Biologija - ŽIvotinjski svijet

11,021 views
10,686 views

Published on

Projekt Popovača jučer danas sutra

0 Comments
1 Like
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

No Downloads
Views
Total views
11,021
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
3
Actions
Shares
0
Downloads
71
Comments
0
Likes
1
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Biologija - ŽIvotinjski svijet

  1. 1. ŽIVOTINJSKI SVIJET
  2. 2. Prošlost <ul><li>Popovača je u prošlosti brojila mnoge životinje domaćeg podrijetla kojih je danas malo, ali ih i ne nedostaje. One su upotpunjene raznim „uvoznim“ životinjama što možda i nije loše, ali bilo bi bolje da se očuva naša autonomija … </li></ul><ul><li>Neke od njih su bile istrijebljene, no opet su vraćene u naš kraj… </li></ul><ul><li>Svakako, bilo ih je mnogo više nego danas.. </li></ul><ul><li>Smanjio im se broj - što zbog ljudskog faktora, a i slabe prilagodbe promjenama u okolišu… </li></ul>
  3. 3. Sadašnjost <ul><li>Kao što smo ranije spomenuli, Popovača je upotpunjena raznim uvoznim vrstama ( čagalj…) </li></ul><ul><li>Zanimljivo je to da je nedavno ponovno vraćena vrsta dabra, koja je izumrla u našem kraju zbog pretjeranog krčenja šuma i neuravnoteženog lova. </li></ul><ul><li>No, mnogo je vrsta koje još uvijek obitavaju ovdje… </li></ul><ul><li>Upoznajmo se s njima… </li></ul>
  4. 4. DIVLJAČ <ul><li>Divlje svinje </li></ul><ul><li>Jelen običan </li></ul><ul><li>Jelen lopatar </li></ul><ul><li>Srne </li></ul><ul><li>Divlja mačka </li></ul><ul><li>Lisica </li></ul><ul><li>Kuna zlatica </li></ul><ul><li>Jazavac </li></ul><ul><li>Divlji zec </li></ul><ul><li>Konji </li></ul><ul><li>Vjeverice </li></ul><ul><li>Čagalj </li></ul><ul><li>Jež </li></ul><ul><li>Dabar </li></ul>
  5. 5. DIVLJE SVINJE <ul><li>Divlja svinja je bliski rođak domaće svinje, živi u čoporima uglavnom oko vlažnih šuma. To je krupna divljač koja se lovi kod nas jer je veoma brojna. Izuzetno brzo trči a dobar je i plivač. </li></ul>
  6. 6. JELEN OBIČAN <ul><li>Ima skladan oblik tijela, u grebenu viši nego u križima, visoke snažne noge dokazuju, da je građen za dugo i ustrajno trčanje. Oblik i veličina rogova ukazuju na prilagodbu za kretanje na otvorenim prostorima.Kreće se korakom, kasom ili trkom. </li></ul>
  7. 7. JELEN LOPATAR <ul><li>Lopatar je velika, krupna, plemenita i dlakava divljač, visokog lova.Kod ovih životinja noge su vitke i tanke. Rogovi kod ove vrste krupne i plemenite divljaci nalaze se kod mužjaka koje košuta u pravilu nema. Kod ovog jelena rogovi su u obliku lopate po kojem je i dobio naziv. </li></ul>
  8. 8. SRNE <ul><li>Izgled srne ukazuje na skladno, vitko, lagano i vrlo pokretno tijelo. Kreće se hodom, kasom i skokom. Odličan je plivač te se kupa i nikad se ne kaljuža poput jelena i svinja. </li></ul>
  9. 9. DIVLJE MAČKE <ul><li>Divlja mačka se dijeli u tri, kako zemljopisno, tako i izgledom, prilično različite skupine: </li></ul><ul><li>šumska mačka  </li></ul><ul><li>afrička divlja mačka </li></ul><ul><li>stepska mačka. </li></ul><ul><li>Imaju odlično razvijen sluh, vid i opip a slabije njuh. </li></ul>
  10. 10. LISICA <ul><li>One su izrazito nedruštvene (žive samotnjački) i vrijeme uglavnom provode uz svoju obitelj. Lisičina prehrana sastoji se od glodavaca i kukaca. Najaktivnija je noću, pa tada lakše lovi i glodavce i ptice koji su, kao i lisica, isključivo aktivni noću. </li></ul><ul><li>Bojom tijela izvrsno se prilagođava okolišu. </li></ul>
  11. 11. KUNA ZLATICA <ul><li>Na donjoj strani vrata nalazi se pjega obrasla dlakom zlatno-žute boje, po kojoj je zlatica i dobila ime. Preko dana u pravilu miruje, pred večer izlazi u lov i lovi tijekom cijele noći. Plijen su joj sve životinje koje može savladati, od nejakog laneta i zeca sve do miša. Pljačka gnijezda ptica, voli med i slatke plodove. </li></ul>
  12. 12. JAZAVAC <ul><li>Žive u podzemnoj jazbini. Sposobni su se boriti s mnogo većim životinjama ( vuk, medvjed…). Prehrana jazavca sastoji se uglavnom od glista, kukaca i ličinki. Također se hrane manjim sisavcima, vodozemcima, gmazovima, pticama, žitaricama, korijenjem, voćem, medom, ježevima, pa čak i otrovnim zmijama.Mogu se penjati drvećem kako bi došli do košnica pčela.   </li></ul>
  13. 13. DIVLJI ZEC <ul><li>Zec se hrani isključivo hranom biljnog porijekla i to travama, žitaricama, plodovima polja i šume, pupoljcima, mladicama, mladom korom. Zečevi se inače rijetko viđaju preko dana. Izuzetak je vrijeme parenja, vrijeme trke u kasnu zimu i proljeće. </li></ul>
  14. 14. KONJI <ul><li>Konji su općenito krupne životinje s relativno velikom glavom i dugim ekstremitetima. Krzno im je gusto i najčešće kratko, a većina vrsta imaju na vratu, tjemenu i repu duže ili čak duge dlake. Konji su pravi biljožderi, i jedu prije svega travu, a ponekad, u različitoj količini lišće i druge dijelove bilja. Većina vrsta pije svaki dan, iako mogu izdržati bez vode i duže vrijeme. </li></ul>
  15. 15. VJEVERICA <ul><li>Spretna je u kretanju na tlu, skakanju s grane na granu, ali i u plivanju. Zimi miruje i hrani se pripremljenim zalihama hrane. Jede orahe, lješnjake, žireve, jaja i mlade ptice te za ljude otrovnu gljivu muharu. Najpoznatiji grabežljivci za nju su jastreb i kuna. </li></ul>
  16. 16. ČAGALJ <ul><li>Čagalj je srodnik vuka. Dan provodi u brlogu koji iskopa u tlu. Noću lovi male sisavce. Jede i strvine, kukce i plodove.Glasa se neugodnim zavijanjem i lajanjem. Kreće se čoporima. </li></ul>
  17. 17. JEŽ <ul><li>Jež na tijelu ima mnogobrojne bodlje koje su preobražene dlake. Kada se nađe u opasnosti, potpuno se sklupča i tada mu bodlje služe kao zaštita. Hrani se gujavicama, puževima, kukcima, plodovima pa čak i zmijama otrovnicama jer je otporan na njihov otrov. </li></ul>
  18. 18. DABAR <ul><li>Dabar živi na vodotocima i vodenim površinama obraslim bogatom močvarnom vegetacijom zeljastih i drvenastih vrsta. Osnovni stanišni uvjeti za dabra je stalna i dovoljno duboka voda.Ukoliko nastanjuje manji vodotok koji ponekad postaje previše plitak, na njemu izgradi branu kako bi osigurao dovoljnu razinu vode i zaštitio ulaz u nastambu. </li></ul>
  19. 19. PTICE <ul><li>Fazan </li></ul><ul><li>Prepelica </li></ul><ul><li>Orao štekavac </li></ul><ul><li>Šljuka </li></ul><ul><li>Šojka </li></ul><ul><li>Čaplja </li></ul><ul><li>Roda </li></ul><ul><li>Divlja patka </li></ul><ul><li>Ptica pjevica </li></ul><ul><li>Sova ušara </li></ul><ul><li>Jastreb </li></ul><ul><li>Zeba </li></ul><ul><li>Slavuj </li></ul>
  20. 20. FAZAN <ul><li>Ova ptica naseljava pretežno šumarke, livade, predjele oko riječne obale, polja i njive na kojima se hrani.  Gnijezde se na zemlji u periodu od travnja do lipnja. Većina fazana se uzgaja u fazanerijama, a uoči sezone lova se puštaju. </li></ul>
  21. 21. PREPELICA <ul><li>Najčešća su joj staništa žitna polja i ravnice s livadama. Hrani se sjemenkama, lisnim i cvjetnim pupoljcima te kupinama, a mladi se hrane uglavnom kukcima, sve dok ne postanu samostalni. Ovu pticu je teško vidjeti jer više hoda nego leti i skriva se u zelenilu.Pomalo su ugrožene zbog lova na njih. </li></ul>
  22. 22. ORAO ŠTEKAVAC <ul><li>Hrani se pticama močvaricama (patke, guske, labudovi...), sisavcima do veličine zeca i lisice. Plijen hvata snažnim kandžama, grubo ga očerupa i raskomada. Hranu brzo guta i skuplja u volji, a kasnije ju postepeno probavlja. Orao štekavac se najčešće gnijezdi u blizini velikih vodenih površina: mora, jezera, rijeka ili velikih ribnjaka. </li></ul>
  23. 23. ŠLJUKA <ul><li>Imaju kratke noge (ali duge nožne prste) i repove. Perje im je uglavnom s prugastim šarama. Nastanjuju razna nepogodna staništa, uključujući stepe, polusuhe pustinje i planinska staništa.  </li></ul>
  24. 24. ŠOJKA <ul><li>  Postoje 33 različite podvrste. Hrana su im kukci, žirevi, razno sjemenje, voće, mladi ptići i jaja, miševi, zmije… </li></ul><ul><li>Gnijezdi se na drveću ili velikom grmlju. </li></ul><ul><li>I mužjak i ženka zajedno hrane mlade . </li></ul><ul><li>Poznata je i po nazivu kreja. </li></ul>
  25. 25. SIVA ČAPLJA <ul><li>Čaplje uobičajeno žive uz obale slatkih voda gdje u plićacima uz obalu tragaju za ribama.Najčešće ih se sreće uz plitka jezera i močvare, ali i uz rijeke. </li></ul><ul><li>Sve ptice močvarice su zakonom zaštićene, pa tako i siva čaplja. </li></ul>
  26. 26. RODA <ul><li>  Ženka i mužjak ne razlikuju se obojenošću. Staništa su joj područja uz močvare, poplavne livade i vlažne šume.Glasa se klepetanjem. </li></ul><ul><li>Hrani se različitim malim životinjama, kao što su kukci, svime onim što može uloviti. U travnju, svibnju savija veliko gnijezdo, u krošnji stabla ili na krovovima kuća. Oba roditelja sjede na jajima i brinu se o mladima. </li></ul>
  27. 27. DIVLJA PATKA <ul><li>Na nogama ima široke plivaće kožice.Vrlo brzo leti i dobro pliva. Nastanjuje gusto obrasle obale vodotoka i jezera, bara i močvara, a zimi je uz obrasle obale ušća rijeka. Hrani se biljnom hranom, ali jede i vodene kukce, žabe i ribe. </li></ul><ul><li>Zbog čestog lova, osjetno im se smanjio broj. </li></ul>
  28. 28. ČEŠLJUGAR <ul><li>Pjeva tijekom cijele godine osim za vrijeme mitarenja i dok je loše vrijeme. U prirodi se ova ptica hrani različitim sjemenjem (čičak).Gnijezde se dva puta godišnje u periodu od svibnja do rujna. </li></ul>
  29. 29. SOVA UŠKA <ul><li>Velike, prema naprijed usmjerene oči oštra su joj pogleda i prilagođene za vid noću. Kao pravi grabežljivac ima jake kanđe na nogama i savijen, šiljasti kljun. Zbog mekanog perja na krilima leti nečujno. Lovi zečeve, miševe, štakore i manje ptice. Zakonom je zaštićena. </li></ul>
  30. 30. JASTREB <ul><li>Jastreb je ptica grabljivica koja napada svoj plijen. Čvrsto ga drži nogama na kojima ima jake kandže. Ima izuzetno dobar vid i oštar kukasti kljun. Lovi manje ptice, zečeve, vjeverice i veće kukce. Živi sam,osim u vrijeme parenja . </li></ul>
  31. 31. ZEBA <ul><li>Zeba je ptica koja gradi gnijezda u grmlju ili na drveću na sunčanim mjestima. Jede kukce i sjemenke. Ženke su sivosmeđe, a mužjaci su žarkih boja. Glasno pjevaju. Zakonom su zaštićene. </li></ul>
  32. 32. SLAVUJ <ul><li>Slavuj je ptica prekrasnog pjeva. Danas je brojnost slavuja smanjena zbog kraćenja grmlja i upotrebe kemijskih sredstava u poljoprivredi. Zakonom je zaštićen . </li></ul>
  33. 33. NAJČEŠĆE LOVNE VRSTE <ul><li>Divlje svinje, jelen i divlji zec zbog ukusnog mesa. </li></ul><ul><li>Divlja mačka, lisica, kuna zlatica i jazavac služe za trofeje. </li></ul><ul><li>Fazan, šljuka, prepelica i divlja patka imaju ukusno meso i služe za trofeje. </li></ul><ul><li>Jazavac je lovna vrsta jer se od njega proizvodi mast. </li></ul>
  34. 34. Budućnost <ul><li>Neke vrste su polako pred izumiranjem. Nastavimo li ne činiti ništa i zatvarati oči pred neprestanim narušavanjem životinjske raznolikosti polako će izumrijeti. </li></ul><ul><li>Pokrenimo akciju za zaštitu životinjskog svijeta i probudimo ekološku svijest u ljudima. Zbog pretjeranog lova, sječe šuma, širenja industrije, učestalih požara svake godine sve je manje vrsta i baš zbog toga budimo ekološki osviješteni, očuvajmo sve što se nalazi oko nas i ne zaboravite - </li></ul><ul><li>NESTANKOM BILO KOJE ŽIVOTINJSKE VRSTE, POLAKO NESTAJEMO I MI!!!!!!!! </li></ul>KRAJ
  35. 35. Prezentaciju radile: Petra Malekinužić Dorotea Ložar 8.c .

×