pomorskog prometa, kružna putovanja tu­ rističkim brodovima između hrvatskih luka do početka 2015. bit će rezervirana samo za hrvatske brodare. ostvaren zahtjev europske unije za prijelazniM r azdobljeM Prometna politika. Tijekom dvije godine od dana pristupanja Republike Hrvatske Eu­ ropskoj uniji hrvatski cestovni prijevoznici neće moći obavljati cestovni prijevoz tereta između dvije točke u državi članici Europske unije (kabotaža), ali isto tako, prema načelu uzajamnosti, ni prijevoznici iz država članica Unije, u tom razdoblju, neće moći obavljati iste usluge na hrvatskom teritoriju. Na načelu uzajamnosti dvogodišnje prije­ lazno razdoblje pojedine države članice mogu produljiti za najviše još dvije godine ili mogu u svakom trenutku dozvoliti obavljanje takvih usluga na svom teritoriju. 36
  • 36. Pregovar ačk a Poglavlja poglavljeenergetik aCiljevi Europske unije na području energetike obuhvaćaju sigurnu opskrbu energijomza sve njezine građane. Jedna od glavnih smjernica je i konkurentnost jedinstvenog besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslovaenergetskog tržišta te stvaranje gospodarstva s niskom emisijom stakleničkih plinova.Integralni pristup Unije klimatskoj i ener­ geotermalne energije, energije plina iz depo­getskoj politici iskazan je kroz popularnu nija, ili pak postrojenja za preradu otpadnihformulu 20–20–20, to jest ostvarivanje slje­ voda, energije plime i oseke.dećih ciljeva do 2020. godine: Nuklearna energetika pokriva 15% ukupne• 20% nižu emisiju stakleničkih plinova u potrošnje energije u Europskoj uniji, a iz odnosu na polaznu 1990. godinu; nuklearnih elektrana se trenutačno proiz­• 20% više obnovljivih izvora energije u vodi 1/3 električne energije na europskom krajnjoj potrošnji; tržištu. Ovaj sektor stvara neznatnu emisiju CO2, cjenovno je stabilan i pridonosi sigur­• 20% uštede u odnosu na potrošnju kakva nosti opskrbe, no države članice odlučuju o bi bila bez mjera energetske učinkovitosti. njegovom korištenju u svojim nacionalnimOvisno o razvijenosti gospodarstva, prirod­ energetskim strukturamanim mogućnostima i unutarnjim resursi­ Energetskim smjernicama obuhvaćeno je ima, svakoj su državi članici Unije dodije­ upravljanje konvencionalnim energentimaljeni individualni ciljevi koji će dovesti do poput nafte, prirodnog plina i ugljena. Kaoostvarenja ovih zajedničkih. i drugdje u svijetu, i u Europskoj uniji jošBez aktivne energetske politike i korištenja uvijek najintenzivnije se koriste fosilna go­domaćih izvora, ovisnost Europske unije o riva porijeklom s područja izvan Europskeuvozu do 2020. porasla bi na 70%. Primje­ unije. Pritom, uz problem globalnog sma­nom novih tehnologija doći će do značajnog njenja zaliha, ovisnosti o uvozu i variranjesmanjenja uvoza i korištenja domaćih resur­ cijena, tu je i visoka emisija stakleničkihsa, osobito u pogledu na obnovljive izvore plinova i utjecaj na globalne klimatske pro­energije. Europska unija danas ima najraz­ mjene. Kako bi se izbjegle nestašice, za svevijeniju proizvodnju opreme za obnovljive države članice obvezno je čuvanje strateš­izvore energije – od one za korištenje hidro­ kih rezervi nafte i naftnih derivata te dalj­potencijala, do opreme za korištenje sunčeve nja izgradnja infrastrukture, skladišta plinaenergije, energije vjetra, energije iz biomase, i osobito LNG­terminala. 37
  • 37. proMjene za hrvatsku Stoga su joj za projekte obnovljivih izvora Pregovar ačk a Poglavlja energije i energetske učinkovitosti dostup­ Postizanje energetske usklađenosti s europ­ na sredstva iz programa Unije »Inteligent na skim ciljevima nije puko »odrađivanje« za­ energija u Europi«, koji je dio Okvirnog pro­ dataka povezanih s pregovorima, već će se grama za konkurentnost i inovacije. Grad­ ono pozitivno odraziti na sadašnje i buduće ska toplana na biomasu u Pokupskom samo naraštaje hrvatskih građana. Povećanje je jedan primjer uspješnog projekta sufinan­ energetske učinkovitosti, pouzdan i održiv ciranog iz europskih fondova. Kada Hrvat­ energetski sektor utemeljen na iskorištava­ ska bude članica Europske unije, za projek­ nju svih energetskih mogućnosti za zadovo­ te iz područja održive energetike moći će ljavanje vlastitih potreba u skladu s načeli­ koristiti sredstva iz strukturnih i drugih ma okolišne, gospodarske i društvene odgo­ fondova Unije. vornosti – sve ove europske smjernice i u našem su nacionalnom interesu sigurnija opskrba energijoM Geografski položaj Hrvatske njezina je znat­ Glavni izazov za građane na području ener­ na prednost u kontekstu održivog energet­ getike mogao bi biti potencijalni porast ci­ skog razvoja. Dobro smo povezani sa susjed­ jena energije zbog liberalizacije hrvatskog nim elektroenergetskim sustavima i s plin­ tržišta električne energije i plina. No otva­ skim sustavom, što znatno podiže sigurnost ranjem tržišta ostvaren je preduvjet za uki­ opskrbe. Potencijalno smo i tranzitna zemlja danje monopola u opskrbi energentima i za za naftu, ukapljeni prirodni plin i električ­ sudjelovanje stranih ponuđača energije na nu energiju Imamo i sve prednosti pomor­ hrvatskom tržištu – što će, dugoročno gle­ ske zemlje, kao i dobre lokacije za izgradnju dano, za industriju značiti pad cijena, a za energetskih objekata (podzemna skladišta građane sigurnu, neprekinutu, dostupnu i plina, akumulacijske hidroelektrane, vjetro­ dostatnu opskrbu energijom. elektrane i drugi obnovljivi izvori energije, Briga o siromašnima te kupcima slabije pla­ terminali za naftu i ukapljeni plin, termo­ težne moći jedno je od važnih pitanja u Eu­ elektrane na uvozni kameni ugljen) ropskoj uniji pa će usklađivanje hrvatskog koriŠtenje europskih fondova zakonodavstva s europskim dugoročno značiti i bolju zaštitu hrvatskih potrošača, besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatske Da bi ostvarila energetske ciljeve u skladu kao i mogućnost stvaranja sustava socijalne s europskom politikom 20–20–20, Hrvatska pomoći radi osiguranja minimalne energije treba uložiti znatna financijska sredstva. potrebne za život domaćinstava. ministarstvo vanjskih poslova 38
  • 38. Pregovar ačk a Poglavlja poglavljeporeziFiskalni i porezni sustav svake države članice Europske unije temeljno je obilježjenacionalnog suvereniteta. Unutar Unije ne postoji obveza usklađivanja svih vrstaporeza, a porezna harmonizacija označava koordinaciju poreznih sustava državačlanica Europske unije radi izbjegavanja nacionalnih poreznih mjera koje mogu ne­ besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslovagativno utjecati na funkcioniranje unutarnjeg tržišta Europske unije, tj. na slobodnokretanje roba, usluga i kapitala, te koje mogu narušiti tržišno natjecanje. Svaka drža­va članica ima pravo zadržati vlastiti porezni sustav, pa čak i uvoditi nove porezneoblike, uz obvezu da neke njihove dijelove (poreznu stopu, osnovicu i sl.) uskladi seuropskim propisimaObveza usklađivanja s pravnom stečevinom proMjene za hrvatskuUnije prije svega postoji na području ne­izravnih poreza, i to poreza na dodanu vri­ Hrvatska do pristupanja Europskoj unijijednost (PDV) te trošarina na sljedeće tri ka­ mora uspostaviti sustav razmjene informa­tegorije proizvoda: energenti, duhanski proi­ cija o PDV­u koji omogućava da se među dr­zvodi i alkoholna pića. Za navedene proizvo­ žavama članicama putem zajedničke infor­de određuju se minimalne stope poreza koje matičke mreže razmjenjuju podaci o PDV­u,su u interesu poštenog tržišnog natjecanja te odnosno da te podatke može dobiti biloomogućuju poticanje ušteda energije, kao i koja članica Unije, njezine porezne uprave,korištenje prihvatljivih ekoloških goriva Za kao i porezni obveznici. Stoga je Hrvatskaporez na dodanu vrijednost u Europskoj uni­ u velikoj mjeri već provela niz pripremnihji standardna stopa ne smije biti niža od aktivnosti za uvođenje ovog sustava, što će15%, a države članice mogu primjenjivati i pridonijeti učinkovitijem kontroliranju pri­jednu ili dvije snižene stope poreza na doda­ kupljanja poreza i smanjenju porezne utajenu vrijednost koje ne smiju biti niže od 5%. u HrvatskojNa području izravnih poreza, propisi Europ­ske unije obuhvaćaju samo određene aspekte e-poreznaoporezivanja dohotka od štednje fizičkih Sukladno europskim standardima, Porez­osoba i poreza na dobit. na uprava razvila je i sustav elektroničkihDržave članice jednoglasno odlučuju o pita­ servisa (ePorezna) namijenjen poreznimnjima iz područja oporezivanja, što dodatno obveznicima, a koji omogućuje izvršava­čuva njihovu nacionalnu autonomiju. nje poreznih obveza putem Interneta. Pru­ 39
  • 39. žene elektroničke usluge Porezne uprave registracijskog praga u iznosu od 35.000 €, a Pregovar ačk a Poglavlja omogućuju izvršavanje zakonom propisane drugo na oslobođenje od PDV­a za međuna­ porezne obveze bez nepotrebnog gubljenja rodni prijevoz putnika (cestovni, željeznič­ vremena i bez dodatnih administrativnih i ki, zračni, pomorski i riječni). Međutim, s drugih troškova. U okviru projekta ePorez­ obzirom na to da nulta stopa PDV­a nije u na tako su već dostupne sljedeće usluge: skladu s propisima Unije, Hrvatska će naj­ uvid u Poreznu knjigovodstvenu karticu kasnije s danom pristupanja Uniji provesti poreznog obveznika, podnošenje mjesečnog njezino ukidanje ili tromjesečnog PDV obrasca, podnošenje konačnog obračuna PDV­a, podnošenje pri­ cigarete jave poreza na dobit, podnošenje obračuna spomeničke rente i obračuna turističke za­ U dijelu područja oporezivanja duhanskih jednice, te podnošenje obrasca za obračun proizvoda, Hrvatskoj je odobreno prijelazno plaća. razdoblje do 31. prosinca 2017. godine za potpuno dostizanje razine oporezivanja na prijelazna r azdoblja za pdv cigarete u Europskoj uniji (60% prosječne ponderirane maloprodajne cijene cigareta U pogledu rezultata pregovora na pod ručju puštenih u potrošnju i minimalnog iznosa PDV­a, Hrvatskoj je odobreno prijelazno od 90 € na 1.000 komada cigareta), ali uz razdoblje za oslobođenje od plaćanja PDV­a obvezu provođenja postupnog usklađivanja na građevinsko zemljište do 31. prosinca tako da s 1. siječnjem 2014. godine ista ne 2014. godine. Odobrena su joj i dva izuzeća može biti manja od 77 € na 1.000 komada od kojih se prvo odnosi na primjenu PDV cigareta  ostvareni pregovar ački zahtjevi hrvatske Građevinsko zemljište. Hrvatska može nastaviti s oslobađanjem od plaćanja PDV­a na građevinsko zemljište do 31. prosinca 2014. Cigarete. U pogledu trošarina na cigarete, Hrvatskoj je odobreno prijelazno razdoblje besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatske do 31. prosinca 2017. godine za dostizanje razina oporezivanja Europske unije. Međunarodni prijevoz putnika. Hrvatska je osigurala izuzeće za oslobađanje od PDV­a na međunarodni prijevoz putnika. Prag za ulazak u sustav PDV­a. Hrvatska je osigurala izuzeće kojim joj je omogućenoministarstvo vanjskih poslova da visina praga za ulazak u kategoriju obveznika plaćanja PDV­a iznosi 35.000 €. To znači da fizičke i pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost te koje ostvare godišnji prihod manji od navedenog praga neće biti podložne plaćanju PDV­a. 40
  • 40. Pregovar ačk a Poglavlja poglavljeekonoMsk a i Monetarna politik aČlanice Europske unije čine Ekonomsku i monetarnu uniju (EMU). Osim toga, ob­veza je svih država članica smatrati ekonomsku politiku zajedničkim interesom istalno međusobno koordinirati nacionalne ekonomske politike, kao i ostvariti urav­noteženi nacionalni proračun. Usklađivanje ekonomskih politika podrazumijeva besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslovai zajedničko planiranje integracije gospodarstava, poticanje gospodarskoga rasta,osiguranje radnih mjesta i konkurentnosti europskog gospodarstva kao cjeline naglobalnoj razini.Euro je u gotovinskom obliku uveden pri­ članica to su: Njemačka, Francuska, Italija,je devet godina te se potvrdio kao snažna i Nizozemska, Belgija, Luksemburg, Austrija,stabilna valuta – uz američki dolar vodeća Finska, Irska, Španjolska, Portugal i Grčka,je međunarodna valuta u globalnoj ekono­ dok euro nije uveden u Švedskoj, Ujedinje­miji. Zajednička valuta postala je simbol nom Kraljevstvu i Danskoj. Od novih čla­Europske unije, a za građane eurozone to nica Unije dosad su euro uvele Slovenija,je jedan od najvažnijih rezultata europske Cipar, Malta, Slovačka i Estonija.integracije Jedinstvena monetarna politi­ Važno je naglasiti da uvođenje eura ne sli­ka, koja podrazumijeva zajedničku valutu, jedi automatski pristupanjem Europskojpridonijela je smanjenju prosječne stope uniji. Uvođenju eura kao nacionalne valuteinflacije i inflatornih očekivanja u dugom prethodi, naime, zadovoljavanje jasno odre­roku, potakla je daljnju integraciju tržišta, đenih kriterija postavljenih Ugovorom izdodatno ubrzala integraciju financijskog tr­ Maastrichta. Radi se o sljedećim uvjetima:žišta te time omogućila relativno sniženje stopa inflacije ne viša od prosjeka triju ze­kamatnih stopa malja Europske unije s najnižom inflacijomZa zajedničku monetarnu politiku zaduže­ uvećanog za 1,5 postotnih bodova, manjakna je Europska središnja banka (ESB) sa proračuna opće države ne viši od 3% BDP­sjedištem u Frankfurtu, zajedno s nacio­ a, javni dug ne viši od 60% BDP­a; sudje­nalnim središnjim bankama država članica lovanje u europskom tečajnom mehanizmueurozone. Cilj ESB­a je održavanje stabilno­ (ERM II) tijekom najmanje dvije godine bezsti cijena koja se definira kao prosječna go­ značajnih oscilacija tečaja nacionalne valu­dišnja stopa inflacije niža od, ali blizu 2%. te prema euru, dugoročna kamatna stopa neDržave koje se koriste zajedničkom valu­ viša od prosjeka triju zemalja članica Unijetom, eurom, čine eurozonu, a trenutačno s najnižom inflacijom uvećanom za 2 po­je 17 država članica eurozone. Od starih stotna boda. 41
  • 41. proMjene za hrvatsku uvođenje eur a Pregovar ačk a Poglavlja europski sustav srediŠnjih banak a Može se očekivati da će koristi od pozitiv­ nih učinaka europske Ekonomske i mone­ Kad Hrvatska postane članicom Europske tarne unije imati i Hrvatska, napose nakon unije, Hrvatska narodna banka (HNB) po­ što uvede euro. Budući da Hrvatska već stat će dio Europskog sustava središnjih ostvaruje više od 60% vanjskotrgovinske banaka, koji čine Europska središnja ban­ razmjene sa zemljama Europske unije, samo ka (ESB) i nacionalne banke svih država pristupanje Europskoj uniji, a posebno kas­ članica, ali će i dalje provoditi samostalnu nije uvođenje eura, olakšat će poslovanje monetarnu politiku, a njezin primarni cilj našim poduzećima. Uvođenjem eura nestat – održavanje stabilnosti cijena – ostat će će troškovi konverzije valute, olakšat će se nepromijenjen. Za uspješno funkcioniranje usporedba cijena na tržištu, a to će pozitiv­ Ekonomske i monetarne unije ključna je no utjecati na razvoj konkurencije. Posebno neovisnost Europske središnje banke i na­ važna korist uvođenja eura u Hrvatskoj je cionalnih središnjih banaka. Istovrsna neo­ eliminacija valutnog rizika, koji je vrlo izra­ visnost je niz godina svojstvena i Hrvatskoj žen i svojstven hrvatskom gospodarstvu. To narodnoj banci, koja je u potpunosti samo­ će pak značajno pridonijeti ukupnoj makro­ stalna i neovisna u svom radu što doprinosi financijskoj stabilnosti u Hrvatskoj, omogu­ ostvarenju njezinog primarnog cilja Hrvat­ ćiti bržu konvergenciju kamatnih stopa u ska će biti obvezna voditi fiskalnu politiku Hrvatskoj s onima u zem ljama eurozone te u skladu s načelima i pravilima koja se pri­ potaknuti dinamičniji gospodarski rast.  mjenjuju u Europskoj uniji; izvještavat će o stanju proračunskog deficita i javnog duga, te će sudjelovati u višestranom nadzoru jav­ nih financija zemalja članica Unije i koordi­ naciji ekonomskih politika Kada budu ispunjeni kriteriji za uvođenje eura, HNB će provoditi zajedničku monetar­ nu politiku zajedno s ESB­om i ostalim sre­ dišnjim bankama eurozone. Taj korak pod­ besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatske razumijeva i uvođenje eura kao nacionalne valuteministarstvo vanjskih poslova 42
  • 42. Pregovar ačk a Poglavlja poglavljestatistik aDemokratska društva ne mogu kvalitetno funkcionirati bez čvrste baze pouzdane iobjektivne statistike. S jedne strane donosioci odluka na razini Europske unije, dr­žava članica, na lokalnoj razini te u poslovnom sektoru trebaju statistiku radi dono­šenja što kvalitetnijih odluka. S druge strane statistika je jednako važna za javnost imedije radi kvalitetnije procjene stanja u društvu i državi. Službena statistika stoga besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslovaje jedan od temelja dobrog funkcioniranja te velike zajednice 27 država.Kao što naglašava važnost službene statis­ sustava službene statistike Hrvatske. Služ­tike za kvalitetno funkcioniranje Unije, Eu­ bena statistika u Hrvatskoj ima dugu tra­ropska unija naglašava i važnost statistika diciju te je i prije otvaranja pregovaračkogdržava članica u rješavanju nacionalnih poglavlja Europska unija ocijenila da hrvat­problema. Europsku statistiku na državnoj ska statistika djeluje u skladu s temeljnimrazini izrađuju i diseminiraju nacionalni načelima službene statistike: relevantnosti,statistički zavodi i ostala statistička tijela, a nepristranosti, pouzdanosti, transparent­na europskoj razini statistički ured Europ­ nosti, pravodobnosti, stručne neovisnosti,ske unije – Eurostat. racionalnosti, dosljednosti, jav nosti poda­Ide li društvo u smjeru koji su političari taka, statističke povjerljivosti, korištenjaobećali? Raste li nezaposlenost ili ona pada? individualnih podataka isključivo u stati­Kolika je emisija CO2 u odnosu na prijašnje stičke svrhe te javne odgovornosti.godine? Koliko je zaposleno žena u odnosu Pregovorima u okviru poglavlja koje se od­na muškarce? Kako gospodarstvo jedne dr­ nosi na statistiku obuhvaćen je niz aktivno­žave članice funkcionira u odnosu na druge sti koje za osnovni cilj imaju unapređivanjedržave članice? Sve su to pitanja na koja od­ hrvatskog statističkog sustava te njegovogovore nudi upravo statistika usklađivanje sa statističkim sustavom Eu­Međunarodna statistika jedan je od načina ropske unijeupoznavanja drugih država članica, kao i općedruŠtvena korist od dobredržava izvan Europske unije te je važan i statistikeobjektivan način mjerenja svih razina živo­ta i ljudskog djelovanja Pozitivne promjene koje će rezultirati po­ boljšanjem kvalitete, dostupnosti, pravodob­proMjene za hrvatsku nosti i usporedivosti statističkih podataka, unaprijedit će kvalitetu osnove na kojoj seDržavni zavod za statistiku je središnje tije­ temelje službene politike. Te će promjenelo, glavni nositelj, diseminator i koordinator osjetiti svi segmenti društva, od javne upra­ 43
  • 43. ve, gospodarstva, istraživačko­akademske skoj uniji, već naprotiv dolazi do pobolj­ Pregovar ačk a Poglavlja zajednice do građana. Štoviše, na području šanja svih standarda na kojima se temelji statistike ne postoje nikakvi izazovi koji bi službena statistika.  se pojavili pristupanjem Hrvatske Europ­ poglavlje besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatske socijalna politik a i zapoŠljavanjeministarstvo vanjskih poslova Najvažniji ciljevi socijalne politike Europske unije su postizanje jedinstvenog i pra­ vednog pristupa osnovnim socijalnim uslugama, promicanje sustava socijalne zašti­ te, podizanje obrazovne razine radne snage, postizanje visoke stope zaposlenosti uz posebnu brigu za skupine koje su manje zastupljene na tržištu rada, omogućavanje postizanja sigurnih i održivih prihoda, kao i dostojnih uvjeta rada za žene i muškar­ ce, s krajnjim učinkom potpunog socijalnog uključivanja. U okviru područja europskog radnog zako­ ji uveden je pojam fleksigurnosti, odnosno nodavstva određuju se i štite prava radnika kombinacije sigurnosti zapošljavanja i soci­ u slučajevima kolektivnih viškova, stečaje­ jalne sigurnosti sa cjeloživotnim učenjem. va i preseljenja poslovanja, prava radnika Europska unija promiče moderne radne od­ da budu informirani i konzultirani o pita­ nose i socijalni dijalog između predstavnika njima koja se odnose na njihov rad, kao i radnika i poslodavaca u svrhu zaštite radni­ pravila koja se odnose na radno vrijeme i ka, ali i povećanja konkurentnosti. Osobito sigurnost na radu te zaštitu zdravlja se na europskoj razini potiče socijalna od­ Europsko zakonodavstvo na ovom područ­ govornost poduzeća kroz promicanje ideje ju usmjereno je i prema stvaranju jednakih da bi socijalni i ekološki problemi trebali mogućnosti za sve, zaštitu načela jednaka činiti integralni dio poslovnih strategija. plaća za jednak rad, zabranu diskriminaci­ Na području socijalne uključenosti svih je po bilo kojoj osnovi i jačanje socijalnog seg menata društva, Europska unija nastoji dijaloga novim ekonomskim i socijalnim rješenji­ U utrci s globaliziranim svijetom i brzim ma pronaći putove izlaska iz ekonomske i tehnološkim napretkom u Europskoj uni­ financijske krize. U tom pogledu strategija 44
  • 44. Unije Europa 2020 predviđa različite inova­ zaŠtita na r adu Pregovar ačk a Poglavljativne mjere i politike radi postizanja soci­jalne kohezije U okviru pitanja zaštite na radu, u siječnju 2011. u Hrvatskoj je predstavljen zajednički projekt Hrvatske i Europske unije »Zdrav­proMjene za hrvatsku lje i zaštita na radu«. Projekt je vrijedan 1,3Mogućnost jednostavnijeg zapošljavanja na milijuna eura. Svrha mu je povećavanjeeuropskom tržištu rada donijet će bolje iz­ učinkovitosti sustava zaštite zdravlja i si­glede za zapošljavanje svim nezaposlenim gurnosti na radu u Hrvatskoj, kao i njegovohrvatskim građanima, kao što pokazuju pri­ usklađivanje s važećim standardima Unije,mjeri novih država članica Unije. ali i jačanje administrativnih kapaciteta re­ levantnih institucija uključenih u područjepoticanje zapoŠljavanja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu U veljači 2010. započeo je projekt »Uključi­U skladu s europskom strategijom Europa vanje učenika s teškoćama u obrazovanje za2020, a u okvirima Nacionalnog plana za zapošljavanje« kako bi se poboljšala obra­poticanje zapošljavanja 2011–2012. te Na­ zovna postignuća učenika s teškoćama ucionalnog provedbenog plana za socijalno skladu s njihovim potrebama, njihovim mo­uključivanje 2011–2012, kontinuirano se gućnostima na tržištu rada i njihovom cjelo­radi na povećanju razine zapošljavanja onih kupnom društvenom integracijom Ukupnaskupina koje su najviše pogođene dugotraj­ vrijednost projekta financiranog od stranenom nezaposlenošću, prije svega usmjera­vanjem mjera aktivne politike tržišta rada Europske unije iznosi više od 2,3 milijunana osobe s invaliditetom, manjine, starije eura, a građani Hrvatske od njega imajuradnike, bivše ovisnike. opipljive koristiNastoji se poticati cjeloživotno učenje te koriŠtenje europskih fondovaproširiti mreža socijalnih usluga za djecu,starije osobe i osobe s invaliditetom, kao i Važno je ovdje naglasiti da će Hrvatska,definirati i razvijati koncept socijalnog sta­ kada postane država članica Unije, imatinovanja te provoditi zdravstvenu reformu iz pristup znatno većim sredstvima iz prora­perspektive njezinoga utjecaja na siromaš­ čuna Europske unije kojima se financiraju besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslovanije građane, odnosno njihovoga pristupa projekti koji se odnose na zapošljavanje tesvim zdravstvenim uslugama djelokrug socijalne politike  45
  • 45. Pregovar ačk a Poglavlja poglavlje poduzetniŠtvo i industrijsk a politik a Prema smjernicama strategije Europa 2020 za rast i zapošljavanje, kojima je svrha jačanje Europske unije na unutarnjoj i međunarodnoj razini, europski su prioriteti resorno učinkovitija proizvodnja i jačanje konkurentnosti, kao i poticanje znanja besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatske i inovacija. Poduzetništvo i industrijska politika Unije usmjereni su na postizanje konkurentnog gospodarstva u uvjetima globalizacije, demografskih promjena i po­ trebe za održivim razvojem.ministarstvo vanjskih poslova Stoga je svrha europskih pravnih propisa u čla nica Europske unije. Prioritetna područ­ ovom poglavlju stvaranje uvjeta za raz voj ja poticanja razvoja malog gospodarstva u konkurentnosti industrije i poboljšanje in­ Hrvatskoj čine konkurentnost i inovacije, stitucionalnog okvira za razvoj poduzetniš­ poduzetništvo mladih, početnika i osoba s tva Konkurentna prednost gospodarstva invaliditetom, poduzetništvo žena, povolj­ temelji se osobito na razvoju poduzetništva, no financiranje i obrazovanje za poduzet­ dok je, prema smjernicama europske poli­ ništvo. Tim je područjima namijenjen pose­ tike, sveobuhvatan pristup razvoju malog i ban podsustav poticaja u okviru europskih srednjeg poduzetništva pretpostavka za ja­ sredstava Institucionalna potpora malom i čanje konkurentne sposobnosti. srednjem poduzetništvu u Hrvatskoj ostva­ ruje se kroz 32 poduzetnička inkubatora, 6 proMjene za hrvatsku tehnoloških parkova, 52 poduzetnička cen­ tra i 22 razvojne agencije Instrumenti za provedbu politike poduzet­ ništva i industrijske politike u Hrvatskoj hitro.hr odnose se na financijske potpore, uključuju­ ći i posebne programe za pristup izvorima Zahvaljujući servisima Hitro.hr, e­Tvrt ka i financiranja, potpore jačanju konkurentno­ e­Obrt ubrzan je i pojednostavljen postupak sti, potpore inovacijama i uvođenje infor­ osnivanja gospodarskih subjekata. Hitro.hr macijskog društva servis za ubrzanu komunikaciju poduzet­ nika i građana s tijelima državne uprave u M alo i srednje poduzetniŠtvo petoj godišnjici postojanja posluje kroz 61 ured u podružnicama FINA­e. Kroz Hitro. Malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj hr osnovano je više od 43 tisuća tvrtki i više čini 99,5% svih gospodarskih subjekata, a od 5 tisuća obrta, a osnovanih tvrtki i obrta taj udio jednak je onome u većini država stranih ulagača je više od 3 tisuće. 46
  • 46. e-servisi sektorski pristup Pregovar ačk a PoglavljaProvedbom Europske povelje za malo gos­ U skladu s europskim propisima, Hrvatskapodarstvo uklonjene su i druge administra­ već provodi industrijsku politiku temelje­tivne prepreke putem uspostave servisa nu na primjeni horizontalnih mjera, a na­e­Porezna, e­Zdravstveno, e­Mirovinsko, puštanju selektivnih, koje podrazumijeva­e­Regos i e­Katastar. Programom e­Hrvatska ju uplitanje države u gospodarske tokove,obuhvaćene su aktivnosti razvoja elektro­ osim iznimno u slučajevima kada uklanja­ničkih javnih usluga i sadržaja kao što su e­ nje tržišnih neuspjeha opravdava taj inter­Uprava (pri mjena informacijsko­komunika­ vencionizam. Pritom se, kako bi industrij­cijske teh nologije u poslovanju javne upra­ ska politika bila učinkovita i djelotvorna uve), e­Pravosuđe, e­Obrazovanje, e­Zdrav­ cjelini, vodi računa o posebnostima svakogstvo, e­Kultura, e­Poslovanje, e­Uključivost industrijskog sektora, njegovim značajkama(aktivnosti usmjerene na poticanje korište­ i potrebama, osobito u odnosu na izazovenja informacijsko­komunikacijske tehnolo­gije radi prevladavanja društvenih i gospo­ i prilike s kojima se suočava u globalnomdarskih teškoća i promicanja uključenosti) okruženju.i e­Pokazatelji (statistika informacijskog brodogr adnja, željezo, čelikdruštva u Hrvatskoj) Konačni cilj za sektore brodogradnje, indus­učinci propisa trije željeza i čelika te proizvodnje alumini­U Hrvatskoj se uspostavlja sustav za procjenu ja u Hrvatskoj je stvaranje uvjeta za njihovuučinka propisa. Njime se poboljšava kvalite­ dugoročnu ekonomsku održivost prema tr­ta novih propisa i pojednostavljuju zakono­ žišnim načelima Europske unije, odnosnodavna rješenja, a za malo gospodarstvo pro­ njihov realan opstanak na europskom i glo­vodi se načelo »počnimo od najmanjih«. baliziranom, svjetskom tržištu.  besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslova 47
  • 47. Pregovar ačk a Poglavlja poglavlje tr ans-europske Mreže Ovo pregovaračko poglavlje novo je u pregovaračkom okviru za Hrvatsku i nije po­ stojalo u pregovorima s državama iz prethodnog, petog vala proširenja Europske unije. Međutim, ideja trans­europskih mreža (energetskih i prometnih) pojavila se već osamdesetih godina, s obzirom na to da bez moderne infrastrukture koja bi povezivala različite regionalne i nacionalne mreže država članica nije moguće us­ postaviti slobodan protok roba, usluga ni radnika. Osim toga, dobra, kvalitetna i besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatske međusobno povezana infrastruktura važan je element za ostvarivanje ekonomskog rasta i zaposlenosti u Unijiministarstvo vanjskih poslova proMjene za hrvatsku sufinancira projekt rehabilitacije željezničke pruge Vinkovci–Tovarnik–državna granica Hrvatska je u okviru pregovora u ovom, što na X. koridoru. Kada bude dovršen, taj će se obujma europskih propisa tiče malom, projekt omogućiti da se brzina vlakova po­ ali vrlo važnom poglavlju, definirala koji veća na 160 km/h – za razliku od današnjih će energetski i prometni pravci u Hrvatskoj 40 km/h – te uvede velika novina: daljinsko postati dio zajedničke trans­europske mre­ kontroliranje signalizacije i sustava za za­ že. Uz to, definirano je koji će projekti na ustavljanje iz novog centra na željezničkoj tim istim pravcima imati status prioritetnih postaji Vinkovci. Predviđeno je i sufinanci­ projekata od europskog interesa (Hrvatska ranje sredstvima Europske unije (u okviru je kao takve projekte odredila rijeku Dunav pretpristupnog programa IPA) obnove i mo­ te željeznički pravac na X. koridoru). dernizacije vodnog puta rijeke Save od Rači­ novaca do Siska, čime će na plovnom putu koriŠtenje europskih fondova Save, kao dijelu Dunavskog sliva biti uspo­ stavljena IV. međunarodna klasa plovnosti. Upravo će pravci buduće trans­europske mreže u Hrvatskoj profitirati od financijske kvalitetnija infr astruktur a pomoći Europske unije, i to iz zasebne stav­ ke proračuna Unije namijenjene transeurop­ Korist će na ovom području osjetiti gospo­ skim mrežama, iz strukturnih fondova te iz darski subjekti u Hrvatskoj na trans­europ­ Kohezijskog fonda. Također, Hrvatska će skim pravcima i sveobuhvatnim projektima također moći koristiti zajmove Europske in­ (zračne i pomorske luke, luke unutarnje vesticijske banke. plovidbe), a za koje će biti omogućeno ko­ Europska unija prepoznala je važnost defi­ rištenje nepovratnih financijskih sredstava niranih pravaca pa već sada u okviru pret­ Unije. Modernija i kvalitetnija infrastruk­ pristupnog programa ISPA u iznosu od 48% tura na trans­europskim mrežama imat će 48
  • 48. za posljedicu povećanje prometa u svim na i više razine kvalitete – koristiti krajnjim Pregovar ačk a Poglavljaoblicima prometa, posebice u željez ničkom korisnicima, odnosno putnicima i gospo­prometu te prometu u hrvatskim lukama darstvenicimariječnog i zračnog prometa. To je u skladu Koristi za gospodarski razvoj imat će i hr­s prioritetima Europske unije koja potičerazvoj unutarnje plovidbe (riječni promet) i vatske regije kroz koje prolaze prometniceželjezničkog prometa kao ekološki posebno uključene u transeuropske mreže.prihvatljivih Važno je naglasiti da je Hrvatska u pregovo­Povećanje prometa značit će i porast konku­ rima uključila u trans­europsku mrežu sverencije pružatelja usluga, što će se bez sum­ cestovne i željezničke mreže svoga zaleđanje odraziti na kvalitetu ponude prometnih povezane s pomorskim lukama, kao i sveusluga, a to će pak – u vidu povoljnijih cije­ pomorske te zračne luke.  besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslova poglavljeregionalna politik ai koordinacija strukturnihinstruMenataKohezijska politika jedna je od najstarijih i financijski najizdašnijih politika Eu­ropske unije. Svrha joj je ublažavanje razlika u stupnju gospodarskog i društvenograzvoja unutar Unije te poticanje konkurentnosti država članica kao i Unije u cjelinipomoću raspodjele financijskih sredstava iz zajedničkog proračuna.Više od trećine ukupnog proračuna Europ­ Europska komisija raspoređuje fondove pre­ske unije (35,7% = 347,41 milijardi eura) u ma sljedećim ciljevima: 1) konvergencijarazdoblju 2007–2013. namijenjeno je proved­ – smanjivanje razlika u razvijenosti regijabi Kohezijske politike. Fondovi iz kojih se (81,54% sredstava); 2) poticanje regional­financira Kohezijska politika Unije su Eu­ ne konkurentnosti i zapošljavanja (15,95%ropski fond za regionalni razvoj, Europski sredstava); 3) europska teritorijalna surad­socijalni fond i Kohezijski fond. Prva dva nja – prekogranična i transregionalna su­nazivaju se strukturnim fondovima. radnja (2,52% sredstava). 49
  • 49. proMjene za hrvatsku građani na području vodoopskrbe, gospoda­ Pregovar ačk a Poglavlja renja otpadom i prometa. Oni će pridonijeti Kroz pregovore u ovom poglavlju Hrvat ska poboljšanju kvalitete vode, izgradnji centa­ se pripremala za ravnopravno sudjelovanje ra za gospodarenje otpadom u skladu sa naj­ u Kohezijskoj politici Unije s ostalim drža­ višim standardima zaštite okoliša te boljoj vama članicama. i bržoj prometnoj povezanosti. Provedbom Kao kandidatkinja za članstvo u Europskoj projekata u Karlovcu, Slavonskom Brodu, uniji, Hrvatska je na raspolaganju imala Drnišu i Kninu uspostavlja se moderan su­ pretpristupne programe Europske unije koji stav vodoopskrbe koji obuhvaća izgradnju su prvenstveno namijenjeni jačanju institu­ uređaja za pročišćavanje otpadnih voda cionalnih kapaciteta radi bržeg integriranja i modernizaciju kanalizacijskog sustava u sustav Europske unije te uspješnog kori­ Projektima u Šibensko­kninskoj župani­ štenja strukturnih instrumenata u buduć­ ji (Bikarac), Istarskoj županiji (Kaštijun) i nosti, kada država postane članica. Primorsko­goranskoj županiji (Marišćina) izgradit će se prvi županijski centri za go­ koriŠtenje strukturnih fondova spodarenje otpadom. Na području prome­ ta naglasak je na poboljšanju željezničkog Važno je naglasiti da će financijska sred­ sustava i sustava unutarnje plovidbe u Hr­ stva dostupna kroz pretpristupne programe vatskoj. Pri završetku je projekt obnove i – CARDS (262 milijuna eura), Phare (146 rekonstrukcije pruge Vinkovci–Tovarnik, milijuna eura), ISPA (59 milijuna eura), SA­ dok je na zagrebačkom Glavnom kolodvoru PARD (25 milijuna eura) i IPA (748,4 mili­ u tijeku provedba projekta u okviru kojeg će juna eura) – uvelike biti nadmašena finan­ se ugraditi novi suvremeni uređaj za signal­ cijskim sredstvima što će Hrvatskoj, kao no­sigurnosni sustav, koji će povećati sigur­ državi članici, biti dostupna iz strukturnih nost i brzinu prometovanja. instrumenata. Stoga je bilo važno kroz pre­ Nakon što Hrvatska postane članica Europ­ govore s Europskom unijom stvoriti pred­ ske unije, strateška područja ulaganja bit će uvjete za kvalitetno sudjelovanje u Kohezij­ ona koja su važna za razvoj hrvatskog gos­ skoj politici podarstva i poticanje zapošljavanja, a su­ Izradom strateških dokumenata, priprem­ kladna su politikama Europske unije. Među ljenim projektima, osiguravanjem odgova­ besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 njima svakako će biti područja prometa,i europskih integr acija republike hrvatske rajućih administrativnih kapaciteta, posti­ zaštite okoliša, energetike, obrazova nja, zanjem dobrih rezultata u provedbi pretpri­ istraživanja i tehnološkog razvoja, socijalne stupnih programa te utvrđivanjem statis­ uključenosti te potpora razvoju poduzet­ tičkih regija prema Eurostatu za Hrvatsku, ništva. Ta područja otvaraju mogućnosti postavljena je dobra osnova za kvalitetnoministarstvo vanjskih poslova velikom broju potencijalnih korisnika, hr­ korištenje fondova Unije. vatskih građana, tvrtki i institucija da sufi­ nanciraju svoje ideje pretočene u kvalitetno projekti pripremljene projekte  Već su u provedbi projekti financirani iz pretpristupnih programa Europske unije, od kojih će izravne koristi imati hrvatski ostvaren pregovar ački zahtjev hrvatske Povoljniji uvjet za provedbu projekata. Hrvatskoj je odobren zahtjev prema kojem se na projekte koji će se provoditi uz sufinanciranje sredstvima Kohezijske politike Europ­ ske unije do 31. prosinca 2013. neće primjenjivati važeće pravilo »n+2«, nego pravilo »n+3«, koje se primjenjuje i na projekte sufinancirane sredstvima iz predpristupnog programa IPA. Pravilo »n+3« znači da Europska komisija automatski povlači neiskorištena financijska sredstva, odnosno sredstva za koja nije primila zahtjev za plaćanjem do kraja treće go­ dine nakon godine utvrđivanja godišnjeg proračunskog izdvajanja. Prihvaćanjem ovog pregovaračkog zahtjeva, Hrvatskoj je omogućeno da godinu dana duže koristi dodije­ ljena sredstva za provedbu projekata sufinanciranih sredstvima iz strukturnih fondo­ va i Kohezijskog fonda u okviru trenutačne Financijske perspektive Unije (2007–2013), što izravnim korisnicima projekta pruža dodatno vrijeme za kvalitetno ostvarivanje ciljeva projekta i korištenje cjelokupnog iznosa namijenjenog iz europskog proračuna. 50
  • 50. Pregovar ačk a Poglavlja poglavljepr avosuđe i teMeljna pr avaPoglavlje 23. Pravosuđe i temeljna prava obuhvaća područje pravosuđa, borbe protivkorupcije, ljudskih prava te prava građana Europske unije. Kroz ispunjavanje uvjetaiz ovog poglavlja, Republika Hrvatska je provela brojne reforme i aktivnosti koje besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslovaimaju izravni utjecaj na svakodnevni život hrvatskih građana.proMjene za hrvatsku profesionalnost U pogledu profesionalnosti pravosuđe jerefor M a pr avosuđa prerastanjem Pravosudne akademije u sa­Na području reforme pravosuđa aktivnosti mostalnu instituciju dobilo mjesto za trajnosu bile usmjerene na jačanje neovisnosti, stručno usavršavanje, počevši od inicijalne izobrazbe vježbenika, kroz djelovanje Dr­nepristranosti, profesionalizma i učinkovi­ žavne škole za pravosudne dužnosnike dotosti pravosuđa. Cilj svih poduzetih mjera programa cjeloživotnog učenja i usavršava­je vraćanje povjerenja građana u hrvatsko nja sudaca i državnih odvjetnika.pravosuđe a time i jačanje vladavine prava iinstitucija pravne države. r azuMni rokovineovisnost pr avosuđa Za građane je zasigurno od iznimne važ­ nosti da pored nepristranog, neovisnog iU području neovisnosti pravosuđa, izmje­ stručnog pravosuđa, pravda bude zadovolje­nama Ustava i zakonskog okvira osigurana na u razumnom roku Ostvarivanju tog ciljaje samostalnost Državnog sudbenog vijeća posvećen je cijeli niz mjera koje služe podi­i Državnoodvjetničkog vijeća čime su ove zanju učinkovitosti pravosuđa, i to kroz in­institucije postale isključivo nadležne na formatizaciju, racionalizaciju mreže pravo­izbor, upravljanje karijerama pravosudnih sudnih tijela, bolje upravljanje te unapređe­dužnosnika te sankcioniranje onih koji na nje zakonodavnog okvira radi skraćivanjabilo koji način krše etičke i profesionalne trajanja sudskih postupaka. Činjenica da jestandardne sudačke i državnoodvjetničke u posljednjih šest godina broj neriješenihprofesije. Uvođenje objektivnih i transpa­ predmeta pred hrvatskim sudovima gotovorentnih kriterija za izbor sudaca i državnih prepolovljen, jasan je pokazatelj napretkaodvjetnika dodatno osiguravaju njihovu ne­ i dobar put do konačnog cilja – rješavanjaovisnost i profesionalnost. svih predmeta u roku od tri godine 51
  • 51. borba protiv korupcije pr ava gr ađana europske unije Pregovar ačk a Poglavlja Razvoj cijelog društva uvelike je ovisan o Nakon ulaska u punopravno članstvo Eu­ učinkovitosti borbe protiv korupcije. Aktiv­ ropske unije hrvatski će građani imati ak­ nosti na ovom području usmjerene su u dva tivno i pasivno pravo izbora za zastupnike glavna pravca: preventivnom i represiv­ u Europskom parlamentu i na lokalnim iz­ nom. Ključ prevencije je smanjiti rizike po­ borima u drugim državama članicama Uni­ jave korupcije i to prvenstveno podizanjem je. Osim toga, hrvatski građani će se moći javne svijesti o njenoj neprihvatljivosti osloniti i na konzularnu pomoć svih država Tome pridonose i izmjene zakonodavnog članica Europske unije i u trećim zemljama okvira u području financiranja političkih u kojima Hrvatska nema svoja diplomat­ aktivnosti, sprječavanja sukoba interesa i sko­konzularna predstavništva Hrvatski prava na pristup informacijama kojima se građani će imati pravo podnošenja peticija osigurava transparentnost djelovanja javnih Europskom parlamentu, predstavki Europ­ institucija skom ombudsmanu te pravo obraćanja in­ Pored prevencije, neophodan je i učinkovit stitucijama i savjetodavnim tijelima Europ­ represivni sustav za otkrivanje, procesui­ ske unije na hrvatskom jeziku  ranje i sankcioniranje počinitelja koruptiv­ nih djela. Uspostavom Uskočke vertikale te unaprjeđivanjem kaznenog zakonodavstva represivni aparat je dobio potrebu oštricu. ljudsk a pr ava Hrvatska već godinama na području ljud­ skih prava postiže zapažene rezultate te su pregovori u ovom području bili usmjereni na nekoliko pitanja u kojima je uočena po­ treba za daljnjim napretkom: borba protiv diskriminacije, zaštita nacionalnih manji­ na, povratak izbjeglica i osiguravanje pri­ besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatske stupa pravosuđu osobama slabijeg imovnog stanja kroz sustav besplatne pravne pomoći.ministarstvo vanjskih poslova 52
  • 52. Pregovar ačk a Poglavlja poglavljepr avda, sloboda i sigurnostJedan od najvećih dosega Europske unije bilo je stvaranje područja bez unutarnjihgranica (schengenski prostor) unutar kojeg se ljudi slobodno kreću, bez provjere put­nih isprava i granične kontrole. Kako bi državljani Europski unije ovo pravo, uklju­čujući i slobodu izbora u kojoj će državi članici živjeti i raditi, uživali u punoj mjeri,Europska unija posebnu pažnju posvećuje mjerama osiguranja na svojim vanjskim besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslovagranicamaUz borbu protiv ilegalnih migracija i za­ administrativnih kapaciteta, kao i specifič­jedničku viznu politiku, jačanje sigur nosti na oprema i izgradnja odgovarajuće infra­vanjskih granica podrazumijeva i borbu strukture na graničnim prijelazima. Upra­protiv organiziranog kriminala čiji je ključ­ vo iz ovih razloga poglavlje Pravda, slobodani dio efikasna suradnja između policijskih, i sigurnost smatra se jednim od financijskipravosudnih i carinskih tijela država člani­ najzahtjevnijih poglavlja pregovora u koje jeca te ujednačavanje kaznenog zakonodav­ Hrvatska uložila znatna sredstva.stva. Bez obzira na razlike u nacionalnimzakonodavstvima, građanima Unije omogu­ slobodno kretanjećen je pristup sudovima u bilo kojoj državi Usklađivanjem sa standardima Europskečlanici te je ujedno propisano da se sudske unije i ulaskom u schengenski prostor svimodluke donesene u jednoj državi članici hrvatskim građanima bit će zajamčen pro­poštuju i primjenjuju na području cijele Eu­ stor slobode, sigurnosti i pravde bez unutar­ropske unije njih granica, uz slobodu kretanja bez gra­ ničnih kontrola unutar schengenskog pod­proMjene za hrvatsku ručja. Jačanjem suradnje između hrvatske policije i policija država članica hrvatskivanjsk a gr anica europske unije građani uživat će veći stupanj sigurnosti.Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji nje­ schengenski prostorzina granica s južnim i istočnim susjedimapostat će vanjska granica Unije. Učinkovita Samim pristupanjem Uniji Hrvatska će po­provedba sigurnosnih standarda na grani­ četi primjenjivati dio schengenske prav­cama zahtijeva novu metodologiju postupa­ ne stečevine, ali neće istovremeno ući i unja granične policije, carine i svih ostalih schengenski prostor, nego će ukidanje unu­službi koje sudjeluju u obavljanju granične tarnjih granica između Hrvatske i državakontrole. Potrebno je i jačanje postojećih članica ovisiti o kasnijoj odluci Vijeća Eu­ 53
  • 53. ropske unije. U svakoj novoj članici detalj­ Pregovar ačk a Poglavlja no se provjerava da li su ispunjeni svi pred­ uvjeti (pravni, organizacijski, tehnički itd.) te posebno da li su ispunjeni zahtjevi u vezi s pristupom schengenskom informacijskom sustavu Do ulaska u schengenski prostor hrvatski dr­ žavljani uživat će režim olakšanog prelaska granice sa svim državama članicama Unije. Na graničnim prijelazima sa susjednim dr­ žavama članicama vršit će se samo temeljna granična kontrola, dok će u zračnim lukama država članica hrvatski državljani prolaziti kroz dio graničnog prijelaza koji je namije­ njen državljanima Europske unije. suzbijanje organizir anog kriMinala U okviru ovoga poglavlja, Hrvatska je znat no unaprijedila zakonodavni i institucionalni okvir te međuagencijsku suradnju na pod­ ručju suzbijanja organiziranog kriminala. Kroz usklađivanje s propisima Europske unije znatno je olakšano oduzimanje imo­ vinske koristi ostvarene kaznenim djelima korupcije i organiziranog kriminala. Teret dokazivanja sada je na počinitelju koji mora učiniti vjerojatnim da je podrijetlo njegove imovine zakonito Ujedno je olakšano odu­ zimanje imovinske koristi osobama koje su besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatske u rodbinskoj, bračnoj ili izvanbračnoj vezi s počiniteljem. Usklađivanje zakonodav­ stva provedeno je i na području računal­ nog kriminaliteta, posebice kaznenih djela na štetu djece, u pogledu zaštite svjedoka,ministarstvo vanjskih poslova na području borbe protiv trgovine ljudima, zloporabe droga i borbe protiv terorizma.  ostvaren pregovar ački zahtjev hrvatske Zajednički granični prijelazi s BiH. Hrvatska je osigurala da, odstupajući od europskih propisa, a do donošenja odluke Vijeća Europske unije o punoj primjeni odredbi schengenske pravne stečevine u Hrvatskoj, može zadržati granične prijelaze na zajedničkim lo­ kacijama na granici s Bosnom i Herce­ govinom na kojima granična policija jedne strane kontrolira ulazak i izla­ zak na teritoriju druge strane S tim u vezi Hrvatska će osigurati da odgo­ varajući dvostrani sporazumi između Hrvatske i Bosne i Hercegovine pred­ vide da se na graničnim prijelazima na zajedničkim lokacijama moraju pošto­ vati načela pravne stečevine Europske unije 54
  • 54. Pregovar ačk a Poglavlja poglavljeznanost i istr aživanjeSustavu znanosti i istraživanja svake zemlje Europske unije zajednička je politikaujedinjenih nastojanja radi održavanja stabilne konkurentnosti svake države člani­ce, a time i Europske unije u cjelini. U uvjetima globalizacije najveći je izazov Uniji– između ostaloga i kroz znanost i istraživanje – osiguranje kvalitete života građanapoticanjem gospodarskog rasta i otvaranja radnih mjesta, uspješnim rješavanjem so­cijalnih izazova zdravstvenog osiguranja, smanjenjem nezaposlenosti i siromaštva, besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslovakao i očuvanjem sve ugroženijeg prirodnog okoliša. Istraživanje, obrazovanje i ino­vacije, kao ključni elementi održivog i dinamičnog gospodarstva, međusobno pove­zani čine tzv. trokut znanja koji se smatra temeljem konkurentnosti Europske unije.Cilj europske politike znanosti i istraživanja inovacijama, jer tako europske zemlje mogustvaranje je znanstvenog i tehnološkog su­ postizati bolje zajedničke rezultate i uspješ­stava kao jednog od ključnih čimbenika odr­ nije konkurirati tradicionalnim konkuren­živog društvenog i gospodarskog razvoja. tima (SAD), ali i novim gospodarskim vele­ silama (Kina)proMjene za hrvatsku Europska unija osnovala je 2008. godine Eu ropski institut za inovacije i tehnologijusudjelovanje u znanstveniM (EIT) radi sjedinjavanja triju strana »trokutaprogr aMiM a znanja« koji djeluje na temelju partnerstvaHrvatskom znanstvenom sustavu otvorena između privatnog sektora, istraživačke za­je mogućnost punopravnog sudjelovanja jednice i sveučilišta.u programima Europske unije za znanost iistraživanje. Na taj se način hrvatski znan­ europski istr aživački prostorstvenici uključuju u međunarodne projekte Sedmi okvirni program za istraživanje ii osiguravaju dodatna sredstva za financira­ tehnološki razvoj (2007–2013), u kojemu Hr­nje istraživanja. Osim toga, konkurentnost vatska već punopravno sudjeluje, najveći jehrvatskih istraživača može se povećati i program Unije s proračunom od 50,5 mili­drugim strukturnim i konceptualnim pro­ jardi eura. Putem toga programa stvara semjenama, kao što su evaluacija znanstvenih Europski istraživački prostor, a dva glavnainstituta i visokih učilišta, njihovo poveziva­ cilja programa su: ojačati znanstvene i teh­nje te zajednički programi s gospodarstvom. nološke temelje europske industrije i poti­U postizanju napretka i poboljšanju kvali­ cati europsku međunarodnu konkurentnosttete života uvelike pomažu zajednički pro­ promicanjem istraživanja koja podupirugrami djelovanja u znanosti, istraživanju i smjernice Europske unije. 55
  • 55. Mobilnost znanstvenik a preko 200 EURAXESS centara u svim većim Pregovar ačk a Poglavlja Povećanje i olakšavanje mobilnosti znan­ gradovima Europe. U Hrvatskoj je za njego­ stvenika i istraživača provodi se kroz pro­ vo koordiniranje zadužena Agencija za mo­ gram Europske komisije EURAXESS. U bilnost i programe Europske unije u kojoj je programu sudjeluje 37 europskih zemalja i ustrojen EURAXESS uslužni centar.  besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatske poglavljeministarstvo vanjskih poslova obr azovanje i kultur a Svaka država članica Europske unije zadržava punu nadležnost i suverenitet u obli­ kovanju svoje obrazovne politike uz očuvanje nacionalnog identiteta, kulturne i je­ zične raznolikosti te povijesne specifičnosti svake nacionalne države. Iako Europska unija ne namjerava razviti zajedničku obrazovnu politiku, ona brojnim raspoloživim mehanizmima kroz Otvorenu metodu koordinacije potiče suradnju zemalja članica na području obrazovanja te na taj način pridonosi razvoju kvalitetnog konkurentnog obrazovanja kroz promicanje načela cjeloživotnog učenja i mobilnosti. Najveći program Europske unije na pod­ plomom sa sadašnjih 33 posto na 40 posto ručju obrazovanja jest Program za cjeloži­ Iako je i politika o mladima u djelokrugu votno učenje koji potiče mobilnost i među­ država članica, Europska unija je 2009. go­ institucionalnu suradnju s proračunom od dine usvojila strategiju o politici za mlade u 6,97 milijardi eura za razdoblje 2007–2013. periodu 2010–2018. U razdoblju 2007–2013. godine. Odlučna da postane svjetski centar primjenjuje se program »Mladi na djelu« znanja, Europska unija pokrenula je i zajed­ na mijenjen mladima i organizacijama ak­ ničku strategiju Europa 2020, koja kao jedan tivnim u radu s mladima od ciljeva na području obrazovanja pred­ U provedbi kulturne politike Europska uni­ viđa smanjenje broja učenika koji prerano ja poštuje nacionalnu i regionalnu raznoli­ napuštaju srednju i osnovnu školu s 15 na kost kultura država članica, uz promicanje 10 posto te povećanje postotka osoba s di­ zajedničkoga kulturnog naslijeđa. 56
  • 56. proMjene za hrvatsku imati koristi od pronalaženja visokoškolske Pregovar ačk a Poglavlja obrazovne institucije u Europskoj uniji kojaprogr aM cjeloživotnog učenja odgovara baš njihovim potrebama.U siječnju 2011. Hrvatskoj su se otvorile progr aM »Mladi na djelu«sve mogućnosti iz Unijina krovnog Progra­ma za cjeloživotno učenje, koji se sastoji od Razmjene mladih, inicijative mladih ili du­sljedećih programa: Comenius – namijenjen goročno volontiranje u inozemstvu prekorazmjeni i suradnji u predškolskom i škol­ Europske volonterske službe samo su nekiskom obrazovanju; Erasmus – namijenjen primjeri aktivnosti koje se mogu provestirazmjeni i suradnji u visokom školstvu; Le­ kroz program Mladi na djelu. Hrvatska uonardo da Vinci – namijenjen promicanju programu Mladi na djelu punopravno su­strukovnog obrazovanja; i Grundtvig – na­ djeluje od siječnja 2011. godine, u kojoj jemijenjen razmjeni i suradnji u području ob­ hrvatskim organizacijama namijenjeno 1,26razovanja odraslih osoba. Primjerice, cijeli milijuna eurarazred osnovne škole posjećuje partnerskuškolu u državi članici Europske unije i pu­ progr aM »kultur a«tem projekta iz područja zaštite okoliša učistrani jezik (Comenius); strukovna škola u Okvirni Program Kultura 2007–2013, čiji jesuradnji s obrtničkom komorom i poduze­ Hrvatska punopravni član od lipnja 2007.ćem iz različitih država članica Unije sudje­ godine, namijenjen je promicanju zajednič­luje u razvoju e­learning projekta za mala i kog europskog kulturnog prostora potica­srednja poduzeća (Leonardo da Vinci); stu­ njem prekogranične mobilnosti kulturnihdenti provode jedan semestar u inozemstvu djelatnika, kulturno­umjetničkih djela te(Erasmus); organizira se radionica pučkog međukulturnog dijaloga. Radi se o inter­učilišta za odrasle sudionike iz različitih disciplinarnim projektima koji uključujuzemalja Unije (Gruntvig). predstave, izložbe, radionice, edukaciju stručnjaka, studijske boravke umjetnika,kvalifik acije izdavanje publikacija i slično. Iz programa se financiraju europski kulturni festiva­Sve kvalifikacije izdane u Europskoj uniji li, prijevodi književnih djela te aktivnosti besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslovado 2012. opisivat će se jednom od razina na­ velikih kulturnih organizacija aktivnih nacionalnog kvalifikacijskog okvira koji će biti europskoj razini povezan s Europskim kvalifikacijskim okvi­rom kao pomoć poslodavcima i obrazovnimustanovama u prepoznavanju kvalifikacijastečenih na svim razinama obrazovanja. Hr­vatska s ostalim zemljama članicama Unijepunopravno sudjeluje u procesu poveziva­nja nacionalnih kvalifikacijskih okvira teće svoje Izvješće o povezivanju Hrvatskogkvalifikacijskog okvira s Europskim kvalifi­kacijskim okvirom predati Europskoj komi­siji u rujnu 2011 godine i tako postati jednaod prvih europskih zemalja koje su proveleproces povezivanja (uz Veliku Britaniju, Ir­sku, Maltu i Francusku).studir anjeKada Hrvatska postane članicom Europskeunije, njezini će državljani moći studiratina europskim sveučilištima pod istim uvje­tima kao i državljani države članice u kojojse nalazi sveučilište, to jest bit će oslobođe­ni plaćanja školarine ili će plaćati školarinejednake onima koje vrijede za državljanezemlje u kojoj se nalazi ta visokoobrazov­na ustanova. Kroz mrežu Eurydice s in­formacijama o sustavima obrazovanja u 27europskih država te portal Ploteus sa svimrelevantnim informacijama o studiranju uEuropskoj uniji hrvatski će građani također 57
  • 57. Pregovar ačk a Poglavlja poglavlje okoliŠ Usklađivanje s propisima Europske unije na području okoliša uključuje horizontal­ no zakonodavstvo (procjenu utjecaja na okoliš, stratešku procjenu utjecaja na okoliš, pravo na pristup informacijama o okolišu i sudjelovanje javnosti u pitanjima zaštite okoliša, odgovornost za sprječavanje i otklanjanje štete u okolišu), klimatske promje­ besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatske ne, kakvoću zraka, gospodarenje otpadom, kakvoću voda, zaštitu prirode, industrij­ sko onečišćenje i upravljanje rizicima, kemikalije, genetski modificirane organizme (GMO), buku, šumarstvo i civilnu zaštitu.ministarstvo vanjskih poslova Djelovanje na području zaštite atmosfere voda, kakvoći voda namijenjenih za ljudsku temelji se na očuvanju kakvoće zraka, kao potrošnju, voda za kupanje, ali i voda po­ i praćenju klimatskih promjena. Europska godnih za uzgoj školjkaša i riba. Predviđe­ unija propisuje brojne metode praćenja ka­ ne su i mjere za zaštitu i očuvanje morskog kvoće zraka, dok je u svrhu zaštite atmosfe­ okoliša re i ozonskog sloja za sve svoje države člani­ Zakonodavstvo Europske unije koje se od­ ce propisala obvezu smanjenja emisija sta­ nosi na zaštitu prirode obuhvaća zaštitu pri­ kleničkih plinova do 2020. godine za 20% rodnih staništa i u njima nastanjenih biljnih u odnosu na 1990. godinu, radi sprječavanja i životinjskih vrsta te zaštitu vrsta ugrože­ negativnih posljedica klimatskih promjena nih međunarodnom trgovinom. Europska Bolje korištenje resursa te poticanje čistije politika zaštite okoliša istodobno obuhvaća proizvodnje i korištenje proizvoda koji ma­ sektor šumarstva, odnosno zaštitu šuma od nje opterećuju okoliš primarni su ciljevi atmosferskog onečišćenja i požara. europske politike održive potrošnje i pro­ izvodnje, koja se djelomice provodi kroz Usklađivanje propisa o kontroli industrij­ dobrovoljne mehanizme, kao što je ozna­ skog onečišćenja s europskim standardima čavanje proizvoda i usluga znakom zaštite odnosi se na sprječavanje i kontrolu onečiš­ okoliša. Održivo gospodarenje otpadom uk­ ćenja, kontrolu opasnosti od velikih nesre­ ljučuje i prevenciju, a temelji se i na nače­ ća s opasnim tvarima, ograničenje emisija lima ponovnog korištenja otpada kroz reci­ onečišćujućih tvari iz velikih ložišta te spa­ kliranje te prihvatljivu obradu i odlaganje ljivanje otpada ostatka Nadzor kemikalija obuhvaća razvrstavanje, Europska vodna politika zasniva se na za­ pakiranje i označavanje opasnih tvari i štiti svih voda i vodnog okoliša, a osobita smjesa te kontrolu rizika za sve vrste ke­ se pažnja pridaje pročišćavanju otpadnih mikalija. Uređeni su i uvoz i izvoz opasnih 58
  • 58. kemikalija te zabrane i ograničenja za stav­ nje i uređaja za pročišćavanje komunalnih Pregovar ačk a Poglavljaljanje kemikalija na tržište. otpadnih voda, vodoopskrbnih sustava,Na području kontrole genetski modificira­ modernizacija industrijskih postrojenja inih organizama uređena je njihova ograni­ uvođenje najboljih dostupnih tehnologija),čena uporaba, u skladu s načelom predo­ kao i za uključivanje u novi europski sustav trgovanja kvotama emisijskih jedinica sta­strožnosti te izbjegavanja štetnih učinaka kleničkih plinova.na zdravlje ljudi i okolišU okviru poglavlja uređena su i pitanja koriŠtenje europskih fondovaprocjene i upravljanja bukom u okolišu, asuradnja s Europskom unijom na područ­ Hrvatska je već kao država kandidatkinjaju civilne zaštite provodi se kroz Državnu ostvarila kroz program IPA bespovratnu po­upravu za zaštitu i spašavanje koja je rav­ moć Europske unije za područje zaštite oko­nopravni part ner u Mehanizmu za civilnu liša za razdoblje 2007–2011. u iznosu 96,7zaštitu Europske unije. milijuna eura. Osim toga, velik dio budućih troškova bit će moguće financirati putem europskih instrumenata namijenjenih dr­proMjene za hrvatsku žavama članicama Europske unije. Usklađi­zaŠtita zdr avlja vanje hrvatskog zakonodavstva s europskim na području zaštite okoliša odnosno njego­Usklađivanjem i odgovarajućom proved­ va provedba do 2025. godine procjenjuje sebom okolišnog zakonodavstva, Hrvatska na oko 10 milijardi eura (4,5 milijardi euraosigurava visoke ekološke standarde radi za upravljanje vodama; 2 milijarde eura zazaštite zdravlja svojih građana. Poboljšanje zaštitu zraka; 3,25 milijardi eura za gospo­kakvoće zraka i vode, zaštita bioraznoliko­ darenje otpadom). Izgradnja županijskihsti te uspostava integriranog sustava gospo­ centara za gospodarenje otpadom (ŽCGO)darenja otpadom samo su neki od pozitiv­ Marišćina i Kaštijun samo je jedan od mno­nih rezultata usklađivanja na području za­ gih pozitivnih primjera sufinanciranja veli­štite okoliša. Tako je u skladu s ekološkom kih infrastrukturnih projekata.mrežom Europske unije NATURA 2000 Ti projekti uvode održivi i integrirani su­stvorena nacionalna ekološka mreža koja stav gospodarenja otpadom u Primorsko­go­ besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslovauključuje kopnena i morska područja, a koja ranskoj i Istarskoj županiji, a sama izgradnjapridonosi očuvanju bioraznolikosti. centara započet će u 2012. godini. Za ŽCGO Marišćina, nakon odobrenja projekta, UnijaturizaM je odobrila sufinanciranje od 22,3 milijuna eura (ukupna vrijednost investicije je 49,3Ulaganjem u očuvanje kakvoće okoliša, milijuna eura) a za ŽCGO Kaštijun 18,9 mi­Hr vatska osigurava i svoj status poželjnog lijuna eura (ukupna vrijednost investicije jeturističkog odredišta, a visoki ekološki 39,2 milijuna eura). Preostali dio investicijestandardi poticajni su i za eko­inovacije te bit će pokriven nacionalnim sredstvima.otvaraju nove poslovne mogućnosti. Prila­godbom visokim ekološkim standardima Na području vodnoga gospodarstva odobre­hrvatska industrija ostaje konkurentna na no je sufinanciranje tri projekta iz sredstavaeuropskom, ali i na drugim tržištima. Do­ pretpristupnog fonda Europske unije IPA:brobiti koje će imati hrvatski građani uve­ projekti izgradnje sustava odvodnje i pročiš­like nadmašuju financijske izdatke uskla­ ćavanja otpadnih voda te izgradnje susta­đivanja s europskim standardima u zaštiti va vodoopskrbe u gradovima Slavonskomokoliša Brodu, Kninu i Drnišu. Ukupne vrijednosti projekata su sljedeće: Slavonski Brod 29,7prijelazna r azdoblja milijuna eura (od čega 15,3 milijuna eura iznose IPA sredstva), Knin 15,7 milijunaHrvatskoj su u pristupnim pregovorima eura (od čega 8,8 milijuna eura iznose IPAodobrena prijelazna razdoblja, čime je omo­ sredstva), Drniš 6,4 milijuna eura (od čegagućeno dodatno vrijeme za usklađivanje sa 4 milijuna eura iznose IPA sredstva). Pro­standardima Unije i dovršetak fi nancijski vedba ovih projekata pridonijet će zaštitinajzahtjevnijih projekata (izgradnja centara vodnih resursa te poboljšanju uvjeta životaza gospodarenje otpadom, sustava odvod­ lokalnog stanovništva 59
  • 59. Pregovar ačk a Poglavlja ostvareni pregovar ački zahtjevi hrvatske U ovom poglavlju prihvaćeni su brojni hrvatski zahtjevi koji su potanje opisani u na­ stavku: 1 kakvoća zraka 2 gospodarenje otpadom 3 kakvoća voda 4 industrijsko onečišćenje i upravljanje rizicima 5 kemikalije 6 klimatske promjene i emisija stakleničkih plinova. 7 zaštita prirodnih staništa 1. k akvoća zr ak a ženu razinu od 35% masenog udjela bioraz­ gradivog komunalnog otpada Planovi za kakvoću zraka. Po pristupanju Europskoj uniji, Hrvatska će iskoristiti do­ 3. k akvoća voda bivenu mogućnost izrade planova za kakvo­ ću zraka i odgodu krajnjih rokova za posti­ Otpadne vode. Kako bi izgradila sustav od­ zanje usklađenosti s europskom Direktivom vodnje i pročišćavanja otpadnih voda, Hr­ o kakvoći okolnog zraka i čišćem zraku za vatska je osigurala prijelazno razdoblje do Europu. Hrvatska poduzima mjere smanji­ 31 prosinca 2023 godine vanja razine onečišćenja prema postojećem Pitka voda. Za ispunjavanje novih ili stro­ Nacionalnom planu za zaštitu i poboljšanje žih zahtjeva javne vodoopskrbe kojima se kakvoće zraka za pojedine onečišćujuće osigurava veća kakvoća vode namijenjene tva ri za određena područja radi postizanja za piće, Hrvatska je osigurala prijelazno dopuštenih graničnih vrijednosti tih tvari razdoblje do 31. prosinca 2018. godine. Po u zraku sukladno europskim propisima te pristupanju Europskoj uniji, Hrvatska će besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatske radi na nadogradnji postojeće mreže za pra­ zatražiti daljnje produljenje roka radi ispu­ ćenje kakvoće zraka. njavanja ovih zahtjeva za dodatne 3 godine Dopuštene razine prisutnosti lebdećih če­ Površinske i podzemne vode. Hrvatska će stica. Radi primjene europskih propisa o najkasnije do pristupanja Europskoj uniji smanjenju razine izloženosti onečišćenju izministarstvo vanjskih poslova izraditi akcijski program kojim će se us­ zraka i izloženosti određenim vrstama one­ postaviti razdoblje prilagodbe od 4 godine čišćujućih tvari u zraku štetnih za zdravlje potrebno za izgradnju spremnika za staj­ ljudi, pri izračunu dopuštene razine prisut­ ski gnoj na poljoprivrednim gospodarstvi­ nosti lebdećih čestica (PM2,5) u zraku, kao ma koja imaju stoku, čija primjena počinje početna godina za Hrvatsku uzet će se druga nakon pristupanja Uniji Izgradnja ovih godina od pristupanja Hrvatske Europskoj sprem nika ima svrhu zaštite površinskih i uniji. PM je naziv za čestice u zraku, uk­ podzemnih voda, osobito onih koje se kori­ ljučujući čestice prašine, prljavštine, čađe, ste za piće, na područjima na kojima postoji dima i kapljice tekućine. Čestice manje od mogućnost onečišćenja od otpadnih voda s 2,5 mikrometara u promjeru (PM2,5) naziva­ poljoprivrednih gospodarstava ju se »fine« čestice te predstavljaju značajan zdravstveni rizik jer zbog svoje male veli­ 4. industrijsko onečiŠćenje čine (otprilike 1/30 prosječne širine ljudske i upr avljanje riziciM a kose) mogu prodrijeti duboko u pluća. Okolišne dozvole. Radi prilagodbe europ­ 2. gospodarenje otpadoM skim propisima o sprječavanju i nadzoru onečišćenja za 67 industrijskih postrojenja Centri za gospodarenje otpadom. Hrvatska koja moraju ispuniti zahtjeve za izdavanje je osigurala prijelazno razdoblje do 31. pro­ tzv. okolišne dozvole, koja uvodi posebnu sinca 2018. godine za izgradnju potrebnih odgovornost velikih proizvodnih i energet­ centara za gospodarenje otpadom skih sustava prema okolišu, Hrvatska je osi­ Smanjenje udjela biorazgradivog otpada. gurala prijelazno razdoblje do 31. prosinca Hrvatska će tijekom odobrenog prijelaznog 2017 godine razdoblja do 31. prosinca 2020. godine po­ Emisija onečišćujućih tvari u zrak. Tijekom stupno smanjivati udio biorazgradivog ot­ prijelaznog razdoblja do 31. prosinca 2017. pada na odlagalištima kako bi postigla tra­ godine Hrvatska će postupno prilagoditi 60
  • 60. postojeće velike uređaja za loženje (energa­ 9.080 gigagrama ekvivalenta ugljičnog diok­ Pregovar ačk a Poglavljane) europskim zahtjevima u vezi sa smanje­ sida (mjere za opisivanje koliko globalno za­njem emisije onečišćujućih tvari u zrak iz grijavanje može prouzročiti određena vrstatih uređaja. i količina stakleničkih plinova).Emisija hlapivih organskih spojeva. Hr­ Za Hrvatsku je određeno povećanje postot­vatska je osigurala prijelazno razdoblje do ka kvote emisija stakleničkih plinova koje31. prosinca 2015. godine za usklađivanje s države članice mogu prodavati na aukciji ueuropskim propisima o ograničavanju emi­ iznosu od 26%.sija hlapivih organskih spojeva koji nastajuupotrebom organskih otapala u određenim 7. zaŠtita prirodnih staniŠtaaktivnostima i postrojenjima (npr procesi Europski propisi o zaštiti prirodnih staništananošenja ljepila na neku površinu, procesi divlje faune i flore prilagodit će se tako dapremazivanja, kemijsko čišćenje robe, povr­ u odnosu na Hrvatsku obuhvate određenešinsko čišćenje, proizvodnja premaza, lako­ životinjske i biljne vrste te njihova staništa.va, boja i ljepila, proizvodnja farmaceutskihproizvoda, tiskanje, ekstrakcija biljnog ulja U svrhu zaštite, europski propisi o očuva­i životinjske masti i rafinacija biljnog ulja), nju divljih ptica prilagodit će se tako da ui to za 49 takvih postrojenja, te izuzeće za odnosu na Hrvatsku obuhvate određene vr­procese premazivanja brodova za šest bro­ ste ptica dogradilišta do 31. prosinca 2015. godine,uz primjenu najboljih raspoloživih tehnika.5. keMik alijeGospodarenje opasnim kemikalijama. Hr­vatska je osigurala 3 razdoblja prilagodbepropisima o sigurnom gospodarenju opas­nim kemikalijama od po 6 mjeseci od danapristupanja Europskoj uniji, radi usklađiva­nja s propisima o registraciji, čime će se hr­vatskim tvrtkama omogućiti vrijeme potreb­ besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslovano za pripremu registracijskih dosjea, te radiusklađivanja s odredbama o jedinstvenomzastupniku, registraciji tvari i informiranju.6. kliM atske proMjenei eMisija stakleničkih plinovaTrgovanje kvotama emisija stakleničkihplinova. U odnosu na trgovanje kvotamaemisija stakleničkih plinova u sektoru zra­koplovstva, Hrvatska je ishodila izuzeće odprimjene propisâ Europske unije kojima seutvrđuje shema za trgovanje kvotama emi­sije stakleničkih plinova, do 31. prosinca2013. godine. Pored toga, kako bi se Hrvat­skoj omogućilo sudjelovanje u europskomsustavu trgovine emisijama, provest će seprilagodbe niza europskih propisa, unoše­njem odredbi koje se odnose na Hrvatsku.Ograničenje emisija stakleničkih plinova.Što se tiče ograničenja emisija staklenič­kih plinova država članica u sektorima kojinisu u sustavu trgovanja emisijama za 2020godinu u odnosu na razine emisija stakle­ničkih plinova 2005. godine, za Hrvatsku ćeograničenje iznositi +11%.Što se tiče ukupne količine emisijskih kvotastakleničkih plinova Europske unije u su­stavu trgovanja emisijama, a kao rezultatpristupanja Hrvatske Uniji, ukupna kvotaza Hrvatsku za razdoblje 2013–2020. bit će 61
  • 61. Pregovar ačk a Poglavlja poglavlje zaŠtita potroŠača i zdr avlja Zaštita ekonomskih interesa potrošača, informiranje i edukacija potrošača te učin­ besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatske kovita zaštita njihovih interesa osnovna su načela politike zaštite potrošača u Europ­ skoj uniji. Ovo je područje javnog interesa i osnovna stečevina civiliziranog, demo­ kratskog društva, a kao takva u funkciji je osiguranja kvalitete života svih građana.ministarstvo vanjskih poslova Zaštita zdravlja odnosi se na usklađivanje kao i opće povećanje kvalitete života. Time pristupa politici javnog zdravlja među dr­ potrošač postaje regulator razvoja gospo­ žavama članicama Europske unije. Iako je darstva i na taj način izravno utječe na po­ na svakoj pojedinoj državi članici primar­ slovnu politiku gospodarstvenika, potiče na odgovornost za zdravstvenu skrb, brojna konkurentnost i stvara poticajno okruženje pitanja javnog zdravstva zajednički su ure­ na tržištu. đena. Zajednička politika ostvaruje se kroz promicanje zdravlja i nadzor nad ostvariva­ izvansudsko rjeŠavanje sporova njem ciljeva zdravstvene politike, kroz bor­ bu protiv zaraznih bolesti, rijetkih bolesti i Razvoj sustava izvansudskog rješavanja raka, sprječavanje ovisnosti i nezgoda te bo­ sporova na području zaštite potrošača ras­ lesti povezanih s onečišćenjem okoliša, kao terećuje sudove i omogućuje veću učinko­ i sposobnost brzog i usklađenog djelovanja vitost pravosuđa. Na taj se način potrošaču u slučajevima opasnosti za zdravlje. omogućuje da brže, jeftinije i učinkovitije riješi potrošački spor, a što uvelike pridono­ si rasterećenju sudstva. proMjene za hrvatsku sigurniji potroŠač civilno druŠtvo Primjenom europskih standarda zaštite po­ Pozitivan je i utjecaj prilagodbe na daljnji trošača omogućeno je da hrvatski potrošači razvoj civilnoga društva, i to poticanjem uživaju jednaka prava kao i europski po­ rada udruga za zaštitu potrošača čiji aktiv­ trošači, a što znači veći stupanj sigurnosti niji rad može pridonijeti većoj informira­ proizvoda na tržištu, a time i bolju zaštitu nosti i educiranosti potrošača, a time i po­ zdravlja potrošača, zaštitu prava potroša­ dizanju javne svijesti potrošača o njihovim ča pri kupnji proizvoda i usluga na tržištu pravima 62
  • 62. zdr avstveno-sigurnosni nadzor ništva te je omogućeno brže i učinkovitije Pregovar ačk a Poglavljanad tržiŠteM usklađeno djelovanje u slučaju pojave nekih zaraznih bolesti u našem okruženju.Uključivanjem u Sustav brze razmjeneslužbenih obavijesti o proizvodima koji Razmjena iskustava i suradnje na zajednič­predstavljaju rizik za zdravlje i sigurnost kim preventivnim zdravstvenim programi­potrošača (RAPEX) podiže se opća razi­ ma institucija i udruga građana kroz Drugina sigurnosti proizvoda, između ostaloga program zajednice na području zdravstvasprječavanjem prodaje i povlačenjem s tr­ pridonijet će podizanju kvalitete u pruža­žišta proizvoda koji predstavljaju rizik za nju zdravstvenih usluga kao i informirano­zdravlje i sigurnost potrošača. sti pacijenata radi zaštite zdravlja i unaprje­ đenja kvalitete života. presađivanje organaHrvatska je na području darivanja i presa­đivanja organa u 2010. godini postala jed­nom od najuspješnijih europskih zemaljate je u veljači 2011. godine proglašena Re­gionalnim zdravstvenim centrom za razvojprograma darivanja i transplantaciju orga­na, u okviru Zdravstvene mreže zemalja ju­goistočne Europe. Usvajanjem i primjenomvisokih standarda Europske unije Hrvatskajamči izvrsnost transplantacijskih uslugau skladu s najsuvremenijim tehnološkim imedicinskim dostignućima na ovom pod­ručju zdravstvenih usluga.krv i krvni pripr avciPrimjena europskih standarda garancija jevisoke kvalitete transfuzijskog liječenja i besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslovasigurnosti krvi i krvnih pripravaka, kao ibioloških materijala koji se upotrebljavaju umedicinske svrhe (u postupcima liječenja).puŠenjeOgraničavanjem odnosno zabranom puše­nja na javnim mjestima postiže se veća za­štita nepušača od pasivnog pušenja i zaštitasvakodnevnog životnog okruženja od du­hanskog dima kao jednog od glavnih rizič­nih čimbenika za razvoj kroničnih nezara­znih bolesti (kronične respiratorne bolesti– astma, maligne bolesti – rak, bolesti srca ikrvnih žila – infarkt).r ano otkrivanje r ak aUvođenjem probira za rano otkrivanje rakadojke, raka debelog crijeva i raka grlića ma­ternice te hitnom intervencijom odgovara­jućim postupcima liječenja sprječavaju seprerane smrti od raka i spašavaju životi.Tako je samo u prvom krugu probira otkri­veno 3 431 patoloških nalaza od kojih je po­tvrđeno 1.586 karcinoma dojke.preventivaUmrežavanjem hrvatskog sustava javnogzdravstva za zarazne bolesti u Europski su­stav osigurana je veća zaštita cijelog stanov­ 63
  • 63. Pregovar ačk a Poglavlja poglavlje carinsk a unija Carinska unija predstavlja jedinstveno carinsko područje 27 zemalja članica Europ­ ske unije u kojemu se ukupna unutarnja trgovina i promet robom između zemalja članica odvija bez carinskih formalnosti, odnosno bez provedbe carinskog nadzora nad robom, i bez naplate carinskih davanja. U pogledu trgovinskih odnosa s trećim zemljama vrijedi načelo da sva roba što ulazi na ovo područje podliježe jedinstve­ nim pravilima kontrole i naplate propisanih carina utemeljenih na zajedničkoj ca­ besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatske rinskoj tarifi i zajedničkom i usklađenom carinskom zakonodavstvu za primjenu te tarife, što određuje vanjsku politiku prema trećim državama. Nacionalne carinske službe država članica jom i Mađarskom, odnosno na granicamaministarstvo vanjskih poslova zadužene su za svakodnevnu operativnu s njima neće više biti carinske službe, dok provedbu carinske politike Europske unije. će granice Hrvatske s Bosnom i Hercego­ One prikupljaju carinske pristojbe, trošari­ vinom, Crnom Gorom i Srbijom postati ne i porez na dodanu vrijednost na uvezene vanjske granice Europske unije na kojima proizvode iz trećih zemalja, te brinu o pošti­ će se provoditi pojačane mjere carinskog i vanju uvoznih kvota i drugih ograničenja. općenito graničnog nadzora. Provode i odgovarajuće carinske kontrole na vanjskim granicama Unije u svrhu suzbi­ U Europskoj uniji područje carinske unije janja svih oblika krijumčarenja, organizira­ pravno je uređeno propisima koji su izrav­ nog kriminaliteta, terorizma, pranja novca, no primjenjivi na cjelokupnom području te zaštite prava intelektualnog vlasništva, Unije (u svim državama članicama) te će se osiguravanja zaštite zdravlja i sigurnosti ti propisi stupanjem u punopravno članstvo potrošača te očuvanja okoliša. izravno primjenjivati i u Hrvatskoj Od svojeg osnutka 1 srpnja 1968 godine U proteklom razdoblju Hrvatska je ostvari­ Ca rinska unija jedan je od kamena teme­ la visok stupanj usklađenosti s europskim ljaca europskih integracija i ključna kom­ carinskim propisima i carinskom praksom ponenta dobrog funkcioniranja unutarnjeg država članica Europske unije, te će od pr­ europskog tržišta. vog dana članstva biti spremna u potpuno­ sti primjenjivati sve europske pravne propi­ proMjene za hrvatsku se i europske carinske standarde na ovom području. Carinska uprava je također već carina na vanjiskiM gr anicaM a poduzela značajne i vrlo opsežne aktivno­ europske unije sti na jačanju carinske službe, kao i na raz­ Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji pre­ voju i izgradnji cijelog niza informacijskih staju mjere carinskog nadzora sa Sloveni­ sustava iz europskog koncepta e­carine koji 64
  • 64. danom pristupanja Europskoj uniji moraju je li proizvedena u Europskoj uniji ili je uve­ Pregovar ačk a Poglavljabiti u potpunosti operativni. zena iz trećih zemalja. Finski mobilni tele­ fon tako može biti isporučen u Hrvatsku bezsM anjenje cijena obračuna carine i primjene bilo kakve carin­S danom članstva u Uniji, hrvatski će gra­ ske kontrole, dok se, primjerice, carina nađani moći kupiti kvalitetnije proizvode iz uvezeni televizor iz Južne Koreje kao trećebilo koje države članice Unije, i to po znatno zemlje (tj. zemlje ne­članice Europske unije)nižim cijenama nego danas. Carinska unija plaća po njegovom prvom ulasku u Europ­je jedinstveno trgovinsko područje u kojemu sku uniju, a nakon toga nema više dodatnihsva roba slobodno cirkulira, bez obzira na to carina ili dodatnih provjera unutar Unije  besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslova poglavljevanjski odnosiZajednička trgovinska politika Europske unije jedna je od najvažnijih europskihpolitika, a odnosi se na propise o vanjskoj trgovini, uključujući carine i ostale mjerezaštite domaće proizvodnje, obveze iz članstva u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji(WTO), sve bilateralne sporazume Europske unije sa zemljama nečlanicama te općisustav preferencijala kojim se manje razvijenim zemljama i zemljama u razvoju dajucarinske povlastice pri uvozu robe u Europsku uniju. Temelj zajedničke trgovinskepolitike Europske unije jest zajednička carinska tarifa koja uređuje trgovinske od­nose Unije s trećim zemljama.Osim promicanja trgovine i ulaganja, Eu­ cio­ekonomskog okruženja radi poboljšanjaropska unija postala poznata je i kao najve­ općih uvjeta za razvoj najmanje razvijenihći donator zemljama u razvoju, posebice ze­ zemalja. Izdvajanja Europske unije i njezi­mljama u afričkoj, karipskoj i tihooceanskoj nih država članica za programe pomoći ze­ mljama partnerima na svim kontinentimagrupi dosežu 48,2 milijardi eura na godinu, štoRazvojna politika Unije usmjerena je na predstavlja više od polovine ukupne služ­sma njivanje siromaštva i unapređenje so­ bene razvojne pomoći u svijetu. 65
  • 65. Putem bilateralnih sporazuma o suradnji, Ulaskom u Europsku uniju hrvatski gospo­ Pregovar ačk a Poglavlja Europska unija teži razvijanju odnosa s darstvenici poslovat će na zajedničkom državama nečlanicama u širokom rasponu unutarnjem tržištu bez carina i drugih uvoz­ područja, ne samo u trgovini i razvojnoj po­ nih ograničenja, na kojemu će, zajedno s moći, već i u znanstvenim istraživanjima, gospodarstvenicima iz svih država članica, zaštiti prirodnog okoliša i izgradnji infra­ imati mogućnost natjecanja pod jednakim strukture. Osim bilateralnih odnosa, Unija uvjetima jača i odnose s međunarodnim organizaci­ jama (npr. UN, Vijeće Europe, WTO – Svjet­ zajednički nastup na trećiM ska trgovinska organizacija), kao i s regio­ tržiŠtiM a nalnim udruženjima diljem svijeta (npr. ASEAN – Savez država jugoistočne Azije) te Za hrvatske tvrtke koje već izvoze svoje putem instrumenata razvojne pomoći pro­ proizvode i usluge na jedinstveno tržište miče trgovinu i ulaganje u treće zemlje, i na Unije – osim jačanja njihove konkurentno­ taj način stavlja sve veći naglasak na uspo­ sti bržim protokom roba i usluga – članstvo stavljanje partnerskog odnosa u kojemu je u Europskoj uniji učvrstit će i mogućnost postignuta ravnoteža gospodarskih, politič­ sklapanja različitih oblika suradnje s part­ kih, socijalnih i kulturnih elemenata. nerima iz država članica Unije, između ostaloga i radi zajedničkog nastupa na tre­ proMjene za hrvatsku ćim tržištima. ugovori o slobodnoj trgovini r azvojna poMoć Članstvom u Europskoj uniji Hrvatska će u Sudjelovanje u zajedničkoj politici razvojne cijelosti preuzeti njezinu trgovinsku politi­ pomoći Europske unije omogućit će hrvat­ ku. U skladu s pravilima Unije, Hrvatska će skim tvrtkama da svojim naporima i ula­ se najkasnije dan prije stupanja u članstvo ganjima pomognu razvoju trećih zemalja, povući iz svih ugovora o slobodnoj trgovini čime bi se potaknulo širenje plasmana i po­ i početi primjenjivati ugovore koje je Europ­ većala vidljivost i prisutnost hrvatskih pro­ ska unija sklopila s trećim zemljama. izvoda i usluga na pojedinim tržištima.  besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatskeministarstvo vanjskih poslova 66
  • 66. Pregovar ačk a Poglavlja poglavljevanjsk a, sigurnosnai obr aMbena politik aKroz pregovore o poglavlju 31. Europska unija preispituje sposobnost države kan­ besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslovadidatkinje da se učinkovito i odgovorno uključi u provedbu zajedničke vanjske, si­gurnosne i obrambene politike. Riječ je o politici novijeg datuma koja je svoj zako­nodavni i institucionalni ustroj dobila nakon što je postalo očigledno da Europskaunija nema učinkovitih mehanizama za suočavanje s krizama, čak niti u svojemneposrednom susjedstvuUstroj je uveden Ugovorom iz Maastrichta proMjene za hrvatsku(1993), a posebno je osnažen Lisabonskimugovorom iz 2009. koji kroz tzv. sveobu­ Pregovarajući u ovom poglavlju preuze­hvatni pristup pokušava uskladiti razne po­ li smo obvezu usklađivanja naše vanjskelitike komplementarne vanjskoj i obrambe­ politike sa Zajedničkom vanjskom i sigur­noj politici i staviti ih u nadležnost visoke nosnom politikom Unije što, s obzirom napredstavnice za zajedničku vanjsku, sigur­ visoku razinu podudarnosti u stajalištimanosnu i obrambenu politiku te na taj način prema međunarodnim pitanjima, nije zahti­ojačati ulogu Unije na globalnoj sceni. jevalo posebnu prilagodbu.Lisabonski ugovor omogućio je i osnivanje Istodobno, kada postanemo država članica,zajedničke diplomatske službe Europske naši će diplomati dobiti priliku da sudjelujuunije (European External Action Service u novoosnovanoj Europskoj službi za vanj­– EEAS – Europska služba za vanjsko dje­ sko djelovanje, a kroz razmjenu informacijalovanje) koja svojim djelovanjem podupire i suradnju s drugim državama članicama,aktivnosti visoke predstavnice dobit ćemo pristup područjima koja zasad – s obzirom na ograničenu veličinu naše di­Budući da je Hrvatska već članica svih važ­ plomatsko­konzularne mreže – slabije po­nih međunarodnih organizacija i potpis­ krivamonica međunarodnih konvencija, ugovora idrugih dokumenata koji ju čine vjerodostoj­ civilne i vojne Misijenom članicom međunarodne zajednice, ovopoglavlje nije zahtijevalo bitne zakonske ili Od nas se očekuje i sudjelovanje u civil­druge prilagodbe. nim i vojnim misijama koje Europska unija 67
  • 67. pokreće radi smirivanja kriznih žarišta. U Pregovar ačk a Poglavlja ovom trenutku naši policijski i pravosudni službenici sudjeluju u misiji poticanja vla­ davine prava na Kosovu (EULEX), policij­ ski službenici obučavaju snage sigurnosti u Afganistanu (EUPOL), a nekoliko je časnika uključeno u vojno­pomorsku misiju Unije NAVFOR Atalanta radi suzbijanja piratstva uz somalijsku obalu. Sudjelovanje u svim misijama je na dobrovoljnoj bazi i Hrvatska autonomno odlučuje o svakoj takvoj moguć­ nosti trgovina oružjeM Što se tiče strategije i provedbe suzbijanja ilegalne trgovine i posjedovanja malog i la­ kog oružja, u Hrvatskoj se još uvijek nalazi određena količina ilegalnog i neregistrira­ nog oružja i streljiva u posjedu građana, ali se, sukladno europskim zahtjevima u ovom poglavlju, kroz akcijski plan radi na smanji­ vanju količine takvog oružja i na taj način pridonosi osobnoj sigurnosti svih hrvatskih građana. r asterećenje vojnog pror ačuna S obzirom na to da se sve države članice Unije suočavaju s ozbiljnim restrikcijama u vojnim proračunima, strategija Europske besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 unije je da se što više potiče suradnja, dije­i europskih integr acija republike hrvatske ljenje i izgradnja komplementarnih vojnih kapaciteta među članicama. Stupanjem u članstvo, takva se mogućnost otvara i Hr­ vatskoj, čime bi se ulaganja u vojni prora­ministarstvo vanjskih poslova čun dodatno racionalizirala, a kvaliteta implementacije hrvatske obrambene poli­ tike podigla na višu razinu. Osim plaćanja troškova sekundiranog osoblja u misijama, ovo poglavlje nema financijskih implikaci­ ja, čime se ne opterećuje državni proračun. ilegalno oružje Mnogim hrvatskim građanima dobro je po­ znata kampanja »Manje oružja, manje trage­ dija« koja se u suradnji s brojnim ministar­ stvima, nevladinim organizacijama i medi­ jima odvijala tijekom nekoliko godina da bi se smanjila količina malog i lakog oružja u nezakonitom posjedu. Provodeći takve praktične mjere koje proizlaze iz pregovora s Europskom unijom na konkretan je način poboljšana sigurnost svih hrvatskih građa­ na i podignuta kvaliteta života.  68
  • 68. Pregovar ačk a Poglavlja poglavljefinancijski nadzorFinancijski nadzor obuhvaća četiri područja, i to unutarnju financijsku kontrolu ujavnom sektoru, vanjsku reviziju, zaštitu financijskih interesa Europske unije i za­štitu eura od krivotvorenja besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslovaPojam unutarnja financijska kontrola u jav­ te učinkovita tijela i procedure za zaštitu odnom sektoru podrazumijeva cjelokupni su­ krivotvorenjastav upravljanja i kontrola koji se uspostav­lja u javnoj upravi radi učinkovitog, uspješ­ proMjene za hrvatskunog i odgovornog upravljanja nacionalnimproračunskim sredstvima i sredstvima Hrvatska u posljednjih nekoliko godina in­Europske unije. Razvojem ovog sustava u tenzivno provodi reforme sa svrhom pobolj­javnoj upravi razvija se upravljanje po na­ šanja upravljanja javnim financijama. Jedančelu »vrijednost za novac«, što za porezne je od ciljeva tih reformi unaprijediti sustaveobveznike znači bolje, kvalitetnije i jeftinije upravljanja i kontrola nad javnim sredstvi­usluge za plaćeni porez. ma kako bismo se kao zemlja članica spre­ mno nosili s izazovima koje donosi član­Učinkovita vanjska revizija javnih sredsta­ stvo i mogućnostima korištenja financijskihva koju obavlja profesionalna i neovisna sredstava Europske unije.institucija državne revizije, sukladno me­đunarodnim standardima i najboljoj europ­ unutarnji financijski nadzor uskoj praksi, osigurava dodatne informacije i javnoM sektorusigurnost u to koliko se dobro upravlja jav­nim sredstvima i njihovom potrošnjom Jedna od takvih reformi uključuje uspo­ stavu i razvoj sustava unutarnjih financij­Osim navedenoga, zaštita financijskih in­ skih kontrola u javnom sektoru. Taj sustavteresa Europske unije obuhvaća operativ­ je značajan s obzirom na to da pridonosinu suradnju država članica, koje moraju učinkovitijem, uspješnijem i odgovornijembiti sposobne učinkovito surađivati s Eu­ trošenju proračunskog novca te je značajanropskim uredom za borbu protiv prijevara alat za borbu protiv korupcije. Hrvatska je(OLAF) i prijavljivati slučajeve u kojima se u dosadašnjem razdoblju u značajnoj mje­sumnja na nepravilnosti i na prijevaru u ko­ ri ugradila taj sustav u gotovo sve dijeloverištenju sredstava Unije javne uprave te poduzela brojne aktivno­Zaštita eura od krivotvorenja označava ob­ sti kako bi stvorila pretpostavke za njegovvezu financijskih institucija da povlače kri­ daljnji razvoj. Razvoj sustava unutarnjihvotvorene novčanice i kovanice iz optjecaja financijskih kontrola uvodi nove pristupe 69
  • 69. i načine upravljanja u javni sektor, što za – AFCOS sustav (Anti­Fraud Coordinating Pregovar ačk a Poglavlja Hrvatsku znači promjene u smjeru postav­ Structure) ljanja strateških ciljeva poslovanja, sagleda­ U svrhu zaštite financijskih interesa Europ­ vanja rizika, uspostavu čvršćih kontrolnih ske unije Kazneni zakon propisuje sva kaz­ mehanizama nad trošenjem i prikupljanjem nena djela relevantna za prijevaru na štetu proračunskih sredstava te transparentniju sredstava Europske unije. i odgovorniju javnu upravu Ovaj se sustav istovremeno razvija na državnoj i na lokal­ Počinjena nepravilnost i/ili prijevara u ko­ noj razini rištenju financijskih sredstava Europske unije te sumnja na počinjenje istih moraju vanjsk a revizija se prijaviti, bez obzira na veličinu i značaj nepravilnosti i/ili prijevare, kao i bez obzira Na području vanjske revizije funkcionalna na to jesu li iste počinjene namjerno ili iz i operativna neovisnost Državnog ureda za nehaja reviziju, kao najviše državne revizijske in­ Stoga, doznate li za ikakve nepravilnosti i/ stitucije, dodatno je osigurana izmjenama ili prijevare počinjene u projektima financi­ Ustava u lipnju 2010 ranima sredstvima Europske unije, možete ih prijaviti Samostalnom odjelu za suzbija­ suzbijanje prijevar a – olaf nje nepravilnosti i prijevara pri Ministar­ Na području uspostave sustava za suzbijanje stvu financija (e­adresa: nepravilnosti.eu@ nepravilnosti i prijevara na štetu financij­ mfin.hr) i Europskom uredu za borbu pro­ skih interesa Europske unije Hrvatska je u tiv prijevara (OLAF – European Anti­Fraud okviru Ministarstva financija osnovala Sa­ Office; e­adresa: olaf­courrier@ec.europa.eu; mostalni odjel za suzbijanje nepravilnosti i telefaks: +32 2 29 60 853). prijevara kao središnju nacionalnu kontakt Kada je riječ o zaštiti eura od krivotvorenja, točku za suradnju s Europskim uredom u okviru Hrvatske narodne banke uspo­ za borbu protiv prijevara (OLAF) te je us­ stavljena je odgovarajuća administrativna postavljena odgovarajuća administrativna struktura i procedura potrebna za borbu struktura za suradnju tijela relevantnih protiv krivotvorenja novčanica i kovanica za suzbijanje nepravilnosti i/ili prijevara eura  besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatskeministarstvo vanjskih poslova 70
  • 70. Pregovar ačk a Poglavlja poglavljefinancijskei pror ačunske odredbeSvaka država članica Europske unije ima pravo na korištenje sredstava iz proraču­ besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslovana Unije, ali i obvezu da uplaćuje u proračun. Proračunska sredstva Europske uni­je prikupljaju se iz triju osnovnih vrsta prihoda: tradicionalnih vlastitih sredstava(prihodi od carina, uključujući carine na poljoprivredne proizvode, i pristojbe našećer), vlastitih sredstava po osnovi poreza na dodanu vrijednost (PDV) te vlastitihsredstava iz uplata država članica na temelju bruto nacionalnog dohotka (BND).Uplate vlastitih sredstava koja se temelje na nosti koristiti se određenim iznosom rasho­BND­u najvažniji su izvor prihoda Europ­ da proračuna Unije iz Kohezijskog fonda iske unije, te tvore gotovo tri četvrtine njezi­ strukturnih fondova.nih ukupnih prihoda One su u znatnoj mje­ri izravno povezane s ekonomskom snagom hrvatsk a – neto priM ateljicapojedinih država članica. Očekuje se da će Hrvatska biti neto prima­Prihodovna strana proračuna, kao i raspo­ teljica proračunskih sredstava Europskedjela financijskog tereta među članicama, unije, tj. više će primati iz proračuna Uni­definira se prihvaćanjem godišnjih prora­ je nego što će u njega uplaćivati. Ulaskomčuna. Godišnji se proračun planira unutar u Europsku uniju Hrvatska će se nalazitiFinancijske perspektive – višegodišnjeg fi­ u znatno povoljnijoj financijskoj poziciji unancijskog okvira za proračunske prioritete odnosu na vrijeme pregovora i pristupanjatijekom srednjoročnog razdoblja – koja se s obzirom na činjenicu da su iznosi pretpri­primarno bavi rashodnom stranom prora­ stupne pomoći bili pet do šest puta manji odčuna, odnosno programima koji se financi­ sredstava koji će Hrvatskoj biti na raspola­raju iz zajedničkog proračuna Unije. ganju kao punopravnoj članici. Hrvatskoj će na raspolaganju biti i privre­proMjene za hrvatsku mena financijska pomoć Unije za poboljša­ nje nacionalne proračunske pozicije, te zaOd prvog dana članstva Hrvatska će upla­ daljnje jačanje administrativnih i institu­ćivati potrebne doprinose u zajednički pro­ cionalnih kapaciteta za provedbu pravneračun Europske unije, te će biti u moguć­ stečevine. Očekuje se da će za svaki upla­ 71
  • 71. ćeni euro u zajednički proračun Unije, Hr­ poglavlja koje je zatvoreno za pregovore 30 Pregovar ačk a Poglavlja vatska iz njega dobiti oko tri eura. Godišnja lipnja 2011 godine predstavljen je Finan­ sredstva koja će Hrvatska moći iskoristiti cijski paket za pristupanje Hrvatske Europ­ kao članica bit će višestruko veća od dosa­ skoj uniji dašnjih u okviru pretpristupnih programa  Opširnija informacija o Financijskom pa­ Unije. Na kraju pregovora, u okviru ovog ketu nalazi se na stranici 84  besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatske poglavljeministarstvo vanjskih poslova institucije O poglavlju Institucije nije se pregovaralo na uobičajen način. Za to pregovaračko po­ glavlje nije provedeno redovno analitičko ispitivanje zakonodavstva kako bi se utvr­ dilo koje je hrvatske zakone potrebno usklađivati s propisima Europske unije, već je poglavlje, nakon usvajanja i predstavljanja Zajedničkog stajališta Europske unije i Pregovaračkog stajališta Hrvatske na sastanku Međuvladine konferencije o pristu­ panju Hrvatske Europskoj uniji, održanom 5. studenoga 2010. godine, zatvoreno za pregovore. Hrvatskoj će temeljem rezultata pregovora o ovom poglavlju biti dodije­ ljen, nakon što pristupi Uniji, pripadajući broj mjesta u institucijama Europske unije. proMjene za hrvatsku njegovim predsjednikom i predsjednikom Europske komisije. Europsko vijeće treba vijeće razlikovati od Vijeća Europske unije koje je krovna zakonodavna institucija Unije – tu Hrvatska će, kad postane državom člani­ ulogu dijeli s Europskim parlamentom – a com Europske unije, dobiti 7 glasova pri sastavljeno je od ministara nacionalnih vla­ usvajanju odluka Europskog vijeća i Vijeća da država članica. Vijeće Europske unije sa­ Europske unije za koje se zahtjeva kvalifi­ staje se u različitim resornim oblicima, što cirana većina. (Europsko vijeće čine šefovi ovisi o predmetu o kojem se raspravlja ili država ili vlada država članica, zajedno s donosi odluka ) 72
  • 72. europsk a koMisija ma za imenovanje članova različitih odbo­ Pregovar ačk a Poglavlja ra, skupina, agencija ili drugih tijela Europ­Hrvatska pristupajući Europskoj uniji dobi­ ske unije va, kao i ostale države članice, jednog članau Europskoj komisiji.europski parlaMentHrvatskoj je za vrijeme mandata sadašnjegsaziva Europskoga parlamenta dodijeljeno12 zastupničkih mjesta. Postane li Hrvat­ska punopravnom članicom Europske uniješest ili više mjeseci prije sljedećih izbora zaEuropski parlament (izbori u lipnju 2014),tada će u Hrvatskoj biti provedeni posebniizbori za Europski parlament. Ako Hrvat­ska pristupi Uniji u razdoblju kraćem odšest mjeseci do sljedećih izbora za Europskiparlament, tada u Europski parlament šalje12 zastupnika iz Hrvatskog sabora. Dodije­ljenih 12 zastupničkih mjesta je privreme­no rješenje, kako za Hrvatsku tako i za sveostale države članice, budući da će Europ­ski parlament tijekom ovog parlamentarnograzdoblja povećati (i bez hrvatskih zastup­nika) broj zastupnika sa sadašnjih 736 na754, dok bi po Lisabonskom ugovoru trebaoimati 751 zastupnika. Koliko će zastupnikau sljedećem sazivu Europskog parlamentaimati pojedina država članica, odlučit ćeEuropsko vijeće. besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslovaostale institucijeOstala mjesta za Hrvatsku u institucijamaUnije odnose se na Sud Europske unije, gdjeće Hrvatska imati po jednog suca u Sudu i uOpćem sudu, Europsku središnju banku gdjeje u Općem vijeću banke rezervirano mjestoza guvernera HNB­a te Revizorski sud u kojiće Hrvatska po pristupanju predložiti jednogsvojeg državljanina kao člana. Hrvatska do­biva i 9 mjesta u Europskom gospodarskomi socijalnom odboru, a jednako toliko i uOdboru regija. Jedan ministar iz Hrvatskepredstavljat će državu u Vijeću guverneraEuropske investicijske banke. Po Ugovoruo Euratomu, Hrvatska će kao država članicaimati svog predstavnika u Znanstvenom itehničkom odboru Euratoma.hrvatski jezikKroz ovo je poglavlje također utvrđeno da ćehrvatski jezik biti priznat kao izvorni jezikosnivačkih ugovora Europske unije te da ćedokumenti institucija Unije od pristupanjaHrvatske biti sastavljeni i na hrvatskom je­ziku. Hrvatski će jezik također biti priznatkao službeni i radni jezik institucija Unije.Predviđena su daljnja imenovanja nakonpristupanja Hrvatske Uniji, a sukladnouvjetima i u skladu s postupcima utvrđeni­ 73
  • 73. Pregovar ačk a Poglavlja poglavlje ostala pitanja Ovo poglavlje uključuje razna pitanja koja pretpristupnim fondovima i nakon ulaska se mogu pojaviti tijekom pregovora, a koja u Uniju, poseban režim carinskih kontro­ besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatske nisu obuhvaćena ostalim pregovaračkim la pri prolasku kroz tzv. Neumski koridor, poglavljima ili su se pojavila nakon zatva­ pitanje praćenja ispunjavanja preuzetih ob­ ranja drugih poglavlja. Primjerice riječ je o veza Hrvatske u razdoblju do pristupanja i sudjelovanju Hrvatske u Europskom razvoj­ tzv. zaštitne klauzule (opća ekonomska kla­ nom fondu, Istraživačkom fondu za ugljen i uzula, klauzula koja se odnosi na unutarnjeministarstvo vanjskih poslova čelik te Europskoj investicijskoj banci. Obu­ tržište te klauzula koja se odnosi na pod­ hvaćeni su također prijelazni aranžmani za ručje slobode, sigurnosti i pravde). U ovom razdoblje između potpisivanja Ugovora o poglavlju dogovoren je i poseban Protokol o pristupanju i ulaska u Uniju, upravljanje Kyotskom protokolu  ostvareni pregovar ački zahtjevi hrvatske Neumski koridor. Uzimajući u obzir zemljopisnu specifičnost i dužinu neumskog kori­ dora (9 km), Hrvatska je osigurala da, po pristupanju Europskoj uniji, može primjenjiva­ ti posebni režim koji omogućuje izuzeće za domaću robu koja prolazi kroz neumski ko­ ridor od obveze podnošenja ulaznih/izlaznih skraćenih deklaracija (prethodne najave pošiljki elektroničkim putem). Taj će se režim primjenjivati na pošiljke robe čija ukupna vrijednost navedena na računu ili prijevoznoj ispravi ne premašuje 10.000 €. Time je omogućeno neometano kretanje najvećeg dijela domaće robe preko stranog carinskog područja (neumski koridor), što je od prioritetne važnosti za opskrbu dubrovačkog pod­ ručja. Kyotski protokol. Europska unija Hrvatskoj je prenijela do 7 milijuna tona CO2, tj. je­ dinica dodijeljene kvote izdanih temeljem Kyotskog protokola za razdoblje 2008–2012, ako Hrvatskoj to bude potrebno, uz uvjet da će potrošeni dio ovog iznosa Hrvatska morati vratiti u razdoblju 2013–2020, a kako bi se Hrvatskoj omogućilo da u potpunosti ispuni svoj cilj prema Kyotskom protokolu 74
  • 74. dodatak i Pregovar ački zahtjevipregled ostvarenihpregovar ačkih zahtjeva hrvatskepoglavlje 2: i razvitak, trajno su izuzete od primjenesloboda kretanja roba propisa Europske unije o kreditnim institu­ cijamaDostupnost lijekova. Za određene lijekovekoji su registrirani u Hrvatskoj osiguranoje prijelazno razdoblje od 4 godine od dana poglavlje 11:pristupanja Hrvatske Europskoj uniji radi poljoprivreda i rur alniusklađivanja i nadogradnje dokumentacije r azvitakza stavljanje gotovih lijekova u promet pre­ma europskim propisima. Time je osigurano 1. izr avna plaćanja i ostaleda lijekovi čija dokumentacija nije u potpu­ potpore u poljoprivredinosti usklađena s propisima Europske unijebudu i dalje dostupni na hrvatskom tržištu. Utvrđeno referentno razdoblje. Hrvatska je osigurala da razdoblje 2005–2007. budepoglavlje 3: referent no za biljnu i stočarsku proizvod­pr avo poslovnog nastana nju. Iznimka je proizvodnja mlijeka, gdje jei sloboda pružanja usluga kao referentno razdoblje određena 2007. go­ dina, i proizvodnja šećera, gdje je referent­Priznavanje stručnih kvalifikacija. Stručne no razdoblje 2004–2008.kvalifikacije za medicinske sestre za opću Referentno razdoblje služi za izračunavanjenjegu koje su stekle srednjoškolsku nao­ financijske omotnice za izravna plaćanjabrazbu na području Hrvatske bit će priznate koja će Hrvatskoj biti dostupna nakon pri­na području Europske unije. besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslova stupa Europskoj uniji, kao i za izračunava­Hrvatska je osigurala da se državljanima nje kvote za proizvodnju mlijeka i šećera.država članica Europske unije, što dakako Financijska omotnica za minirano poljo­i prije svega uključuje hrvatske državljane, privredno zemljište. Slijedom svoje spe­od dana pristupanja Hrvatske Europskoj cifične situacije zbog Domovinskog rata,uniji, formalne kvalifikacije stečene do 8. Hrvatska je osigurala da se u izračun finan­listopada 1991. godine na području bivše cijske omotnice za izravna plaćanja uključiJugoslavije, a koje hrvatsko zakonodavstvo minirano i minski sumnjivo poljoprivrednoizrijekom izjednačava s dokazima o kvali­ zemljište koje se nije moglo koristiti u refe­fikacijama stečenim na području Hrvatske, rentnom razdoblju.priznaju kao stečena prava, osim u slučajustručnih kvalifikacija za primalje sa sred­ U proračunu Europske unije za miniranonjoškolskim obrazovanjem. i minski sumnjivo zemljište predviđena je rezerva, svota od 9,6 milijuna eura (na te­ melju podataka o razminiranom zemljištupoglavlje 4: u razdoblju 2005–2009. i stanju miniranihsloboda kretanja k apitala površina od 1. siječnja 2010).Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem. Korištenje nacionalne rezerve. Hrvatska jeHrvatska će 7 godina od dana pristupanja osigurala mogućnost korištenja nacionalneEuropskoj uniji zadržati postojeća ograniče­ rezerve (pod uvjetom da nacionalna rezer­nja na kupovinu poljoprivrednog zemljišta va ne iznosi više od 20% vrijednosti nacio­od strane državljana država članica Unije. nalne omotnice), tj. utvrđivanja dodatnihBudemo li smatrali potrebnim, pod određe­ prava na plaćanje u pojedinim osjetljivimnim uvjetima moći ćemo tražiti produljenje sektorima, i to za proizvodnju mlijeka, tovza još 3 godine goveda, ovce i koze i proizvodnju duhana, u okviru modela jedinstvenih plaćanja (eng. single payment system – SPS) sukladno pro­poglavlje 6: pisima Europske unije.financijske usluge SPS­model je sustav izravnih plaćanja kojiKreditne unije koje posluju na teritoriju nije povezan s proizvodnjom, a pravo naHrvatske, kao i Hrvatska banka za obnovu potporu ostvaruje se na temelju utvrđenih 75
  • 75. prava na plaćanja izračunatih na temelju kon što Hrvatska postane članicom Europ­ Pregovar ački zahtjevi obujma proizvodnje i ostvarenih plaćanja ske unije, iznos kojim će Europska unija iz iz referentnog razdoblja (za Hrvatsku je to, svojih poljoprivrednih fondova sudjelovati ovisno o proizvodnji, dio plaćanja iz 2011. u cjelokupnom iznosu za izravna plaćanja i dio plaćanja iz 2012. godine). Pritom se u povećavat će se na sljedeći način tijekom prava na plaćanja ne uračunava moguće po­ desetogodišnjeg razdoblja: 25% od cjelokup­ većanje ili do neke mjere smanjivanje proiz­ nog iznosa za izravna plaćanja prve godine vodnje u idućem razdoblju. Proizvođači u članstva, 30% druge, 35% treće i 40% četvr­ SPS­modelu imaju slobodu izbora što pro­ te godine, a nakon toga desetpostotno pove­ izvoditi, a obvezni su zadovoljavati uvjete ćanje svake naredne godine. višestruke sukladnosti (eng cross­compli­ S obzirom na to Hrvatskoj je zbog takvog ance), što znači da moraju ispunjavati pro­ postupnog porasta udjela financiranja iz­ pisane uvjete povezane sa zaštitom okoliša, rav nih plaćanja nacionalne omotnice iz zdravljem ljudi, životinja i bilja te s dobrobi­ poljoprivrednih fondova Europske unije ti životinja, kao i uvjete povezane s dobrom odobrena primjena dodatnih nacionalnih poljoprivrednom i okolišnom praksom izravnih plaćanja do punog (100%) iznosa Postupno usklađivanje s propisima o više­ potpore od prve godine članstva. strukoj sukladnosti. Hrvatska je osigurala postupnu primjenu određenih propisa Eu­ To znači da će Hrvatska nakon ulaska u Eu­ ropske unije koji se tiču zahtjeva koje su po­ ropsku uniju, od prve godine članstva, zadr­ ljoprivrednici dužni ispuniti radi ostvarivanja žati istu razinu izravnih plaćanja koja se da­ prava na izravna plaćanja, u skladu s propisi­ nas isplaćuju (oko 373 milijuna eura). Puni ma višestruke sukladnosti na način da: iznos potpore od prve godine članstva omo­ gućit će ravnopravnu poziciju hr vatskim • uvjeti glede zaštite okoliša, javnog zdrav­ poljoprivrednicima na jedinstvenom europ­ lja i zdravlja životinja te označavanja i skom tržištu poljoprivredno­prehrambenih registracije životinja postanu obveza u proizvoda i njihovo uključivanje na to trži­ ostvarivanju prava na izravna plaćanja od šte bez naglih šokova iza zvanih promjena­ 1. siječnja 2014. godine; ma razine potpore, odnosno veću stabilnost • uvjeti glede javnog zdravlja te zdravlja ži­ dohotka od poljoprivrede. Treba također votinja i bilja, kao i izvješćivanja o bole­ napomenuti da, za razliku od Hrvatske, u besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatske stima postanu obveza u ostvarivanju pra­ prošlom, petom valu proširenja, nijednoj va na izravna plaćanja od 1. siječnja 2016. godine; državi nije odobrena tzv. dopuna financij­ • uvjeti glede dobrobiti životinja postanu ske omotnice sredstvima iz nacionalnog obveza u ostvarivanju prava na izravna proračuna do 100% tj. do punog iznosa.ministarstvo vanjskih poslova plaćanja od 1. siječnja 2018. godine. Državna pomoć produžena za još 3 godine. Tim modelom omogućit će se da se kroz Hrvatska je osigurala da joj se u prijelaznom prijelazno razdoblje zahtjevi višestruke su­ razdoblju od 3 godine od dana pristupanja kladnosti uvode postupno, posebice zbog Europskoj uniji dozvoli primjena mjera dr­ potreba provedbe nužne edukacije, infor­ žavne pomoći koje su bile na snazi prije miranja i pripreme velikog broja poljopri­ pristupanja, a koje želi zadržati u statusu vrednih gospodarstava, te funkcionalne postojeće državne pomoći, uz obvezu da u uspostave cijelog sustava roku od najviše četiri mjeseca od datuma pristupanja dostavi Europskoj komisiji po­ 100 eura: minimum godišnjih izravnih pla­ pis postojećih mjera državne pomoći. ćanja. Hrvatska je osigurala da se kao mi­ nimalni zahtjev ukupnog iznosa izravnih Ovo znači da će u razdoblju od tri godine plaćanja u određenoj godini za korisnike od pristupanja Uniji Hrvatska imati pravo izravnih plaćanja u Hrvatskoj utvrdi iznos isplaćivati određene mjere nacionalne dr­ od 100 €. žavne pomoći koje nisu dio zajedničke po­ litike Europske unije. Te se mjere odnose na Namjera je da se na korisnike izravnih pla­ šećernu repu, ekstra djevičansko i djevičan­ ćanja u Hrvatskoj primijeni isključivo kri­ sko maslinovo ulje, duhan, mliječne krave i terij vrijednosti ukupnog iznosa izravnih rasplodne krmače. plaćanja, to jest prag od 100 € po korisniku. Izravna plaćanja za krave dojilje, ovce i ko- Mogućnost primjene dodatnih nacionalnih ze. Hrvatska je osigurala mogućnost isplate izravnih plaćanja do punog iznosa pot­ pore od prve godine članstva. U prvih de­ izravnih plaćanja povezanih s brojem grla set godina hrvatskog članstva u Europskoj za najviše 105 270 grla krava dojilja te za uniji izravna plaćanja poljoprivrednicima najviše 542 651 grla ovaca i koza postupno će prelaziti s nacionalnih sredsta­ Hrvatska temelji ovaj zahtjev na broju krava va na europske fondove. U skladu s time, na­ dojilja te ovaca i koza za koje je ostvareno 76
  • 76. pravo na izravna plaćanja u proizvodnim rovog šećera u slučaju Hrvatske ne primje­ Pregovar ački zahtjevigodinama 2009. i 2010, kao i na očekiva­ njuje razdoblje koje je inače predviđenonom smanjenju prihvatljivog broja životinja prav nim propisima Europske unije, već dau skladu s planiranim manjim modifikaci­ se uzme u obzir prosječno ostvarena rafina­jama nacionalnih propisa za razdoblje od cija u razdoblju 2007–2008.2011 godine Sve tri hrvatske šećerane proizvode šećerHrvatska već dugi niz godina primjenjuje iz repe i rafiniraju uvezeni sirovi šećer,plaćanja po grlu za krave dojilje te ovce i čime osiguravaju optimalno korištenje svo­koze. Stoga je predviđeno zadržavanje su­ jih proizvodnih kapaciteta. Stoga im trebastava proizvodno vezanih plaćanja za krave osigurati mogućnost uvoza šećera, odnosnodojilje, ovce i koze. dobivanja uvoznih licenci, i nakon pristu­ panja Europskoj uniji.2. trgovinski MehanizMi Mlijeko. Hrvatska je osigurala nacionalnu proizvodnu kvotu za mlijeko u visini odZbog postojećih trendova u razmjeni sa zem­ 750 000 tona te dodatnu kvotu za restruk­ljama Europske unije koji ukazuju na mo­ turiranje u sektoru mljekarstva u visini 2%gućnost znatnijeg porasta unosa pojedinih nacionalne kvote koja bi Hrvatskoj bila napoljoprivrednih i prehrambenih proizvoda raspolaganju od 1 travnja prve kvotne godi­iz država članica Unije nakon pristupanja ne nakon pristupanja Europskoj uniji u mje­Hrvatske Europskoj uniji, odnosno pojave ri u kojoj je u razdoblju 2009–2012. smanje­ozbiljnijih poremećaja na hrvatskom tržištu na potrošnja mlijeka i mliječnih proizvodatih proizvoda, Hrvatska je zatražila i u pre­ na gospodarstvimagovorima osigurala pravo primjene zaštitnihmehanizama koji stoje na raspolaganju dru­ Nadalje, s obzirom na promjene u sustavugim državama članicama Europske unije, jer uređenja tržišta mlijeka uvedene promje­bi se u suprotnome našla u neravnopravnom nom pravnih propisa Europske unije, Hr­položaju na europskom zajedničkom tržištu. vatska je osigurala da joj se prilikom pristu­Slijedom navedenog, postignuto je sljedeće: panja Europskoj uniji odobri jednokratnoIzvozne subvencije i posebne zaštitne mje­ povećanje kvote u iznosu od 2%, sukladnore. Hrvatska je osigurala danom pristupa­ povećanju mliječne kvote od 1% godišnje besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslovanja Europskoj uniji pravo primjene svih koje je odobreno državama članicama Unijeod redaba pravne stečevine Europske unije tijekom razdoblja od 5 godina zaključno skoje se tiču korištenja izvoznih subvencija proizvodnom godinom 2013/2014i posebnih zaštitnih mjera, kao i drugih tr­ Mliječna mast. Hrvatskoj je odobren refe­govinskih mjera koje stoje na raspolaganju rentni udio mliječne masti u mlijeku u iz­državama članicama Unije. nosu od 4,07%, to jest 40,7 g/kg mlijeka.Zaštitne mjere od povećanog unosa proiz- Zaštićene oznake izvornosti. Hrvatska jevoda. Hrvatska je osigurala danom pristu­ osigurala uvrštenje sljedećih zaštićenihpanja Europskoj uniji pravo primjene za­ oznaka izvornosti za vino u odgovarajućeštitnih mjera u slučaju ozbiljnih poremećaja prav ne propise Europske unije:na tržištu, koji bi mogli nastupiti zbog po­ 1 Dalmatinska zagoravećanog unosa proizvoda iz drugih država 2 Dingaččlanica Unije. 3 Hrvatsko primorje 4 Istočna kontinentalna Hrvatska3. uređenje tržiŠta po sektoriMa 5 Hrvatska IstraŠećer. Hrvatska je osigurala godišnju pro­ 6 Moslavinaizvodnu kvotu za šećer od šećerne repe u 7 Plešivicavisini od 192 877 tona 8 Hrvatsko Podunavlje 9 PokupljeHrvatska je osigurala za prijelazno razdoblje 10 Prigorje­Bilogoraod tri godine od dana pristupanja Europskoj 11 Primorska Hrvatskauniji nacionalnu kvotu za uvoz sirovog šeće­ 12 Sjeverna Dalmacijara za rafinaciju u visini 40.000 tona godišnje 13 Slavonijauz plaćanje carine od 98 € po toni. 14 Srednja i Južna DalmacijaTražena kvota u visini od 40.000 tona od­ 15 Zagorje­Međimurjegovara kvoti za uvoz sirovog šećera koju je 16 Zapadna kontinentalna HrvatskaHrvatskoj dodijelila Svjetska trgovinska or­ Uvrštena vinogradarska područja. Hrvat­ganizacija ska je osigurala uvrštavanje svojih vinogra­Hrvatska je osigurala da se kao kriterij za darskih područja u odgovarajuće pravnepriznavanje statusa tvrtke za rafinaciju si­ propise Europske unije: 77
  • 77. • zona B – površine pod vinogradima u pod­ koriste podaci o proizvodnji vina u refe­ Pregovar ački zahtjevi regijama: Moslavina, Prigorje­Bilogora, Ple­ rentnom razdoblju 2005–2007. te podatak o šivica, Pokuplje, Zagorje­Međimurje površini pod vinogradima u 2007 godini U • zona CI – površine pod vinogradima u pod­ skladu s tim Hrvatskoj je odobren iznos od regijama: Hrvatsko Podunavlje i Slavonija 10,8 milijuna eura za financijsku omotnicu • zona CII – površine pod vinogradima u za vinarski sektor podregijama: Hrvatska Istra, Hrvatsko pri­ Vinarski sektor je važan gospodarski sektor morje, Dalmatinska zagora, Sjeverna Dal­ s dugom tradicijom u Hrvatskoj Hrvatskoj macija, Srednja i Južna Dalmacija. je utvrđena financijska omotnica za vinar­ Uvrštene tradicionalne oznake. Hrvatska je ski sektor sukladno metodologiji izračuna osigurala uvrštavanje sljedećih tradicional­ vinske omotnice za sve države članice Eu­ nih oznaka na Listu tradicionalnih izraza ropske unije u kojima se proizvodi vino od odgovarajućih pravnih propisa Europske grožđa iz vlastitih vinograda. Omotnica će unije: se koristiti u skladu s propisima Europske • »kvalitetno vino s kontroliranim zemljo­ unije, tj. za financiranje programa u vinar­ pisnim podrijetlom« ili »kvalitetno vino skom sektoru KZP« (uz ovaj izraz može stajati »mlado Jaka alkoholna pića. Hrvatska je osigurala vino«, »arhivsko vino«, »desertno vino«); uvrštavanje u odgovarajuće pravne propise • »vrhunsko vino s kontroliranim zemljo­ Europske unije sljedećih jakih alkoholnih pisnim podrijetlom« ili »vrhunsko vino pića: Hrvatska loza, Hrvatska travarica, Hr­ KZP«; (uz ovaj izraz može stajati »arhivsko vatski pelinkovac, Hrvatska stara šljivovica, vino«, »desertno vino«, »kasna berba«, »iz­ Slavonska šljivovica i Zadarski maraschino borna berba«, »izborna berba bobica«, »iz­ Marmelada. Hrvatska je osigurala prijelaz­ borna berba prosušenih bobica«, »ledeno no razdoblje za stavljanje na hrvatsko tržište, vino«). u razdoblju od dana pristupanja Europskoj Hrvatska je osigurala da se u Listu tradici­ uniji do iskorištenja zaliha, proizvoda pod onalnih izraza odgovarajućih pravnih pro­ nazivima »domaća marmelada« i »ekstra do­ pisa Europske unije uključe tradicionalne maća marmelada«. Nakon isteka prijelaznog oznake: razdoblja, marmelada će se i dalje moći pro­ besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatske • »kvalitetno biser vino« izvoditi i stavljati na tržište, ali samo ako je • »vrhunsko pjenušavo vino«. izrađena od citrusnog voća. Marmelade od ostalog, dakle necitrusnog voća će se i dalje Opolo, Plavac, Bermet, Mlado vino portugi­ moći proizvoditi i stavljati na tržište, ali pod zac. Hrvatska je osigurala da se tradicional­ novim nazivom, »džem« i »ekstra džem«.ministarstvo vanjskih poslova ne oznake Opolo i Plavac uključe na Listu tradicionalnih izraza odgovarajućih prav­ Na tržištu Europske unije proizvod pod nih propisa Europske unije. nazivom »marmelada« ima različite para­ metre kakvoće i proizvodi se isključivo iz Hrvatska je usto osigurala da se aromatizi­ citrusnog voća u odnosu na proizvod koji se rano vino Bermet definira u odgovarajućem pod istim nazivom proizvodi u Hrvatskoj propisu Europske unije i uključi na spome­ Naime, u Hrvatskoj se proizvod pod nazi­ nutu listu sa svojom zemljopisnom ozna­ vom »marmelada« proizvodi i od drugih kom kao »Samoborski bermet«. vrsta voća. Uzimajući u obzir navike hrvat­ U vezi s tradicionalnom oznakom Mlado skih potrošača kao i potrebe proizvođača da vino portugizac Hrvatska je osigurala da se se usklade s novim zahtjevima, potrebno je vina stavljena na tržište ili označena tom prijelazno razdoblje do iskorištenja zaliha oznakom prije dana pristupanja Republike za stavljanje na hrvatsko tržište proizvoda Hrvatske Europskoj uniji mogu prodavati pod nazivima »domaća marmelada« i »ek­ do iskorištenja zaliha stra domaća marmelada«. Tradicionalni izrazi za vino. Hrvatska je Pekmez. Hrvatska je osigurala mogućnost osigurala da se hrvatski tradicionalno kori­ stavljanja na zajedničko tržište Europske šteni izrazi za vino uključe u odgovarajuće unije tradicionalnog hrvatskog proizvoda propise Europske unije, čime se omogućuje pod nazivom »pekmez«, koji do sada nije njihovo daljnje korištenje i nakon pristupa­ bio prisutan na tom tržištu. nja Uniji, ali i osigurava njihova zaštita na Proizvod pod nazivom »pekmez« je tradicio­ razini Europske unije. nalan proizvod u Hrvatskoj. Budući da se Financijska omotnica za sektor vina. Hrvat­ takav proizvod ne proizvodi u Europskoj ska je osigurala da se za obračun financijske uniji i nije propisan pravnim propisima Eu­ omotnice za vinarski sektor, predviđene za ropske unije, u interesu potrošača je daljnja financiranje programa u vinogradarstvu, proizvodnja ovoga proizvoda. Trend porasta 78
  • 78. proizvodnje (sa 297 000 kg u 1998 godini na sti sredstvima Europskog poljoprivrednog Pregovar ački zahtjevi662.000 kg u 2007. godini), prepoznatljivost fonda za ruralni razvoj (EAFRD) u novomte visoka kvaliteta proizvoda razlozi su zbog programskom razdoblju.kojih se traži mogućnost stavljanja tog proiz­ Hrvatska je osigurala mogućnost da se sred­voda pod nazivom »pekmez« na hrvatsko tr­ stvima Europskog poljoprivrednog fonda zažište i zajedničko tržište Europske unije. ruralni razvoj (EAFRD) tijekom 2014, 2015. i 2016. godine sufinanciraju izravna plaća­4. politik a kvalitete nja, a s obzirom na činjenicu visoke razine izravnih plaćanja u Hrvatskoj i potrebu ras­Za poljoprivredne i prehrambene proizvo­ terećenja državnog proračuna u prvim go­de koji na dan pristupanja Europskoj uniji dinama članstva u Europskoj uniji.budu već registrirani i zaštićeni na naci­onalnoj razini bilo oznakama izvornosti,oznakama zemljopisnog podrijetla ili ozna­kama tradicionalnog ugleda (npr Istarski poglavlje 12:pršut i sl.), Hrvatska je postigla da se zahtje­ sigurnost hr ane,vi za njihovu registraciju na razini Europ­ veterinarstvoske unije mogu predati i do 12 mjeseci od i fitosanitarni nadzordana pristupanja Dobrobit životinja (zabrana držanja koko­ ši nesilica u neobogaćenim kavezima). Hr­5. rur alni r azvoj vatska je nakon pristupanja Europskoj unijiPotpore samoopskrbnim poljoprivrednim osigurala mogućnost zadržavanja kokošigospodarstvima i potpore za uspostavu pro­ nesilica u postojećim kavezima, koji nisuizvođačkih organizacija. Hrvatska je osi­ u skladu s pravnom stečevinom Europskegurala mogućnost da u prijelaznom razdo­ unije, do kraja proizvodnog ciklusa koji jeblju financira mjere potpore za pretežno sa­ započeo prije dana pristupanja Hrvatskemoopskrbna poljoprivredna gospodarstva Europskoj uniji, i to u razdoblju koje nećete za uspostavu proizvođačkih organizacija biti duže od 12 mjeseci od dana pristupanja.sredstvima Europskog poljoprivrednog fon­ Posebna pravila za proizvode životinjskogda za ruralni razvoj (EAFRD) do 31. prosin­ podrijetla. Za određene objekte u sektoru besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslovaca 2017. godine, a s obzirom na strukturne mesa, mlijeka i ribe i objekte koji se bavepoteškoće u hrvatskoj poljoprivredi. preradom nusproizvoda životinjskog pod­Financiranje iz Europskog poljoprivrednog rijetla, a koji neće biti usklađeni sa struk­fonda za ruralni razvoj. Hrvatska je osigu­ turnim zahtjevima predviđenima pravnimrala mogućnost da u novom programskom propisima Europske unije na dan pristu­razdoblju (2014–2020) planira za polovicu panja Uniji, Hrvatska je osigurala moguć­manje sredstava za provedbu mjera rural­ nost korištenja prijelaznog razdoblja do 31.nog razvoja iz osi IV (LEADER mjere) od prosinca 2015. godine. Objektima u prijela­trenutačno važećeg obaveznog minimuma, znom razdoblju bit će dozvoljeno stavljatia s obzirom na početak primjene LEADER proizvode samo na tržište Hrvatske i na tr­pristupa u ruralnom razvoju u smislu finan­ žišta trećih zemalja.ciranja rada lokalnih akcijskih grupa i re­ Posebna pravila za pojedina sjemena. Hr­alizacije njihovih projekata sredstvima Eu­ vatskoj je odobreno prijelazno razdoblje doropskog fonda za ruralni razvoj (EAFRD). 31 prosinca 2014 godine za primjenu prav­Nitratna direktiva. Hrvatska je osigurala nih propisa Europske unije, za stavljanje namogućnost da u novom programskom raz­ tržište sjemena sorti repe, žitarica, uljaricadoblju (2014–2020) financira sredstvima i predivog bilja, krmnog bilja, sjemenskogEuropskog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) krumpira i povrća. Tijekom prijelaznog raz­većim intenzitetom potpore (do maksimal­ doblja takvo sjeme stavljat će se isključivonih 75%) one projekte koji su povezani s na tržište Hrvatske.provedbom Nitratne direktive (rukovanjestajskim gnojivom), a s obzirom na potrebu poglavlje 13:ispunjenja europskih standarda u zaštitiokoliša i činjenicu da takvi projekti ne ge­ ribarstvoneriraju dobit u ekonomskom pogledu. Ribarski alati. Hrvatska je osigurala da ti­Od IPARD­a do Europskog poljoprivrednog jekom prijelaznog razdoblja do 30. lipnjafonda za ruralni razvoj. Ex­post evaluacija 2014. godine na dubinama manjim od 50programa IPARD je obveza koja proizlazi iz metara zadrži korištenje pridnene povlačnemeđunarodnog ugovora, a Hrvatska je osi­ mreže koče na udaljenosti od jedne i pol na­gurala mogućnost financiranja te aktivno­ utičke milje od obale za plovila koja ribare 79
  • 79. uz obalu Istre. Nadalje, tijekom prijelaznog poglavlje 16: Pregovar ački zahtjevi razdoblja omogućeno je i da se duž cijele porezi obale za sva plovila manja od 15 metara na dubinama većim od 50 metara zadrži Građevinsko zemljište. Hrvatska može na­ korištenje pridnene povlačne mreže koče staviti s oslobađanjem od plaćanja PDV­a na na udaljenosti od jedne nautičke milje od građevinsko zemljište do 31. prosinca 2014. obale. Ovaj režim moguće je trajno zadrža­ Cigarete. U pogledu trošarina na cigarete, ti, pod uvjetom izrade planova upravljanja Hrvatskoj je odobreno prijelazno razdoblje koje mora odobriti Europska komisija. Što se do 31 prosinca 2017 godine za dostizanje tiče ostalih tradicionalnih ribolovnih alata, razina oporezivanja Europske unije. Hrvatska nakon pristupanja Europskoj uni­ Međunarodni prijevoz putnika. Hrvatska je ji može zadržati u primjeni veliku većinu osigurala izuzeće za oslobođenje od PDV­a njih, uz uvjet izrade odgovarajućih planova na međunarodni prijevoz putnika. upravljanja i dostave svih potrebnih dokaza da oni zadovoljavaju kriterijima koje propi­ Prag za ulazak u sustav PDV­a. Hrvatska je suje pravna stečevina Europske unije. osigurala izuzeće kojim joj je omogućeno da visina praga za ulazak u kategoriju obvezni­ Mali ribolov. Hrvatska je osigurala prijela­ ka plaćanja PDV­a iznosi 35.000 €. To znači zno razdoblje do 31. prosinca 2014. godine da fizičke i pravne osobe koje obavljaju gos­ za zadržavanje kategorije malog ribolova za podarsku djelatnost te koje ostvare godišnji osobne potrebe, uz uvjet postupnog ukida­ prihod manji od navedenog praga neće biti nja i preusmjeravanja današnjih malih ri­ podložne plaćanju PDV­a. bara u kategorije bilo gospodarskog bilo re­ kreacijskog ribolova, sukladno relevantnim pravnim propisima Europske unije. poglavlje 22: Posebni režim za udaljene otoke. Hrvatskoj regionalna politik a i je, zbog povećanih troškova proizvodnje i koordinacija strukturnih udaljenosti, odobrena stopa sufinanciranja instruMenata projekata na otocima Mljet, Vis, Dugi otok i Lastovo, u iznosu do 85%. Ovo znači da Povoljniji uvjet za provedbu projekata. će, u dijelu javnih sredstava kojima se su­ Hrvatskoj je odobren zahtjev prema kojem besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatske financiraju projekti iz europskih fondova, se na projekte koji će se provoditi uz sufi­ na navedena četiri hrvatska otoka Europski nanciranje sredstvima Kohezijske politike fond za ribarstvo sudjelovati s 85%, dok u Europske unije do 31. prosinca 2013. neće drugim državama Unije sudjeluje sa 75%. primjenjivati važeće pravilo »n+2«, nego Takav sustav se primjenjuje još samo na grč­ pravilo »n+3«, koje se primjenjuje i na pro­ministarstvo vanjskih poslova kim otocima jekte sufinancirane sredstvima iz predpri­ stupnog programa IPA. Postojeće državne potpore. Hrvatska je osi­ gurala primjenu nekih potpora koje su na Pravilo »n+3« znači da Europska komisija snazi prije pristupanja, a koje želi zadržati automatski povlači neiskorištena financij­ u statusu postojećih državnih potpora (eng. ska sredstva, odnosno sredstva za koja nije existing aid), u smislu odgovarajućih prav­ primila zahtjev za plaćanjem do kraja treće nih propisa Europske unije, uz obvezu da u godine nakon godine utvrđivanja godišnjeg roku od najkasnije četiri mjeseca od datu­ proračunskog izdvajanja. Prihvaćanjem tog ma pristupanja dostavi Europskoj komisiji pregovaračkog zahtjeva Hrvatskoj je omogu­ popis postojećih državnih potpora koje na­ ćeno da godinu dana duže koristi dodijelje­ mjerava zadržati. na sredstva za provedbu projekata sufinan­ ciranih sredstvima iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda u okviru trenutačne Fi­ poglavlje 14: nancijske perspektive Unije (2007–2013), što proMetna politik a izravnim korisnicima projekta pruža dodat­ no vrijeme za kvalitetno ostvarivanje ciljeva Javni obalni linijski promet. Na području projekta i korištenje cjelokupnog iznosa na­ pomorskog prometa, javni obalni linijski mijenjenog iz europskog proračuna. pomorski promet između hrvatskih luka do početka 2017. moći će obavljati samo hrvat­ ski brodari. poglavlje 24: pr avda, sloboda i sigurnost Kružna turistička putovanja. Na području pomorskog prometa, kružna putovanja turi­ Zajednički granični prijelazi s BiH. Hrvat­ stičkim brodovima između hrvatskih luka ska je osigurala da, odstupajući od europ­ do početka 2015. bit će rezervirana samo za skih propisa, a do donošenja odluke Vijeća hrvatske brodare. Europske unije o punoj primjeni odredbi 80
  • 80. schengenske pravne stečevine u Hrvatskoj, ženu razinu od 35% masenog udjela bioraz­ Pregovar ački zahtjevimože zadržati granične prijelaze na zajed­ gradivog komunalnog otpadaničkim lokacijama na granici s Bosnom iHercegovinom na kojima granična policija 3. k akvoća vodajedne strane kontrolira ulazak i izlazak na Otpadne vode. Kako bi izgradila sustav od­teritoriju druge strane S tim u vezi Hrvat­ vodnje i pročišćavanja otpadnih voda, Hr­ska će osigurati da odgovarajući dvostrani vatska je osigurala prijelazno razdoblje dosporazumi između Hrvatske i Bosne i Her­ 31 prosinca 2023 godinecegovine predvide da se na graničnim pri­jelazima na zajedničkim lokacijama moraju Pitka voda. Za ispunjavanje novih ili stro­poštovati načela pravne stečevine Europske žih zahtjeva javne vodoopskrbe kojima seunije osigurava veća kakvoća vode namijenjene za piće, Hrvatska je osigurala prijelaznopoglavlje 27: razdoblje do 31. prosinca 2018. godine. Po pristupanju Europskoj uniji, Hrvatska ćeokoliŠ zatražiti daljnje produljenje roka radi ispu­1. k akvoća zr ak a njavanja ovih zahtjeva za dodatne 3 godinePlanovi za kakvoću zraka. Po pristupanju Površinske i podzemne vode. Hrvatska ćeEuropskoj uniji, Hrvatska će iskoristiti do­ najkasnije do pristupanja Europskoj unijibivenu mogućnost izrade planova za kakvo­ izraditi akcijski program kojim će se us­ću zraka i odgodu krajnjih rokova za posti­ postaviti razdoblje prilagodbe od 4 godinezanje usklađenosti s europskom Direktivom potrebno za izgradnju spremnika za stajskio kakvoći okolnog zraka i čišćem zraku za gnoj na poljoprivrednim gospodarstvimaEuropu. Hrvatska poduzima mjere smanji­ koja imaju stoku, čija primjena počinje na­vanja razine onečišćenja prema postojećem kon pristupanja Uniji Izgradnja tih sprem­Nacionalnom planu za zaštitu i poboljšanje nika ima svrhu zaštite površinskih i pod­kakvoće zraka za pojedine onečišćujuće zemnih voda, osobito onih koje se koristetvari za određena područja radi postizanja za piće, na područjima na kojima postojidopuštenih graničnih vrijednosti tih tvari mogućnost onečišćenja od otpadnih voda su zraku sukladno europskim propisima te poljoprivrednih gospodarstava besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslovaradi na nadogradnji postojeće mreže za pra­ćenje kakvoće zraka. 4. industrijsko onečiŠćenje i upr avljanje riziciMaDopuštene razine prisutnosti lebdećih čes-tica. Radi primjene europskih propisa o Okolišne dozvole. Radi prilagodbe europ­smanjenju razine izloženosti onečišćenju iz skim propisima o sprječavanju i nadzoruzraka i izloženosti određenim vrstama one­ onečišćenja za 67 industrijskih postrojenjačišćujućih tvari u zraku štetnih za zdravlje koja moraju ispuniti zahtjeve za izdavanjeljudi, pri izračunu dopuštene razine prisut­ tzv. okolišne dozvole, koja uvodi posebnunosti lebdećih čestica (PM2,5) u zraku, kao odgovornost velikih proizvodnih i energet­početna godina za Hrvatsku uzet će se druga skih sustava prema okolišu, Hrvatska je osi­godina od pristupanja Hrvatske Europskoj gurala prijelazno razdoblje do 31. prosincauniji. PM je naziv za čestice u zraku, uk­ 2017 godineljučujući čestice prašine, prljavštine, čađe,dima i kapljice tekućine. Čestice manje od Emisija onečišćujućih tvari u zrak. Tijekom2,5 mikrometara u promjeru (PM2,5) naziva­ prijelaznog razdoblja do 31. prosinca 2017.ju se »fine« čestice te predstavljaju značajan godine Hrvatska će postupno prilagoditizdravstveni rizik jer zbog svoje male veli­ postojeće velike uređaja za loženje (energa­čine (otprilike 1/30 prosječne širine ljudske ne) europskim zahtjevima u vezi sa smanje­kose) mogu prodrijeti duboko u pluća. njem emisije onečišćujućih tvari u zrak iz tih uređaja.2. gospodarenje otpadoM Emisija hlapivih organskih spojeva. Hr­ vatska je osigurala prijelazno razdoblje doCentri za gospodarenje otpadom. Hrvatska 31. prosinca 2015. godine za usklađivanje sje osigurala prijelazno razdoblje do 31. pro­ europskim propisima o ograničavanju emi­sinca 2018. godine za izgradnju potrebnih sija hlapivih organskih spojeva koji nastajucentara za gospodarenje otpadom upotrebom organskih otapala u određenimSmanjenje udjela biorazgradivog otpada. aktivnostima i postrojenjima (npr procesiHrvatska će tijekom odobrenog prijelaznog nanošenja ljepila na neku površinu, procesirazdoblja do 31. prosinca 2020. godine po­ premazivanja, kemijsko čišćenje robe, povr­stupno smanjivati udio biorazgradivog ot­ šinsko čišćenje, proizvodnja premaza, lako­pada na odlagalištima kako bi postigla tra­ va, boja i ljepila, proizvodnja farmaceutskih 81
  • 81. proizvoda, tiskanje, ekstrakcija biljnog ulja životinjske i biljne vrste te njihova staništa. Pregovar ački zahtjevi i životinjske masti i rafinacija biljnog ulja), U svrhu zaštite europski propisi o očuvanju i to za 49 takvih postrojenja, te izuzeće za divljih ptica prilagodit će se tako da u od­ procese premazivanja brodova za šest bro­ nosu na Hrvatsku obuhvate određene vrste dogradilišta do 31. prosinca 2015. godine, ptica uz primjenu najboljih raspoloživih tehnika. poglavlje 35: 5. keMik alije ostala pitanja Gospodarenje opasnim kemikalijama. Hr­ Neumski koridor. Uzimajući u obzir zemljo­ vatska je osigurala 3 razdoblja prilagodbe pisnu specifičnost i dužinu neumskog ko­ propisima o sigurnom gospodarenju opas­ ridora (9 km), Hrvatska je osigurala da, po nim kemikalijama od po 6 mjeseci od dana pristupanju Europskoj uniji, može primje­ pristupanja Europskoj uniji, radi usklađiva­ njivati posebni režim koji omogućuje izuze­ nja s propisima o registraciji, čime će se hr­ će za domaću robu koja prolazi kroz neum­ vatskim tvrtkama omogućiti vrijeme potreb­ ski koridor od obveze podnošenja ulaznih/ no za pripremu registracijskih dosjea, te radi izlaznih skraćenih deklaracija (prethodne usklađivanja s odredbama o jedinstvenom najave pošiljki elektroničkim putem). Taj zastupniku, registraciji tvari i informiranju. će se režim primjenjivati na pošiljke robe čija ukupna vrijednost navedena na računu 6. kliMatske proMjene i eMisija ili prijevoznoj ispravi ne premašuje 10 000 stakleničkih plinova eura. Time je omogućeno neometano kreta­ nje najvećeg dijela domaće robe preko stra­ Trgovanje kvotama emisija stakleničkih nog carinskog područja (neumski koridor), plinova. U odnosu na trgovanje kvotama što je od prioritetne važnosti za opskrbu du­ emisija stakleničkih plinova u sektoru zra­ brovačkog područja. koplovstva, Hrvatska je ishodila izuzeće od primjene propisâ Europske unije kojima se Kyotski protokol. Europska unija Hrvatskoj utvrđuje shema za trgovanje kvotama emi­ je prenijela do 7 milijuna tona CO2, tj. je­ sije stakleničkih plinova, do 31. prosinca dinica dodijeljene kvote izdanih temeljem 2013. godine. Pored toga, kako bi se Hrvat­ Kyotskog protokola za razdoblje 2008–2012, besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatske skoj omogućilo sudjelovanje u europskom ako Hrvatskoj to bude potrebno, uz uvjet da sustavu trgovine emisijama, provest će se će potrošeni dio ovog iznosa Hrvatska mora­ prilagodbe niza europskih propisa, unoše­ ti vratiti u razdoblju 2013–2020, kako bi se njem odredbi koje se odnose na Hrvatsku. Hrvatskoj omogućilo da u potpunosti ispuni svoj cilj prema Kyotskom protokolu ministarstvo vanjskih poslova Ograničenje emisija stakleničkih plinova. Što se tiče ograničenja emisija staklenič­ kih plinova država članica u sektorima koji nisu u sustavu trgovanja emisijama za 2020 godinu u odnosu na razine emisija stakle­ ničkih plinova 2005. godine, za Hrvatsku će ograničenje iznositi +11%. Što se tiče ukupne količine emisijskih kvota stakleničkih plinova Europske unije u su­ stavu trgovanja emisijama, a kao rezultat pristupanja Hrvatske Uniji, ukupna kvota za Hrvatsku za razdoblje 2013–2020. bit će 9.080 gigagrama ekvivalenta ugljičnog diok­ sida (mjere za opisivanje koliko globalno za­ grijavanje može prouzročiti određena vrsta i količina stakleničkih plinova). Za Hrvatsku je određeno povećanje postot­ ka kvote emisija stakleničkih plinova koje države članice mogu prodavati na aukciji u iznosu od 26%. 7. zaŠtita prirodnih staniŠta Europski propisi o zaštiti prirodnih staništa divlje faune i flore prilagodit će se tako da u odnosu na Hrvatsku obuhvate određene 82
  • 82. dodatak ii Pregovar ački zahtjevipregled ostvarenih zahtjevaeuropske unije za prijelazniMr azdobljiMapoglavlje 2: poglavlje 14:sloboda kretanja r adnik a proMetna politik aHrvatski će se građani moći slobodno zapo­ Tijekom dvije godine od dana pristupanjasliti u zemljama Unije bez posebnih odobre­ Republike Hrvatske Europskoj uniji hrvat­nja ili radnih dozvola, osim u onim zemlja­ ski cestovni prijevoznici neće moći obavljatima koje odluče zadržati postojeća ograniče­ cestovni prijevoz tereta između dvije točkenja u svojim nacionalnim pravima najduže u državi članici Europske unije (kabotaža),u razdoblju od dvije, pet ili sedam godina ali isto tako, prema načelu uzajamnosti, niod dana pristupanja Hrvatske Europskoj prijevoznici iz država članica Unije, u tomuniji. Za one države koje zadrže tak va ogra­ razdoblju, neće moći obavljati iste uslugeničenja, Hrvatska će također moći primije­ na hrvatskom teritoriju. Na načelu uzajam­niti istovrsna ograničenja pa ni njihovi gra­ nosti dvogodišnje prijelazno razdoblje po­đani neće moći raditi u Hrvatskoj. jedine države članice mogu produljiti za najviše još dvije godine ili mogu u svakom trenutku dozvoliti obavljanje takvih usluga na svom teritoriju  besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslova 83
  • 83. dodatak iii Financijski paket financijski paket za pristupanje hrvatske europskoj uniji Prema Financijskom paketu za pristupanje ma Europske unije, odnosno za pripremu za Republike Hrvatske Europskoj uniji, izra­ provedbu schengenske pravne stečevine (40 đenom na temelju datuma pristupanja 1. milijuna eura), »prijelaznom instrumentu« srpnja 2013. godine, ukupno odobrena sred­ za jačanje administrativnih i pravosudnih stva Europske unije za Republiku Hrvat­ sposobnosti (29 milijuna eura), te »instru­ sku za drugu polovicu 2013 godine iznose mentu za jačanje novčanog toka« za pobolj­ 687,5 milijuna eura. Najveći dio tog iznosa šanje neto proračunske pozicije Republike obuhvaća sredstva iz strukturnih fondova Hrvatske u prvoj godini članstva (75 mili­ i Kohezijskog fonda (449,4 milijuna eura) juna eura) i Europskog fonda za ribarstvo (8,7 miliju­ na eura). Nadalje, u taj su iznos uključena Tim se sredstvima mogu pribrojiti i sred­ sredstva predviđena u okviru privremenih stva za određene poljoprivredne mjere koja instrumenata za nove države članice: riječ su predviđena u proračunu Europske unije je o »schengenskom instrumentu« za finan­ za 2013. godinu, a čije će se isplate početi ciranje mjera na novim vanjskim granica­ realizirati od 2014. godine (riječ je o potpo­ FINANCIJSKI PAKET ZA PRISTUPANJE REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI (prema datumu pristupanja 1 srpnja 2013 ) ODOBRENA SREDSTVA HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE 1. SRPNJA – 31. PROSINCA 2013. (u milijunima eura, u tekućim cijenama) SUDJELOVANJE U INICIJATIVAMA I PROGRAMIMA EU1 47,4 besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatske STRUKTURNI FONDOVI I KOHEZIJSKI FOND 449,4 Kohezijski fond 149,8 strukturni fondovi2 299,6ministarstvo vanjskih poslova POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVOJ 20,4 (bez izdataka u kurzivu) tržišne mjere 9 3 potpora sektoru vina 3,159 izravna plaćanja poljoprivrednicima4 93,25 tzv. minska omotnica 2,4 potpora ruralnom razvoju (IPARD)5 13,85 Europski fond za ribarstvo 8,7 ostale mjere, inicijative i programi EU u ovom području 2,7 GRAĐANSTVO, SLOBODA, SIGURNOST I PRAVDA 73,3 Schengenski instrument6 40 7 Prijelazni instrument 29 ostale mjere, inicijative i programi EU u ovom području 4,3 8 ADMINISTRACIJA 22 INSTRUMENT ZA JAČANJE NOVČANOG TOKA9 75 UKUPNO 687,5 UKUPNO (uključujući izdatke u kurzivu) 800,16 10 PROCJENA UPLATA REPUBLIKE HRVATSKE U PRORAČUN EU 267,7 84
  • 84. rama u sektoru vina, izravnim plaćanjima procijenjene su u iznosu od 267,7 milijuna Financijski paketpoljoprivrednicima, tzv. minskoj omotnici eura, što bi, uzimajući u obzir odnos togi nastavku korištenja programa IPARD do predviđenog iznosa i iznosa procijenjenihkraja 2013 godine) mogućih isplata Republici Hrvatskoj iz pro­Ostala sredstva iz Financijskog paketa na­ računa Europske unije tijekom druge polo­mijenjena su za sudjelovanje Republike Hr­ vice 2013. godine, trebalo osigurati da Re­vatske u aktivnostima i programima u okvi­ publika Hrvatska u navedenom razdobljuru različitih unutarnjih politika Europske bude neto primateljicom sredstava iz prora­unije čuna Europske unije.Prema procjenama Europske komisije, uku­ Od 2014. godine za Republiku Hrvatsku će,pne procijenjene moguće isplate Republici kao i za ostale države članice Europske uni­Hrvatskoj u drugoj polovici 2013 godine je, biti predviđena odgovarajuća sredstva umogle bi iznositi 374,3 milijuna eura, dok okviru Višegodišnjeg financijskog okviraće dinamika isplata ostatka sredstava ovi­ Europske unije za razdoblje 2014–2020, o či­siti najvećim dijelom o apsorpcijskim spo­ joj se strukturi, sveukupnom obujmu, izno­sobnostima Hrvatske, pri čemu je krajnji sima po pojedinačnim proračunskim glava­rok isplate sredstava iz Kohezijskog fonda, ma te izvorima i metodologiji prikupljanjastrukturnih fondova i Europskog fonda za proračunskih sredstava trenutačno vode ra­ribarstvo 31. prosinca 2016. godine. sprave i pregovori unutar Europske unije. Uplate Republike Hrvatske u proračun Eu­ropske unije u drugoj polovici 2013 godine 1 Riječ je o inicijativama i programima Eu­ godinu iznosi 27,7 milijuna eura (utvrđe­ ropske unije koji imaju za cilj jačanje kon­ no proračunskim planiranjem programa kurentnosti za rast i zapošljavanje unutar IPA u Europskoj uniji). Europske unije (npr. financiranje transeu­ 6 Riječ je o privremenom instrumentu na­ ropskih prometnih i energetskih mreža, mijenjenom novim državama članicama u besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslova znanosti i istraživanja, cjeloživotnog uče­ prvim godinama članstva kao pomoć u fi­ nja, konkurentnosti, inovacija, itd.). nanciranju mjera na novim vanjskim gra­ 2 Strukturnim fondovima zajednički se nicama Europske unije i pripremama za nazivaju Europski fond za regionalni raz­ provedbu schengenske pravne stečevine. voj i Europski socijalni fond. 7 Riječ je o privremenom instrumentu na­ 3 Zbog kratkoće preostalog programskog mijenjenom novim državama članicama razdoblja od samo šest mjeseci u tekućem u prvim godinama članstva kao pomoć u financijskom okviru Europske unije 2007– financiranju mjera za razvoj i jačanje naci­ 2013. Hrvatska će s provedbom programa onalnih administrativnih i pravosudnih u sektoru vina započeti u novom financij­ sposobnosti za provedbu i primjenu zako­ skom okviru Europske unije 2014–2020. nodavstva Europske unije. Navedeni će iznos biti pridodan redovi­ 8 tim godišnjim alokacijama tijekom 2014, Izdaci su namijenjeni pokrivanju troš­ 2015. i 2016. godine (godišnje povećanje kova prevođenja na hrvatski jezik unutar od 1,053 milijuna eura). institucija Europske unije i plaća hrvat­ 4 skih državljana zaposlenih u institucija­ Navedeni izdaci za izravna plaćanja po­ ma Europske unije. ljoprivrednicima i minsku omotnicu utvr­ 9 đeni su pristupnim pregovorima između Riječ je o privremenom instrumentu na­ Hrvatske i Europske unije, ali se, slijedom mijenjenom novim državama članicama uobičajene prakse Europske unije, njihove u prvim godinama članstva kao pomoć u isplate uvijek realiziraju u idućoj godini. poboljšanju novčanog toka u nacionalnom 5 proračunu. Hrvatska će do kraja trenutačnog finan­ 10 cijskog okvira Europske unije 2007–2013. Navedeni iznos procijenile su nadležne nastaviti provoditi pretpristupni program službe Europske komisije temeljem stan­ ruralnog razvoja IPARD. Alokacija za Hr­ dardne metodologije za izračun doprinosa vatsku za program IPARD za cijelu 2013. država članica proračunu Europske unije. 85
  • 85. kontakti kontakti Vlada Republike Hrvatske Središnja agencija za financiranje Trg Sv. Marka 2 i ugovaranje programa i projekata 10000 Zagreb Europske unije Telefon: 01 4569 222 Ulica grada Vukovara 284 (objekt C) Telefaks: 01 6303 023 10000 Zagreb E­adresa: predsjednica@vlada.hr Telefon: 01 459 1245 www vlada hr Telefaks: 01 459 1075, 459 1133 E­adresa: info@safu.hr www.safu.hr Ministarstvo vanjskih poslova Agencija za mobilnost i programe i europskih integracija Europske unije Trg Nikole Šubića Zrinskog 7–8 Gajeva 22 10000 Zagreb 10000 Zagreb Telefon: (+385) 1 4569 964 Telefon: 01 5005 635 Telefaks: (+385) 1 4551 795 Telefaks: 01 5005 699 E­adresa: mvpei@mvpei.hr E­adresa: info@mobilnost.hr www mvpei hr www.mobilnost.hr Ured glavnog pregovarača HIDRA – Hrvatska informacijsko- Trg Sv. Marka 2 -dokumentacijska referalna agencija 10000 Zagreb Siget 18c besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622i europskih integr acija republike hrvatske Telefon: 01 4569 333 10020 Zagreb Telefaks: 01 4569 325 Telefon: 01 4855 827 E­adresa: glavni.pregovarac@mvpei.hr Telefaks: 01 4855 655 www eu­pregovori hr E­adresa: ured@hidra.hr www hidra hrministarstvo vanjskih poslova Misija Republike Hrvatske Hrvatska gospodarska komora pri Europskoj uniji Rooseveltov trg 2 Avenue des Arts/Kunstlaan 50 10000 Zagreb B­1000 Bruxelles/Brussel Telefon: 01 45 61 555 Telefon: +32 2 507 54 11 Telefaks: 01 48 28 380 Telefaks: +32 2 646 56 64 E­adresa: hgk@hgk.hr E­adresa: cmbrux@mvpei.hr www hgk hr eu mvp hr Besplatni info­telefon: 0800 1852 Središnji državni ured za razvojnu Hrvatska obrtnička komora strategiju i koordinaciju fondova Ilica 49/II, p.p. 166 Europske unije 10000 Zagreb Radnička cesta 80/V Telefon: 01 4806 666 10000 Zagreb Telefaks: 01 4846 610 Telefon: 01 4569 179 E­adresa: hok@hok.hr Telefaks: 01 4569 187 www hok hr E­adresa: strategija@strategija.hr www strategija hr 86
  • 86. kontakti Delegacija Europske unije Informacijski centar Europske unije u Republici Hrvatskoj Trg žrtava fašizma 6 Trg žrtava fašizma 6 10000 Zagreb 10000 Zagreb Telefon: 01 45 00 110 Telefon: 01 4896 500 E­adresa: info@euic.hr Telefaks: 01 4896 555 E­adresa: Središnji internetski portal delegation­croatia@eeas.europa.eu Europske unije www delhrv ec europa eu europa eusve infor M acije na jednoM MjestuMinistarstvo vanjskih poslova i europskih Pozivamo vas također da nam se obratiteintegracija kao nositelj komunikacijskih ak­ elektroničkom poštom na adresutivnosti za informiranje o pristupu Hrvat­ mvpei@mvpei.hr,ske Europskoj uniji nudi građanima infor­ da nam pišete na poštansku adresumacije na više načina. Trg N. Š. Zrinskog 7–8, 10000 ZagrebSva pitanja možete nam uputiti pozivom te da sve dodatne informacije potražite nana besplatni info­telefon Halo EU! 0800 622 našoj internetskoj stranici622. Naš info­telefon možete nazvati radnimdanom od 10 do 18 sati, a snimljene infor­ www.mvpei.hr.macije o Europskoj uniji možete preslušava­ Za vas smo usto pripremili niz besplatnihti svaki dan od 0 do 24 sata Naši operateri publikacija o Hrvatskoj i Europskoj uniji.odgovorit će vam odmah ili će vam uzvra­ One su dostupne na našim internetskim besplatni info-telefon halo eu! 0800 622 622 i europskih integr acija republike hrvatske ministarstvo vanjskih poslovatiti poziv ako je posrijedi složenije pitanje. stranicama, ali i u papirnatom obliku. Pu­Odgovor također možete primiti elektronič­ blikacije možete zatražiti telefonom ili elek­kom poštom troničkom poštom. 87
  • 87. Nakladnik: Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske Uredništvo: Ured državnog tajnika za europske integracije Uprava za potporu procesu pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji Priredili: Uprava za potporu procesu pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji Uprava za koordinaciju prilagodba pravnom sustavu Europske unije i praćenje provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Ured glavnog pregovaračaPregovaračka skupina za vođenje pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji Misija Republike Hrvatske pri Europskoj uniji i pri Europskoj zajednici za atomsku energiju Resorna ministarstva i tijela državne uprave uključena u pristupne pregovore s Europskom unijom Oblikovanje i slog: KaramanDesign www karaman­design com Tisak: Radin Print Gospodarska 9, Sveta Nedelja Zagreb, listopad 2011. ISBN: 978­953­7859­00­8 Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Trg Nikole Šubića Zrinskog 7–8, 10000 Zagreb Telefon: (+385) 1 4569 964 Telefaks: (+385) 1 4551 795 E­adresa: mvpei@mvpei.hr www mvpei hr Besplatni info­telefon Halo EU! 0800 622 622