Zavičajni virtualni „muzej“              Drenove„Spoj ekologije, ugodnog života na mikrolokalnoj razini, kulturne produkci...
Zavičajni virtualni muzej Drenove                                                                        Sadržaj:Zavičajni...
Zavičajni virtualni muzej DrenoveZavičajni muzej DrenovePrologDrenova ima dramatičnu povijest, pogotovo u 20. stoljeću gdj...
Zavičajni virtualni muzej Drenove         Muzej krapinskih neandertalaca (Krapina) - koncept, obilno korištenje informatič...
Zavičajni virtualni muzej DrenovefuturologRolfJensen popularnom knjigom "TheDreamSociety". Iako Jensenovo djelo ne govori ...
Zavičajni virtualni muzej DrenoveNova paradigma historije i muzeji           Unatoč širokom spektru modernih tehnologija, ...
Zavičajni virtualni muzej Drenove         iz blizine promatrati dnevni život, a ne samo velike društvene pokrete, oni mogu...
Zavičajni virtualni muzej DrenoveSadržaji virtualnog zavičajnog muzejaStalni postav muzeja – fizičkiStalni postav nalazit ...
Zavičajni virtualni muzej Drenoveknjiţnice Rijeka pa vjerujemo da je na planu digitalne konzumacije sadrţaja i tu moguće n...
Zavičajni virtualni muzej DrenovePosljedično, uz to razdoblje povijesti vezana je i atraktivna ostavština tunela i bunkera...
Zavičajni virtualni muzej DrenovePostoje brojni manji muzeji koji ne mogu izloţiti sve predmete te su zainteresirani za su...
Zavičajni virtualni muzej DrenoveProjektni timProgramska osnovica                   S t r a n i c a | 12 od13
Zavičajni virtualni muzej DrenoveOrganizacija i aktivnosti na projektuProgramska osnovica                     S t r a n i ...
Upcoming SlideShare
Loading in …5
×

Zavičajni muzej Drenove_v1.3

651 views
611 views

Published on

Programski materijal za inicijativni odbor

Published in: Education
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
651
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
0
Actions
Shares
0
Downloads
2
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Zavičajni muzej Drenove_v1.3

  1. 1. Zavičajni virtualni „muzej“ Drenove„Spoj ekologije, ugodnog života na mikrolokalnoj razini, kulturne produkcije i digitalnosti opcija je koja nas seli u XXI. stoljeće.“ Udruga „Bez granica“ Drenova Studeni 2011
  2. 2. Zavičajni virtualni muzej Drenove Sadržaj:Zavičajni muzej Drenove ....................................................................................................................... 3 Prolog .................................................................................................................................................. 3 Zavičajni muzej Drenova u kontekstu "ekonomije doživljaja" ............................................................. 4 Nova paradigma historije i muzeji ....................................................................................................... 6Sadržaji virtualnog zavičajnog muzeja ................................................................................................ 8 Stalni postav muzeja – fizički .............................................................................................................. 8 Stalni postav muzeja – virtualni........................................................................................................... 8 Radionice (likovne i zaboravljenih zanata) .......................................................................................... 9 Izložbe lokalnih umjetnika ................................................................................................................... 9 Projekcije, predavanja i aktivizam ....................................................................................................... 9 Otvoreni dani muzeja ........................................................................................................................ 10 Unaprjeđenje turističke ponude Drenove .......................................................................................... 10 Tehnologije i prilike za regionalnu suradnju ...................................................................................... 10 Umrežavanje ..................................................................................................................................... 11Projektni tim ......................................................................................................................................... 12Organizacija i aktivnosti na projektu ................................................................................................. 13Autori:Damir Medved – inicijalni dokument, koncepcije, projektna organizacija,KristianBenić – povijest, muzelologija, metodologijaMarta Batinić, Goran Butorac – logo i vizualni identitetŢeljko Leko – WEB, domeneChristian Grailach – lektoriranje, fotografije i materijaliProgramska osnovica S t r a n i c a | 2 od13
  3. 3. Zavičajni virtualni muzej DrenoveZavičajni muzej DrenovePrologDrenova ima dramatičnu povijest, pogotovo u 20. stoljeću gdje dijeli sudbinu Grada Rijeke – promjene drţava,društvenih sustava, ekonomskih prilika. U jednom trenutku, postavljanjem granice,presječena je „popola”, razbijase zajednica i stvara trauma čije su posljedice vidljive čak i danas. No tijek vremena polako radi svoje – sve jemanje ţivih svjedoka .Razvoj modernoga društva i procesi globalizacije velikom brzinom obezvrjeĎuju i brišu povijesna sjećanjaprisutna u malim sredinama. Povijesne činjenice se jednostavno gube i mlaĎi naraštaji Drenovčana i Riječananemaju percepciju kako se ţivjelo, ne prije 200 ili 1000, nego ni prije 20 ili 40 godina.Stari predmeti i odjeća se bacaju, običaji nestaju, a doseljavanje novog stanovništva marginalizira lokalnonarječje koje polako nestaje iz svakodnevne uporabe. Smatramo svojom obavezom, dok još ima ţivih svjedokaproteklog vremena, prikupiti i snimiti njihova sjećanja te, koliko god je to moguće, očuvati kulturnu baštinu iidentitet Drenove.U skladu s prethodno navedenim MO Drenova pokreće procesosnivanja inicijativnog odbora za uspostavuZavičajnoga muzeja Drenove. Glavni cilj projekta je neformalno obrazovanje mladih i djece kroz organiziranoinformiranje o povijesti Drenove koja polako blijedi.Naš cilj je mladima i turistima ponuditi sadrţaj koji će zadovoljiti njihove potrebe, probuditi znatiţelju za poviješćuvlastitog kraja te će im u isto vrijeme biti koristan, kako u izgradnji vlastite osobnosti, tako i kao znanje i vještinekorisne u budućem radu i ţivotu. Moguće je da naziv „muzej“ vrlo ambiciozan, no u ovom projektu nisu bitniformalizmi nego ideja okupljanja, druţenja i čuvanja povijesnih sjećanja.Analizirali smo najnoviji Vodič kroz hrvatske muzeje i zbirke u kojem je predstavljeno 256 hrvatskih muzeja izbirki. Promatrajući reprezentativnu brojku muzeja moţemo izabrati smjerove i uzore s obzirom na koje planiramoostvarenje Zavičajnog muzeja Drenova. Naravno, svaki muzej s ovisno o tematici i geografskom smještaju imavlastite specifičnosti, prednosti i mane, a mi smo izabrali nekolicinu koja nam se sviĎa i naveli razlog sviĎanja.Suština je „priča“, originalna ideja i dinamična prezentacija : Muzej prekinutih veza u Zagrebu http://new.brokenships.com/hr- koncept, marketinška snaga Muzej bure u Trstu http://www.museobora.org/- tematika, koncept, interaktivnost ONeills ElectronicMuseum u Kaliforniji http://www.oneillselectronicmuseum.com/index.html Muzej intergalaktičke umjetnosti http://www.spacejetters.co.uk/html/museum.html- tematika, koncept Galerija Gallerion (Novigrad) - inicijativa pojedinca Ekomuzej Kuća o batani (Rovinj) - specijalizacija, multikulturalnost u prezentaciji i "eko" pristup Mići zavičajni muzeji (Kastavština) - "mikro" razina i koncept obnove starih obrta Muzej ovčarstva (Lubenice) - tematika, malena sredina Hrvatski muzej turizma (Opatija) - tematika, koncept Muzej informatike i informatičke kulture (Rijeka) - tematika, koncept, interaktivnost Memorijalni centar "Nikola Tesla" Smiljan - atraktivnost teme, način prezentacije Memorijalni muzej Spomen - područja Jasenovac - multimedijalnostProgramska osnovica S t r a n i c a | 3 od13
  4. 4. Zavičajni virtualni muzej Drenove Muzej krapinskih neandertalaca (Krapina) - koncept, obilno korištenje informatičke tehnologije, multimedijalnost Šumarski muzej Krasno - tema, malena sredinaU proteklome razdoblju obavljene su brojne aktivnosti na iznalaţenju izvora financiranja, lokalnih i meĎunarodnihpartnera te mogućnost sudjelovanja u projektima koji se financiraju iz EU fondova. No, kako će kasnije bitidetaljnije objašnjeno, nuţan preduvjet za realizaciju jest uključivanje čim većeg broja graĎana različitihkompetencija (područja znanja ili područja zanimanja) koji mogu pomoći u raznim fazama projekta. Posebno je toprilika da se uključe studenti ili nezaposleni koji mogu kroz rad na projektu steći dragocjena meĎunarodnaiskustva, a moguće i osigurati zaposlenje.Kako je odrţivost muzeja preduvjet za njegovo normalno funkcioniranje,vrlo je vaţno da sadrţaji budu dovoljnoatraktivni kako bi se moglo privući dovoljno gostiju i sponzora. Zaključno, projekt muzeja moţe ispastipobjednička opcija ukoliko idejne odrednice kreacije sadrţaja budu išle u smjeru stvaranja atraktivnoga proizvodaza širi krug ljudi, a ne samo usku lokalnu zajednicu koja samo traţi mjesto njegovanja vlastite prošlosti. Ljubavprema lokalnom je dobar motivator samo ukoliko se gleda kroz globalne oči. Muzeji XXI. stoljeća nemajunegdašnju funkciju konzerviranjaveć dinamičnog stvaranja.Utoliko postoji otvorenost pokretača da mjesto uopće ne nazivamo „muzejem“ već osmislimo adekvatniji nazivukoliko bude potrebno. Spoj ekologije, ugodnog ţivota na mikrolokalnoj razini, kulturne produkcije i digitalnostiopcija je koja nas doista seli u XXI. stoljeće.Zavičajni muzej Drenova u kontekstu "ekonomije doživljaja"Kao i sva područja ekonomskog poslovanja i muzeje je ulazak u XXI. stoljeće naveo na preispitivanje vlastiteuloge i budućnosti poslovanja. Koristiti uz muzejske ustanove pojam "poslovanje" često je nepopularno ukontekstu klasične kulture koja ih doţivljava kao prostor javne intelektualne nadogradnje, ali je izrazito korisno ištoviše logično. U razgradnji "klasičnog" mita lijepo nas usmjerava teza Beverly K. Shepard, kooautorice knjige"ThrivingintheKnowledge Age: „New BusinessModels for Museums and OtherCulturalInstitutions" koja objašnjavajući potrebu za uvođenjem muzejske službe za korisnike tvrdi: I’m somewhatastoundedthatthere is somethingunsavoryinthemuseumfieldaboutbusinessterms. Whenitcomesdown to it, museums are businesses. They provide services. Theysellthings. Itmaybeanimplicitbusiness model, but it’s a business model. Theimportantthing is to focusthatbusiness model on thethingsthatmakethevisitvaluable to individuals and families. Whenyou do this, itbecomesobviousthatcustomerservice is aboutsupportingthequalityofexperience. Aspectslikeorientation and how you are greetedhelp put visitors anxietiesaside and allowpeople to enjoytheexperience. Ifyou dont believe me, youshouldreadthebookTheMuseumExperience.Yourcustomers do notdifferentiatebetweenthecleanlinessofthebathroom and themuseumexperience. It’s thewholedeal.“ Posljedično, govor o muzejima sutrašnjice neraskidivo je povezan sa širim raspravama o budućnostisame ekonomije i ljudske civilizacije uopće. Prepoznavanje trendova vodi prema stvaranju kvalitentijeg isvrsishodnije proizvoda što je za projekt poput Zavičajnog muzeja Drenova izrazito vaţno. Osim pojma"poslovanje", drugi popularan izraz u suvremenom govoru o muzejima je "experience" tj. doţivljaj. U kontekstuinicijative osnivanja Zavičajnog muzeja Drenove on mora biti od našeg uţeg interesa. Pojam "TheExperienceEconomy" raširio se nakon 1998. godine kada B. Joseph Pine II i Jams H.Gilmore objavljuju članak "TheExperienceEconomy". Godinu dana kasnije trendu trajan pečat zadajeProgramska osnovica S t r a n i c a | 4 od13
  5. 5. Zavičajni virtualni muzej DrenovefuturologRolfJensen popularnom knjigom "TheDreamSociety". Iako Jensenovo djelo ne govori konkretno omuzejima već detektira globalne društveno/ekonomske/kulturalne trendove izrazito je inspirativan materijal zaprimišljanje i kada se govori o nečem tako lokalnom/kvartovskom kao što je Zavičajni muzej Drenove. Jensenovateza je pojednostavljeno govoreći sljedeća - iz informacijskog društva/ekonomije/kulture transformiramo se u"društvo snova", što znači da na vrijednosti dobivaju oni sadrţaji koji omogućavaju intenzivan doţivljaj (sreća,tuga, nostalgija, uzbuĎenje, trajno sjećanje....) konzumenta. "Društvo snova", vjeruje Jensen bazirat će se nakombinaciji snage vizualnog: "This is a developmentthatwillrequiremanyyearsfromnow, out Gutenberg period willbeover and thattheDreamSocietys primarymeansofcommunicationwillbeimages."), i ono što je još važnije, snazi naracije ("Anothertypeof raw material is stories, myths, and legends", "Whats comingnext is theDreamSociety. its a newsocietyinwhichbusinessees, communities, and people as individualswillthrive on thebasisoftheirstories, notjust on data and information".). Aplicirano na Zavičajni muzej Drenove tendencija pokretača je stvaranja mjesta koje navizaulanoupečatljv način priča atraktivne naracije sadrţaj kojih treba biti odreĎen tendencijama suvremenepovijesne znanosti (vidi dio "Sadrţaj muzeja i suvremeni znanstveni pristupi"). Od izlaska Jenseneve knjigeprošlo je 12 godina, a primjeri dobre prakse pokazuju da upravo takva mjesta privlače paţnju publike, pa smo ihse ne libimo navesti kao uzore (Muzej prekinutih veza, Muzej računalstva i informatičke kulture Peek&Poke...). Dodatna tendencija "ekonomije doţivljaja" je ţelja da distribucija iskustva ima tendenciju globalnedostupnosti što će Zavičajni muzej Drenove postići virtualizacijom i dostupnošću putem interneta što ne znači dase dokida potreba za njegovom fizičkom egzistencijom. Štoviše. Kroz poglavlje The Future oftheMuseum, ukvalitetnom Blackwell zborniku A Companion to MuseumStudies, Charles Saumarez Smith, izvršni direktorprestiţne londonske The Royal AcademyofArts primjećuje: „But beingable to getaccess to newtechnology is far fromassumingthatnewtechnologyisgoing to sweeptheneed for museumsaside. This is becausetheexperienceofphysical, three-dimensionalobjects is differentfromtheexperienceofimages on a screen Works ofarthavebeenfreelyavailableingood- qualityreproduction for at least a century. But theavailabilityofworksofartinreproductionhasnotobviatedthe human need and desire to experiencethem at firsthand. Digitalna prisutnost ima za svrhu bolje predstavljanje muzeja, a potom čak i veću prepoznatljivost i posjećenost samog fizičkog prostora. Isti autor također zanimljivo konstatira da budućnost muzeja leži i u snažnom lokalnom sadržaju: Museum, Ifmuseums are confrontedby a choicebetweenthe global and thelocal, then I hopethattheywillhavethesense to choosethelocal, theopportunity to help to definewhat is different and specialabout a particularcommunity and itshistory.“U skladu s navedenim općeniti ciljevi Zavičajnog muzeja Drenove jesu: - kreiranje fizičkog prostora "doţivljaja" - kreiranje digitalnog prostora "doţivljaja" - kreiranje minimalno 10 intrigantnih "priča"Programska osnovica S t r a n i c a | 5 od13
  6. 6. Zavičajni virtualni muzej DrenoveNova paradigma historije i muzeji Unatoč širokom spektru modernih tehnologija, bogatim prezentacijskim mogućnostima, marketinškiminicijativama i kreativnim organizacijskim rješenjima, koji stoje na raspolaganju osnivačima/voditeljimasuvremenih muzeja, temelj kvalitete i atraktivnosti i dalje čini "njegovo veličanstvo" sadrţaj. U velikom stilu utrenutnim raspravama o kreativnim industrijama upravo se na sadrţaj stavlja najveći naglasak i paţnja. Tako npr.iz smjera medijske industrije nakon ere "ţutila" eksplodiralog širenjem interneta na scenu opet stupa struja sidejom da svoju publiku uz plaćanje konzumacije moţe naći samo kvalitetan sadrţaj. U ništa drugačijoj poziciji nisu ni muzeji poradi čega uloga povjesničara - kao jedne od temeljnih karika uprodukciji sadrţaja - biva nanovo valorizirana i stavljena u prvi plan. Suvremeni povjesničar nije više onajosamljenih jahač Sartreovskog tipa koji osamljen i tuţan u prostorijama arhiva, knjiţnica (...) doţivljavaegzistencijalnu mučninu. TakoĎer, suvremeni povjesničar nije više ni oruţje političke borbe kao što je bio slučajposljednjih 150 godina, posebno u ovom našem području koje u povijesnim sadrţajima nailazilo legitimacijuideoloških stremljenja i lutanja. Koncept "dogaĎajnice", povijesti koju zanima samo pozitivistička "činjenična" slikastvarnosti takoĎer se je urušio pred naletom novih rješenja i inicijativa. Afirmativnije govoreći suvremeni povjesničar, posebno onaj potreban muzeju, pretvorio se u "lovca napriče", ličnost kombiniranu iz klasičnih karakteristika znatiţeljnog novinara i spisatelja knjiţevnih romana, pri tomavanturističkog duha nalik fiktivnom, ali ilustrativnom, IndianiJonesu. Kao nikada ranije od povjesničara se traţipoznavanje i upotrebljavanje modernih tehnologija čime je produkcijska mogućnost postigla nikad viĎenu razinu -nestalo je vrijeme u kojem je Ivan Kukuljević Sakcinski po ugarskim arhivima morao doslovno krasti vrijednediplome plemstva. Digitalni fotoaparat, videokamera, diktafon, elektronski čitači, tableti, alati za obradudokumenata i teksta (...) nisu promijenili samo tehniku rada već uzrokovali i dublji poremećaj u samoj klasičnojmetodološkoj paradigmi jer s većim mogućnostima i brzinom otvorila se mogućnost potpuno novih pitanja,pristupa, teza ... Zavičajni muzej Drenova zamišljamo kao mjesto čiji povjesničarski stručni suradnici slijede idejesuvremene historiografije ilustrirane kroz pristupe četiri generacije legendarne francuske škole simboliziranečasopisom Annales i nizom tzv. kulturalnih povjesničara. Riječ je o mashup-u heterogenih tendencija kojekarakterizira izrazita interdisciplinarnost, pa se u istraţivanju koriste antropologija, etnologija, sociologija,ekonomija, filozofija, demografija, psihologija (...). Kao predmet istraţivanja smatra se Totalitet društvenih,ţivotnih, ljudskih (...) fenomena na odreĎenom prostoru. U radovima takvim povjesničara nikakva slučajnosti nisuteme povijest smrti, suza, stidljivosti, mirisa, histerije, studije izmišljanju turizma i mora, slobodnog vremena,nelagodama jake buke... Kroz poseban pravac ekohistorije bivaju problematizirani i istraţivani odnosi čovjeka i okoliša, povijestzagaĎenog i čistog zraka, pristupa uzgoju biljaka i sl.. Pozovimo se na nekolicinu klasika - povjesničarka NatalieZemon Davis napisala je Povratak Martina Guerrea i Putovanja jednog lukavca: musliman izmeĎu svjetova u 16.stoljeću kroz koje je na jedinstven način istraţila i prezentirala religijske identitete i povijest svakodnevice,CarloGinzburg proslavio se djelom Sir i crvi u kojoj se zapitao o znanjima i učenju jednog običnog seljaka 16.stoljeća, Peter Gay kroz biografiju slavnog psihologa "Freud: A Life for Our Time" ilustrirao je istraţivački pristuppovijesti koji i sam koristi spoznaje psihoanalize... Riječi Natalie Zemon Davis moţda najbolje ilustriraju diopovjesničarskih tendencija: "Željela sam razumjeti prirodu rituala i svečanosti (poput karnevala) među malim ljudima u gradovima i na selu. Iz tog su vremena tekstovi "Razlozi loše vladavine", "Vladavina žena" i "O ritualu nasilja". Sve više me je privlačilo promatranje izbliza, onako kako antropolozi rade na terenu: oni moguProgramska osnovica S t r a n i c a | 6 od13
  7. 7. Zavičajni virtualni muzej Drenove iz blizine promatrati dnevni život, a ne samo velike društvene pokrete, oni mogu postavljati pitanja onima koje istražuju. No moji informatori su bili već odavno mrtvi i nisam ih mogla više ništa izravno pitati." Upravo kao jedan od odgovora na posljednji problem strahovit uzlet biljeţi tzv. oralna historiografija krozkoju se istraţivanja vrše uz pomoć ţivih svjedoka čija se sjećanja, dojmovi, mišljenja (...) o starijim povijesnimrazdobljima podvrgavaju biljeţenju, sustavnom ispitivanju i u konačnici interpretiranju. Jedan od glavnih hrvatskihentuzijasta u svezi ovakvim pristupima povijesti je poznati pulski povjesničar Miroslav Bertoša koji je istraţujućirazličite istarske teme i sam ilustrirao dio pristupa. Ono što Bertoša zapaţa o karakteru lokalne povijesti posebnoje zanimljivo za projekte kao što je Zavičajni muzej Drenova: "Lokalna povijest izlazi sve više iz domene lokalnog; to više nije problematika koja spada u područje rada sitnih provincijskih "ljubitelja starina" i "parpovijesničara", korisnih za prikupljanje građe, ali jalovih što se tiče dubljih analiza i postavki, već živa materija koja izmiče preko "općinskih i pokrajinskih" granica i uklapa se u misaone tokove nacionalne i europske znanosti". Teme lokalne drenovske povijesti koje treba uzdignuti na razinu "misaonih tokova nacionalne i europskeznanosti", a u skladu s postavkama suvremene historiografije tek treba sustavno i kreativno promišljati. Upravo toće biti jedan od zadataka Zavičajnog muzeja Drenova. Za sada moţemo raspolagati s radnom "brainstorming"listom ideja:• "Bog, Newton i plug" - što je znanje i što je znao običan stanovnik Drenove 1876. godine• "Prva hrvatska početnica" - interdisciplinarna analiza Frankovićevogdjela...• "Štap od ljeskovače u ruci" - pedagoška paradigma Ivana Cvetka u kontekstu hrvatskog obrazovnogsustava druge polovice XIX. st.• Drenovski "ples smrti" - "staro" i "novo" groblje kao konstantan (psiho)društveni fenomen i identitet• "Mi djeca s asfalta..." - sociološka studija kvartovskog odrastanja 70-ih i 80-ih godina XX. stoljeća uklasičnom planskom novom naselju• "Mama, ja sam u novinama" - tiskano medijska percepcija Drenove• Granica na papiru, granica u glavi - studije o načinu ţivota izmeĎu dva svjetska rata uz prisilnuneprirodnu granicu• Partizani, fašisti, nacisti (...) - analiza ideoloških previranja u jednoj "mikro" sredini• Ekološka Drenova - studija o povijesti okoliša i nastanku najzelenijeg riječkog kvarta• Religioznost, seks i natalitet - interdisciplinarna studija o religioznosti na području Drenove, te odnosu saseksom i natalitetom• Mit i istina - analiza značenja priči, legendi o Drenovi sačuvanih u Grohovčevim zapisima• "Ljudi krtice" - fenomenološka analiza bunkera i ţivotu u njima• "Tete iz Brodokomerca..." - na jednom primjeru kvartovskog supermarketa analizirati fenomen razvojanastanka riječkog potrošača novog doba, dobra prilika za općenitiju studiju o fenomenu i ulozi Brodokomerca zakoju nema razloga da ne bude upravo ekskluzivna u Zavičajnom muzeju Drenova...• Najstariji - serija analiza i audio/video razgovora s najstarijim stanovnicima DrenoveProgramska osnovica S t r a n i c a | 7 od13
  8. 8. Zavičajni virtualni muzej DrenoveSadržaji virtualnog zavičajnog muzejaStalni postav muzeja – fizičkiStalni postav nalazit će se u prvoj fazi na prvom katu i u okolišu zgrade Mjesnoga odbora Drenova – Cvetkov trg1 i obuhvaćati prostor od ukupno 650 m2 od čega je 450 m2 vanjskog izloţbenog prostora i 200m2 unutrašnjegizloţbenog prostora.Unutrašnji prostor je podijeljen na 150 m2 namijenjenih stalnom postavu te 50 m2 namijenjenih za predavanja,radionice i projekcije.U narednim fazama trebalo bi pronaći na Drenovi primjeren objekt koji bi predstavljao trajno rješenje.Stalni postav muzeja – virtualniOsnovna ideja je prikupiti sve materijale sa područja Drenove (a i šire) - stare predmete iz svakodnevnogaţivota, odjeću, slike te ih digitalizirati/skenirati po mogućnosti 3D tehnikom kako bi bili dostupni i u virtualnomprostoru.Istovremeno će se prikupiti i digitalizirati audiovizualna sjećanja o prošlosti koja nestaje (fotografije, video zapise,muzičke zapise, iskaze sudionika dogaĎanja i svjedoka vremena). Takva koncepcija muzeja omogućava da senjegovi sadrţaji mogu prezentirati, ne samo lokalno u prostorijama muzeja na Cvetkovom trgu, nego i šire na webstranicama čime će postati i globalno dostupni.Zameci organizacije informacija vidljivi su u okviru projekta Drenova na Wikipediji koji je realiziran tijekom2008/2009. godine:http://hr.wikipedia.org/wiki/DrenovaNaravno da će za popunjavanje fundusa muzeja biti posebno vaţna suradnja s graĎanima Drenove koji moguzanimljive predmete donirati Muzeju ili ih samo posuditi za izloţbe i proces digitalizacije.Suvremeni segment ideje o muzeju treba biti naglašen i inzistiranjem na njegovoj tehnološkoj suvremenosti štoideja o virtualizaciji odlično podupire. Vjerujemo da se dodatnim segmentima priče moţe dodatno pojačati osjećajsuvremenosti i privući nove posjetitelje – „free“ wi-fi na prostoru Cvetkovog trga, internetcaffe s tablet računalima(...) nameću se kao moguća rješenja. Korištenje mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije – npr.napajanje zgrade muzeja solarnim kolektorima ili punjenje prijenosnih računala, pametnih telefona ili tabletračunala iz solarnih izvora sjajno bi integriralo ekološke i digitalne ciljeve. U blizini se nalazi i ogranak GradskeProgramska osnovica S t r a n i c a | 8 od13
  9. 9. Zavičajni virtualni muzej Drenoveknjiţnice Rijeka pa vjerujemo da je na planu digitalne konzumacije sadrţaja i tu moguće napraviti odreĎenusuradnju na obostranu korist.Radionice (likovne i zaboravljenih zanata)Popularizacijske radionice organizirane prvenstveno za odrasle osobe – roditelje organizirat će se više putagodišnje, a temeljna namjena im je promoviranje svijesti o vaţnosti očuvanja kulturne baštine i identiteta.Predmeti nastali radom radionica (u formi suvenira) mogu biti ozbiljan izvor financiranja samog muzejaIzložbe lokalnih umjetnikaVaţna funkcija muzeja je i stalna interakcija sa lokalnim umjetnicima na Drenovi (amaterskim i profesionalnimfotografima, slikarima i kiparima) jer oni svojim zanimanjem za prostor Drenove stalno stvaraju nove artefakteidealne za fundus muzeja.Davanje prostora umjetnicima te podrška izloţbama značajno doprinosi atraktivnosti samog muzeja.Moguće je idjelomično financiranje rada muzeja od prihoda ostvarenim prodajom umjetnina ili originalnih suvenira – što jesjajna prilika za obrtnike sa iz našeg kraja.Projekcije, predavanja i aktivizamU polivalentnom prostoru namijenjenom predavanjima redovno će se odrţavati projekcije različitih edukativnihprograma, emisija i filmova već prema mogućnostima Virtualnog muzeja i raspoloţivim autorskim pravima.Moguće je i snimanje vlastitih edukacijskih filmova. Uz projekcije, redovno će se odrţavati niz popularnihpredavanja pozvanih edukatora iz zemlje i inozemstva, a koja će biti namijenjena ne samo djeci i mladima, već iodrasloj široj populaciji.Kod razmatranja polazišnih ideja o domenama u kojima će se pozicionirati djelovanje muzejamoţe seprodiskutirati teza o nestajanju domaćeg stanovništva, o zaboravljanju ţivota none i nonića, identitetu Drenovekoji ne poznaju mladi i sl. Specifičnost Drenove jest ta dualnost „stare“ i „nove“ Drenove. Naime, prije svega ukvartu kao što je Drenova (poglavito donja) teza o nestajanju domaćeg stanovništva moţe zvučati čudno jer jeipak riječ o brzo naraslom gradskom području naseljenom ljudima različitog porijekla u vremenu koje jeoznačavalo gradski progres. Područje Drenove ima svoju „osobnost“ već stoljećima, no to je „konverzijom“ ugradsku četvrt pomalo izgubljeno i zaboravljeno. Daljnja devastacija je napravljena konceptom Drenove kaogradske spavaonice bez drugih sadrţaja i arhitektonskim brisanjem logičnog centra naselja. Problematično je dadanas naselje od gotovo 10.000 stanovnika nema svoj ureĎeni trg i na te elemente treba kroz djelovanje muzejaukazati u historiografskom, ali i kronološkom smislu. Ta ţelja za razumijevanjem i očuvanjem baštine, pravilnoprezentirana, umanjit će mogućnost da neki stanovnik (koji nije „izvorno“ s Drenove) neće osjećati bliskost premasadrţaju.S druge strane,svakako treba inzistirati na isticanju odreĎenih posebnosti mikrolokalne kulture ukoliko onepostoje jer je to dio izgradnje osjećaja autentičnosti i originalnosti – „kod nas vidite nešto što ne moţete nigdjedrugdje“.Osim na etnografskim i etnološkim elementima, povijesti lokalne religioznosti, obrazovanja (...) značajan naglasakmora biti i na sadrţaju koji tematizira intrigantnu graničnost prostora kao spone Kraljevine Jugoslavije i KraljevineItalije. Istraţivanja granice, graničnosti, specifičnosti ţivota na granici (...) jedna su od zanimljivijih temasuvremene historiografije.Programska osnovica S t r a n i c a | 9 od13
  10. 10. Zavičajni virtualni muzej DrenovePosljedično, uz to razdoblje povijesti vezana je i atraktivna ostavština tunela i bunkera. Njihova intenzivna iprimjerena prezentacija treba biti jedna od osnova sadrţaja. Sadrţaj takoĎer nikako ne treba zaustaviti na 1945.godini, već intenzivno istraţiti same planove o urbanizaciji naselja i provoĎenje procesa same urbanizacije.Urbanistička i arhitektonska rješenja mogu biti predmeti zanimljivih prezentacija, a cjelokupan idejni modelizgradnje naselja treba biti predstavljen u sklopu popularnih razmatranja društvenih utopija tj. savršene zajednice.Granice kreativnosti su nepostojeće – moţemo organizirati retro taxi ili rent a car sluţbu koja bi zainteresiranimau kakvom „oldtimer“ vozilu (ili „fići“ kao simbolu konzumerizma bivše drţave i novog socijalističkog kvarta!)omogućila voţnju do ţeljenog odredišta. U prikladno retro elementima nakrcanom i ureĎenom „fići“ ispred muzejamoţe biti smještena televizija na kojoj ide petminutni film o doseljavanju na Drenovu čime bi posjetitelj dobio boljidojam kako je tekao proces...Otvoreni dani muzejaJednom ili dvaput godišnje, a posebno za vrijeme Svjetskoga dana muzeja, organizirat će se otvoreni danimuzeja, za vrijeme kojih će muzej u potpunosti otvoriti svoja vrata svim zainteresiranima (ulaz je tih danabesplatan).Tijekom otvorenih dana, pozvat će se posebni gosti, ugledni znanstvenici i edukatori iz zemlje i svijeta koji ćeodrţati prigodna predavanjaUnaprjeđenje turističke ponude DrenoveDa bi se osigurao odrţivi rad samog muzeja nuţno ga je uključiti i u turističke tokove grada Rijeke i time osiguratii dodatne prihode – u idealnom slučaju za pokrivanje pogonskih troškova muzeja.Moguća je i izgradnja „zavičajne transverzale“ koja bi mogla uključiti budući Virtualni zavičajni muzej na Drenovi,mlinove i etnografski muzej u Martinovom selu, posjet gradu Grobniku i njegovom etnografskom muzeju, starojkovačnici u Čavlima, te na kraju završiti na Trsatu.Sigurno je da bi takva ponuda, kada bi se primjereno prezentirala gostima riječkih hotela ili putnicima u tranzitu,imala svoju publiku, pogotovo ako bi se sve odradilo na dinamičan i zabavan način (kraće ture 2-4 sata).Egzistencija muzeja mora naći svoje mjesto u osmišljavanju turističko-ugostiteljske ponude kraja. Pri tome jevaţno povezivanje sa zaleĎem – kroz dobro osmišljen sadrţaj i organizacijsku komunikaciju svih uključenihfaktora: npr. slovenski vikend izletnik moţe naći interes u tome da nakon dobrog ručka u Ronjgima produţi doDrenove gdje će odgledati atraktivan prilog o socijalističkoj urbanizaciji, o vojsci u pomalo misterioznim tunelima iosobno probati šljem vojnika koji su se tuda kretali.Tehnologije i prilike za regionalnu suradnjuVaţna komponenta projekta je korištenje najnaprednijih tehnologija za digitalizaciju izloţaka, a upravo je ta idejazainteresirala partnere i iz inozemstva, primarno Slovenije i Italije.Programska osnovica S t r a n i c a | 10 od13
  11. 11. Zavičajni virtualni muzej DrenovePostoje brojni manji muzeji koji ne mogu izloţiti sve predmete te su zainteresirani za suradnju i sudjelovanje uprojektu i kojima bi uvoĎenje ovakve tehnologije omogućilo uz ostalo i smanjenje operativnih troškova poslovanja.Upravo ovaj dio projekta je posebno atraktivan za naše mlaĎe sugraĎane te se nadamo da će se javiti – potrebnisu razni profili od informatičara do povjesničara.UmrežavanjeKljučni element projekta predstavlja njegova prezentacija na Internetu te umreţavanje sa drugim sličnimorganizacijama. Izgradnja atraktivnog i zanimljivog portala na kojem će biti prezentirani svi sadrţaji te najavljenadogaĎanja trebala bi značajno pomoći privlačenju potencijalnih gostiju.Prvi korak u tom procesu je svakako rezervacija odgovarajuće WEB domene a na raspolaganju imamo: - Domena drenova.hr je slobodna. - 615,00 Kn/god. - Domena drenova.org je slobodna - 97,17 Kn/god. - Domena drenova.biz je slobodna - 97,17 Kn/god. - Domena drenova.eu je slobodna - 121,77 Kn/god. - Domena drenova.com.hr je slobodna - 49,20 Kn/godMoţe se koristiti i više domena npr. sa .hr i .eu ekstenzijom.Programska osnovica S t r a n i c a | 11 od13
  12. 12. Zavičajni virtualni muzej DrenoveProjektni timProgramska osnovica S t r a n i c a | 12 od13
  13. 13. Zavičajni virtualni muzej DrenoveOrganizacija i aktivnosti na projektuProgramska osnovica S t r a n i c a | 13 od13

×